InfoKom [broj 46, oktobar 2011.]

8/3/2019 InfoKom [broj 46, oktobar 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/infokom-broj-46-oktobar-2011 1/60



Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

burna previranja na bh. političkoj sceni i iščekivanje ormiranja vlasti, u proteklim

danima oktobra zasjenile su nogometneutakmice i nastupi bh. reprezentacije uborbi za plasman na Evropsko prvenstvo2012. Pored spektakularne igre domaćegtima, koja je u potpunosti zaokupila

pozornost bh. građana i medija, veliko interesovanje javnosti vladalo je i za događaje koje je organizirala ili podržala Vanjskotrgovinska komoraBosne i Hercegovine.

Predstavnici više od 20 medijskih kuća pratili su zasjedanje radnih grupaForuma privrednih komora CEFTA 2006, koje je organizirala VTK BiH,

a čiji će zaključci biti razmatrani u Parizu na zasjedanju Zajedničkogodbora CEFTA 2006.

Uspješan nastup bh. kompanija na najvećem sajmu prehrambenih proizvoda i tehnologija GIDA u Turskoj i najvećem sajmu hrane nasvijetu ANUGA u Kelnu, gdje su domaći privrednici ostvarili deset-ine poslovnih kontakata i dobili konkretne narudžbe, povećan broj turista u BiH, 81. mjesto Elektroprivrede BiH na listi TOP 100 najvećihkompanija jugoistočne Evrope, samo su neke od pozitivnih tema okojima govorimo u ovom broju InoKoma.

Na stranicama koje slijede očekuju vas i druge brojne aktuelne teme.

Gosti InoKoma su direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradavica i direktorica Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH Nevenka Savić.

Čitajte InoKom!

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

IoKOMBroj 46Oktobar 2011.

Idava:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Ureivaki koegi:Bruno BojićAmir ZukićPro. dr. Faruk JašarevićVelibor Peulić

Almira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vaski saradii:Elvira Ahmetović, savjetnik Duda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kotakt:Aida AlićSlužba za inormiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dia i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000



IoKOM - Broj 46 - oktobar 2011. 3

10Ivo Bradvica, direktor Aluminija d.d. Mostar otvorenoza InoKomGodinu ćemo završiti u plusuKada je Ivo Bradvica došao u Aluminij, nekadašnji gigant gušio se u višemilionskim dugovima.2009. godina okončana je s minusom od 40 miliona, 2010. sa gubitkom od 13,4 miliona, dok će2011. godinu Aluminij pozitivno okončati. Milionski gubici umanjeni su zahvaljujući mjeramaštednje, koje su poduzete na internom planu. Kočničari tekućeg poslovanja su: uvoz opreme,uvoz zamjenskih dijelova, uvoz sirovina i repromaterijala za proizvodnju, carinske garancije,plaćanje PDV-a prilikom uvoza, nabavka energenata na domaćemu tržištu, inansiranje i visoka

kamata na obrtna sredstva, nepostojanje olakšica za izvoznike.

13Samo jedna kompanija iz BiH među sto najvećihU našim medijima gotovo nezapaženo je prošla vijest da se samo jedna kompanija iz Bosne iHercegovine našla na listi TOP 100 najvećih kompanija jugoistočne Evrope, koje ne posluju u i-nansijskom sektoru. Radi se o Elektroprivredi BiH, koja je zauzela 81. mjesto na toj listi. Kompanijesu rangirane prema visini ukupnog prihoda ostvarenog u 2010. godini, a u postupku rangiranja suobuhvaćene kompanije iz svih država bivše SFRJ plus Rumunija, Bugarska, Moldavija i Albanija.TOP 100 listu je objavio SeeNews u partnerstvu sa savjetodavnom kućom AT Keerney i Euromonitor International.

18Štete u Libiji veće od prvobitno procijenjenih 110 miliona euraPred menadžmentom kompanija koje su bile angažovane u Libiji postavljen je ozbiljan zadatak – kako i na koji način opstati i preživjeti kolaps koji su doživjeli. Prekidom radova i napuštanjemtržišta zbog ratnih sukoba u Libiji došlo je do gubitka tržišta i ugovorenih poslova, a s drugestrane to je direktni udar na likvidnost kompanija, kojima je neophodna inansijska pomoć. Dok se štete još uvijek sumiraju, traži se način kako servisirati nastale obaveze prema bankama, i-nansijskim institucijama, dobavljačima i podugovaračima koji su vezani za tržište Libije.

21Forum privrednih komora CEFTA 2006U Sarajevu je zasjedao Forum privrednih komora CEFTA 2006, koji je osnovan s ciljem da seputem međukomorske saradnje i dijaloga pruži podrška privredi da maksimizira pozitivneeekte stvaranja zone slobodne trgovine u regionu. Zaključci sa ovog skupa bit će razmatraninarednog mjeseca u Parizu na novom zasjedanju Foruma.

42Besplatna TIR elektronska preddeklaracija dostupna i u BiHOd 5. 10. 2011. TIR elektronska preddeklaracija (TIR EPD) počela se praktično primjenjivati i uBosni i Hercegovini, Bjelorusiji i Gruziji. Bosna i Hercegovina je prva zemlja Balkanske regije, kojanije članica Evropske unije, a koja koristi TIR EPD.

Izdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>



4 IoKOM - Broj 46 - oktobar 2011.

Eergoivest u Etiopiigradi 150 kiometara

daekovoda

Otpravnik poslova u Ambasadi BiH uKairu Muhamed Čengić, na poziv etio-pske vlade, prisustvovao je u Adis Abebiceremoniji potpisivanja ugovora izmeđusarajevskog Energoinvesta i etiopske vla-de o izgradnji 150 kilometara dugog da-lekovoda, saopćilo je Ministarstvo vanj-skih poslova BiH. Vrijednost ugovora je

45 miliona dolara, a radovi će trajati dvijegodine. Potpisnici ugovora o ovom po-slovnom poduhvatu su generalni direktorEnergoinvesta Džemal Vlahovljak, a uime etiopske vlade Meheret Debebe, gla-

vni menadžer nacionalne elektroenerget-ske kompanije.

Verifkaia stare devieštede do 31. deembra

Vlada RS usvojila je Uredbu o izmjenama idopunama Uredbe o postupku verikova-nja potraživanja i gotovinskih isplata poosnovu računa stare devizne štednje u RS.ime se otvara novi rok za verikaciju, kojiće trajati dva mjeseca, i to od 1. novembra

do 31. decembra 2011. godine. Pozvane susve osobe koje se do sada nisu prijavljivaleza verikaciju stare devizne štednje, čijasredstva su bila deponovana u bankama

sa sjedištem na teritoriji BiH, a za koje jeobaveza vraćanja prenesena na RS, da upredviđenom roku predaju svoje zahtjeveu Agenciju za posredničke, inormatičkei nansijske usluge. Poslije verikacije,uslijedit će isplata iznosa verikovane šte-dnje u maksimalnom iznosu od 2.000 KMili ukupnom iznosu do 2.000 KM, dok će

razlika verikovanog iznosa i gotovinskeisplate biti izvršena emisijom obveznica.

Vada RS e sufasiratihiadu pripravika

Vlada RS će sunansirati zapošljavanje 850pripravnika sa visokom i 150 pripravnikasa višom stručnom spremom. Vlada jedala saglasnost na Nacrt projekta zapošlja-

vanja pripravnika sa visokom i višomstručnom spremom u RS pod nazivom“Znanjem do posla”, rekla je šeca BiroaVlade RS za odnose s javnošću Vera Sajić.

“Finansiranje ovog projekta će se vršitina način da Zavod za zapošljavanje RSučestvuje sa 6.680.049 KM, a poslodavci sa

4.588.561 KM, tako da ukupna nansijska vrijednost projekta iznosi 11.268.610 KM“– rekla je Sajić.

Vispak a tržište pasiraoovi proivod – Visae

Bosanskohercegovačka prehrambena in-dustrija Vispak plasirala je na tržište novu

instant kau Viscae. o je dvadeseti noviproizvod te kompanije u 2011. godini. Vis-cae se proizvodi u četiri okusa: Viscae cla-ssic, Viscae strong, Viscae club i Viscaemilk + coee. Riječ je o popularnim 3 u 1i 2 u 1 mješavinama instant kae, mlijeka išećera, sa varijantama klasičnog, jakog ičokoladnog ukusa, kao i instant kae bez

šećera. Planirano je i dalje proširenje asor-timana instant kaa sa dodatnom ambala-žom različitih veličina, kreiranom premapotrebama tržišta, kao što su staklenke dopola kilograma punjenja kaom, zatim pa-kovanja za 10 šoljica, itd. Viscae 3 in 1 iViscae 2 in 1 su proizvodi koji su nedosta-

jali Vispakovoj širokoj paleti programa kaa.

Treia radika uprivredi RS eredovo

prima paurećina radnika u privredi RS neredovnoili s velikim zakašnjenjem prima plaću, što

je odavno bio znak za uzbunu. Kolektivniugovori se sve manje poštuju, a potpred-sjednik Sindikata RS za privredu Mile Ri-bić upozorava da je sankcioniranje takvogstanja u opisu posla nadležnih kontrolnihorgana u RS, ali da tu izostaju značajniji re-zultati. Plaće zaposlenih u pojedinim gra-nama privrede u RS nisu se mijenjale četi-ri do pet godina ni za jednu marku, a u ne-

kim djelatnostima su manje za 30 do 45posto u odnosu na prosječne u RS. o svegovori, kaže Ribić, u kakvoj je situaciji pri-

vreda u RS, jer odnos zarada i vrijednostpotrošačke korpe nije ni 50 posto. Velikapotraživanja radnika “utopila” su se i u ne-ekasnost kontrolnih organa, a Ribić upo-zorava i na neučinkovita rješenja inspek-tora rada i sudske presude kada su u pita-nju prava radnika.

Posao u Krivai a500 radika

Ministar energetike, rudarstva i industrije

Federacije BiH Erdal rhulj kazao je dasu aktivnosti Vlade i uprave Krivaje Zavi-dovići na pokretanju proizvodnje u tompreduzeću pri kraju. Dogovoreno je da se




otvori novi podračun za Krivaju, kako bimogla poslovati.

“Vlada FBiH će donijeti odluku o upu-ćivanju 400 hiljada KM iz budžeta za po-kretanje proizvodnje u Krivaji. o znači daće na posao biti pozvano oko 500 radnika.Vlada je još jednom kazala da nema novcaza upućivanje pomoći radnicima, ali smo

dogovorili da Krivaja može dio sredstavakoje dobije za pokretanje proizvodnje is-koristiti za nansijsku pomoć radnicima“– kazao je ministar rhulj.

Obuka ovoiabraihmiritea i arbitara

U Banjoj Luci je upriličena obuka novo-izabranih arbitara i miritelja u okviruAgencije za mirno rješavanje radnihsporova RS, koja je startala sa radom u

julu prošle godine s ciljem vansudskog imirnog rješavanja radnih sporova. Di-rektor Agencije Borislav Radić podsjetio

je da je cilj ove javne ustanove da u roku

od 30 dana, besplatno, ekasno, dobro- voljno i uz aktivnu i stručnu pomoć mi-ritelja, odnosno arbitara, donosi prihvat-ljiva rješenja i za radnike i za poslodavce.On je rekao da se time rasterećuju sudo-

vi od ovih sporova, ali pruža i veća pravna sigurnost i radnicima i poslodavci-ma, stabiliziraju socijalne prilike, elimi-nišu loše ekonomske posljedice indus-trijskih odnosa, te smanjuje pritisak nasocijalne ondove. Radić je podsjetio da

je Ekonomsko-socijalni savjet RS u mar-tu prošle godine izabrao prvih 20 mirite-

lja i 12 arbitara za teritoriju RS, kojimase pridružuje 20 novih miritelja i četirinova arbitra.

BH Teeom: MoaWebTV bespata u testom

periodu

BH elecom je 5. septembra predstavionovu uslugu MojaWeb V, koja korisni-ku omogućava praćenje raznih V pro-grama putem interneta, što znači da jeomogućeno praćenje V programa naračunaru, tabu ili mobilnom teleonuputem MojaWeb V – nove usluge BHelecoma. Kako je saopćeno iz BH ele-

coma, MojaWeb V je usluga koja omo-gućava korištenje računara, laptopa, ta-bleta ili smartphonea kao dodatnog Vekrana – brzo, jednostavno i kvalitetno.Korištenje MojaWeb V usluge je omo-gućeno korisnicima usluga BH eleco-ma koji imaju internet pristup, a za gle-danje V programa na računaru potre-bno je posjetiti stranicu:www.bhtelecom.ba/webtv.html.

U testnom periodu, koji će trajati od6. septembra do 31. decembra 2011. go-dine, omogućeno je besplatno korištenjeMojaWeb V usluge za sve postojećepretplatnike usluge ADSL i ksnog pri-stupa internetu BH elecoma i to: za ko-risnike ADSL internet usluge sa neogra-ničenim saobraćajem (netFlat paketi,MojaV paketi sa internet pristupom,opInternet paketi) i za korisnike uslu-ge ksnog pristupa internetu (paket Bu-siness Pro, Business i Eduka). MojaWebV usluga će u testnom periodu bitiomogućena i ADSL pretplatnicima pa-keta net 1G, ali će se saobraćaj koji budu

ostvarivali prilikom praćenja WebVsadržaja naplaćivati u skladu sa važećimcjenovnikom.

Proivoda u BiHpoveaa a 5,3 posto

Rast ukupne proizvodnje u Bosni i Her-cegovini u augustu ove godine u odnosuna prosjek 2010. godine iznosi je 5,3 po-sto, u odnosu na august 2010. rast proiz-

vodnje je 4,5 posto, dok u odnosu na juli2011. pad proizvodnje iznosi 1,1 posto.Zamjenik direktora Agencije za statistikuBiH Fadil Fatić kazao je na konerencijiza novinare u Sarajevu da je u području

vađenja ruda i kamena rast industrijskeproizvodnje u BiH u odnosu na prosje-čnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godi-ne iznosi 29,4 posto, a u odnosu na au-gust 2010. godine 18,9 posto.

Broke695.711zaposlenih osoba registrirano je u julu ovegodine u pravnim subjektima u BiH, podacisu Agencije za statistiku BiH.

0,1posto iznosila je deacija u BiH u augustuove godine u odnosu na juli, rekao je nakonerenciji za novinare zamjenik direk-tora Agencije za statistiku BiH Fadil Fatić.

813maraka iznosila je prosječna neto augus-tovska plaća u RS i veća je i nominalno irealno za 0,2 posto od julske, podaci suZavoda za statistiku RS.

401,6miliona KM iznosila je vrijednost izvrše-nih građevinskih radova preduzeća uFBiH u augustu 2011. godine, i u odnosuna prosječnu vrijednost 2010, veća je za

18,5 posto, podaci su Federalnog zavodaza statistiku.

73.000metara kubnih ili 5,9 posto bila je većaproizvodnja šumskih sortimenata u FBiHu periodu januar – august 2011. u odnosuna isti period 2010. godine. 423,3miliona maraka iznosio je izvoz FBiH u au-gustu 2011, što je za sedam posto manje uodnosu na juli 2011. Vrijednost uvoza je860,8 miliona KM i manja je za jedan postou odnosu na juli.

0,2posto niži je ukupan indeks potrošačkihcijena u FBiH u augustu u odnosu naprethodni mjesec, podaci su Federalnogzavoda za statistiku. Za osam mjeseciove, u odnosu na isti period prethodnegodine, ukupan indeks potrošačkih cije-na u FBiH viši je za 3,6 posto.

50radnika zaposlila je frma Koteks iz Tešnjau novootvorenom proizvodno- skladi-šnom i izložbenom prostoru. Vrijednostnovootvorenog pogona je oko tri miliona

KM.

442.226Zaposlenih osoba registrovano je u FBiH u julu ove godine, što predstavlja povećanjeza 0,2 posto u odnosu na juni.

4,4posto opala je industrijska proizvodnja uKantonu Sarajevo u prvih sedam mjeseciove u odnosu na isti period 2010. godine.Istovremeno, u FBiH industrijska proizvo-dnja je ostvarila rast od 4,9 posto.

50

miliona eura predloženo je zaduženje zaprojekat hidroelektrane Cijevna tri na rijeciBosni, o čemu je raspravljala Narodnaskupština Republike Srpske. Kredit bi daoKreditni zavod za obnovu iz Frankurta.




BIll GATES I DAljEnAjBOGATIjI nA SVIjETU

Godišnju Forbesovu listu najbogatijih po-novo predvodi utemeljitelj Micorsoa BillGates s imovinom od 59 milijardi dolara,čak pet milijarda većom nego prethodnegodine. I dok je Gates od 1994. svake go-dine najbogatiji Amerikanac, prvi put nalistu deset najbogatijih, u dobi od 81. go-dine, ušao je George Soros. Biznismen sepojavio na sedmom mjestu s imovinomod 22 milijarde dolara, nakon što je za-hvaljujući ulaganjima u zlato i dionicesvoje bogatstvo povećao za 7,8 milijardidolara. Svakome ko se našao među 20najbogatijih imetak je porastao tokomprotekle godine. Izuzetak je samo WarrenBuet čije se bogatstvo smanjilo s 45 na39 milijardi dolara. No, ipak je zauzeo vi-soko drugo mjesto. Listu prebogate dese-torke čine: Bill Gates, Warren Buett,Larry Ellison, Charles Koch, David Koch,Christy Walton, George Soros, SheldonAdelson, Jim Walton te Alice Walton.

BRITAnSKI POREznIcIU lOVU nA BOGATAŠE

Britanci će dodatno zaposliti oko 2.250novih poreskih inspektora, kojima je gla-

vni zadatak obračun sa bogatašima koji

zakidaju državi porez, piše list Indepen-dent, prenoseći inormaciju sa koneren-cije Liberalnih demokrata u Birmingemu.Bit će to lov na poreske dužnike, na

350.000 ljudi čije bogatstvo prelazi 2,5miliona unti. Očekuje se da će novi in-spektori naplatiti kazni u iznosu od dvijemilijarde unti. Do kraja mandata ovogparlamenta, do 2015. godine, trebalo bizaraditi sedam milijardi unti, naglasio ješe trezora Deni Aleksander.

cRnA GORA: PETInASTRAnAcA TROŠI VIŠE OD100 EURA DnEVnO

Gotovo petina stranih turista u Crnoj

Gori troši više od 100 eura dnevno, rezul-tati su istraživanja svjetske kompanije zaplatne usluge Visa o navikama stranih tu-rista u Crnoj Gori. Oko 40 posto turistasmatra da su cijene u Crnoj Gori konku-rentne drugim mediteranskim destinaci-

jama, dok isti procenat posjetilaca mislida su troškovi boravka nešto viši. Dvijetrećine stranih turista koji su ove godineboravili u Crnoj Gori štedjeli su za ljeto-

vanje oko šest mjeseci, dok 60 posto njihplaniralo je da potroši istu sumu novcakao i lani. Više od polovine turista na od-moru ostane od četiri do 10 dana, a dne-

vno po osobi potroše od 31 do 50 eura,dok oko 17 posto posjetilaca tokom danana crnogorskom primorju potroši višeod 100 eura. Istraživanje kompanije Visapokazalo je da se oko 53 posto turista zaljetovanje u Crnoj Gori odlučilo zbogpreporuke porodice i prijatelja, 23 postoispitanika na odmor se uputilo poslijepretraživanja interneta, dok su medijiimali uticaj na 11 posto posjetilaca. Kakopokazuju rezultati istraživanja, većina

turista u Crnoj Gori boravi u privatnomsmještaju (55 posto) i hotelima (30,5posto).

MARIBORSKA lIVARnAOBjAVIlA KOnKURS zA

OčUVAnjE VODA

Mariborska livarna objavila je konkurs Ar-malovog onda za očuvanje voda za škol-sku 2011/2012. godinu, saopćila je Agen-cija Dialog. Na konkurs se mogu prijavitiosnovne škole iz Slovenije, Hrvatske, Sr-bije, Bosne i Hercegovine, Makedonije,Crne Gore i Kosova. Školama koje buduizradile najoriginalnije plakate o temi vo-de, Mariborska livarna će omogućiti stru-čni susret o temi potrošnje vode i poklo-niti armature svoje priznate robne markeArmal, kao i druge sanitarne dodatke kojiće dati doprinos ekološki osviještenoj ško-li, odgovornoj prema vodi i okolišu. Gla-

vni cilj Armalovog onda je podsticanjemladih na aktivan i pozitivan odnos pre-ma okolišu i prirodi, kao i pomoć školamada postanu ekološki osvještenije.

VIDOŠEVIćU PETI MAnDATnA čElU HGK

Nadan Vidošević osvojio je peti uzastopnimandat predsjednika Hrvatske gospodar-

ske komore (HGK). Vidošević je osvojio55 od ukupno 61 glasa članova SkupštineHGK. Njegovi protukandidati Boris Solo-mun i Gordan Žanić osvojili su samo sim-boličnu podršku, svaki po tri glasa. NadanVidošević je kao temelj svoga programaistakao donošenje Deklaracije o Hrvatskojkao društvu i državi blagostanja. U njojnovi/stari predsjednik HGK ističe promje-ne koje se događaju u svijetu i navodi nuž-nost da im se Hrvatska prilagodi. Vidoše-

vić je istaknuo i potrebu za uvozom kvali-tetne radne snage bez koje, prema njego-

vim riječima, nije moguć značajniji rasthrvatske privrede. Inače, kandidaturu začelnog čovjeka HGK podnijelo je šest kan-



RASPISAn MEđUnARODnInATjEčAj zA BRIjUnI

RIVIjERU

Raspisan je međunarodni natječaj za iz-bor najboljih investitora za provedbu ra-zvojnog projekta Brijuni Rivijera na loka-cijama Otok Sv. Katarina-Monumenti,Hidrobaza i Pineta, a ponude će se otva-rati 16. januara 2012. godine. Natječaj jeprema BO modelu (eng. build, operateand transer, odnosno izgraditi, upravljatii prenijeti). Razvojni projekat Brijuni Ri-

vijera na lokaciji Otok Sv. Katarina-Mo-numenti (Pula) provodi se dodjelom kon-cesija za luke nautičkog turizma te pravagrađenja i služnosti na kopnenom dijelulokacije, sve na rok od 50 godina, a na lo-kaciji Hidrobaza (Pula) i Pineta (Fažana)provodi se modelom prava građenja i slu-žnosti na rok od 66 godina. Natječaj je,kako je bilo najavljeno nakon sjednicePovjerenstva za realizaciju i provedbuprojekta Brijuni Rivijera, objavljen u li-stovima Allgemeine Zeitung, Financialimes, Jutarnji list, Večernji list i Glas Is-tre. Na lokaciji Hidrobaza, smještenoj na-suprot Brijunskog otočja, predviđeni suhoteli ukupnog kapaciteta do 1.000 kre-

veta, s četiri do pet zvjezdica, a ostala po- vršina je zona namijenjena sportu i rekre-aciji.

zAUSTAVljEn PRIVREDnIRAST U EU

Evropska komisija upozorila je da će seprivredni rast u zoni eura do kraja godinegotovo zaustaviti zbog evropske dužničkekrize i potresa na nansijskim tržištima.U najnovijim ekonomskim prognozamakomisija je ocijenila da će trend slabograsta potrajati do proljeća, ali je isključilamogućnost recesije, javio je AP. Komisijaprivredni rast u sedamnaestočlanoj zonieura u četvrtom kvartalu ove godine pro-gnozira na samo 0,1 posto nakon rasta od0,2 posto u trećem tromjesečju. Na nivou27-člane EU u posljednja tri mjeseca ovegodine Komisija očekuje rast od 0,2 posto.

Komisija navodi da su perspektive evrop-skog ekonomskog rasta neizvjesne i dapostoji rizik da prognoza bude smanjena.

didata koji su ispunjavali uvjete. No, kakotroje od njih nije Upravnom odboru HGKpredočilo svoj program, bili su diskvalici-rani iz izbornog procesa.

nEKTARU DATA SAGlASnOSTzA KUPOVInU FRUKTAlA

Kompanija Nektar iz Bačke Palanke je odKomisije za zaštitu konkurencije Srbijedobila saglasnost za preuzimanje sloven-skog Fruktala čiji je udio od 93,73 postokupila od Pivovarne Laško. Komisija jesaglasnost objavila na svojoj internet stra-nici, a regionalni poslovni portali pišu daNektar treba dobiti još četiri saglasnostitijela nadležnih za zaštitu tržišnog nadme-tanja i to iz Slovenije, Makedonije, BiH iHrvatske. Akcionari Pivovarne Laško suna Skupštini početkom augusta odobriliprodaju slovenskog proizvođača sokovaiz Ajdovščine Nektaru, koji će preuzeti idugove Fruktala. Njegovom prodajomPivovarna Laško smanjit će dug premabankama za 48 miliona eura.

InDIjcI PREUzIMAjUPODGORIčKI KOMBInATAlUMInIjUMA

Indijska kompanija Vedanta Resources oz-biljno je zainteresovana da preuzme upra-

vljanje podgoričkim Kombinatom aluminijuma (KAP). Vedanta je u komunikaciji saVladom Crne Gore iskazala spremnost dauloži u proizvodne i prerađivačke kapaciteteKAP-a, kao i da u srednjem roku riješi klju-čni problem – trajno snabdijevanje strujompodgoričke abrike. Da su namjere Indijaca

ozbiljne, svedoči podatak da su za računVedante različiti posrednici kupili oko šestposto akcija KAP-a, pišu crnogorski medi-

ji. Brokeri ocjenjuju da je cilj indijske kom-panije da na berzi obezbijedi kupovinu 21posto akcija kako bi, sa Vladinih 29,36 po-sto, imala kontrolni paket akcija podgoričkeabrike. Inače, indijska kompanija je bilaučesnik na tenderu za privatizaciju KAP-a2005. godine kada je zauzela četvrto mjesto.Na istom tenderu, pobijedio je aktuelni ru-ski vlasnik CEAC, čijim dosadašnjim upra-

vljanjem nisu zadovoljni predstavnici izvr-

šne vlasti u Crnoj Gori.

Brojke

4,54posto vlasništva u podgoričkom Kombi-natu aluminijuma (KAP) ostvarila je kom-panija Adcapital Montenegro. Na Monte-negroberzi prodate su akcije KAP-a – sa

računa Fjorda, 3,65 posto po 3,3 eura, kaoi 0,7 posto akcija frme Laderna Internaci-onal za ukupno oko 1,58 miliona eura.

15,1posto iznosila je stopa siromaštva u SAD-u ibila najviša od 1993, pokazuju nove zvani-čne statistike. U prošloj godini u siromaštvu je živjelo 46,2 miliona Amerikanaca, 2,6 mi-liona više nego u 2009. godini.

962.000automobila diljem svijeta povući će japanskiproizvođač automobila Honda Motor Co.radi otklanjanja problema s prekidačem za

podizanje prozora i računarskim sistemom,saopćeno je iz ove kompanije.

65posto produktivnosti rada u zemljama EUdostignuto je u Srbiji u 2010. godini, obja-vilo je Ministarstvo fnansija Srbije u Izvje-štaju o razvoju Srbije 2010. godine. Pro-duktivnost rada, kako je saopćeno, pove-ćana je za 2,8 posto.

289,5miliona eura iznosio je izvoz Crne Gorezaključno sa augustom, ili 44 posto višenego u istom periodu prošle godine, sa-

općeno je iz Monstata.500miliona dolara iznosi vrijednost izvoza tek-stilnog sektora u Srbiji za sedam mjeseciove godine, što je na nivou čitave 2010.godine, a očekuje se da bi do kraja 2011.mogla dostići čak 800 miliona dolara.

43.000rubalja (1.038 eura) iznosit će ovogodišnjaprosječna plaća u Moskvi, izjavio je grado-načelnik ruske prijestonice Sergej Sobjanjinna konerenciji gradskog odbora partijeJedinstvena Rusija.

13,79milijardi eura iznosio je javni dug Srbije nakraju augusta ove godine, što je 41,7 postobruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo jeMinistarstvo fnansija Srbije.

3,6posto iznosila je godišnja stopa inacijeu Crnoj Gori u augustu i bila je veća za 0,6posto od julske, dok je mjesečna inacijau augustu zabilježila rast od 0,7 posto,saopćeno je iz Monstata.

40.000radnika planira otpustiti američki fn-

ansijski gigant Bank o Amerika (BoA),u okviru očekivanog “stezanja kaiša“,objavio je Wall Street Journal.





INTERVJU >>>

A k t i v

n o s

t ikomore

TÜVadria d.o.o. Sarajevo potvrdio potpunu primjenu sistema okolinskog upravljanja u VTK

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine uspješno je proveden certikacijski audit primjene sistema okolinskogupravljanja prema zahtjevima standarda EN ISO 14001:2004.Certikacijski audit je provela renomirana certikacijska kućaÜVadria d.o.o. Sarajevo. Auditom je provjerena primjenazahtjeva standarda u svim procesima koji se odvijaju u VK BiH.Provjerom je potvrđena potpuna implementiranost i kvalitetnaprimjena sistema u svakodnevnom radu Komore, kao i usklađenostsa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti. Ovimčinom Komora je još jednom potvrdila opredijeljenost, ne samoprema zahtjevima standarda upravljanja kvalitetom prema ISO9001:2008, nego i prema zahtjevima okolinskog upravljanja premaISO 14001:2004.

