STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PIROVA Zagreb, …njihovu različitost i podudarnosti u promišljanju Pirovca kao turističke destinacije. Radionica s lokalnim dionicima Radionice

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PIROVAC

Zagreb, rujan 2018. godine

2

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PIROVAC

Naručitelj:

Turistička zajednica općine Pirovac

Voditelj studije: dr. sc. Snježana Boranić Živoder

Autori: dr. sc. Snježana Boranić Živoder

dr. sc. Renata Tomljenović dr. sc. Zoran Klarić

Zagreb, rujan 2018. godine

3

Sadržaj:

1. UVOD ............................................................................................................................... 4

2. CILJEVI I METODE PROJEKTA ........................................................................................... 5

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U OPĆINI PIROVAC ........................................................ 6

3.1. Prostorno-geografska i demografska obilježja ....................................................... 6

3.2. Promet, infrastruktura i gospodarstvo ................................................................... 9

3.3. Ključni resursi i atrakcije ....................................................................................... 13

3.4. Turistička kretanja .................................................................................................. 21

3.5. Promocijske aktivnosti ........................................................................................... 22

4. TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU .......................................................................... 32

5. SWOT analiza ................................................................................................................ 35

6. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA ................................................................................... 37

6.1. Vizija i ciljevi razvoja .............................................................................................. 37

6.2. Prostorna koncepcija razvoja ................................................................................. 40

7. MARKETINŠKE SMJERNICE ............................................................................................ 42

7.1. Ciljna tržišta ............................................................................................................ 42

7.2. Portfelj turističkih proizvoda .................................................................................. 44

7.3. Komunikacija s tržištem ......................................................................................... 49

8. AKCIJSKI PLAN ............................................................................................................... 56

8.1. Projekti unapređenja infrastrukture ...................................................................... 56

8.2. Projekti razvoja proizvoda i destinacijske ponude ................................................ 62

8.3. Projekti unapređenja upravljanja i ljudskih resursa .............................................. 66

8.4. Projekti unapređenja promocijskih aktivnosti ....................................................... 69

9. TERMINSKI PLAN AKTIVNOSTI ...................................................................................... 72

4

1. UVOD

Turizam je za Pirovac jedan od najvažnijih razvojnih prioriteta pa je njegovo pažljivo planiranje i

provedba povezanih i sustavnih aktivnosti ključan preduvjet za ostvarenje dugoročne održivosti.

Resursna osnova, očuvanost destinacije, položaj i blizina Pirovca u odnosu na neke od ključnih

nacionalnih atrakcija predstavljaju temelj za promišljanje budućnosti turizma kao i za

promoviranje i pozicioniranje Pirovca na turističkom tržištu.

S obzirom na brze promjene koje se događaju na području tehnologije, komunikacija, informacija,

društvenih i drugih kretanja mijenjaju se i ključni činitelja uspjeha u današnjem globalnom i

povezanom svijetu. Turističke destinacije trebaju odgovoriti na potrebe suvremenih turista koji

traže nova iskustva i doživljaje, proizvode prilagođene svojim specifičnim zahtjevima koji često

proizlaze iz stilova života, navika i posebnih interesa. Zbog toga je te potrebe važno stalno pratiti,

razumjeti njihov utjecaj na potrošače te poduzimati mjere i aktivnosti koje će destinaciju učiniti

dugoročno atraktivnom i privlačnom.

Pirovac ima različite mogućnosti unaprijediti pojedine aspekte svoje ponude kao i jasnije

komunicirati vrijednosti koje ga čine privlačnim za boravak i posjet. Turističko tržište obilježava

često potreba za 'malim i uređenim' destinacijama u kojima se može iskusiti 'osjećaj odmora

krojen po vlastitoj mjeri'. Riječ je o mjestima koja pružaju osjećaj mogućnosti dimenzioniranja

odmora prema vlastitom ritmu vremena i želja. Pirovac može biti ishodišna točka za aktivan i

sadržaj odmor u kojem svaki dan može nositi 'svoju temu' ali, istovremeno može biti jednostavno

destinacija 'mira, opuštanja i vraćanja snage'. Upravo na tim vrijednostima, danas izuzetno

relevantnim modernim kupcima, treba promišljati kad se govori o Pirovcu kao destinaciji poželjnoj

za posjet i odmor.

Ipak, da bi Pirovac postao prepoznatljiv kao takva destinacija potrebno je uložiti puno napora od

strane privatnog i javnog sektora kao i lokalnog stanovništva. Predstoji još niz aktivnosti u

području infrastrukture i uređenja mjesta da bi se stvorio osjećaj 'ugode i opuštanja' u uređenoj

destinaciji. Zatim, važno je intenzivirati promocijske aktivnosti prema tržištu ali i komunikaciju

između dionika. Konačno, nužan je i angažman lokalnog stanovništva koji predstavlja ključnu

sastavnicu u stvaranju 'opipljivih' i 'neopipljivih' elemenata destinacijske ponude.

Ovim se dokumentom želio stvoriti operativni okvir za provedbu aktivnosti kojima bi se sustavno

upravljalo razvojem turizma u Pirovcu. Također treba predstavljati vrijedan izvor informacija za

investitore u području turizma kao i za one koji neizravno utječu na sliku destinacije. Važno je

naglasiti da upravo uravnotežen razvoj, koji istovremeno uvažava okolišne, društvene i

ekonomske odrednice, predstavlja temeljno polazište za izradu ovog dokumenta.

5

2. CILJEVI I METODE PROJEKTA

Ciljevi Strategije razvoja turizma općine Pirovac su sljedeći:

Pružiti glavne smjernice za održivi razvoj turizma

Analizirati stanje turizma u Pirovcu u odnosu na trendove

Definirati viziju i ciljeve razvoja turizma

Definirati marketinške aktivnosti

Definirati projekte potrebne za ostvarenje vizije

Pristup izradi dokumenta temeljio se na sljedećim principima:

Intenzivna suradnja i uključenost lokalnih dionika i interesnih skupina: Cijeli tok izvođenja projekta bio je praćen komunikacijom s lokalnim dionicima, što je uključivalo obilazak terena, organizaciju sastanaka i diskusiju/radionicu s ključnim dionicima na lokalnoj razini. Cilj radionice bio je istražiti stavove dionike te razinu podudarnosti tih stavova oko ključnih pitanja budućeg razvoja.

Usklađen razvoj na području cijele općine Pirovac te integriran sa širim područjem Šibensko-kninske županije: Radi se o tome da je područje općine Pirovac u cijelosti moguće valorizirati u turizmu kroz različite turističke proizvode, pri čemu se misli da se osim uskog pojasa uz more mogu koristiti i dijelovi općine koji nisu valorizirani, a mogu se komplementarno nadovezati na glavni proizvod 'sunca i mora'. Osim toga, destinacijski proizvod prelazi okvire administrativnih granica te se nadovezuje na područje Županije i šire regije.

Operacionalizacija principa osigurava se kroz sljedeće provedbene mehanizme:

Fazni pristup/struktura projekta

Fazni pristup projektu podrazumijeva da se projekt dijeli u tri, međusobno povezane cjeline. Polazi se od analize stanja, potom se sagledavaju razvojne mogućnosti i ograničenja, definiraju se načela budućeg turističkog razvoja, vizija i ciljevi razvoja te prostorne i programske komponente. Konačno, na kraju se daje prijedlog projekta koje je potrebno provesti s ciljem ostvarenja zadanih ciljeva.

Desk istraživanja Desk istraživanje uključuje prikupljanje, selektiranje i obradu relevantnih informacija iz određenog broja sekundarnih izvora informacija poput statističkih podataka, stručne i znanstvene literature, Internet portala.

Obilazak terena Obilazak terena provodi se zbog upoznavanja s ključnim atrakcijama u destinaciji, stanjem i opremljenosti za prihvati turista te prostornim obilježjima, prednostima i ograničenjima.

Intervjui s dionicima Intervjui s dionicima provode se kako bi se dobio uvid u stavove, njihovu različitost i podudarnosti u promišljanju Pirovca kao turističke destinacije.

Radionica s lokalnim dionicima

Radionice s lokalnim dionicima potrebne su kako bi se iznijele i usuglasile ideje i stavovi te postigao dogovor oko istih.

6

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U OPĆINI PIROVAC

Analiza postojećeg stanja u općini Pirovac obuhvaća prostorno-geografska i demografska

obilježja, analizu prometa, infrastrukture i gospodarstva, pregled ključnih resursa i atrakcija,

analizu turističkih kretanja te analizu postojećih aktivnosti komunikacije s tržištem.

3.1. Prostorno-geografska i demografska obilježja

Opća geografska obilježja

Područje općine Pirovac smješteno je na jugozapadnom dijelu Šibensko-kninske županije uz

granicu sa Zadarskom županijom. Zauzima površinu od 41 četvorni kilometar i tu je prema Popisu

stanovništva iz 2011. godine živjelo 1.930 stanovnika. Općina obuhvaća tri naselja: Pirovac na

obalama Pirovačkog zaljeva na koji se odnosi 88% stanovništva te dva manja naselja Kašić i

Putičanje u unutrašnjosti na koje se odnosi svega 12% stanovništva. Primorski dio općine dio je

Šibenskog priobalja, dok unutrašnji dio spada u krajnji jugoistočni dio povijesne mikroregije

Ravnih kotara.

Od ukupno 20 jedinica lokalne samouprave u Šibensko-kninskoj županiji općina Pirovac je

površinom među najmanjima (18. mjesto), dok je prema broju stanovnika otprilike u sredini (12.

mjesto). Gustoća naseljenosti iznosi 49,3 stanovnika na km2, što je razmjerno malo, ali iznad

prosjeka Županije koji iznosi svega 36,7 stanovnika na km2. Na sjeveru općina Pirovac graniči s

općinom Stankovci u Zadarskoj županiji, dok je sa zapadne, južne i istočne strane okružena

područjem općine Tisno. Dio općine Tisno je i područje Prosike zapadno od Pirovca uz Vransko

jezero, u kojem je smješten info centar Parka prirode. Kako je iz Tisnog do Prosike pristup

kopnenim putem moguć samo preko Pirovca, stanovnici i gosti ovog područja znatno su više

orijentirani na Pirovac, nego na Tisno.

Obalna crta na području općine Pirovac iznosi 8 kilometara u Pirovačkom zaljevu, koji uključuje i

dvije duboke uvale - Vrilo i Makirinu na jugoistočnom rubu općine. Cijeli primorski dio općine

odnosi se stoga na zatvoreni morski akvatorij iz kojega je pristup otvorenom moru moguć tek

obilaskom otoka Murtera u neposrednoj blizini. Na zapadu općina Pirovac u duljini od 4 kilometra

uključujući i poluotok Babin škoj izlazi na Vransko jezero, čime zauzima i dio istoimenog Parka

prirode.

Iako formalno pripada općini Tisno, u priobalni morski prostor koji gravitira Pirovcu spada i 15

kilometara obale u području Prosike uključujući i otočić Sustipanac sve do granice općine

Pakoštane u Zadarskoj županiji, a na Pirovac je maritimno orijentirano i oko 5 kilometara obale na

sjeveru otoka Murtera nasuprot mjesta Pirovac. Isto vrijedi i za cijeli istočni dio Vranskog jezera u

duljini od desetak kilometara, dakle uključujući i dijelove u sastavu općine Tisno (Prosika) i

Stankovci.

7

Reljef, vode i klima

Područje općine Pirovac sastoji se od obalnog dijela na kojem je u središnjom dijelu smješteno

glavno naselje Pirovac te blago valovitog prostora unutrašnjosti uglavnom na visinama ispod 100

metara. I obala i dvije manje brdske kose u unutrašnjosti pružaju se smjerom sjeverozapad –

jugoistok, kao i cijeli prostor Sjeverne Dalmacije. Obali bliža brdska kosa udaljena je od mora oko

3 kilometra i uspinje se do 142 metra nad morem, dok je udaljenija brdska kosa na sjevernom

rubu Općine od mora udaljena oko 7 kilometara. Tu se nalazi i najviša točka općine brdo Gorivuk

na 267 metara nad morem. Na prostor Ispod brda Gorivuk uz naselja Kašić i Putičanje odnosi se i

najveći dio plodnih površina u općini, iako ih nešto ima i u manjoj udolini između dviju gorskih

kosa bliže moru.

Osim Vranskog jezera, koje je s površinom od 30,7 km2 najveće hrvatsko jezero, na području

općine postoji i manje jezerce Benča, dok stalnih tekućica nema. Pod zaštitom na državnoj razini

je za sada samo Park prirode Vransko jezero, koji ima status močvare svjetskog značaja pod

zaštitom UNESCO-a (Ramsar site). U planu je i proglašenje šireg područja uvale Makirina kao

spomenika prirode. Značajan dio općine Pirovac je zaštićen u sklopu projekta NATURA 2000 – osim

Vranskog jezera s okolnim prostorima koje je zaštićeno i kao Područje očuvanja značajno za vrste

i stanične tipove (POVS), status POVS područja imaju i Ravni kotari u koje spada velik dio

unutrašnjosti općine te dva mala POVS područja koja se odnose na uvalu Makirina (38 hektara

morski dio i 2,5 hektara dio na kopnu.) Vransko jezero i Ravni kotari ujedno imaju i status Područja

očuvanja značajnog za ptice (POP).

Na području općine Pirovac kao i u okolnim primorskim dijelovima Sjeverne Dalmacije vlada

sredozemna klima, odnosno umjereno topla vlažna klima sa suhim i vrućim ljetom prema

Köppenovoj klasifikaciji. Prosječna godišnja temperatura kreće se oko 16o C, a godišnja količina

oborina oko 950 mm. Vedrih dana u prosjeku ima oko 95, a oblačnih oko 155.

Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz s prosječnom temperaturom od 25o C, a najhladniji prosinac

i siječanj s prosječnom temperaturom od oko 9o C. U periodu od sredine travnja do sredine

listopada temperatura rijetko pada ispod 15o C, dok je u prosjeku niža od 10o C samo tijekom

prosinca i siječnja. Oborina je više u hladnijem dijelu godine od studenog do veljače, kada njihova

količina zna preći i 100 mm, dok se manje od 50 mm oborina najčešće zna zadesiti tijekom ljetnih

mjeseci, posebice tijekom mjeseca srpnja.

Demografska obilježja

Iako općina Pirovac spada u manje općine Šibensko-kninske županije s razmjerno malo stanovnika,

radi se o prostoru s pozitivnim demografskim trendovima koje bilježi konstantan rast broja

stanovnika. Po tome se Pirovac razlikuje od većine hrvatskih općina pa tako i od općina i gradova

u Šibensko-kninskoj županiji, jer u zadnjih dvadesetak godina broj stanovnika osim u općini Pirovac

konstantno raste još samo u gradu Vodicama i općinama Bilice i Tribunj. Preostale obalne općine

8

u Županiji Tisno, Murter-Kornati, Primošten i Murter usprkos rasta u periodu između 1991. i 2001.

godine u popisnom razdoblju od 2001. do 2011. godine iskazuju pad broja stanovnika, dok gradovi

Šibenik i Skradin iskazuju pad u oba popisna razdoblja, kao i većina gradova i općina u

unutrašnjosti Šibensko-kninske županije.

Tablica 3.1. Površina i stanovništvo područja općine Pirovac 2001. i 2011. godine

površina

km2

stanovništvo

2001.

stanovništvo

2011.

gustoća

naseljenosti

promjena

2001-2011

OPĆINA PIROVAC 41 1.846 1.930 47,1 4,6

ŠIBENSKO-KNINSKA

ŽUPANIJA 2.984 112.891 109.375 36,7 -3,1

HRVATSKA 56.594 4.437.460 4.290.612 75,8 -3,3

Izvor: Državni zavod za statistiku i podaci općine Pirovac

Taj rast se gotovo isključivo odnosi na naselje Pirovac, iako u zadnjem popisnom razdoblju naselje

Kašić bilježi blagi rast nakon velikog pada u periodu od 1991. do 2001. godine. Samo naselje

Pirovac je sa 1.704 stanovnika 2011. godine bilo veličinom deveto u Šibensko-kninskoj županiji iza

gradova Šibenika, Knina, Vodica i Drniša, te naselja Brodarica, Bilice, Murter i Kistanje, a ispred

grada Skradina. Među priobalnim naseljima Županije Pirovac tako veličinom zauzima šesto mjesto

ispred općinskih središta Primošten, Tribunj i Tisno. U naselju Pirovac nalaze se osnovna škola,

pošta i ambulanta, po čemu Pirovac predstavlja značajno lokalno središte u Županiji. Preostala

dva naselja Kašić i Putičanje nemaju nikakvih funkcija, a i razmjerno su mala - Kašić je 2011. godine

imao 126, a Putičanje 100 stanovnika.

Tablica 3.2. Broj stanovnika naselja na području općine Pirovac 2001. i 2011. godine

naselje stanovništvo

1991.

stanovništvo

2001.

stanovništvo

2011.

promjena 2001-

2011 %

promjena 1991-

2011 %

Kašić 144 122 126 3,3 -12,5

Pirovac 1.513 1.608 1.704 6,0 12,6

Putičanje 128 116 100 -13,8 -21,9

Izvor: Državni zavod za statistiku

Prema dobnoj strukturi područje općine Pirovac ima neznatno nepovoljniju situaciju od prosjeka

Šibensko-kninske županije, jer je udio stanovništva starijeg od 60 godina iznosio 30,2%, za razliku

od 29,0% u Županiji, a udio stanovništva mlađeg od 20 godina 17,9%, za razliku od 19,8% u

Županiji. Pritom i općina Pirovac i Šibensko-kninska županija imaju nepovoljniju dobnu strukturu

od prosjeka Hrvatske u cjelini, gdje je udio stanovništva starijeg od 60 godina iznosio 24,1%, a

mlađeg od 20 godina iznosio 20,9%. Kao i u drugim dijelovima hrvatskog priobalja, ovakvo stanje

može se objasniti pojačanim udjelom osoba starije životne dobi koje su umirovljeničke dane

odlučile provesti na klimatski pogodnijem prostoru uz more.

9

Tablica 3.3. Obrazovna struktura stanovništva općine Pirovac 2011. godine

Ukupno

stanovnika

Stariji od 15 godina

Bez škole, nezavršena

osnovna škola i nepoznato

Osnovna škola Srednja škola Visoko

obrazovanje

Ukupno % Ukupno % Ukupno % Ukupno % Ukupno %

Općina Pirovac

1.846 1.687 91,4 235 13,9 280 16,6 921 54,6 182 10,8

Šibensko-kninska županija

112.891 93.925 83,2 14.417 15,3 16.617 17,7 50.387 53,6 12.405 13,2

Hrvatska 4.437.460 3.632.461 81,9 345.959 9,5 773.489 21,3 1.911.815 52,6 595.233 16,4


Prema obrazovnoj strukturi situacija u općini Pirovac je nešto povoljnija od prosjeka Šibensko-

kninske županije, ali nepovoljnija od prosjeka Hrvatske. To se naročito vidi iz udjela stanovništva

starijeg od 15 godina s nezavršenom osnovnom školom ili bez naobrazbe, koji je 2011. godine u

općini Pirovac iznosio 13,9%, za razliku od 15,3% u Šibensko-kninskoj županiji i svega 9,5% u

Hrvatskoj u cjelini. No, općina Pirovac istodobno ima razmjerno mali udio stanovništva starijeg od

15 godina s visokim obrazovanjem od svega 10,8%, za razliku od 13,2% u Šibensko-kninskoj

županiji i 16,4% u Hrvatskoj u cjelini.

3.2. Promet, infrastruktura i gospodarstvo

Područje općine Pirovac odlikuje razmjerno dobar geoprometni položaj u Sjevernoj Dalmaciji

nedaleko čvora Pirovac na autocesti Dalmatini te blizu Zadarske zračne luke, a nije daleko niti

zračna luka Split. Iako željeznica nema veću ulogu, nije velika udaljenost niti do najbliže željezničke

stanice u Šibeniku. Zbog položaja na moru Pirovac ima i mogućnost pomorskih komunikacija, ali u

njemu ne postoji trgovačka luka niti se odvija javni putnički pomorski promet.

Cestovni promet

Okosnicu cestovnog prometa općine Pirovac čini državna cesta D-8 G.P. Pasjak (granica Slovenije)

– Rijeka – Zadar – Split – Dubrovnik – G.P. Karasovići (granica Crne Gore), poznata kao Jadranska

magistrala. Područjem općine prolazi u duljini od 5,3 kilometra smjerom sjeverozapad – jugoistok

paralelno s obalnom linijom vrlo blizu mora. Njome se odvija intenzivan cestovni promet od

prosječno 5.083 vozila tijekom cijele godine i čak 10.489 vozila tijekom srpnja i kolovoza 2016.

godine.1 Jadranska magistrala je glavna državna cesta u priobalju Hrvatske ključna za povezivanje

većine mjesta uz jadransku obalu Hrvatske, a zbog položaja na njoj Pirovac ima i dosta česte veze

javnog prijevoza prema Šibeniku, Zadru i drugim dijelovima Hrvatske. Ova je cesta za Pirovac

ujedno najvažnija, jer se preko nje odvija veza sa županijskim središtem Šibenikom, ali i drugim

važnijim naseljima u Županiji, u prvom redu Tisnom i Vodicama. Od Pirovca do Šibenika

1 Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2016, Hrvatske ceste, Zagreb 2017.

10

Jadranskom magistralom udaljenost iznosi 23 kilometra, do grada Vodica u kojem je smještena

policijska uprava nadležna za Pirovac 12 kilometara, a do Zadra 49 kilometara.

Iako ne prolazi područjem općine Pirovac, za Općinu je jednako važna i autocesta A-1 Dalmatina

Zagreb (čvor Lučko) – Karlovac – Bosiljevo – Split – Ploče s odvojkom prema Bosni i Hercegovini i

planiranim nastavkom prema Dubrovniku, kao okosnica cjelokupnog prometa u Hrvatskoj i veza

Dalmacije sa Zagrebom i ostalim dijelovima Europe. Područje Pirovca s njome je povezano preko

čvora Pirovac smještenog kod naselja Čista Mala na području grada Vodica, koji je od mjesta

Pirovac udaljen 16 kilometara, a od najbližeg naselja na području općine Putičanja 6 kilometara.

O važnosti ove prometnice svjedoči i njen prosječni godišnji dnevni promet od 10.707 vozila i ljetni

od čak 26.201 u 2016. godini.

Osim Jadranske magistrale, jedina preostala državna cesta na području općine Pirovac je državna

cesta D-59 Knin - Kistanje - Bribirske Mostine - Putičanje – Kapela, koja smjerom sjeveroistok –

jugozapad povezuje Knin kao najveći grad u unutrašnjosti Šibensko-kninske županije s otokom

Murterom. Područjem općine Pirovac prolazi rubnim istočnim dijelom u duljini od svega 1,9

kilometara, a važna je stoga što se preko nje ostvaruje veza autoceste Dalmatine preko čvora

Pirovac s Jadranskom magistralom, a ujedno povezuje s Pirovcem i naselje Putičanje.

