Impresum - Odraz.hr - Home ciljevi odrzivog...primjene, potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog razvoja u svojim zajednicama. Prati i komentira

Impresum

Izdavač: ODRAZ- Održivi razvoj zajednice

Zagreb, studeni 2015.

Priredila: Lidija Pavić-Rogošić

Suradnice:

Višnja Jelić Mück

Martina Jagnjić

Financijska pomoć: Institucionalna podrška

Sadržaj

Sažetak..................................................................................................................................................... 4

O održivom razvoju ................................................................................................................................. 1

Milenijski razvojni ciljevi UN-a do 2015. ............................................................................................. 2

Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030. ............................................................................. 3

Globalni ciljevi održivog razvoja ...................................................................................................... 5

Kako će se mjeriti postizanje ciljeva? ............................................................................................ 16

Kako će biti financirano postizanje ciljeva održivog razvoja? ....................................................... 16

ODRAZ – 15 godina posvećenih održivom razvoju zajednice ................................................................ 17

Zadatak 1.: Globalni ciljevi održivog razvoja najvažniji za Hrvatsku .................................................. 17

Zadatak 2.: Globalni ciljevi održivog razvoja i ODRAZ ....................................................................... 20

Zadatak 3.: Osobni doprinos sudionika skupa globalnim ciljevima održivog razvoja ....................... 22

Prilog 1. - Odgovori sudionika o mogućem osobnom doprinosu globalnim ciljevima održivog razvoja

............................................................................................................................................................... 24

Literatura: .............................................................................................................................................. 32

Sažetak

U Hrvatskoj je gotovo sasvim nezapaženo prošla konferencija Ujedinjenih naroda o održivom

razvoju održana u New Yorku 25. rujna 2015., na kojoj je usvojen novi Program globalnog

razvoja za 2030. (Agenda 2030). Ni mediji niti odgovarajuće državne upravne organizacije pa

ni Ured predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je na skupu predvodila hrvatsko

izaslanstvo, nisu na zadovoljavajući način obavijestili hrvatsku javnost o procesu završnog

promišljanja i usuglašavanja svjetskih čelnika koji je rezultirao donošenjem novih sedamnaest

ciljeva održivog razvoja za razdoblje do 2030. godine. Ti se ciljevi, nazvani globalnim ciljevima

održivog razvoja, nadovezuju na osam milenijskih razvojnih ciljeva koji su obilježili razdoblje

do 2015. godine.

Misao vodilja milenijskih ciljeva bila je zajednička borba protiv siromaštva te je u tom cilju

potaknuto provođenje promjena na različitim područjima. Postignut je određeni napredak, ali

potrebno je nastaviti zajedničko zalaganje. Novi razvojni ciljevi proširuju djelokrug na područje

promjene klime i održive potrošnje, naglašavaju vrijednost inovativnosti te važnost mira i

pravde za sve.

Globalni razvojni ciljevi su univerzalni i moraju biti primjenjivi u svim zemljama i zajednicama,

od strane svih ljudi. U njihovoj provedbi treba uzeti u obzir specifične prilike, uvjete i

mogućnosti na različitim dijelovima planeta. Treba prepoznati prioritetna područja djelovanja i

sagledati vlastite mogućnosti pružanja doprinosa održivom razvoju diljem planeta. Na taj način

postajemo dijelom globalnog partnerstva koje je ključno za realizaciju ciljeva.

Od 2000. do danas ODRAZ – Održivi razvoj zajednice zagovara, potiče na akciju i pruža

potporu provedbi promjena usmjerenih prema održivosti. Promovira načela održivog razvoja,

educira dionike iz različitih dijelova Hrvatske i iz svih sektora o mogućnostima njihove praktične

primjene, potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog

razvoja u svojim zajednicama. Prati i komentira nova usmjerenja na razini javnih politika na

globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Prati i istražuje promjene u društvu. O tome izvještava

suradnike, korisnike i širu javnost.

Obilježavanje 15 godina ODRAZ-ova zalaganja za održivi razvoj koncem 2015. godine u

Zagrebu bilo je dobar povod za okupljanje, informiranje i promišljanje o novim globalnim

ciljevima održivog razvoja usvojenim na samitu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Nakon uvodnog podsjećanja 70-ak sudionika, predstavnika civilnog, javnog i poslovnog

sektora, na milenijske ciljeve UN-a koji su vrijedili do 2015., dana je kratka informacija o novim

ciljevima održivog razvoja za razdoblje nakon 2015. Slijedio je rad u skupinama sa svrhom

boljeg upoznavanja novih ciljeva te promišljanja njihove važnosti za Hrvatsku i sagledavanje

mogućeg vlastitog doprinosa. U želji provjere percepcije svog rada i doprinosa i dobije

polazište za buduća ključna usmjerenja, ODRAZ je zamolio sudionike da izdvoje ciljeve u

kojima prepoznaju ODRAZ-ov doprinos održivom razvoju.

Povratne informacije sudionika u cijelosti su opravdale odabrani način rada. Gotovo svi su se

prvi put susreli s novim globalnim ciljevima održivog razvoja. Ocijenili su da im je pružena

sažeta informacija o dogovorenom programu za razvoj na svjetskoj razini do 2030. godine bila

zanimljiva, korisna i motivirajuća. Smatraju propustom nedostatnu razinu odgovarajućih

informacija u medijima i od strane državne uprave.

http://www.undp.org/content/undp/en/home/mdgoverview/mdg_goals/

Nadalje, sudionici smatraju da bi Hrvatska prilikom određivanja 'svojih' ciljeva, podciljeva i

indikatora za praćenje njihova ostvarenja trebala provesti široki konzultativni proces, poput

onoga što su ga Ujedinjeni narodi proveli na globalnoj razini. Svakako bi donositelje odluka na

svim razinama vlasti u Hrvatskoj trebalo upoznati s konceptom i načelima održivog razvoja te

mogućnostima provedbe tih načela u Hrvatskoj na različitim područjima djelovanja. Treba

suzbijati općeprihvaćeno poistovjećivanje održivog razvoja sa zaštitom okoliša što ima za

posljedicu svođenje odgovornosti za održivi razvoj samo na jedno područje djelovanja

upravnih tijela. Zaštita okoliša samo je jedna od tri sastavnice održivog razvoja. Donositelje

odluka bi svakako trebalo upoznati i s novim globalnim ciljevima održivog razvoja, kako bi ih

na odgovarajući način uklopili u svoje strategije, programe i planove razvoja, bilo da se radi o

ukupnom razvoju ili pojedinim razvojnim sektorima.

Gore navedeni stavovi sudionika ODRAZ-ova skupa bili su povod razmatranjima nekih skupina

o tome gdje je pravo mjesto za održivi razvoj u upravnom ustroju Republike Hrvatske.

Prevladalo je mišljenje da bi temu održivog razvoja trebalo raspravljati i pratiti na razini Vlade,

kao horizontalno pitanje. Položaj unutar Ministarstva zaštite okoliša i prirode nije prikladan, jer

se radi o širem konceptu koji zahvaća sva područja ljudske djelatnosti. Održivi razvoj ima tri

dimenzije koje zahtijevaju kontinuirano praćenje i uravnoteživanje: ekonomsku, društvenu i

okolišnu. Načela održivog razvoja trebaju biti uključena u krovnu strategiju razvoja Hrvatske i

na odgovarajući način razrađena u svim sektorskim politikama.

Većina sudionika ODRAZ-ova skupa nije očekivala da će se od njih zahtijevati i osobni

angažman. No njihova reakcija i interes za temu globalnih ciljeva premašili su očekivanja

organizatora. Pokazalo se dobrim što su svi sudionici dobili popis 17 ciljeva održivog razvoja,

a i na svakom stolu stajao je plakat s ciljevima kao podsjetnik. Živa rasprava razvila se za svim

stolovima. Bitnu ulogu imala je činjenica da su u skupinama bili okupljeni sudionici iz različitih

sektora, različitog obrazovanja i struka, različitog iskustva i različitih interesa.

U odnosu na djelovanje ODRAZ-a, zaključak je da treba nastaviti pa čak i pojačati informiranje

i obučavanje o konceptu održivog razvoja među predstavnicima svih sektora. Pokazalo se da

rasprava o globalnim razvojnim ciljevima ne mora biti dosadna teoretska rasprava, ako se

organizira na odgovarajući način. ODRAZ će stoga nastaviti i ojačati rad na informiranju

relevantnih dionika i šire javnosti o novim globalnim ciljevima održivog razvoja i Programu UN-

a do 2030. Također, rezultati rasprave upućuju na potrebu daljnjeg aktivnog sudjelovanja u

oblikovanju, provedbi i praćenje javnih politika sa svrhom ukazivanja na potrebu poštivanja

načela održivog razvoja.

Zgrada UN-a, New York

EU podržava globalne ciljeve održivog razvoja

Europska unija se obvezala kako će raditi na provedbi Programa Ujedinjenih naroda

za održivi razvoj 2030., unutar EU-a (npr. budućim inicijativama EU-a, među ostalim,

strategijom kružnog gospodarstva koja je usmjerena na promicanje održivih modela

proizvodnje i potrošnje) te u okviru vanjskih politika EU-a podržavanjem provedbe

ciljeva u drugim zemljama, posebno onima kojima je to najviše potrebno.