Acquis auditori počeli s ocjenjivanjem kompanija

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kaopartner iz Bosne i Hercegovine, učestvuje u realizacijiprojekta PACE (Partners or Acquis Compliance andEnergy Eciency), koji zajednički implementirajuEurokomora i privredne komore iz regiona. DuljkoHasić, obučeni acquis stručnjak-auditor, 6. i 7.oktobra u preduzećima Prota Bihać i Asiks BosanskiPetrovac izvršio je procjenu usklađenosti njihovogposlovanja sa zakonodavstvom i standardima

Evropske unije (tzv. acquis audit). Izvještaji prikazujuda postoje određeni problemi u primjeni acquisa i univou općeg poznavanja normi i standarda EU. Dokraja novembra 2011. godine ovlašteni acquis auditor će posjećivati još 14 domaćih rmi na terenu i procjenjivatiusklađenost sa zakonodavstvom i standardima Evropske unije u oblastima zaštite okoliša, zdravlja i sigurnost naradu, prehrambenih proizvoda, hemijski proizvoda i proizvoda na koje se odnosi CE znak (tehnički proizvodi).akođer, Duljko Hasić je iskoristio priliku i razgovarao sa privrednim i političkim aktivom općine Bosanski Petrovac.Istaknuto je da VK BiH može pomoći u boljem i racionalnijem korištenju raspoloživih resursa (obnovljivih izvoraenergije, poljoprivrede, turizma i zdrave hrane) ove općine korištenjem sredstava IPA projekata. Ključni problem zaovu općinu predstavlja sistem vodosnabdijevanja.

Susret predstavnika metalskog sektora regiona

U punoj sali Privredne komora Zeničko-dobojskog kantona, početkom oktobra održani su privredni i poslovni susreti,te bilateralni razgovori sa predstavnicima metalske industrije iz Srbije, Hrvatske i BiH. o je nastavak međukomorskesaradnje u regionu u ovoj oblasti koja je u prethodnom periodurezultirala uspješnim poslovnim ugovorima. Nakon pozdravnihriječi te upoznavanja svih prisutnih sa mjestom, ulogom iznačajem metalskog sektora u regionu, održani su bilateralnirazgovori između rmi, oko 50 prijavljenih razgovora, te okruglisto o unapređenju saradnje automobilskih klastera u regionu.Zaključak je da ovakve susrete treba i dalje održavati, koristitimogućnosti koje posjedujemo u regionu, posebno dijagonalnukumulaciju koju Sporazum CEFA omogućuje, u interesu svih

rmi, te zajedničko nastupanje na trećim tržištima.



>>>

IoKOM - Broj 46 - oktobar 2011. 9Aktivnosti k

o m

o r e

Organizacija treninga i seminara u privrednim komorama zemalja CEFTA-e

U periodu od 19. do 21. septembra 2011. godine predstavniciVanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine boravili su uDubrovniku na seminaru “Organizacija treninga i seminarau privrednim komorama zemalja CEFA-e“. Cilj seminara jerazvoj novih programa treninga, seminara i radionica za članovei uposlenike komora, te uspostavljanje veza na projektima iprogramima prekogranične saradnje, nansiranim iz ondovaEU. Seminaru su prisustvovali predstavnici komore UNMIK-a,Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonija, Moldavija i Bosne iHercegovine. Dvodnevni seminar je organiziran na način da jekroz tematske cjeline i praktični rad ukazano na: potrebu za edukacijom poslovne zajednice/članova komore,način odabira tema, metodologiju i izračunavanje troškova. Na seminaru je razgovarano o iskustvima komora uregionu u organiziranju edukacija, načinima izrade i realiziranja projekata, te prijedlozima za nove oblike edukaciječlanica i uposlenika i mogućim oblicima međukomorske saradnje putem programa edukacije.

VTK BiH uputila inicijativu građevinske operative za pružanje pomoći

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je nadležnim institucijama uputilainicijativu građevinske operative za pružanje pomoći u sanaciji stanja u kompanijama,izazvanog prekidom radova u Libiji. Inicijativa sa konkretnim prijedlozima mjera zasanaciju postojećeg stanja u kompanijama i inormacija o direktnim štetama u iznosuod oko 110 miliona eura, upućena je na adrese Predsjedništva Bosne i Hercegovine,Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpskei Vlade Distrikta Brčko.

Uspješan nastup bh. kompanija na sajmu Anuga 2011

Šest bosanskohercegovačkih kompanija iz oblasti proizvodnje prehrambenihartikala sudjelovalo je na najvećem sajmu hrane na svijetu – Anuga 2011, od8. do 12. oktobra u Kelnu, gdje su ostvarili preko 200 poslovnih kontakata.Nastup na ovom sajmu organizirala je Vanjskotrgovinska komora Bosne iHercegovine, uz podršku USAID- Sida FARMA projekta.

Na zajedničkom štandu svoje proizvode su predstavili Sava – Semberijaiz Bijeljine, Mladegs pak iz Prnjavora, Voćar iz Brčkog, Heko iz Bugojna,Kuća prirode iz Kaknja i Smrčak iz Zvornika, dok su predstavnici kompanijaHalilović, Eco Line, Prijedorčanka i drugi bili posjetioci sajma koji su ponudilisvoje proizvode izlagačima zainteresiranim za saradnju.

Anuga je najveći sajam hrane i pića na svijetu i predstavlja, ne samo odlično mjesto za uspostavu poslovnih kontakata,nego i mjesto na kojem se može prikupiti mnoštvo novih ideja i doći do inormacija o trendovima u proizvodnji hrane.Sa preko 6.500 izlagača i oko 150.000 posjetilaca, uglavnom poslovnih ljudi iz cijelog svijeta, Anuga je nezaobilaznadestinacija za sve one koji žele naći svoje mjesto na svjetskom tržištu hrane.

Nameti na informatičku opremu i druge uređaje

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana je prvasjednica Odbora Grupacije uvoznika inormatičke opreme Vanjskotrgovinske komoreBiH. Povod za održavanje sastanka bila je aktuelna Odluka o uvođenju nameta nainormatičku opremu i druge uređaje te vrste koja je nedavno objavljena u Službenomglasniku BiH. Pored toga, na sjednici je zaključeno da se uvoznici inormatičke opremesusreću s različitim problemima, zbog čega će u skorije vrijeme poduzeti određenekorake prema državnim institucijama kako bi se počeli rješavati.




I

vo Bradvica, direktor jednog od najvećih izvoznika u BiH,tvornice Aluminij d.d. Mostar, dao je intervju za ovaj brojglasila InoKom, otvoreno progovorivši o poslovanju i o

strateškim planovima mostarske tvornice, ali i o poteškoćamas kojima se godinama susreću, o odnosu s državom, kao i omjerama kojima kane pribjeći kako bi otklonili posljedice svjet-ske nancijsko-gospodarske krize.

INTERVJU >>> Ivo Bradvica, direktor Aluminija d.d. Mostarotvoreno za InoKom

Kada je Ivo Bradvica došao u Aluminij, nekadašnji gigant gušio se u višemilijunskim dugovima. 2009. godinaokončana je s minusom od 40 milijuna, 2010. sa gubitkom od 13,4 milijuna, dok će 2011. godinu Aluminij pozitivnookončati. Milijunski gubici umanjeni su zahvaljujući mjerama štednje, koje su poduzete na internom planu. Kočničari tekućeg poslovanja su: uvoz opreme, uvoz zamjenskih dijelova, uvoz sirovina i repromaterijala za proizvodnju, carin-ska jamstva, plaćanje PDV-a u prigodi uvoza, nabava energenata na domaćem tržištu, fnanciranje i visoka kamatana obrtna sredstva, nepostojanje olakšica za izvoznike.

Koliki izvoz je ostvario Aluminij d.d. Mostar u prvompolugodištu 2011. godine i koliko je to u odnosu na istorazdoblje prošle godine?

“U prvom redu, treba podsjetiti na to kako je Aluminij pro-šlu godinu zaključio s gubitkom od 13,4 milijuna KM, a godi-nu prije (2009.) s nešto više od 41 milijun KM gubitka. Ipak,prvo polugodište 2011. završili smo pozitivno te ne dvojimokako ćemo i kalendarsku godinu završiti pozitivno. Aluminij jeu prvih šest mjeseci 2011. godine ostvario točno 240.712.669,00KM izvoza. S obzirom na to da smo u prvih šest mjeseci 2010.

godine izvezli 195.335.858,00 KM, u ovoj smo godini, dakle,zabilježili rast od 23,23%. Plan izvoza za drugi dio ove godineotprilike je jednak kao i provedba u prvoj polovici te će, s veli-kom sigurnošću govorim, biti ispunjen.“

Ragovarao: Darko jukaFoto: Darko juka

Godinu ćemo završiti

u plusu




>>>

Koji su ključni problemi u izvozu i što to država možeučiniti kako bi pomogla, odnosno ima li Aluminij, kaonajveći izvoznik, uopće potporu države?“Aluminij nema nikakvu potporu od strane države, a svakodne-

vno se, kao izvozno orijentirana tvornica, susreće s brojnim po-teškoćama. Najznačajniji kočničari našega tekućeg poslovanjasu: uvoz opreme, uvoz zamjenskih dijelova, uvoz sirovina i re-promaterijala za proizvodnju, carinska jamstva, plaćanje PDV-au prigodi uvoza, nabava energenata (u prvom redu električneenergije) na domaćemu tržištu, nanciranje i visoka kamata naobrtna sredstva, nepostojanje poticaja i drugih oblika olakšicaza izvoznike. Kako bismo, usmjereni na izrazito visoku kakvoćusvojih proizvoda, dodatno unaprijedili svoju ponudu, ujedno ipovećali učinkovitost proizvodnje, nužno je stalno ulagati u ob-novu stare i u nabavku nove, skupocjene opreme. Zato smo ogor-čeni činjenicom što moramo na tu robu plaćati carinu od 6% ili11% te ishoditi carinska jamstva od poslovnih banaka. U 21. jestoljeću osobito paradoksalno što oprema koja doprinosi očuva-nju okoliša (primjerice, ltri za smanjenje ispuštanja štetnih pli-nova) potpada pod višu carinsku stopu od čak 11%, premda bi,kao i uvozni zamjenski dijelovi, morala u cijelosti biti oslobođe-na plaćanja i carine i PDV-a, bez obzira na to što se PDV nakna-dno vraća.“

Kakva su Vam iskustva s državnom administracijom?“rpimo stalne poteškoće kod pribavljanja nužnih odobrenja(građevinskih, okolišnih), sve zbog sporosti državne admini-stracije, ali i poradi jako složene zakonske regulative. No, vrati-mo se prethodnom, marža je u aluminijskoj industriji skromnapa je osjetljiva na visinu kamatne stope koja je kod domaćihkomercijalnih banaka prilično visoka. Stoga smatramo kako bidržava trebala osigurati znatno jeinije nancijsko praćenje iz-

voza, što može putem ustroja nove izvozne banke, ustroja sek-tora nanciranja izvoza kod postojeće Razvojne banke ili, pak,subvencioniranjem kamatne stope kod poslovnih banaka. Sma-tramo kako bi se naročito trebalo usmjeriti na uspostavljanje

povoljnih kreditnih linija za pripremanje proizvodnje, kao i zakreditiranje izvoza, što je u svijetu uobičajeno. Aluminij sadaima otvoreno 7.500.000,00 KM carinskih jamstava, na što pla-ćamo naknade od kojih koristi imaju samo komercijalne ban-ke. Aktivne bi izvoznike trebalo osloboditi pribavljanja carin-skih jamstava kod uvoza sirovina i repromaterijala. ako je i sPDV-om, čije nam izmirivanje narušava kratkoročnu likvi-dnost.“

Što je s energentima?“Kod nabavke energenata, Aluminij je diskriminiran u odnosuna sve ostale potrošače u BiH. Jedini smo potrošač koji je pri-moran dio svojih potreba uvoziti, odnosno pribavljati na slo-bodnom tržištu. Plaćamo najskuplju cijenu električne energije

u BiH, a s obzirom na to da neprekidno trošimo 24 sata dnevno 365 dana u godini iste količine el. energije, zaslužili smostatus posebnog potrošača i povoljnije uvjete. Upravo zbog Alu-minija, elektroprivrede ne moraju drastično smanjivati proiz-

vodnju niti im termoelektrane trpe oscilacije u radu. Državnisu poticaji za Aluminij potpuno izostali, premda smo već višeod 10 godina aktivan izvoznik i u samom vrhu po količini go-dišnjeg izvoza na razini države. Što se tiče Aluminija, državabi trebala podržati naš izvoz jer je naš udio u ukupnom izvozuitekako značajan. Poticaje vidimo ili kao novčane, po izvezenoj

jedinici proizvoda, ili subvencioniranjem troškova el. energije.“

Lani ste, krajem prosinca, javno obećali ovu godinu završitipozitivno. Kakvo je stanje deset mjeseci poslije?

“Dioničari Aluminija su i na posljednjoj Skupštini, održanoj ukolovozu, pokazali u kolikoj mjeri podupiru rad ove uprave. apotpora, zajedno s ostvarenim rekordnim ishodima u proizvo-dnji iz prve polovice ove godine, u svim našim pogonima,

ohrabruju me u mom uvjerenju kako ćemo godinu zaključiti sdobitkom. Dakle, i dalje sam izrazit optimist, što više, uvjere-

niji sam sada nego prije, bez obzira i na velike vanjske utjecajekoji ne prestaju prijetiti. Naime, cijena aluminija strahovito jepala, a cijene svih sirovina koje uvozimo izrazito su narasle, teod srpnja trpimo gubitke od otprilike dva milijuna američkihdolara mjesečno. No, koliko očekujem oporavak svjetskoga tr-žišta, još više vjerujem u naše vlastite snage i sposobnosti i većpola godine pripremamo manevarski prostor za loša vremena.Uspjeli smo prodati hidrat koji je bio zarobljen u Glinici od1992. godine i postigli smo dosta dobru cijenu za njega. Kre-nuli smo i s uklanjanjem razorene tvornice glinice, kako bismoočistili taj plato i iskoristili ga za neke nove projekte, a ostvaru-

jemo nemalu zaradu i na starom željezu koje režemo i proda- jemo.“

Najavili ste programe dodatnih internih mjera štednje?“Praktično su završeni, a riječ je o tri nepopularna, ali nužnaprograma za naš opstanak i za vraćanje na onu razinu na kojojsmo poslovali prije krize: zbrinjavanje tehnološkog viška, po-tom djelatnika koji su stekli uvjete za odlazak u prijevremenemirovine i, na koncu, invalida druge kategorije. Nema novihzapošljavanja i pomlađivanja kadra visokoobrazovanim ljudi-ma ako se ne riješimo viška, i to u obliku onih pojedinaca kojidanas nisu u cijelosti neophodni za rad Aluminija, makar nepunih osam sati dnevno. Višak ljudi nam opterećuje produ-ktivnost, ali taj višak ne čini onih 90% valjanih djelatnika kojine trebaju strahovati niti za sebe niti za svoje obitelji. Njih ni-kakva recesija ne može ugroziti. Višak su nam oni drugi, onikoji više nisu za ove sredine i, svjestan sam, teret je prvoga čo-

vjeka, i ljudi koji s njim čine tvornički menadžment, vući i bol-ne rezove, ako to zahtjeva spašavanje naše kuće i onih 90% dje-latnika koje spomenuh. Dakle, ne možemo utjecati na cijenualuminija niti na cijene ulaznih sirovina, ali na ovo možemo.“

Mišljenja svjetskih analitičara oko novoga vala recesijestalno variraju, a trenutačno je jedinom konstantom dacijena aluminija pada, dok cijene ulaznih sirovina osjetnorastu?“Cijena aluminija uvijek se kreće ciklično, a sada nam je nesre-ća veća u tomu što cijene ulaznih sirovina rastu ili, pak, nago-

vještavaju rast. S druge strane, svjetske zalihe metala sve su ve-će i to za nas nije dobro. o nam je, pak, pokazatelj kako bismose i mi trebali početi ponašati krajem ove godine, kada bude-

mo s partnerima ugovarali količine metala za prodaju tijekomsljedeće godine. očnije, bit ćemo prisiljeni prema svim par-tnerima, u zemlji i u svijetu, ponašati se onako kako se tržištebude ponašalo prema nama. Nema, dakle, više vezivanja cijene



>>>


za Londonsku burzu metala, nego ćemo cijenu određivati una-prijed, a tko od partnera ne bude spreman na to, neka tražimetal negdje drugdje. U protivnom smo siguran gubitaš, a toneću dopustiti! Partnerima ćemo pravodobno najaviti promje-ne u načinu našega rada, odrediti cijenu s kojom smo na ništicii dodati onoliki postotak s kojim ćemo biti pozitivni. Dakako,

ostavit ćemo si i mogućnost prilagodbe cijene uvjetima na tr-žištu. Zašto bi samo Aluminij trpio ove sulude cijene električneenergije u državi? Neka sad rastu do nebesa, ali rast će i cijenametala pa neka izdrži tko može, a bit će zanimljivo vidjeti kakoće se elektroprivrede opravdati kada budu uzrokom toga pore-mećaja na tržištu metala, poglavito u BiH, ali i u Europi, kodsvih naših kupaca. Računam na činjenicu da je Aluminij, ipak,u velikoj prednosti u odnosu na druge poslovne subjekte u BiH

jer smo mi prepoznatljiv brend u svijetu i ne veže nas se zapoimanje koje strani ulagači imaju o ovoj državi. Dostatno jekazati da sve poslove ulaganja baziramo na partnerskim odno-sima sa svjetskim divovima, a nikad se dosad nismo za ulaga-nja obratili niti jednoj razini vlasti u BiH, niti jednoj bh. insti-tuciji, agenciji, čak niti jednoj banci u BiH. Mi komuniciramo

samo sa svijetom, a svijet traži nas pa već sada razmišljamo oitekako vrijednim prijedlozima i ponudama iz Izraela, Njema-čke, Italije.“

Igrada piske pei u krugu Aumiia

Najavili ste nekoliko strateških projekata u koja Aluminijneće ulagati svoja sredstva, poput ugradnje rotacijske pećiza recikliranje otpadnog aluminija, potom nove linije zaproizvodnju legirane žice, nove linije za lijevanje malihingota… Između svega nabrojanoga posebno je odjeknulanajava o izgradnji plinske centrale u krugu Aluminija?“Plinskim se centralama okreće cijeli zapadni svijet, naposenakon odluke njemačkih vlasti o ukidanju nuklearki, što će,

očito je, slijediti i druge razvijene zemlje. Zato se traži rješenjeu obnovljivim izvorima energije. Plinske centrale istovjetneonoj o kojoj mi razmišljamo, a riječ je o centrali kapaciteta 425MW godišnje, posljednjih su godina izgrađene su Austriji, Ita-

liji, Portugalu, Engleskoj, Irskoj i Bugarskoj i tamošnji su kori-snici izrazito zadovoljni. im bismo kapacitetom u cijelosti za-dovoljili naše godišnje potrebe za strujom i imali bismo još 200MW za prodaju, i to prema tržišnim cijenama, što je čista za-rada. Zemljopisni nam je položaj takav da taj višak možemoprodati reverzibilnoj hidroelektrani u Svitavi, za potrebe njezi-

na rada noću. Dakle, dovest ćemo se u situaciju prodavati stru- ju poduzeću od kojega ju kupujemo godinama. Imajući u viduda je planiran prolazak plinovoda, Jadranskoga koridora, krozMostar za otprilike dvije godine, opredijelili smo se za tu plin-sku centralu, za čiju izgradnju trebaju ukupno tri godine. Pred-nost nam je u tomu što jedna takva niče blizu, u Hrvacama, spomoću sredstava iz jedne turske zaklade, s kojom smo i mistupili u kontakt pa otuda imamo ponuđeno i iskustvo i sred-stva.“

No, konačna odluka još nije donesena?“Nije. I dalje raščlanjujemo inormacije i važemo što nam je is-plativije. Naime, za tu plinsku centralu imamo jake kontakte uIzraelu, a u međuvremenu su nam alijani ponudili još zani-

mljiviji program. Riječ je o spoju uporabe plina i proizvodnjesolarne energije. Naša Hercegovina, Baćevići poglavito, imajuobilje sunca, a alijani nam nude jednu osuvremenjenu ameri-čku tehnologiju za proizvodnju solarne energije. akva je ugra-đena na Siciliji pa ćemo ju vidjeti iz prve ruke, a cjelokupna bistala na plato Glinice koju ćemo ukloniti i, što je bitno, tamo

već imamo dovedenu svu inrastrukturu. Kako se tu radi o ob-novljivoj, zelenoj energiji, ponudili su nam korištenje sredstavaiz talijanskih zaklada, a s obvezom ulaganja 15% od ukupnihsredstava s naše strane. No, i za to smo već iznašli rješenje jersu i tih 15% spremna uložiti dva naša velika poslovna partnera.Premda bismo se mogli i mi kreditno zadužiti, banke nas do-slovce vuku za rukave, nije vrijeme za to. S ponosom ističemkako smo u potpunosti isplatili kredit koji smo imali kod

WestLB banke i sada imamo jako mala strana zaduženja. Natomu kanimo i ostati.“




TEMA >>>

Samo jedna kompanija iz BiH

među sto najvećih

Unašim medijima skoro nezapaženo je prošla vijest dase samo jedna kompanija iz Bosne i Hercegovine na-šla na listi OP 100 najvećih kompanija iz jugoistočne

Evrope, koje ne posluju u nansijskom sektoru. Radi se o Elek-troprivredi BiH, koja je zauzela 81. mjesto na toj listi. Kompa-nije su rangirane prema visini ukupnog prihoda ostvarenog u

2010. godini, a u postupku rangiranja su obuhvaćene kompa-nije iz svih država bivše SFRJ, plus Rumunija, Bugarska, Mol-davija i Albanija. OP 100 listu je objavio SeeNews u partner-stvu sa savjetodavnom kućom A Keerney i Euromonitor In-ternational.

na vrhu iste kompaie i atog sektora

Na vrhu liste OP 100 najvećih kompanija jugoistočne Evropenašle su se uglavnom kompanije iz nanog sektora. Najvećiukupan prihod u 2010. godini ostvarila je rumunska kompani-

ja OMV Petrom SA u visini od 3,627 milijardi eura. U nare-dnoj tabeli dato je prvih deset kompanija sa liste, sa njihovimpokazateljima:

Kada se analizira čitava lista od 100 najvećih kompanija ikada se pogleda struktura po državama, može se doći do veo-ma zanimljivih podataka. Listom apsolutno dominiraju kom-panije iz Rumunije. a činjenica je jednim dijelom logična sobzirom na to da je Rumunija prostorno najveća i najmnogo-ljudnija od svih zemalja jugoistočne Evrope. Ipak, odgovor ne

može biti samo u veličini Rumunije jer je gotovo polovina, od-nosno 47 kompanija na listi iz te zemlje. Ne treba biti veliki eko-nomski stručnjak da se iz ove činjenice zaključi da je u pretho-dnom periodu Rumunija napravila velike korake u privlačenjuznačajnih svjetskih investitora i da je na bazi toga stvorila veli-ki broj veoma jakih kompanija, koje su sada značajni igrači naevropskom tržištu. Široj javnosti je najpoznatiji primjer kom-panije Automobile Dacia SA koja je na listi zauzela četvrto mje-sto. Ne tako davno automobili marke Dacia su bili predmet ša-la i na našim prostorima, a o nekom prodoru na evropsko trži-šte nije moglo biti ni govora. Danas ta abrika, koju je privati-zovao rancuski Renault, ostvaruje godišnji prihod od 2,7 mili-

jardi eura i stabilno je pozicionirana na tržištu automobila, na-ročito onih jeinijih, niže klase i lako dostupnih.

Piše: čedomir Spasoevi

Dok se većina medija i dalje bavi tzv. velikim temama, kada će biti ormiran Savjet ministara i da li će se političari dogovoriti oko toga, veoma malo se ukazuje na ovu, blago rečeno, poraznu činjenicu, da Bosna i Hercegovina praktičnonema velikih kompanija. Kada bi ova lista bila pravljena za Evropu, ili za istočnu i srednju Evropu, ne bi bilo iznenađujućešto nema kompanija iz BiH, imajući u vidu konkurenciju s kojom bi se suočile. Međutim, u konkurenciji zemalja iz

jugoistočne Evrope, samo jedna kompanija na listi je više nego skroman rezultat. Na ovim stranicama smo već više puta naglašavali da samo velike kompanije mogu biti istinski motor razvoja jedne zemlje i da male i srednje kompanijene mogu uspješno poslovati bez velikih, jer nemaju kome prodati svoje proizvode i usluge. Kada se sve to uzme u obzir,

jasno je zašto bi pred ovom činjenicom trebala zvoniti zvona na uzbunu.




>>>

U narednoj tabeli data je struktura kompanija sa liste OP 100po državama:

DržAvA Broj preDuzećA

nA listi

rumunijA 47

BugArskA 14

slovenijA 13

HrvAtskA 13

srBijA 11

BosnA i HercegovinA 1

mAkeDonijA 1

ukupno 100

Ova tabela još jasnije pokazuje da broj kompanija na listinije uslovljen veličinom ili brojem stanovnika neke države. Hr-

vatska ima sličan broj stanovnika i površinu kao i BiH, a imačak 13 kompanija na listi, kao i Slovenija koja je upola manja.Mnogi će reći da Slovenija nije relevantna za poređenje, ali sva-kako jeste Srbija, koja ja prošla kroz sve nedaće vezane za rat-na zbivanja na području bivše SFRJ, imala je i uvedene sankci-

je od strane UN-a, najveću infaciju u istoriji, pa ipak trenutnoima 11 kompanija na ovoj listi.

Imajući u vidu geograski položaj, veličinu i potencijale Bo-sne i Hercegovine minimalan broj kompanija, na listi OP 100najvećih kompanija jugoistočne Evrope, koji bi mogao biti za-dovoljavajući bio bi između 5 i 10 kompanija.

“nismo agori“

Cinici bi odmah primijetili da “nismo najgori“. Crna Gora, Al-banija, Moldavija i Kosovo nemaju nijednog predstavnika naovoj listi. o naravno nije neka utjeha. S izuzetkom Moldavijesve ove zemlje su dosta manje od BiH. akođe, radi se o zem-ljama sa kojima BiH ostvaruje znatan spoljnotrgovinski sucit,što ukazuje da su njihove ekonomije još više oslonjene na uvozi da je domaći ekonomski razvoj na relativno niskom nivou.

Razvoj ekonomije i jačanje velikih kompanija koje bi bilenosioci razvoja mora biti jedan od prioriteta svake vlasti u bu-dućnosti. o se može postići na više načina. Za neke je već, na-žalost, kasno. U Bosni i Hercegovini mnogi predratni giganti

iz oblasti elektronske, mašinske ili metalske industrije više nepostoje. Da je na vrijeme npr. banjalučki Čajavec privatizovanod strane nekog od svjetskih divova iz oblasti elektronske in-dustrije, možda bi smo danas imali neku “našu Dačiju“ sa go-dišnjim prihodom većim od milijardu eura.

Za takve projekte već je kasno. Zato težište mora biti naulaganjima u one grane u kojima bi u budućnosti mogla da serazvijaju velika preduzeća, kao što su elektroenergetika, nanaindustrija, rudarstvo, metalska industrija i sl. ežište se morastaviti na strane investitore (s obzirom na to da je domaća aku-mulacija nedovoljna) i na tzv. greeneld investicije. U tom slu-čaju možemo se nadati da ćemo za desetak godina imati mno-go veći broj kompanija iz BiH na listi top 100 kompanija jugo-

istočne Evrope.




Uciklusu proizvodnje, distribucije i potrošnje energije uBiH ostvaruju se ogromni gubici. Ista količina energi-

je ostvaruje četiri puta manje nacionalnog bruto proizvoda nego u prosječnoj zemlji Evropske unije, a duplo više za-gađenja, dok posljedice ovakvog stanja snose građani ove zem-lje. Ovi alarmantni podaci sadržani su u dokumentu “Upravlja-nje energetskim sektorom i siromaštvo u BiH“, koji je Centar zapolitike i upravljanje (CPU) predstavio u Sarajevu na okruglomstolu – Ključna razvojna dilema BiH: Upravljanje energetskimsektorom.

Upozoreno je da cijena grijanja i električne energije predstavlja samo dio troškova. Skriveni troškovi nalaze se u izdvajanjusredstava za subvencije energetskim postrojenjima, pokrivanjetroškova koje ostvaruju toplane i lošim uslovima života u veli-kom broju domaćinstava tokom zimskih mjeseci. Kada društvoplati sve te troškove, ostane manje sredstava za prehranu, odje-ću, obrazovanje, zdravstvo, inrastrukturu i investicije u pobolj-šanje energetske ekasnosti.

TEMA >>> Neefkasno upravljanje energetskim sektorom u našoj zemlji

Energetska intenzivnost u BiH je izuzetno visoka i procjenjuje se da iznosi 0,77 tone po 1.000 dolara BDP-a.

Poređenja radi, to je četiri puta više nego prosjek uEU i u zemljama članicamaOECD-a. BiH bilježi velike gu-bitke i u distribuciji energije,također u iznosu od oko 40 posto proizvedene energije,najviše zbog zastarjelih po-gona i tehnologije u toplana-ma. BiH bilježi velike gubitke i u korištenju energije.