Tablica 3.4. Popis, državnih, županijskih i lokalnih cesta na području općine Pirovac

broj ceste opis ceste duljina km

ukupno o. Pirovac

D - 8

G.P. Pasjak (granica Slovenije) - Šapjane - Rijeka - Zadar - Split - G.P. Klek

(granica BiH) - G.P. Zaton Doli (granica BiH) - Dubrovnik - G.P. Karasovići

(granica Crne Gore)

643,8 5,3

D - 59 Knin (D1) - Kistanje - Bribirske Mostine - Putičanje - Kapela (D8) 53,9 1,9

Ž - 6068 Stankovci (D27) – Kašić Banjevački – Pirovac (D8) 13,0 8,4

L-65031 Kašić Banjevački (Ž6068) – Putičanje (D59) 3,5 3,5

Izvor: Narodne Novine br. 103/2017 od 20.10.2017

Na području općine Pirovac od javnih prometnica postoje još samo županijska cesta Ž-6068

Stankovci – Kašić – Pirovac i lokalna cesta L-65031 Kašić – Putičanje. Cesta Ž-6068 područjem

općine prolazi u duljini od 8,4 kilometra, a važna je kao spoj Pirovca s Kašićem te dalje prema

Stankovcima i državnoj cesti D-27 kroz Ravne kotare. Cesta L-65031 cijelom duljinom od 3,5

kilometra prolazi kroz općinu Pirovac i važna je kao međusobna veza naselja Kašić i Putičanje. Sve

ostale prometnice imaju status nerazvrstanih cesta i odnose se na lokalne veze unutar naselja, u

prvom redu samog Pirovca.

Stanje cestovnih prometnica je razmjerno dobro, jer sve javne ceste imaju asfaltiranu podlogu.

Jedini veći problem je činjenica da Jadranska magistrala prolazi kroz samo naselje Pirovac, što zbog

vrlo intenzivnog prometa otežava njegovo funkcioniranje. Stoga se u Prostornom planu općine

Pirovac predviđa izgradnja obilaznice, odnosno nova trasa Jadranske magistrale koja bi zaobišla

naselje Pirovac. Također, dio lokalnih nerazvrstanih prometnica još uvijek ima samo makadamsku

11

podlogu, posebno u unutrašnjosti, a na području općine nema niti uređenih biciklističkih staza ili

traka. To je osobito problematično u kontekstu povezivanja s Vranskim jezerom, odnosno

pružanjem međunarodne EuroVelo biciklističke prometnice uz jadransku obalu Hrvatske. Stoga bi

među prioritetne prometne zahvate osim izgradnje obilaznice Pirovca valjalo uvrstiti i biciklističku

stazu neposredno uz obalu mora prema Vranskom jezeru i prema otoku Murteru uz uvalu

Makirina.

Ostali oblici prometa

Ostali oblici prometa javnog prometa osim cestovnog u općini Pirovac nisu zastupljeni, ali se

nalaze u neposrednoj blizini. Najbliža željeznička stanica u Šibeniku udaljena je 23 kilometra i

preko nje je moguć promet prema Zagrebu i dalje. No, zbog sporosti vlakova i rijetkih veza

željeznica se gotovo uopće ne koristi.

Javni brodski promet nije zastupljen, a za Pirovac nemaju važnost niti brodske i trajektne veze u

okolnim naseljima. Najbliža luka preko koje se odvija javni promet je u 12 kilometara udaljenim

Vodicama s vezama prema obližnjem otoku Prviću, a i 23 kilometra udaljeni Šibenik ima javne veze

samo s otocima Šibenskog arhipelaga. Najbliža marina je u jezerima na otoku Murteru udaljena

12 kilometara, iako je vezivanje plovila moguće i u samom Pirovcu.

Od zračnih luka najbliža je zadarska udaljena 50 kilometara, preko koje se odvija uglavnom promet

niskobudžetnih avioprijevoznika. Stoga podjednaku, ako ne i veću važnost za Pirovac ima Zračna

luka Split 72 kilometra kao jedna od najjačih u Hrvatskoj s brojnim vezama prema gradovima

diljem Europe.

Komunalna infrastruktura

Stanje komunalne infrastrukture u općini Pirovac je prema zadnjim usporedivim podacima iz 2011.

godine na vrlo visokoj razini, višoj od prosjeka Šibensko-kninske županije i znatno iznad prosjeka

Hrvatske. Naime, na struju, vodu i kanalizacijsku mrežu su u općini Pirovac spojena praktički sva

domaćinstva, WC također imaju sva domaćinstva, a kupaonice 98,4%. Nešto je niži samo udio

domaćinstava koja raspolažu klimatizacijskim uređajima, no i taj udio od 43% je znatno viši od

prosjeka Šibensko-kninske županije i Hrvatske. Ipak, stanje komunalne infrastrukture je u

stvarnosti lošije jer u općini još nije izgrađena kanalizacijska mreža, već se odvodnja vrši putem

septičkih jama. Za očekivati je da će se stanje u idućem petogodišnjem razdoblju popraviti, jer je

ove godine potpisan ugovor o izgradnji sustava odvodnje za područje Murtera i Betine, koji bi se

trebao proširiti i na područje općine Pirovac.

Tablica 3.5. Komunalna infrastruktura na području općine Pirovac 2011. godine

ukupno zahod kupaonica struja

stanova ukupno % ukupno % ukupno %

OPĆINA PIROVAC 734 733 99,9 722 98,4 734 100,0

ŠIBENSKO-KNINSKA

ŽUPANIJA 40.853 40.181 98,4 39.223 96,0 40.804 99,9

12

HRVATSKA 1.496.558 1.458.452 97,5 1.437.686 96,1 1.494.021 99,8

(nastavak Tablice 5.)

ukupno vodovod kanalizacija klimatizacija

stanova ukupno % ukupno % ukupno %

OPĆINA PIROVAC 734 733 99,9 733 99,9 314 42,8

ŠIBENSKO-KNINSKA

ŽUPANIJA 40.853 40.342 98,7 40.269 98,6 14.860 36,4

HRVATSKA 1.496.558 1.469.497 98,2 1.466.341 98,0 459.627 30,7


Gospodarstvo

Iako općina Pirovac zahvaljujući razvoju turizma spada u razvijenije dijelove Hrvatske, prema

podacima iz 2011. struktura zaposlenosti je ipak nešto lošija od hrvatskog prosjeka. To se posebice

odnosi na udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu koji je iznosio svega 26%, za razliku od 28% za

Šibensko-kninsku županiju i 34% za Hrvatsku u cjelini. Općina Pirovac ima i veći udio zaposlenih u

poljoprivredi od Šibensko-kninske županije, iako manje od Hrvatske, a zanimljivo je i da je udio

zaposlenih u turizmu od 8,5% za 1% niži od prosjeka Šibensko-kninske županije.

Tablica 3.6. Stanovništvo općine Pirovac prema sektorima djelatnosti 2011. godine

Ukupno

stanovnika

Zaposleni

Poljoprivreda,

ribarstvo i

šumarstvo

Industrija,

građevinarstvo,

rudarstvo,

energetika i

vodoprivreda

Trgovina,

promet i druge

usluge (osim

turizma)

Ukupno % Ukupno % Ukupno % Ukupno %

OPĆINA PIROVAC 1.846 484 26,2 21 4,3 122 25,2 190 39,3

ŠIBENSKO-KNINSKA

ŽUPANIJA 112.891 31.980 28,3 988 3,1 7.567 23,7 11.653 36,4

HRVATSKA 4.437.460 1.503.867 33,9 79.830 5,3 415.942 27,7 559.005 37,2


(nastavak Tablice 6.)

Ukupno

stanovnika

Zaposleni Turizam

Zdravstvo,

obrazovanje,

kultura i javna

uprava

ukupno % ukupno % ukupno %

OPĆINA PIROVAC 1.846 484 26,2 41 8,5 110 22,7

ŠIBENSKO-KNINSKA

ŽUPANIJA 112.891 31.980 28,3 3.021 9,4 8.751 27,4

HRVATSKA 4.437.460 1.503.867 33,9 91.712 6,1 357.378 23,8


13

Od prosjeka Hrvatska i Šibensko-kninske županije u općini Pirovac nešto je veći i udio zaposlenih

u trgovini, prometu i drugim uslužnim djelatnostima, a nešto manji udio zaposlenih u zdravstvu,

obrazovanju i upravi. Udio sekundarnog sektora, odnosno industrije i građevinarstva u općini

Pirovac od 25% je razmjerno visok u odnosu na prosjek Šibensko-kninske županije, tako da općina

nije isključivo orijentirana na turizam kao što je slučaj u mnogim drugim dijelovima hrvatskog

priobalja.

3.3. Ključni resursi i atrakcije

Turistička atrakcijska osnova svake turističke destinacije predstavlja ishodište i uvjet za kreiranje

optimalnog turističkog proizvoda. Riječ je o «turističkoj sirovini» za stvaranje turističkog

proizvoda. Sustavna analiza resursne i atrakcijske osnove neophodna je kako bi se o njoj mogli

skrbiti te time osigurali održivi turistički razvoj, te kako bi cjelokupnu resursnu osnovu mogli

vrednovati u smislu stvaranja prepoznatljive i samosvojne cjeline koja određuje značajke

optimalnog destinacijskog proizvoda kojeg je moguće kreirati u konkretnoj destinaciji.

Za identifikaciju i evidenciju potencijalnih i realnih turističkih atrakcija općine Pirovac koristio se

prvenstveno Katastar i atlas turističkih atrakcija općine Pirovac2 nastao temeljem Kušenove

«Osnovne funkcionalne klasifikacije turističkih atrakcija3», gdje su sve atrakcije podijeljene u

četrnaest grupa:

1. Geološke značajke prostora

2. Klima

3. Voda

4. Biljni svijet

5. Životinjski svijet

6. Zaštićena prirodna baština

7. Zaštićena kulturno-povijesna baština

8. Kultura života i rada

9. Znamenite osobe i povijesni događaji

10. Manifestacije

11. Kulturne i vjerske ustanove

12. Prirodna lječilišta

13. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni

14. Turističke staze putovi i ceste

2 Gulam, Ivan (2010), Katastar i atlas turističkih atrakcija općine Pirovac. Pirovac: Turistička zajednica Pirovac.

3

Kušen (2002) Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb.

14

Uobičajena klasifikacija turističkih atrakcija na sastavnice prirodne i kulturne baštine je

formalistička, i osim razvrstavanja turističkih atrakcija u dvije grupe, ne donosi ništa novog u

tehnici sistematizacije turističkih atrakcija što bi moglo biti od koristi za vrednovanje potencijalnih

i realnih turističkih atrakcija, kako u sferi razvojnog (dugoročnog), tako ni u sferi marketinškog

(kratkoročnog) planiranja turizma, osobito kod kreiranja optimalnog turističkog destinacijskog

proizvoda.

Primijenjena funkcionalna klasifikacija potencijalnih i realnih turističkih atrakcija, u prvom redu,

predstavlja ček listu, koja se koristi za propitivanje svih potencijala koji mogu pridonijeti razvoju

turizma nekog kraja, a to je za općinu Pirovac koja, osim klime, sunca i mora, nema razvijene

turističke atrakcije, od osobite važnosti. Ova klasifikacija podsjeća na sve one materijalne i

nematerijalne potencijalne turističke atrakcije, koje se gotovo uvijek, pa čak i u stručnim

krugovima, ne smatraju od osobite važnosti za razvoj turizma nekog kraja.

Geološke značajke prostora Područje općine Pirovac karakteriziraju dvije cjeline: prostor uz obalu i dvije manje brdske kose u

zaleđu od 140 do 270 metara n/v te plodnih polja u prostoru između gorja i obale. Gorske kose s

vidikovcima pružaju potencijal razvoja pješačkih staza, gdje su glavne atrakcije vidici na zaljev,

Vransko jezero i širu okolicu. Većinom je riječ o potencijalnim atrakcijama lokalnog i manjim

dijelom regionalnog značaja, jer su brda obrasla makijom bez trasiranih staza i uređenih

vidikovaca, signalizacije i informativnih ploča.

Tablica 3.7. Geološke karakteristike općine Pirovac

Vrsta Značaj Atrakcije

Gorje/vrhovi

Lokalno Plišivica, Kozarica, Umac, Kosa, Stadin, Turutnjak, M. Rnjevac, Vrani vrh, Ljubovik,

Regionalno Makirina Zibonoga, Kaštelina

Prirodne plaže

Regionalno Uvala Crni krug, uvala Stinica, Uvala Vrulje – plaža Lolić, plaža Rt, Uvala Vrilo – plaža Starine

Spilje

Regionalno Bikovica

15

Klima Umjerena topla vlažna klima sa suhim i vrućim ljetima te blagim zimama jedan su od glavnih

faktora koji privlače turiste u pirovačko područje.

Voda Toplo more je, pored ugodne klime, presudno za dolazak turista u pirovačko područje, koje

omogućava brojne aktivnosti od kupanja, preko sportova na vodi do nautičkog turizma. Cijeli

pirovački zaljev obiluje prekrasnim uvalama, plažama i prirodnim sidrištima, a zbog svoje dubine

tu je more toplije od prosjeka. Pored mora, ističu se Vransko jezero, slatkovodno jezero s

močvarnim staništima, čiji je službeni ulaz Prosika nedaleko Pirovca, te ljekovito blato u uvali

Makirina.

Tablica 3.8. Vode općine Pirovac


Predjeli rekreacije

Regionalno Plaže Lolić, Rt i Starine

Predjeli nautičkog obilaska

Regionalno Pirovački zaljev

Prirodna sidrišta

Regionalno Uvale Crni krug, Stinica, Vrulje, Vrilo, Mala i Velika tubli, Studenac, Šuplji dolac.

Jezera

Međunarodno Vransko jezero

Regionalno Jezero Benča

Ljekovito blato

Međunarodno Uvala Makirina

Biljni i životinjski svijet

16

Biljni pokrov karakterizira mediteranska vegetacija: česvina – crnika, dalmatinski crni bor, makija,

nisko žbunje, samoniklo ljekovito i aromatsko bilje. Od uzgajane vegetacije prevladava vinova loza,

maslina, smokva i višnja maraska. Najveće plodne površine nalaze se u Kašičko-putičanskom polju.

Na obroncima prostranih polja nalaze se pašnjaci (iako se danas rijetko koriste), a na višim

područjima makija, bušica te šume. Oko Vranskog jezera nalaze se močvarna staništa. S Vranskim

jezerom jedne, te morem s druge strane, biljni i životinjski svijet je izuzetno raznolik, a samo

Vransko jezero poznato je kao stanište ptica te je idealno za njihovo promatranje. Od divljači, tu

se mogu naći zečevi, srne i pernata divljač.

Zaštićena prirodna baština Park prirode Vransko jezero najznačajnija je atrakcija projektnog područja, koja omogućuje

kombinaciju aktivnosti – od promatranja ptica, sportskog ribolova, vožnje bicikla do rekreativnog

hodanja, te je tržišno spremna. Ostala područja nižeg su stupnja zaštite.

Tablica 3.9. Zaštićena prirodna baština


Parkovi prirode

Međunarodno Park prirode Vransko jezero

Poseban rezervat

Međunarodno Geološki rezervat – uvala Makirina

Zaštićeni krajobraz

Regionalno Uvala Vrilo, Uvala Stinica, Prirodni krajobraz Kašića i Putičanja

Močvarna područja

Međunarodno Vransko jezero

Kulturno-povijesna baština Zaštićena kulturno-povijesna baština Pirovca relativno je skromna. Najatraktivnije je staro selo

(centar) s centralnim trgom, opasan zidinama s jedne strane te uređenom morskom šetnicom.

Trenutno je zapušten i turistički neiskorišten.

17

Tablica 3.10: Kulturno-povijesna baština


Pokretni spomenici

Regionalna Arhiva pirovačke župe, arhiva obitelji Draganić Vrančić

Arheološka nalazišta

Regionalna Kašić, Putičanje, Bikovica

Spomenička cjelina

Regionalno Centar Pirovca „Staro selo“

Memorijalna područja i spomenici

Lokalno Groblje sv. Jure, spomenik kralju Tomislavu, spomenik Petru Jeronimu Draganiću Vrančiću

Regionalno Sarkofag i grobnica obitelji Draganić-Vrančić

Pojedinačne sakralne građevine

Lokalno Crkva sv. Jurja (u polju), Crkva sv. Jurja (groblje), Crkva gospe od Karmele

Regionalno Crkva gospe Karmelske

Pojedinačne svjetovne građevine

Lokalno Bunar Bristovac, bunak Kokanovica, bunar Bezdan, bunar Župna kuća, bunar Ivinj

Regionalno Vrata sela, Palača Draganić – Vrančić

Kultura života i rada Kulturno-umjetničko društvo Bezdan njeguje pjesme, plesove i običaje pirovačkog kraja, te

predstavlja glavni resurs za većinu lokalnih događanja. Bitka s Turcima, po kojoj je Pirovac dobio i

18

ime Zloselo (legenda) koje je korišteno sve do početka 20. stoljeća, omogućuje raznovrsnu

interpretaciju.

Tablica 3.11.: Atrakcije kulture života i rada


Pjesme, plesovi, narodne nošnje

Regionalna KUU Bezdan

Legende

Regionalna Bitka s Turcima – ime Zloselo (zabilježio A. Fortis)

Vile

Ruralna arhitektura

Lokalna Kamena bunja

Vinogradi

Lokalno Vinorodna polja pirovačkog zaleđa

Specijaliteti

Lokalno Tradicionalna dalmatinska jela objedinjena u Pirovačkoj kuharici.

Ugostiteljski objekti

Lokalno Konoba Vesela, Konoba Ardura , Restoran i pizzeria Argola, Restoran Adriana, cafe bar Malo Misto, Restoran Stara riva, Konoba Bilić, Morićevi dvori, Konoba Nono, Restoran Štikadenta, Restoran Bruno.

Industrijska produkcija

Regionalno Uljara Pirovčanka

Lokalno Uljara Sladić

19

Znamenite osobe Pirovac ima značajnu poveznicu s Faustom Vrančićem. U obiteljskom arhivu obitelji Dragani-

Vrančić čuva se rukom pisana oporuka Fausta Vrančića iz 1615. Sam obiteljski arhiv sadrži tisuće

dokumenta iz razdoblja od 1582 do 1971. godine. Arhiv se sada nalazi u Državnom arhivu u Rijeci.

Dio knjiga će biti vraćen u Pirovac kad se osiguraju adekvatni uvjeti.

Manifestacije Kao i u većini manjih obalnih mjesta, događanja su koncentrirana u dva ljetna mjeseca. Tu je riječ

o kolopletu koncertnih, kazališnih, filmskih i tradicionalnih događaja za odrasle i djecu, koji se

odvijaju gotovo svakodnevno u srpnju i kolovozu. Neka su objedinjena kroz zajedničku temu

poput: Dalmatia Film Festival, Više rock 'n' rolla na obali mora, Ljeto za pet uz šareni svijet ili Blues

festival. Lokalni način života i običaje slave večeri folklora i starih običaja, maslina i maslinovog

ulja ili trke tovara. Poveznica s Faustom Frančićem uspostavljena je organizacijom tematskih izleta

brodom. Događanja su sadržajna, a glazbena scena uglavnom je orijentirana ili na tradicionalne

forme (klapsko pjevanje) ili na suvremenu, urbanu glazbu. Njihova je primarna funkcija bogaćenje

turističkog doživljaja i namijenjena je uglavnom turistima koji borave u Pirovcu i domicilnom

stanovništvu.

Kulturne i vjerske ustanove U Pirovcu je uređena, opremljena i klimatizirana kino dvorana u kojoj se odvijaju gotovo sva

kulturna i zabavna događanja. Nekoliko je udruga koje doprinose društvenom i kulturnom životu:

Kulturno umjetničko društvo Bezdan – čuva i njeguje narodne nošnje, običaje, pjesme i

plesove

Puhački orkestar Pirovac – unapređuje glazbenu kulturu

Pjevački zbor Sveti Juraj – njeguje izvorne napjeve, organizira i sudjeluje u raznim

manifestacijama

Udruga građana Porat – organizira razna kulturna događanja

Sportsko-rekreacijske građevine i tereni Ponuda je skromna i uglavnom namijenjena domicilnom stanovništvu i stacionarnim gostima. Tu

su dva tenis igrališta u sklopu hotela Miran, košarkaško u sklopu osnovne škole te odbojka na

pijesku na plaži Lolić. Također, jedan fitness i novo malonogometno igralište na umjetnoj travi.

Turističke staze, putovi i ceste Područje općine relativno je malo za ozbiljniji sustav pješačkih i biciklističkih staza. Ipak, općina je

dio šireg sustava biciklističkih staza oko Vranskog jezera, koje povezuju obalu, prostor neposredno

oko Vranskog jezera te njegovo zaleđe.

Tablica 3.12.: Turističke staze, putove i ceste


20

Pješačke staze

Lokalna Šetnica uz more od Prosike do uvale Vrlo, uspon na brdo Makirina

Biciklističke staze

Regionalna U sustavu biciklističkih staza Vranskog jezera i okolice.

Atrakcijska osnova gravitacijskog područja S obzirom na relativno skromni prostor koji, administrativno pripada općini te nad kojem

institucije općine imaju ingerenciju, izuzetno je važno utvrditi sustav turističkih atrakcija na širem

području. Međutim, kako Općina Pirovac nema ingerenciju nad turističkim razvojem šireg, općini

gravitirajućeg prostora, to je ovdje primjerenije usmjeriti se samo na one turističke atrakcije,

odnosno na one lokalitete i proizvode koji se već danas plasiraju na turističko tržište.

U neposrednom okruženju, najatraktivnije i od međunarodnog značaja je:

Park prirode Vransko jezero s razvijenom turističkom infrastrukturom i velikim, iako još

neiskorištenim potencijalom za značajniji prodor na turističko tržište

Nacionalni park Kornati s otokom Murterom kao glavnim ulazom u park

Nacionalni park Krka

Grad Šibenik čija je kulturna baština na UNESCO-listi te koji u zadnjih nekoliko godina

doživljava turistički procvat

Grad Zadar kao kulturno središte i s atrakcijama koje posljednjih godina privlače sve veći

broj gostiju

Gradovi Biograd i Vodice – već etablirane kao jedne od vodećih destinacija srednjeg

Jadrana.

U tom kontekstu, općina Pirovac može kapitalizirati na koncentraciji turističkih atrakcija i turistički

razvijenih mjesta u okolici te se pozicionirati kao ishodište za brojne izlete u okolicu, ali mirnije i,

u ovome trenutku, od razvikanijih odredišta kao što su Biograd ili Vodice. Međutim, valja naglasiti

da takva cjenovna diferencijacija ne predstavlja dugoročno željeni pravac razvoja, već je naglasak

na podizanju kvalitete i čuvanju atributa 'mirnijeg mjesta'.