"Ovaj Sporazum povijesni je događaj i važan korak prema globalnom djelovanju u

području održivog razvoja. Ponosno ističem snažno zalaganje EU-a za postizanje

ambicioznog ishoda, od samog početka procesa. Riječ je o globalnom programu

kojim su obuhvaćene sve zemlje, bogate i siromašne, u cilju potpune integracije

ekonomske, društvene i okolišne dimenzije održivosti. Radi se o ključnom postignuću

u pogledu dogovora cijelog svijeta oko zajedničkih ciljeva za održiviju budućnost.

Odlučni smo provesti Program 2030. koji će predstavljati obris naše unutarnje i

vanjske politike kako bi se osiguralo da EU pruži maksimalan doprinos.”

Frans Timmermans

Prvi potpredsjednik Europske komisije, zadužen za održivi razvoj

"Sedamnaest Ciljeva održivog razvoja nisu tek još jedno poglavlje u birokratskoj

proceduri Ujedinjenih naroda. ... Ovo je plan, program našeg razvoja idućih 15

godina i razdoblja nakon toga, to je okvir i sredstvo za našu bolju budućnost.

„Preobraziti naš svijet“ – to nije fraza, to je obveza svih nas."

Kolinda Grabar Kitarović

Predsjednica Republike Hrvatske

Samit o održivom razvoju nakon 2015., 70. Opća skupština UN-a

1

O održivom razvoju

Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces postizanja ravnoteže između gospodarskih,

socijalnih i okolišnih zahtjeva, kako bi se osiguralo "zadovoljavanje potreba sadašnje

generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe". Od

1987. Godine, kada je na ovaj način definiran u Izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj

pod predsjedanjem Gro Harlem Brundtland, pa do današnjeg dana, održivi razvoj je postao

jedan od ključnih elemenata u formuliranju i provođenju razvojnih politika u svijetu.

Operacionalizacija koncepta i njegova primjena u praksi rezultat su kako teorijskih tako i

političkih težnji usmjerenih prema osiguravanju dugoročnog razvoja ljudskog društva u

očuvanom okolišu. U tom procesu, ključni događaji i pokretačka snaga bili su Svjetski skupovi

na vrhu u Riju i Johannesburgu te usvajanje Milenijske deklaracije UN-a u rujnu 2000. Od

razine UN (i Komisije UN-a za održivi razvoj) i brojnih multilateralnih i međunarodnih institucija

i organizacija, preko vlada pojedinih zemalja i EU-a, do civilnog sektora i lokalne samouprave,

na provedbi koncepta održivog razvoja rade milijuni ljudi širom svijeta. Na sastanku Ujedinjenih

naroda krajem rujna 2015. svjetski su se čelnici dogovorili o novom 15-godišnjem globalnom

Programu za održivi razvoj kojem je ciljna godina 2030. i koji sadrži 17 ciljeva održivog razvoja.

Tri sastavnice održivog razvoja

2

Milenijski razvojni ciljevi UN-a do 2015.

U rujnu 2000. godine državnici 189 zemalja članica Ujedinjenih naroda usvojili su Milenijsku

deklaraciju, politički dokument UN-a za 21. stoljeće, koji je utvrdio ciljeve u pojedinim

područjima od interesa za sve članice, kao i međunarodnu zajednicu u cjelini te aktivnosti koje

trebaju doprinijeti njenom ostvarenju.

Države članice UN-a obvezale su se da će do 2015. godine učiniti maksimum u ispunjavanju

osam ključnih razvojnih ciljeva u zadanim rokovima ili se barem značajno približiti njihovom

postizanju.

Izvor: http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/mdgoverview/

Republika Hrvatska bila je preuzela svih osam ciljeva kao svoje nacionalne ciljeve pridodajući

im 31 podcilj koji odgovaraju specifičnim razvojnim okolnostima i uvjetima u našoj zemlji.

Njihovo ostvarivanje prati i o tome izvještava Projektni ured Programa za razvoj Ujedinjenih

naroda (UNDP) u Hrvatskoj.

Prvi Izvještaj o provođenju milenijskih ciljeva u Hrvatskoj dostupan je na adresi:

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/mdg/UN

DP_HR_MDG_PROGRESS_HR_2006.pdf

Praćenje pomaka ostvarenih provedbom milenijskih razvojnih ciljeva pokazuje kako se

zalaganjem za postizanja željenih učinaka na prioritetnim područjima zajedničkog djelovanja

može pridonijeti ostvarenju napretka širom svijeta te postići dobre rezultate. Punih 15 godina

ti su ciljevi pokazivali osnovne smjerove koje trebaju slijediti razvojne politike. EU je dao velik

doprinos ostvarenju milenijskih ciljeva.

http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm


http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/mdg/UNDP_HR_MDG_PROGRESS_HR_2006.pdf

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/mdg/UNDP_HR_MDG_PROGRESS_HR_2006.pdf

3

Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030.

Napredak u ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva nije se ujednačeno odvijao diljem svijeta i

sva očekivanja nisu ostvarena. Geopolitičke promjene koje bilježimo u ovom tisućljeću dovele

su do spoznaje kako bi današnjem trenutku više odgovarali univerzalni ciljevi koji traže

integrirana rješenja, nego ciljevi usmjereni na rješavanje prioritetnih problema u zemljama u

razvoju. Stoga je novim Programom 2030. drukčije definiran koncept suradnja unutar

međunarodne zajednice u pogledu globalne obveze stvaranja bolje budućnosti za ljude i

planet, temeljem kojeg će svijet ići putem održivog razvoja. Dok su milenijski razvojni ciljevi bili

usmjereni na zemlje u razvoju, Program 2030. je globalni sporazum kojim se utvrđuje

univerzalni, sveobuhvatni program djelovanja za sve zemlje uključujući nacionalne politike.

Program 2030. usvojen je nakon trogodišnjeg procesa konzultacija, u kojem su bile zastupljene

sve društvene skupine na svim razinama. Program se nastavlja na milenijske razvojne ciljeve,

ali i na druge dokumente (npr. zaključke Konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju

Rio + 20 i Konferencija o financiranju razvoja).

Novi je Program mnogo opsežniji, a za uspješnu provedbu bit će potrebno uključiti sve resurse,

domaće i međunarodne, javne i privatne. Sve zemlje morat će dati svoj doprinos, uzimajući u

obzir razinu razvoja, nacionalni kontekst i vlastite sposobnosti. Nacionalna odgovornost i

odgovornost prema građanima bit će od ključne važnosti za uspjeh Programa.

4

Izvor: UNDP Hrvatska

5

Globalni ciljevi održivog razvoja

Cilj 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima

Ekstremna stopa siromaštva smanjena je za više od polovice od 1990. Iako je to izvanredan

uspjeh, jedna od pet osoba u regijama u razvoju i dalje živi s manje od 1,25 USD dnevno, a tu

su i milijuni koji zarađuju tek nešto više od tog dnevnog iznosa. Dodatno, mnogim ljudima prijeti

rizik klizanja natrag u siromaštvo.

Siromaštvo je više od nedostatka prihoda i resursa za održivo življenje. Manifestacije

siromaštva su glad i pothranjenost, ograničen pristup obrazovanju i drugim osnovnim

uslugama, socijalna diskriminacija i isključivanje, kao i izostanak sudjelovanja u donošenju

odluka. Gospodarski rast mora biti uključiv, kako bi se osigurala održiva radna mjesta i

promicala jednakost.

Do kraja 2030. želi se iskorijeniti ekstremno siromaštvo, dakle svih onih koji žive s manje od

1,25 USD na dan. Također, planira se osigurati jednaka prava na gospodarske resurse svim

muškarcima i ženama, u prvom redu siromašnim i ranjivim, kao i pristup osnovnim uslugama,

vlasništvu i upravljanju zemljištem te drugim oblicima vlasništva. Bitno je i povećati otpornost

siromašnih i ranjivih skupina te smanjiti njihovu izloženost i ranjivost u odnosu na ekstremne

klimatske događaje, kao i druge ekonomske, društvene ili ekološke katastrofe.

Za to je potrebno osigurati značajnu mobilizaciju resursa iz različitih izvora, između ostalog i

kroz povećanu razvojnu suradnju, te kreirati jasne javne politike na nacionalnoj, regionalnoj i

međunarodnoj razini temeljene na razvojnim strategijama koje promoviraju borbu protiv

siromaštva i rodnu osjetljivost.

Cilj 2. Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu

ishranu te promovirati održivu poljoprivredu

Vrijeme je za promišljanje o uzgoju, raspodjeli i konzumiranju hrane. Ako se ispravno postupa,

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo mogu svima pružati zdravu hranu i donositi pristojne

prihode te ujedno podržavati ljude usmjerene na ruralni razvoj i zaštitu okoliša.

U današnje vrijeme se tla, vode, oceani, šume i bio-raznolikost naglo degradiraju. Klimatske

promjene povećavaju pritisak na resurse o kojima ovisimo, sve veći su rizici povezani s

katastrofama poput suša i poplava. Mnoge žene i muškarci u ruralnim područjima više ne mogu

6

živjeti na svojoj zemlji, prisiljeni su migrirati u gradove u potrazi za životnim mogućnostima.

Želimo li nahraniti gladne na planetu, potrebna je duboka promjena globalnog sustava

proizvodnje hrane i poljoprivrede. Prehrambeni i poljoprivredni sektor nude ključna rješenja za

razvoj te su najvažniji za iskorjenjivanje siromaštva do 2030., kao i za osiguranje pristupa

dovoljnim količinama sigurne i kvalitetne hrane siromašnima i ranjivim skupinama..