BiH gubi oko 40 posto

proizvedene energije

Obovivi ivori

Niska potrošačka cijena električne energije demotivira privatneinvesticije u obnovljive izvore energije, a zemlja time zaostaje iu tehnološkom razvoju. Loše upravljanje energetskim sektoromodražava se negativno i na poljoprivredu, okoliš, turizam i dru-ge grane privrede. Stoga se pred BiH nalazi ključna dilema: na-

staviti sa praksom kao do sada i garantovati siromaštvo budu-ćim generacijama ili promijeniti politiku upravljanja energet-skim sektorom, okrećući se prema racionalizaciji proizvodnje idistribucije, obnovljivim izvorima energije i ulaganju u energet-sku ekasnost, odnosno pravljenjem iskoraka u razvoju, upozo-reno je na skupu.

Pomoćnica ederalnog ministra za energetiku, industriju irudarstvo Amira Pintul istaknula je da je pripremljen set zako-na iz oblasti energije, a da je Zakon o električnoj energiji pro-slijeđen u parlamentarnu proceduru u ormi nacrta. Zakon okorištenju obnovljivih izvora energije i ekasne ekogeneracije jeu ormi prednacrta proslijeđen Vladi FBiH, dok su zakoni onai i energetskoj ekasnosti u ormi radne verzije. Kako je na-glasila, do kraja ove godine očekuje se da će biti pripremljenitekstovi zakona o gasu na entitetskom nivou, o energiji kaokrovnog zakona i zakona o istraživanju nae i prirodnog gasa.

Piše: Ruždia Adžovi

Pogrešna politika socijalne cijene struje




>>>

Predsjednik Odbora za energetiku, industriju i rudarstvo uParlamentu FBiH Slaviša Šućur upozorio je da nisu deniraneperspektive gasa i da okus ne treba isključivo stavljati na elek-tričnu energiju, te istakao potrebu edukacije javnosti o eka-snoj potrošnji električne energije. Goran Dostić iz CPU-a pre-

ventivom protiv daljeg rasta siromaštva vidi postepenu raciona-lizaciju proizvodnje i distribucije, obnovljive izvore energije iulaganje u energetsku ekasnost.

“Direktive EU predstavljaju svojevrsnu mapu puta za BiH iod ključne su važnosti za poboljšanje standarda stanovništva“ –istakao je Dostić.

Iskustva iz susjedne Hrvatske u kontekstu eurointegracionihobaveza prezentirao je pro. dr. Željko omšić, proesor na Fa-kultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i še radne grupeza pristupne pregovore Hrvatske sa EU za poglavlje energetike.

“BiH, ukoliko ne može na vrijeme ispuniti direktive EU,može, poput Hrvatske, tražiti prijelazni period za ispunjenjeodređenih obaveza“ – kazao je omšić.

On je akcenat stavio na ekasnost trošenja električne ener-gije, da cijene električne energije moraju pokriti troškove proiz-

vodnje, te na konkurentnost, odnosno na smanjenje državnihsubvencija. Dodao je da BiH treba imati jake regulatore i admi-nistrativne kapacitete ukoliko želi ubrzati proces pregovora sa EU.

Poitike teie

Predstavnik EU Johann Hesse bio je kategoričan s porukom dasu obaveze BiH prema već potpisanom Ugovoru o energetskojzajednici jasno naznačene i da se očekuje da naša zemlja te oba-

veze i ispuni. On je, u kontekstu električne energije, ukazao naznačaj zakonske legislative, jer se, kako je kazao, pravni okvirtumačio na različite načine, što je rezultiralo određenim politi-čkim tenzijama.

“Zato vršimo skrining, koji se koristi u posljednjoj azi pri-

stupa EU, ali ga kod vas koristimo sada jer to smatramo neop-hodnim“ – kazao je Hesse.

Na skupu je istaknuto da postoji indicija da je sada pravo vrijeme za promjenu paradigme u energetskom sektoru. Prvo,politika subvencija i ulaganja u prevaziđene vidove proizvodnje

dosegla je stepen ekonomske neodrživosti. Drugo, proces ev-ropskih integracija i međunarodno potpisani sporazumi pred-stavljaju šansu da se BiH priključi trendovima u EU i time pri-grabi šansu za reorme koje će garantovati održivi razvoj. ren-dovi koji su aktuelni u EU o pitanju ulaganja u obnovljive izvoreenergije zapravo su komplementarni sa održivim razvojem, aulaganje u energetsku ekasnost u BiH proizvelo bi višestrukukorist s obzirom na trenutno stanje, te obezbijedilo veliki povratna investicije u relativno kratkom roku.

Ključ uspjeha nalazi se u promjeni načina kojim se upravlja javnim dobrima. Bez strukturne reorme, prema kojoj se javnasredstva ulažu transparentno i odgovorno, nije moguće dizajni-rati ni implementirati politiku energetskog sektora u korist gra-

đana, istaknuto je na skupu. Inače, dokument CPU-a analiziranačin proizvodnje i potrošnje energije u BiH u kontekstu održi-

vog razvoja i uticaja koji upravljanje energetikom ima na siro-maštvo u BiH, te predlaže neke mjere u cilju reorme. Zaključu-

je da postoje tri generalna scenarija koji se nameću u politicienergetskog sektora. Prvi je scenario prema kojem zemlja ulažeu obnovljive izvore energije i energetsku ekasnost kako bi seracionalizirala potrošnja i ojačali lokalni kapaciteti proizvodnjeenergije onoliko koliko dozvoljavaju klimatsko-geograski itehnološki uslovi.

Drugi je scenario prema kojem se energetska strategija bazi-ra uglavnom samo na uvozu čistih energenata, poput skupogprirodnog gasa i tehnologije proizvedene u inostranstvu. rećiscenario je “business as usual“ prema kojem se nastavlja sa poli-tikom kao do sada, a što u slučaju BiH znači neproporcionalno

velika eksploatacija lignita, slaba energetska ekasnost, subven-

Sa skupa u Saraevu: Pripremljen set zakona



>>>


cioniranje neprotabilnih energetskih postrojenja i neizvršava-nje obaveza proizašlih iz ECSEE (Energetska zajednica Jugois-točne Evrope.)

Eergetska iteivost

Prema podacima Svjetske banke, energetska intenzivnost u BiH je izuzetno visoka i procjenjuje se da iznosi 0,77 tone po 1.000dolara BDP-a. Poređenja radi, to je četiri puta više nego prosjek

u EU i u zemljama članicama OECD-a. Prosječna evropskazemlja za istu količinu utrošene energije proizvede četiri puta više nacionalnog dohotka nego BiH. Godišnja potrošnja elek-trične energije po glavi stanovnika u BiH iznosi oko 2.320 kWh,dok je prosječna potrošnja u zemljama EU oko 6.145 kWh poglavi stanovnika.

Visoka energetska intenzivnost ukazuje na velike gubitkekoji iznose oko 40 posto ukupno proizvedene energije. Napri-mjer, energetski miks izvora energije u BiH podijeljen je na oko45 posto izvora iz hidropotencijala i 55 posto izvora iz uglja lošekvalitete – lignita. Ovaj omjer u FBiH je još drastičniji, 65 postonaprema 35 posto u korist lignita. Prosječna cijena za ugalj kojuenergetska postrojenja plaćaju pri nabavci nije dovoljna da po-

krije troškove eksploatacije rudnika koji su veliki zbog slabeproduktivnosti radne snage (0,4 tone godišnje proizvodnje uFBiH po uposleniku) i korištenja zastarjele opreme.

BiH bilježi velike gubitke i u distribuciji energije, također uiznosu od oko 40 posto proizvedene energije, najviše zbog za-starjelih pogona i tehnologije u toplanama, te zbog nedostatkapogona za kombinovanu proizvodnju grijanja i energije. I zaove gubitke država izdvaja subvencije.

Konačno, BiH bilježi velike gubitke i u korištenju energije.Procjenjuje se da bar 30 posto energije grijanja propada zbogloše izolacije stambenih zgrada i privatnih kuća i zbog lošegkvaliteta uređaja za ogrevno drvo. Više od 60 posto stanovni-štva za grijanje koristi drvo. Kada cijena električne energije, na-te i ostalih energenata raste, onda raste i cijena ogrevnog drvetakoje je skuplje u BiH nego drugdje u Evropi, ili se drvo pribavljailegalnim obešumljavanjem, često najkvalitetnijeg drveta.

Poitika soiaih subveiapokaaa se dugoroo štetom

U zemljama nekadašnjeg istočnog bloka cijene električneenergije nisu bile liberalizirane do iste mjere kao na zapadu.One su bile više socijalne, subvencionirane od strane države.Istovremeno kada su zapadne zemlje odlučile posvetiti većupažnju obnovljivim izvorima energije, pa čak i subvencioniratiproizvođače i potrošače obnovljivih izvora energije kako bismanjili zagađenje okoliša, stimulirali inovacije i povećalienergetsku sigurnost, bivše zemlje istočnog bloka su počelesa liberalizacijom tržišta energije, što je, između ostalog,rezultiralo i poskupljenjem cijena električne energije.

Dugogodišnja politika socijalnih subvencija pokazalase ne samo neodrživom, već i dugoročno štetnom. akosu zemlje istočnog bloka znatno zaostale i u tehnološkomrazvoju i u nivou investicija u energetiku. Promjene koje sunastupile liberalizacijom tržišta i poskupljenje cijena energijeteško su pogodili ionako osiromašeno stanovništvo, ali su bilineophodni kako bi se uhvatio korak sa razvijenim zemljama.Subvencioniranje cijena i veliki uticaj države u planiranjurazvoja energetskog sektora nisu rezultirali uspostavljanjemstimulirajućeg ambijenta za privatna ulaganja i tehnološkeinovacije.

Dakle, kako se zaključuje, energija u BiH potiče iz nesra-zmjerno velikog udjela lignita, što ima negativan uticaj na pro-duktivnost i ekasnost svih sektora privrede. Proizvodnja ligni-ta podrazumijeva kopanje jalovine i lignita. Kopanje, transporti odlaganje jalovine i lignita u BiH proizovodi veći obim tran-sporta nego cjelokupna poljoprivreda, industrija, stanovništvo iuvoz skupa.

Kada bi rudnici lignita u BiH radili na nivou produktivnosti

i korištenja mašinerije kao u rudnicima u EU, mogli bi iskopatiisti broj tona materijala, ali bi to predstavljalo 3-4 puta manjeenergije jer je energetski sadržaj lignita toliko puta manji negokod kamenog uglja koji je glavni oslonac energetske industrije uEU. Mjereno u energetskim jedinicama, produktivnost rudnikabila bi i dalje četiri puta manja. Zaostatak u produktivnosti odčetiri puta u tako velikom dijelu privrede navodi na zaključak da privreda BiH ne bi imala uporedivu ukupnu produktivnostčak i kada bi sve druge grane privrede imale produktivnost iz-nad prosjeka EU, upozorava se u analizi CPU-a.

Ušteda troškova

Prema navodima Regulatorne komisije za električnu energiju uFBiH (FERK), izdate su 22 dozvole za rad i 10 prethodnih do-zvola za izgradnju malih hidroelektrana. Regulatorna komisijaza energetiku RS odobrila je sedam dozvola za proizvodnju elek-trične energije iz malih hidroelektrana. Investitori nisu ni tražilidozvole za proizvodnju električne energije iz drugih obnovljivihizvora energije. Izuzetak čini dozvola za izgradnju izdata odstrane FERK-a za malu vjetroelektranu Moštre 1 u Visokom.

Prema propisima FERK-a, svako postrojenje koje proizvodielektričnu energiju, uključujući postrojenja koja proizvode ener-giju za vlastite potrebe, mora dobiti dozvolu od Regulatorne ko-misije, tako da evidencija FERK-a jasno pokazuje da nije posto-

jao interes za izgradnju solarnih ili elektrana koje koriste bio-masu.Strategija energetskog sektora u RS i prijedlog strategije u

FBiH ne posvećuju veliku pažnju podsektorima energetske e-kasnosti i obnovljivih izvora energije. Paradigma se nije bitnopromijenila od trendova iz 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka.Prema tome, sve i da postoji jedinstvena strategija energetskogsektora na nivou BiH, pitanje je kakva bi ona bila i da li bi gra-đani od nje imali velike koristi, kaže se u dokumentu CPU-a.

Ne postoje statistički podaci ni adekvatna analiza koji bi ta-čno pokazali koji je potencijal u BiH za uštedu troškova energijeu javnom i privatnom sektoru. Neke studije procjenjuju da jemoguće ostvariti ukupnu uštedu energije do 30 posto. Napri-

mjer, programi energetske ekasnosti u Bugarskoj pokazali suda je potencijal uštede u javnim školama 40 posto, a u Srbiji 44posto. Ovako velike uštede znače i jako brzu isplativost investi-cija.

Nema razloga da vjerujemo kako je taj potencijal u BiHznatno drugačiji. Zapravo, ne postoje mjere u ekonomiji kojesu isplativije za BiH u ovom trenutku nego mjere ulaganja uenergetsku ekasnost u javnom sektoru, zaključuje se u analiziCPU-a.




Vanjskotrgovinska komora BiH je kroz Asocijaciju gra-đevinarstva i IGM VK BiH u saradnji sa 12 kompa-nija koje su izvodile radove u Libiji, sagledala i izvršila

procjenu štete koju su ove kompanije pretrpjele prekidom svo-

jih aktivnosti i napuštanjem libijskog tržišta. Odbor Asocijacijegrađevinarstva i IGM VK BiH je na proširenoj sjednici 30.septembra 2011. godine o toj temi vodio posebnu sjednicu.Shodno raspravi i zaključcima sa ove sjednice Odbora Asocija-cije konstatovano je da će, s obzirom na trenutna dešavanja isaznanja kompanija o devastaciji i otuđenju zaostale opreme imaterijala u Libiji, ranije procijenjena direktna šteta od cca 110miliona eura biti sigurno veća i da treba inovirati sagledavanješteta. U strukturi šteta najveći iznos iskazan je po osnovu zali-ha proizvodnje (neispostavljenih aktura) u iznosu cca 46,7 mi-

ANALIZA >>>

Pred menadžmentom kompanija koje su bile angažovane u Libiji postavljen je ozbiljan zadatak – kako i nakoji način opstati i preživjeti kolaps koji su doživjeli? Prekidom radova i napuštanjem tržišta zbog ratnih su-koba u Libiji došlo je do gubitka tržišta i ugovorenih poslova, a s druge strane to je direktni udar na likvid-nost kompanija, kojima je neophodna fnansijska pomoć. Dok se štete još uvijek sumiraju, traži se način kako

servisirati nastale obaveze prema bankama, fnansijskim institucijama, dobavljačima i podugovaračima koji su vezani za tržište Libije.

Pišu: E. Ahmetovi iDž. Kaadžisaihovi

liona eura, ispostavljenih, a nenaplaćenih aktura u iznosu cca28,8 miliona eura te zaostale opreme u iznosu od 25,4 milionaeura. Stav i mišljenje Odbora Asocijacije je da su situacija iproblemi kompanija donedavno angažovanih u Libiji prevelikida bi ih kompanije same prevazišle. Pojedinačno posmatrano,najveće gubitke su ostvarili Energoinvest d.d. Sarajevo, Hidro-gradnja d.d. Sarajevo, Širbegović Co. Gračanica i Neimarstvoa.d. rebinje, u iznosima većim od sedam miliona eura.

Gubitak tržišta fasiski isrpio kompaie

Problemi izazvani prekidom radova u Libiji i nemogućnostupošljavanja oslobođenih kapaciteta u zemlji, iscrpili su kom-panije do mjere da je sa nansijskog aspekta upitan njihov daljirad. Zato je, smatra Odbor Asocijacije, neophodno u prvoj aziosigurati njihovu sanaciju, a u drugoj azi, povećanim anga-žmanom u zemlji, obezbijediti njihovu stabilizaciju i jačanje.Odbor apeluje na nadležne državne, entitetske i druge organeu BiH da putem razvojnih banaka sagledaju mogućnost pruža-nja nansijske pomoći kompanijama i njihovim kooperantimaangažovanim u Libiji za isplatu ličnih dohodaka radnika vra-ćenih iz Libije, tekuću likvidnost kompanija, te obaveze iz po-traživanja tih kompanija prema podizvođačima, kooperantimai dobavljačima. akođer se traži da nadležni organi na svim ni-

voima ubrzaju aktivnosti na realizaciji investicija, a prije svegau saobraćajnoj inrastrukturi i energetici, kako bi se povećanimradom nansijski ojačale već iscrpljene građevinske kompanijeiz Libije i time stvorili uslovi za njihov angažman kako na do-maćem tako i na stranim tržištima. Od Predsjedništva BiH, Vi-

jeća ministara i Ministarstva vanjskih poslova BiH očekuje seda svojim aktivnostima u UN-u i EU iniciraju razrješenje pro-blema naplate potraživanja bosanskohercegovačkih kompanijaangažovanih u Libiji i doprinesu njihovom povratku na to tr-žište.

Štete u Libiji većeod prvobitno

procijenjenih110 miliona eura

Miioski gubii po svim osovama

659,1 milion eura vrijednost ugovorenih radova u Libiji54,5 miliona eura planirana dobit od ovih poslova662,7 miliona eura vrijednost radova pred ugovaranjem

15,9 miliona eura vrijednost bankarskih garancija1,2 miliona eura troškovi bankarskih garancija7,7 miliona eura kreditna zaduženja kompanija za realizacijuposlova u Libiji

15,2 miliona eura vrijednost opreme bh. kompanija koja jeostala u Libiji8,4 miliona eura vrijednost materijala koji je ostao u Libiji

307 hiljada eura koštala je evakuacija cca 800 radnika iz Libije3,9 miliona eura iznose neizmirena dugovanja kompanijaprema radnicima po osnovu plaća




Upet republika nekadašnje SFRJ, sada samostalnih dr-žava (Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i CrnojGori) samo 20 kompanija iz Federacije Bosne i Herce-

govine potražuje ukupno čak 248 stvari tih preduzeća, koje seprocjenjuju na više stotina miliona KM. Najviše tih stvari, njih196, evidentirano je u Hrvatskoj, Srbiji 43, po četiri u Slovenijii Crnoj Gori te jedna u Makedoniji.

Ko šta traži

Kada su u pitanju kompanije iz FBiH, samo Željeznice FBiH suiskazale potraživanja 129 nekretnina, od kojih su tri odmarali-

šta, a ostalih 126 radi se o mostovima, tunelima, skretnicama,čatrnjama i staničnim zgradama na Unskoj pruzi i pruzi od Ga-bele Polja do Ploča (sve u Republici Hrvatskoj). Željeznice FBiHu svojoj pasivnoj bilanci iskazale su i pokretne stvari (ukupno283 stvari). Radi se o vagonima i lokomotivama koje su se zate-kle na prostoru bivše SFRJ, od kojih je i jedna kompozicija vozakoja se nalazila na remontu u Zrenjaninu (Republika Srbija).

Kompanija Agrokomerc d.d. Velika Kladuša potražujeukupno 38 stvari i to 29 u Hrvatskoj, šest u Srbiji te po jednu uSloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji. Za Rudnik mrkog ugljaBreza evidentirano je potraživanje 16 stvari, sve u Hrvatskoj, aza Fabriku duhana Sarajevo i KK Visoko po 12. Naime, FDSih u Srbiji ima osam, Hrvatskoj tri, a Sloveniji jednu, dok je zaKK Visoko navedeno da se svih 12 nalaze u Srbiji, dok je uHrvatskoj evidentirano i da je ormirano preduzeće na imoviniove bh. kompanije.

Za Sarajevo osiguranje evidentirano je 11 stvari koje se na-laze na prostorima nekadašnje SFRJ, i to devet u Srbiji i po je-dna u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Javno preduzeće Elektroprivredad.d. Sarajevo ima devet stvari koje potražuje, i to sedam u Hr-

vatskoj, a dvije u Crnoj Gori.Prema evidenciji po tri stvari potražuju kompanije Rudnik

mrkog uglja uzla (dvije u Srbiji i jedna u Hrvatskoj) i Merkur

d.d. Mostar (sve tri u Hrvatskoj).Utvrđeno je i potraživanje, i to po dvije stvari, preduzeća

Hepok d.d. Mostar (po jedna u Srbiji i Hrvatskoj), Rudnik mr-kog uglja Đurđevik – Živinice (po jedna u Srbiji i Hrvatskoj),Rudnik mrkog uglja Banovići (jedna u Sloveniji i jedna u Hr-

vatskoj – radi se o suvlasništvu na Hotelu Đuro Salaj, Gradac)te Šipad export-import d.d. Sarajevo (po jedna u Srbiji i Hrvat-skoj – Luka Šibenik).

Po jednu stvar prema evidenciji potražuju kompanije Bo-snalijek d.d. Sarajevo (Srbija), Fabrika duhana Mostar (Hrvat-ska), Hidrogradnja d.d. Sarajevo (Hrvatska), Rudnik mrkoguglja Kakanj (Hrvatska), Pretis d.d. Vogošća (Unis – Pretis Nisd.o.o, Srbija), Zrak Holding d.d. Sarajevo (Srbija) te ŽeljezaraZenica d.o.o. Zenica (Slovenija – udio u studentskom domu uLjubljani).

Sve ove stvari preduzeća evidentirala je Agencija za priva-tizaciju u FBiH. Naime, u skladu sa članom 35(a) Zakona opočetnoj bilanci stanja preduzeće i banaka (Službene novineFederacije BiH, br. 12/98, 40/99, 47/06, 38/08 i 65/09) Agencijaza privatizaciju u Federaciji BiH ormirala je i vodi Centralniregistar stvari, prava i obaveza iz pasivne podbilance. Agencija

je za povrat imovine iskazane u pasivnoj podbilanci zaključilaugovore o zastupanju sa advokatima u Republici Hrvatskoj iRepublici Srbiji.

novaa potraživaa

Kada su u pitanju prava – potraživanja (deblokirana i naplaće-na potraživanja), evidentirano je da se radi o potraživanjima

OTKRIVAMO >>> Šta sve traže kompanije iz Bosne i Hercegovine unekadašnjim republikama bivše SFRJ kao svoju imovinu (I)

Za neusaglašena potraživanja iz Centralnog registra pasivne podbilance za koja je postojala validna doku-mentacija, podnesene su tužbe radi naplate potraživanja iz pasivne podbilance – u Republici Srbiji podnesena je 21 tužba, a ukupna vrijednost sporova je 60.506.442,49 USD, 3.053.005,19 GBP i 278.353,71 €, dok su u Re- publici Hrvatskoj podnesene tri tužbe čija je vrijednost sporova 12.978.508,80 USD.

Piše: Amir Teri

Potraživanja vrijedna stotine miliona maraka




>>>

preduzeća iz oblasti namjenske i nenamjenske industrije kojasu iskazana u pasivnoj podbilanci u skladu sa propisima o pri-

vatizaciji u Federaciji BiH. Iznos sredstava naplaćenih iz pasiv-ne podbilance je 5.964.074,96 USD (Odluka o prijenosu sred-stava iz pasivne podbilance, broj: 05-19-5170/05 od 21. decem-bra 2005. godine koju je donio Upravni odbor Agencije za pri-

vatizaciju Federacije BiH) i odnose se na preduzeća sa podru-čja Federacije BiH, u skladu sa članom 20. Zakona o početnoj

bilanci stanja preduzeća i banaka.Odlukom o prijenosu sredstava pasivne podbilance sa Escrow

računa VM broj: 169/06 od 31. augusta 2006. godine, Vijećeministara Bosne i Hercegovine raspodijelilo je i prenijelo sred-stva u iznos od 5.964.864,96 USD, a koja se odnose na predu-zeća sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine, na Agenci-

ju za privatizaciju u Federaciji BiH, izuzev sredstava koja se od-nose na Famos Holding Sarajevo i FAS a.d. Istočno Sarajevou iznosu od 563.198,90 USD. Novčana sredstva su naplaćenau 2007. godini, a raspored je izvršila Vlada Federacije BiH uskladu sa Uredbom o načinu korištenja naplaćenih novčanihsredstva iz pasivne podbilance preduzeća i banaka (Službenenovine Federacije BiH, broj 63/06).

Iraki dug

Što se tiče usaglašenih i naplaćenih potraživanja temeljem irač-kog duga, stanje je sljedeće. Nakon potpisivanja Aneksa I Ugo-

vora o reguliranju međusobnih odnosa (26. novembra 2010.godine) i sudskog poravnanja (32.P.953/2010) od 29. novem-bra 2010. godine pred Privrednim sudom u Beogradu o isplatinovčanih sredstava temeljem iračkog duga, na poseban računAgencije za privatizaciju u Federaciji BiH 1. decembra 2010.godine uplaćen je iznos od 41.447.591,95 USD. Novčana sred-stva u iznosu od 407.409,57 USD ostala su na posebnom depo-

zitnom računu J.P. SDPR – Yugimport Beograd, sve do razrje-šenja problema nastalih u vezi sa swi porukom Tai Military Bank Public Company Limited od 16. oktobra 2010. godinekojom se aktivira kontra garancija br. 1868 izdata od Narodnebanke Jugoslavije – Vojni servis, te je u toku postupak u ciljunaplate ovog iznosa.

Vlada Federacije BiH Odlukom o raspodjeli novčanih sred-stava iz pasivne podbilance V. broj: 851/2010 od 2. decembra2010. godine (Službene novine Federacije BiH, broj 84/10) ra-spodijelila je novčana sredstva:

- iznos od 14.986.339,96 KM privrednom društvuEnergoinvest d.d. Sarajevo, u skladu sa Odlukom VladeFederacije BiH V. broj: 143/09 od 18. ebruara 2009. godine

(Službene novine Federacije BiH, broj 13/09);- iznos od 43.000.000,00 KM na račun Federalnog zavodaPIO/MIO na ime pokrića neisplaćenih obaveza premaFederalnom zavodu PIO/MIO, u skladu sa Uredbom onačinu korištenja naplaćenih novčanih sredstava iz pasivnepodbilance preduzeća i banaka (Službene novine FederacijeBiH, broj 63/06);- preostali iznos Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH.

Obveie

Polovinom 2006. godine Agencija za privatizaciju u FederacijiBiH inicirala je pokretanje aktivnosti prema Jubmes banci a.d.

iz Beograda radi naplate potraživanja temeljem civilnih poslova (izvođenja građevinskih radova i izvoza roba u Irak u ra-zdoblju od 1984. do 1990. godine). Jubmes banka a.d. Beograd

je tokom 2005. godine kod Ureda za usaglašavanje iračkog du-ga blagovremeno registrirala i usaglasila sva komercijalna po-traživanja pa tako i potraživanja preduzeća iz Federacije Bosnei Hercegovine, bez konsultacija sa preduzećima. Potraživanjasu u skladu sa uvjetima Pariskog kluba restrukturirana (obra-čun i pripis kamate za period od 1990. do 31. decembra 2005.godine, otpis 80 % tako ormiranih potraživanja, konverzijaneotpisanih 20% potraživanja u nove obveznice Republike

Irak, čija glavnica dospijeva u 16 jednakih polugodišnjih rataod 2020. do 2028. godine, pri čemu se kamata po stopi od 5,8%obračunava i plaća vlasnicima obveznica polugodišnje).

Jubmes banka a.d. Beograd se direktno obraćala preduze-ćima na području Federacije BiH koja su imala potraživanjatemeljem civilnih poslova, te onima koji su dokazali pravnikontinuitet prenijela obveznice. Za preduzeća PZ Integra Sara-

jevo, DD Bitas Sarajevo, UPI Sarajevo i Šipad d.d. Sarajevo,koja nemaju pravnog sljednika, Vlada Federacije BiH je doni-

jela Odluku o davanju ovlasti za prenos obveznica RepublikeIrak na Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH V. broj: 186/2009 od 12. marta 2009. godine. Jubmes banka a.d. Beograd iAgencija za privatizaciju u FBiH potpisale su Ugovor o reguli-sanju međusobnih odnosa br. 05-19-590-3/09 od 17. juna 2009.godine, te Aneks ugovora od 4. augusta 2009. godine. Na skrb-nički račun Agencije 8. septembra 2009. godine izvršen je pri-

jenos obveznica Republike Irak u nominalnom iznosu od960.000,00 USD.

Tužbe i obavee

Za preostala neusaglašena potraživanja iz Centralnog registrapasivne podbilance, za koja je postojala validna dokumentaci-

ja, a temeljem Odluke o davanju ovlasti za zastupanje pred su-dovima u državama nastalim raspadom bivše SFRJ, V. broj

250/07 od 30. maja 2007. godine koju je donijela Vlada Federa-cije BiH, Agencija je blagovremeno odabrala advokate i podnijela tužbe radi naplate potraživanja iz pasivne podbilance.

U Republici Srbiji podnesena je 21 tužba. Ukupna vrije-dnost sporova je 60.506.442,49 USD (američkih dolara),3.053.005,19 GBP (britanskih unti) i 278.353,71 € (eura).Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je podnijela i pet tu-žbi za potraživanja preduzeća BN Holding Novi ravnik i je-dnu tužbu za potraživanja preduzeća Famos Holding d.d. Sa-rajevo koji su u nadležnosti kantonalnih agencija.

U Crnoj Gori podnesene su tri tužbe, a vrijednost sporova je 68.733,13 €. U Republici Makedoniji podnesena je jedna tu-žba, a vrijednost spora je 25.000 €.

Kada je u pitanju Republika Hrvatska podnesene su tri tu-žbe. Vrijednost sporova je 12.978.508,80 USD, od kojih se je-dna tužba odnosi na BN Holding Novi ravnik i jedna tužbana Famos Holding d.d. Sarajevo.

Preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u Fede-raciji BiH iskazala su i obaveze prema dobavljačima kao i te-meljem kreditnih zaduženja prije rata u ukupnom iznosu od58.708.573,00 KM.