21

3.4. Turistička kretanja U Pirovcu je prošle 2017. godine ostvareno ukupno 204.481 noćenje, što je u odnosu na prethodnu 2016. godinu činilo rast od 4,6 posto. Ujedno je ostvareno 28.288 dolazaka. Tablica 3.13. Noćenja prema vrstama smještaja u 2016. i 2017. godini Hoteli 19.019 9,7 18.548 9,1

Kampovi 27.189 13,9 27.573 13,5

Objekti u domaćinstvu 137.719 70,5 148.053 72,4

Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 10.921 5,6 9.656 4,7

Ostalo 579 0,3 651 0,3

Ukupno (bez nekomercijalnog) 195.427 100,0 204.481 100,0

Nekomercijalni smještaj 203.328 186.460

Ukupno 398.755 390.941

Izvor: baza eVisitor

Kad je riječ o noćenjima prema vrstama smještaj u Pirovcu se više od dvije trećine noćenja (72,4%) ostvaruje u objektima u domaćinstvu. Oko 13% se ostvaruje u kampovima, a u hotelima 9%. Navedeno ukazuje na važnost privatnog smještaja te potrebu njegova kontinuiranog unapređenja. Iako je u planu projekt izgradnje novog hotelskog kapaciteta s oko 400 ležajeva, te još jednog s oko 600 ležajeva za očekivati je da će privatni smještaj uvijek biti važna okosnica razvoja Pirovca. U 'zoni Miran' omogućena je gradnja novih hotelskih kapaciteta, te je omogućeno podizanje objekta za jednu etažu više nego do sada. Tablica 3.14. Noćenja prema zemljama porijekla u 2016. i 2017. godini

2016. Udjeli (%) 2017. Udjeli

(%)

Slovenija 48.233 24,7 47.745 23,3

Hrvatska 40.865 20,9 45.847 22,4

Njemačka 28.618 14,6 30.219 14,8

Poljska 18.118 9,3 17.847 8,7

Češka 14.627 7,5 15.070 7,4

Slovačka 10.731 5,5 12.015 5,9

Austrija 9.117 4,7 10.614 5,2

Ostale zemlje 25.118 12,9 25.124 12,3

Ukupno 195.427 100,0 204.481 100,0


Gledano prema zemljama porijekla najbrojniji gosti Pirovca su Slovenci koji čine skoro četvrtinu gostiju, slijede domaći gosti (oko 20%), Nijemci, Poljaci, Česi, Slovaci te Austrijanci. Riječ je o tradicionalnim tržištima Pirovca.

22

Slika 3.1. Noćenja po mjesecima u 2016. i 2017. godini


U Pirovcu, kao i ostalim primorskim destinacijama, vidljiva je velika sezonalnost turističkog prometa. Naime, u četiri ljetna mjeseca (u 2017. godini) ostvaruje se čak 91,6% ukupnog godišnjeg prometa, a u samoj 'špici' sezone tijekom srpnja i kolovoza 80,6%. To ukazuje kako Pirovac tek treba početi intenzivnije koristiti činjenicu da predstavlja idealnu točku za obilazak nacionalnih parkova i parka prirode i za aktivan odmor, što je posebno zanimljivo (i ugodnije) tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci.

3.5. Promocijske aktivnosti

Promotivne aktivnosti Turistička zajednica Pirovca u najvećoj mjeri realizira kroz internetske

stranice na adresi www.tz-pirovac.hr, fb stranicu Pirovac Tourist Board, Instagram, YouTube kanal

Feel Pirovac, zatim tiskane materijale te foto i video materijale. Također, Pirovac je zastupljen na

internetskim stranicama TZ Šibensko kninske županije www.dalmatiasibenik.hr, Hrvatske

turističke zajednice www.croatia.hr te na stranicama ostalih turističkih subjekata (turističke

agencije, hotelijeri, privatni iznajmljivači i sl.), zatim na TripAdvisoru i Booking.com-u.

Ključna promocija Pirovca odvija se putem stranice www.tz-pirovac.hr i u pretragama je dobro

pozicionirana, većinom na prvom mjestu. Ostali dionici javnog i privatnog sektora također

sudjeluju u turističkoj promociji Pirovca, ali u manjoj mjeri. Turistička zajednica putem gore

navedenih kanala upravlja sadržajem koji je bitan za turističku promociju destinacije.

-20000

0

20000

40000

60000

80000

100000

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

2016. 2017.

http://www.dalmatiasibenik.hr/

http://www.croatia.hr/

http://www.tz-pirovac.hr/

23

Internetske stranice

Trojezična internetska stranica koja se nalazi na adresi www.tz-pirovac.hr centralno je mjesto

informiranja i promocije Pirovca. Kvalitetno koncipirana stranica podijeljena je u pet cjelina i sadrži

sve relevantne informacije o općini, njenim turističkim kapacitetima, atrakcijama, događanjima i

sl. Jednostavno upravljanje kroz istaknute potkategorije: „Pirovac“, „Smještaj“, „Multimedija“,

„Vodič“ i „Info“, uz mogućnost rezerviranja smještaja te download brošura, kao i upisa elektronske

pošte za primanje newslettera.

Stranica sadržava fotografije koje se izmjenjuju i predstavljaju prvi dojam o destinaciji. Fotografije

su miks panoramskih i ambijentalnih motiva Pirovca, iako pojedine upečatljive još uvijek postoji

prostor za ujednačavanje fotografskog rukopisa i tonaliteta. Mediji se mogu informirati u dijelu

potkategorije „Info – Vijesti“ koji sadržava čitav niz informacija o aktivnostima turističke zajednice

te turističkim događanjima i aktualnostima. Postoji i dio namijenjen članovima TZ Pirovca i

poslovnom sektoru u dijelu „Kutak za članove“ u kojem se mogu informirati o cijelom nizu

aktualnosti vezanih za njihovo poslovanje poput obračuna članarine, aktualnosti vezanih za

pružatelje usluga u privatnom smještaju, novosti oko GDPR-a i slično.

Slika 3.2.: Naslovnica Internet stranice TZ općine Pirovac

Izvor: www.tz-pirovac.hr

Posebno informativan je dio stranica u potkategoriji „Vodič“ koji sadržava kalendar događanja,

korisne informacije, informacije o turističkim proizvodima destinacije: gastronomija, biciklizam,

lov, ribolov, sportski turizam; dopunjen s korisnim informacijama, informacijama o okruženju

(nacionalnim parkovima, parkovima prirode, većim gradovima i sli.), informacijama o noćnom

životu (barovi i diskoteke) te planom puta. Kalendar događanja sadržava sva događanja koja se u

Pirovcu održavaju tijekom cijele godine, a osobito zanimljiva su turistima kojima ona mogu

predstavljati motiv dolaska u destinaciju te obogatiti sadržaj u destinaciji za vrijeme odmora. Dio

o gastronomiji sadržava informacije o kušaonicama ulja i vina te restoranima te je vrlo

informativan za gosta koji prvi put posjećuje destinaciju, o sportu i rekreaciji- popis aktivnosti koje

gost može prakticirati u destinaciji, o biciklizmu – download karte s ucrtanim cikloturističkim

stazama, o lovu i ribolovu – informacije o ponudi te kontakte lovačkih i ribolovnih društava s

cjenikom lovišta u PDF-u.


24

U dijelu stranice koji govori o samom Pirovcu nalaze se kratke zanimljivosti kulturne i povijesne

baštine, informacije o zaljevu i plažama – kao najvažnijem turističkom proizvodu „sunce i more“

te povijesne razglednice koje prikazuju Pirovac kroz godine. Svaka od atrakcija kulturno povijesne

baštine sadržava svoju galeriju slika, a u dijelu o znamenitim ličnostima Pirovca nalazi se i video

uradak. Internetske stranice Pirovca bogate su fotografijama i promotivnim filmovima naslova

„Oasis of senses“ u nekoliko inačica koji se zajedno s brošurama „Pirovac, „Karta Pirovca“ i „Faust

Vrančić i Pirovac“ nalaze u dijelu „Multimedija“ i mogu se preuzeti.

Slika 3.3. Internet stranice TZ Pirovca


Na stranicama je izuzetno kvalitetno prezentiran dio o smještaju koji sadržava informacije o

privatnom smještaju, kampovima, hotelima, pansionima i turističkim agencijama s mogućnošću

rezervacije. Unutar svake kategorije smještaja nalaze se objekti i pružatelji usluga sa svim

informacijama o pojedinom smještaju, fotografijama i kontakt podacima te linkovima na web

stranice. Ovo je ujedno i najfunkcionalniji dio stranica jer se na jednom mjestu na vrlo jednostavan

način može doći do kvalitetne i točne informacije o smještaju te steći dojam o njegovoj kvaliteti.

Slika 3.4. Internet stranice TZ Pirovca


Na raznim mjestima nalazi se Google karta (Google Maps), kao i mogućnost za preuzimanje

mobilnih aplikacija mXCroatia – Top Travel Guide.

25

Sadržaj je dostupan na tri jezika – hrvatskom, engleskom i njemačkom što znatno olakšava

komunikaciju inozemnim gostima koji posjećuju Pirovac. Vizualni identitet Pirovca zastupljen je

na stranici u gornjem lijevom uglu tijekom navigacije na stranicama.

Internetska stranica je prilagođena za pregledavanje na mobilnom uređaju na kojem se s lakoćom

može pristupiti svim kategorijama. Također, na stranici su na vidljivom mjestu istaknuti linkovi na

fb stranicu, Twitter račun, YouTube kanal te stranicu na TripAdvisoru Pirovca.

Osim na internetskim stranicama turističke zajednice, Pirovac se promovira i na stranicama TZ

Šibensko kninske županije te Hrvatske turističke zajednice. Na stranicama turističke zajednice

Pirovac je prezentiran u dijelu „Istraži – obalu“ kratkim tekstom u kojem se spominju što se

obavezno treba vidjeti na tom području, a na stranicama Hrvatske turističke zajednice spominje

se u dijelu o doživljajima kao jedna od najvažnijih destinacija na području šibenske rivijere.

Internetska stranica je kvalitetno koncipirana i sadrži čitav niz korisnih informacija za goste, medije

i turističke dionike u destinaciji.

TripAdvisor

Na TripAdvisoru, jednom od najvažnijih i najposjećenijih internetskih portala koji sadržava

individualne savjete za korisnike koji planiraju odmor te osvrte putnika, poveznice na izvješća iz

novina, časopisa, turističkih vodiča i slično, Pirovac je zastupljen s relativno malim brojem od oko

950 osvrta i mišljenja, fotografijama posjetitelja, komentarima o smještaju u hotelu, pansionima i

privatnom smještaju te osvrtima na restorane i kvalitetu hrane, kao i korisnim informacijama,

ponudi smještaja i ostalo. Komentari vezani za smještaj su većinom dobri i pozitivni, a u destinaciji

je posebno pohvaljena gastronomska ponuda. Plaža Lolić je istaknuta i ocjenjena kao lijepa, no

prenapučena, izlet na Vransko jezero je ocijenjen kao odličan, pješačka staza kao apsolutno

izvrsna, a seoska vrata u starom dijelu kao lijepa, ali prosječna. Stranica sadržava informacije, no

one nisu sistematizirane na kvalitetan način i postoji prostor za napredak u prezentaciji i

oglašavanju Pirovca na ovoj internetskoj platformi.

26

Sika 3.5. Pirovac na TripAdvisoru

Izvor: www.tripadvisor.com

Booking,com

Na Booking.com-u, jednoj od najvećih svjetskih tvrtki za on-line rezervaciju smještaja u svijetu

Pirovac je prisutan većinom kroz ponudu smještaja kod domaćina koji i prevladava u strukturi

turističkih kapaciteta destinacija. Ovisno o razdoblju godine u ponudi je preko sto objekata od

kojih je najviša ocjena objekta u smještaju kod domaćina 9,7. Općenito je smještaj u destinaciji

ocijenjen visokim ocjenama što govori da je kvaliteta ponude na visokoj razini. Kao tri najvažnija

razloga zašto posjetiti destinaciju navode se: toplo vrijeme, pješčane staze i biciklizam.

Facebook stranica Pirovac Tourist Board

Na društvenoj mreži Facebook stranica Pirovac Tourist board ima 11.136 pratitelja te koristi taj

kanal u najvećoj mjeri za najavu događanja te objavu fotografija i kratkih statusa nakon održanog

događanja. Također, na FB Pirovac najavljuje određene edukacije, novosti vezane za zaštitu

podataka, razvojnu strategiju općine te dijeljenje objava od strane općine i drugih subjekata koje

su bitne za lokalno stanovništvo, ne samo za turiste. Razvidno je da se stranica koristi više za

lokalni PR i to za područje Hrvatske, dok korištenje stranice kao komunikacijskog kanala prema

inozemnim tržištima izostaje. Najveći dio objava i dijeljenja postova je na hrvatskom jeziku, a broj

varira ovisno o mjesecu – od gotovo 40 objava u vršnim mjesecima kada je broj događanja najveći

do tek nekoliko objava u zimskim mjesecima. Preporuka bi svakako bila upravljati facebook

stranicom u kontinuitetu te je koristiti za promociju i komunikaciju s tržištima, a sukladno tome

prilagoditi i sadržaj postova. Stranica treba biti brendirana i funkcionirati kao jedan od

komunikacijskih kanala krovnog brenda Pirovca. Upravljanje sadržajem na facebooku je ključna

aktivnost i ona bi trebala biti usmjerena prema tržištima s kojih dolazi najveći broj gostiju u

Pirovac.

YouTube kanal Feel Pirovac

Pirovac je prisutan na YouTube-u na kanalu Feel Pirovac na kojem su objavljena četiri filma, sva

četiri pod nazivom Oasis of senses. Filmovi su trajanja od dvije do 3.40 minuta i razvidno je da se

radi o raznim inačicama istog materijala. Filmovi su svojevrsne razglednice mjesta u kojima su

27

zastupljeni najatraktivniji kadrovi destinacije, vedute, turistički proizvodi: gastronomija,

biciklizam, sport i rekreacija, trčanje, sunce i more i slično, a završavaju komunikacijskom porukom

Feel loved in Pirovac – Oasis of senses.

Slika 3.6. Pirovac na youtubeu

Izvor: www.youtube.com

Najveći broj pregleda, 107 tisuća, ima integralna inačica u trajanju od 3.40 minuta, a ostale filmove

je vidjelo više od 11 tisuća ljudi. Budući je YouTube kanal izuzetno važan kanal promocije,

neophodno je kontinuirano objavljivati nove video uratke, a preporuka je da budu u maksimalnom

trajanju od jedne minute. Potrebno je izraditi veći broj uradaka diferenciranih prema ključnim

turističkim proizvodima destinacije. Naglasak treba biti na doživljaju, emociji i promociji Pirovca

kao mirnog i ugodnog kutka Jadrana i idealne lokacije za obilazak atrakcije Dalmacije, koji u sebi

sadrži ključne atribute potrebne suvremenom čovjeku: mir, opuštanje i prirodu.

Tiskani promocijski materijali

Tri brošure koje su istaknute i na internetskim stranicama su image brošura Pirovca, karta Pirovca

i brošura o poznatoj ličnosti hrvatske povijesti Faustu Vrančiću i Pirovcu. Osim tih brošura, Pirovac

se promovira novom image brošurom Oasis of senses, zatim brošurom privatnog smještaja te u

raznim materijalima Turističke zajednice županije Šibensko-kninske poput brošure o cikloturizmu

te smještaju visoke kvalitete.

http://www.youtube.com/

28

Slika 3.7. Tiskane brošure TZ Pirovca

Izvor: materijali TZ Pirovca

Brošura Pirovac

Dvojezična opća imidž brošura (hrvatski i engleski) u kojoj je sadržan

pregled turističke ponuda Pirovca. Može se preuzeti na internetskim

stranicama. U brošuri se nalaze informacije na hrvatskom i engleskom o

samom mjestu, turističkoj ponudi, plažama, mjestima za odmor, tradiciji,

prirodi, gastronomiji, sportu i rekreaciji, zabavi, ljudima i kulturnoj i

povijesnoj baštini. Na kraju brošure nalazi se karta Hrvatske s

naznačenom geolokacijom Pirovca te kontakt telefonima.

Brošura Pirovac

Oasis of senses

Ova nova imidž brošura Pirovca realizirana je u tri jezične inačice

(hrvatski, engleski, njemački) te kao trojezično izdanje predstavlja

razglednicu Pirovca razvrstanu u nekoliko ključnih kategorija. Brošura

počinje kratkim uvodom u destinaciju i kartom Hrvatske s istaknutom

Šibensko kninskom županijom i Pirovcem. Nakon toga predstavljeni su

ključne atrakcije i turistički proizvodi Pirovca: sunce i more prikazano u

dijelu o plažama, zatim kultura, događanja, spomenička baština, priroda,

sport i rekreacija, okruženje (izleti), gastronomija i smještaj. Na naslovnoj

strani istaknut je vizualni identitet Pirovca te logo i slogan Hrvatske

turističke zajednice Croatia full of life. U brošuri prevladavaju atraktivne

fotografije destinacije te su u većoj mjeri razglednice, nego što

komuniciraju emociju, doživljaj. Sadržajno predstavlja uvod u destinaciju

za koju se više informacija može pronaći na internetskoj stranici www.tz-

pirovac.hr.

Karta Pirovca

Ovo dvojezično (hrvatski, engleski) izdanje koristan tiskani materijal

namijenjen lakšem snalaženju u destinaciji s istaknutom kartom mjesta

na kojoj su piktogramima označene sve važne točke interesa za turiste

poput smještajnih objekata (kampova, pansiona), turističkih agencija,

trgovačkih centara, tržnice, ribarnice, ambulante, parkinga, benzinske



29

postaje i slično s naznačenim kontaktima. Karta se može preuzeti na

internetskim stranicama Pirovca.

Brošura Faust

Vrančić i Pirovac

Brošura o izumitelju, filozofu, leksikografu i pjesniku Faustu Vrančiću i

Pirovcu referira se na vezu destinacije s poznatom povijesnom ličnosti. U

brošuri se govori o njegovom najpoznatijem izumu homo volansu –

konstrukciji padobrana, njegovom životu, obiteljskom stablu i vezi s

Pirovcem. Brošura predstavlja zgodan način povezivanja destinacije s

poznatim izumiteljem. Može se preuzeti na internetskim stranicama

Pirovca.

Brošura o

privatnom

smještaju

Budući smještaj u domaćinstvima prevladava u strukturi komercijalnih

smještajnih kapaciteta Pirovca TZ Pirovca je publicirala četverojezični

(hrvatski, engleski, njemački i talijanski) materijal koji sadržava kontakte,

fotografije i piktograme koji pokazuju bitne značajke vezane za pojedini

smještaj u domaćinstvu.

Ostalo: Pirovac je istaknut i u tiskanim materijalima Turističke zajednice Šibensko kninske županije

koji se dijele na sajmovima i radionicama na kojima županijska turistička zajednica nastupa. Od

najznačajnijih su brošura o cikloturizmu (Bike&Hike) i brošura o visoko kvalitetnom smještaju na

području županije u kojima je Pirovac naznačen sa svojom ponudom.

Analizom promotivnih materijala vidljivo je da Pirovac raspolaže materijalima ali da ih je u

sljedećem koraku potrebno koncepcijski i vizualno ujednačeni u smislu primjene istog koncepta

izrade naslovnice, prijeloma teksta, pozicije i primjene vizualnog identiteta i istim vizualnim

kodom izraditi materijale.

Foto i video materijali: Turistička zajednica Pirovca raspolaže video materijalima i velikim brojem

fotografija na svojim internetskim stranicama i brošurama. Na internetskim stranicama se nalazi

foto i video galerija koja daje opću sliku o destinaciji. Fotografije koje su ovome trenutku koriste

više predstavljaju lijepu razglednicu mjesta, a manje komuniciraju emocije i doživljaje.

Promocijske aktivnosti

Turistička zajednica Pirovca promotivne aktivnosti u određenoj godini provodi temeljem

Programa rada u kojem se planiraju promotivne aktivnosti za narednu godinu. Plan je definiran i

sastoji se od više cjelina koje su unificirane za cijeli sustav turističkih zajednica. Plan je temeljen

na rezultatima od tekuće godine s projekcijom turističkog prometa i prihoda za sljedeću godinu,

odnosno onu za koju se plan donosi. Sukladno tome budžet se raspoređuje u sljedeće cjeline:

I. Administrativni troškovi

II. Dizajn vrijednosti

III. Komunikacija vrijednosti

IV. Distribucija i prodaja vrijednosti

V. Interni marketing

VI. Marketinška infrastruktura

VII. Ostalo

30

Pod cjelinom Dizajn vrijednosti nalaze se aktivnosti koje pridonose podizanju kvalitete boravka

gostiju u destinaciji poput uređenja mjesta, plaža, akcije „Volim Hrvatsku“, organizacije

manifestacija te potpore subjektima u destinaciji koji organiziraju manifestacije i kreiranje novih

proizvoda koja će imati i ekonomsku funkciju. TZ Pirovca je realizirala projekt Tematski izlet

brodom "Faust Vrančić" koji je i u ovog godini nastavila razvijati. Od manifestacija Turistička

zajednica općine Pirovac posebnu pažnju usmjerava u kulturno zabavne manifestacije u sklopu

Pirovačkog ljeta te Festivalu starih svadbenih običaja "Oj divojko, diži se iz dvora", kao i Dalmatia

Film Festivalu. Potpore manifestacija u organizaciji drugih subjekata TZ Pirovca provodi putem

javnog poziva za dodjelu potpora manifestacijama te sukladno rezultatima i iskazanim potrebama

donosi odluku o dodjeli potpora.

U dijelu Komunikacija vrijednosti realizirano je online i offline oglašavanje u omjeru 70:30 u korist

online-a. Naime, s ciljem promocije turističke ponude Pirovca, podizanja razine informiranosti o

Pirovcu kao turističkoj destinaciji te sukladno tome povećanju interesa za dolazak u destinaciju TZ

Pirovca je realizirala oglašavanje putem Google AdWordsa i YouTube oglasa te Facebook Adsa kroz

model udruženog oglašavanja sa županijskom i Hrvatskom turističkom zajednicom. Ključna

komunikacija vodila je prema središnjem mjestu informiranja i promocije turističke ponude

destinacije - prema internetskoj stranici www.tz-pirovac.hr. Odabrana tržišta bila su podijeljena u

dvije skupine sa zajedničkim jezikom, kako bi se optimizirao učinak kampanje, a sredstva su

raspodijeljena prema veličini tržišta i udjelu u turističkom prometu.

Distribucija vrijednosti podrazumijeva nastupe na sajmovima i posebnim prezentacijama, a

prednost imaju ciljani nastupi na specijaliziranim sajmovima. TZ Pirovca najčešće distribuira

promotivne materijale na sajmovima na kojima nastupa Turistička zajednica Šibensko kninske

županije te Hrvatska turistička zajednica, a ove godine se prijavila na sajam u Nizozemskoj jer su

turistička agencije izrazile potrebu izlaska na to tržište.

Interni marketing podrazumijeva edukacije za djelatnike turističke zajednice kako bi što bolje

izvršavali svoje poslovne zadatke i usavršavanjem pratili nove trendove. Ove godine u fokusu je

bila edukacija o digitalnom marketingu. U okviru ove stavke dodjeljuju se nagrade i priznanja

djelatnicima u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti kako bi ih nagradili za trud koji ulažu da gost

destinaciju napusti zadovoljan te motivirali da pružaju što bolju uslugu. Posebna pažnja pridaje se

gostima koji dugi niz godina dolaze u Pirovac u okviru projekta "Ambasadori pirovačkog turizma",

a planira se dodjeljivanje i nagrade za najljepšu okućnicu. Iako se već nekoliko godina nije

dodjeljivala ova nagrada preporuka je nastavka te prakse s ciljem poticanja uređenja vrtova i

okućnica.

U dijelu o marketinškoj infrastrukturi realizira se nabava foto i video materijala o destinaciji, a

budući je turistička zajednica u 2014. godini izradili dostatan broj fotografija i video promotivnih

materijala, ove godine nije planirala uložiti sredstva u proizvodnju novih. Od aktivnosti navedene

su dovršenje općeg videa s kadrovima Marine Pirovac te snimanje dokumentarnog filma o

povijesti Pirovca u suradnji s Dalmatia Film festivalom.


