Ilok - Sumus · Target d.o.o. za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja Projekt Unutarnje vode 4 Pozadina projekta Povrat zajma realizirat će se nakon po čeka od

Target d.o.o. za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja

Kneza Mislava 5/III, Zagreb; Hrvatska

E-MAIL [email protected] URL http://www.target.hr

PHONE + 385 1 46 57 827; + 385 1 46 57 830

FAX + 385 1 46 12 379

PPRROO JJ EE KK TT UUNNUUTT AARRNN JJ EE VVOODD EE

AAnnkkeettiirraannjjee kkoorriissnniikkaa uu ookkvviirruu pprroovveeddbbee PPrroojjeekkttaa UUnnuuttaarrnnjjee

vvooddee –– pprriijjee iinnvveessttiicciijjee

IIssttrraažžiivvaaččkkii iizzvvjjeeššttaajj zzaa ssuussttaavv ooddvvooddnnjjee

IIllookk

Zagreb, svibanj 2011.


Kneza Mislava 5/III, Zagreb; Hrvatska

E-MAIL [email protected] URL http://www.target.hr

PHONE + 385 1 46 57 827; + 385 1 46 57 830

FAX + 385 1 46 12 379

Naručitelj:

Hrvatske vode

Provedba istraživanja:


Istraživački projekt:

Projekt Unutarnje vode

Anketiranje korisnika u okviru provedbe Projekta Unutarnje vode – prije investicije

– Istraživački izvještaj za sustav odvodnje Ilok –

Autori:

dr. sc. Ivan Rimac

Anja Wertag, dipl. psih.

Članovi tima:

dr. sc. Nenad Karajić

dr. sc. Goran Milas

dr. sc. Irma Brković



Sadržaj

1

SADRŽAJ

Pozadina projekta.......................................................................................................2

Sažetak....................................................................................................................... 5

Anketa o zadovoljstvu korisnika prije investicije .........................................................7

Metodologija ............................................................................................................... 7

Upitnik ........................................................................................................................ 7

Uzorak ........................................................................................................................ 7

Priključenost na javni sustav odvodnje ....................................................................... 8

Karakteristike stanovanja na području sustava odvodnje ........................................... 9

Korisnici septičkih jama .............................................................................................. 9

Zadovoljstvo lokalnim komunalnim poduzećem i postojećim načinom odvodnje

otpadnih voda ........................................................................................................... 11

Povjerenje u institucije povezane s provedbom Projekta i stavovi o njihovom radu . 16

Ekološka pitanja ....................................................................................................... 19

Svijest o planovima izgradnje i poboljšanja sustava odvodnje.................................. 22

Informiranje o provedbi Projekta Unutarnje vode...................................................... 23

Podržavanje izgradnje planiranog sustava i spremnost na priključenje.................... 24

Korisnici septičkih jama ............................................................................................ 28

Financiranje planiranog sustava odvodnje ............................................................... 30

Sažetak..................................................................................................................... 33

TABLIČNI IZVJEŠTAJ..............................................................................................38


Projekt Unutarnje vode 2

Pozadina projekta

POZADINA PROJEKTA

OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU

Projekt Unutarnje vode (u daljnjem tekstu Projekt) koncept je predstavljen u okviru

programa suradnje Svjetske banke i Republike Hrvatske na sastanku održanom u

rujnu 2005. godine, a Ugovor o zajmu i Ugovor o projektu potpisani su od strane

Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvitak u 12. lipnja 2007. u

Davoru. Ciljevi ovog Projekta usklađeni su sa Strategijom upravljanja vodama (NN

91/2008), te uključuju poboljšanje uvjeta vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od

poplava u slivovima rijeka Save, Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj. Projekt se

sastoji od dvije komponente: (A) Tehničke pomoći koja uključuje (1) potporu

pristupu Europskoj Uniji, (2) potporu provedbi Projekta i (3) institucionalno jačanje

komunalnih poduzeća; te (B) Investicijske komponente koja uključuje (1) ulaganja

u komunalna poduzeća i (2) obranu od poplava. Predložene investicije doprinijet

će poboljšanju standarda pružanja usluga u nizu malih općina, i pomoći Hrvatskoj

u ispunjenju vodnih direktiva Europske Unije i jačanju institucija odgovornih za

upravljanje vodama. Također, Projekt će donijeti ekološke koristi kroz opskrbu

sigurne vode za piće, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, kao i mjere

obrane od poplava.

PROSTORNI OBUHVAT

Projekt Unutarnje vode prostorno obuhvaća kopneni dio Hrvatske, odnosno

crnomorski sliv – vodno područje sliva Save i vodno područje sliva Drave i

Dunava. Na temelju veličine sustava vodoopskrbe odnosno odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda, postojećeg stupnja priključenosti na javne sustave

vodoopskrbe odnosno odvodnje, povećanju stupnja priključenosti, mogućnosti

fazne izgradnje sustava, veličine investicije prema broju novopriključenih i ukupno

priključenih stanovnika, raspoloživosti tehničke dokumentacije, te u slučaju

sustava vodoopskrbe zaštite vodocrpilišta i osiguranju kakvoće vode, odnosno

osjetljivosti recipijenta u slučaju sustava odvodnje otpadnih voda predloženi

projekti razvrstani su po prioritetnom redoslijedu. S obzirom na stupanj dovršenosti



Pozadina projekta

projektne dokumentacije i spremnosti projekata za izgradnju, projekti su podijeljeni

u četiri skupine. U Tablici 1.1. prikazano je 12 projekata koji su podijeljeni u ove

četiri skupine.