U novembarskom broju InoKoma donosimo pregled re-gistra pasivne podbilance koji su evidentirale kantonalne agen-cije u Federaciji BiH.




O vogodišnje predsjedavanje Bosne i Hercegovine Pod-odborom za tehničke barijere trgovini (B) i netari-ne barijere (NB) CEFA 2006 praćeno je i predsje-

davanjem Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ra-dnom grupom za B i NB. Na sastanku ove radne grupekonstatovano je da još uvijek nije u potpunosti uspostavljenazona slobodne trgovine, zaključno s 31. decembrom 2010. go-

dine, što je jedan od ciljeva i prioriteta CEFA-e 2006. Ovakvakonstatacija ilustrirana je brojnim konkretnim primjerima ba-rijera slobodnoj trgovini, među kojima su najčešće: komplici-

Piše: Igor Gavrarane procedure na graničnim prijelazima, nedostatak međuna-rodno priznatih akreditacionih i certikacionih tijela i nedo-

voljan broj ovlaštenih laboratorija i institucija, nepriznavanjecertikata o kvalitetu na izvoznim tržištima, neusklađenost do-maćih standarda i tehničke regulative s međunarodnim stan-dardima, nedostatak adekvatne saobraćajne i druge inrastruk-ture, korupcija i krijumčarenje, nekorektno postupanje inspek-cijskih organa u nekim članicama CEFA-e, uvođenje i primje-na novih propisa u jednom broju članica, koji sprečavaju ne-smetano poslovanje i trgovinu, itd. Pozitivan primjer iz prakseprisutne u Crnoj Gori, što bi bilo korisno da i ostale članicekoriste, jeste Savjet za eliminaciju barijera na unutrašnjemplanu, koji je ormirala Vlada Crne Gore i s Upravom carina suuspostavljena tzv. Otvorena vrata za direktan kontakt.

TEMA >>> Forum privrednih komora CEFTA 2006

U Sarajevu su zasjedale radne grupe Foruma privrednih komora CEFTA 2006, koji je osnovan s ciljem da se putemmeđukomorske saradnje i dijaloga pruži podrška privredi da maksimizira pozitivne eekte stvaranja zone slo-bodne trgovine u regionu. Zaključci sa ovog skupa bit će razmatrani narednog mjeseca u Parizu na zasjedanju Zajedničkog odbora CEFTA 2006.

U Sarajevu se okupili predstavnici regionalnih

privrednih komora




>>>

Hrvatska istupa i cEFTA-e 2006

Na sastanku Radne grupe za poljoprivredu i SPS najviše pa-žnje je posvećeno aktuelnim barijerama slobodnoj trgovini uCEFA-i i mogućim posljedicama očekivanog istupanja Hr-

vatske iz ovog sporazuma i pristupanja Evropskoj uniji. Zaklju-čeno je da će nakon ove promjene vanjskotrgovinska razmjenapoljoprivredno-prehrambenih proizvoda izravno ovisiti o us-klađenosti zakonodavstva ostalih članica CEFA-e 2006 sa za-htjevima Evropske unije. Zbog toga će članice CEFA-e, odno-sno njihove nadležne institucije, morati ubrzati postupak us-klađivanja nacionalne legislative, kako bi omogućili neometa-nu vanjskotrgovinsku razmjenu. Komore su se složile da će odnacionalnih nadležnih institucija zahtijevati zaključivanje Pro-tokola o uzajamnom priznavanju sanitarnih i tosanitarnihcertikata, u cilju smanjenja problema u prometu poljoprivre-dno-prehrambenih proizvoda. akođer se zahtijeva dosljednaprimjena CEFA-e 2006 u međusobnoj trgovini ovim proizvo-dima. Radna grupa za poljoprivredu i SPS očekuje da će ocjenaeksperata OECD-a o stanju i pojavi necarinskih barijera trgo-

vini u prioritetnim sektorima u regiji doprinijeti objektivnijemsagledavanju ovog problema i pronalaženju ekasnijih rješenjaza uklanjanje postojećih i sprečavanje pojave novih prepreka.

Diagoaa kumuaia porieka proivoda

Središnja tema sastanka Radne grupe za carine i pravila porije-kla bila je dijagonalna kumulacija porijekla proizvoda u CEFA-i2006, kako dosadašnja iskustva u njenoj implementaciji, takoi mogućnosti njene primjene u narednom periodu. Dijagonal-na kumulacija porijekla proizvoda ocijenjena je jednom odnajvažnijih postavki koje stvaraju zdrav osnov za ormiranje irazvoj regionalnog tržišta. Dosadašnji pozitivni eekti proiste-kli iz dijagonalne kumulacije pravila porijekla bili bi znatnobolji da su privrednici dovoljno upoznati i educirani o mogu-ćnostima koje se nude dijagonalnom kumulacijom porijeklaproizvoda. akođer je zaključeno da je neophodno poticati ak-tivnosti na pristupu i potpisivanju regionalne Pan-euro medi-teranske (PEM) konvencije o preerencijalnim pravilima po-rijekla proizvoda, uz jaču inicijativu poslovne zajednice.

Naglašena je potreba ubrzanja procesa edukacije putem ra-zličitih oblika obrazovanja na svim nivoima u oblasti pravilaporijekla proizvoda uz učešće svih zainteresiranih (carinskihuprava, komorskog sistema i nadležnih ministarstava). Ponovo

je iznijeta potreba da se objavi inormativni vodič za pravila oporijeklu robe u regiji, a čije izdavanje bi podržao partnerskiprojekt DIHK-CEFA. U izradi ovog vodiča učestvovali bipredstavnici komorskog sistema, carinskih uprava i nadležnihministarstava. Neophodno je ubrzanje procesa bilateralne libe-ralizacije trgovine sa zemljama članicama mediteranskog par-tnerstva EU putem ekonomskog i nansijskog partnerstva idalje uspostavljanje zone slobodne trgovine s ciljem integrira-nja mediteranskih partnera u glavni privredni sistem u regiji,tj. sistem Evropske unije. Neophodna je dalja liberalizacija uoblasti usluga, stvaranje jednakih uslova za investicije te nasta-

vak rada na promoviranju jedinstvenih uslova za javne nabav-ke u regionu i postizanje neophodne konkurentnosti.

nastaviti rad a aau osiguravaa

Radna grupa za osiguranje u svom radu se okusirala namogućnosti saosiguranja u CEFA-i 2006, liberalizacijeaktuarstva i usklađivanja industrije osiguranja s međunarodnimstandardima i zahtjevima Evropske unije. Zaključeno je daće se u narednom periodu nastaviti rad na jačanju saradnje

osiguravača u CEFA-i 2006, uređenju pravnog okvira zapostupnu liberalizaciju saosiguranja i aktuarstva i pokrenutiaktivnosti edukacije svih relevantnih aktera u osiguranju.




Metalska industrija, oko koje su okupljeni poslodavci,sindikati i komore, izražava svoje stavove prema vla-dama u BiH o potrebi veće pažnje i poduzimanja ak-

tivnih mjera za ubrzanje razvoja metalske industrije. Metalskaindustrija diže svoj glas zbog činjenice da u 2010. godini stvara4,2% BDP-a BiH, ostvaruje 37,9% izvoza roba BiH, sudjeluje uinvesticijama sa 4,2% i zapošljava 5,3% uposlenih u privredi BiH.Iako respektivni, to su opadajući podaci, što ukazuje na to daoporavak metalske industrije ide uz smanjenje njenog udjela usvim navedenim indikatorima u odnosu na stanje 2008. godine.Posebno zabrinjava pad zaposlenosti i gubitak oko 4.300 radnih

mjesta u 2010. u odnosu na stanje 2008. godine.

1. Metalska industrija traži da političke reorme počnu bezodlaganja, jer samo tako možemo prevazići ekonomskublokadu u kojoj se danas BiH nalazi i koja je najviše iskaza-na zastojem u prilivu stranih direktnih investicija.

2. Novi koncept ekonomskog razvoja u BiH mora se vratitiindustriji kao okosnici razvoja i zapošljavanja. Industrijskepolitike za metalski sektor treba da daju odgovor na pitanjakako generirati što veći broj novih industrijskih kapaciteta,kako restrukturirati polumrtve državne rme iz ovog sek-tora, kako podići izvoznu konkurentnost i kako osiguratirast investicija i zaposlenosti.

3. Metalska industrija od vlada traži da povećaju potražnju zaproizvodima ovog sektora putem brže i ekasnije realizacije

javnih investicija u izgradnju i rekonstrukciju cesta, želje-znica, elektroenergetike i drugih oblasti.

4. Neodrživa je situacija u kojoj se oporavak metalske industrije odvija uz gubitak hiljada radnih mjesta. Da bi se pove-ćao potencijal zapošljavanja, potrebno je osigurati povolj-nije kredite i drugih izvora nansiranja, smanjiti poreskaopterećenja za investitore u novu opremu i tehnologije teubrzati restrukturiranje državnih rmi.

5. Metalci traže da se izvrše reorme razvojno-investicijskihbanaka u entitetima te da se u što kraćem roku pojača po-tencijal Izvozno-kreditne agencije BiH. Bez tih promjena

uvjeti kreditiranja od 15 godina i kamata od 2 do 4%, ka-kve uživa naša konkurencija preko svojih razvojnih banaka,bit će samo pusti san za kompanije metalskog sektora.

6. Zabrinjavajuće opadanje investicija zahtijeva da se razvijunove politike promocije stranih direktnih investicija (SDI),posebno u oblasti greeneld investicija. Strane investitoretreba stimulirati raznim poreskim benecijama da reinve-stiraju dobit u BiH. S druge strane, Vlada bi trebala stavitina dnevni red pitanje realizacije razvojnih programa nekih

velikih svjetskih rmi koji su bili dijelovi njihovih privatiza-cijskih ponuda zbog kojih su dobili povoljne uvjete kupo-

vine poduzeća u BiH (Arcelor Mittal, Volkswagen i drugi).Isto tako, treba pokrenuti pitanje zašto su strani investitoriiznevjereni u pogledu uvjeta koji su im obećavani u slobo-dnim zonama BiH (Vogošća, Visoko i drugi).

7. Metalski sektor traži da se što prije osposobi lokalna drža- vna institucija za izdavanje certikata o kvalitetu, koji sva-

kog našeg izvoznika u zemlji izvoza košta oko 50.000 eura ida se počne sa izdavanjem certikata sa znakom CE za iz-

voz u EU. reba unaprijediti promociju izvoza, tako da ma-la i srednja poduzeća imaju lakši pristup sajmovima i izlo-žbama na ciljnim tržištima. Izvoznici već imaju pozitivnaiskustva iz unkcioniranja klastera u automobilskoj indus-triji, a inicijalna sredstva za klastere malih i mikro poduze-ća trebalo bi osigurati koristeći program Firma USAID. Zaizvoz malih i mikro poduzeća trebalo bi ormirati trgova-čke kuće koje će objediniti njihov izvoz na načelima izvo-znog upravljanja ili izvoznih trgovačkih kuća i za to doni-

jeti odgovarajuće zakonske propise.8. Niska nalizacija je visok strukturalni problem i zato treba

kreirati razvojne programe nalizacije od kojih se posebnoističu programi nalizacije na bazi aluminija. Nerazumljiva

je postojeća situacija pretežnog izvoza primarnog aluminija, umjesto da se aluminij prerađuje u zemlji, grade doda-tni prerađivački kapaciteti i osigurava rast zaposlenosti.

9. Pred Vladom FBiH će se naći Strategija razvoja naučno-is-traživačkog rada u FBiH sa početnim izdvajanjem sredsta-

va iz budžeta FBiH i kantona od 1% BDP-a za nansiranjeNIR-a. I Vlada RS je obećala podići nivo sredstava za istra-živanje na 1% BDP-a već u narednoj godini. Neodložnupažnju treba posvetiti zacrtavanju projekata NIR-a i sara-

dnje sa univerzitetima u kompanijama metalskog sektora.Od inrastrukture prioritet su građenje mreže istraživačko-razvojnih centara, tehnoloških inkubatora, poslovnih i in-dustrijskih zona za bržu implementaciju rezultata NIR-a. Uovom području traži se aktivnost države, entiteta, kantonai lokalnih zajednica.

10. Ponuda radne snage u mnogim slučajevima ne zadovoljavapotrebe metalskog sektora. Potrebno je osigurati resurse zastalne dokvalikacije radnika putem centara za proesional-no usavršavanje koje treba razvijati na osnovama javno-pri-

vatnog partnerstva, posebno za radnike koji ostaju bez posla.11. Stečajevi su nezaobilazan način rješavanja nagomilanih pro-

blema u poduzećima metalskog sektora, uglavnom onih

koja nisu uspjela da se restrukturiraju, bez obzira na to da lisu privatizirana ili ne. Stečajeve treba usmjeravati ka reor-ganiziranju i novom početku za poduzeća bez tereta dospje-lih nansijskih obaveza.

12. U stvaranju uvjeta za realizaciju ambicioznih ciljeva ubrza-nog razvoja metalskog sektora izuzetno je važan socijalnidijalog poslodavaca i sindikata kao predstavnika radnikauz aktivno sudjelovanje vlada. Zajednički cilj kroz socijal-ni dijalog treba da bude očuvanje radnih mjesta i stvaranjenovih radnih mjesta za koja metalski sektor nudi brojnemogućnosti.

13. Razvoj u metalskom sektoru podrazumijeva usklađeno dje-lovanje kompanija, vlada i sindikata na građenju konkuren-tnosti, povoljnog ambijenta i socijalne kohezije kao bitnihuvjeta konkurentnosti.

TEMA >>>

Uz učešće preko 100 prisutnih – poslodavaca, sindikata, komora i nadležnih organa svih nivoa, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH, USAID-Sida Projekta, Ekonomskog instituta i ZEDA-e, 4. oktobra 2011. u sklopumeđunarodnog sajma ZEPS-Intermetal održan je peti Forum metalske industrije BiH 2011. Tom prilikom usvo-

jen je Maniest Foruma metalaca BiH 2011, čije dijelove prenosimo.

Manifest Foruma metalaca BiH




TEMA >>> Zasjedao Odbor Asocijacije drvne industrije i šumarstva

Pozitivni izvozni rezultati pokazuju da je drvna industrija

veliki potencijal kojem država treba posvetiti veću pa-žnju. Učesnici sastanka su se složili da Vijeće ministara

BiH u saradnji sa razvojnim bankama Federacije i RS treba daomogući davanje povoljnijih kreditnih sredstava za izvoz i pri-premu izvoza, te da u saradnji sa nadležnim ministarstvima nanivou Bosne i Hercegovine nađe adekvatne mehanizme za sti-mulisanje izvozno orijentisanih rmi iz oblasti drvne industri-

je. Od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bo-sne i Hercegovine očekuje se da donese ekonomske mjere kojeće destimulisati izvoz trupaca. Saradnja između šumarstva idrvne industrije mora biti transparentna i na tržišnim osnova-ma. Preduzeća šumarstva sa rmama iz drvne industrije trebada prave ugovore o isporuci sirovine na duži rok, kako bi pre-

rađivači imali sigurnost u obezbjeđenju sirovinom. Bitno je ida se sistem obrazovanja u srednjim školama prilagodi potre-bama privrede.

Ivoi kataog drve idustrie BiH

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine planira izdavanje novog izvoznog kataloga drvne industrije – Wood Indus-try Bosnia and Herzegovina i CD direktorija. o će biti jedinikatalog i CD direktorij drvne industrije u kojem će se promo-

virati rme sa cijelog područja Bosne i Hercegovine. Katalog iCD će se štampati na engleskom, njemačkom i bosanskom je-ziku, a distribuirat će se na svim značajnijim sajmovima u zem-lji i inozemstvu. akođer, bit će dostavljen ambasadama, pred-stavništvima, domaćim i stranim institucijama i delegacijamakoje budu posjećivale Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Her-cegovine. Katalog, koji će se štampati u tiražu od 2.000 koma-da, i CD će se raditi po oblastima (namještaj, građevinska sto-

larija, montažne drvene kuće, ploče i urnir).

Piše: Sema Bašagi

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH sredinom septembra održan je sastanak Odbora Asocijacije drvne industrije i šumarstva. Kao jedan od značajnijih sektora privrede šumarstvo i drvna industrija moraju imati potporu države.S tim u vezi dati su konkretni prijedlozi, s čijom realizacijom bi se trebao poboljšati položaj drvne industrije i šumarstva.




Organizatori Konferencije: Pokrovitelji Konferencije:

Zlatni sponzor:

Tematika Konferencije:

Pozivamo Vas da se prijavite za u~e{}e na Konferenciji. Rok za prijavu je 4. 11. 2011. godine.

6. konferencija kvaliteta Bosne i HercegovineKVALITET - ULAZNICA U DRU[TVO USPJE[NIH

Hotel “Tuzla“ u Tuzli, od 9. do 11. novembra/studenog 2011. godine

� Srijeda, 9. 11. 2011. � od 18:00 do 21:00 � Okrugli sto “Slu~ajevi dobre prakse u certificiranju sistema kvaliteta“

� êtvrtak, 10. 11. 2011. � od 10:00 do 17:00 � Infrastruktura kvaliteta u BiH

� Petak, 11. 11. 2011. � od 9:00 do 13:00 � Razmjena iskustava iz prakse

S obzirom na to da je broj u~esnika ograni~en, molimo Vas da popunjen prijavni obrazac za u~e{}e na Konferenciji po-

{aljete {to prije, a najkasnije do 4. 11. 2011., na e-mail [email protected] ili na faks broj 032/246-612.

Kotizaciju za u~e{}e na Konferenciji, u iznosu od 200,00 KM, odnosno 100,00 KM ako ste ~lan Asocijacije za kvalitet u

BiH, moète uplatiti na:

Asocijacija za kvalitet u Bosni i Hercegovini, Fakultetska 1, 72000 ZenicaBroj ìro-ra~una: 134-010-0000196836 kod Investiciono-komercijalne banke Zenicasa naznakom: “6. konferencija kvaliteta“.

Kotizacija obuhvata: prisustvo prezentacijama, u~e{}e na Okruglom stolu, certifikat o u~e{}u na Konferenciji, {tampane

materijale s prezentacijama, primjerak Poslovnih novina, koktel dobrodo{lice (9. 11.), sve~ani ru~ak (10. 11.) i os-

vjeènja na pauzama.

Za registrovane u~esnike Konferencije obezbije|en je poseban popust na cijenu smje{taja u hotelu “Tuzla“. Za rezerva-

ciju smje{taja zainteresovani se mogu obratiti turisti~koj agenciji “Respect“ iz Zenice, na telefon/faks 032/404-707, ilie-mail [email protected].

Vi{e informacija i program Konferencije moète na}i na web stranici: www.kvalitet.ba

TEMA >>>




Zakonski propisi i dobra poslovna praksa pouzdanih po-slovnih partnera zahtijevaju plaćanje obaveza u rokovi-ma njihova dospijeća. Nelikvidnost kao nesposobnost

plaćanja obaveza u rokovima njihova dospijeća dovodi subjek-te pod udar zakonskih sankcija i rezerviranost dobavljača i os-talih povjerilaca. Sa rastom nelikvidnosti opada kreditna spo-sobnost, što onda, po principu domino eekta, kao posljedicuima još veću nelikvidnost i u krajnjem trajnu blokadu žiro ra-čuna. Slijede tužbe i pokretanje stečajnih postupaka od stranekupaca i ostalih povjerilaca u cilju prinudne naplate nenaplaće-nih potraživanja. Prinudne naplate i stečajni postupci obezvre-

đuju postojeću imovinu i umanjuju kapital vlasnika i po pravi-lu dovode do totalne prodaje i time promjene vlasnika. Novi

vlasnici u većini slučajeva napuštaju postojeću djelatnost, ot-puštaju zaposlene i okreću se unosnijoj i bržoj zaradi.

Upravo nelikvidnosti sve više opterećuje privredu Bosne iHercegovine i koči njen ekonomski rast. Prema posljednjemnepotpunom izvještaju Centralne banke Bosne i Hercegovine,krajem augusta 2011. godine po osnovu kašnjenja u otplatikredita, poreskih dugovanja i dugovanja prema dobavljačimablokirano je preko 30.000 žiro računa pravnih lica. Ovim je za-ustavljena i do daljnjeg odložena isplata plaća zaposlenih, a ta-kođer i onemogućeno uredno snabdijevanje inputima, što oz-biljno ugrožava normalno odvijanje proizvodnje i prometa išto je, budući da najčešće vodi ka stečaju i likvidaciji, u sveop-ćoj recesiji strašno. ime je, ne samo zaustavljen razvoj i otva-ranje novih radnih mjesta, već ugrožena i postojeća proizvo-

ANALIZA >>>

dnja i sa njom radna mjesta, tako da naspram stagnacije uku-

pne zaposlenosti i opadanja zaposlenosti u proizvodnim djela-tnostima galopirajuća nezaposlenost prijeti da se izjednači sazaposlenošću. Ono što je u svemu ovome dodatno zabrinjava-

juće jeste činjenica da se broj blokiranih žiro računa iz mjesecau mjesec povećava. Nažalost, ni posljednji kao ni raniji izvje-štaji Centralne banke nisu alarmirali nadležne institucije i or-gane države da poduzmu u nansijskoj teoriji i razvijenoj ev-ropskoj poduzetničkoj praksi primijenjene ekasne mjere i ak-tivnosti, kako bi se zaustavili postojeći negativni trendovi i ko-liko-toliko ublažile njihove posljedice.

Hrvatska dostiga rekordu eikvidost

Republika Hrvatska je u prvoj polovini septembra 2011. godi-ne dostigla rekordnu nelikvidnost od 40 milijardi kuna nena-plaćenih potraživanja (15,2 milijarde KM), kojima su istekli

valutni rokovi plaćanja, što je dvostruko više nego 2001. godi-ne, tj. prije 10 godina i što iznosi cca 80% novca u opticaju. Ovodalje znači da je u Republici Hrvatskoj 84.692 pravnih lica ilisvaka treća rma nelikvidna, s tim što se broj nelikvidnih/in-solventnih pravnih lica koja ulaze u blokadu povećava mjese-čno za cca 1.800 ili 2,2%, dok ih vrlo malo izlazi iz blokade.Alarmantna je činjenica da se samo u posljednje dvije godineiznos neizvršenih osnova za plaćanje gotovo udvostručio (začak 18,7 milijardi kuna), dok se broj blokiranih pravnih lica, tj.onih koji ne isplaćuju plaće, poreze niti doprinose povećao začak 28.000. Blic-anketa koju je za Eukonomist proveo Hendalpokazala je još porazniju činjenicu: da se s nenaplaćenim po-traživanjima muči svako drugo preduzeće, i to u situaciji kada

Zabrinjavajući rast

nelikvidnosti

Piše: pro. dr. s. Dževad Šabi

Prema posljednjem nepotpunom izvještaju Centralne banke Bosne i Hercegovine, krajem augusta 2011. godine po osnovu kašnjenja u otplati kredita, poreskih dugovanja i dugovanja prema dobavljačima blokirano je preko 30.000 žiro računa pravnih lica. Nažalost, ni posljednji kao ni raniji izvještaji Centralne banke nisu alarmirali nadležne institucije i organe

države da poduzmu efkasne mjere i aktivnosti, kako bi se zaustavili postojeći negativni trendovi i koliko-toliko ublažile njihove posljedice.Ovo dodatno i iz razloga što je u razvijenoj Evropskoj uniji, kojoj Bosnai Hercegovina teži, nepojmljivo neplaćanje preuzetih obaveza nakonisteka zakonski određenih ili ugovorima reguliranih rokova plaćanja i što EU, u cilju zaštite od moguće nelikvidnosti novih članica, primjenjuje posebnu direktivu o sprečavanju kašnjenja plaćanja u komercijalnimtransakcijama.




>>>

se ugovaraju iznimno dugi rokovi plaćanja, što problem čini još većim.

Kako upozoravaju neki analitičari, problem nelikvidnostihrvatske privrede je još veći jer zahtjeve za prinudne naplate istečajeve “malih“ podnose monopolisti i “veliki“, koji se ne bo-

je protumjera. Za razliku od njih, “mali“, koji u strahu da ne iz-gube “velike“ za partnere pristaju na ucjene i daju robu na iz-nimno duge rokove plaćanja, koji se ni kao takvi ne poštuju,dok u nabavkama pristaju na kratke rokove pa i avanse. Kako

je aktuelna hrvatska Vlada prije nekoliko mjeseci krenula uborbu protiv nelikvidnosti prijavama za prinudnu naplatu i po-kretanjem stečajnih postupaka, to znači da svakom trećempravnom licu u Hrvatskoj prijeti blokada žiro računa, a mno-gima od njih i stečajevi.

U proteklih nekoliko mjeseci, koliko se provodi postupak o

prinudnoj naplati, podneseno je više od 6.000 prijava i pokre-nuto 2.000 stečajnih postupaka. Posljedica ovoga je gubitak ra-dnih mjesta i povećanje broja nezaposlenih na berzama rada.ako se u prvoj polovini septembra 2011. godine na berze radaprijavilo dodatnih 19 hiljada nezaposlenih. Ovo kao posljedicuima usporeni rast BDP-a od skromnih 0,8 posto, pad poreskihprihoda i decit vanjskotrgovinske razmjene od 15 milijardikuna (5,7 milijardi KM). Većina nansijskih analitičara u Hr-

vatskoj (Biznet, Busines.hr, Fina i dr.) ukazuju upravo na pri-nudnu naplatu poreza, carina, doprinosa i sl. putem blokadažiro računa od strane nadležnih poreznih i drugih institucija ipokretanje stečajnih postupaka kao glavne uzroke nelikvidno-sti hrvatske privrede. Pored njih, također, ukazuju i na poslje-

dice recesije, zabranu komercijalnim bankama da odobravajukratkoročne kredite pravnim licima čiji su računi blokiranizbog neplaćenih obaveza i izostanak pomoći Evropske central-ne banke za nansijsku konsolidaciju privreda zemalja na putuza pristup EU. Identična situacija je i u Srbiji, u kojoj se nelikvi-dnost privrede i siromaštvo stanovništva identiciraju ka naj-

veći problemi.

Kašee u paau a ivou EU proivodigubitak od 23,6 miiardi eur

Kašnjenje u plaćanju i u Evropskoj uniji postaje sve više uobi-čajena pojava i razlog je svake četvrte insolventnosti, što na go-

dišnjem nivou donosi gubitak od 23,6 milijardi eura. Ogromna je, međutim, razlika u tome kako se administracije i institucijeodnose prema tom problemu u zemljama okruženja i EU. Čla-nice EU već sedmu godinu primjenjuju, doduše s različitim

uspjesima, direktivu o sprečavanju kašnjenja plaćanja u komer-cijalnim transakcijama. Evropska unija, koja i sama ima pro-blem zvani nelikvidnost, u cilju njegovog uspješnog rješavanjai trajnog eliminiranja od 2004. godine primjenjuje posebnu di-rektivu, prema kojoj se sva plaćanja imaju izvršiti u roku do 30dana, u kom roku se ne zaračunavaju kamate. Ukoliko dužnik ne izvrši plaćanje u tom roku, nakon što primi akturu ili drugiadekvatan zahtjev za plaćanjem, predviđeno je automatsko na-plaćivanje kamata, i to u visini zbira reerentne kamatne stopeEvropske centralne banke uvećane za najmanje sedam posto,što iznosi minimalno 10%. Evropska unija je najavila i daljnjepojednostavljenje procedura naplate potraživanja. Primjenaove direktive u Bosni i Hercegovini, uz ostale mikro i makromjere, značajno bi poboljšala ukupnu likvidnost, posebno ma-lih preduzeća.

Poseba direktiva o spreavau kašeapaaa u komeriaim trasakiama

Kako je vidljivo, likvidnost kao sposobnost plaćanja obaveza urokovima njihova dospijeća predstavlja mjerilo kvaliteta nan-siranja i temelj njegove uspješnosti, kako na nivou svakog poje-dinačnog subjekta tako i na makro nivou. U razvijenoj Evrop-skoj uniji, kojoj Bosna i Hercegovina teži, nepojmljivo je nepla-ćanje preuzetih obaveza nakon isteka zakonski određenih iliugovorima reguliranih rokova plaćanja. Unija u cilju zaštite odmoguće nelikvidnosti novih članica primjenjuje posebnu di-rektivu o sprečavanju kašnjenja plaćanja u komercijalnim trans-

akcijama. Kako se Bosna i Hercegovina nalazi u procesu pribli-žavanja i time integriranja u EU i kako se, pored niza drugihnepovoljnih okolnosti broj pravnih lica kontinuirano smanjujei kao posljedica rastuće nelikvidnosti i stečajeva, nadležni dr-žavni organi i institucije bi pod hitno trebale i morale posvetiti

više pažnje rješavanju ovoga problema. Ovo na način da na ba-zi nansijske teorije i uspješne poduzetničke prakse Evropskeunije uspostavi sisteme za njegovo kontrinuirano praćenje iekasno obuzdavanje i kontroliranje, kakve s više ili manje us-pjeha primjenjuju gotovo sve zemlje okruženja.

(Autor je savjetnik za makroekonomski sistem u VTK BiH.)