31

Promocijske konstante

Turistička zajednica Pirovca koristi vizualni identitet koji aplicira na sve tiskane materijale,

internetske stranice i online kanale. Kao slogan koristi se Oasis of senses, a komunikacijsku poruku

Feel loved in Pirovac i Feel Pirovac.

Iz prethodne analize turističkog prometa i promotivnih aktivnosti Pirovca razvidno je da turizam

u Pirovcu trenutno obilježavaju dominacija turističkog proizvoda – „sunce i more“, izrazita

sezonalnost, rast temeljen na smještajnim kapacitetima u obiteljskom smještaju, nedostatak

kvalitetne hotelske ponude više kategorije, s četiri i pet zvjezdica4, još uvijek nedovoljna

razvijenost dodatnih aspekta destinacijske ponude (izleti, gastronomija) te relativno skromna

marketinška i PR prisutnost Pirovca kao turističkog brenda na domaćem i inozemnom tržištu, što

je rezultat ograničavajućih financijskih sredstava koja su za to na raspolaganju.

Što se tiče tržišta s kojih dolazi najveći broj gostiju, odnosno TOP 10 tržišta, na prvom mjestu su u

kontinuitetu su gosti iz Slovenije, Njemačke, Češke, Poljske, Austrije. Upravo prema tim tržištima

je potrebno usmjeriti snažnije promocijske aktivnosti i stvoriti nove motive za dolazak u

destinaciju Pirovac, dok je goste koji su već posjetili destinaciju potrebno „držati informiranima“

s novostima u turističkoj ponudi destinacije. Domaći gost je i dalje predstavlja okosnicu turizma

Pirovca te se posebna pažnja treba usmjeriti ka privlačenju ciljanih skupina gostiju iz Hrvatske

putem promotivnih aktivnosti namijenjenih prvenstveno privlačenju gostiju u razdoblju pred i

posezone.

4 Planira se projekt izgradnje hotela s oko 400 ležajeva visoke kategorije

32

4. TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

Uspjeh Pirovca na turističkom tržištu, razvoj i marketing destinacije uvelike ovisi o tome koliko se

prate trendovi na turističkom tržištu i koliko se oni implementiraju prilikom kreiranja turističke

ponude. Zbog toga je nužno pratiti takve trendove i pokušati resurse i atrakcije valorizirati na način

koji je turistima zanimljiv i privlačan za dolazak.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) u 2017. godini dosegnuta je brojka od

1,322 milijuna međunarodnih dolazaka, što svjedoči rastu od 7,1 % u odnosu na prethodnu

godinu. Takve brojke premašuju dugoročne prognoze UNWTO-a, odnosno, pokazuju kako se

ostvaruje i brži rast od očekivanog. Za sljedeću, 2018. godinu predviđa se rast od 4 do 5% što

ukazuje kako je turizam izuzetno dinamična gospodarska aktivnost. Europa je tradicionalno

najveća receptivna makroregija i 2017. godine u Europi se ostvario 671 milijun međunarodnih

dolazaka (8% više nego prethodne 2016. godine). I ovaj rezultat daleko je veći od prognoza

UNWTO koja je predviđala da će se rast Europe do 2030. događati po manjoj stopi te da će Europa

dugoročno smanjivati svoj tržišni udio na tržištu (s 51% na 41% do 2030. u ukupnim svjetskim

kretanjima turističkih dolazaka).

I brojke koje se ostvaruju u Hrvatskoj ukazuju na rast pa je tako, primjerice, u razdoblju od 2010.

do 2016. ta stopa rasta broja turističkih dolazaka bila 6,5% godišnje. U 2017. u Hrvatskoj je

ostvareno 17,4 milijuna turističkih dolazaka i 86,2 milijuna noćenja u registriranim smještajnim

objektima. U odnosu na prethodnu godinu riječ je o 13% boljim rezultatima kad je riječ o broju

dolazaka i 11% bolji rezultat kad je riječ o ostvarenim noćenjima. Time je Hrvatska nadmašila

svjetske trendove i pokazala dinamičan rast.

Ipak, osim brojki, još je važnije za razvoj turizma u destinacijama sagledati kvalitativna kretanja

koja govore o tome kakve se promjene događaju u društvu, gospodarstvu, politici i tehnologiji i

kako one utječu na ponašanje suvremenih potrošača u turizmu. Zbog toga je važno dobro

poznavati suvremene turiste i što ih oblikuje. Neke od ključnih promjena su:

Kupci su danas manje usmjereno na prepoznatljive proizvode i više tragaju za jedinstvenim

iskustvima očekujući vrijednosti koje po njihovoj mjeri spajaju kvalitetu, cijenu i doživljaj.

Danas se živi u 'manjku vremena' te vrijeme predstavlja jedan od ključnih luksuza. Zbog toga

je izbor destinacija izuzetno bitan jer 'vremenom siromašni' kupci teško će nadoknaditi krivo

utrošeno vrijeme u destinacije koje nisu odgovorile njihovim očekivanjima.

Kupci danas, što posebno obilježava tržište Europe, traže životnu ravnotežu. Zbog toga su

mogućnosti različitih oblika rekreacije u destinacijama važni. Riječ je o aktivnostima koje su

prilagođene 'normalnim' kupcima, koje ne zahtijevaju posebne fizičke pripreme i koje mogu

'konzumirati' svi. To mogu biti: lagano pješačenje, biciklizam, vožnja kajakom, planinarenje i

sl. Poželjne su aktivnosti na otvorenom kojima se ostvaruje 'pomak od svakodnevnih obaveza'

i koje omogućuju prikupljanje nove snage za svakodnevni ritam života.

33

Tržište se sve više segmentira i kupci traže proizvode prilagođene svojim interesima i hobijima

koje gaje. To mogu biti: upoznavanje lokalne gastronomije, upoznavanje kulture i stila života

nekog drugog mjesta, interes za ekologijom i slično. U segmentaciji se mogu sagledati:

generacija 'Y' (tzv. Millennials) koje imaju svoje specifične obrasce ponašanja, kojima su

društvene mreže izuzetno važne. Stariji, senior putnici, žele uživati u životu i skloni su 'ugoditi

sebi' kroz različite wellness i gastronomske užitke. Vole obilaziti vinarije, učiti kuhati lokalnu

hranu, zanimaju ih kulturne specifičnosti i priče destinacije koju posjećuju. Također je vrijedno

spomenuti, primjerice i tzv. 'digitalne nomade' koji nose 'posao sa sobom' pa im je u destinaciji

važna kvalitetna infrastruktura da uspostave 'ured na daljinu'. Konačno, tu su i

multigeneracijska putovanja kojima raste popularnost. Radi se o obiteljima koja obično žive

na različitim (ili čak udaljenim) lokacijama pa godišnji odmor koriste za druženje i kvalitetno

provođenje zajedničkog vremena. Vole se opuštati, vole fine restorane i posjećivanje mjesta

na kojima nisu bili.

Svaki od ovih trendova ima određenih posljedica u promišljanju destinacijske ponude. One su sažete u sljedećoj tablici:

Tablica 4.1. Promjene u suvremenom društvu koje utječu na turističke destinacije

Demografske promjene Demografske promjene – povećanje starosti

stanovništva

Broj pripadnika starijih dobnih skupina se rapidno povećava.

Rastuća potražnja za kvalitetom, udobnošću, sigurnošću, prikladnim prijevozom, različitim mogućnostima odmora i opuštanja, kao i za proizvodima “krojenima po mjeri”.

Rast potražnje izvan ljetnih mjeseci.

Povećana potražnja za specijalnim proizvodima.

Sve veća briga o zdravlju

Destinacije koje se doživljavaju kao manje zdrave, ignorirat će se znatno više i znatno brže nego je to do sada bio slučaj

Provođenje “active holidays” imat će sve više poklonika

Rast razine obrazovanja

Rast potražnje za proizvodima specijalnih interesa

Povećanje potrebe za kreativnijim komuniciranjem s tržištem i boljim informiranjem

Vremenom siromašni kupci

Povećana potreba za ponudom relaksirajućih sadržaja

Više kratkih odmora umjesto jednog velikog

Rast zahtjevnosti putnika

Sve veća preferencija prema autentičnom doživljaju; sve manje tolerancije za umjetno i standardizirano

Destinacije koje nude raznovrsnu i uravnoteženu ponudu dobivat će na važnosti

34

Utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Sve veća raspoloživost turističkih informacija o destinacijama i proizvodima; sve veća sofistikacija tzv. “tražilica”, omogućit će sve bolju usporedbu destinacija, a time i zaoštriti konkurenciju

Iskusni putnici sami će koncipirati svoja putovanja i direktno rezervirati

Raspoloživost dubinskih informacija o pojedinim proizvodima i njihovoj međusobnoj povezanosti bit će ključni preduvjet uspjeha pojedinačnih web adresa

Rast brige o okolišu

Rast potražnje za ekološki očuvanim destinacijama u kojima će prirodni atributi i gostoljubivost lokalne populacije imati sve izrazitiju ulogu

Upravljanje prostorom postat će sve važniji atribut turističke privlačnosti

Izvor: European Travel Commission, 2010

Vodeći računa o svim tim trendovima valja promišljati kako i na koji način pozicionirati Pirovac kao

turističku destinaciju. Pri tome je polazišna točka specifični resursi i atrakcije te korištenje

kreativnih potencijala da ih se pretvori u zanimljive i posebne turističke proizvode. Pri tome je

izuzetno važno koristiti tematizirane programe, znati ispričati priču (storytelling) i prenijeti

posebitost boravka u Pirovcu. Istovremeno, razvoj treba počivati na ključnom načelu održivosti

koji podrazumijeva dobar odnos i ravnotežu koristi i zadovoljstva lokanog stanovništva, investitora

i turista.

Vezano uz trendove također je važno opisati obilježja gostiju Šibensko-kninske županije. Naime,

prema zadnjem TOMAS ljeto 2017.5 istraživanju više od polovice gostiju ove županije je u dobi

između 30 i 49 godina (57,5%). Riječ je o 75,8% gostiju koji imaju višu školu i više obrazovanje.

Skoro polovica (47,7%) ima mjesečna primanja kućanstva između 2.000 i 3.000 EUR-a. Županiju

najviše posjećuju obiteljski gosti (49,2%) što je više od hrvatskog prosjeka (..). Najzastupljeniji

motivi dolaska su: pasivni odmor i opuštanje, nova iskustva i doživljaji, upoznavanje prirodnih

ljepota, zabava te uživanje u jelu i piću/gastronomija. Kad je riječ o učestalosti dolaska u mjesto

37,8% ih je došlo prvi puta, 27,5% 6 i više puta a za 20,5% u 2017. godini je to bio drugi posjet. Od

izvora informacija najviše se koriste brošura, oglasi i plakati (28,4%), prijašnji boravak (27,4%),

preporuke rodbine ili prijatelja (24,6%); članci u novinama i časopisima (19%) te Internet (18,6%).

S obzirom na duljinu boravka, najveći udio gostiju u Šibensko-kninskoj županiji (64,9%) boravi 4

do 7 dana, dok 24,8% boravi 8 do 10 dana. Od aktivnosti za vrijeme boravka najzastupljenije je

'plivanje i kupanje' (86,9%), odlazak u slastičarnice, kafiće i sl. (74,3%), odlazak u restorane

(64,9%), posjet lokalnih zabavama (57,4%) te izleti u nacionalne parkove (51,3%). Od smetnji u

destinacijama gosti u Županiji su najviše spominjali 'gužve u prometu' (19,8%), 'gužve na

kupališnom prostoru' (preveliki broj kupača) 18,8%, 'buka i remećenje mira na kupališnom

prostoru' (10,9%). Prosječno gosti su u županiji trošili 75,8 eura od čega 43,3% na smještaj, 18,6%

na usluge trgovine i 13,4% na hranu u restoranima i barovima.

5 TOMAS ljeto 2017. – stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj. Institut za turizam Zagreb.

35

5. SWOT analiza

SWOT analiza izvedena iz prethodnih analiza daje uvid u 'snage' i 'slabosti' te 'prilike' i 'prijetnje'

koje dolaze iz okruženja. SWOT analiza odnosi se samo na marketing destinacije.

Ključna prednost Pirovca je u njegovoj lokaciji i dostupnosti svih ključnih atrakcija ovog dijela

Dalmacija. Atrakcije su dostupne na dnevnoj bazi, bilo da se radi o atrakcijama u Zadru, Šibeniku

ili nacionalnim parkovima (NP Krka, NP Kornati). Pirovac krasi razvedeni arhipelag s lijepim

vizurama što čini boravak ugodnim i takvo okruženje stvara dodanu ambijentalnost. Toplo more

također predstavlja prednost, posebno za obiteljske goste. Konačno, povijesno-kulturno nasljeđe,

koje tek treba u punoj mjeri valorizirati, dodat će novu dimenziju boravka u destinaciji s obzirom

na aspekt upoznavanja kulturnih vrijednosti. Zbog svega toga ovdje je na raspolaganju široka

paleta turističkih aktivnosti na relativno malom prostoru uz istovremenu 'očuvanost' prostora i ne

preveliku 'zagušenost', tako da je još uvijek očuvan 'duh malog mjesta'.

Međutim, prilike koje Pirovac ima tek treba iskoristiti u smislu razvoja široke palete različitih

turističkih proizvoda i njihovog aktivnijeg nuđenja na turističkom tržištu. To podrazumijeva razvoj

proizvoda, jače povezivanje s okruženjem ali i intenzivnije promoviranje kako bi tu 'činjenicu' bolje

prepoznavali potencijalni gosti. Kad je riječ o neiskorištenim potencijalima kulturno-povijesne

cjeline i ključnih naslijeđenih kulturnih atrakcija moguće je korištenje EU fondova te njihova

obnova i turistička valorizacija. Područje Ravnih kotara, također, tek treba bolje valorizirati, a u

prilog toj činjenici ide da je posljednjih godina primjetan rast potražnje za odmorom u takvim

prostorima, bilo da se radi o rekreaciji ili o mogućnosti upoznavanja ruralnog načina života.

Posljednjih godina turistički promet stalno je u porastu i brži razvoj turizma moguće je ostvariti ali

uz istovremenu brigu o održivosti tog razvoja. Kupci tragaju na manjim odredištima koja njeguju

autentičnost i brinu o svom nasljeđu. Konačno, trend je putovanja izvan glavne sezone i s obzirom

na turističke proizvode Pirovca (i okruženja) moguće je taj trend iskoristiti.

Ipak, Pirovac se danas suočava s određenim slabostima koje valja prevladati. Prvo, cestovni

promet kroz mjesto, Jadranska magistrala, u kojoj se ljeti dosegne i 10.000 vozila dnevno 'presjeca'

mjesto što dijelu gostiju smanjuje atraktivnost boravka. Povijesni centar Pirovca ('Staro selo') tek

je manjim dijelom uređeno i iako predstavlja veliki potencijal u ovome trenutku nije iskorišten.

Dio problema i prepreka koji stoje na putu je vlasništvo nad objektima pa se može pretpostaviti

da će trebati dulje vremena za njegovo potpuno uređenje.

Iako još razmjerno očuvan u pojedinim dijelovima Pirovca vidljiva je i arhitektonska devastacija u

smislu nedovoljnog respektiranja stila i načina gradnje u Dalmaciji. Tako je moguće vidjeti boje

fasada, arhitekturu kuća i korištenje materijala koje ne pripadaju ovom podneblju što smanjuje

atraktivnost pojedinih dijelova Pirovca. Uz to, i kad je riječ o vrtovima i okućnicama među

određenim brojem lokalnog stanovništva kao i vikendaša ne postoji dovoljno razumijevanja za

čuvanje lokalnog nasljeđa i sadnju autohtonih biljaka ovog područja. Isto tako u ovome trenutku

ne postoji u sustavu dovoljno razrađen sustav informiranja po principu 'svi o svima', pa bi tako,

36

primjerice, u svim destinacijama u okruženju informatori trebali znati pružati informacije o Pirovcu

i mogućnostima odmora.

Kad je riječ o prijetnjama one proizlaze iz nedovoljne povezanosti turizma s drugim gospodarskim

aktivnostima. Primjerice, s poljoprivredom i jačanja gastronomske ponude. Drugo, za očekivati je

da će s obzirom na kontinuiran trend rasta turističke potražnje sve destinacije u okruženju

intenzivirati svoj razvoj, realizirati turističke projekte i brže se razvijati. Također, budući da

određeni projekti, posebno oni vezani uz obnovu i aktiviranje kulturnih resursa, zbog ovisnosti od

nacionalnih i EU sredstava, ne budu realizirani u duljem vremenskom razdoblju. Također vrijeme

može produljiti i dugotrajno rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. Konačno, ukoliko se produlji

ekonomska nestabilnost ona će uvijek predstavljati prijetnju.

Ključne interne snage i slabosti, te prilike i prijetnje razvoju turizma koje dolaze iz okruženja

rezimirati su u sljedećoj tablici (Tablica 5.1.).

Tablica 5.1. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Lokacija (blizina) u odnosu na atrakcije u

okruženju

Prometna dostupnost

Razvedeni arhipelag s lijepim vizurama

Toplo more

Bogato povijesno-kulturno nasljeđe

Široka paleta turističkih aktivnosti na

relativno malom prostoru

Očuvanost mjesta (s obzirom na trend

apartmanizacije)

Nova marina

Cestovni promet kroz mjesto (Jadranska

magistrala) s velikim brojem vozila u

sezoni

Neuređenost povijesnog središta mjesta

Nedovoljno valorizirana povijesno-

kulturna baština

Vlasništvo nad objektima u 'Starom selu'

Arhitektonska devastiranost pojedinih

dijelova naselja

Nedovoljna marketinška povezanost s

okruženjem (zajednička promocija,

kreiranje proizvoda)

PRILIKE PRIJETNJE

Razvoj široke palete različitih turističkih

proizvoda

Povezivanje s destinacijama u okruženju

EU fondovi (obnova kulturno-povijesne

cjeline)

Aktiviranje područja Ravnih kotara

Trend povećanje broja turističkih dolazaka

Potraga za manjim odredištima koja

njeguju autentičnost

Trend putovanja izvan glavne sezone

Snažniji razvoj nautičkog turizma

Nedovoljna povezanost turizma s drugim

gospodarskim aktivnostima

Brži razvoj konkurencije

Nemogućnost realizacije projekata zbog

ovisnosti o nacionalnim i EU sredstvima

Nemogućnost realizacije projekata

vezanih uz kulturnu baštinu zbog

dugotrajnog rješavanja imovinsko-pravnih

pitanja

Prolongirana ekonomska nestabilnost

37

6. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA

6.1. Vizija i ciljevi razvoja Definiranje vizije turističke destinacije odgovara na pitanja kakva će ona biti u budućnosti,

odnosno, kakva je njena željena slika kroz dulje vremensko razdoblje. S jedne strane ta slika počiva

na postojećem stanju i mogućnostima koje proizlaze iz vlastitih snaga i okruženja, a s druge strane

se temelji na željama i ambicijama dionika i vjerovanju da se ona može ostvariti. Zbog toga je

važno da je svi u destinaciji prihvate kako bi postala polazna točka promišljanja u djelovanju i

poslovnim planovima dionika, kao i točka inspiracije za turistički razvoj Pirovca.

Prije vizije važno je odrediti i odrednice na kojima će se temeljiti budući razvoj turizma u Pirovcu.

Temeljeći se na obilježjima turizma u Pirovcu, obilasku terena te razgovorima s dionicima temeljne

odrednice budućeg razvoja su:

Aktivno upravljanje prostorom

Aktivno upravljanje prostorom uključuje odgovoran odnos prema okolišu i njegovu zaštitu. To

ujedno znači zaštitu kvalitete prostora, bioraznolikost, upravljanje otpadom. Prilikom

investicijskih projekata važno je poštovati nosivi kapacitet mikrolakacija, posebno u odnosu na

postojeću infrastrukturu. Također je prilikom gradnje važna primjena suvremenih tehnoloških

standarda (npr. korištenje obnovljivih izvora energije, ugradnja učinkovitih sustava

hlađenja/grijanja i dr.) kako od strane novih turističkih poduzetnika tako i kod lokalnog

stanovništva. Upravljanje prostorom podrazumijeva brigu o kontroli 'turistifikacije' destinacije,

uređenju i rasporedu javnih prostora. Konačno, posebno je važno voditi brigu o očuvanju

specifičnog 'duha mjesta', budući da Pirovac želi svoju poziciju graditi, među ostalim, na destinaciji

uređenoj s 'osjećajem brige za detalje'. To znači da se posebna pažnja posvećuje cjelokupnoj

urbanoj galanteriji (klupice, rasvjeta, posude za cvijeće, hortikultura, turistička signalizacija i

Aktivno upravljanje prostorom

• odgovornost prema zaštiti okoliša

• poštovanje prostornih planova

• čuvanje javnih površina

• stalna briga o uređenju destinacije

Čuvanje i obnova kulturno-povijesnog

nasljeđa

• poticanje na obnovu kulturnih resursa

• čuvanje materijalih i nematerijalim tradicionalih vrijednosti

Stalni rad na kvaliteti turističke ponude

• praćenje trendova na turističkom tržištu

• stvaranje inovativnih turističkih proizvoda

• kontinuiran rad na kvaliteti ljudskih resursa

Zajedništvo i suradnja

• razvoj partnerstva u destinaciji

• razvoj suradnje s dionicima razvoja turizma u okruženju

38

interpretacija, ograde, popločenja, oglašavanje u prostoru). Pri tome je važno pažljivo uskladiti

boje, oblike i materijale koji se trebaju uklopiti na način da su svi dijelovi destinacije 'ugodni oku'

i daju osjećaj mjere i estetike.

Čuvanje i obnova kulturno-povijesnog nasljeđa

Čuvanje i obnova kulturno-povijesnog nasljeđa podrazumijeva aktivan pristup rješavanju

imovinsko-pravnih odnosa te aplikaciji za sredstva EU za obnovu kulturne baštine i njezino

stavljanje u funkciju. Ambijentalnosti i duhu destinacije Pirovac pridonosi 'staro selo' pa čuvanje

baštine predstavlja načelo razvoja. Osim čuvanja kulturnih resursa od njihove devastacije, također

je važno čuvati cjelokupnu materijalnu i nematerijalnu baštinu, prikupljati i evidentirati sve

podatke o kulturi života i rada na području Pirovca i šire regije.

Stalni rad na kvaliteti ponude

Potreba kontinuiranog rada na podizanju kvalitete ponude znači sagledavanje činjenice da su

turisti sve obrazovaniji i iskusniji putnici, da traže vrijednost za novac i kvalitetu vremena koji su

odlučili provesti u nekoj destinaciji. Znači da Pirovac treba razvijati turističku ponudu u kontekstu

integriranog turističkog doživljaja što podrazumijeva individualan pristup pojedinim ciljnim

segmentima i promišljanje njihovih potreba i želja. To se postiže kroz sveukupni destinacijski

menadžment koji brine o turističkoj infra i supra strukturi, bogatu ponudu tematiziranih obilaska

okolice, niz različitih aktivnosti samoj destinaciji pažljivo kreiranih i promišljenih detalja, kvalitetnu

interpretaciju i osiguravanje dobre informiranosti gostiju.