Planira se udvostručiti poljoprivrednu produktivnost i prihode malih proizvođača hrane, a

posebno žena i obiteljskih poljoprivrednih proizvođača. Za to je potrebno povećati razinu

ulaganja, uključujući i međunarodnu suradnju, u seosku infrastrukturu, poljoprivredna

istraživanja i savjetodavne usluge, razvoj tehnologije i dr.

Cilj 3. Zdravlje - Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za

ljude svih generacija

Osiguranje zdravog života i promicanje dobrobiti za sve ljude, svih uzrasta bitno je za održivi

razvoj. Značajan napredak postignut je u povećanju očekivanog trajanja života i smanjenju

smrtnosti djece i majki. Najveći je napredak postignut u boljem pristupu čistoj vodi i higijenskim

uvjetima, smanjenju broja oboljelih od malarije, tuberkuloze, dječje paralize te širenja HIV /

AIDS-a. Međutim, potrebno je mnogo više napora za potpuno iskorjenjivanje mnogih bolesti i

rješavanje novih zdravstvenih problema.

Dodatno, broj smrtnih slučajeva i povreda u prometnim nesrećama na globalnoj se razini do

kraja 2020. želi smanjiti na polovicu.

Želi se postići univerzalni obuhvat zdravstvenom zaštitom, uključujući zaštitu od financijskog

rizika, osigurati dostupnost kvalitetnih osnovnih usluga zdravstvene zaštite.

Također cilj je bitno smanjiti broj smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih zagađenjem zraka,

vode i tla.

7

Cilj 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati

mogućnosti cjeloživotnog učenja

Kvalitetno obrazovanje je temelj za poboljšanje života ljudi i održivi razvoj. Veliki napredak

postignut je u povećanju pristupa obrazovanju na svim razinama i povećanju stope upisa u

škole, posebno žena i djevojaka. Razina osnovne pismenosti se vidljivo poboljšala, ali potrebni

su jači napori kako bi se postigao još veći napredak u postizanju univerzalnih ciljeva

obrazovanja. Na primjer, u svijetu je postignuta ravnopravnost djevojčica i dječaka u osnovnom

obrazovanju, ali taj je cilj postignut na svim razinama obrazovanja samo u nekim zemljama

Besplatno i kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje za sve djevojčice i dječake želi se

osigurati do kraja 2030. Također, želi se osigurati dostupnost jeftinog i kvalitetnog tehničkog,

stručnog i tercijarnog kao i fakultetskog obrazovanja za sve žene i muškarce. Treba znatno

povećati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, između ostalog i tehničke i

stručne, za bolju zapošljivost, dobre poslove i poduzetništvo.

Važan podcilj je osigurati rodnu jednakost u obrazovanju te jednak pristup svim razinama

obrazovanja i stručnoj obuci za ranjive grupe, uključujući osobe s invaliditetom i djecu u

ranjivom položaju.

Do kraja 2030. se želi osigurati da svi učenici steknu znanja i vještine potrebne za unaprjeđenje

održivog razvoja, putem edukacije za održivi razvoj i održive stilove života, ljudska prava, rodnu

ravnopravnost, kao i za promoviranje kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici,

poštivanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom razvoju.

Kako bi se postigao ovaj cilj s podciljevima, treba izgraditi i poboljšati obrazovne objekte

prilagođene djeci i osobama s invaliditetom te omogućiti veći broj stipendija u zemljama u

razvoju, posebno najnerazvijenijim zemljama.

Cilj 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke

Ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo, već i nužan temelj za miran,

prosperitetan i održiv svijet. Osiguranje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i

dostojanstvenom radu ženama i djevojkama te njihove zastupljenosti u političkim i

gospodarskim procesima donošenja odluka, bit će poticaj održivoj ekonomiji te će donijeti

korist društvu i čovječanstvu u cjelini.

8

Stoga treba posvuda ukloniti sve oblike diskriminacije žena i djevojaka, eliminirati sve oblike

nasilja i eksploatacije u javnoj i privatnoj sferi.

Cilj 6. Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati

vodama te osigurati higijenske uvjete za sve

Čista voda, dostupna svima, bitno je obilježje svijeta u kojem želimo živjeti. Na planetu ima

dovoljno pitke vode, no, zbog gospodarskih problema i loše infrastrukture, svake godine

milijuni ljudi, od kojih je većina djece, umire od bolesti povezanih s vodoopskrbom te

neadekvatnim sanitarnim i higijenskim uvjetima.

Nedostatak vode, loša kvaliteta vode i neodgovarajuća kanalizacija negativno utječu na

sigurnost hrane, mogućnost životnih izbora i obrazovnih mogućnosti siromašnih obitelji diljem

svijeta. Procjenjuje se da će do 2050. barem jedna od četiri osobe živjeti u zemlji s problemom

nestašice pitke vode.

Jedan od podciljeva stoga je postići do kraja 2030. univerzalan i jednak pristup sigurnoj i jeftinoj

pitkoj vodi za sve kao i odgovarajući i jednak pristup svih sanitarnim i higijenskim uvjetima.

Također, treba poboljšati učinkovitost korištenja i snabdijevanja vodom te primijeniti integrirano

upravljanje vodnim resursima na svim razinama.

Nadalje, do kraja 2020. treba zaštititi i obnoviti ekosustave povezane s vodom, uključujući

planine, šume, plavna zemljišta, rijeke, izvore i jezera.

Kako bi se to postiglo, potrebno je proširiti međunarodnu suradnju sa zemljama u razvoju i dati

im podršku u jačanju kapaciteta te podržati i ojačati sudjelovanje lokalnih zajednica u

unaprjeđivanju načina upravljanja vodom i sanitarnim uvjetima.

Cilj 7. Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji

po pristupačnim cijenama za sve

Energija je u središtu gotovo svakog velikog izazova i prilike s kojima se svijet danas suočava.

Pristup energiji bitan je za sva područja djelovanja, bilo da se radi o radnim mjestima,

sigurnosti, klimatskim promjenama, proizvodnji hrane ili povećanju prihoda. Održiva energija

je prilika - ona mijenja živote, gospodarstva i planet.

9

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon predvodi Inicijativu 'Održiva energija za sve', kako bi se

osigurao univerzalni pristup suvremenim energetskim uslugama te poboljšala učinkovitost i

povećalo korištenje obnovljivih izvora.

I u ovom je području potrebno unaprijediti međunarodnu suradnju kako bi se olakšao pristup

istraživanju i tehnologiji za čiste energije, uključujući obnovljivu energiju i energetsku

učinkovitost.

Cilj 8. Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu

zaposlenost i dostojanstven rad za sve

Gotovo polovica svjetskog stanovništva živi s oko dva USD dnevno. Imati posao na mnogim

područjima ne jamči mogućnost bijega iz siromaštva. Taj spor i neujednačen napredak

zahtijeva ponovno promišljanje i moderniziranje ekonomskih i socijalnih politika usmjerenih na

iskorjenjivanje siromaštva.

Kontinuirani nedostatak mogućnosti za dostojanstven rad, nedovoljna ulaganja i mala

potrošnja vode do erozije osnovnog društvenog ugovora u demokratskim društvima prema

kojem bi svi trebali imati koristi od napretka. Stvaranje kvalitetnih radnih mjesta ostat će veliki

izazov gotovo svim gospodarstvima i nakon 2015.

Održivi gospodarski rast zahtijeva stvaranje društvenih uvjeta koji ljudima omogućuju

kvalitetne poslove koji će poticati gospodarstvo bez štete po okoliš. Mogućnost zapošljavanja

i pristojni radni uvjeti također su potrebni svem radno sposobnom stanovništvu.

Jedan od podciljeva je postići višu razinu ekonomske produktivnosti putem diversifikacije,

tehnoloških unaprjeđenja i inovacija, između ostalog i fokusirajući se na radno intenzivne i

visoko profitabilne sektore.

Treba promovirati razvojno orijentirane politike koje podržavaju proizvodne aktivnosti,

stvaranje pristojnih poslova, poduzetništvo, kreativnost i inovativnost, te poticati osnivanje i

rast malih i srednjih poduzeća, između ostalog i kroz pristup financijskim uslugama.

Do kraja 2020. planira se bitno smanjiti udio mladih koji nisu zaposleni niti su u procesu

obrazovanja odnosno obuke, između ostalog, provedbom "Globalnog pakta o zapošljavanju“

Međunarodne organizacije rada.

10

Cilj 9. Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i

održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost

Ulaganja u infrastrukturu - promet, navodnjavanje, energiju i informacijske i komunikacijske

tehnologije ključni su za postizanje održivog razvoja i osnaživanje zajednica u mnogim

zemljama. Odavno je prepoznato da rast produktivnosti i prihoda te poboljšanje rezultata u

zdravstvu i obrazovanju zahtijevaju ulaganja u infrastrukturu. Iedan od podciljeva je razviti

kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, kako bi se podržali ekonomski razvoj

i blagostanje s fokusom na prihvatljivom trošku i jednakom pristupu za sve.

Uključiv i održiv industrijski razvoj je primarni izvor stjecanja dohotka, omogućuje brzo i održivo

povećanje životnog standarda za sve ljude, a pruža tehnološka rješenja za okolišno prihvatljivu

industrijalizaciju. Tehnološki napredak je temelj za postizanje ciljeva zaštite okoliša, kakav je

energetska učinkovitost. Bez tehnologije i inovacija neće se dogoditi industrijalizacija, a bez

industrijalizacije neće se moći dogoditi razvoj.