Seminar pod nazivom “Računovodstvena proesija u unk-

ciji unapređenja poslovanja“ pratilo je preko 500 učesni-ka, većinom računovođa i revizora Federacije BiH iz privrede, javnog i neprotnog sektora, ali i menadžera, kontrolo-ra, internih kontrolora i internih revizora, nansijskih stručnja-ka i stručnjaka plansko-analitičkih službi i budžetiranja. Najva-žniji rezultati istraživanja, stavovi i planirane aktivnosti saopće-ne na simpoziju se mogu ukratko rezimirati u sljedećem. Gla-

vna vizija strategije IFAC-a (Međunarodna ederacija računo- vođa) i PAIB-a (Poslovni komitet proesionalnih računovođa)u narednom periodu glasi: “Prepoznavanje proesionalnih ra-čunovođa kao vođa i strateških partnera u građenju dugoro-čnog i stabilnog uspjeha organizacije.“

Stabilnost uspjeha organizacije ili ekonomska stabilnost or-

ganizacije će se u budućnosti cijeniti putem njene: ekonomske vrijednosti iskazane u protabilnosti, likvidnosti, zaduženosti inansijske stabilnosti; društvene odgovornosti u racionalnom iekasnom korištenju prirodnih i ostalih resursa; odgovornostiprema životnoj sredini.

Semiar dopriio uapreeu rauovodstvee ireviiske struke

Zaključci i preporuke Simpozija će biti dostavljeni resornomMinistarstvu nansija Federacije BiH, čije zakone i druge pro-pise najviše provode računovođe i revizori i koje izdaje licencerevizorima koji osnivaju društva za obavljanje revizije. Zaključ-

ci će također biti dostavljeni i Revizorskoj komori FederacijeBiH i Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Prema jedinstve-noj ocjeni monitoring timova, zaduženih za praćenje rada Sim-pozija i svođenje rezultata i pripremu zaključaka, Simpozij jepo svim tematskim oblastima bio inovativan, time i aktuelan i

TEMA >>> XIV Međunarodni simpozij FEB-a i URR-a FBiH

U Neumu je od 15. do 17. septembra 2011. godine održan XIV Međunarodni simpozij Finansijsko-ekonomskog bi-

roa Sarajevo (FEB) i Udruženja računovođa i revizora Federacije BiH (URR FBiH) pod nazivom “Računovodstvena proesija u unkciji unapređenja poslovanja“, na kome je reerate i rezultate svojih istraživanja podnijelo preko 40eksperata iz oblasti računovodstvene i revizijske struke i nauke iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbijekao i predstavnici institucija i organa Federacije BiH. Koliki značaj ovom tradicionalnom naučno-stručnom skupu pridaje privreda Bosne i Hercegovine, zorno pokazuje i činjenica da je organizaciju simpozija i štampanje zbornikafnansijski i organizacijski pomoglo preko 50 vodećih kompanija u Bosni i Hercegovini.

koristan i po četrnaesti put zaredom se potvrdio kao tradicio-nalno mjesto susreta eksperata računovodstvene i revizijskestruke, saopćenja jednogodišnjih rezultata istraživanja i steče-nih iskustava, prognoza i najava budućih nacionalnih i global-nih događaja i aktivnosti u unkciji unapređenja poslovanja

kako na mikro tako i na makro nivou. Kako licencirane raču-novođe i revizori, tako i sami autori koji su bili u prilici pratitiizlaganja svojih kolega, nakon Simpozija postali su uistinu bo-gatiji za znanje kao nevidljivi kapital i sigurno oruđe u uspje-šnom savladavanju brojnih izazova računovodstvene i revizij-ske struke i nauke u konkretnoj privrednoj praksi. Svi reeratisu štampani u zborniku na preko 700 stranica, a prezentacijesu dostupne na stranici FEB-a: www.feb.ba.

novie u rauovodstveo praksi

Svi učesnici Seminara saglasni su s ocjenom da računovodstve-na i revizijska proesija, poslovne evidencije koje vodi i revidi-rani nansijski izvještaji kao njihov rezultat sa aktuelnom glo-balizacijom, uz ISO i standarde okolinskog upravljanja posta-

ju uistinu resurs i nezamjenjiva osnova za vođenje poslovnepolitike kompanija i er predstavljanje njihovih ostvarenih re-zultata poslovanja. U ovom cilju, pored primjene važećih me-đunarodnih računovodstvenih standarda i međunarodnih re-

vizijskih standarda, kontinuirane edukacije i obnavljanja licen-ci za svaku poslovnu godinu od strane nacionalnih računovod-stvenih i revizijskih regulatornih tijela u skoroj budućnosti ćebiti uvedeno u praksu licenciranje računovođa i revizora odstrane međunarodnih regulatornih tijela i monitoring kontinu-iranog praćenja proesionalnosti i nezavisnosti rada licencira-

nih računovođa i revizora i poduzimanje adekvatnih sankcijaza nepoštivanje zahtjeva računovodstvene i revizorske struke ietike. Planirano je i uvođenje posebnog računovođe kao unk-cije kontinuiranog izvještavanja vlasnika korporacija, identi-čno kontrolorima, koji kontinuirano izvještavaju i savjetujumenadžment korporacija o materijalno-nansijskom poslova-nju i mogućnostima njegovog racionaliziranja i unapređenja.

Računovodstvena i revizijska struka i nauka od nansijskihtržišta u Bosni i Hercegovini očekuju da u saradnji sa Central-nom bankom Bosne i Hercegovine, a na osnovu iskustava saglobalnom nansijskom krizom iz 2008. godine, ponude pri-

vredi nove, povoljnije proizvode i usluge kao svoj ulog i dopri-nos smanjenju negativnih posljedica recesije i moguće nove

globalne nansijske krize, u svom dugoročnom interesu i upartnerskom odnosu sa privredom.

Računovodstvena profesija ufunkciji unapređenja poslovanja

Piše: pro. dr. s. Dževad Šabi

Dobar rauovoa aboi fasiski savetik

Nema uspješnog menadžmenta, posebno promatrano na dugirok, bez vjerodostojnih i er nansijskih izvještaja kao završnihprodukata računovodstva.

Nema vjerodostojnih i er nansijskih izvještaja kaozavršnih produkata računovodstva, bez proesionalnih, tj.

stručnih i nezavisnih računovođa i revizora.Nema proesionalnih računovođa i revizora, bezkontinuirane edukacije, predanosti struci i odanosti primjenistrukovnih standarda i važećih zakona.




Prednosti koje će bh. privrednicima i kompanijama donijeti stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridru-živanju (SSP) samo su jedan od segmenata o kojem u in-

tervjuu za InoKom govori Nevenka Savić, direktorica Direkci- je za evropske integracije (DEI) Vijeća ministara BiH. Sa direk-toricom DEI-ja razgovarali smo i o prijedlogu zakona o siste-mu državne pomoći u BiH, čije je donošenje jedan od važnihzadataka koje treba ispuniti naša država iz obaveza Privreme-

INTERVJU >>> Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracijeVijeća ministara BiH

Zakon o sistemu državne pomoći je vrlo važan i njime se omogućava poticaj privrednog razvoja i obezbjeđuje kon-trola i transparentnost u dodjeli državnih sredstava, a svrha državne pomoći je, između ostalog, da podrži ekonomski razvoj u izrazito nerazvijenim ili područjima sa visokom stopom nezaposlenosti. Među prioritetima koji su naglašeni i nakon četvrtog sastanka Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, jesu izrada i usvajanje strategije o ma-lim i srednjim preduzećima, zakona o zaštiti okoliša, zakona o prevozu opasnih materija, zakona o gasu, seta propisau oblasti energije, kao i izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH i entitetskih zakona o javnim preduzećima.

nog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU, kao io prioritetima, prvenstveno iz oblasti ekonomije, koje BiH tre-ba ispuniti kako bi ostvarila što brže priključenje EU. Jedno odnezaobilaznih pitanja bila je i saradnja Vanjskotrgovinske ko-more BiH i Direkcije za evropske integracije BiH, koja će u na-rednom periodu biti intenzivirana.

Važa ako o državo pomoi

Koje će prednosti donijeti stupanje na snagu Sporazuma

o stabilizaciji i pridruživanju (SSP-a) za bh. privrednike,građane uopće?“Prednosti koje će primjena SSP-a donijeti u odnosu na Privre-meni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između EU

Ragovarao: Amir Teri

SSP je ugovor kojim se država potpisnicaobavezuje na provođenje niza mjera od

značaja za ekonomiju




>>>

i BiH koji je već u primjeni, sadržane su u oblastima kretanjaradnika, poslovnog nastanjivanja, pružanja usluga i kretanjakapitala. o, između ostalog, znači da će SSP omogućiti bh. r-mama da pokreću privredne djelatnosti na teritoriji EU pod nemanje povoljnim uslovima koji vrijede i za privredna društvau državama članicama. Istovjetan tretman u oblasti pružanjausluga posebno će koristiti prevoznicima, dok privrednici naj-bolje znaju koliki je značaj slobodnog kretanja kapitala.

akođer, primjeri zemalja regiona pokazali su da je nakonpotpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u njimadošlo do značajnog porasta stranih investicija. SSP je, ustvari,ugovor kojim se država potpisnica obavezuje na provođenjeniza mjera od značaja za ekonomiju. Investitorima je to jasanpoticaj, a gdje su investicije, tu su i nova radna mjesta.“

Kada govorimo o zakonu o državnoj pomoći, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH spremilo je nacrt novog teksta tog akta, koji je usaglašen kaokompromisno rješenje sa entitetima. Koliko je i zašto važnoda imamo ovaj zakon? Šta dobivamo njegovim usvajanjem?“Usvajanje zakona o sistemu državne pomoći je jedna od obave-za iz Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjimaizmeđu EU i BiH. Riječ je o vrlo važnom zakonu koji omoguća-

va poticaj privrednog razvoja i obezbjeđuje kontrolu i transpa-rentnost u dodjeli državnih sredstava. Svrha državne pomoći je,između ostalog, da podrži ekonomski razvoj u izrazito nerazvi-

jenim ili područjima sa visokom stopom nezaposlenosti, da po-takne ciljane privredne djelatnosti, ublaži štete nastale elemen-tarnim nepogodama ili pomogne realizaciju projekata od intere-sa za društvo. Pri tome zakon o sistemu državne pomoći trebada osigura da dodjela pomoći bude realizovana prema jasno ut-

vrđenim i transparentnim kriterijima korištenja i kontrole, uskladu sa acquis communautaireom i principima tržišne ekono-mije i konkurentnosti.“

Uskaeost propisa sa EU

Osim zakona o državnoj pomoći, koje su to još pravnenorme iz oblasti ekonomije koje vlasti Bosne i Hercegovinetrebaju usvojiti u skladu sa zahtjevima što bržeg priključenja Evropskoj uniji?“Među prioritetima koji su naglašeni i nakon četvrtog sastankaPrivremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, održanogkrajem juna, nalaze se izrada i usvajanje strategije o malim isrednjim preduzećima, zakona o zaštiti okoliša, zakona o pre-

vozu opasnih materija, zakona o gasu, seta propisa u oblastienergije, kao i izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH i en-titetskih zakona o javnim preduzećima. Zakon o popisu stano-

vništva, također, treba što prije usvojiti jer on nije samo uslovza podnošenje kredibilnog zahtjeva za članstvo BiH u EU i da-

vanje odgovora na upitnik Evropske komisije, već je neopho-dan za naredne aze integracije. Bez preciznih statističkih po-dataka gotovo je nemoguće adekvatno programirati razvoj iusmjeriti pomoć iz ondova EU s ciljem odgovora na izazoveintegracije.“

Paralelno sa donošenjem zakonske regulative iz EU imamostalna upozorenja kako je nužno da se ubrza procesusaglašavanja propisa u BiH sa onim evropskim (acquiscommunautaire). Prema informacijama Direkcije zaevropske integracije BiH, koliko smo do sada uspjeli u tomei koliko nas, zapravo, još posla čeka na tom putu?“Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nasta-la je obaveza usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa acquisem.

Predlagači propisa koje razmatraju Vijeće ministara BiH i Par-lamentarna skupština BiH obavezni su da dostave mišljenjeDirekcije uz predloženi propis i tome su institucije pristupile

vrlo odgovorno. Riječ je o vrlo zahtjevnom i obimnom poslu.

Direkcija je samo u prošloj godini pripremila 132 mišljenja napropise, odnosno 550 od osnivanja, s tim što prije potpisivanjaSSP-a usklađivanje propisa nije bilo obaveza već se odvijalo nadobrovoljnoj bazi. Acquis je materija koja neprekidno raste,zbog čega se često naziva ‘pokretnom metom’. Deceniju ranijeacqius je imao 30 hiljada stranica, danas je ta brojka premašila100 hiljada. U pripremi je dokument pod nazivom Programintegrisanja, koji će, između ostalog, identikovati rokove i od-govorne institucije za provođenje obaveza iz procesa stabiliza-cije i pridruživanja, što će olakšati i praćenje usklađivanja do-maćih propisa sa acquisem.“

Predosti i šase a privredike

Prema sadašnjoj poziciji BiH na putu ka EU, odnosnogledano prvenstveno kroz SSP, šta biste ocijenili kaoprednosti i mogućnosti koje privreda i privrednici trebaju imogu iskoristiti za sebe?“Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima iz-među EU i BiH otvorio je tržište zemalja EU za gotovo sve pro-izvode iz BiH koji su prema pravilima EU provjereni i sigurniza korištenje. No, da biste na tržište EU izvezli industrijski iliprehrambeni artikal, potrebno je osigurati da je on izrađen uskladu sa direktivama EU koje se na njega odnose, da su proiz-

vodni procesi kontrolisani i da je inspekcija EU odobrila izvoz,a sve pod pretpostavkom da je sistem službene kontrole u dr-žavi izvoznici priznat u institucijama EU.

Imajući ovo u vidu, BiH za sada direktno izvozi samo siro- vu ribu i kožu. Izvoziti je moguće i posredstvom rme iz EU,koja u tom slučaju dokazuje usklađenost proizvoda sa pravili-ma tržišta EU, ali time proizvod poskupljuje, odnosno postajemanje konkurentan. Privrednici u prvom redu trebaju znatikoje su njihove obaveze u pogledu učešća u tržišnoj utakmicisa EU i procijeniti obim i troškove promjena koje nužno nasta-

ju u procesu prilagođavanja pravilima koja u toj utakmici važe.Važno je da bh. privrednici iskoriste svaku priliku za transer

znanja (tzv. know-how) putem seminara i direktnih kontakatasa poslovnim subjektima u EU i regionu, kako bi što prije sa- vladali izazove konkurentnosti. Bitno je i da organizovano i ar-gumentovano od nadležnih institucija traže i prate ispunjenjenjihovog dijela posla koji omogućava korištenje svih prednostiotvorenog tržišta u skladu sa odredbama SSP-a.“

Dok BiH čeka na ispunjavanje uslova kako bi imalakredibilnu aplikaciju na osnovu koje će dobiti statuskandidata za EU, za sada su nam na raspolaganju samodvije komponente Instrumenata pretpristupne pomoći(IPA fondova) – Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija iPrekogranična saradnja. Kada govorimo o IPA fondovimai komponentama koje su nam dostupne, gdje u njima vidite

šansu za razvoj i unapređenje privrede putem tih projekata?“Komponenta I IPA-e usmjerena je na tranziciju i razvoj insti-tucija. Najvećim dijelom je riječ o projektima tehničke pomoćiinstitucijama uprave da razviju kapacitete za ispunjenje krite-rija za članstvo. Zbog ublažavanja eekata svjetske ekonomskekrize za prethodne dvije godine dio IPA sredstava alociran je ina inrastrukturne projekte, ali prva komponenta, generalno,ne nansira ovu vrstu projekata. Druga komponenta usmjere-na je na prekograničnu saradnju, tj. projekte koje aplikanti izBiH zajednički osmišljavaju i provode sa regionalnim partne-rima. Korisnici druge komponente, između ostalih, mogu biti

jedinice lokalne i regionalne uprave, razvojne agencije, organi-zacije koje se bave zaštitom i promocijom kulture, turizmom,očuvanjem prirodne sredine, obrazovanjem i sl. Preostale tri

komponente pretpristupne pomoći će Bosni i Hercegovini po-stati dostupne sticanjem kandidatskog statusa i uvođenjem de-centralizovanog sistema upravljanja pretpristupnom pomoći.

Međutim, osim pretpristupne pomoći, BiH može da koristi




>>>

i Programe Evropske unije. Jedan od njih, za koji je učešće BiHu pripremi, jeste tzv. CIP, odnosno Okvirni program za konku-rentnost i inovacije čiji su korisnici, između ostalih, mala i sre-dnja preduzeća. CIP ima tri potprograma, a namijenjen je jača-

nju konkurentnosti preduzeća, razvoju inormatičkog društvai većoj upotrebi obnovljivih izvora energije. akođer, na raspo-laganju je i Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) kojiudružuje sredstva Evropske komisije, Vijeća Evropske razvojnebanke, Evropske banke za obnovu i razvoj i bilateralnih dona-tora. Fokusiran je na sektor energije, okoliša, transporta i ra-zvoja privatnog preduzetništva.“

Pogodosti kadidatskog statusa

Koliko je zapravo značajno, posebno sa aspekta privredeBiH, da što prije dobijemo status kandidata za članstvo uEU, s obzirom na otvaranje mogućnosti za korištenje tridodatne komponente IPA fondova? Šta će nam donijeti

učešće u aplikaciji za te vrste projekata, odnosno kojeprivilegije?“Kada postane kandidat za članstvo u EU, BiH će moći da ko-risti i preostale tri komponente IPA-e: regionalni razvoj, razvojljudskih potencijala i ruralni razvoj. Komponenta regionalnograzvoja, na primjer, nansira inrastrukturne projekte u obla-stima zaštite okoline, saobraćaja kao i programe koji potičukonkurentnost. Komponenta razvoja ljudskih resursa je usmje-rena na podršku zapošljavanju, obrazovanju i socijalnoj inklu-ziji. Komponenta ruralnog razvoja potiče razvoj poljoprivredei ruralnih područja.

ri spomenute komponente, na primjer, omogućavaju -nansiranje projekata u domenu obnove pruga, riječnih plovnihputeva, upravljanja otpadom, jačanja konkurentnosti malih i

srednjih preduzeća, jačanja tržišta rada i sl. Osim direktne ra-zvojne koristi, korištenje komponenti IPA-e koje će postati do-stupne kada BiH bude kandidat omogućava odličnu pripremuza povlačenje novca iz strukturnih i Kohezionog onda EU,koji su na raspolaganju isključivo članicama.“

Iz Evropske komisije, ali i diplomatsko-konzularnihpredstavništava EU u BiH permanentno upozoravajuna nedostatak informacija koje se zapravo odnose namogućnosti korištenja sredstava koje izdvaja Bruxelles.Dijelite li takvo mišljenje i šta je nužno učiniti kakobi se privrednici, ali i građani više informirali o timmogućnostima koje pružaju aplikacije za projekte EU?“Direkcija za evropske integracije značajan dio resursa ulaže na

promociju nansijske pomoći Evropske unije. Osim inorma-cija na internet stranici www.dei.gov.ba, Direkcija je izdala idistribuirala mnoštvo inormativnog materijala o transnacio-nalnim i programima prekogranične saradnje, programima

EU (raniji programi Zajednice) te organizovala ili učestvovalau radionicama o korištenju ondova EU. Puno inormacija omogućnostima korištenja sredstava koje izdvaja EU pružaju ieuroinocentri širom BiH. Uprkos tome, Direkcija svakodne-

vno dobija upite i zahtjeve rmi i pojedinaca za dodjelom sred-stava iz IPA-e. o govori da bi nivo razumijevanja svrhe pret-pristupne pomoći i ondova mogao biti mnogo veći, pa iakodostupnih inormacija ima mnogo, ima i prostora za dodatnoinormisanje i promociju.“

Obuka i sarada

Obuka i usavršavanje u smislu pristupanja BiHintegracijama EU, sasvim je sigurno, imaju veoma važnuulogu. Direkcija za evropske integracije BiH tome posvećujeposebnu pažnju, ne samo kada su u pitanju državnislužbenici, već i mediji. Kakvi su planovi u ovom segmentuu narednom periodu? Na šta će biti dat poseban naglasak?

“Jedna od nadležnosti Direkcije je i edukacija službenika uoblasti evropskih integracija. Samo u prošloj godini Direkcija je organizovala 70 seminara, koje je pohađalo 1.500 službenika.Ovog ljeta Direkcija je promovisala e-learning module i timepostala prva u regionu koja je omogućila državnim službenici-ma učenje na daljinu, posredstvom internet stranice www.dei. gov.ba.

Kada govorimo o predstavnicima sedme sile, u okviru dru-ge aze EU Awareness projekta, Direkcija od jeseni planira odr-žavanje niza novinarskih radionica koje će im olakšati izvješta-

vanje o procesu evropskih integracija. akođer, u sklopu nave-denog projekta održan je inicijalni sastanak savjetodavnog me-dijskog odbora, koji čine glavni i odgovorni urednici medija uBiH, a čija je svrha ojačati saradnju Direkcije i medijskih kuća s

ciljem pravovremenog i kompetentnog inormisanja javnosti oprocesu evropskih integracija i prolisanja novinara za pisanjeo ovoj temi.“

Vanjskotrgovinska komora BiH i Direkcija za evropskeintegracije BiH postigle su do sada značajan brojzajedničkih aktivnosti. Šta je to što su u narednom perioduplanovi saradnje ove dvije institucije?“Sesije Evropskog poslovnog kluba koje organizuje Euro-inokorespondentni centar o temama iz domena evropskih inte-gracija od značaja za privredu su orum kojem Direkcija dopri-nosi stručnom diskusijom i jača kontakte sa poslovnom zaje-dnicom. One će i ubuduće biti jedan od načina saradnje našihinstitucija. akođer, inicirana je međusobna razmjena inor-

mativnog materijala za biltene, kao i postavljanje tzv. baneraDirekcije i Komore na njihovim internet stranicama.“




CIP (Okvirni program za konkurentnost i inovacije) jeprogram Zajednice uspostavljen u nansijskoj perspek-tivi 2007-2013. godina, a njegova vrijednost je 3,621

milijarda eura. Cilj tog programa je podsticanje konkurentno-sti evropskih preduzeća, podržavanje inovativnosti, osigurava-nje boljeg pristupa nansijama te podrške poslovanju u regija-ma. akođer, cilj mu je podsticanje boljeg korištenja inormaci-onih i komunikacionih tehnologija i pomoć u razvoju inor-macionog društva te povećanje korištenja obnovljivih izvoraenergije i energetske učinkovitosti

CIP se sastoji od tri potprograma:- Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) – usmjeren

je na olakšavanje pristupa nansijama za pokretanje irazvoj malih i srednjih preduzeća te podsticanje ulaganja uinovativne aktivnosti, stvaranje ambijenta za razvoj saradnjemalih i srednjih preduzeća te podsticanje svih oblikainovacija u preduzećima.- Program podrške politikama u oblasti inormacionih ikomunikacionih tehnologija (IC PSP) – usmjeren je na

EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

podsticanje inovacija i konkurentnosti putem šireg prihva-tanja i ekasnog korištenja inormacionih i komunikacionihtehnologija od strane građana, vlada i kompanija.- Inteligentna energija u Evropi (IEE) – program usmjerenna poboljšanje tržišnih uslova koji će osigurati očuvanjeenergije te podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije

Čine ga četiri potprograma: SAVE – unapređenje racional-nog korištenja energije, posebno u oblasti industrije; ALENER– promocija novih oblika energije; SEER – podrška samoob-novljivim izvorima energije i goriva koja se koriste u transpor-tu; COOPENER – podrška izvorima obnovljive energije i ko-risnost energije u zemljama u razvoju.

Bosni i Hercegovini je na osnovu Okvirnog sporazuma oopćim principima učešća BiH u programima Zajednice(2004/2007.) otvorena mogućnost pristupa za sva tri CIP-ovapotprograma: EIP, IC PSP, IEE.

(Tekst preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija)

CIP Okvirni program za konkurentnost i inovacije

BiH pokreua proeduru a pristupae cIP-u

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je pokrenulo zvaničnu proceduru za pristupanje CIP-u,odnosno potprogramu EIP, te bi se uskoro moglo očekivati zaključivanje Memoranduma o razumijevanju između Ministarstvai Evropske komisije. Na taj način bi se ozvaničilo pristupanje Bosne i Hercegovine ovom potprogramu.

Potprogram za poduzetništvo i inovacije (EIP) ima cilj, između ostalog, pružanje podrške malim i srednjim preduzećimaputem nansiranja u različitim azama njihovog nastajanja i razvoja, pružanje podrške regionalnim poduzetničkim centrima,međunarodnom povezivanju preduzeća kao i pružanje podrške preduzećima sa ciljem ekasnije upotrebe prirodnih resursa,sprečavanja zagađivanja okoline i sl.

U implementaciji Programa ključnu ulogu ima Evropska poduzetnička mreža (Enterprise Europe Network – EEN) u Bosnii Hercegovini, čiji je koordinator Euro ino korespondentni centar Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Posebnapažnja bi se posvetila pružanju podrške potencijalnim podnosiocima projektnih prijedloga kako bi se što uspješnije povuklanansijska sredstva.




TEMA >>>

Poštovani čitatelji,putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član,pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućegposlovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komoraBosne i Hercegovine je putem Euro ino korespondentnogcentra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od2009. godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 49 zemalja,među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju predstavljamo vam novih 10 ponuda poslovne saradnje kompanija koje smo izdvojili za oktobarsko izda-nje magazina InfoKom. Riječ je o ponudama preduzeća iz ra-zličitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslo-

vnog partnera u našoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su nam

putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristupsve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i pre-duzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje ćebiti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponudeobjavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduze-ća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontakti-rate putem e-maila: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavina EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobitiputem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzećaunosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, kojase dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet strani-cama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera.Zainteresovana preduzeća se putem centara u svojim država-ma obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vasdirektno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u

potpunosti besplatne.U ovom broju magazina InfoKom predstavljamo vam slje-

deće poslovne ponude:

Poslovna saradnja– oktobar 2011.




>>>




Deset godina postojanja Sarajevska berza obilježila jeorganizirajući šestu međunarodnu konerenciju, ovajput pod nazivom: Oporavak tržišta kapitala – dugo-

ročan trend ili? Pitanje je ostalo nedorečeno baš kao i situacijana berzi, koju investitori zaobilaze u širokom luku. Dovoljno

je pogledati analize o trgovanju pa uočiti da unazad pet godinana Sarajevskoj berzi trguju uglavnom ulagači iz BiH. S vreme-na na vrijeme stranci odrade pokoju milionsku transakciju,uglavnom kako bi rasprodali preostale dionice, a rijetko da biinvestirali u kupovinu novih. Do preokreta je došlo 2007. godi-ne kada je Sarajevska berza imala antastičan uzlet trgovanjado iznosa većeg od jedne milijarde KM. Ako je 2007. bila godi-na velikog uspjeha na bh. berzama, godine koje su uslijedile subile godine katastroe, u kojima se godišnji promet sve više to-pio. Kako se može vidjeti iz priloženih statistika, Sarajevskojberzi ni pet godina nije dovoljno da bi dostigla nivo iz 2007.

Piše: Evira Ahmetovi godine. Na to je utjecao cijeli niz aktora, počev od globalnenansijske krize, preko političke nestabilnosti, sporog provo-đenja ekonomskih reormi u BiH, pa sve do indolentnosti e-

deralnih vlasti prema tržištu kapitala.

goDinA iznos trgovAnjA

u km

2007. 1.274.340.166,00

goDinA iznos trgovAnjA

u km

2008. 477.079.376,00

2009. 219.085.458,00

2010. 108.554.379,00

1.polugoDište 2011. 83.957.025,00ukupno 888.676.238,00

izvor SASE

SASE >>>

Prva transakcija na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira obavljena je 12. aprila 2002. godine. Radilo se o prometu

3.099 konvertibilnih maraka dionicama VGT osiguranja i Investicijskog onda BIG. Od tada do danas SASE jeregistrovala promet od 3.798.252.635 KM. Protekla decenija je obilježena neprekidnim edukacijama i treninzimauposlenika SASE, koji su uz pomoć domaćih eksperata kontinuirano radili na unapređenju tržišta kapitala i njegovom izlasku iz krize. Veoma je značajno da je od strane Bečke berze izračunat i objavljen BATX, prvi indeks bh.tržišta kapitala, koji prati kretanje cijena šest najvećih i najlikvidnijih kompanija sa Sarajevske i Banjalučke berze.

Deset teških godina




>>>

Fiasirae putem tržišta kapitaa

Svima je jasno da oporavak tržišta nije lagan proces i da je po-trebno dosta vremena da se ono stabilizuje. Možda oporavak ne bi bio tako težak, da je država na vrijeme ispunila svoja obe-ćanja i počela s prodajom velikih paketa atraktivnog državnogkapitala. Godinama čekajući da se to desi, investitori su se ohla-dili i izgubili interes za dionicama BH elecoma, Elektropri-

vrede, Bosnalijeka itd. Investitori su se okrenuli ka novim trži-šta te ih više ne zanimaju ni javne aukcije putem kojih država

nudi manjinske pakete dionica. ržište kapitala dugo je vapiloza novim tržišnim materijalom, a nakon višegodišnjih pripre-ma, država je izdala obveznice po osnovu stare devizne štednjei potraživanja od ratnih šteta.

Pravo osvježenje tržišta kapitala su i municipalne obvezni-ce. Općina ešanj prva je u Federaciji emitirala municipalneobveznice, a nakon nje na taj korak odlučila se i Općina Cazin.Izdavanje municipalnih obveznica (obveznice zajednica lokal-ne samouprave) vrlo je popularan način prikupljanja kapitala urazvijenom svijetu, ali i u našem bližem okruženju.