Zajedništvo i suradnja

U svijetu globalizacije lokalne je vrijednosti moguće sačuvati samo zajedničkim radom, odnosno,

suradnjom i partnerstvom između nositelja javne vlasti i privatnog sektora te civilnog sektora.

Važno je stvarati poticajnu društvenu klimu, ukazivati na odgovornost svih nositelja razvoja u

promišljanju i djelovanju prema željenoj budućnosti destinacije Pirovac. Uz to, sve odluke važno

je donositi transparentno i o svemu informirati širu javnost. Strateška razvojna usmjerenja

moguće je realizirati samo uz usklađivanje interesa, koji ponekad mogu biti suprotstavljeni pa je

potrebno poticajno okruženje kako bi se prevladale razlike i iznašla optimalna rješenja.

Važno je spomenuti i Strategiju razvoja općine Pirovac 2014.-2020.6 koja glasi: „Općina Pirovac je

mjesto poticajnog okruženja za nove investicije, poduzetničke ideje te inicijative mladih koje

potiču razvoj cjelokupne lokalne zajednice. To je atraktivna i prepoznatljiva turistička destinacija

koja spaja tradiciju, kulturu i prirodu u jedinstven doživljaj za turiste tijekom cijele godine.“ Jedan

od strateških ciljeva u spomenutoj strategiji je „Povećanje gospodarskog razvoja bazirano na

razvoju i povećanju turističke konkurentnosti, ino i domaćim ulaganjima u turizmu, tradicionalnoj

poljoprivredi i poduzetničkoj djelatnosti.“

6 Strategija razvoja općine Pirovac 2014.-2020. (2015). AZRA d.o.o. Agencija za razvoj Varaždinske županije.

39

Vezano u navedena načela potrebno je definirati viziju pri čemu treba jasno odgovoriti na pitanja

kakva destinacija Pirovac želi biti, koga želi privlačiti, kakav odmor nudi i koji su faktori uspjeha

turističkog razvoja.

Vizija Pirovca, prije svega, polazi od potrebe osiguranja blagostanja za život lokalne zajednice,

očuvanja naslijeđenih vrijednosti te potrebe oblikovanja turističke ponude koja će omogućiti

gostima osjećaj destinacije kvalitetne i raznolike ponude, koja je rezultat kvalitete u samoj

destinaciji kao i dobre povezanosti i mogućnosti uživanja u atrakcijama u okruženju.

Faktori uspjeha destinacije Pirovac proizlaze iz valorizacije ključnih prednosti, a to su:

Blizina i dostupnost iznimnih atrakcija cijele Dalmacije – što je čini idealnom lokacijom za

opuštanje i sadržajan boravak

Dobro umrežavanje s ponudom u okruženju

Kontinuirano uređenje destinacije i briga o održivosti razvoja turizma

Ponuda raznolikih i kvalitetnih sadržaja u samoj destinaciji s brigom o aspektima

prihvatnog kapaciteta

Kakva destinacija?

•Uređana s brigom za detalje

•Ugodna i ambijentalna

Za koga?

• Obitelji s djecom

• Mladi

• Srednja dob

• Zrela dob

Kakav odmor?

• Miran, obiteljski uz plažu i toplo more

• Aktivan odmor

• Uživanje u ruralnim predjelima Ravnih kotara

• Upoznavanje iznimnih kulturnih i prirodnih atrakcija Dalmacije

Pirovac je ugodna i uređena destinacija u kojoj se gosti mogu opuštati uz plažu, toplo i čisto

more, a istovremeno slagati odmor 'po mjeri' birajući između obilaska UNESCO atrakcija,

nacionalnih parkova i parka prirode, aktivnog odmora i sportskih aktivnosti ili uživanja u

ruralnim predjelima Ravnih kotara. Boravak u Pirovcu, u kojem su različite mogućnosti tako

blizu, potiče sadržajnost odmora ali i ostavlja dovoljno prostora za vraćanje mira i snage.

40

6.2. Prostorna koncepcija razvoja

Pirovac je jedna od najmanjih općina Šibensko-kninske županije koju čine svega tri naselja -

Pirovac na obalama Pirovačkog zaljeva te Kašić i Putičanje u unutrašnjosti. Pritom se na naselje

Pirovac odnosi 1.704 stanovnika prema Popisu iz 2011. godine ili blizu 90%, a na preostala dva

naselja svega 226 stanovnika. Na naselje Pirovac odnose se i sve glavne funkcije – općinska uprava,

pošta, ambulanta i osnovna škola. Iako zbog toga nema potrebe za unutarnjom podjelom općine,

ipak se može na poseban način tretirati priobalna zona orijentirana skoro isključivo na primorski

kupališni turizam i unutrašnjost u području Ravnih kotara, orijentirana pretežito na ruralni turizam

te ekoturizam (promatranje ptica) i ribolovni turizam s obzirom na obuhvat dijela Parka prirode

Vransko jezero.

Unutar primorske zone izdvaja se obalni dio u samom naselju Pirovac dug 4,4 km, na koji se odnosi

i velika većina plažnih kapaciteta, te obalni potezi u nenaseljenom obalnom dijelu priobalja prema

sjeverozapadu i jugu dugi ukupno 3,5 km. Dio prema zapadu blizu Jadranske magistrale dug oko

kilometar ima značaj kao poveznica s Vranskim jezerom, a s obzirom na trenutnu neuređenost i

kao rezervni prostor za širenje plažnih kapaciteta. Šumovitiji dio prema jugu u uvali Makirina dug

oko 2,4 km već se zahvaljujući postojanju šetnice koristi kao dodatni plažni prostor, a važan je i

kao perspektivna zona zdravstvenog turizma s obzirom na postojanje ljekovitog blata.

U okviru samog naselja Pirovac ističu se i dvije posebne zone 'Miran' i 'Stara riva'. 'Zona Miran'

kod glavne gradske plaže je prostornim planom određena za hotele i kampove, a trebala bi se kao

gradska plaža sa središtem Pirovca povezati atraktivno uređenom priobalnom šetnicom. Zona

'Stara riva' uz povijesnu jezgru mjesta trebala bi poslužiti kao osnova za oživljavanje povijesne

jezgre mjesta, zbog čega je potrebno poticati otvaranje ugostiteljskih objekata uz samu rivu. Ipak,

cijeli obalni dio općine treba promatrati kao cjelinu, posebice s obzirom na mogućnost uređenja

atraktivne biciklističke staze cijelom dužinom priobalja na trasi međunarodne EuroVelo

Mediteranske rute s nastavcima prema Parku prirode Vransko jezero, otoku Murteru i Šibeniku,

čime bi se značajno digla kvaliteta atrakcijske osnove cijele općine.

Na sličan način u okviru unutrašnjosti treba posebno promatrati dio uz zaštićeno područje

Vranskog jezera te područje samih naselja Kašić i Putičanje primarno orijentiranih na ruralni

turizam. Dio uz Vransko jezero uključuje i oko 4 km dugu obalnu crtu važnu kao zonu ekoturizma

i ribolovnog turizma, uz koju prolazi i atraktivna biciklističko-pješačka staza U širu zonu Vranskog

jezera spada i obližnje jezerce Benča, udaljeno od jezera svega 500 metara.

Za prostornu organizaciju općine Pirovac veću važnost od unutarnje podjele ima suradnja sa

susjednim prostorima koji dijele isti turistički proizvod odnosno atrakcijsku osnovu. To se u prvom

redu odnosi na općinu Tisno u čijem je sastavu područje Prosike prirodno orijentirano na Pirovac,

s jednim od glavnih ulaza u Park prirode Vransko jezero, a u širem smislu i na općine Pakoštane i

Stankovci te područje grada Benkovca u Zadarskoj županiji koji također participiraju u Parku

41

prirode. S obzirom na blizinu i zajedničko korištenje brojnih atrakcija dodatna suradnja je osim

općinom Tisno poželjna i s obližnjim gradom Vodice i općinama Murter i Tribunj kao zapadnim

dijelom Šibenske rivijere.

6.1. Prostorna organizacija općine Pirovac

Izvor: autor

42

7. MARKETINŠKE SMJERNICE

7.1. Ciljna tržišta Turističko tržište, sve više segmentirano, u destinacijama očekuje proizvode prilagođene njihovim

specifičnim željama i potrebama. Zbog toga promišljanju razvoja proizvoda i njegovih

sastavnicama treba prići iz 'perspektive kupca' i sagledati koje sastavnice proizvoda vrednuje i što

sve očekuje. Različite segmente kupaca obilježavaju različita obilježja, pa se tako mogu posebno

promatrati demografski i interesni segmenti.

Ciljni demografski segmenti su: mladi parovi, obitelji s djecom, zrela dob, treća dob.

Mladi parovi

(26-35)

Riječ je o segmentu koji putuje tijekom cijele godine, često na kratke odmore. Platežno su sposobni ali s 'nedostatkom' vremena pa često traže iskustva s puno različitih sadržaja. Informiraju se putem interneta i društvenih mreža, od prijatelja. Istraživanja7 pokazuju kako u Hrvatskoj pada udio obiteljskih gostiju (što je posljedica globalnih – sve manje obitelji) te raste udio dolazaka samo s partnerom.

Ovaj segment zanimljiv je za Pirovac zbog blizine atrakcija u okruženju te različitih mogućnosti sporta i rekreacije, koje ovaj segment preferira.

Obitelji s djecom

(oko 35-50 godina)

Obitelji s djecom putuju tijekom školskih praznika, imaju ograničene prihode pa traže dobru vrijednost za novac. Važne su im 'provjerene' i sigurne destinacije. Glavni motiv kod biranja su potrebe djece. Informiraju se na internetu i skupljaju informacije od prijatelja.

Riječ je o tradicionalno značajnom segmentu za Pirovac koji će i u budućnosti biti dominantan, prvenstveno zbog prilagođenih plaža, toplog mora, mira za ugodan obiteljski odmor.

Zrela dob

(oko 50-60 godina)

Riječ je o još uvijek radno aktivnim gostima ali koji putuju tijekom cijele godine, imaju više sredstava i vremena i žele 'ugoditi sebi'. Zanimaju ih mjesta s 'duhom i šarmom', dobri restorani, upoznavanje lokalnog načina života, obilasci kulturnih atrakcija.

Zrela dob zanimljiva je za Pirovac posebno za proljetne i jesenske mjesece kada može biti ugodno mjesto odmora, još mirnije nego ljeti i idealna lokacija za izlete u širu okolicu.

Treća dob

(65+)

Ovaj segment putuje u proljeće i jesen, uglavnom organizirano u grupi. Traže jednostavan i ugodan smještaj i mirnije destinacije. Vole razgledavanje atrakcija i informiraju se najviše putem preporuka.

7 Institut za turizam (2018). TOMAS ljeto 2017. – stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj. Institut za turizam,

Zagreb.

43

Za Pirovac su zanimljivi za pred i post sezonu.

Osim demografskih ciljnih segmenata za Pirovac je, vezano uz proizvode, važno sagledati i interesne segmente. Riječ je o sljedećim segmentima:

Sportski rekreativci Riječ je o individualnim rekreativcima koje fizička aktivnost motivira u kontekstu brige o zdravlju, 'životnog stila', 'vraćanja snage' i 'odmaka od svakodnevice'. Riječ je o cikloturistima, lovcima i ribolovcima, ljubiteljima hodanja, sportova na vodi i dr. Ovaj segment preferira udoban smještaj i kvalitetnu domaću hrana. Većinom su zainteresirani za ukupne sadržaje destinacije, ekološki su osviješteni i informiraju se na Internet stranicama.

Motivirani kulturnom Gosti koji putuju motivirani kulturnom iznadprosječno su obrazovani, cijene autentična iskustva i kvalitetnu interpretaciju i različite mogućnosti doživljaja kulturnih sadržaja (npr. sudjelovanje). Razina interesa varira od npr. 'pasioniranih' koje kultura motivira na dolazak, preko 'ljubitelja' kojima je to važan kriterija odabira destinacije do 'zainteresiranih' koji uživaju u dotičnoj aktivnosti, ali kao i u ostaloj ponudi destinacije. Pirovac može zadovoljiti zbog svoje lokacije sve tri podgrupe ovog segmenta.

Ekoturisti Sve je veći broj ekoturista na tržištu. Preferiraju aktivnosti u prirodi i posebno su osjetljivi na odgovorno ponašanje u destinaciji prema okolišu i prirodnom okruženju. S obzirom na Vransko jezero i aktivnosti koje pruža kao i blizine nacionalnih parkova Pirovac je poželjna destinacija za ovu grupu turista. Shodno tome, i sama destinacija u svim aspektima treba pratiti i uvažavati ekološke standarde što je više moguće (i to pokazati).

Eno-gastro Enogastro turisti putuju tijekom cijele godine, obično na kratka putovanja. Motivira ih upoznavanje hrane i vina, autentični gastronomski doživljaji, usko povezani s kulturom (kultura života i rada). Cijene autentične sadržaja u destinaciji.

Nautičari Nautičari su gosti srednje dobi i više platežne moći koji uglavnom dolaze iz razvijenih zemalja. Informiraju se putem preporuke prijatelja i specijaliziranih časopisa. S obzirom na novu i kvalitetnu opremljenu marinu Pirovac i slikovitost mjesta kao i povezanost Pirovca s autocestom za očekivati je daljnji rast potražnje ovih gostiju.

Prema podacima Turističke zajednice općine Pirovac u razdoblju od 2009. do 2013. obitelji (35-49) su bile najveći potrošački segment u Pirovcu. Primjerice, 2013. njihov je udio bio 38,6. Slijedili su gosti srednje životne dobi (50-65) s udjelom od 26,8%.

44

7.2. Portfelj turističkih proizvoda Polazi se od valorizacije resursa i atrakcija na način da se lokalnom stanovništvu omogući

podizanje kvalitete života, turistima očekivani doživljaji a poslovnom sektoru ostvarenje željenog

profita. Prostorna obilježja Pirovca i okruženja uz klasični odmorišni turizam ('sunce i more')

pogoduju razvoju različitih/selektivnih oblika turizma karakterističnih za očuvani ruralni prostor.

Riječ je o sljedećem proizvodnom portfelju:

Slika 6.2.1. Sustav turističkih proizvoda Pirovca

Turistički proizvod

'Sunce i more' Klasični odmorišni turizam

Aktivni odmor Cikloturizam

Pješačenje

Lov i ribolov

Kulturni turizam Turizam baštine

Turizam događanja

Gastronomija

Ekoturizam Promatranje ptica

Nautički turizam Jahting

Ruralni turizam Doživljaj života na selu

Većinu ovih proizvoda Pirovac može nuditi samostalno ali ih obogaćuje s jačim povezivanjem s

okruženjem. Posebno je to važno kod kulturnog turizma – turizma baštine, ekoturizma te svih

oblika aktivnog odmora (povezivanje cikoturističkih i pješačkih staza sa stazama destinacija u

okruženju).

Turistički proizvodi su vrlo kompleksni spojevi materijalnih (fizičkih) i nematerijalnih (uslužnih)

komponenti. Njihov razvoj, promocija i prodaja u ingerenciji su niza različitih dionika iz javnog i

privatnog sektora pa je njihova konkurentnost usko povezana s mogućnošću međusobnog

umrežavanja i zajedničkog djelovanja s ciljem isporuke kupcu obećanih vrijednosti.

Imajući na umu tržišne trendove i činitelje uspjeha pojedinih proizvoda, u nastavku se opisuju

ključni razvojni aspekti turističkog portfelja Pirovca.

45

'Sunce i more'

Opis proizvoda 'Sunce i more' temeljeni je turistički proizvod Pirovca jer

predstavlja glavni motiv dolaska turista. Razlog tome je toplo more

i ugodna klima, a proizvod upotpunjuju plaže, ugođaj povijesne

jezgre, marina te brojne aktivnosti vezane uz vodu – mogućnost

najma brodica, glisera, sandolina, daske za surfanje, pedalina.

Atraktivnost ovog proizvoda dodatno će podignuti planirani

projekti vezani uz uređenje plaža Starine i Lolić. U okviru plaže

Starine predviđa se sklop suvenirnice, ugostiteljski objekt, sklop

dječjeg kluba i kafića te sanitarni objekti. U okviru plaže Lolić

također se planiraju dodatni sadržaji.

Pozicioniranje Pirovac je destinacija mirni kutak Dalmacije za odmor 'po mjeri' s

mogućnošću široke palete aktivnosti i turističkih sadržaja.

Ciljni potrošački segmenti - Obitelji s djecom

- Mladi parovi

- Srednja dob

- Zrela dob

Razvoj proizvoda - Realizacija planova uređenja plaža s različitim sadržajima

- Podizanje kvalitete svih vrsta smještaja (hoteli, privatni

smještaj, kampovi)

- Daljnje uređenje destinacije, šetnica, staza, prometa,

parkirališta, javnih prostora

- Daljnji razvoj sadržaja kulture, zabave i rekreacije

- Širenje palete ponude izleta u okolicu

- Podizanje kvalitete informiranosti gostiju u destinaciji

Aktivni odmor – cikloturizam, pješačenje, lov i ribolov

Opis proizvoda Glavni motivi za proizvode aktivnog odmora su težnja za zdravim

životom, boravkom u prirodi, mentalna relaksacija i odmor. Radi se

o širokom skupu aktivnosti za koje ne postoje precizni podaci ali je

jasno da se radi o brzo rastućoj grupi proizvoda. Očekuje se da će u

budućnosti posebno rasti interes za kombiniranim putovanjima

(npr. 'biciklizam i hrana') te društveno odgovornim putovanjima

(npr. čišćenje okoliša). Koliko će neka destinacija uspjeti na ovom

tržištu ovisi o sportskoj infrastrukturi, posebitosti prirodnog okoliša

(npr. Pirovac i zaleđe i Vransko jezero) ali i kvaliteti svega što je u

domeni destinacijskog menadžmenta, odnosno, uslugama i pratećoj

ponudi u destinaciji.

46

Pozicioniranje Različite mogućnosti 'soft' aktivnosti u Pirovcu i neposrednom

okruženju u prostorima očuvane prirode (Pirovac, ruralno zaleđe

Pirovca, PP Vransko jezero)

Ciljni potrošački

segmenti

- Mladi parovi

- Obitelji s djecom

- Zrela dob (50 do 60)

Razvoj proizvoda - daljnji razvoj i realizacija planiranih biciklističkih staza, njihovo

opremanje, uređenje odmorišta i vidikovaca

- daljnji razvoj i opremanje pješačkih staza, markiranje,

tematiziranje puteva

- daljnji razvoj sportskih manifestacija i događanja i njihova

intenzivna promocija

- unapređenje ponude infrastrukture za lov i ribolov

- poticanje smještajnih objekata na specijalizaciju za aktivne

goste (npr. za bicikliste – mogućnost čuvanja i sušenja opreme,

prilagođeni jelovnici, informacije i promocijski materijali

- razvoja ponude programa: razvoj izleta i programa tematski

oblikovanih sa 'zvučnim' nazivima (npr. 'putevima templara')

Kulturni turizam – turizam baštine, turizam događanja i enogastronomski turizam

Opis proizvoda Kulturni turizam izuzetno je heterogen, a najčešće uključuje

putovanja motivirana upoznavanjem baštine, povijesti, umjetnosti

i 'kulture života i rada' neke društvene zajednice. Procjenjuje se da

oko 40% svih međunarodnih putovanja sadrži određene

komponente kulture. Starija populacija s više slobodnog vremena

i prihoda, ali i mlađa koja je obrazovanija nego prije sve više je

motivirana proizvodima kulture. Kad je riječ o Pirovcu, ponajviše

se misli na turizam baštine, turizam događanja i enogastronomski

turizam. Turizam baštine odnosi se na individualne i/ili

organizirane posjete kulturnim lokalitetima i atrakcijama. Turizam

događanja se odnosi na prisustvovanje različitim festivalima

(kazališnim, filmskim), koncertima, enogastronomskim

događanjima ili nekim drugima koji slave lokalne običaje i tradiciju.

Pozicioniranje Destinacija ugodnog ambijenta s uređenom starom jezgrom,

različitim kulturnim manifestacijama i u neposrednoj blizini

iznimnih UNESCO atrakcija Dalmacije.

Ciljni potrošački segmenti - Mladi

- Obitelji s djecom

- Zrela dob

- Treća dob

47

Razvoj proizvoda - uređenje stare jezgre Pirovca: uređenje objekata i njihova

okruženja

- razvoj tematskih staza obilaska vezanim uz povijesne ličnosti i

događanja

- unapređenje turističke signalizacije i interpretacije (s

elementima zanimljivih priča iz povijesti)

- Unapređenje postojećih kulturnih događanja

- unapređenje gastronomske ponude: izbor namirnica, jela i

slastica vezanih uz tradiciju kraja, edukacija dionika o važnosti

prezentacije tradicionalnih jela

- unapređenje ponude vinskog turizma: edukacija o važnosti

načina ponude i prezentacije vina iz okruženja Pirovca

Eko turizam

Opis proizvoda Eko-turizam nije do kraja definiran pojam ali se može reći da se

radi o proizvodu u kojem sudjeluju ekološki svjesni pojedinci i

grupe koje zanima priroda i bioraznolikost, koji svojim prisustvom

žele što manje utjecati na područje koje su posjetili. Oni preferiraju

konzumacije lokalnih proizvoda s naglaskom na ekološki ili

organski uzgoj, žele uroniti u lokalnu kulturu i običaje, ne vole

masovnost i komercijalizaciju. Budući da vole posjet očuvanim i

zaštićenim područjima izuzetno su zanimljivi Pirovcu, kako zbog

posjeta ruralnim predjelima Pirovca tako i zbog posjećivanja

nacionalnih parkova i parka prirode u okruženju. Posebnu

vrijednost ovdje čine mogućnost promatranja ptica na Vranskom

jezeru.

Pozicioniranje Pirovac je očuvana destinacija koja brine o ekološkim aspektima

razvoja, a za ljubitelje očuvane prirode ovdje su mogućnosti

promatranja ptica i obilazak nacionalnih parkova.

Ciljni potrošački segmenti - Mladi

- Obitelji s djecom

- Srednja dob

- Zrela dob

Razvoj proizvoda - Uređenje interpretacije i signalizacije (vidikovci i druga

mjesta zadržavanja)

- razvoj sustava za obilazak: markirane staze

- razvoj edukativnih programa na temu ekologije

- ponuda tematskih paketa i izleta (ekologija) na Vransko jezero

i nacionalne parkove

48

Nautički turizam - jahting

Opis proizvoda Nautički turizam je vrsta turizma u kojoj je glavni motiv putovanja

plovidba i s njom povezani doživljaji na vodi i kopnu. Jahting

podrazumijeva plovidbu i boravak na brodicama i jahtama, bez

obzira na njihovo vlasništvo, na kojim se uglavnom plovi s

prijateljima ili obitelji. O itinereru se odlučuje u toku plovidbe,

brodom najčešće upravljaju skiperi ili sami korisnici. Potražnja za

jahtingom raste na globalnoj razini kao i u Hrvatskoj. Razvoj

proizvoda ide u smjeru prilagodbe posebnim tržišnim

segmentima, sve starijoj populaciji ali i mlađoj s ciljem stvaranja

lojalnih kupaca. Trend je da se skraćuje duljina putovanja, a

nautičarima postaje sve važnija kvalitetna infrastruktura i

sigurnost kao i opremljenost marina (mogućnost sigurnog veza,

opremljenost servisom, ugostiteljskim, trgovačkim i zabavnim

sadržajima, uslužnost i educiranost osoblja).