Treba podržati razvoj domaće tehnologije, istraživanje i inovacije u zemljama u razvoju te

povećati pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama do 2020., uključujući

univerzalni i jeftin pristup Internetu u najnerazvijenijim zemljama.

Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država

Međunarodna zajednica je napravila značajne korake prema izlasku ljudi iz siromaštva.

Međutim, nejednakosti i dalje postoje, kao i velike razlike u pristupu zdravstvenim i obrazovnim

uslugama. Osim toga, dok se dohodovna nejednakost između zemalja možda smanjila,

nejednakost unutar zemalja je porasla. Sve je zastupljenije mišljenje kako gospodarski rast

nije dostatan za smanjenje siromaštva, ako nije uključiv i ako ne uzima u obzir sve tri dimenzije

održivog razvoja - ekonomsku, socijalnu i okolišnu. Kako bi se smanjile nejednakosti, javne

politike bi trebale voditi računa o potrebama ugrožene i marginalizirane populacije.

Neki od podciljeva do kraja 2030. su: osnažiti i promovirati socijalnu, ekonomsku i političku

uključenost svih, bez obzira na starost, spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, porijeklo,

religiju ili ekonomski ili neki drugi status te osigurati jednake mogućnosti i smanjiti nejednakosti

u ishodu.

Važan element su i javne politike i zakonodavstvo u području plaća i socijalne zaštite koje vode

računa o ravnopravnosti kao i nadzor globalnih financijskih tržišta i institucija uz praćenje

11

provedbe propisa. Nadalje, dobro vođene migracijske politike trebale bi olakšati uređenu,

sigurnu, regularnu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi.

Važnu ulogu u postizanju ovog cilja ima zvanična razvojna pomoć i financijski tokovi te direktne

strane investicije u državama u kojima postoji najveća potreba, a posebno u najnerazvijenijim

zemljama, u skladu s njihovim nacionalnim planovima i programima.

Cilj 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim,

prilagodljivim i održivim

Gradovi su rasadište ideja, središta trgovine, kulture, znanosti, produktivnosti, društvenog

razvoja i još mnogo toga. Gradovi su omogućili ljudima socijalni i ekonomski napredak.

Međutim, postoje mnogi izazovi održavanju i razvoju gradova kako bi i dalje stvarali nova radna

mjesta i prosperitet ne opterećujući zemljište i resurse. Zajednički urbani izazovi uključuju

zagušenje prometom, nedostatak sredstava za pružanje osnovnih usluga, nedostatak

adekvatnog stanovanja i probleme s infrastrukturom.

Izazovi u gradovima mogu se prevladati na način koji će im omogućiti daljnji napredak i rast,

poboljšanjem korištenja resursa i smanjenjem zagađenja i siromaštva. Budućnost koju želimo

uključuje gradove koji otvaraju mogućnosti za sve s pristupom osnovnim uslugama, energiji,

stanovanju, prijevozu i dr.

Do kraja 2030. želi se stoga svima osigurati pristup adekvatnom, sigurnom i jeftinom smještaju

i osnovnim uslugama; pristupačnim i održivim transportnim sustavima, poboljšavajući javni

prijevoz i vodeći računa o potrebama ranjivih skupina, žena, djece, osoba s invaliditetom i

starijih.

U svim zemljama treba unaprijediti uključivu i održivu urbanizaciju i kapacitete za

participativno, integrirano i održivo planiranje i upravljanje naseljima.

U podciljevima se, nadalje, spominje potreba zaštite svjetske kulturne i prirodne baštine;

zaštita od elementarnih nepogoda usmjerena naročito na siromašne i ranjive skupine;

omogućavanje pristupa zelenim i javnim površinama, posebno ženama i djeci, starijim

osobama i osobama s invaliditetom.

Treba se smanjiti negativan utjecaj gradova na okoliš, s posebnom pažnjom na kvalitetu zraka

i gospodarenje otpadom na lokalnoj i drugim razinama.

Također, treba podržati pozitivne ekonomske, socijalne i okolišne veze između urbanih, peri-

urbanih i ruralnih područja osnaživanjem nacionalnog i regionalnog planiranja razvoja. Gradovi

i druga naselja trebaju primjenjivati integrirane politike i planove u smislu uključenosti,

učinkovitosti resursa, ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama te otpornosti na

elementarne nepogode.

12

I za postizanje ovog cilja najnerazvijenije zemlje trebaju podršku, financijsku i tehničku pomoć

u izgradnji održivih i otpornih zgrada za koje se koriste lokalni materijali.

Cilj 12. Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje

Održiva potrošnja i proizvodnja odnose se na promicanje djelotvornosti u korištenju resursa i

energetske učinkovitosti, održivu infrastrukturu i pružanje pristupa osnovnim uslugama, zelena

i dostojanstvena radna mjesta i bolju kvalitetu života za sve. Održiva potrošnja i proizvodnja

pomažu u postizanju ukupnih razvojnih planova, smanjenju budućih gospodarskih, okolišnih i

društvenih troškova, jačanju konkurentnosti gospodarstva i smanjenju siromaštva.

Održiva potrošnja i proizvodnja imaju za cilj "s manje raditi više i bolje", povećanje blagostanja

iz ekonomskih aktivnosti smanjenjem upotrebe resursa, degradacije i onečišćenja uz

povećanje kvalitete života. To uključuje različite dionike, među ostalima predstavnike poslovne

zajednice, potrošače, donositelje odluka, istraživače, znanstvenike, medije i agencije za

razvojnu suradnju.

Održiva potrošnja i proizvodnja također zahtijevaju sustavni pristup i suradnju između aktera

koji djeluju u lancu opskrbe, od proizvođača do krajnjeg potrošača. To uključuje angažiranje

potrošača kroz podizanje svijesti i obrazovanje o održivoj potrošnji i načinu života. Potrošačima

treba pružiti odgovarajuće informacije putem standarda i oznaka.

Podciljevi definiraju, između ostalog, namjeru postizanja održivog upravljanja i učinkovitog

korištenja prirodnih resursa od kraja 2030.; bacanje hrane po glavi stanovnika smanjiti barem

za polovicu na razini maloprodaje i potrošača te smanjiti gubitke u hrani u proizvodnji i lancima

opskrbe.

Neki od podciljeva se odnose na održivo gospodarenje otpadom, uključujući ispravno

upravljanje kemikalijama i svim oblicima otpada tijekom čitavog njihovog životnog ciklusa,

značajno smanjiti ispuštanja u zrak, vodu i tlo, kako bi se što više umanjili negativni utjecaji na

zdravlje ljudi i okoliš te bitno smanjiti stvaranje otpada povećanim udjelom prerade i ponovne

upotrebe.

13

Cilj 13. Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i

njihovih posljedica

Klimatske promjene utječu na sve zemlje, na svim kontinentima. Negativno utječu na

nacionalne ekonomije i na živote ljudi stvarajući već danas dodatne troškove ljudima,

zajednicama i državama koji će u budućnosti biti još veći.

Ljudi već osjećaju značajne posljedice klimatskih promjena koje uključuju promjene

vremenskih obrazaca, podizanja razine mora i više ekstremnih vremenskih pojava. Emisije

stakleničkih plinova uslijed ljudskih aktivnosti dovode do klimatskih promjena koje se i dalje

povećavaju. Danas su na višim razinama nego ikad u povijesti. Bez akcije, predviđa se rast

prosječne temperature na planetu tijekom 21. stoljeća, koji bi vjerojatno nadmašio 3 stupnja

Celzija. Najsiromašniji i najranjiviji ljudi su, nažalost, najviše pogođeni.

Danas su dostupna povoljna rješenja koja omogućuju zemljama prijelaz na čišća i otpornija

gospodarstva. Sve se više ljudi okreće obnovljivim izvorima energije i drugim mjerama koje

smanjuju emisije i doprinose naporima prilagodbe.

Klimatske promjene su globalni izazov koji ne poznaje nacionalne granice. Emisije na jednom

mjestu utječu na ljude u širem okruženju. To je pitanje koje zahtijeva rješenja i koordinaciju na

međunarodnoj razini te međunarodnu suradnju za pomoć zemljama u razvoju i njihovom

zaokretu prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika. Za rješavanje klimatskih promjena,

zemlje su usvojile globalni sporazum u Parizu u prosincu 2015. Mjere za smanjivanje

klimatskih promjena treba integrirati u nacionalne politike, strategije i planove.

Pored toga, treba unaprijediti obrazovanje, podići razinu svijesti, kao i ljudske i institucionalne

kapacitete za ublažavanje i smanjivanje utjecaja klimatskih promjena, od prilagođavanja do

ranog upozoravanja.

Cilj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse

za održiv razvoj

Svjetski oceani - njihova temperatura, kemijski sastav, struje i život u njima vrlo su bitni za

globalne sustave koji čine Zemlju pogodnom za život ljudi. Kišnica, voda za piće, vremenske

prilike, klima, obale, dobar dio naše hrane pa čak i kisik u zraku koji udišemo, sve to u konačnici

daje i regulira more. Kroz povijest, oceani i mora su bili vitalni i za trgovinu i prijevoz. Stoga je

pažljivo upravljanje ovim bitnim globalnim resursom ključno za održivu budućnost.