Prije nekoliko godina emitovani su prvi komercijalni zapi-si, no nažalost osim FIS-a, nijedna druga kompanija poslijenije se usudila da to uradi. Za svaku pohvalu je što je u prote-

klom periodu Vlada Federacije emitovala prve trezorske zapi-se. Iskustva sa emitovanjem trezorskih zapisa pozitivna su jer

je potražnja bila dvostruko veća od ponude, dok su troškovi

zaduživanja bili niski, znatno niži nego kod kreditnog zaduži- vanja u komercijalnim bankama. Ovaj nansijski instrumenti u budućnosti može biti korišten za rješavanje kratkoročnihproblema sa održavanjem likvidnosti.

Tržište kapitaa dosta apredovao

Kada pogledamo unatrag, vidimo da je tržišta kapitala u pro-teklom periodu dosta napredovalo. Uveden je novi berzovniindeks SASX-30, povećana vidljivost tržišta, na Sarajevsku ber-

zu su stigli i novi dioničari iz urske, unaprijeđena su pravilatrgovanja itd. Pritisak nelikvidnosti mnogi nisu izdržali, te suna tržištu ostali oni najizdržljiviji. Brokerske kuće koje se višenisu mogle nositi s teretom rastućih obaveza su se ugasile, po-put Premium brokera, AA kapital brokersa, NBC-a.

Što se tiče Sarajevske berze, njima i ostalim učesnicima natržištu kapitala treba čestitati na trudu da u ovim teškim vre-menima berzu održe u životu.




Kraj sezone godišnjih odmora donio je, kao i obično,oživljavanje prometa na Banjalučkoj berzi. Ukupan

promet od 28 miliona KM nije loš za Banjalučku ber-zu, pogotovo imajući u vidu činjenicu da je u redovnom pro-metu akcijama i obveznicama ostvareno gotovo devet milionaKM. Indeksi su uglavnom porasli, pa i sa tog aspekta investito-

ri nemaju razloga za nezadovoljstvo. rgovanje obveznicama jeponovo bilo dominantno, tako da se potvrđuje činjenica da suobveznice postale najznačajniji tržišni materijal Banjalučke berze.

Posljednjih dana u medijima se dosta govorilo o izmjena-ma i dopunama Zakona o privrednim društvima. Savez udru-ženja malih akcionara RS oštro je kritikovao usvajanje izmjenai dopuna Zakona o privrednim društvima, uz upozorenje da setim zakonskim aktom “tajkunima omogućava legalizacija ratnei poslijeratne pljačke u preduzećima“. Mali akcionari su uputilidopis Vijeću naroda Narodne skupštine Republike Srpske sa

zahtjevom da uloži veto na usvajanje ovog zakona. Ipak, klubovi poslanika sva tri naroda su ih jedinstveno odbili, tako da jezakon prošao parlamentarnu proceduru. Savez udruženja ma-lih akcionara RS upozorio je ranije da se izmjenama i dopuna-

Piše: čedomir Spasoevi

BLSE >>>

Nastavak rastatokom

jeseni?

Jesen je na Banjalučkoj berzi počela u skladu sa očekivanjima, slično kao i ranijih godina. Promet je porastao, a i cijenehartija od vrijednosti, naročito investicionih ondova su imale rast. Teško je u ovom trenutku prognozirati da li će se taj trend nastaviti i možemo li očekivati ponovo dva-tri mjeseca rasta, prije zimskog zatišja. U slučaju da se ostvare takvakretanja, 2011. godina bi mogla biti najbolja godina na Banjalučkoj berzi još od 2008.




>>>

ma Zakona o privrednim društvima “legalizira pljačkaška pri- vatizacija”, pretvaraju akcionarska društva u njihova tajkunskaprivatna preduzeća te otima imovina malih akcionara – građa-na RS i države i to sa samo 22,22 posto glasova (akcija s pra-

vom glasa), čime bi mali akcionari – narod – praktično bili “iz-brisani sa spiska živih“.

Ako bi ovaj zakon prošao sve ostale procedure, tajkuni bido 30. juna 2012. narod (male akcionare) i državu matirali utri poteza: sazvaće skupštinu akcionara objavljivanjem pozivasamo putem internet stranice Banjalučke berze, donijeće svebitne odluke nekvalikovanom većinom s 22,22 posto od uku-pnog broja glasova i isplatiće, ‘istisnuti’, nesaglasne akcionarepo ranije obezvrijeđenim cijenama akcija, tvrdi Savez udruže-nja malih akcionara RS. Ostaje nada da ove tvrdnje malih akci-onara neće negativno uticati na trgovanje na Banjalučkoj berzii da neće dodatno destimulisati potencijalne investitore na trži-štu kapitala u Republici Srpskoj.

Osovao udružee cetar a uapreeekorporativog upravaa

U Banjoj Luci je osnovano udruženje Centar za unapređenjekorporativnog upravljanja, čiji su prioritetni ciljevi unapređenjei primjena standarda korporativnog upravljanja u saradnji sakompanijama iz privatnog i javnog sektora, osiguravajućimdruštvima, bankama i drugim pravnim licima. Na osnivačkoj

skupštini prisustvovalo je 40 članova Udruženja, a zadirektora je izabran dr Zoran Babić. Iz Udruženja pozivaju sveekonomiste da se uključe u rad i doprinesu njegovom razvojui jačanju.

FIRS sažo porastao

U septembru je Indeks investicionih ondova (FIRS) ostvario veliki rast od čak 11,98 %. Vrijednost ovog indeksa je porasla sa1.727,33 poena, koliko je vrijedio krajem avgusta, na 1.934,33poena na kraju septembra. Ovaj indeks se ponovo približio gra-nici od 2.000 poena. Vrijednost druga dva indeksa Banjalučkeberze je uglavnom stagnirala.

Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) ostvario je blagipad od 0,26 % i na kraju septembra njegova vrijednost je izno-sila 936,15 poena. Indeks preduzeća iz sistema ElektroprivredeRS (ERS 10) u septembru je blago porastao, za 1,76% i njegova

vrijednost je iznosila 998,04 poena. Na godišnjem nivou sva triindeksa su i dalje u plusu, s tim da je najizraženiji rast ERS 10,koji je porastao za čak 51,48 % u odnosu na kraj septembraprošle godine. ržišna kapitalizacija Banjalučke berze u sep-tembru 2011. godine je porasla za 1,24 %, ponovo je prešla gra-nicu od 4 milijarde KM i iznosila je 4,032 milijardi KM.

Obveie atrgovaie u septembru

Ukupan promet Banjalučke berze u septembru je iznosio 28,1milion KM. Najveće učešće u tom prometu imala je javna po-nuda obveznica sa 18,5 miliona KM prometa ili 65,25 % uku-pnog prometa. Kada se tome doda i gotovo 5,8 miliona KM re-dovnog prometa od obveznica, vidljivo je da je promet obve-znicama činio više od 85 % ukupnog prometa na Banjalučkojberzi u septembru. Na tako veliki promet obveznica najviše jeuticala emisija obveznica robne kuće Boska a.d. Banja Luka uiznosu od 15 miliona KM. Obveznice su emitovane na periodod 12 godina s kamatnom stopom od sedam odsto. Iz sredsta-

va koja je na ovaj način prikupila Boska izmiriće oko 6,8 milio-na KM dugovanja prema Poreskoj upravi RS, a biće izvršeno i

poravnanje dugovanja prema komercijalnim bankama, kojapremašuju 5,33 miliona KM, te obaveze prema dobavljačima uiznosu od 5,52 milion KM.

Na čelu liste OP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednostiu septembru 2011. našle su se, naravno, obveznice izmirenjaratne štete (Tabela).

Kada se posmatra promet po članovima berze, najveći uku-pan promet u septembru 2011. ostvario je Balkan InvestmentBank a.d. Banja Luka sa 30,87% ukupnog prometa. Monet bro-ker a.d. Banja Luka je ostvario najbolje rezultate u segmenturedovnog prometa sa 24,56% redovnog prometa.




D

a bi se pokrenuli ekonomski motori razvijenih zema-lja, novac je trebao otići u džepove običnog naroda,kome najviše treba. Narod bi ta sredstva odmah po-

trošio na robe i usluge, što bi pokrenulo privredu. Umjesto toga,narodu su nametnute surove ekonomske mjere: povećani suporezi, smanjene plaće, radnici otpušteni. Nezaposleni radnicine mogu otplatiti dugove koje su političari napravili. Nije ničudo da je ekonomski rast ponovo posustao, a svjetska privre-da ponovo na ivici kolapsa.

Opasa aa svetske privrede

Svjetska privreda je ušla u novu, opasnu azu. Ovo je prva reče-nica u septembarskom izdanju Ekonomskih pogleda na svjet-sku privredu (World Economic Outlook) Međunarodnog mo-netarnog onda. Čak i ako izbjegnemo novu nansijsku (a timei ekonomsku) krizu, MMF očekuje smanjen privredni rast u2012. godini za 0,7% u razvijenim zemljama i za 0,3% u zem-ljama u razvoju. Ova situacija je posebno komplikovana zbogneizvjesnosti u vezi sa političkim odgovorom na trenutnu kri-zu. Ovo je kulisa na kojoj nano tržište igra sporednu ulogu.Bez ovih neizvjesnosti, tržište izgleda relativno uravnoteženo.Grakoni ispod su odličan pokazatelj undamentalnih aktora– ponude i potražnje za naom. Prvi grakon pokazuje količi-ne brodskih kapaciteta unajmljenih za prevoz nae, a drugi ci-

jene za prevoz ovih količina nae. I jedne i druge se malo razli-kuju od kretanja u posljednje tri godine.

NAFTNA KOLUMNA >>>

Piše: Ada Imširovi

Kao kada akumulator automobila ostane bez struje, tako su ogromne injekcijenovca u ekonomije razvijenih zemalja trebale da “startaju motore“, odnosno privrede ovih zemalja. Nažalost, novac je otišao u pogrešne džepove. Fondovi su kanalisani u džepove bogatih bankara i investitora koji su novac uložili ukupovinu dionica, raznih vrijednosnih papira i ostalih roba, među kojima jenajvažnija nata. Ponovo je stvoren “balon“ napuhanih cijena od dionica,nekretnina pa sve do zlata i nate.

neivesost ostae

Posljednji izvještaj Međunarodne agencije za energetiku (Inter-national Energy Agency), u skladu sa MMF-om, očekuje sma-njenje potražnje za naom u 2012. godini za 0,4 miliona bare-la dnevno. Ponuda nae u augustu ove godine je povećana za

jedan milion barela dnevno, uglavnom zbog povećane proizvo-dnje u Južnoj Americi. Generalno, više je nego dovoljno naena svjetskom tržištu. Međutim, ista agencija zaključuje: “Neiz-

vjesnost u vezi sa ekonomskim i nansijskim prospektima jebila uzrok volatilnih cijena nae u augustu i septembru.”

“Ako se grčka kriza ne riješi vrlo brzo, pad cijena nae bimogao biti puno veći.” Zvuči poznato? Citat je iz InoKomabroj 29, u maju 2010. godine, nana kolumna “Grčki jogurt”.Od tada smo imali malo više ili malo manje grčke krize, ali onani do danas nije riješena. Političari nastavljaju sa sastancima, aneizvjesnost ostaje.

Pogreši džepovi




Saobraćajne nezgodekoje uzrokuju

neosigurana/nepoznata lica

Z

aštitni ond FBiH isplaćuje štetu na osnovu člana 16. Za-kona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila iostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovorno-

sti, po kojem je obavezan oštećenim stranama nadoknaditi ne-materijalnu štetu u slučaju smrti ili zičke povrede i materijalneštete uzrokovane u saobraćajnim nesrećama kada:

- vozilo koje je skrivilo saobraćajnu nezgodnu ostanenepoznato, Zaštitni ond je obavezan platiti naknadu samo uslučaju smrti ili zičkih povreda na teritoriji FBiH;- vozilo nije osigurano, a u vlasništvu je lica koje imaprebivalište u FBiH;- protiv društva za osiguranje registriranog u FBiHpokrenut postupak posebne likvidacije zbog stečaja ili zbogoduzimanja dozvole za rad, zbog neispunjenja nansijskihobaveza po Zakonu o društvima za osiguranje u privatnomosiguranju ili Zakona o osiguranju od odgovornosti za

motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju ododgovornosti.

U trenutku kada oštećeno lice dobije isplatu od Zaštitnogonda FBiH, nastaje regresno potraživanje prema licu koje jeodgovorno za nastalu štetu. Međutim, primjeri vansudskog rje-šavanja potraživanja su rijetki te u većini slučajeva se u sudskompostupku realizuje regresni zahtjev, što odgovornom licu samostvara dodatne nepotrebne troškove sudskog postupka.

Registrute voio a vrieme

Zbog velikog broja predmeta regresnog potraživanja uvijek sesavjetuje vozačima da redovno produžavaju obaveznu registra-ciju i osiguranje vozila kako bi izbjegli moguće neugodnosti.Sama činjenica da je u nezgodi učestvovalo neosigurano vozilo,ne podrazumijeva automatsku odgovornost Zaštitnog ondaFBiH. Princip objektivne odgovornosti u smislu člana 154. ZOOmože se primijeniti samo u slučaju kada nije moguće utvrditi is-ključivu krivicu jednog imaoca motornog vozila.

Međutim, u većini slučajeva pored osnova da je vozilo neosi-gurano potrebno je i dokazati propust vozača neosiguranog vo-zila za nastalu štetu da bi se primijenila obaveza naknade šteteod Zaštitnog onda FBiH. Ovakav stav iz sudske prakse je vidljiv

iz presude Vrhovnog suda FBiH br: 64 0 P 005900 09 Rev.

Piše: Mehmed Spaho

PRAVNA REGULATIVA >>>

Trenutna situacija u bh. saobraćaju ukazuje na sve veći rast ne-osiguranih motornih vozila koja učestvuju u saobraćaju. U slučaju

da saobraćajnu nezgodu izazove neosigurano ili nepoznato vozilo, postavlja se pitanje: Kako naplatiti štetu? Za takve situacije je ormiran Zaštitni ond FBiH, čija je osnovna unkcija da zaštiti oštećene straneod neodgovornih i neosiguranih učesnika u saobraćaju.




Građevinski radovi na remontu pruge Sarajevo – Čaplji-na privode se kraju. Planirani termin završetka ovihradova je 22. novembar 2011. godine. U toku je oba-

vljanje završnih građevinskih radova na gornjem stroju i to nadionici Raštani – Mostar – Čapljina (Projekat P-2) i na dioni-

ci Ćelebići – Jablanica – Drežnica (Projekat P-01). Preostalidio radova (Ugovor P-02) odnosi se na otklanjanje primjedbiNadzornog organa i Komisije ŽFBiH.

Radovi denisani Ugovorom P-01 odnose se na: postavljanje kilometarskih i hektometarskih oznaka, čišćenje kanala,uređenje sporednih staničnih kolosjeka, zamjenu portala i stu-bova KM kao i njihovu antikorozivnu zaštitu, usklađivanje pa-rametara kontaktne mreže novoizvedenoj niveleti pruge, za-mjenu zastorne prizme na P-1 u tunelima te ugradnju novihskretnica u službenim mjestima Ostrožac i Ćelebići.

Materijali koji su korišteni za glavnu opravku gornjeg stro- ja u skladu su sa evropskim normama (betonski pragovi, šina60E1, zastorni materijal eruptivnog porijekla, elastični pričvr-sni pribor), a to se odnosi i na materijale u oblasti elektroteh-ničkih kapaciteta.

Glavna opravka pruge izvršena je po postojećoj trasi i veći-na radova odnosi se na gornji stroj, tako da nisu povećavaneranije projektovane brzine. Stupanjem na snagu novog reda

vožnje skratit će se vrijeme putovanja vozova u odnosu na sta-nje prije glavne opravke i to za 15 minuta.

U sklopu ovog procesa vrši se i uređenje dijela staničnihslužbenih zgrada u stanicama: Drežnica, Grabovica, RaškaGora, Raštani i Mostar – teretna.

akođer, i dalje se nastavlja klasikacija polovnog i starog

materijala. Polovan materijal (pragovi, šine, pribor, recikliranitucanik, skretnice) sukcesivno se distribuira na sva područjainrastrukture ŽFBiH. Do sada je po područjima inrastruk-ture distribuirano oko 10.000 pragova sa priborom, 8,5 km šinate 1.600 m3 recikliranog tucanika. Proces upotrebe polovnogmaterijala i dalje će se nastaviti, čime će se smanjiti troškoviodržavanja inrastrukture.

Eektrotehiki radovi

Radovi na obnovi i postavljanju nove signalizacije počeli su 20. jula 2010. godine, a rok za završetak ovih radova je 20. juli 2012.godine. Radovi na signalizaciji podrazumijevaju izgradnju no-

vih generacija upotrebljivih sigurnosnih staničnih sistema, zacestovne prelaze, međustaničnu zavisnost i električno napaja-nje signalno-sigurnosnih uređaja.

Novi elektronski uređaji ugradit će se u službenim mjesti-ma: Grabovica, Drežnica, Raška Gora, Raštani i Mostar – tere-tna. Revitalizacija postojećih signalno-sigurnosnih elektrore-lejnih uređaja izvršit će se u službenim mjestima: Ćelebići, Os-trožac, Jablanica, Žitomislići, Šurmanci i Čapljina. Na čitavomdijelu pruge, koja je predmet glavne opravke, uvodi se sigurno-sni sistem međustanične zavisnosti.

Novi sigurnosni sistem zaštite cestovnih prelaza izvršit ćese kod prelaza: Bačevići, Žitomislići, Struge i Gabela. Radi se ouređajima nove generacije koji prelaz štite svjetlosno-zvučnimsignalom i polubranicima.

TEMA >>>

Sa svojim projektima modernizacije željezničke inrastrukture, Željeznice FBiH su, kao javno preduzeće, među najjačiminvestitorima u BiH. U sklopu ovog procesavrši se i uređenje dijela staničnih službenih zgrada u stanicama: Drežnica, Grabovica,Raška Gora, Raštani i Mostar – teretna.

Piše:Vahid đoo

Remont pruge Sarajevo – Čapljina

juži dio Koridora V

Prva dionica dužine 53 km remontovane pruge Državnagranica sa RH – Čapljina – Mostar – Raška Gora, svečano

je puštena u saobraćaj 3. 6. 2011. godine u Mostaru. Za ovuzavršenu dionicu vrijednost Ugovora iznosi 25 miliona eura.Sukcesivno su nastavljeni radovi i na dionici Konjic – RaškaGora, a vrijednost tog Ugovora je 26 miliona eura. Ovome

treba dodati i 11,7 miliona eura za projekat signalizacije nadionici Konjic – Čapljina. Obnovom pruge na južnom dijeluKoridora Vc, Željeznice FBiH daju svoj doprinos razvojuželjezničkog sektora u BiH.




Kao rezultat produktivne suradnje između Međunaro-dne unije cestovnog prijevoza iz Ženeve (IRU), Upra-

ve za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine iUdruge međunarodnih cestovnih prijevoznika Vanjskotrgo-

vinske komore Bosne i Hercegovine (AIRH), u bosanskoherce-govački carinski sustav uspješno je integrirana IR EPD apli-kacija. o znači da je Bosna i Hercegovina prva zemlja Balkan-ske regije, koja nije članica Europske Unije, a koja koristi IREPD. Nositelji IR karneta sada mogu svoje elektronske IRpodatke besplatno dostaviti carini Bjelorusije, Gruzije i Bosne i

Hercegovine za transporte koji se pod IR karnetom obavljajui preko teritorija ovih zemlja. Na ovaj način, značajno se sma-njuje zadržavanje na graničnim prijelazima, a samim tim i tro-škovi transporta.

TEMA >>>

Od 5. 10. 2011. TIR elektronska preddeklaracija (TIR EPD) se počela praktično primjenjivati i u Bosni i Hercegovini, Bjeloru-siji i Gruziji. Bosna i Hercegovina je prva zemlja na Balkanu, koja nije članica Europske unije, a koja koristi TIR EPD.

Pišu: D. Miievi i z. Siaovi

Besplatna TIR elektronska

preddeklaracija dostupna i u BiH

IRU IR EPD je besplatan i dostupan je korisnicima IR

karneta u sljedećih 18 zemalja: Bjelorusija, Gruzija, Bosna iHercegovina, Estonija, Moldavija, Finska, Poljska, Francuska,Rumunjska, Belgija, Njemačka, Slovačka, Bugarska, Mađarska,Slovenija, Češka Republika, Latvija, Litvanija.

Rad a prošireu primee TIR-a

U narednom periodu očekuje se intenziviranje napora IRU-a,carinskih organa i prijevozničkih udruga Austrije, Hrvatske,Grčke, Irana, Italije, Kazahstana, Makedonije, Maroka, Nizo-zemske, Ruske Federacije, Srbije, Španjolske, urske, Ukrajinei Uzbekistana, kako bi se dodatno proširilo područje primjeneIR EPD-a. Aplikaciji IRU IR EPD može se pristupiti preko

linka: www.tirepd.org.




EICC >>>

Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine objavilo je poziv prijevoznicima za dostavljanje za-htjeva za raspodjelu CEMT dozvola za 2012. godinu, kao i bliže kriterije raspodjele. Kriteriji su takvi da vjerovatno ni

ove godine nećemo biti pošteđeni galame nezadovoljnih prijevoznika. Stoga se s pravom treba pitati koliko će još godina prijevoznici podnositi razne eksperimente u nečemu što se zove – raspodjela CEMT dozvola?

Piše: ziad Siaovi

Usvom obavještenju, Ministarstvo je, potpuno neosno- vano, odlučilo da se ni vozila EURO/3 ni vozilaEURO/4 neće moći kandidirati za italijanski CEM

(a to znači ni obavljati prijevoze za Italiju na osnovu CEMdozvole). Podaci Ministarstva govore da prijevoznici raspolažu

sa velikim brojem vozila EURO/3 i EURO/4 standarda, te da je broj ovih vozila približno jednak broju EURO/5 vozila. Upravozbog toga nije jasno čime se rukovodilo Ministarstvo da CEMdozvole za Italiju važe samo za EURO/5 vozila. Pored toga,iako je Pravilnikom (čl. 18.) precizno denirano da se u prvojredovnoj raspodjeli vrši raspodjela svih CEM dozvola, a daMinistarstvo može organizirati i raspodjelu u ponovnom po-stupku za u datom roku nepreuzete, neraspodijeljene, oduzeteili vraćene CEM dozvole, Ministarstvo je očigledno odlučiloda se ne rukovodi važećim propisima, nego da prema ustalje-noj praksi 5% CEM dozvola ostavi u rezervi za rješavanje pri-govora i žalbi, nazivajući to ponovnom raspodjelom. Istovre-meno, neraspodijeljene dozvole, Ministarstvo planira raspodi-

jeliti u redovnom postupku, akrobatskim smanjivanjem potre-bnog broja bodova za 0,2 što će neminovno dovesti do neje-dnakosti u postupku.

Po ko zna koji put se pokazala tačnom nespretna izjava je-dnog rukovodioca Ministarstva: “Mi pravilnike ne donosimoradi uposlenika Ministarstva, nego radi prijevoznika i prijevo-znici ih moraju poštovati.“ Da je kojim slučajem drugačije i dase poštuju odredbe Pravilnika, Ministarstvo bi nakon provede-nog postupka objavilo preliminarnu listu te nakon rješavanjaprigovora i žalbi, objavilo konačnu listu raspodjele CEM do-zvola. U slučaju da neko od prijevoznika ne preuzme dozvoluili ostane nepodijeljenih dozvola, organiziralo bi ponovnu ra-spodjelu. Nakon ovoga, samo po sebi se nameće pitanje: Ima lipravnika u ovom Ministarstvu?

nakaradi kriterii

Prošlogodišnja raspodjela dozvola pokazala je da su tehničkikriteriji bili potpuno nakaradno postavljeni, zbog čega su i re-zultati bili isti takvi. Podjela je aktički vršena uvažavajući pri-

jevoznike, a ne njihove prijevozne kapacitete. Dodatni eksperi-ment bilo je i nagrađivanje u iznosu do 20% prijevoznika poosnovu urednog dostavljanja izvještaja o korištenju CEM do-zvola, koji je pojedinim prijevoznicima pomogao da dobiju za-htijevanu dozvolu, dok je za veliki broj prijevoznika bio bezna-čajan jer im ni za raspoloživi broj bodova bez nagrađivanja nijedodijeljen potreban broj dozvola.

U želji da se ove godine osigura jednako vrednovanje bo-dova svakog prijevoznika, bez razmatranja pitanja da li u Mini-starstvu ima i inženjera, ponudili smo vrlo jednostavnu ormu-lu koja se ogleda u ponderisanju dozvola prema njihovoj va-

CEMT 2012- Ima li pilota u avionu?

žnosti i izračunu korektivnog koecijenta dijeljenjem ukupnogbroja bodova svih prijevoznika sa iznosom dobijenim množe-njem raspoloživog broja dozvola sa njihovim odgovarajućimponderom. No, Ministarstvo nije htjelo primijeniti ovu ormu-lu, nego se upustilo u paušalno određivanje koecijenta 1,6 zaaustrijski CEM i 1,3 za italijanski CEM. Zato će ponovo bitipaušalna i raspodjela u kojoj svaka priča o jednakosti u postu-pku nema utemeljenja.

Koliko godina treba proći da prijevoznici na svojim leđimapodnose razne eksperimente u nečemu što se zove – raspodjelaCEM dozvola? Vjerovatno, još puno, jer niko ne razmišlja okriterijima koji će osigurati zakonit kontinuitet u obavljanjuposla na određenom području, umjesto licemjernog kriterijakoji se naziva “samostalno određivanje prioritetne dozvole“,zbog kojeg se jednom dijelu prijevoznika zahtjevi realiziraju u100% iznosu, dok se drugima zahtjevi realiziraju u 30% iznosui pored dovoljnog broja bodova.

Interesantno je da je Ministarstvo, u svom obavještenju,prilično “zamotano“ istaklo da prijevoznik mora imati važećulicencu, što stvara bojazan da će mimo Zakona i Pravilnika pri-hvatati i zahtjeve prijevoznika koji nemaju licencu za obavlja-nje međunarodnog cestovnog prijevoza tereta koju izdaje up-ravo to Ministarstvo (jedino važeća licenca za međunarodni

cestovni prijevoz).

Kopirae propisa

Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo potpuno lagodnodonosi odluku da onemogući dobijanje italijanske CEM do-zvole za vozila EURO/3 i EURO/4, kao da je bilo čime pomo-glo prijevoznicima u obnavljanju voznog parka. A moglo jepomoći... Moglo je pomoći da je u skladu sa ustaljenom prak-som kopiranja propisa iz Republike Hrvatske usput kopiralo ipropise kojima je Hrvatska:

- u 2010. osigurala subvencije prijevoznicima za nabavkunovih vozila u iznosu od oko 10 miliona KM;

- u 2011. smanjila administrativne takse za austrijski CEMna oko 800 KM (u BiH je 1.000 KM);- u 2011. smanjila administrativne takse za italijanski CEMna oko 470 KM (u BiH je 1.000 KM);- u 2011. smanjila administrativne takse za grčki i CEM zaostale zemlje na oko 400 KM (u BiH je 500 KM);- u 2011. smanjila administrativne takse za bilateralne(jednokratne) dozvole na oko 1,3 KM (u BiH je 10 KM).

Previše je toga što ukazuje da je sasvim izvjesno, da ni ovegodine nećemo biti pošteđeni, postestum, ali ipak opravdane -

vriske, dreke i galame nezadovoljnih prijevoznika. Ukoliko to ine bude slučaj, potpuno javno, uputit ću svoju ispriku pilotu

aviona zvanog Ministarstvo, zbog pitanja: Ima li pilota u avionu?




Većina država ima zakonom propisane uslove da teret mora biti postavljen na vozilo tako da ne može ugroziti lica niti druge pošiljke i ne može se izgubiti tokom prevoza ili spasti sa vozila. Svake godine evidentira se veliki broj nezgoda na putevima kao posljedica nestručnog obezbjeđenja tereta. Visine ekonomskih posljedica semogu pretpostaviti, a nastale su kao posljedica neznanja.

TEMA >>>

Z

a pravilnost utovara, raspored, slaganje i učvršćivanjetereta u tovarnom prostoru i opterećenje vozila odgovo-ran je vozač. On zbog toga mora prisustvovati utovaru i

kontrolisati: raspored, slaganje, vezivanje, učvršćivanje i obez-bjeđenje tereta, a po potrebi označavanje (etiketiranje), ako seradi o utovaru i prevozu opasnih materija. Pored toga, vozačmora kontrolisati i količinu tereta koja se utovara u vozilo uokvirima tehnički dozvoljenih parametara nosivosti vozila.

Raspored tereta i egovo obebeee

Veliki procenat štete na pošiljkama, tokom prevoza, nastaje namjestima utovara, pretovara, usputnih operacija skladištenja idr. Često se šteta dešava, neposredno ili posredno, tokom uto-

vara/pretovara na terminalima, na primjer između različitih vidova transporta ili između različitih pretovarnih jedinica. Iztog razloga vrijedi pokušati planirati minimalan broj usputnih

operacija ili optimizirati da se sa mjesta utovara po strogo pla-niranoj ruti iskoriste tehnologije kombinovanog transporta, asmanji ili čak izbjegne broj pretovara na druga transportna sred-stva, a da kvalitet isporuke bude osiguran. Zato, važno mjestozauzima raspored tereta, njegovo obezbjeđenje na tovarnomsanduku, ne manje bitno mjesto zauzima i optimizacija raspo-reda i iskorišćenja, smještanje i pakovanje tereta u transportnu

jedinice.