Pozicioniranje Idealna polazna luka za izlete i krstarenja izvrsno povezana i

kvalitetno opremljena.

Ciljni potrošački segmenti - Srednja dob

- Mladi

- Obitelji s djecom

Razvoj proizvoda - Kontinuirano podizati kvalitetu usluga

- Podignuti enogastronomsku ponudu u destinaciji

- Kontinuirano podizanje kvalitete informiranost nautičara o

Pirovcu

Ruralni turizam

Opis proizvoda i tržišnog

segmenta

Ruralni turizam obuhvaća odmor i aktivnosti u ruralnim

prostorima pri čemu postoji relativno širok raspon potreba koje

ovi turisti žele zadovoljiti. To mogu biti intelektualne stimulacije,

kontakti s domaćim stanovništvom, potraga za izgubljenim mirom,

jednostavnim i tradicionalnim načinima života. Gosti u

neposrednom kontaktu s prirodom žele osjetiti opuštanja i

psihofizičku rekuperaciju.

Pozicioniranje Očuvan prostor zaleđa Pirovca s malim izdvojenim selima s

osjećajem 'odvojenosti' ali i blizine svega.

Ciljni potrošački segmenti - zrela dob

- mladi parovi

- obitelji s djecom

Razvoj proizvoda - poticanje uređenja kuća i okućnica

- poticanje uređenja i ponude OPG-ova

49

- unapređenje ugostiteljske ponude

- programi edukacije za OPG-ove, vlasnike kuća za odmor,

hotelijere

- daljnje unapređenje turističke signalizacije i interpretacije

- osmišljavanje enogastronomske manifestacije

- poticanje proizvodnje i prodaje lokalnih namirnica (kroz

ugostiteljske objekte, trgovine, suvenirnice)

7.3. Komunikacija s tržištem Imajući u vidu analizu dosadašnjih promotivnih aktivnosti, Turistička zajednica Pirovca bi se

sukladno svojim financijskim mogućnostima u razdoblju od 2019. do 2024. trebala fokusirati na

uspostavljanje novog brendiranja Pirovca kao mirnog i ugodnog kutka Jadrana koji u sebi sadrži

ključne atribute potrebne suvremenom čovjeku: mir, opuštanje i prirodu te blizinu nacionalnih

atrakcija. Brend Pirovac odnosi se na turistički brend destinacije, a novi sustav brendiranja je

polazišna točka od koje polazi sva marketinška komunikacija i sve promotivne aktivnosti. Pod

novim brendom Pirovca treba se ujednačiti sva komunikacija s tržištima uključujući klasične

tiskane materijale kao i internetske stranice, YouTube kanal, fb stranice i dr. Kako bi aktivnosti na

području promocije imale sinergijski učinak neophodno je da se sva komunikacija odvija pod

zajedničkim nazivnikom. Logotip, internetske stranice, marketinške kampanje, brošure i ostalo su

alati pomoću kojih šaljemo ključne poruke o brendu destinacije i nužno je da budu ujednačeni.

U prijelaznoj fazi, do odabira novog brenda Pirovca, potrebno je što više unificirati komunikaciju

s tržištem pod „kišobranom“ slogana Pirovac Oasis of Senses, zatim napraviti snažan zaokret ka

on-line oglašavanju, ustrojiti sustavnu komunikaciju s javnostima, nastaviti razvijati nove

turističke proizvode, odnosno širiti njihovu paletu, ulagati u daljnji razvoj destinacijske turističke

infrastrukture, stvoriti uvjete za jače privlačenje poduzetničkog interesa i ulaganja u hotel/e više

kategorije s dodatnim sadržajima usmjerenim na turističke proizvode destinacije, podići kvalitetu

obiteljskog smještaja kroz sustavne edukacije pružatelja usluga i pomoći u nalaženju povoljnih

uvjeta financiranja putem mjera Ministarstva turizma, HBOR-a i sl, transformirati i podići kvalitetu

usluga u destinaciji kroz edukacije stanovništva.

Promocijske aktivnosti koje su namijenjene podizanju i pozicioniranju brenda Pirovca kao mirnog

i ugodnog kutka Jadrana, povećanju atraktivnosti i konkurentnosti Pirovca kao turističke

destinacije i privlačenju novih skupina gostiju prema na emitivnim tržištima su:

- Online oglašavanje,

- Udruženo oglašavanje u suradnji s županijskom turističkom zajednicom prema HTZ-ovom

modelu,

- Odnosi s javnostima kroz kreiranje sadržaja za razne skupine javnosti (domaći i strani

novinari, turisti, stručna javnost, dionici u turizmu destinacije, stanovnici Pirovca i slično)

- Komunikacija i pružanje informacija u destinaciji

50

OGLAŠAVANJE

U oglašavanju turističke ponude Pirovca potrebno je napraviti snažan zaokret prema online

oglašavanju. Neophodno je biti nov i drugačiji te integrirati sve digitalne kanale kako bi poruka

koju nastoji prenijeti bila što jasnija, a efekt multiplikativan. Ovisno o budžetu, potrebno je

provesti oglašavanje na tržištima na način da se najznačajniji dio sredstava usmjeri u online

oglašavanje na pet primarnih tržišta: Sloveniju, Njemačku, Češku, Slovačku i Poljsku.

Posebno treba obraditi online oglašavanje u Hrvatskoj i to kroz native oglašavanje i oglašavanje

sadržaja o destinaciji koji bi bio zanimljiv korisniku.

Tijekom godine na tržištima je nužno provesti dvije kampanje:

Brend kampanja – čiji je cilj pozicioniranje i povećanje prepoznatljivosti brenda Pirovac

kao mirnog i ugodnog kutka Jadrana koji u sebi sadrži ključne atribute potrebne

suvremenom čovjeku: mir, opuštanje i prirodu i blizinu nacionalnih atrakcija.

Kampanja za pred i posezonu (u dva dijela) čiji je cilj smanjiti izrazitu sezonalnost

destinacije i povećanje broja gostiju u razdoblju pred i posezone s naglaskom na ključnim

proizvodima destinacije (aktivni i zdravstveni turizam, lov i ribolov).

ONLINE KAMPANJE

NAZIV KAMPANJE RAZDOBLJE

Brend kampanja prosinac – ožujak

Kampanja za predsezonu 1. dio ožujak – svibanj

Kampanja za posezonu kolovoz – rujan

Budžete za kampanje potrebno je predvidjeti u programu rada na način da se 40 posto budžeta

odvoji za brend kampanju, a 60 posto (30+30) za kampanju za pred i posezonu. Optimalno bi bilo

provesti oglašavanje na Google platformama (tražilica, Youtube i GDN - Google Display Network),

Facebooku, Instagramu (potrebno je kreirati račun) i Tripadvisoru. Poželjno je da sve kampanje

imaju isti kreativni potpis s razlikama u porukama koje komuniciraju (brend te proizvodi u pred i

posezoni).

Oglašavanje na internetskim tražilicama putem zakupa ključnih riječi jedan je od najučinkovitijih

načina za podizanje razine vidljivosti brenda, kao i pružanja kvalitetnih podataka o destinaciji.

Odabir ključnih riječi za destinaciju Pirovac predstavlja izazov jer je i to jedan od načina kreiranja

prepoznatljivosti turističkog brenda destinacije.

Društvene mreže su učinkovit kanal za marketinške aktivnosti stoga je i cilj što više biti prisutan

na njima kako bi se brend Pirovca dodatno pozicionirao i postao prepoznatljiv. Ovaj kanal idealan

je za kampanju kojom se promovira pred i posezona kroz ponudu i turističke proizvode destinacije.

Preporuka je da se oglašavanje i komunikacija obavljaju prvenstveno na društvenim mrežama

Facebook i Youtube te da se svakako započne komunikacija i putem Instagrama za mlađu publiku.

51

Pirovac već komunicira sa širokom publikom putem svoje fb stranice Pirovac Tourist Board i

YouTube kanala Feel Pirovac, a u budućnosti je neophodno obje komunikacije staviti pod

zajednički nazivnik koji će proizaći iz krovnog brenda destinacije. Neophodno je da komunikacija

sadržaja na Facebook stranici odvija dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, a zbog važnosti

njemačkog tržišta za destinaciju optimalno bi bilo imati komunikaciju putem objava (postova) i na

njemačkom jeziku. Izuzetno je bitno pronaći zanimljiv i kreativan način privlačenja pažnje na

društvenim mrežama jer je inovativnost i kvaliteta sadržaja prioritet u komunikaciji na njima.

Oglašavanje na društvenim mrežama treba provesti na primarnim i sekundarnim tržištima u istim

intervalima kao i ostala oglašavanja tijekom godine jer ona predstavljaju svojevrsnu potporu

ostalim oglašivačkim aktivnostima na tražilicama i online portalima. Društvene mreže, od kojih je

Facebook najraširenija, su izuzetno snažan kanal za najavu i promociju događanja u destinaciji i

predstavljaju brz način komunikacije s tržištima. Potrebno je ostvariti kontakt i interakciju s

korisnicima (engagement) te doći do novih pratitelja koji će lajkati i dijeliti objave TZ Pirovca.

Potrebno je razlikovati oglašavanje već objavljenog sadržaja (posta) ili oglašavanje oglasa kojeg

producira turistička zajednica. Objavljivanje sadržaja na profilu TZ Pirovca nije isto što i

oglašavanje sadržaja jer taj sadržaj vide samo pratitelji (prijatelji) fb stranice Pirovca, a sadržaj koji

se oglašava ima puno veći doseg i njega vide i korisnici društvenih mreža koji nisu pratitelji stranice

TZ Pirovca te je zahvaljujući naprednim sustavima oglašavanja moguće je precizno odrediti ciljanu

skupinu korisnika ovisno o dobu, spolu, preferencijama i slično. Prednost Facebooka je što ga

koriste starije i mlađe dobne skupine koje preferiraju imidž, kolaž foto i video oglase. TZ Pirovca

bi trebala u komunikaciji s tržištima koristiti i Instagram i to isključivo za pokazivanje kratkih

(maksimalno jedna minuta) imidž video uradaka o destinaciji te atraktivnih imidž fotografija

destinacije.

Oglašavanje na YouTube-u putem video uradaka predstavlja vrlo učinkovit kanal za brendiranje

destinacije. Također, YouTube, kao najveća svjetska platforma za video sadržaje ima izuzetno velik

doseg, a sam video je izrazito atraktivan i može poslužiti kao svojevrsna turistička razglednica

destinacije, ali i kao format pomoću kojeg se emocije i doživljaju šalju u „svijet“.

Budući online oglašavanje (uključujući i oglašavanje na društvenim mrežama) zahtjeva značajna

financijska sredstva predlaže se da TZ Pirovca s Turističkom zajednicom Šibensko kninske županije

dogovori jedinstveni media plan, odnosno zajedničku kampanju koju će kandidirati u model

udruženog oglašavanja Hrvatske turističke zajednice. Na taj način značajan dio sredstava bit će

financiran iz sredstava HTZ-a te će trošak oglašavanja za TZ Pirovca biti prihvatljiviji. U tom slučaju,

uz krovni brend Pirovca (uvjeti udruženog oglašavanja) potrebno je komunicirati i krovni brend

Croatia – full of life, te županijski brend 'Dalmacija – Šibenik'.

FOTO I VIDEO MATERIJAL

Foto i video materijali predstavljaju izuzetno bitan segment promocije svake destinacije i svih

turističkih proizvoda te pripadaju marketinškoj infrastrukturi koja se koristi u svim promocijskim

aktivnostima. Česta je izreka da „Slika govori tisuću riječi“ i što se tiče turističke promocije uistinu

52

je tako. Kvalitetne fotografije, spotovi i filmovi o destinaciji predstavljaju snažan promotivan alat

koji se može distribuirati kroz čitav niz promotivnih kanala. Današnja turistička promocija

nezamisliva je bez kvalitetne fotografije i videa koji se postavljaju na internetske platforme,

društvene mreže, online oglase, a u posljednje vrijeme i u online brošure i to na način da dok

čitamo neki zanimljiv tekst o određenoj atrakciji paralelno pregledavamo fotogaleriju, timelaps ili

video uradak. Ovisno o platformi na kojoj se koriste video materijali ne bi trebali biti dulji od jedne

minute, a poželjno je imati kratke inserte od po 20ak sekundi, zatim pola minute i minutu. Dulji

video uratci u trajanju više od minute koriste se isključivo kao podloga prilikom neke prezentacije

ili kao loop koji sadrži miks filmova o destinaciji i projicira se na štandu, u hotelskom lobiju i slično.

Pohvalno je da Turistička zajednica Pirovca ima video materijale i velik broj fotografija na svojim

internetskim stranicama i brošurama, no potrebno ih je svesti pod zajednički nazivnik brenda

Pirovca, vizualno ujednačiti i prekrojiti na način da više komuniciraju doživljaje koje destinacija

nudi, a ne da budu isključivo lijepe razglednice mjesta.

U budućnosti je potrebno realizirati ciljana foto i video snimanja s trajnim otkupom prava kako bi

se formirala online galerija s mogućnošću preuzimanja fotografija za domaće i strane novinare te

sve one koji lijepe motive Pirovca žele share-ati na svojim društvenim mrežama.

ODNOSI S JAVNOŠĆU U prepoznatljivosti i pozicioniranju brenda destinacije odnosi s više razina javnosti predstavljaju

kvalitetan marketinški alat kojemu je krajnji cilj doprijeti do ciljane javnosti. Odnosi s javnostima

su posebno značajni u turizmu jer na određeni način predstavljaju neovisnog arbitra koji dok

progovara o nekoj destinaciji, atrakciji ili proizvodu ne zauzima „navijački“ položaj, već neutralno

i nepristrano priča priču o njoj. Turizam današnjice je turizam doživljaja, emocije pa samim time i

priče. Storyteling u turizmu je ono što razlikuje uspješnu promociju od one manje uspješne ili

neuspješne.

U ovom segmentu za TZ Pirovca prioritetno je uspostaviti sljedeće:

Komunikaciju prema medijima: inozemnim i domaćim medijima, blogerima, vlogerima za

koje će se na jeziku tržišta kreirati PR sadržaj, objave u medijima te praćenje i vrednovanje

medijskih objava.

Komunikaciju prema društvenim mrežama koja podrazumijeva upravljanje društvenim

mrežama ili community management, pripremu PR sadržaja za primarna i sekundarna

tržišta te praćenje i vrednovanje objava.

Realizaciju posebnih projekata na društvenim medijima kroz promociju određenih

događanja u destinaciji.

Po svojoj strukturi, mediji su komunikacijski kanali koji prenose poruku bez individualnog

kontakta i povratne informacije. Za razliku od tradicionalnih medija, online mediji i društvene

mreže daju povratnu informaciju putem „lajka“, komentara u realnom vremenu tako da će se vrlo

brzo moći vidjeti kako javnost reagira na pojedinu objavu.

53

Komunikaciju prema medijima potrebno je održavati tijekom cijele godine i usmjeriti na ciljana

tržišta kako bi se promovirao novi sustav brendiranja Pirovca kao mirnog i ugodnog kutka Jadrana

koji u sebi sadrži ključne atribute potrebne suvremenom čovjeku: mir, opuštanje i prirodu, i koji

je ujedno idealno lociran za sadržajan 'odmor po vlastitoj mjeri'.

Komunikacija može uključivati više aktivnosti:

Organizaciju studijskih putovanja novinara, blogera, vlogera koji prate turizam, odnosno

rade u specijaliziranim medijima, internetskim portalima za turizam ili npr. aktivni

turizam, cikloturizam, kulturu, enologiju, zdravlje, nautiku i slično.

Formiranje e-mail newslettera za komunikaciju s domaćim i inozemnim novinarima koje

bi na mjesečnoj bazi izvješćivali o sadržajima i novostima u destinaciji. Taj sadržaj bi se u

izmijenjenom/ prilagođenom obliku mogao koristiti i za internetske stranice, objave na

društvenim mrežama i slično.

Poseban 'mini' portal za medije na kojima se na strukturiran način predstavljaju

informacije potrebne novinarima.

Za ove aktivnosti potrebno je sačiniti relevantnu bazu domaćih i inozemnih novinara, a u tome

može pomoći suradnja s Turističkom zajednicom županije Šibensko kninske i Hrvatskom

turističkom zajednicom koje imaju te podatke. Suradnju je potrebno intenzivirati u razdoblju od

siječnja do svibnja te u rujnu i kolovozu, a poželjno ju je imati tijekom cijele godine.

Bazu treba raščlaniti na sljedeće:

Domaći nacionalni mediji (tiskovine, portali, specijalizirani časopisi, blogeri, vlogeri, TV

postaje….),

Domaći lokalni mediji (najrelevantniji mediji u Šibensko kninskoj županiji),

Inozemni mediji na primarnim tržištima (tiskovine, portali, specijalizirani časopisi, blogeri,

vlogeri, TV postaje….),

Inozemni mediji na sekundarnim tržištima.

Aktivnosti na društvenim mrežama se trebaju odvijati tijekom cijele godine, a potrebno je

napraviti mjesečni plan objava te voditi računa da se značajno poveća broj objava u prvoj polovici

godine u odnosu na dosadašnje stanje. Sadržaj za objave bi se trebao prikupljati u suradnji sa

sustavom, posebno s turističkom zajednicom županije. Treba voditi računa da se komuniciraju

ključne informacije o destinaciji – novosti, događanja, turistički proizvodi, zanimljivosti i slično.

Potrebno je provesti integraciju ovih objava s kampanjama.

Internetska stranica www.tz-pirovac.hr

Internetska stranica Turističke zajednice Pirovca je početna točka promocije Pirovca. Stranica je

izrazito informativna i sadrži sve relevantne podatke o destinaciji. Postoji i dio koji je namijenjen

internom marketingu, odnosno informiranju turističkih dionika u destinaciji koji se zove „Kutak za

članstvo“. Struktura je podijeljena u pet dijelova koji su kvalitetno popunjeni sadržajem te ih nije

potrebno znatno mijenjati, iako je valjalo razmisliti o 'pokrivanju' ciklusa putovanja (inspiriranje,


54

planiranje, boravak u destinaciji, dijeljenje iskustva). Stranice i u budućnosti trebaju sadržavati

sve relevantne informacije o općini, njenim turističkim kapacitetima, atrakcijama, događanjima i

sl. Potrebno je proširiti dio o turističkim proizvodima, posebno o aktivnom turizmu (osobito

cikloturizmu) te snažnije naglašavati lokaciju Pirovca kao idealnu za obilazak iznimnih atrakcija

Dalmacije (u okruženju).

Komunikacija i pružanje informacija o destinaciji/ interni marketing/ edukacije/ nagrađivanje/

manifestacije

Turistički ured tijekom cijele godine pruža informacije gostima u destinaciji te je i radno vrijeme

prilagođeno broju gostiju u određenom razdoblju – tijekom ljeta, od 1.06. do 15.09. od 7 do 21

sat, a ostatak godine od 8 do 15 sati. Turistički ured je ujedno i mjesto distribucije informacija,

brošura, karata te centralno mjesto komunikacije krovnog brenda destinacije. Osim turističkog

ureda u širenju informacija i krovnog turističkog brenda trebaju sudjelovati i svi dionici u

destinaciji – djelatnici u hotelu, kampu, smještaju u domaćinstvima te je u tu svrhu potrebno raditi

na internom marketingu.

Nužno je organizirati sustavne edukacije za sve koji rade u turističkom sektoru. Cilj edukacija bi

trebao biti podizanje razine gostoljubivosti u destinaciji, a ključne dionike bi trebalo upoznati s

krovnim brendom destinacije kada bude gotov te ih obučiti na koji način komunicirati sve atribute

i sastavnice krovnog brenda. S ciljem podizanja razine usluge i daljnje motivacije djelatnika u

ugostiteljstvu i turizmu potrebno je nastaviti s nagrađivanjem zaslužnih djelatnika, kao i s

dodjelom priznanja „Ambasador pirovačkog turizma“ gostima koji dugi niz godina dolaze na

odmor u Pirovac. Nagrada za najbolju okućnicu pokazuje brigu o uređenosti okoliša te su pohvalne

sve aktivnosti poput akcije „Volim Hrvatsku“, uređenja zelenih površina i plaža koje se provode

zajedno s komunalnim poduzećem Vrilo.

S ciljem podizanja kvalitete ponude u destinaciji te stvaranja dodatnih motiva dolazaka potrebno

je nastaviti organizirati sadržaje u destinaciji, prvenstveno razna događanja. Neophodno je unijeti

kreativnost i novi pristup u organizaciji događanja te gostima ponuditi sadržaje koje ne mogu često

vidjeti poput tradicionalnih zanata, folklora, umjetnosti, tradicije i slično. Također, radi

raznovrsnosti sadržaja dobro je nastaviti s davanjem potpora manifestacijama, a također je

moguće kandidirati događanja na javne pozive za dodjelu potpora Hrvatske turističke zajednice te

na razini županije.

Promocijski materijali

Od materijala koji se koristi u promociji predlaže se jači naglasak na online aktivnosti –

komunikaciju putem internetske stranice, društvenih mreža i slično, nego putem tradicionalnih

alata, točnije tiskanih materijala.

Što se tiče tiskanih materijala izuzetno je bitno da oni budu koncepcijski i dizajnerski ujednačeni

te komuniciraju značajke krovnog brenda destinacije. Naglasak u tiskanim materijalima bi trebao

biti na emociji, odnosno doživljaju.

55

Potrebno je izraditi jednu krovnu imidž brošuru koja predstavlja svojevrsni presjek turističke

ponude, turističkih proizvoda, atrakcija i veduta destinacije. Naglasak treba biti na emociji,

ljudima, toplini i ljepoti destinacije. Brošura treba jasno komunicirati komparativne prednosti

Pirovca u odnosu na ostale destinacije na Jadranu te predstaviti Pirovac kao miran i ugodan kutak

Mediterana i Jadrana koji u sebi sadrži ključne atribute potrebne suvremenom čovjeku: mir,

opuštanje i prirodu.

Forma i distribucija: Brošuru bi trebala biti na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, a

distribuirat će se putem turističkih ureda, sajmova te na posebnim prezentacijama u organizaciji

županijske turističke zajednice. Poželjno je da se brošure naprave u više jezičnih varijanti (ne jedna

višejezična). Ovisno o mogućnostima, valjalo bi razmisliti i o slovenskom, poljskom i češkom.

Karta Pirovca je vrlo korisno izdanje koje daje orijentaciju i čitav niz korisnih informacija gostima

kad su već u destinaciji. Obavezno treba biti izrađena na engleskom jeziku, po mogućnosti i na

njemačkom jeziku a namijenjena je dijeljenju i lakšem sporazumijevanju s gostima u turističkom

uredu. Također, shodno mogućnostima, i u ostalim jezičnim varijantama.

Brošura o privatnom smještaju je još uvijek aktualna jer je udio smještaja u domaćinstvu

dominantan za destinaciju te se može, ali i ne mora tiskati u narednim godinama. Naime, na

internetskim stranica Pirovca je odlično prikazan ovaj oblik smještaja tako da nema posebne

potrebe i za tiskanim izdanjem.

Brošure proizvoda nije potrebno posebno tiskati, no na internetskim stranicama i u općoj imidž

brošuri je potrebno navesti više informacija o aktivnom (s naglaskom na cikloturizam) i

zdravstvenom turizmu te lovu i ribolovu. Također, potrebno je da turistički proizvodi Pirovca budu

sadržani i detaljno predstavljeni u županijskim online i tiskanim materijalnima poput Bike&Hike i

brošure o visoko kvalitetnom smještaju u županiji.