14

Do kraja 2025. trebali bismo spriječiti i značajno smanjiti sve vrste zagađivanja morskih

resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna. Do kraja 2020. bi trebalo osigurati

održivo upravljanje morskim i obalnim ekosustavima, zaštititi ih od značajnih negativnih

utjecaja te poduzimati akcije za njihovu obnovu kako bi oceani ponovo postali zdravi i

produktivni. Plan je i djelotvorno regulirati ulov ribe i okončati prekomjerni ribolov, kao i

destruktivne ribarske prakse. Plan je, nadalje, primijeniti planove upravljanja pripremljene na

znanstvenoj osnovi kako bi se u najkraćem mogućem roku obnovile zalihe riba.

S druge strane, treba osigurati malim profesionalnim ribarima pristup morskim resursima i

tržištima.

Cilj 15. Zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje

kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti

dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te spriječiti uništavanje

biološke raznolikosti

Šume pokrivaju 30 posto površine Zemlje, a osim što su izvor hrane i skloništa, šume su ključ

za borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje biološke raznolikosti. Procjenjuje se da se

godišnje izgubi 13 milijuna hektara šuma. Krčenje šuma i dezertifikacija - uzrokovane ljudskim

aktivnostima i klimatskim promjenama - predstavljaju glavne izazove za održivi razvoj i utječu

na živote i egzistenciju milijuna ljudi u borbi protiv siromaštva. Učinjeni su napori za bolje

upravljanje šumama i suzbijanje dezertifikacije. Do kraja 2020. planira se zaustaviti krčenje

šuma, obnoviti uništene šume i znatno povećati pošumljavanje na globalnoj razini. Treba se

boriti protiv dezertifikacije, obnavljati degradirano tlo te neutralizirati degradaciju zemljišta.

Do kraja 2020. treba osigurati očuvanje, obnovu i održivo korištenje kopnenih slatkovodnih

ekosustava i njihovog okruženja, posebno šuma, močvarnog zemljišta, planina i isušenog

zemljišta, u skladu s obavezama prema međunarodnim sporazumima. Jedan od podciljeva je

i poduzeti hitne i značajne aktivnosti na smanjivanju degradacije prirodnih staništa, zaustaviti

gubitak biološke raznolikosti te do kraja 2020., zaštititi ugrožene vrste i spriječiti njihovo

izumiranje.

Važno je do kraja 2020. integrirati vrijednosti ekosustava i biološke raznolikosti u nacionalno i

lokalno planiranje, razvojne procese te strategije smanjenja siromaštva.

Za postizanje ovog cilja potrebno je mobilizirati i značajno povećati financijska sredstva iz svih

izvora radi očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti i ekosustava, održivog

upravljanja šumama i pošumljavanja, borbe protiv krivolova i trgovine zaštićenim vrstama uz

povećanje kapaciteta lokalnih zajednica.

15

Cilj 16. Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi

razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite,

odgovorne i uključive institucije na svim razinama

Ovaj je cilj posvećen promicanju mirnih i uključivih društava za održivi razvoj, pružanju pristupa

pravdi za sve i izgradnji učinkovitih, odgovornih institucija na svim razinama. Treba promovirati

vladavinu prava na nacionalnoj i međunarodnoj razini i svima osigurati jednak pristup pravdi.

Do kraja 2030. značajno treba smanjiti nezakonite tijekove novca i oružja i boriti se protiv svih

oblika organiziranog kriminala. Treba značajno smanjiti korupciju i podmićivanje u svim

njihovim pojavnim oblicima te razviti djelotvorne, odgovorne i transparentne institucije na svim

razinama.

Treba osigurati odgovorno, uključivo, participativno i reprezentativno donošenje odluka na

svim razinama, javni pristup informacijama i zaštitu osnovnih sloboda u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima.

Posvuda treba značajno smanjiti sve oblike nasilja i s njima povezane stope smrtnih slučajeva;

okončati zloupotrebu i eksploataciju djece, trgovinu djecom i sve oblike nasilja i torture nad

djecom.

Za postizanje ovog cilja potrebno je osnažiti relevantne nacionalne institucije, između ostalog

i preko međunarodne suradnje, izgraditi kapacitete na svim razinama, posebno u zemljama u

razvoju, radi sprječavanja nasilja i borbe protiv terorizma i kriminala.

Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo

za održivi razvoj

Uspješan program održivog razvoja zahtijeva partnerstva između vlada, poslovnog sektora i

civilnog društva. Ova uključiva partnerstva satkana na načelima i vrijednostima, zajedničkoj

viziji i zajedničkim ciljevima koji stavljaju ljude i planet u središte, potrebna su na globalnoj,

regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Potrebna je hitna akcija za mobilizaciju, preusmjerivanje i oslobađanje transformativne snage

trilijuna dolara privatnih sredstava za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Dugoročna

ulaganja, uključujući izravna strana ulaganja, potrebna su u kritičnim sektorima, posebice u

zemljama u razvoju. To uključuje održivu energiju, infrastrukturu i transport kao i informacijske

i komunikacijske tehnologije. S druge strane, javni sektor mora postaviti jasan smjer. Treba

definirati okvire za praćenje, propise i poticajne strukture koje omogućuju investicije koje

16

privlače ulaganja i podržavaju održivi razvoj. Treba ojačati nacionalne mehanizme nadzora,

uključujući nadzor koji provode zakonodavna tijela.

Treba unaprijediti suradnju Sjever–Jug, Jug–Jug te regionalnu i međunarodnu suradnju u

području znanosti, tehnologije i inovacija. Nadalje, treba promovirati razvoj, prijenos i širenje

tehnologija povoljnih za okoliš u zemlje u razvoju.

Pri tome je važno unaprijediti međunarodnu podršku za primjenu djelotvorne i ciljane izgradnje

kapaciteta u zemljama u razvoju, kako bi se podržali nacionalni planovi za primjenu održivih

razvojnih ciljeva.

Treba raditi na koherentnosti institucija i javnih politika, unaprijediti globalnu makroekonomsku

stabilnost, između ostalog i kroz koordinaciju politika odnosno koherentnost politika za potrebe

održivog razvoja.

Kako će se mjeriti postizanje ciljeva?

Pokazatelji će biti okosnica za praćenje napretka ostvarivanja globalnih ciljeva održivog

razvoja na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Definiranje mjerljivih indikatora

pretvorit će ciljeve održivog razvoja s podciljevima u alat za upravljanje koji će pomoći

zemljama pri razvoju strategija i alociranju potrebnih sredstva kao i za mjerenje napretka

prema održivom razvoju, ali će pomoći i u definiranju odgovornosti svih dionika za postizanje

tih ciljeva.

Fokus u praćenju postizanja ciljeva bit će na nacionalnoj razini. Komplementarno praćenje će

se vršiti na regionalnoj i globalnoj razini. Štoviše, svaka glavna tematska zajednica, kao što su

zdravstvo, obrazovanje, poljoprivreda, itd., mobilizirat će, analizirati i komunicirati podatke o

napretku prema postizanju svojih ciljeva. Takav tematski nadzor i pregled bit će važna dopuna

službenom praćenju i pregledu na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

Svaka zemlja treba odabrati određen broj i raspon komplementarnih nacionalnih pokazatelja

koji najbolje odgovaraju njenim potrebama i sposobnosti za prikupljanje i analizu podataka.

Očekuje se da stručna skupina završi proces definiranja pokazatelja do ožujka 2016. Svaki

pokazatelj se ocjenjuje po izvedivosti, prikladnosti i važnosti.

Kako će biti financirano postizanje ciljeva održivog razvoja?

Međuvladina komisija stručnjaka za financiranje održivog razvoja napravila je grube izračune

sredstava potrebnih za stvaranje sigurnosne socijalne mreže za iskorjenjivanje ekstremnog

siromaštva. Potrebno je oko 66 milijardi USD godišnje, a godišnja ulaganja u poboljšanje

infrastrukture (voda, poljoprivreda, promet, energija) mogu iznositi i do ukupno 7 bilijuna USD

na globalnoj razini.

Javne financije i razvojna pomoć bit će najvažniji za provedbu ciljeva održivog razvoja. No

bitna su i sredstva generirana iz poslovnog sektora kroz porezne reforme i prekid nezakonitih

financijskih tokova i korupcije.

Glavna konferencija o financiranju ciljeva održivog razvoja, održana u etiopskom glavnom

gradu Addis Abebi u srpnju 2015. nije uspjela ublažiti zabrinutost povezanu s mogućnošću

namicanja potrebnih sredstava za ispunjenje ambicioznih ciljeva.

17

ODRAZ – 15 godina posvećenih održivom razvoju zajednice

Zagreb, 29. listopada 2015.

Svih 15 godina djelovanja ODRAZ-a, od njegova osnutka 2000. godine, u velikoj su mjeri

obilježene nastojanjima, radom i doprinosom održivom razvoju uključujući informiranje,

poticanje, promoviranje, educiranje, obrazovanje i praktični doprinos. Ne treba stoga čuditi

zamisao da se i obilježavanje 15-godišnjice ODRAZ-a koristi kao prilika za informiranje i

promoviranje održivog razvoja. Bila je to i zgodna prilika za podsjećanje na upravo istekle

milenijske ciljeve održivog razvoja 2000.-2015. i upoznavanje s novim globalnim ciljevima

2015.-2030. usvojenim na samitu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Uz upoznavanje i kratku

raspravu o globalnim ciljevima, bila je to i prilika za istraživanje stavova sudionika i njihovog

prepoznavanja važnosti ostvarenja globalnih ciljeva za Hrvatsku, za ODRAZ i za njih osobno.