Cjelokupno osoblje uključeno u logistički, transportni pro-ces, od prijema zahtjeva do realizacije usluge, mora biti uklju-čeno u trening programe i edukaciju na polju obezbjeđenja irasporeda tereta te optimizacije iskorišćenja tovarnog sanduka.Naravno, samo osposobljeno osoblje, svako u svojoj azi, možedoprinijeti sigurnom utovaru tereta, transportu i istovaru.

Svaka posmatrana aza je na svoj način osjetljiva. Svakako, važno je istaći da vozač prije svega mora vladati vještinama iznanjem koji proizlaze iz domena rasporeda tereta, djelovanjaodređenih sila koje uzrokuje težina i energija kretanja, posebnou pogledu sila koje djeluju na teret – robe i prevozne jedinicetokom transporta. Polazni osnovni zahtjev je opremiti voziloadekvatnom opremom, alatima, uređajima i materijalima ne-ophodnim za siguran utovar i obezbjeđenje tereta. Radnje ioperacije treba u skladu sa procedurama u potpunosti sprove-sti prije transporta, kontrolisati tokom transporta i u vrijemepauza, što je preduslov sigurnog transportnog procesa.

Zakonski uslovi i zdrav razum zahtijevaju da svaki teretkoji se prevozi drumskim prevozom bude osiguran, bez obzi-ra na dužinu putovanja. Prvenstveno radi zaštite ljudi koji sebave utovarom, istovarom i upravljaju vozilom, ali i radi dru-gih učesnika u saobraćaju, pješaka, same eksploatacije i optere-ćenja vozila. Svako pomjeranje vozila sa neosiguranim teretommože imati nesagledive posljedice, uključujući i ljudske žrtve.

Testirati voio prie vože tereta

Sa pravne tačke gledišta, odgovornost za utovar/istovar trebada preuzme vozač, u okviru svoje nadležnosti, kao i osoba(e)koja je bila zadužena za pripremu. U praksi često vozač morada preuzme unaprijed zadatu pošiljku, koja je često neosigura-na, neambalažirana, zapečaćena prikolica ili poluprikolica ilizapečećen kontejner – još jedna česta situacija u kojoj operaci-

je utovara vrši pošiljalac, bez prisustva vozača. No, u ovakvimslučajevima menadžment unaprijed zadatim vrijednostimaUgovora mora da zaštiti vozača, a samim tim i svoju kompani-

ju od mogućih loših posljedica kao plod lošeg slaganja, raspo-ređivanja i/ili vezivanja tereta. No, u ovakvim situacijama vo-zač treba da uradi kratki test ponašanja vozila pod teretom. Is-kusan, vještinama i znanjem naoružan vozač, u brzom testunakon pokretanja može primijetiti eventualne promjene koje

Piše: do. dr Veibor Peui

Pravilan utovar – siguran transport

Posljedica lošeg slaganja/vezivanja tereta

Primjer: Posljedice lošeg planiranja i obezbjeđenja tereta u transportu

Standardi vezivanja tereta




>>>

su rezultat lošeg, neadekvatnog načina slaganja i obezbjeđenjatereta u tovarnom sanduku. Vozač, u skraćenoj proceduri pro-

vjerava stabilnost pri izvođenju radnji sa vozilom unutar pro-izvodnog kruga s ciljem testiranja ponašanja vozila pod opte-rećenjem. Dakle, sve uključene strane moraju biti svjesne svo-

jih odgovornosti. Ne može se konstatovati da je u svim okolno-stima vozač jedina osoba odgovorna za opterećenje koje nosinjegovo vozilo.

U nekim državama zakonske obaveze od drugih učesnika utransportnom lancu traže da posvete posebnu pažnju utovaru isigurnom slaganju tereta. Planiranje je ključ za postizanje e-kasnog, pouzdanog i sigurnog prevoza tereta. “Budite mudripred događaj!“ Drugim riječima – planirajte svoje poslove i za-datke dobro i vi ćete izbjeći mnogo neprijatnih iznenađenja.Velike uštede mogu se postići planiranjem utovara, raspore-dom tereta, njegovim vezivanjem, odnosno obezbjeđenjem te-reta. Izbor odgovarajućeg tipa nosača tereta, kao i obezbjeđiva-nje i vezivanje tereta, pri čemu treba razmotriti mogućnost ispecičnost tereta, te njegove moguće kombinacije i optimiza-cije, od izuzetne su važnosti za realizaciju transportnog zada-tka ili kvaliteta pružanja usluge. Uvijek saznati što više podata-ka o teretu, tehničko-eksploatacionim karakteristikama, prevo-znom sredstvu koje će biti korišćeno, da li će to biti kombino-

vani prevoz, a zatim izaberite optimalno vozilo koje zadovolja- va zahtjeve tereta.

Prevo motorih i prikuih voia

Osnovni kriterijum pri utovaru motornih i priključnih vozila je da se vozilo može opteretiti do nosivosti, uz uslov da se neprekorači osovinsko opterećenje. Ovo su vrlo važni parametri i

karakteristike korišćenja svih kategorija motornih i priključnih vozila, pa o njima vozač posebno mora voditi računa. Ako se vozilo optereti više od nosivosti, može doći do otkaza i havarijena pojedinim dijelovima i sklopovima vozila, a najčešće na:transmisiji, sistemu za vješanje i oslanjanje, pneumaticima,sistemu za upravljanje i kočenje, tovarnom sanduku i motoru.

Preopterećenim vozilom je otežano upravljanje i kočenje,a potrošnja goriva je povećana, čime se povećava i zagađivanježivotne sredine. U ovim situacijama motor radi u pregrijanomrežimu rada, pa su kvarovi na motoru češći, posebno na siste-mu za hlađenje, zaptivačima, plastičnim i gumenim dijelovima.

Masa i težina se razlikuju po svojoj prirodi. Važno je da seshvati razlika u cilju da razumijemo principe obezbjeđenja te-

reta. Masa je vlasništvo materije. Bilo koji objekat (bilo da jepero, blok, cigla, kamion) ima masu, koja je neraskidivo pove-zana sa količinom materije (tj. njene gustine). Masa nekog

objekta ne zavisi od svoje okoline, to je identično na Zemlji,Mjesecu ili u svemiru.

ežina je sila usljed gravitacije. Gravitacija je vlasništvo kojim se mase privlače jedna na drugu. Centar gravitacije obje-kta je prosjek distribucije mase u okviru tog objekta. Ako jemasa na objektu ravnomjerno raspoređena, centar gravitacijeobjekta je identičan svojoj geometrijskoj sredini (na primjer,centar gravitacije homogene kocke ili sere bi bio centar te ko-

cke ili sere). Ako masa objekta nije ravnomjerno raspoređena,njen centar gravitacije će biti tamo gdje je objekat teži.

Za pravilnost utovara, raspored, slaganje i učvršćivanje te-reta u tovarnom prostoru i opterećenje vozila odgovoran je

vozač. On zbog toga mora prisustvovati utovaru i kontrolisati:raspored, slaganje, vezivanje, učvršćivanje i obezbjeđenje tere-ta, a po potrebi označavanje (etiketiranje), ako se radi o utova-ru i prevozu opasnih materija. Pored toga, vozač mora kontro-lisati i količinu tereta koja se utovara u vozilo u okvirima tehni-čki dozvoljenih parametara nosivosti vozila.

Primeri dobre prakse obebeea tereta– veivae tereta

Primjeri vezivanja tereta

Blokiranje vrećama i pregradama

Blokiranje krutim vezama

Valjkasti tereti: Strelice pokazuju glavne sile

koje je potrebno obuzdati

Standardi izdržljivosti djelovanja sila

na pojedine dijelove tovarnog sanduka




SAJMOVI >>>

Poslije dužeg vremena, a nakon ponovo uspostavljenihkontakata sa generalnim sekretarom CEFA-e (Central-noevropska sajamska alijansa) tokom prvog trening se-

minara za organizatore sajmova u BiH, koji je krajem prošlegodine organizovala VK BiH uz podršku Grupacije organiza-tora sajmova VK BiH, u Centru Skenderija je krajem septem-

bra 2011. održana sjednica Upravnog odbora CEFA-e (CEFASteering Committee Meeting). Sjednici je prisustvovala većinačlanova ove Alijanse. Iztok Britzl, predstavnik Ljubljanskog saj-ma iz Slovenije, prezentirao je inormaciju o ponovnoj aplika-ciji ovog sajma za prijem u članstvo CEFA-e, što je nakon dis-kusije Upravnog odbora ocijenjeno pozitivnim i takva prepo-ruka će biti data Generalnoj skupštini CEFA-e, ukoliko do idu-će godine ovaj sajam ispuni sva tri uslova za priznavanje.

Veia bh. samova ima iži orgaiaioi kvaitet

Kao poseban gost, sjednici Upravnog odbora CEFA-e je prisus-tvovao i sekretar Grupacije organizatora sajmova u VK BiH

Muris Pozderac, koji je tokom svog obraćanja dao generalnipregled sajamske industrije u Bosni i Hercegovini sa brojčanimpokazateljima o ukupnoj zatvorenoj i otvorenoj površini sajmi-šta koje domaći organizatori koriste, broju domaćih i stranihizlagača kao i o ukupnom broju posjetilaca tokom protekle go-dine, napomenuvši da su ovo podaci koje su Grupaciji dostavi-li organizatori većih sajmova u BiH. Osim ovih pokazatelja, os-

vrnuo se i na negativne eekte globalne recesije koju i izlagači,ali i domaći organizatori sajmova itekako osjećaju. S obziromna to da većina bh. sajmova uglavnom ima niži organizacionikvalitet u odnosu na međunarodne standarde, denitivno jeprimjetno smanjenje izlagača na većem broju sajamskih mani-estacija, dok je kod jednog manjeg dijela sajmova broj izlagača

ostao isti.Alija Isović, v.d. generalnog direktora Centra Skenderija, is-

tiče da i Sarajevski sajam trpi negativne utjecaje globalne rece-

U Sarajevu je održana sjednica Upravnog odboraMeđunarodne asocijacije sajmova centralne Evrope –CEFA (Central European Fair Alliance). Negativan eekt globalne recesije ne trpe u istoj mjeri svi sajmovi.

sije, što je primjetno po broju izlagača i količini zakupljenogprostora za izlaganja. On kaže da je to posebno uočljivo na pri-mjeru Sajma gradnje i obnove, koji je nekada bio najveći doma-ći specijalizirani sajam, ali posljednje dvije godine nije ni blizuni po površini niti po broju izlagača. Ipak, Isović ističe i pozi-tivne pomake i navodi primjer specijaliziranog Sajma namje-

štaja i prateće drvne industrije INERIO i Sajma knjige i učilakoji i pored recesije u posljednje vrijeme bilježe pozitivan trend.Sarajevski sajam je jedini u BiH koji je član Međunarodne uni-

je sajmova (UFI), a kao takav i član Međunarodne asocijacijesajmova centralne Evrope (CEFA), koja danas broji 22 puno-pravna člana.

čaovi cEFA-e su:

Beogradski sajam – Srbija, Sajam Bolzano – Italija, Romexpo– Italija, Hungexpo – Mađarska, Jadranski sajam – CrnaGora, Celjski sajam – Slovenija, ICM – Slovenija, SajamGraz – Austrija, Kartner sajam – Austrija, Minhenski sajam– Njemačka, GHM – Njemačka, Novosadski sajam – Srbija,Međunarodni sajam Plovdiv – Bugarska, Sajam Pordenone– Italija, NIC – Rumunija, Skopski sajam – Makedonija, IEC– Bugarska, Klik Expo Grupa – Albanija, MMI – Austrija,Sajam Beč – Austrija, Moldexpo – Moldova, Sarajevski sajam– BiH te CBBS – Hrvatska.

Recesija (ni)je ostavilatraga na sajmovima

nova strategia cEFA-e

I Franz Reisbeck, generalni sekretar CEFA-e, kazao je da nega-tivan eekt globalne recesije ne trpe u istoj mjeri svi sajmovi, teda se recesija znatno više odrazila na sajmove niže kvalitete.

“Sajmovi najvišeg kvaliteta imali su prilično uspješnu pret-hodnu sezonu. Od druge polovine 2010. ponovo smo uočiliodređeni napredak u posjećenosti i načinu na koji su organizi-rani sajmovi“ – kazao je Reisbeck.

Upravni odbor CEFA-e je razmatrao i novu strategiju kojase odnosi na promoviranje rada ove Asocijacije. Prema riječi-ma Eve Seisser, koja je imenovana za novu glasnogovornicuCEFA-e, između ostalog, strategija obuhvata i uspostavljanjebloga. U početku taj blog bi koristio članovima CEFA-e za ra-zmjenu iskustava i inormacija, a pripremljena je i prezentacijanamijenjena članovima CEFA-e koju će oni moći prezentiratisvojim sagovornicima i poslovnim partnerima.




G

IDA je najveći sajam prehrambenih proizvoda i tehno-logija u urskoj, koji spaja lokalne i međunarodne pro-

izvođače i brendove, te stvara neprocjenjivu platormuza razmjenu njihovih proizvoda i poboljšanje poslovanja. Sva-ke godine ovaj sajam prikuplja desetine hiljada posjetilaca izcijelog svijeta.

Stanovništvo urske broji oko 76.805.524 (na 17. mjestu usvijetu). Domaće cijene hrane su visoke, te je trenutni uvozhrane u ursku za 20 % veći nego u prethodnoj godini. Postoji

veća potražnja za proizvodima kao što su energetska pića, zdra- va hrana i gotova jela, s obzirom na to da je sve više ženske po-pulacije zaposleno. Postoje neki proizvođači spomenutih proiz-

voda, međutim, postoji i ogromna mogućnost za internacio-nalne kompanije u ovoj oblasti.

Površina sajmišta iznosi 40.000 m2, od kojih 25.000 m2 ot-

pada na sajam GIDA, a preostalih 15.000 m2

na sajam IPACK,na kojem su se predstavile različite tehnologije za prehrambe-nu industriju i najnovija dostignuća u toj oblasti. U 2011. naovim prestižnim sajmovima učestvovalo je 235 izlagača iz ur-

Pet bh. kompanija koje se bave proizvodnjom smrznutog voća i povrća, te ljekovitog bilja, sudjelovalo jena sajmu GIDA u Turskoj, gdje su ostvarili dragocjene poslovne kontakte. Konkretne narudžbe kupaca već pristižu. Nastup na ovom sajmu organiziran je uz fnansijsku podršku Vanjskotrgovinske komore BiH.

Bosanskohercegovačkim proizvođačima GIDA

otvorila vrataturskog tržišta

Piše: Šea Deiske, dok je 51 izlagač bio strani. akođer, sajam je u posjetilooko 27.106 posjetilaca, od toga 24.402 iz urske, a 2.704 iz ino-stranstva.

VTK fasiski podržaa iagae i BiH

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Agencija zapromociju izvoza u saradnji sa UNDP-om je putem njihovogprograma Lanci vrijednosti u zapošljavanju odlučila pružiti -nansijsku podršku kompanijama za izlaganje na ovom sajmu, ito iz nekoliko razloga: GIDA je najvažniji i glavni sajam pre-hrambene industrije u urskoj, te čini ključnu platormu zaprehrambeni sektor, na kome se predstavljaju novi brendovi iinovacije u prehrambenoj industriji; posjeduje jaku strateškulokaciju i odličan međunarodni poslovni potencijal, jer spajatržišta Mediterana, Bliskog Istoka, Balkana, CIS zemlje i tržištaRusije; održava se u pravo vrijeme u najprestižnijem sajamskomcentru u urskoj gdje najjače nacionalne i internacionalne kom-

panije izlažu svoje proizvode i brendove.Cilj izlaganja na ovom sajmu je bio na jednom mjestu or-ganizovati promociju kompanija iz Bosne i Hercegovine i stvo-riti prilike za produbljivanje poslovnih odnosa i stvaranje no-

SAJMOVI >>>




>>>

naava samova i maiestaia uBiH u oktobru 2011.

4-9. 10. 2011.18. Generalni bh. sajam ZEPS u ZeniciOrganizator: DD Poslovni sistem RMK

4-9. 10. 2011.8. Međunarodni sajam ZEPS –INTERMETAL u ZeniciOrganizator: DD Poslovni sistem RMKProgram izlaganja: rude i sirovine za proizvodnju metala,poluproizvodi i nalni proizvodi od metala, mašine i alatiza preradu metala kao i sve druge prateće djelatnostimetalske industrije.

5-10. 10. 2011.SAM 2011 – 15. Međunarodni sajamautomobila u Banjoj LuciOrganizator: Banjalučki velesajam d.o.o.

Program izlaganja: automobili, kamioni, rezervni dijelovi,gorivo, mazivo, autokozmetika

12-15. 10. 2011.DOBOJ EXPO 2011 – 15. Sajam malihi srednjih preduzeća, preduzetništva ifrmi u osnivanjuOrganizator: Privredna komora RS, Područna privrednakomora DobojProgram izlaganja: Sve proizvodne i uslužne djelatnosti malihi srednjih preduzeća, preduzetništva i rmi u osnivanju;mašine za obradu drveta i metala; alati; proizvodi od plastike,drveta, metala, kamena, stakla itd; prehrambeni proizvodi;cvjećarstvo; hemijski proizvodi; tekstil; proizvodi od kože

i obuća; namještaj; inormacione tehnologije; automatika ielektronika; umjetnički zanati i dr.

8 – 12. 9. 2011.BEE FEST9. Međunarodni estival pčelarstva i pčelarske opreme uSarajevuProgram izlaganja: med i ostali pčelinji proizvodi, opremaza pčelarstvo, ljekovito bilje – monokomponentno, čajnemješavine, preparati od ljekovitog bilja, preparati na baziljekovitog bilja i pčelinjih proizvoda, literatura o pčelarstvu.

27-30. 10. 2011.Sajam sporta 2011. u Sarajevu

- Dani lova i ribolova- Festival zdravog životaOrganizator: Centar Skenderija – Sarajevski sajamProgram izlaganja: sportska oprema, sport u slobodno

vrijeme, zimski sportovi, kampovanje, penjanje, alpinizam,organizacija raznih sportskih putovanja, sport i igre za djecu,izgradnja sportskih terena, sportovi sa loptom, sportovi naotvorenom i u zatvorenom prostoru, biciklizam, motornisportovi, sportska avijacija, tness i rehabilitacija, vodenisportovi, igra i zabava, drugi sportovi, sportske asocijacijei klubovi, organizacija sportskih događaja, marketing isponzorstvo u sportu, zdravstvo i sport, lov, ribolov, odjeća idodatna oprema, lovačko oružje i dodaci za oružje, sve što jepotrebno lovačkim psima, lovačka staništa, estival zdravlja,hrana, emocionalno zdravlje, ovisnosti, sigurnost i prevencija

bolesti, zdravlje i putovanja, vježbanje, prva pomoć, ljepota.

vih, te omogućiti proizvođačima da ostvare kontakte sa turskimproizvođačima, ali i mnogim drugim. Organizator ovog sajma

je kompanija koja se bavi organizacijom međunarodnih sajmova širom svijeta sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Neki od pozna-tih sajmova prehrambenih proizvoda koje ova kompanija or-ganizuje širom svijeta su: Worldood Ukrajina (u Kijevu),Worldood Rusija (u Moskvi), Worldood Azerbejdžan itd. Or-ganizatori su se potrudili da bosanskohercegovačkim kompa-nijama, koje su izlagale na sajmu GIDA u Istanbulu prvi put,ništa ne nedostaje, te je sve to utjecalo na općenito pozitivandojam kada je organizacija ovog sajma u pitanju.

Dobar uiak iagaa a samu

Na sajmu je izlagalo pet kompanija iz Bosne i Hercegovine, i to:Pharmamed d.o.o. ravnik, KGH d.o.o. Mostar, Faveda d.o.o.Sarajevo, Halilović d.o.o. Sarajevo i Šumski plod d.o.o. Prozor--Rama. Na ovom sajmu su izlagale kompanije iz Bosne i Her-

cegovine koje se bave proizvodnjom smrznutog voća i povrća,te ljekovitog bilja, s obzirom na to da urska spomenute proizvode pretežno uvozi. Svakoj kompaniji je naručena i dodatnaoprema, što je također nansirano iz budžeta VK BiH i UNDP-a.

Bosanskohercegovačke kompanije koje su izlagale na sajmuGIDA u Istanbulu izrazile su zadovoljstvo svojim nastupom.Kategorije proizvoda koje su se izlagale ovom prilikom su de-nitivno tražene na turskom tržištu, pogotovo kada su šumskiplodovi u pitanju. Sve kompanije su imale konkretne razgovorekoji su rezultirali već konkretnim narudžbama. KompanijaŠumski plod je dobila narudžbe za cijeli asortiman šumskihplodova (borovnice, brusnice, šipurak, gljive itd.), kako u smr-znutom obliku, tako i u svježem i sušenom. Generalno se može

istaći da postoji velika potražnja za šumskim plodovima i glji- vama u urskoj.

Kompanija Faveda je dobila narudžbe od nekoliko rmi zasvoj proizvodni program. Pharmamed i KGH su prvi put uopćeizlagali na sajmovima u urskoj, te je primarni cilj bio ispitivanjetržišta i interes za njihovim proizvodima. Kompanija Halilović izSarajeva je također dobila konkretne narudžbe i to za čajeve ineka eterična ulja, mada su mnoge kompanije bile iznenađenešto kompanija Halilović izlaže baš na sajmu prehrambenih pro-izvoda, jer po namjeni spomenutih proizvoda, trebala bi izlagatina sajmovima kozmetičke industrije, ali sirovina koju koristespada u ljekovito bilje. akođer, napomena u Katalogu izlagačada posjeduju certikat ORGANIC za svoje proizvode kompaniji

Halilović dovelo je nekoliko dodatnih kontakata.




MIDES 2011 je vodeći svjetski sajam posvećen in-dustrijskom podugovaranju i B2B susretima. Svakegodine, tokom četiri dana koliko traje ovaj sajam,

podugovarači i kupci se mogu osvrnuti i sagledati posljednjadostignuća iz oblasti koju obuhvata podugovaračka industrija,trenutnu situaciju na tržištu te se tako povezati sa regionalnimi međunarodnim partnerima.

MIDES je ključna platorma za međunarodne dobavljačeindustrijskog podugovaranja. o je sajam na kojem se sklapajuposlovni ugovori, ponude iz oblasti metalske, plastične i elek-tronske industrije. Svake godine, prosječno svoje proizvodeprezentuje 1.750 rmi iz spomenutih oblasti. Preko 40% izla-

gača su međunarodne kompanije koje dolaze iz više od 40 ze-malja. Statistika iz 2010. godine bilježi prisustvo 40.424 proe-sionalca i stručnjaka, dok je sajam posjetilo 14% kupaca iz ino-stranstva (70 zemalja).

Tri iagaa i BiH

Na sajmu će ove godine svoje proizvode prezentovati tri bosan-

skohercegovačke kompanije: Kabeli iz Širokog Brijega,Unis ok iz Kalesije i Mikroelektronika iz Banje Luke. Porednavedenih izlagača, Sarajevska regionalna razvojna agencija(SERDA) organizuje posjetu osam kompanija iz oblasti metal-ske industrije sa područja regije Sarajevo, i to: Uniklima, UNISFagas, Unis Group, Energoinvest DS, ermoaparati, FamosAD, Dženemi i Metalprodukt.

Kao i svake godine, sajam MIDES 2011 će biti popraćenbrojnim maniestacijama, seminarima, izložbama i prezentaci-

jama. U sklopu sajma se tradicionalno održavaju prezentacijekompanija u paviljonima namijenjenim za “rade Villages“, tj.prostorima sa specijalnom opremom u svrhu promocije kom-panija iz cijelog svijeta.

SAJMOVI >>>

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine BHEPA i Sektor za privredu: Asocijacija metalskog i elektro sektora industrije BiH), u partnerstvu sa USAID-Sida FIRMA projektom,organizuje učešće bh. kompanija na sajmu metalske industrije MIDEST 2011, koji će biti održan u Parizu u perioduod 15. do 18. novembra 2011.

Piše: Adea Vukoti-Terek

Promocija kompanija na sajmu MIDEST 2011




Najniža cijena novog vještački ili prirodno suvog kukuruzastandardnog kvaliteta, tj. do 14% vlage, početkom prošlog mje-seca kretala se od 185,00 eura/t, dok se isti kukuruz početkomoktobra nudio od 146,00 eura/t. Sirov kukuruz 14-16% vlage se

već može kupiti po cijeni od 140,00 eura/t. Proizvođači u okru-

ženju se žale na slabiji prinos, a mjestimično i na kvalitet kuku-ruza, ali bez obzira na to, ponuda je znatno pojačana, a cijenesve niže. Kao razlog tome proizvođači u Srbiji navode nizak vo-dostaj Dunava i slab izvoz ka drugim tržištima. Otkupna cijenakukuruza na domaćem tržištu se kreće od 0,33 do 0,35 KM/kg,zavisno od procenta vlage, ali zbog niske uvozne cijene kod do-maćih proizvođača vlada veće interesovanje za uvoz kukuruza.

Smae uvo pšeie

Cijena pšenice u proteklom mjesecu je bez bitnijih pomjeranja.Zbog lošije prodaje brašna na domaćem tržištu uvoz je znatnosmanjen. Blaži pad cijene je jedino zabilježen kada su u pitanjuponude sa tržišta Mađarske, gdje je cijena blago pala za 5,00eura/t, a kao razlog tome mađarski izvoznici navode povoljankurs eura u odnosu na mađarsku valutu. Pšenica boljeg kvalitetase i dalje najviše uvozi iz Mađarske, gdje se cijena poboljšivačakretala od 198,00 do 205,00 eura/t, dok se pšenica kvaliteta B1nudila po cijenama od 187,00 do 198,00 eura/t.

Najniže cijene pšenice su i dalje sa tržišta Srbije, odakle sepšenica nudila po cijenama od 174,00 do 185,00 eura/t, zavisnood kvaliteta. Ponude pšenice sa tržišta Hrvatske su se kretale od180,00 do 200,00 eura/t. Cijena domaće pšenice se kretala od0,39 do 0,45 KM/kg + PDV.

Raoika pouda žitaria

Ječam je sa tržišta Mađarske nuđen po cijenama od 185,00 do187,00 eura/t, dok su se ponude sa tržišta Srbije kretale od 182,00do 194,00 eura/t, zavisno od klase ječma. Ponude na domaćemtržištu su se kretale od 0,42 do 0,47 KM/kg + PDV.

Ponude zobi sa tržišta Mađarske kretale su se od 180,00 do196,00 dok je zob sa tržišta Hrvatske nuđena po cijenama od180,00 do 188,00 eura/t. Nuđena cijena na domaćem tržištu sekretala od 0,43 do 0,46 KM/kg + PDV.

Sojina sačma je imala blaži pad cijene i kretala se od 0,65 do0,75 KM/kg + PDV na domaćem tržištu, dok su se ponude sa tr-žišta Slovenije kretale od 292,00 do 326,00 eura/t za sačmu 46%

proteina.Suncokretova sačma je nuđena po cijenama od 0,34 do 0,45KM/kg + PDV, dok su se uvozne ponude kretale od 142,00 do165,00 eura/t zavisno od tržišta i procenta proteina.

BERZA INFORMACIJA >>> InoCentar

Najvećim promjenama u proteklom periodu je svakako propraćena cijena kukuruza, koja je i dalje u stalnom padu. Pad cijene je nastavljen i proteklog mjeseca, pase cijena kukuruza spustila za dodatnih 40,00 eura/t.Najpovoljnije ponude su i dalje sa tržišta Srbije, odaklese kukuruz najviše i uvozi.

Cijena kukuruzau stalnom padu




Cijena domaćeg šećera je pala sa 1,49 KM na 1,452 KM/kg +PDV. Ovaj pad cijene prate i uvozni šećer poput brazilskog iliindijskog, čija je cijena u prosjeku za oko 0,05 KM/kg niža uodnosu na šećer domaće proizvodnje. U odnosu na septembar,cijena je pala za oko 5 posto. U veleprodajama se cijena brazil-


Ponovni pad cijena

prehrambenih roba

U toku proteklog mjeseca cijene prehrambenih roba bilježile su izvjesne promjene. Silazni trend se zadržaokada su u pitanju cijene brašna, ulja i šećera. Pad ovih životnih namirnica uslovljen je dobrim prinosima žitaricai uljarica kako na domaćem tržištu tako i u regionu. Tržišne cijene roba u poljoprivredi imaju veliki uticaj nacijene roba u prehrani te se njihov pad odražava i na pad cijene prehrambenih artikala.

Kretae iea od 10. 9. do 10. 10. 2011.

skog šećera kreće od 1,453 do 1,512 KM/kg + PDV, u zavisno-sti od kvaliteta (icumsa). U lukama izvozna cijena ovog šećera je pala sa 650,00 eura na 630,00 eura/t i u narednom perioduse očekuju i dalje oscilacije u cijeni.

Uvoii diktirau iee

Zbog velike ponude uvoznog brašna, koje je i dalje povoljnijeod domaćeg, pojedini mlinovi su spustili cijene svojih proizvo-da za oko 0,05 KM/Kg i trenutno se -500 nudi od 0,53 do0,752 KM/kg + PDV, a -400 od 0,60 do 0,74 KM/kg + PDV.Cijena pšenice u Mađarskoj je u blagom padu pa se u nared-nom periodu očekuje i pad cijene brašna na domaćem tržištu.