56

8. AKCIJSKI PLAN

Akcijski plan predviđa provedbu aktivnosti u više područja. To su sljedeće aktivnosti:

INFRASTRUKTURA • Revitalizacija 'starog sela' (povijesne jezgre) • Uređene plaža, obale i šetnice • Kontinuirano uređenje destinacije • Obnova palače Draganić-Vrančić • Uređenje biciklističke staze

RAZVOJ PROIZVODA I

DESTINACIJSKE PONUDE

• Podizanje kvalitete privatnog smještaja • Unapređenje sadržaja za djecu • Program događanja • Unapređenje gastronomske ponude • Razvoj eko turizma u Ravnim kotarima

UPRAVLJANJE I LJUDSKI

RESURSI

• Interni marketing • Edukacija za privatne iznajmljivače • Razvoj ponude DMK-a

• Praćenje zadovoljstva boravka gostiju

PROMOCIJA • Razvoj brenda Pirovac • Unapređenje Internet stranica • Unapređenje sustava informiranja gostiju

8.1. Projekti unapređenja infrastrukture Projekt 1. Revitalizacija starog sela (povijesne jezgre)

Područje Infrastruktura

Cilj Povećanje kvalitete boravka turista

Osiguravanje pretpostavki za produljenje sezone

Otvaranje poduzetničkih mogućnosti za lokalno/regionalno stanovništvo

Povećanje kvalitete života stanovnika Pirovca

Opis Staro selo, koje datira s početka 16. stoljeća, kao posjed šibenske plemićke

obitelji Draganić sve do početka I. svjetskog rata, jedna je od najvećih turističkih

atrakcija Pirovca. Trenutno je zapušteno i bez sadržaja koji bi u njega privlačili

posjetitelje. Riječ je o sklopu kojim dominira relativno prostran trg na kojem je

smještena neorenesansna palača obitelji Draganić. Nedaleko je župna crkva, a

prema kopnenoj strani vidljivi su ostaci bedema i glavna vrata, pored kojih je

informativna tabla. Dio stambenih objekata u selu je trajno naseljen, nekoliko

objekata je obnovljeno uz vrlo često neprikladne intervencije (neautentični

građevinski materijali), dok je jedan dio objekata u ruševnom stanju.

Revitalizacijom starog sela Pirovac bi dobio ključnu atrakciju koja bi istovremeno

značajno utjecala na povećanje kvalitete života stanovnika Pirovca te bila poluga

57

za produljenje turističke sezone. Revitalizacija starog sela prvenstveno zahtjeva

osmišljavanje cjelokupnog koncepta i novih sadržaja unutar sela. U ovoj fazi

nameću se dva konsekutivna koraka:

a) uljepšavanje – podrazumijeva minimalne investicije u čišćenje, saniranje

kolnika, osiguranje sigurnosti pješaka. Riječ je uglavnom o 'kozmetičkim'

mjerama kojima se selo uljepšava i priprema kao pozornica za niz kontinuiranih

aktivnosti i manjih događanja kojima se selo oživljava uglavnom tijekom ljetnih

mjeseci, te time selo postaje poprište društvenog i kulturnog života i sredstvo

produljenja sezone.

Neke preliminarne ideje za oživljavanje starog sela uključuju – festival svjetla s

mještanima koji mogu donirati rasvjetu (npr. Doniraj i osvijetli); male

interaktivne umjetničke projekte (radionice i sl.); tjedan u kojem se selo pretvara

u umjetničku galeriju (Umjetnost na ulicama starog sela); tjedan umjetnosti na

prepad (gerila art).

b) revitalizacija – odnosi se na potpunu obnovu sela uključujući komunalnu

infrastrukturu, javne površine, stambeni fond te palaču obitelji Draganić.

Obnova se zasniva na prethodno izrađenoj studiji koncepta najbolje uporabe i

studije izvodljivosti, rađenoj temeljem participativnog planiranja. Financiranje

se zasniva za fondovima EU-a te na subvencioniranim investicijama privatnih

vlasnika. Staro selo time postaje jedna od glavnih atrakcija Pirovca.

Provedbeni koraci Prvi korak: Uljepšavanje

• Osnovati komisiju koja će obići Staro selo i popisati sve što je potrebno

napraviti

• Izraditi listu prioriteta (zasnovana na tome koliko će neka intervencija

doprinijeti sveukupnom dojmu i potrebnim financijskim sredstvima)

• Delegirati aktivnosti komunalnom poduzeću ili provesti javnu nabavu

Mobilizirati stanovnike (Pirovca i/ili regije) na aktivnije uključenje u

oživljavanje Starog sela

Drugi korak: Revitalizacija

• Izraditi studiju koncepta najbolje upotrebe i izvodljivosti

• Pripremiti projektnu dokumentaciju za prijavu na EU fondove

Odgovorna institucija Općina

Ostali dionici Turistička zajednica

Vrijeme provedbe 2020. – 2023.

Projekt 2. Uređenje plaža, obale i šetnice


Cilj Promjena strukture gostiju prema višoj platežnoj moći

Produljenje sezone

Poboljšanje kvalitetu boravka u destinaciji

Opis Usprkos značajnim naporima koji se odnose na uređenje mjesta, Pirovac još

uvijek nema značajke visoko kvalitetne turističke destinacije. Jedan od glavnih

razloga za to je nepostojanje kontinuirane dulje atraktivne obalne šetnice kao

osobito bitnog elementa atraktivnosti priobalnih destinacija orijentiranih na

kupališni turizam. Također, plažni prostor u Pirovcu je razmjerno kratak i

58

neatraktivan s obzirom na mogućnosti, što rezultira manjim ekonomskim

učincima turizma i kraćom sezonom od mnogih destinacija u bližem okruženju.

Stoga bi uređenje priobalnog prostora i unapređenje plaža moglo dovesti do

produljenja sezone i privlačenja gostiju više platežne moći, a tako i povoljnijih

ekonomskih učinaka turizma.

Uređenje plaža uključuje istodobno podizanje kvalitete postojećeg plažnog

prostora i stvaranje novog. Dizanje kvalitete uključuje osiguranje kvalitetnije

podloge (mekši šljunak, eventualno i pijesak) na više mjesta te dodavanje

kvalitetnijih ugostiteljskih i rekreativnih sadržaja, dok stvaranje novih plažnih

sadržaja uključuje širenje postojećih zona dublje prema kopnu u skladu s

mogućnostima te stvaranje novih plažnih površina, poglavito na zapadu općine

prema Vranskom jezeru. Važno je napomenuti da su trenutno u procesu projekti

uređenja plaže Starine i plaže Lolić (sa konceptom sadržaja). Preporuča se i

tematiziranje plaža, pri čemu bi manji rubni dijelovi trebali uključivati i plažu za

pse, a bilo bi uputno da se barem dio uz granicu općine prema zapadu prepusti

korištenju od strane nudista. Dio brige o uređenju trebali bi preuzeti

koncesionari plaža u skladu sa zahtjevima Općine.

Uređenje šetnice podrazumijeva uređenje kvalitetne i atraktivne podloge na

većem dijelu obalne zone, s time da bi dijelovi šetnice u izgrađenom dijelu

mjesta trebali imati tvrdu podlogu, dok bi u rubnom dijelu obalne zone prema

zapadu i u uvali Makirina bila dovoljna šljunčana podloga. Preporuča se fazno

uređenje na način da bi se najprije uređivali dijelovi šetnice u središtu mjesta, a

nakon toga rubovi naseljenog dijela i prostori izvan građevinske zone. Fazno

uređenje podrazumijeva da se svake godine šetnica produljuje i dodatno

uređuje, što bi imalo povoljne psihološke učinke na stalne goste u mjestu,

vlasnike kuća za odmor i lokalno stanovništvo.

Provedbeni koraci Realizacija ovog projekta podrazumijeva suradnju djelatnika Općine i Turističke

zajednice po pitanju određivanja prioriteta u realizaciji i načinu uređenja, s time

da bi sama realizacija bila u nadležnosti Općine. To je osobito važno radi

usklađivanja s uređenjem biciklističke staze također u priobalnoj zoni.

Odgovorna institucija Općina Pirovac

Ostali dionici Turistička zajednica Pirovac, koncesionari plaža

Vrijeme provedbe 2019. - kontinuirano

Projekt 3. Kontinuirano uređenje destinacije


Cilj Unapređenje kvalitete življenja lokalnog stanovništva

kvalitete boravka gostiju

Opis Cilj je urediti Pirovac s naglaskom na detalje koji stvaraju osjećaj 'ugodnog i

uređenog mjesta za odmor'. Riječ je o estetici koja podrazumijeva osjećaj za

materijale, boje i oblike 'u mjeri' koja odgovara očuvanom malom dalmatinskom

mjestu. Pirovac se sastoji od očuvane jezgre 'starog sela' (povijesne jezgre) te

stambenih objekata stalnog i sekundarnog stanovanja (vikendice) koji manje ili

više uvažavaju elemente dalmatinske (ili lokalne) gradnje i prepoznatljivosti.

59

Iako je uređenje destinacije usko povezano s urbanističkim planiranjem i

infrastrukturnim projektima Općine Pirovac i njihova ulaganja, ipak valja

naglasiti koji svi aspekti destinacije pridonose 'slici mjesta'. Njoj pridonose

aktivnosti javnog sektora ali i privatni sektor kao i lokalno stanovništvo.

U prvom redu valja obratiti pažnju na korištenje tradicionalnih materijala i

oblika. Boje, oblici i materijali važni su kod vanjske stolarije i pročelja. Međutim,

isto tako potrebno izbjeći, gdje god je moguće, vidljive priključne električne

energije i telefona.

Hortikulturno uređenje bi također trebalo biti u funkciji ambijentalnosti pa se s

pažnjom trebaju birati, koristiti i kombinirati lokalne/tradicionalne biljke ovog

podneblja. Javni sektor kod uređenja parkova i javnih površina to uvažava

(posebno su značajni prilazi mjestu) ali svakako treba educirati i lokalno

stanovništvo o važnosti uređenja okućnica i vrtova.

Edukacija se može provoditi serijom radionica na temu 'Tradicijski vrtovi

Dalmacije' na kojoj bi se angažirali stručnjaci iz ovog područja te osim teorijskog

dijela iznijeli primjeri dobre prakse i načine uređenja vrtova i okućnica. Također

bi i ukazali na razlike između korištenja autohtonih bilja i drugih koje ne

pripadaju ovom području. Osim edukacija, moguće je tiskati i distribuirati

edukacijski letak na ovu temu, te u posebnoj sekciji za internu javnost (B2B9

pružati korisne i zanimljive informacije i priručnik o uređenju vrtova tradicijskim

biljkama. Konačno, vezano uz uređenje destinacije može se provesti i 'mini

kampanja' s apelom za 'ljepši i uređeniji Pirovac'. Primjer privatnom sektoru za

uređenje hortikulture treba pružiti javni sektor kroz uređenje svih javih površina

za što se trebaju angažirati stručnjaci iz ovog područja jer upravo korištenje

tradicijskih biljka na poseban način može pridonijeti i posebitosti Pirovca. Iako

je, naizgled, riječ o 'malim stvarima' takvo uređenje može donijeti i posebitost

za destinaciju.

Dalje, iako je u području djelovanja privatnog sektora nužno je ukazivati na

problem 'oglašavanja u prostoru' koje može neprimjerenim korištenjem oblika,

boja i materijala smanjiti atraktivnost prostora. Natpise restorana, trgovina i

njihove dimenzije (kao i boje i oblike) valja uklopiti u vizure. Konačno, cijela

urbana galanterija, od klupica, rasvjete, signalizacije i turističke signalizacije,

interpretacije atrakcija treba biti prikladna, jednoobrazna (prepoznatljiva) u

smislu povezanosti kroz koncept, boje i materijale.

Svi ti elementi pridonose dojmu destinacije čiji nositelji vlasti i žitelji brinu o

svom mjestu. Daljnje pažljivo uređenje destinacije Pirovac osim što će pridonijeti

kvaliteti boravka gostiju u destinaciji, još je važnije da će pridonijeti kvaliteti

življenja lokalnog stanovništva. Zbog toga je u tom smjeru važno poduzeti

aktivnosti u tom smjeru, a one se odnose na to da javni sektor za sve aspekte

uređenja angažira stručnjake iz pojedinog područja, a da se privatni sektor

educira o važnosti i mogućnosti unapređenja estetike svojih lokala, a lokalno

stanovništvo kuća i okućnica.

Provedbeni koraci Izrada priručnika elementima tradicionalne gradnje i uređenja

Distribucija priručnika

Organizacija edukacija na temu 'estetike' destinacije

60

Odgovorna institucija Općina Pirovac i TZ općine Pirovac

Ostali dionici Poduzetnici

Lokalno stanovništvo

Vrijeme provedbe 2019. – kontinuirano

Projekt 4. Obnova palače Draganić-Vrančić


Cilj Povećanje kvalitete boravka turista

Osiguravanje pretpostavki za produljenje sezone

Otvoriti poduzetničke mogućnosti za lokalno/regionalno stanovništvo

Povećati kvalitetu života stanovnika Pirovca

Opis Neorenesansna palača obitelji Draganić-Vrančić, u samom je središtu starog

sela. Riječ je o dvokatnici pravokutnog oblika, tlocrtne površine cca. 150m2. U

današnjem obliku datira iz 18. stoljeća te je pod zaštitom. U privatnom je

vlasništvu, trenutno derutna i izvan upotrebe. S obzirom na njezinu veličinu,

položaj u samom selu te povijesnu važnost za Pirovac, potrebno ju je obnoviti i

prenamijeniti. U tom smislu nameću se dva rješenja:

a) prenamjena u butik hotel – što ovisi o interesima trenutnih vlasnika i/ili

eventualnih novih vlasnika, čime bi staro selo, odnosno sam centar, dobio

visokokvalitetne smještajne kapacitete koji bi unaprijedili imidž destinacije te na

temelju čega bi se moglo graditi njegovo tržišno re-pozicioniranje

b) prenamjena u multifunkcionalni interpretacijsko-izložbeni centar - to je

osobito važno za Pirovac koji, osim kina, nema kvalitetne zatvorene prostore za

kulturne i društvene aktivnosti, a većina njegovih atrakcija je na otvorenom koje

su time ovisne o vremenskim prilikama. U palači bi se tada mogao smjestiti trajni

izložbeni postav o povijesti Pirovca i okolice, prostor za povremene izložbe, info-

centar, polivalentna dvorana za koncerte, priredbe i manja poslovna okupljanja

te ugostiteljsko-prodajni sadržaji.

Provedbeni koraci Uspostaviti kontakt s vlasnikom/cima i njihovim planovima

Izraditi koncept najbolje uporabe – propitati isplativost koncepta hotela i

interpretacijsko-izložbenog centra te isplativosti – za procjenu vrijednosti

investicije

Istražiti mogućnost otkupa nekretnine ili prodaje privatnom investitoru

Odgovorna institucija Općina Pirivac

Ostali dionici Privatni dionici

TZ općine Pirovac

Ministarstvo kulture

Vrijeme provedbe 2020. – 2023.

Projekt 5. Uređenje biciklističke staze


Cilj Produljenje sezone

61

Promjena strukture gostiju kroz privlačenje cikloturista kao rastuće kategorije

turista više platežne moći

Podizanje kvalitete boravka u destinaciji

Opis Slično kao i u slučaju obalnih šetnica, Pirovcu za dizanje u kategoriju turističkih

destinacija višeg ranga nedostaje kvalitetna biciklistička infrastruktura. Taj je

problem osobito izražen zbog činjenice da se Općina nalazi na trasi jedne od

najvažnijih europskih međunarodnih biciklističkih ruta EuroVelo 8, poznate i kao

Mediteranska ruta, koja se pruža uz obale Mediterana od Cadiza u Španjolskoj

do Atene u Grčkoj s produžetkom do Cipra. Istodobno se upravo na području

općine Pirovac nalazi jedna od najkritičnijih dionica ove rute, jer su na potezu od

Pirovca do Presike u duljini od 1,5 kilometara te od Pirovca do odvojka za Murter

u duljini od 2,2 kilometra biciklisti prisiljeni koristiti prometno preopterećenu i

opasnu jadransku magistralu. Nastavci ove rute prema Zadru i Šibeniku znatno

su povoljniji, jer je od Presike prema Zadru moguće korištenje stare Jadranske

magistrale koja se neznatno koristi za motorni promet, a prema Šibeniku

razmjerno slabije opterećene ceste Tisno – Vodice. To potvrđuje i intenzivan rad

na realizaciji rute u sklopu projekta MedCYcleToura koji je već krenuo kroz

obilježavanje rute upravo na dionici Biograd – Šibenik koja prolazi kroz Pirovac.

Stoga bi uređenje kvalitetne biciklističke staze u cijelom priobalnom dijelu

Općine Pirovac moglo ne samo dovesti do produljenja sezone, nego i značajno

unaprijediti turističku potražnju kroz privlačenje segmenta cikloturista, posebno

onih na duljim putovanjima. S obzirom na atraktivnost Vranskog jezera za

cikloturiste i blizinu otoka Murtera ovakva bi biciklistička prometnica podigla i

kvalitetu boravka postojećih turista i ostalih stanovnika.

Uređenje biciklističke staze podrazumijeva uređenje posebne pješačko-

biciklističke staze s tvrdom podlogom između Jadranske magistrale i obalne

šetnice od zapadnog dijela Pirovca (uvala Stinica) do spoja sa starom

Jadranskom magistralom u Presiki, te pretvaranje pješačke staze od Pirovca do

Ivinja u uvali Makirina u mješovitu pješačko-biciklističku stazu. U samom naselju

Pirovac biciklisti mogu koristiti postojeće lokalne prometnice koje je potrebno

samo dodatno obilježiti, dok bi se šetnica koristila isključivo za promet pješaka.

Provedbeni koraci Realizacija ovog projekta podrazumijeva izradu projekta uređenja biciklističko-

pješačke staze u duljini od oko 1 km prema Vranskom jezeru te oko 2,5 km u

uvali Makirina. Zbog međunarodne važnosti ove staze i pozitivnih učinaka

cikloturizma preporuča se kandidiranje projekta za fondove Europske unije.

Ukoliko nije odmah moguća realizacija cijelog Projekta prioritet bi trebala imati

veza prema Vranskom jezeru.


Ostali dionici Turistička zajednica Pirovac, Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske

županije

Vrijeme provedbe I faza kratkoročno (2019.), druga faza (2020. godine)

62

8.2. Projekti razvoja proizvoda i destinacijske ponude Projekt 6. Podizanje kvalitete privatnog smještaja

Područje Razvoj proizvoda i destinacijske ponude

Cilj Promjena strukture gostiju prema višoj platežnoj moći

Produljenje sezone

Povećanje ekonomskih učinaka turizma

Opis U Pirovcu prevladava uglavnom privatni smještaj. S trendom smislenog odmora

koji uključuje upoznavanje lokalnog načina života kroz kontakt s domaćinom,

dominacija privatnog smještaja predstavlja snagu turizma u Pirovcu, ali pod

uvjetom da je riječ o istinskim, autentičnom gostoprimstvu, te kvalitetnim

smještajnim objektima. Upravo šarolikost obiteljskog smještaja, gdje

prevladavaju objekti s tri ili dvije zvjezdice, uvjetuje niže od optimalnih

ekonomskih učinaka od turizma te relativno kratku sezonu. Podizanje kvalitete

privatnog smještaja ne samo da će rezultirati većim ekonomskim učincima, već

će dovesti i do promjene socio-ekonomske strukture gostiju. Promjenom socio-

ekonomske strukture gostiju povećat će se potražnja i za ostalim proizvodima i

aktivnostima Pirovca te će se ona produljiti i izvan sezone.

Proces podizanja kvalitete privatnog smještaja trebao bi se provoditi

istovremeno kroz sustav poticaja i obrazovanja. Općina bi trebala alocirati

određena sredstva za podizanje kvalitete privatnog smještaja gdje je ključno

potrebno uskladiti ponudu sa zahtjevima tržišta, a danas gosti očekuju hotelske

standarde u privatnom smještaju, kroz programe poticaja; za svoje privatne

iznajmljivače osigurati savjetodavne usluge dizajnera interijera te nagrade za

najbolje ocijenjene iznajmljivače na društvenim mrežama.

Provedbeni koraci Realizacija ovog projekta iziskuje sustavne napore djelatnika Općine i Turističke

zajednice u razgovoru i senzibiliziranju dionika. Pristup mora biti individualan te

prilagođen svakom iznajmljivaču. Projekt bi se stoga trebao odvijati u nekoliko

koraka:

Preliminarno istraživanje kroz posjet iznajmljivačima i razgovor o

poslovanju, planovima i potrebama

Osnivanje udruge iznajmljivača preko koje bi se odvijale aktivnosti

poput obrazovanja, diskonta, ocjenjivanja kvalitete, dodjele nagrada

Osmišljavanje programa poticaja temeljenog na stvarnim potrebama i

alociranje financijskih sredstava

Ugovaranje savjetodavnih usluga s dobavljačima

Provedba programa poticaja

Odgovorna institucija Turistička zajednica

Ostali dionici Općina


63

Projekt 7. Unapređenje sadržaja za djecu


Cilj Unapređenje zadovoljstva boravkom obiteljskih gostiju

Opis Budući da je Pirovac kao destinacija tijekom ljeta velikim dijelom usmjerena na

obiteljske goste važno je da se za ove goste prilagode određeni aspekti ponude.

Prvo, kad je riječ o infrastrukturi potrebno je stalno voditi brigu o sigurnosti

djece prilikom kretanja po destinaciji (nogostupi, prilazi, ulazi u trgovine, ulazi u

restorane, kretanje s kolicima i sl.). Važan aspekt je i osiguravanje primjerenih

zabavnih sadržaja na plažama i sigurnosti. Kad je riječ o dodatnoj ponudi

ugostiteljstvo se također treba prilagoditi ponudom i izborom jela djeci ali i

opremanjem svojih objekata (stolovi, stolice, prilazi, sigurno okruženje).

Uz fizička obilježja destinacije tijekom sezone bilo bi primjereno razviti nekoliko

zanimljivih aktivnosti za zabavu djece (npr. natjecanja, festivali, igraonice,

gostovanja kazališta) primjerenu za različitu dob. Kod razvoja ponude vezane uz

sport i aktivnosti (pješačke i biciklističke staze, sportovi na vodi) potrebno je

voditi računa o opremljenost i uslugama vezanim uz djecu (npr. bicikli, klupe,

oprema). Konačno, turističke agencije trebale bi razviti ponudu izleta

namijenjenih za obitelji s djecom u koje su tematski i sadržajno usmjerene i

prilagođene za različitu dječju dob.

Provedbeni koraci • Istražiti potrebe obiteljskih gostiju

• Inicirati tematske pakete za obitelji s djecom

• Poticati ponudu za djecu

• Razviti dodatne zabavne sadržaje tijekom sezone za djecu

Odgovorna institucija • TZ općine Pirovac

Ostali dionici • Poduzetnici u turizmu (agencije, privatni smještaj, hotelijeri, ugostitelji)


Projekt 8. Program događanja


Cilj Povećati kvalitetu boravka turista

Osigurati pretpostavke za produljenje sezone



Opis Iako se u Pirovcu već organiziraju razna kulturna, i sportska događanja, osobito

u sezoni, većina njih namijenjena je podizanju kvalitete boravka gostiju, radine

nego privlačenju novih.