Na skupu organiziranom u Zagrebu 29. listopada 2015., ODRAZ je okupio 70-ak sudionika,

predstavnika civilnog, javnog i poslovnog sektora. Nakon uvodnog podsjećanja na milenijske

ciljeve UN-a, sudionici su upoznati s globalnim ciljevima održivog razvoja: svijet bez

siromaštva; svijet bez gladi; zdravlje i blagostanje; kvalitetno obrazovanje; rodna

ravnopravnost; čista voda i sanitarni uvjeti; pristupačna energija iz čistih izvora; dostojanstven

rad i ekonomski rast; industrija, inovacije, infrastruktura; smanjenje nejednakosti; održivi

gradovi i zajednice; odgovorna potrošnja i proizvodnja; očuvanje klime; očuvanje vodenog

svijeta; očuvanje života na kopnu; mir, pravda i snažne institucije, i posljednji - partnerstvom

do ciljeva. Svi sudionici dobili su pregled tih ciljeva.

Sedamdesetak sudionika bilo je raspodijeljeno po skupinama, koje su radile na tri zadatka.

Svaka je skupina trebala između 17 globalnih ciljeva odabrati tri cilja održivog razvoja

najvažnija za Hrvatsku te tri cilja u kojima prepoznaju djelovanje ODRAZ-a. Na kraju, trebali

su odabrati tri cilja u kojima mogu dati svoj osobni doprinos.

Rad ODRAZ-a se prepoznaje u djelovanju na području izgradnje partnerstava za ostvarenje

ciljeva održivog razvoja, promoviranju održivih gradova i zajednica te kvalitetnog obrazovanja.

"Kroz druženje i partnerstvo s ODRAZ-om naučili smo cijeniti pravo partnerstvo, učiti s lakoćom

te u svemu uočavati pozitivnu stranu i ljudskost te načine odgovorne potrošnje i proizvodnje."

Zadatak 1.: Globalni ciljevi održivog razvoja najvažniji za Hrvatsku

Između 17 globalnih ciljeva trebalo je u radnim skupinama raspraviti i odabrati tri cilja održivog

razvoja za koje se svi slažu da su najvažniji i najrelevantniji za Hrvatsku. Za sudionike, tri

najvažnija cilja održivog razvoja Hrvatske su:

1) Cilj br. 8. Dostojanstven rad i gospodarski rast

2) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje

3) Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice.

"Stanovništvo planeta Zemlje je koncentrirano u gradovima. Bez održivih gradova nema ni

održivog planeta."

Sudionici su ukupno spomenuli deset ciljeva važnih za Hrvatsku od 17 globalnih ciljeva

održivog razvoja. Redoslijed ciljeva po važnosti za Hrvatsku prema ispitanicima:

18

cilj broj 8. Dostojanstven rad i gospodarski rast odabran je tri puta kao 1. izbor i tri puta

kao 2. izbor te jednom kao 3. po važnosti.

cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje, odabran je tri puta kao najvažniji cilj te tri puta kao 2.

po važnosti za Hrvatsku.

cilj br. 1 Iskorjenjivanje siromaštva pojavio se dvaput kao 1.

cilj br. 3 Zdravlje i dobrobit jednom kao 1. i jednom kao 2. po važnosti.

cilj br. 11. Održivi gradovi i zajednice pojavio se jednom kao 1. i tri puta kao 3. izbor po

važnosti

cilj br. 16. Mir i pravda te snažne institucije odabran je tri puta kao 3. po važnosti

cilj br. 6. Pitka voda i higijenski uvjeti prepoznat je jednom kao 2. po važnosti za Hrvatsku

ciljevi 5. Rodna ravnopravnost, br. 9. Industrija, inovacije i infrastruktura te cilj. br. 12.

Odgovorna potrošnja i proizvodnja javljaju se po jednom kao 3. po važnosti.

Tablica 1.: Ciljevi održivog razvoja važni za Hrvatsku

Skupina Broj cilja koji je 1. na rang listi

Broj cilja koji je 2. na rang listi


1 4 8 11

2 8 4 5

3 1 3 8

4 8 4 16

5 4 8 9

6 4 11 16

7 8 4 12

8 1 8 11

9 3 6 11

U nastavku je prikazan izbor svake od skupina:

Prva skupina:

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje- temelj svega + zalog za budućnost

2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast- zato što nam to treba

3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice-zato što s tim razvoj počinje

Druga skupina:

1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - osiguravaju materijalnu dobrobit

koja onda generira sve ostale ciljeve koje možemo smatrati izvedenicama

2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje-- omogućuje osnovicu za dostojanstven rad i

gospodarski rast

3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit

19

Treća skupina:

1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromaštva

2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - bolesni ljudi ne mogu pridonositi gospodarskom rastu

3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast

Četvrta skupina:


2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje

3) Cilj br.16.Mir i pravda/snažne institucije

Peta skupina:



3) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura

"Bez kvalitetnog razvoja, obrazovanja i znanja ne možemo financirati druge aspekte

održivosti."

Šesta skupina:

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - temelj razvoja zajednice; rast konkurentnosti i

gospodarstva; pretpostavka napretka

2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - eliminiranje zagađenja, obnovljivi

izvori energije, bolji životni uvjeti/standard građana; bolja javna i društvena

infrastruktura

3) Cilj br.16. Mir i pravda/snažne institucije - preduvjet za ostvarenje svih drugih

ciljeva; zaštita ugroženih skupina; sigurnost građana; povjerenje građana u sustav;

pravednija raspodjela društvenog dohotka; eliminiranje korupcije i kriminala.

Sedma skupina:



3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja

"Zato što je sve povezano, bez odgovorne potrošnje i proizvodnje nema

dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta, a za to je potrebno kvalitetno

obrazovanje (sve je povezano), jer ono odgaja odgovorne građane."

Osma skupina:



3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice

"Osiguranje uvjeta za dostojanstven rad i gospodarski rast doprinijet će

iskorjenjivanju siromaštva i za posljedicu imati održive gradove i zajednice."

20

Deveta skupina:

1) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - zdravlje je osnovna pretpostavka kvalitetnog života

2) Cilj br.6. Pitka voda i higijenski uvjeti - zdravlje je neostvarivo bez pitke vode i

higijenskih uvjeta

3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - stanovništvo planeta Zemlje je

skoncentrirano u gradovima. Bez održivih gradova nema ni održivog planeta.

Zadatak 2.: Globalni ciljevi održivog razvoja i ODRAZ

Na isti način, odabirom tri od 17 globalnih ciljeva, prikupljeni su odgovori sudionika na

sljedeće pitanje 'U kojim ciljevima prepoznajete ulogu i doprinos ODRAZ-a?'.

Najviše sudionika vidi ODRAZ-ov doprinos sljedećim ciljevima održivog razvoja:

1) Cilj br. 11. Održivi gradovi i zajednice

2) Cilj. br. 17. Partnerstvo za ciljeve

3) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje s naglaskom na neformalnom učenju.

Doprinos ODRAZ-a vidljiv je i u sljedećim ciljevima: br. 12. Odgovorna potrošnja i

proizvodnja s naglaskom na promociji održivih stilova življenja; br. 7. Pristupačna i čista

energija, ponovno s naglaskom na promociji održivog urbanog prometa, obnovljivih izvora

energije i energetske učinkovitosti te br. 16. Mir, pravda / jačanje institucija.

Radne skupine su dale odgovore kako slijedi:

Prva skupina:

1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - ODRAZ je začetnik koncepta u

Hrvatskoj i implementirao je mnoge projekte

2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja - ODRAZ radi na jačanju svijesti,

edukaciji, informiranju, podršci i ohrabrivanju i to vrlo gorljivo

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umrežava, daje podršku, stručno radi,

promovira partnerstva, razvija suradnju, promovira dobru primjere iz prakse

Druga skupina:


2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ puno radi na umrežavanju

3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - ODRAZ je prepoznat kao pružatelj neformalnog

učenja

"ODRAZ provodi edukaciju, projekte, istraživanja, aktivnosti zagovaranja, potiče i

stvara partnerstva, informira široki krug dionika. Svojim primjerom daje dobar smjer

kojim treba ići."

Treća skupina:


2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve

21

"Važnost ODRAZ-a očitava se u dijalogu koji potiče i otvara."

Četvrta skupina:

1) Cilj br.7. Pristupačna i čista energija



"U svim svojim projektima ODRAZ se referira na ova tri navedena cilja."

Peta skupina:

1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - ODRAZ aktivira lokalne zajednice,

osnažuje ih kroz radionice, provodi istraživanja. Informira o aktivnostima u civilnom

društvu

2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umrežava i sudjeluje u partnerskim

konzorcijima kroz projekte koje provodi; povezuje dionike civilnog društva s drugim

sektorima

3) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje - ODRAZ jača svijest o neformalnom

obrazovanju/cjeloživotnom učenju i važnosti za društvo

Šesta skupina:

1) Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice

2) Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ radi na umrežavanju

3) Cilj br. 16. Mir i pravda te snažne institucije

"ODRAZ doprinosi mijenjanjem svijesti i načina razmišljanja kroz obrazovno-

edukativne programe i radionice. Nadalje, uklapa svoje programe u rad obrazovnih

institucija."