Izvozna cijena brašna -500 iz Srbije pala je za 10,00 eura/t, što je za oko 3,9 % niža cijena u odnosu na protekli mjesec.

Prinosi uljarica su i dalje u padu na Mađarskoj berzi. Cije-na uljane repice je pala za 4,66 eura/t, a suncokretovog zrna za25,00 eura/t. Cijena suncokretovog Floriol ulja na domaćemtržištu je pala za 0,044 KM/l i trenutno se kreće od 2,22 do 2,65KM/l + PDV. Bimal je takođe snizio svoje cijene ulja za 0,08KM/l i cijena se kreće od 2,22 do 2,30 KM/l + PDV. Na doma-ćem tržištu je i dalje najprodavanije Iskon ulje i cijena mu jetrenutno 2,22 KM/l + PDV.





Ovogodišnja građevinska sezona se pokazala kao vrlo nepovolj-na za izvođače kao i za veletrgovce. Smanjenje potražnje je ne-minovno dovelo do smanjenja trgovine građevinskim robama.Armaturna mreža i betonsko gvožđe u toku ljetnih mjeseci suimali nepromijenjene vrijednosti, ali je početak septembra do-nio nove promjene u cijeni ovih artikala. ona armaturne mre-že, kod domaćih proizvođača i veletrgovaca se za sada nudi pocijeni od 1.174,00 KM/t + PDV, dok se rebrasto željezo u šipci idalje kreće od 1.028,00 do 1.057-1.087 KM/t + PDV.

U najvećem jeku sezone i domaći proizvođači cementa iza-šli su sa novim cijenama svojih proizvoda. Kakanjska cementa-ra je početkom augusta snizila cijene za 10 KM/t, tako da novaponuda za kvalitet PC 450 iznosi 161,00 KM/t + PDV.

loš pasma domaih proivoda

Cijene opekarskih proizvoda su se uglavnom zadržale na istim vrijednostima kao i u prethodnom periodu. Domaći proizvo-đači su zbog lošije potražnje odobravali trgovačke rabate i nu-dili akcijske ponude bloka i opeke. akođe, veliki broj trgovacaorijentisao se na uvoz blokovske robe sa tržišta Srbije i Hrvat-ske te je i to znatno uticalo na lošiji plasman domaćih proizvo-

da. Najpovoljnija ponuda giter bloka 25x19x19 iznosi 0,49KM/kom + PDV.

Kretae iea od 10. 9. do 10. 10. 2011.

Drvoprerada iboria mesto a tržištu EU

Porast proizvodnje kao i izvoza zabilježen je jedino u drvopre-radi. Na tržištu EU zabilježen je porast potražnje za namješta-

jem i poluproizvodima od punog drveta, tako da su proizvođa-či iz BiH pronašli svoje mjesto na tom tržištu prvenstveno do-brim kvalitetom kao i konkurentnim cijenama svojih proizvoda.

Pad građevinskih aktivnosti u prošloj građevinskoj sezoni bitno je uticao i na ovogodišnje rezultate ugrađevinarstvu. Glavni problem koji muči većinu građevinara je nedostatak investicija, izostanak podrške

domaćim frmama na tenderima koje raspisuju državni organi, kao i loša situacija u oblasti stanogradnje.

Građevinarstvo u sve

lošijoj situaciji




Piše: Sema Bašagi

Nova rješenja u oblasti štampe prate svjetske trendove iinovacije, a oslanjaju se na dugogodišnje iskustvo i sa-radnju sa vodećim svjetskim proizvođačima kao što su:

HP Indigo, Atlantic Zeiser, Sramag SAS-SMAG, Schmedt, Gra-otronic, Scodix, Nikka RD. Najveća pažnja u prezentaciji jeposvećena HP Indigo tehnologiji. Sa preko 55% tržišnog udjelau svijetu i preko 90% u regionu, u broju instalacija digitalnihmašina, produktivnosti preko 50.000 tabaka mjesečno, godi-šnjim rastom od 30%, HP Indigo je lider, kako u uvođenju no-

vih tehnologija u štampu, tako i u njihovoj primjeni na sve ve-

ćem broju aplikacija. Sa HP Indigo mašinama za štampu danasse u svijetu odštampa preko 10 milijardi tabaka godišnje, a uregiji preko pet miliona mjesečno, sa godišnjim rastom od 25%.Činjenica da danas u Evropi ima 10 korisnika sa više od 10 ma-šina i preko 100 korisnika sa dvije i više mašina, govori u prilogtome koliko HP Indigo digitalne prese preuzimaju primat u bi-znisu štampe danas i opravdavaju investiciju. HP Indigo tehno-logija sadrži mašine za komercijalnu štampu, mašine za štam-pu knjiga i photo book aplikacije te mašine za štampanje etike-ta, feksilne ambalaže i kartonaže.

Atlantic Zeiser je svjetski lider u sistemskoj integraciji svojih zaokruženih rješenja kod korisnika koji zahtijevaju varijabi-lnu štampu i štampu kodiranih i personaliziranih podataka.

Ima primjenu u mnogim granama: gračka industrija, indus-trija plastičnih kartica, telekomunikacije, armaceutska i koz-metička industrija, bankarstvo i nansije, ambalažna industrija

TEMA >>>

i proizvodnja etiketa. Mašine Atlantic Zeiser koriste se za izra-

du veoma zahtjevnih proizvoda: platne, teleonske i ID kartice,čekovi, ulaznice, loto, novčanice i pasoši, naljepnice, pakovanjai olije.

Sramag SAS-SMAG su specijalizirane mašine za konekcio-niranje i završnu obradu etiketa, mašine za sito štampu iz rolemalih i srednjih tiraža, kao visokokvalitetnih etiketa.

Graotronic obuhvata veoma konkurentne mašine koje nudekompletna rješenja za etikete i feksibilnu ambalažu. Graotro-nic mašine sadrže: mašine za ricanje, uzdužno rezanje, premo-tavanje i inspekciju etiketa s opcijama fexo štampe u jednoj idvije boje, u širinama od 280 do 380 mm.

Scodix je mašina koja nudi vrhunsko rješenje za parcijalnolakiranje i 3D embosing. Scodix omogućuje kompletno una-

pređenje procesa digitalne štampe, automatska je podrška veli-kom broju materijala i idealan je za: poslovne aplikacije (brošu-re, ascikle, katalozi), potrošačke aplikacije (pozivnice, čestitke,kalendari, albumi), industrijske aplikacije (ambalaža, etikete).

Schmedt su mašine koje nude kompletno rješenje za sve vrste nalne dorade i poveza knjiga: mašine za pripremu knji-žnog bloka, mašine za izradu tvrdih korica, mašine za nalnuobradu knjiga i mašine za olioštampu.

Nikka je sistem integracija za 100% kontrolu kvaliteta štam-pe. Nikka kamere pomažu smanjenju broja grešaka prilikomštampanja i samim tim smanjuju otpad. ALIS sistemi mogu seintegrisati na prese, kao i na premotače. Svaki Nikka model jeopremljen touch screen ekranom i jednostavan je za upravljanje.

Predstavljenanajmodernijarješenjau oblasti štampe

Asocijacija grafčke i papirne industrije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine bila je organizator prezen-tacije Proesional Printing Solutions. Cilj prezentacije je bio upoznavanje stručnih kadrova i menadžmenta frmi grafčke industrije Bosne i Hercegovine sa kompletnim rješenjima u oblasti štampe koja će frmama donijeti proft,bilo da je riječ o najsavremenijoj opremi, sistemima, sotverima ili know-how.




R

azličiti su razlozi zašto ljudi pokreću svoj posao: dobreideje (mada ideje jesu potreban, ali ne i dovoljan uslovza uspjeh), talent, nezavisnost i sloboda, dokazivanje

sebi i svojoj sredini, status, preživljavanje, imitiranje drugih itd.Samo pokretanje posla je jedan dio preduzetničkog procesa.Pokretanje biznisa i njegovo uspješno vođenje je slika sa višeelemenata koji se moraju uklopiti da bi se ostvarili krajnji cilje-

TEMA >>> Škola malog biznisa

Tržišna ekonomija bazirana je na preduzetništvu. Privatna inicijativa pokazala se najuspješnijim pokretačemekonomske aktivnosti, razvoja i napretka. Svake godine se u svijetu pokreće sve više novih biznisa. Veliki broj ovihbiznisa se ugasi nakon prve godine, ali se sljedeće godine pojavljuje veliki broj novih. I tako stalno iz godine u godi-nu. Rast preduzetništva u posljednjim decenijama je rezultat promjene cjelokupnog poslovnog okruženja, brzog

razvoja inormacionih tehnologija i razvoja uslužnog sektora.

vi – prot i rast. ako da je prije samog pokretanja potrebnomnogo odgovora na mnogo pitanja.

S druge strane, samo pokretanje posla nije problem. Svako,ko ima barem minimum sredstava, može pokrenuti sopstvenibiznis, ali problem počinje nakon registracije posla i preuzima-nja tako stvorenih obaveza. ežnja za napretkom i uspjehomizložena je stalnoj opasnosti od gubitka i propasti, što predu-zetnika/preduzetnice treba činiti racionalnim i ekasnim. Di-

namika savremenog biznisa pred preduzetnike postavlja mno-ge izazove koji se, između ostalog, ogledaju u brzom zastarije- vanju znanja, tehnološkom progresu i globalnoj konkurenciji.Stoga ne čudi što je prvi od prioriteta u Charter or Small En-

Piše: dr. s. Amir Peštek

Za uspjeh je potrebno znanje




>>>

terprises upravo obrazovanje i obuka. Kao prioriteti su navede-ni i pristup internetu i internet poslovanje.

Zabluda je da svi ljudi mogu biti preduzetnici, kao i da susvi preduzetnici uspješni. Mnogi misle da se rađate kao predu-zetnik, ali to nije tačno. Sigurno je da će genetski aktori, tale-nat ili odrastanje u određenom okruženju pozitivno uticati naosobu, ali za uspjeh je potrebno puno (stalnih) ulaganja i potre-bna su široka znanja o preduzetništvu.

Edukaia o preduetištvu

Nedostatak znanja o preduzetništvu i uspješnom pokretanjubiznisa je ogroman problem sa kojima se suočavaju mnogi bu-dući preduzetnici u Bosni i Hercegovini. Stoga se projekat “Dajideju – postani preduzetnica“, koji je tokom septembra i okto-bra 2011. godine implementirala Vanjskotrgovinska komoraBosne i Hercegovine u saradnji sa Fondacijom za socijalnouključivanje u BiH i Federalnim zavodom za zapošljavanje, do-bar primjer kako bi se trebalo raditi na sistematskom obučava-nju budućih preduzetnika i preduzetnica.

Projekat je namijenjen obuci nezaposlenih žena sa podru-čja Sarajeva, opština Vogošća i Ilidža, koje imaju najmanje sre-dnju stručnu spremu i prijavljene su na biro za zapošljavanjekraće od 12 mjeseci. U projekat je uključeno oko 140 žena oda-branih iz grupe od 230 prijava.

Cilj projekta je podizanje kompetentnosti nezaposlenih ženana tržištu rada putem osposobljavanja za aktivno traženje po-sla, samozapošljavanje i uključivanje u inormaciono društvo.

Projekat je pružio dvije vrste obuke: Edukacija o preduzet-ništvu – Škola malog biznisa i Inormatičko opismenjavanje –E-inkluzija kroz ECDL Start školu računara.

Školu malog biznisa su vodili predavači sa Ekonomskog a-kulteta u Sarajevu. Kroz 13 trosatnih sesija, polaznice su stica-

la potrebna znanja o savremenom poslovanju, posebno o regi-straciji biznisa, istraživanju tržišta, menadžmentu, marketingu,nansijama, organizaciji, međunarodnom poslovanju, osnova-ma poslovnog prava, strateškoj orijentaciji i poslovnom plani-ranju, itd. Prezentovani su i načini nansiranja poslovanja i od-nosa sa nansijskim institucijama te vještine aktivnog traženjaposla. Sve polaznice su nakon kompletiranja Škole malog biz-nisa stekle dovoljno znanja za samostalnu izradu poslovnogplana na bazi svoje poslovne ideje – prilike.

cievi u potpuosti ostvarei

Kroz inormatičko poslovanje polaznice su stekle dovoljno zna-

nja za uspješno korištenje inormacionih i komunikacionih ala-ta za poslovanje, kao i razumijevanje savremenog inormacio-nog tehnološkog konteksta (e-poslovanje). Dodatni poticaj zapolaznice je i organizacija takmičenja na bazi dostavljenih po-slovnih planova. Dva najbolje ocijenjena poslovna plana će,osim nansijske podrške za osnivanje preduzeća, dobiti i kon-sultantsku pomoć – monitoring tokom prva tri mjeseca poslo-

vanja. Ovo takmičenje daje dodatnu vrijednost projektu i po-mak od teorijske edukacije ka praktičnim aspektima poslovanja.

Osim pružanja savremenih znanja o preduzetništvu i inor-macionim tehnologijama, projekat ima dodatnu socijalnu di-menziju ohrabrivanja žena koje su ostale bez posla za aktivnijeuključivanje u društvo putem ekonomskog osnaživanja u smi-

slu pokretanja sopstvenog posla i valorizacije svojih znanja i ka-paciteta, ali i aktivnijeg uključenja u traženje novog zaposlenja.

S druge strane, nastala je neormalna mreža polaznica koje

će sigurno dalje zajedno raditi i sarađivati, ostvarujući sinerget-ske eekte. Može se stoga reći da su ciljevi socijalne inkluzije iumrežavanja u potpunosti ostvareni.

Mode a budue iterdisipiarepreduetike obuke

Ovaj projekt bi trebao poslužiti kao model za buduće interdis-

ciplinarne preduzetničke obuke koje daju dovoljno znanja zasamostalno pokretanje posla i korištenje inormacionih i ko-munikacionih tehnologija. Može se očekivati da će se obukeovog tipa intenzivirati i na taj način pomoći razvoj i konkuren-tnost domaće ekonomije, povećati nivo zaposlenosti i unaprije-diti kvalitet života u zajednici.

Iskustva ovog projekta pokazuju da postoji stvarna potrebaza preduzetničkom obukom, ali i sistemskim pristupom obu-čavanju budućih preduzetnika u Bosni i Hercegovini putemuvođenja obaveznih predmeta iz oblasti preduzetništva u pro-grame edukacije na nivou srednjih škola i univerziteta.




Ključna pitanja su: šta je to znanje, kako ono nastaje ikoje vrste znanja postoje. Znanje nastaje preradom po-dataka i klasikacijom inormacija. Sposobnost ljudi

da koriste inormacije za rješavanje složenih problema i sposo-bnost prilagođavanju promjenama – naziva se znanjem. Može-mo razlikovati eksplicitno znanje i implicitno znanje. Postojebrojne denicije znanja, ali u današnje vrijeme znanje se sve

više razumijeva kao kompetentnost.Kompetentnost čini pet međusobno povezanih elemenata:

eksplicitna znanja (nastala ormalnim obrazovanjem), vještine(razvijene treningom i praksom), iskustvo, vrijednosti i dru-štvene mreže. Nakon što smo odgovorili na prethodno posta-

vljeno pitanje, otvara se sljedeće goruće pitanje, a ono glasi:Kako upravljati znanjem koje je podložno stalnim promjenama?

TEMA >>>

Glavni izazov menadžmenta današnjice je upravljanje znanjem. Ono danas doživljava eksponencijalni rast, novetehnologije mijenjaju stare iz dana u dan. Što smo znali jučer, danas je već prevaziđeno. Živimo u inormatičkomdobu gdje internet i globalna komunikacija (elektronsko poslovanje, rad na daljinu, učenje na daljinu, e-govern-ment, e-economy) zauzimaju ključno mjesto. Shodno tome, upravljanje znanjem otvara mnoga pitanja na koja je potrebno dati relevantne odgovore.

Odgovor na ovo pitanje je veoma jednostavan – učenjem istalnom obukom. Međutim, realizacija ovako jednostavnogodgovora podrazumijeva mnogo ulaganja i aktivnosti. Većinakompanija u svijetu izdvaja značajna sredstva za obuke, a ra-spon izdvajanja kreće se od 1,5 do 10 % budžeta godišnjih za-rada.

Meadžmet iormaia i udi

Sve organizacije, protne i neprotne, moraju postati svjesneznačaja unapređivanja znanja i vještina uposlenika, a samimtim i organizacije kao cjeline. Svaki uposlenik mora da uči i ra-zvija svoje kompetencije, svaka organizacija mora postati orga-nizacija koja uči. Samo organizacije svjesne ovih činjenica mogupravovremeno odgovoriti na izazove koje pred njih stavlja okru-ženje.

Ključna poslovna aktivnosti svih organizacija mora postatimenadžment znanjem. Ova aktivnost podrazumijeva integri-ranje stjecanja i primjene znanja u svim strategijama, politika-ma i praksama na svim nivoima organizacije. U praksi to značiidentikaciju i mapiranje intelektualnih potencijala organiza-cije, generiranje novog znanja i upoznavanje sa najboljim nači-

Piše: mr.s Ehimaa Spahi

Menadžment znanjem




>>>

nom rada i tehnologijama. Kada govorimo o menadžmentuznanjem, možemo govoriti o menadžmentu inormacija i me-nadžmentu ljudima.

Menadžment inormacija podrazumijeva primjenu: ekspert-skih sistema, vještačke inteligencije, sistema rukovođenja i ra-spolaganja bazom podataka. U ovaj vid menadžmenta znanjemubraja se i groupware (grupni rad za podršku kompjutera), ra-zličiti soveri za podršku u odlučivanju, semantičke mreže, re-lacione i predmetne baze podataka.

Ne umanjujući značaj menadžmenta inormacijama, bitno je istaći da u menadžmentu znanjem ključno mjesto zauzimačovjek koji sve navedene sisteme inormacija stavlja u unkcijuostvarivanja rezultata. Stoga je menadžment ljudima, odnosnoupravljanje ljudskim resursima, strateška upravljačka unkcijadanašnjice.

Svaka odgovorna organizacije trebala bi imati odjele za up-ravljanje ljudskim resursima. Osnovne unkcije koje obavljajuovi odjeli su: analiza posla, planiranje ljudskih resursa, regruto-

vanje i selekcija kandidata, obuka i razvoj uposlenika, ocjenji- vanje perormansi; utvrđuju sistem zarada i reguliraju internitok uposlenika od ulaska u organizaciju do njenog napuštanja.U kontekstu menadžmenta znanjem posebno je značajan seg-ment aktivnosti koji se odnosi na obuku i razvoj uposlenika.Cilj obuke ili treninga zaposlenih je unaprijediti njihove radne

sposobnost na način da se obukom postignu promjene u spe-cičnim znanjima, sposobnostima, vještinama i stavovima.Odjeli za upravljanje ljudskim resursima imaju obavezu da

utvrde postojanje potrebe za obukom uposlenika. Identikova-nje potreba za obukom može se vršiti na više nivoa: na nivouorganizacije, na nivou radnog mjesta, na individualnom i gru-pnom nivou. Ključno je utvrditi kome je obuka namijenjena,ko izvodi obuku i koje se vještine i znanja žele unaprijediti.Obuka se obično odvija u četiri područja: bazična pismenost(pisanje, čitanje, računanje), bazična tehnička znanja (održava-nje tehničke ekspertize zaposlenih), interpersonalne sposobno-sti (komunikacija, međuljudski odnosi, pregovaranje) i kon-ceptualno-integrativne sposobnosti (strateško i operativno pla-

niranje, organizaciono planiranje, kreiranje poslovnih politika).Od presudnog je značaja i odabir metode obuke. Mogu se

razlikovati dvije metode: inormaciona metoda (jednosmjernakomunikacija) i eksperimentalna metoda (interakcija izmeđuinstruktora i polaznika obuke). Prvi način obuke pogodniji jeza prijenos znanja, a drugi način za razvoj vještina. Moguće jenapraviti i podjelu prema mjestu održavanja obuke. Shodnotome razlikujemo obuku na radnom mjestu, obuku u organiza-ciji i obuku izvana organizacije. Svaka organizacija sam procesobuke mora prilagoditi vlastitim potrebama, uzimajući u obzir

već spomenute mogućnosti.

Ravo uposeika

Sljedeća značajna aktivnost koju provode odjeli za upravljanjeljudskim resursima, a direktno je vezana za menadžment zna-

njem, jeste razvoj uposlenika. Prvenstveno je neophodno na-praviti razliku između obuke i razvoja uposlenika. Obuka, kaošto smo u prethodnom dijelu izlaganja već naveli, podrazumi-

jeva osposobljavanje uposlenika za obavljanje trenutnog posla.Razvoj uposlenika podrazumijeva proces pripremanja uposle-nika za buduće zahtjeve nekih novih poslovnih aktivnosti. Ra-zvoj uposlenika podrazumijeva ormalno obrazovanje, radnoiskustvo, odnose sa drugim ljudima. Budući da se radi o pro-cesu, razvoj uposlenika podrazumijeva implementaciju višeaza. Ključne aze su: identikovanje razvojnih potreba uposle-nika, izbor razvojnih ciljeva, denisanje aktivnost kako bi seostvarili ciljevi, uspostavljanje indikatora za mjerenje realizaci-

je ciljeva i utvrđivanje vremenskog toka aktivnosti. Od presu-dnog je značaja prepoznati potrebe uposlenika te omogućitinapredovanje i razvoj karijere kako uposlenici ne bi napustiliorganizaciju usljed nezadovoljstva i nerazumijevanja. Poredobrazovnog dijela, razvoj uposlenika ima i još jednu značajnuunkciju, a to je zadržavanje kvalitetnih ljudi i unapređenje kva-liteta i konkurentnosti.

Postojanje i unkcioniranje odjela za upravljanje ljudskimresursima od presudnog je značaja za menadžment znanjem.

Menadžment znanjem ima cilj da unaprijedi feksibilnostorganizacije i njenu sposobnost pravovremenog reagovanja napromjene u poslovnom okruženju. Sam menadžment znanjem

obuhvata više aktivnosti, no ključnim možemo smatrati: anali-zu postojećeg znanja, denisanje ciljeva znanja, generiranje irazvoj novog znanja, prenos znanja, korištenje znanja i mjere-nje i vrednovanje znanja. Sve ove aktivnosti, kao što smo većranije istakli, obavljaju odjeli za upravljanje ljudskim resursi-ma. Za kvalitetno upravljanje znanjem, ključno je postojanjeodjela za upravljanje ljudskim resursima u punom kapacitetu.

Moguće je navesti više razloga zbog čega je menadžmentznanjem neophodan svim organizacijama. Ključni razlozi su,na prvom mjestu, oštra konkurencija koja nameće potrebu zastalnim inovacijama, skraćeno vrijeme za stjecanje novih isku-stava i znanja, potreba da se znanjem usmjerava rastuća slože-nost poslovanja, poslovne aktivnosti danas se uglavnom zasni-

vaju na inormacijama što u konačnici nameće potrebu za per-manentnim učenjem.

Menadžment znanjem je nužnost u novoj ekonomiji. Pred-uvjet za menadžment znanjem je postojanje ekasnog i unkci-onalnog odjela za upravljanje ljudskim resursima. Ovaj odjelima zadatak da osmisli i provede obuku i razvoj uposlenika ina taj način organizaciju učini organizacijom koja uči. Samoorganizacije koje uče ostaju konkurentne i uspješne.

Na osnovu svega navedenog nameće se još jedno ključnopitanje upućeno čitateljima: Da li vam je potreban dodatni mo-tiv da odmah osnujete i u unkciju stavite odjel za upravljanjeljudskim resursima i svoju organizaciju učinite organizacijomkoja uči?

( )Kuo mesto auima ovek Ne umanjujući značaj menadžmenta informacijama, bitno je istaći da u menadžmentu znanjem ključno mjesto zauzimačovjek koji sve navedene sisteme informacija stavlja u funkciju ostvarivanja rezultata. Stoga je menadžment ljudima,odnosno upravljanje ljudskim resursima, strateška upravljačka funkcija današnjice.



MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

U svim krizama do sada se gradilo i tako će biti i dalje. Pitanje koje se postavlja je samo ko će to da radi. Prave poslove

stvaraju osobe koje su u svom poslu s vremenom uspjele stvoriti primjerno pouzdanje. S obzirom na to da im je kupac na prvom mjestu, takve osobe druže se sa istomišljenicima i uspijevaju održavati poslove.


Ukoliko

je to recesija,neka traje



>>>

Od kupaca se živi i bez njih se propada! o je praviloprodaje, koje je već odavno aktuelno i tako će biti iubuduće. Klasičan način prodaje se postepeno mije-

nja i postupci dolaska do kupaca dobivaju novu vrijednost. o je prednost koja može biti velik izazov za sve koji se suočavajusa padom prodaje. I u prodajnoj komunikaciji se sve češće upo-trebljava riječ recesija. Moglo bi se čak reći da je za neke ta ma-gična riječ postala sinonim za izgovore na koje nema konkret-nih odgovora ili rješenja. U jednom od udruženja poduzetnikaprimijetio sam poseban bedž sa jasnom porukom: “Otklanja-mo saradnju u recesiji.“ Znači, želimo saradnju sa kvalitetnimpoduzetnicima, takvima koji konkretno poznaju svoje prodaj-ne ciljeve i koji imaju usavršene pristupe do svih u prodajnomlancu. Ne želimo, dakle, saradnju s onima kojima je sve teško inemoguće, odnosno s onima koji čekaju rješenja od treće po-nekad i nepoznate strane.

Svaki od poslova ovisi od nas samih, brzine mijenjanjastrategija i prilagođavanja određenim okolnostima. Evergreenprodaja u takvim situacijama gubi svoju vrijednost. Udruživa-

nje interesa, motiviranje napredno usmjerenih pojedinaca po-sebno voditelja i ekasno sklapanje potencijala prednosti su i vrijednosti u kojima ima još mjesta za kvalitetno stvaranje. Sa-mo održavanje trenutne situacije, bez novih poduhvata, spre-čava sile koje su neophodne za suočavanje u nepovoljnim situ-acijama.

Da je navedeno istinito, potvrđuje jedan od primjera sred-nje velike građevinske kompanije, čiji je direktor imao zanim-ljivu izjavu: “Ukoliko je to recesija, neka traje.“ Kako to mislite,bilo je naše pitanje, kada je građevinarstvo u krizi? U svim kri-zama do sada se gradilo i tako će biti i dalje. Pitanje koje se po-stavlja je samo ko će to da radi, bio je njegov odgovor. Praveposlove stvaraju osobe koje su u svom poslu s vremenom us-

pjele stvoriti primjerno pouzdanje. I mi smo imali mogućnostbiti veća kompanija od sadašnjih okvira, ali interes je svojusnagu prenosio na kvalitet zaposlenih, izvođenje njihovih ra-dova i maksimalno zadovoljstvo kupaca. Znači, cilj je bio zado-

voljan kupac i manje kapitala. Danas se u poslu družimo sa is-tomišljenicima i zato uspijevamo održavati poslove. Zanimljivo

je i to da dobivamo poslove koji su sve zahtjevniji, što značiprihvaćenje većih odgovornosti i posljedično izazova, odnosnobolje zarade. Posebno rado uključujemo u poslove i manje po-duzetnike koji prethodno nisu, zbog različitih okolnosti, imalimogućnosti uklopiti se u veće projekte. Njihova prednost ufeksibilnosti i specijalizaciji pruža napredne tehnike koje sudanas za njih novo ekasno sredstvo za stvaranje.

Preaimo u eru maih kompaia

Ukoliko bismo se opredijelili za kompanije u razvoju, moglo bise primijetiti da je to stvarno tako. U razgovorima sa nekimakoji održavaju I sisteme pokazuje se kako svoje programe svečešće prilagođavaju manjim kompanijama. Manji je rizik, aliteže je pridobiti nove korisnike. Veći je trošak ulaganja u noveposlove, ali su zato dugoročniji. Prilagođavanje unkcionalnostiprograma manjim kompanijama povećava njihovu ekasnosti, što je najvažnije, troškovi zato nisu pretjerani. Da li to možečiniti lančanu reakciju koja se može proslijediti i u prodajnimserama, pokazat će vrijeme. U mislima sam imao vraćanje umanje prodajne subjekte sa boljim interaktivnim nastupom iobjektivnim pristupom kupcima.

Dobri prodavači ili komercijalisti postaju sve traženiji i vrijednost njihovog rada postaje sve veća. Zaista prelazimo u erumanjih kompanija? Kada se svijet koji se vrti oko tehnologijeokreće u tom smjeru, pogotovo je i put već opredijeljen. Flek-sibilnost i prilagođavanje tom putu može tako doprinijeti no-

vim serama poduzetništva koje svakako utiču na kvalitet rada.I opet se zatvara jedan od krugova poduzetništva i otvara senovi. Novi potencijali, nova ulaganja i mogućnosti. Znači, ništadrugačije od nekih prevrata u proteklom razdoblju. Razlika je

jedino u tome što će u današnjoj eri takvi prevrati biti sve češ-ći, što nije najbolje za one koji u poslovima tragaju za dugoro-čnom sigurnošću. Najveća sigurnost je brzo prilagođavanje,

savremeno znanje, feksibilnost i korektno udruživanje interesa.

Piše: Evge Ge



Documents

InfoKom [broj 46, oktobar 2011.]