S obzirom da su atraktivna događanja/manifestacije jedan od ključnih

preduvjeta dolaska i boravka turista u razdoblju pred i posezone, potrebno je

kritički propitati smisao, opravdanost i organizacijske troškove povezane s

održavanjem postojećih događanja, s obzirom na odnos uloženih sredstava i

postignutih učinaka.. Tako će biti moguće racionalizirati uporabu raspoloživih

sredstava, a time i osigurati primjerena financijska sredstva za pojačavanje

kvalitete manifestacija u razdoblju pred i posezone.

64

Propitivanje smislenosti održavanja pojedinih, već postojećih, manifestacija, ali

i osmišljavanje novih manifestacija prikladnih za produljivanje sezone

pretpostavlja izradu tzv. portfelja događanja - od tzv. 'hallmark' događanja, do

regionalnih - koji će predstavljati novi, potpuno autonomni motiv turističkog

dolaska te koji će oživjeti turizam u izvansezonskom razdoblju. Pritom valja

voditi računa o: (i) ciljevima svakog događanja (primarna turistička atrakcija,

katalizator turističke potražnje u pred i posezoni, doprinos željenom imidžu SDŽ,

grada i/ili općine), (ii) stupnju do kojeg svako događanje pridonosi željenom

turističkom pozicioniranju općine, kao i o (iii) ulozi općine i turističke zajednice

(glavni organizator događanja, financiranje - u cijelosti ili djelomično,

organizacijska pomoć i podrška, promocija događanja, priprema događanja za

plasiranje turističkom tržištu i sl.).

Portfelj događanja iziskuje relativno mala sredstva i može se vrlo brzo

implementirati, a u cijelosti se uklapa u suvremene trendove gdje posjetitelji

najviše uživaju u atmosferi i raznim uličnim aktivnostima. Istodobno, s razvojnog

stajališta, ovo je vjerojatno ekonomski najučinkovitija strategija produljenja

sezone jer se, s jedne strane, oslanja na kreativne potencijale lokalnih dionika

te, s druge strane, zahtijeva manja ulaganja i kraći rok provedbe.

Provedbeni koraci Definirati ciljeve svakog događanja i njihovu uspješnost (koristiti Vodič za

istraživanje posjetitelja događanja Instituta za turizam) tijekom 2019.

Identificirati događanja s najvećim potencijalom privlačenja posjetitelja i

pojačati njihov marketing i program

Provesti konzultacije s lokalnim/regionalnim udrugama – generirati nove

ideje

Redefinirati program događanja – preusmjeravanje programa na lipanj i

rujan u svrhu produljenja sezone uz pojačana sredstva za marketing

Odgovorna institucija Turistička zajednica

Ostali dionici Općina, udruge


Projekt 9. Unapređenje gastronomske ponude


Cilj Osiguranje sadržajnijeg boravka/odmora

Opis Kroz kvalitetnu i autentičnu gastronomska ponuda prezentira se kultura života i

rada na nekom području. Gastronomija u velikoj mjeri pridonosi kvaliteti

boravka gostiju pa je raznolikost kuhinje, korištenje lokalnih i sezonskih

namirnica i 'pričanje priča' o njima (storytelling) nešto što gosti danas posebno

vrednuju.

Kako bi Pirovac odgovorio na ove zahtjeve potrebno je sustavno poticati

povećanje kvalitete i raznovrsnosti ponude objekata hrane i pića. Prije svega,

potrebno je napraviti analizu postojeće ponude i vidjeti gdje su moguća

poboljšanja. Rast turističke potražnje nosit će sa sobom i potrebu otvaranja

novih ugostiteljskih objekata pa se i ovdje može djelovati u smislu integracije

65

njihove ponude u koncept razvoja Pirovaca, a to je njegovanje kvalitete i ugode

'malog, očuvanog i mirnog mjesta (kutka)'.

Osim same restoranske ponude eno/gastronomski sadržaji na razini destinacije

unapređuju se i kroz razvoj enogastronomskih događanja, ponuda

enogastronomskih suvenira (ponuda trgovina, ponuda tematiziranih izleta u

okruženju (posjet OPG-ovima, kušaonice i sl.).

Provedbeni koraci Analiza kvalitete postojeće eno/gastronomske ponude

Razvoj sustava mjera za podizanje kvalitete eno/gastronomske ponude

(edukacije/radionice za ugostitelje, osmišljavanje i organizacija

enogastronomskih manifestacija, poticanje agencija na tematizirane izlete)

Provedba mjera za unapređenje eno/gastronomske ponude

Odgovorna institucija TZ općine Pirovac

Ostali dionici Općina Pirovac

Ugostitelji

OPG-ovi


Projekt 10. Razvoj eko turizma i drugih oblika održivog turizma u Ravnim kotarima


Cilj Produljiti sezonu na području Općine

Promijeniti strukturu gostiju kroz privlačenje do sada slabije zastupljenih

segmenata turista

Povećati raznolikost sadržaja boravka u destinaciji

Opis Pirovac se do sada razvijao skoro isključivo kao primorska kupališna destinacija,

dok je zaleđe turistički gotovo posve neiskorišteno. Imajući u vidu odlična

iskustva Istre pa i nekih dijelova Šibensko-kninske županije u razvoju turizma u

neposrednoj obalnoj unutrašnjosti (posebno zaleđe Primoštena) i Pirovac bi

mogao snažnije aktivirati svoje zaleđe u Ravnim kotarima. Tome dodatno

doprinosi blizina Parka prirode Vransko jezero čiji je je dio u sastavu Općine,

razmjerno dobra očuvanost ruralnog prostora i odlične prometne veze s

obzirom na blizinu čvora Pirovac na autocesti Dalmatini.

Posebni naglasak trebao bi biti na uređenju visokokvalitetnih smještajnih

sadržaja u kućama za odmor građenim u originalnom lokalnom stilu ili kroz

preuređenje postojećih napuštenih stambenih objekata te na različitim oblicima

turističkih aktivnosti u ruralnom okruženju. Uz ekoturizam na temelju sadržaja

Vranskog jezera (promatranje ptica, brdski biciklizam), važnu ulogu trebao bi

imati i ribolovni turizam na Vranskom jezeru, turizam na seoskim

gospodarstvima s naglaskom na lokalnoj gastronomiji, vinski turizam i drugi

oblici održivog turizma.

Da bi se ovi oblici turizma pospješili potrebno je uložiti određena sredstva u

infrastrukturu, u prvom redu uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te na

osiguranje funkcioniranja barem jednog kvalitetnog ugostiteljskog objekta u

66

zaleđu. U tom kontekstu prostor pirovačkog zaleđa u ne treba promatrati

izolirano, nego raditi na zajedničkom turističkom proizvodu s drugim

ravnokotarskim općinama i gradovima u neposrednom okruženju, u prvom redu

s općinom Stankovci koja je već dijelom počela razvijati ove oblike turizma.

Provedbeni koraci Realizacija ovog projekta u prvom redu podrazumijeva trasiranje i

obilježavanje pješačkih i biciklističkih staza u zaleđu općine Pirovac te

interpretaciju i obilježavanje turističkih atrakcija, s posebnim naglaskom na

prostor uz Vransko jezero i na cestu Pirovac – Kašić kao prometnu okosnicu

pogodnu za sve vrste biciklističkog turizma. Općina bi trebala usto iznaći

način za stimulaciju investicija u ruralni turizam, posebno u uređenje

ugostiteljskih sadržaja te preuređenje napuštenih seoskih kuća u smještajne

turističke objekte, za što bi se s obzirom na ulogu u revitalizaciji slabije

razvijenih ruralnih prostora mogla iznaći sredstva i u okviru fondova

Europske unije.


Ostali dionici Turistička zajednica Pirovac, Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske

županije, suradnja s općinom Stankovci

Vrijeme provedbe kontinuirano

8.3. Projekti unapređenja upravljanja i ljudskih resursa Projekt 11. Interni marketing

Područje Unapređenje upravljanja destinacijom i ljudski resursi

Cilj Podizanje svijesti lokalnih dionika o potrebi održivog razvoja turizma i njihovoj

ulozi u tome

Opis Aktivnosti internog marketinga imaju višestruku funkciju. S jedne strane oni su

usmjerene na informiranje dionika o svim turističkim planovima, projektima te

općenito o aktivnostima te na podizanje njihove svijesti i znanja o pojedinim

aspektima ponude u koju su uključeni. Osim toga, kroz aktivnosti internog

marketinga i bolje informiranosti stvara se klima povjerenja kao preduvjet za

jačanje suradnje i zajedničkih akcija. Uloga javnog sektora pri tome je bitna jer

treba promovirati održivi razvoja, motivirati dionika na komunikaciju i suradnju

kako s javnim sektorom tako i između samih njih (privatno-privatno).

Za bolju komunikaciju i širenje informacija među dionicima moguće je osigurati

zasebnu sekciju unutar web portala namijenjenu internoj javnosti (B2B). U tom

se dijelu trebaju pružati sve informacije relevantne za ovu grupu: aktualni

planovi razvoja, provedba, statistički podaci, trendovi na tržištu, dio za razmjenu

informacija i komentare (forum) i sl. Informacije treba širiti i kroz lokalne medije

putem intervjua, gostovanja u radio emisijama, pružanja aktualnih vijesti.

Također je moguće provesti anketno istraživanje među lokalnih stanovništvom

kako bi se dobio uvid u potrebe za informacijama, zadovoljstvo radom javnih

službi i prijedloge za poboljšanja, problematici vezanoj uz turizam i dr. Dodatno

da bi se potaknulo uređenje destinacije moguće je organizirati izbore i nagrade

za najbolje uređene vrtove i okućnice čime bi se potaknulo uređenje destinacije.

67

Za to je potrebno razviti kriteriji koji svakako trebaju uključivati elemente

lokalne arhitekture i lokalnih hortikulture.

Provedbeni koraci Provedbeni koraci uključuju:

Definirati teme o kojima je potrebno informirati internu javnost

Razviti kriteriji i organizirati nagrade za najbolje uređene okućnice

Organizirati radionice

Formirati sekciju unutar web portala

Osigurati kanale kroz lokalne medije internu komunikaciju

Odgovorna institucija Općina Pirovac i TZ općine Pirovac

Ostali dionici Lokalno stanovništvo i lokalni dionici


Projekt 12. Edukacija za privatne iznajmljivače


Cilj Povećati kvalitetu boravka turista

Osigurati pretpostavke za produljenje sezone



Opis Podizanje kvalitete obiteljskog smještaja ključno je za Pirovac, s obzirom da ovaj

oblik smještaja prevladava u ukupnoj ponudi i uvjetuje socio-ekonomsku

strukturu gostiju. Potražnja za obiteljskim smještajem je u porastu i nju potiču

dva trenda – želja za upoznavanje destinacije kroz interakciju s domaćinima te

potreba da privatni smještaj sve više pruži boravak nalik hotelskom. U Pirovcu

se mogu identificirati dvije grupe – tradicionalni iznajmljivači koji su dobri

domaćini, s umornim i zastarjelim smještajem, te iznajmljivači koji imaju

kvalitetan smještaj koji iznajmljuju posredstvom agencije te nemaju ili imaju tek

minimalni kontakt s gostima. I jednima i drugima potrebno je dodatno

obrazovanje te savladavanje suvremenih tehnika upravljanja rezervacijama. U

tom smislu, potrebno je:

Organizirati kratke tečajeve na tekuće teme za iznajmljivače obiteljskog

smještaja

- Upoznati ih sa suvremenim alatima za upravljanje rezervacijama

- Razviti i unaprijediti njihove vještine e-marketinga

- Potaknuti ih a samo-obrazovanje kroz npr. besplatno on-line

obrazovanje RoomstoVET (www.roomstovet.eu)

- Upoznati ih s novim proizvodima i atrakcijama, načinom promocije

destinacije

Provedbeni koraci Provesti istraživanje potrebno je verificirati potrebe za novim znanjima i

vještinama i potaknuti interes iznajmljivača

Pripremiti i distribuirati informacije o sustavima za unapređenje poslovanja

obiteljskog smještaja (kutak za iznajmljivače)




68

Projekt 13. Razvoj ponude DMK-a


Cilj Obogaćivanje destinacijskog doživljaja

Opis Iako se u Pirovcu djeluju tri agencije ponuda je relativno siromašna u smislu da

se nude izleti u NP Krka i NP Kornati. Postoje inicijative i ponuda tematskih izleta

(npr. izlet na otok Prvić) koju potiče Turistička zajednica. Međutim, važno je da

se više razvija funkcija destinacijskih menadžment kompanija iz razloga što je

upravo bogatstvo tematskih izleta bitno u kontekstu pozicioniranja Pirovca kao

idealne polazne točke za obilazak iznimnih atrakcija Dalmacije. Zbog toga ta

ponuda treba biti drugačije i jedinstvena, temeljena na kreativnosti agencija.

Takvi složeni turistički proizvodi mogu odgovoriti na zahtjeve suvremene

turističke potražnje, odnosno, specifičnih tržišnih niša ali i potaknuti goste koji

dolaze na odmor na upoznavanje šireg područja Pirovca.

Inspiraciju za složene turističke proizvode moguće je pronaći u kulturi života i

rada, pričama i legendama, inovativnim povezivanjem atrakcija u okruženju kroz

neku temu. Njihovoj kvaliteti pridonosi pričanje priča (storytelling) i

angažiranost vodiča koji kroz svoju osobnost dodaju posebitost takvim

doživljajima. Osim organiziranih tura moguće je ponuditi individualno krojene

proizvode prema posebnim zahtjevima (npr. tema gastronomije, priroda

Dalmacija, kulturno-povijesne atrakcije, tematizirane biciklističke ture, foto-ture

i sl.).

Provedbeni koraci Istražiti interes agencija za ponudu novih tematskih izleta i paketa

Razviti sustav mjera/poticaja za podizanje funkcije destinacijskih

menadžment kompanija

Izraditi i distribuirati bazu tema (s opisima) koju je moguće pretvoriti u

ponudu agencija (B2B portal)


Ostali dionici Turističke agencije

Potencijalni poduzetnici


Projekt 14. Praćenje zadovoljstva boravka gostiju


Cilj Podizanje razine zadovoljstva gostiju te podizanje potrošnje

Opis Praćenjem zadovoljstva gostiju elementima turističke ponude dolazi se do

vrijednih podataka o aktivnostima koje je potrebno provesti s ciljem

unapređenja pojedinih segmenta ponude. Očekivanja gostiju su različita i pod

utjecajem promjena u društvenom i gospodarskom okruženju, neprekidno se

mijenjaju. Zbog toga je nužno provoditi aktivnosti istraživanja zadovoljstva

gostiju na kontinuiranoj bazi i pratiti promjene.

U skladu s time, potrebno je dugoročno ali i u godišnjim planovima TZ Pirovca

planirati sredstva, i definirati primarna istraživanja. To uključuje iskazivanje

69

ciljeva istraživanja, razvoj metodologije, provedbu i praćenje. Drugim riječima,

projekt se odnosi na osmišljavanje anketnog/ih upitnika te provođenje

redovitog (godišnjeg/višegodišnjeg) istraživanja koje bi obuhvaćalo slučajno

odabrane predstavnike turističke potražnje u razdoblju od travnja do lipnja,

odnosno u razdoblju rujan – listopad. Istraživanja se može provoditi u suradnji s

drugim dionicima u destinaciji prema kojima treba komunicirati potrebu i koristi

od istraživanja. Može se provesti vlastitim snagama Turističke zajednice ili se za

to može angažirati specijalizirana tvrtka.

Rezultate istraživanja važno je distribuirati kako bi se svima pomoglo u

unapređivanju turističke ponude. Za to se može iskoristiti zasebna sekcija unutar

novog web portala TZ Imotske krajine (B2B stranice), ali i putem lokalnih medija

(distribucija informacija i popularizacija aktivnosti). Potrebno je odrediti

učestalost istraživanja kako bi se vidjeli pomaci i trendovi u promjenama

zadovoljstva gostiju.

Provedbeni koraci • Definiranje metodologije istraživanja (on-line, osobni intervjui, fokus grupe

i sl.)

• Izrada projektnog zadatka

• Objava natječaja i izbor izvođača (ako se koriste vanjske usluge)

• Distribucija rezultata istraživanja

TZ općine Pirovac


8.4. Projekti unapređenja promocijskih aktivnosti Projekt 15. Razvoj brenda Pirovac

Područje Unapređenja promocijskih aktivnosti

Cilj Podizanje prepoznatljivosti ključnih vrijednosti Pirovca

Opis Podizanje prepoznatljivosti Pirovca moguće je temeljiti na nekoliko osobina ove

destinacije koje je potrebno izraditi kroz nekoliko (ili jednu) ključnu poruku koja

će gostima omogućiti brzo i jednostavno razumijevanje prednosti boravka u

Pirovcu. Naglasak valja staviti na prenošenje emotivnih koristi koje mogu

potaknuti na dolazak. Bitno je odgovoriti na pitanja po čemu se Pirovac razlikuje

od konkurencije o okruženju.

Brend se treba temeljiti na najvažnijih prednostima Pirovca, a to su da je riječ o

'mirnom kutku', a istovremeno zbog blizine i povezanosti 'destinaciji idealnoj za

obilazak nekoliko najznačajnijih nacionalnih prirodnih i kulturnih atrakcija'. Kroz

komunikacijske konstante, logo i slogan (mogu se koristiti i poruke) objedinjuju

se sve promocijske aktivnosti i materijali. Također bi bilo poželjno da iste

primjenjuju i drugi dionici u turizmu u Pirovcu (primjerice, ugostitelji, privatni

iznajmljivači, hotelijeri, vlasnici suvenirnica i dr.).

Definiranje brenda može se provesti vlastitim snagama ili se povjeriti

specijaliziranim instituciji/agenciji. Jednom kad se definira osim što se

primjenjuje za promociju važno ga je 'oživljavati' i kroz turističke proizvode, kako

70

bi se ono što je 'obećano' isporučilo kupcima. Primjerice, to znači da ukoliko

destinacija šalje poruku o mjestu u kojem nema prevelikih gužvi i koja je jako

dobro povezana s okruženjem da i ponuda to prati (izleti prilagođeni različitim

ciljnim segmentima, tematske staze, dobar sustav informiranja i sve druge

predviđene aktivnosti).

Razvoj i prihvaćanje brenda od strane dionika imao bi višestruke koristi za

Pirovac jer bi povezao dionika i time bi se stvarali sinergijski učinci.

Provedbeni koraci Definiranje brenda

Razvoj komunikacijskih konstanti

Implementacija, praćenje i evaluacija




Projekt 16. Unapređenje Internet stranica

Područje Unapređenje promocijskih aktivnosti

Cilj Unaprijediti informiranost gostiju

Opis Internetska stranica je kvalitetno koncipirana i sadrži čitav niz korisnih informacija za goste, medije i turističke dionike u destinaciji. Ono na što bi trebalo u budućnosti inovirati komuniciranje krovnog brenda destinacije te snažno komuniciranje doživljaja koje destinacija nudi i koje gost može doživjeti u destinaciji. U tom smislu potrebno je organizirati ciljana fotografiranja i snimanja destinacije koji će komunicirati ključne atribute destinacije te ljude u interakciji s njima i temeljiti se doživljaju, emociji. Misli se na fotografije i video prikaze ciljnih segmenata koji 'uživaju u boravku u Pirovcu'. Dalje, bilo bi korisno iz stranica izdvojiti dio namijenjen lokalnoj i poslovnoj javnosti te ga posebno organizirati (kao 'mini' stranicu) s posebnim sadržajem. Taj dio može poslužiti ujedno i kao centralno mjesto za pružanje informacija o aktualnim projektima, o trendovima na tržištu, projektima koji se planiraju i sl. Na taj način bi Turistička zajednica kroz B2B stranice informirala dionike ali ih i na određeni način educirala i upućivala na unapređenje različitih aspekta njihove ponude. Također se može posebno organizirati i dio za medije ('press') gdje bi novinari mogli doći do fotografija, baze zanimljivih tekstova, baze fotografija, statistički podaci i rezultati različitih istraživanja i sl. Dio ovih sadržaja danas se nalazi u dijelu 'info'.

Provedbeni koraci Izrada koncepta unapređenja Internet stranica

Izrada web arhitekture za stranice 'B2B/Interna javnost' i 'Mediji'

Izbor izvođača i ažuriranje sadržaja



Dionici u turizmu u Pirovcu


71

Projekt 17. Unapređenje sustava informiranja gostiju

Područje Unapređenje promocijskih aktivnosti

Cilj Podizanje razine zadovoljstva gostiju te podizanje potrošnje

Opis Gosti u destinaciji bi trebali biti na različite načine informirani i poticani na

'konzumiranje' sadržaja. Blizina iznimnih atrakcija Dalmacije, nacionalnih

parkova i parka prirode, trebala bi biti nešto što je stalno 'vidljivo' tijekom

boravka u destinaciji kao i različitim mogućnosti kako da se te atrakcije vide.

Informacije se, osim kroz turistički ured, trebaju distribuirati i kroz sve

smještajne objekte u destinaciji, turističku interpretaciju i signalizaciju. Zbog

toga je korisno osim distribucije materijala kontinuirano podizati znanja o

destinaciji i brinuti o raspoloživosti informacija kroz različite kanale (društvene

mreže, Internet stranice, mobilne aplikacije).

Isto tako, i u destinacijama u okruženju važno je da se gosti informiraju o Pirovcu

i njegovim ključnim atrakcijama. Vezano uz to, potrebno je razviti kvalitetnu

suradnju sa sustavom turističkih zajednica na području Županije i šire te ih

opremiti materijalima i poticati na informiranje gostiju.

Provedbeni koraci • Izraditi bazu mogućih mjesta za distribuciju tiskanih materijala

• Razviti suradnju i definirati načine distribucije materijala

• Istražiti interes za edukacijom vezano uz informiranje gostiju (npr. privatni

iznajmljivači, hotelijeri i drugi dionici)

• Provedba edukacije

Odgovorna institucija • TZ općine Pirovac

Ostali dionici • Privatni iznajmljivači

• Hotelijeri

• Drugi dionici u turizmu


72

9. TERMINSKI PLAN AKTIVNOSTI

2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

INFRASTRUKTURA

Revitalizacija 'starog sela' (povijesne jezgre)

Uređenje plaža, obale i šetnice

Kontinuirano uređenje destinacije

Obnova palače Draganić-Vrančić

Uređenje biciklističke staze

RAZVOJ PROIZVODA I DESTINACIJSKE PONUDE

Podizanje kvalitete privatnog smještaja

Unapređenje sadržaja za djecu

Program događanja

Unapređenje gastronomske ponude

Razvoj eko turizma u Ravnim kotarima

UPRAVLJANJE I LJUDSKI RESURSI

Interni marketing

Edukacija za privatne iznajmljivače

Razvoj ponude DMK-a

Praćenje zadovoljstva boravka gostiju

PROMOCIJA

Razvoj brenda Pirovac

Unapređenje Internet stranica

Unapređenje sustava informiranja gostiju

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PIROVA Zagreb, …njihovu različitost i podudarnosti u promišljanju Pirovca kao turističke destinacije. Radionica s lokalnim dionicima Radionice