Sedma skupina:

1) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje

2) Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice

3) Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve

"ODRAZ se ustavno bavi obrazovanjem u lokalnim zajednicama i pritom uključuju sve

dionike tj. primjenjuje participativni pristup."

Osma skupina:

1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - ODRAZ sudjeluje u projektima kao

što su npr. CIVTAS ELAN, Civinet i sl

2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umrežava i uspješno pronalazi partnere

za projekte; uspješno provodi partnerske obaveze; uspješno surađuje na projektima

koje sufinancira EU


22

Deveta skupina:




"Kroz druženje i partnerstvo s ODRAZ-om naučili smo cijeniti pravo partnerstvo, učiti

s lakoćom te u svemu uočavati pozitivnu stranu i ljudskost odgovorne potrošnje i

proizvodnje."

Tablica 2.: Ciljevi održivog razvoja kojima ODRAZ daje doprinos

Skupina Broj cilja koji je 1. na rang listi



1 11 12 17

2 11 17 4

3 11 12 17

4 7 11 17

5 11 17 4

6 11 17 16

7 4 11 17

8 11 17 4

9 12 4 17

Zadatak 3.: Osobni doprinos sudionika skupa globalnim ciljevima

održivog razvoja

Odgovor na pitanje 'U kojim ciljevima prepoznajete svoju ulogu i svoj doprinos?' dalo je 50-ak

sudionika.

Kao što se moglo i očekivati, ovdje je raspon odgovora bio najveći što odražava različitost

sudionika, njihovih zanimanja, djelatnosti, statusa i sektorske pripadnosti. U tablici 3. prikazani

su rezultati po ciljevima. U prvom stupcu je navedeno koliko puta su sudionici naveli pojedini

cilj u kojem mogu dati svoj doprinos odnosno označili ga kao prvi, drugi ili treći izbor. Jedan je

sudionik odabrao samo jedan cilj, a dva sudionika su odabrala dva cilja. Jedan je sudionik na

trećem mjestu naveo dva cilja. Svi ostali su naveli tri cilja.

Tablica 3.: Ciljevi održivog razvoja u kojima sudionici mogu dati osobni doprinos

Cilj 1. izbor 2. izbor 3. izbor Ukupno

1. Iskorjenjivanje siromaštva 3 - - 3

2. Iskorjenjivanje gladi - - 1 1

3. Zdravlje i dobrobit 1 6 3 10

23

4. Kvalitetno obrazovanje 8 5 5 18

5. Rodna ravnopravnost 4 3 - 7

6. Pitka voda i higijenski uvjeti - - 1 1

7. Pristupačna i čista energija - - 2 2

8. Dostojanstven rad i gospodarski rast

4 4 2 10

9. Industrija, inovacije i infrastruktura 1 4 2 7

10. Smanjenje nejednakosti 1 4 1 6

11. Održivi gradovi i održive zajednice 9 5 3 17

12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja

7 4 7 18

13. Odgovor na klimatske promjene 2 4 5 11

14. Život ispod vode - oceani i mora 2 1 - 3

15. Život n kopnu - kopneni ekosustavi

- 1 1 2

16. Mir i pravda / snažne institucije 1 - 1 2

17. Partnerstvo za ciljeve 3 4 10 17

Sudionici su se prepoznali u svim ciljevima, s tim da su četiri cilja bila najizraženija:

Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje

Cilj br. 12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja

Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice

Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve.

Detaljni odgovori su navedeni u Prilogu 1.

24

Prilog 1. - Odgovori sudionika o mogućem osobnom doprinosu

globalnim ciljevima održivog razvoja


"Smatram da je kvalitetno obrazovanje ključ sveg, a i osobno radim dosta na

obrazovanju i podizanju svijesti."


"Zagovaram i promičem ovaj cilj u nekoliko sektora."

3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene

"Osobno radim na projektima vezanim uz ovaj cilj."


"Doprinosim prenošenjem stečenog znanja."


3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja - u području hrane i zaštite prirodnih

resursa




"Moja uloga je mala, ali u svom radu i načinu života pokušavam poštovati načela

kojima je cilj postizanje ovih ciljeva. To su teme kojima se bavim i provodim

projekte."



3) Cilj br.2. Iskorjenjivanje gladi

"Nastojim odgovorno živjeti."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - bez njega ne možemo naprijed, ostajemo u

srednjem vijeku

2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - grad kao 'motor' napretka, kulture,

civilizacije i razvoja općenito

3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja - konzumerizam će 'doći glave' ovom

malom i prekrasnom planetu


2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti


"Pojedinac rijetko kad sam može napraviti promjenu, ali može inicirati te u

partnerstvu provesti u djelo aktivnosti prema napretku.

25

Osobno reagiram na svaku nepravdu i nejednakost bilo koje vrste. Utopijski

možda, no trudim se biti odgovorna u potrošnji vode, električne energije, odvajati

otpad i općenito biti svjesna sebe kao dijelu prirode."


2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - umrežavanje


"Kao općinski dužnosnik naučio sam biti odgovoran i racionalan kroz planiranje

općinskog budžeta te prepoznati partnere koji mogu doprinijeti razvoju moje

općine i sve to u cilju razvoja i poboljšanja života građana."




"U partnerstvu se uvijek može postići više nego pojedinačno i ugodnije je

postizati ciljeve u društvu. Pod kvalitetnim obrazovanjem podrazumijevam i

cjeloživotno učenje i mijenjanje u skladu s tim i sebe i okoline. Nastojim ne trošiti i

ne uzimati više nego što mi treba te sve eventualne viškove adekvatno reciklirati.

Možda bi moglo i bolje!"


"Doprinosim prilikom izrade gradskih odluka, analize i evaluacije postojećih mjera

i aktivnostima usmjerenim na iskorjenjivanje siromaštva."

2) Cilj br.10. smanjenje nejednakosti

"Sudjelujem u aktivnostima koje imaju za cilj razvoj zajednice i njenih članova,

kako bi svi imali jednake prilike za kvalitetan život, osobni i profesionalni razvoj."

3) Cilj br.16. Mir i pravda/snažne institucije - otvorenost, dostupnost informacija o

pravima, nadležnostima; povezanost sa srodnim sustavima, suradnja, umreženost

1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - važno za sigurnost rada i radnih

mjesta, očuvanje postojećih radnih mjesta, povećanje konkurentnosti, malih i srednjih

poduzetnika i zapošljavanje radnika u realnom sektoru

2) Cilj br.9. Industrija, inovacije, infrastruktura - inovacija kao temelj napretka svakog

društva; postoji potreba za reindustrijalizacijom, s obzirom da je industrija u padu 20-

ak godina treba jednostavniji put od ideje do poduzetničke realizacije, kao i

odgovarajuća infrastruktura (potporne institucije, podrška javnog i civilnog sektora koji

će to sve poticati i podržavati)

2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - formalno da bude u skladu s potrebama tržišta

rada, a neformalno kao cjeloživotno učenje te doprinos boljoj zapošlljivosti i

gospodarskom napretku

1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost

"Doprinosim promicanjem i edukacijama, sudjelovanjem u izradi, praćenju

izvršenja i evaluaciji strateških dokumenata na gradskoj razini, partnerstvom sa

civilnim društvom i institucijama."

26

2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti - promicanje, praćenje provođenja propisa i

strateških dokumenata na razini grada

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - partnerstvo s građanima i institucijama, a za

realizaciju ciljeva iz gradskih strateških dokumenta i propisa




"U firmi doprinosim vodeći računa o održivom gospodarenju sirovinama,

sudjelujem u projektima modernizacije; zdravlja i sigurnosti zaposlenih, u skladu

sa zakonskom regulativom. Dodatno, brigom o zdravlju zaposlenih, suradnjom s

lokalnom zajednicom u projektima vezanih za održivost lokalne zajednice i dr."


.2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve-umrežavanje

3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene-

"Nastojim promišljeno konzumirati i smanjiti ekološki otisak, uključivanjem obitelji

i prijatelja. Nastojim širiti ideje i principe, koristim bicikl i javni prijevoz, kupujem

na tržnici, biram lokalne proizvode i usluge ... Radim posao u koji vjerujem."




"Osnivačica sam Zaklade za ljudska prava koja (će) brinuti o smanjenju

nejednakosti i diskriminaciji ugroženih skupina u RH. Osobno racionalno koristim

resurse, ponovo koristim predmete, kompostiram, recikliram, vozim bicikl, ne

koristim dizalo, a sve u smislu poticanja ostvarenja ciljeva 12 i 13."


"U svom radu uvijek sam ulagala u vlastito obrazovanje, nastojala prenijeti znanje

i poticati druge na obrazovanje."


"Osobno podržavam takav pristup i prenosim ideju o potrebi održive potrošnje i

proizvodnje na druge i u poslovnom i u privatnom životu."

3) Cilj br.17. . Partnerstvo za ciljeve

"U ostvarivanju ciljeva, kako poslovnom tako i privatnom radu, nastojim uključiti i

ostale suradnike te partnere."




"Osobni aktivizam za ove ciljeve u lokalnoj zajednici i na radnom mjestu."


27

"Kako sam djelomično rodom iz liberalne zemlje (NL), smatram da je općenito

ravnopravnost temeljno pravo koje čovjek mora imati osigurano."


"Kako sam sam svoj poslodavac već 21 godinu. smatram da sam, ma koliko

malo, dao doprinos gospodarskom rastu ove zemlje, jer mislim da je već toliko

dugo raditi u RH umjetnost za sebe."


"Osobno imam kroničnu bolest te sam naučio cijeniti zdravlje."


"Na svom poslu stalno spajam nespojivo, mirim opasno posvađane, potičem

partnerstva za provedbu različitih ciljeva pa je ovaj globalni cilj za održivi razvoj

kao stvoren za samoostvarenje moje osobne i profesionalne misije."


2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene - uvođenjem korištenja čiste energije,

ekonomiziranjem potrošnju energije

1) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - moj najbitniji faktor u ostvarivanju svih drugih ciljeva

2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene - bitan faktor življenja

3) Cilj br.7.Pristupačna i čista energija - povezano s prethodnim ciljevima


"Aktivnim sudjelovanjem u oblikovanju programa neformalnog obrazovanja, kao i

podršci u unapređivanju formalnog obrazovanja doprinosim ostvarenju ovog

cilja."


3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - sudjelujem u poduzetništvu

1) Cilj br.16. Mir i pravda/snažne institucije



"Doprinosim vlastitim odgovornim ponašanjem prema sebi i zajednici te

zapošljavanjem i odgovornim ponašanjem prema zaposlenicima."




"Radeći prenosim svoja znanja o održivom razvoju i odgovornoj potrošnji i

proizvodnji."




28

"Dajem doprinos održivom razvoju i održivoj mobilnosti u gradovima. Težim

zdravlju i dobrobiti zajednice. Globalne ciljeve je moguće odraditi samo kroz

partnerstvo."

1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - podržavajući aktivno održivi razvoj

2) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura - podržavajući razvoj domaće industrije

i inovativnosti u poslu

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve- podržavajući partnerstvo kao način učinkovitog i

sveobuhvatnog rješavanja postojećih ciljeva



3) Cilj br.4 Kvalitetno obrazovanje

"Doprinosim provođenjem edukacije, seminara, organiziranja i sudjelovanja na

skupovima itd. Nadalje, stvaranjem partnerskih odnosa, promocijom pristupa

LEADER/CLLD te radom na unaprjeđenju života u ruralnoj Hrvatskoj."


2). Cilj br.5. Rodna ravnopravnost


"Doprinosim kroz suradnju s organizacijama/tvrtkama koje provode projekte u

kojima je važan aspekt inovacija. Sudjelujem u neformalnom i formalnom

obrazovanju te širim iskustva radom na društvenim mrežama."



"Moja aktivnost tijekom radnog vijeka se vezala uz navedene ciljeve, koji su se

ujedno i poklapali s osobnim težnjama."


2) Cilj br.14. Život ispod vode

3) Cilj br.15. Život na kopnu

"Pišem knjige i učim ljude."




"Moja poruka je sustavnim analizama pronaći prave mjere za poticanje

gospodarskog razvoja i obrazovanja."


2) Cilj br.15. Život na kopnu


"Važno je prihvaćanje i implementacija svih normi ekološke zaštite mora i kopna."

29

1) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura - osnova razvoja

2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - bitno za dugoročno održiv razvoj

3) Cilj br.6. Pitka voda i higijenski uvjet i- osnova svega



3) v9. Industrija, inovacije i infrastruktura

"Moj doprinos - edukacija i diseminacija."




"Aktivno se zalažem za održivu mobilnost u regiji, iniciram i aktivno sudjelujem u

projektima koji smanjuju emisije CO2. Doprinosim i djelovanjem mreže za održivu

mobilnost u regiji."



3) Cilj br.4 Kvalitetno obrazovanje

"Sudjelovanje u projektu CIVITAS ELAN na mjeri Sigurnost starijih osoba u

prometu - vrlo dobra iskustva. U budućnosti bih željela i dalje raditi na navedenim

ciljevima kao volonterka."




"Doprinosim proizvodnjom hrane na OPG-u. Dostojanstven rad i gospodarski rast

su nužnost, a cilj br. 4. je također važan - kvalitetno obrazovanje je nužno više

nego ikad u globalnom svijetu."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - formalno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje

kao osoba koja uči od drugih i uči druge


"Moj ukupni profesionalni angažman fokusiran je na gradove."

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - svaki zahtjevniji posao može se kvalitetno riješiti

samo timski i s partnerima i na tom načelu treba organizirati posao


"Sudjelujem u pripremi projekta održive mobilnosti."


"Koordiniram izradu prometno infrastrukturnih projekata."

3) Cilj br.7. Pristupačna i čista energija

30

"Planiram i potičem nabavu vozila i opreme s energetskim i ekološki

prihvatljivijim, štedljivim i čišćim (s manjim postotkom) štetnih nusprodukata

(ispušni plinovi)."




"Nadam se da je i moj rad dao doprinos ODRAZ-u, u smislu snažnijeg partnera i

stabilnije organizacija te dobro organizirane u financijskom smislu."

1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost - djelovanje u udruzi koja se zalaže za prava žena i

djevojaka

2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti - poticanje na takmičenje, svladavanje barijera,

veću samouvjerenost

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - najvažnije je zajedništvo i povezivanje: "Zajedno

smo jači, možemo i znamo više"




"Kao novinar već 30-ak godina upozoravam na sve što šteti hrvatskom

gospodarstvu i njegovom rastu te predlažem i ističem dobra rješenja. Također

istražujem i upozoravam na sve što šteti zdravlju i okolišu (to je izravno

povezano)."




"Doprinosim kroz rad u FZOEU i programe koje Fond provodi. Kroz edukaciju

djece o važnosti zaštite okoliša i odgovornom ponašanju te o jačanju svijesti da je

zemlja naša zajednička kuća."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - temelj svakog razvoja, osobnog i profesionalnog



"U osobnom i profesionalnom životu se trudim doprinijeti neformalnom

obrazovanju u onome što dobro poznajem. Dostojanstven rad i gospodarski rast

se postiže procesom kojeg je često teško popratiti, no doprinosimo mu

svakodnevno solidarnim načinom života."

1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost - društvo bi napokon trebalo zakopati ratnu sjekiru

po pitanju muško-ženskih odnosa

2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja - društvo treba posvetiti pažnju

odgovornom ponašanju u smislu potrošnje

31

3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje /17. Partnerstvo za ciljeve




"Sva tri cilja su povezana, s obzirom da moram imati u vidu da bez jednog od

nabrojanih nema održivog razvoja."


"Doprinosim istraživanju morskih ekosustava te radom na povećanju znanja i

razumijevanja važnosti tih vodenih sustava za funkcioniranje cijelog planeta i

sigurnost opskrbe hranom. Promoviram njihovu važnost kroz edukaciju i

podizanje svijesti."

2) Cilj br.13.Odgovor na klimatske promjene

"Doprinosim istraživanjem utjecaja klimatskih promjena te primjerima koji se

koriste u edukaciji i mijenjanju svijesti i neodrživih navika."


"Doprinosim vlastitim djelovanjem u svakodnevnom životu putem prakticiranja

održivijeg načina života."

32

Literatura:

Sustainable development goals

http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/

Indicators and a Monitoring Framework for the Sustainable Development Goals

https://sustainabledevelopment.un.org/index.php?page=view&type=400&nr=2013&menu=35

https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/

2013150612-FINAL-SDSN-Indicator-Report1.pdf&embedded=true

Svjetski čelnici usvojili Ciljeve održivog razvoja; UNDP

http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/presscenter/articles/2015/09/25/svjetski-

elnici-usvojili-odr-ive-razvojne-ciljeve.html

Održivi razvoj, MVEP

http://www.mvep.hr/hr/vanj ska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/

Održivi razvoj, ODRAZ

http://odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf

Brundtlandino izvješće

http://www.un-documents.net/wced-ocf.htm

UNCED

http://www.un.org/geninfo/bp/enviro.html

Milenijska deklaracija


Milenijski ciljevi OR-a

http://www.undp.org/content/undp/en/home/mdgoverview.html

Skup o Zemlji, Johannesburg

http://www.earthsummit2002.org/

Rio + 20

http://www.uncsd2012.org/

ECOSOC

http://www.un.org/en/ecosoc/

Revidirana strategija održivog razvoja EU

http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/06/st10/st10917.en06.pdf

http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/

https://sustainabledevelopment.un.org/index.php?page=view&type=400&nr=2013&menu=35

https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/2013150612-FINAL-SDSN-Indicator-Report1.pdf&embedded=true

https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/2013150612-FINAL-SDSN-Indicator-Report1.pdf&embedded=true

http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/presscenter/articles/2015/09/25/svjetski-elnici-usvojili-odr-ive-razvojne-ciljeve.html

http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/presscenter/articles/2015/09/25/svjetski-elnici-usvojili-odr-ive-razvojne-ciljeve.html

http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/

http://odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf

http://www.un-documents.net/wced-ocf.htm

http://www.un.org/geninfo/bp/enviro.html


http://www.undp.org/content/undp/en/home/mdgoverview.html

http://www.earthsummit2002.org/

http://www.uncsd2012.org/

http://www.un.org/en/ecosoc/

http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/06/st10/st10917.en06.pdf

Documents

Impresum - Odraz.hr - Home ciljevi odrzivog...primjene, potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog razvoja u svojim zajednicama. Prati i komentira