Tablica 1.1. Prikaz projekata i područja investicije razvrstanih u skupine

Skupina Projekt Područje investicije

Virovitica poboljšanje sustava odvodnje otpadnih voda

Sjeverna Baranja poboljšanje sustava vodoopskrbe 1. skupina

Ogulin poboljšanje sustava odvodnje otpadnih voda i

uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Davor-Nova Gradiška poboljšanje sustava vodoopskrbe

Podravska Slatina poboljšanje sustava vodoopskrbe

Donji Miholjac poboljšanje sustava vodoopskrbe

Našice poboljšanje sustava odvodnje otpadnih voda i


2. skupina

Južna Baranja poboljšanje sustava odvodnje otpadnih voda

Vukovar poboljšanje sustava odvodnje otpadnih voda

Ilok uređaj za pročišćavanje otpadnih voda 3. skupina

Otok, Cerna i Ivankovo poboljšanje sustava odvodnje otpadnih voda i


4. skupina Dugo Selo i Rugvica poboljšanje sustava odvodnje otpadnih voda i


MODEL FINANCIRANJA PROJEKTA

Standardni model financiranja definiran je na način da se sredstvima iz zajma

Svjetske banke financira se 95% troškova Projekta, 5% osiguravaju Hrvatske vode

iz izvornih prihoda (naknade za korištenje i zaštitu voda), a troškove PDV-a snose

krajnji korisnici zajma.



Pozadina projekta

Povrat zajma realizirat će se nakon počeka od 5 godina od potpisivanja Ugovora o

zajmu sa Svjetskom bankom, te ga je potrebno isplatiti u roku od 10 godina nakon

počeka.

Povrat zajma financirat će se:

� Sredstvima Državnog proračuna u iznosu od 45% do 70% (u prosjeku do

50% ukupnog zajma)

� Izvornim prihodima Hrvatskih voda u iznosu od 25%

� Sredstvima krajnjih korisnika u iznosu od 5% do 30%, ovisno o

financijskim mogućnostima jedinica lokalne samouprave koje su

obuhvaćene Projektom.



Pozadina projekta

SAŽETAK

OSNOVNE INFORMACIJE

O PROJEKTU

� Ciljevi Projekta Unutarnjih voda uključuju poboljšanje

uvjeta vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od poplava u

slivovima rijeka Save, Drave i Dunava u Republici

Hrvatskoj.

� Projekt se sastoji od dvije komponente: (A) Tehničke

pomoći koja uključuje (1) potporu pristupu Europskoj

Uniji, (2) potporu provedbi Projekta i (3) institucionalno

jačanje komunalnih poduzeća; te (B) Investicijske

komponente koja uključuje (1) ulaganja u komunalna

poduzeća i (2) obranu od poplava.

� Predložene investicije doprinijet će poboljšanju

standarda pružanja usluga u nizu malih općina i pomoći

Hrvatskoj u ispunjenju vodnih direktiva Europske Unije i

jačanju institucija odgovornih za upravljanje vodama, te

će donijeti ekološke koristi kroz opskrbu sigurne vode za

piće, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, kao i

mjere obrane od poplava.

PROSTORNI OBUHVAT

� Projekt Unutarnje vode prostorno obuhvaća kopneni dio

Hrvatske, odnosno crnomorski sliv – vodno područje

sliva Save i vodno područje sliva Drave i Dunava.

� S obzirom na stupanj dovršenosti projektne

dokumentacije i spremnosti projekata za izgradnju

ukupno je 12 projekata podijeljeno u četiri skupine.

MODEL FINANCIRANJA

PROJEKTA

� Standardni model financiranja definiran je na način da

se sredstvima iz zajma Svjetske banke financira se 95%

troškova Projekta, 5% osiguravaju Hrvatske vode iz

izvornih prihoda (naknade za korištenje i zaštitu voda), a

troškove PDV-a snose krajnji korisnici zajma.



Pozadina projekta

� Povrat zajma realizirat će se nakon počeka od 5 godina

od potpisivanja Ugovora o zajmu sa Svjetskom bankom,

te ga je potrebno isplatiti u roku od 10 godina nakon

počeka, a financirat će se sredstvima Državnog

proračuna u iznosu od 45% do 70% (u prosjeku do 50%

ukupnog zajma), izvornim prihodima Hrvatskih voda u

iznosu od 25%, te sredstvima krajnjih korisnika u iznosu

od 5% do 30%, ovisno o financijskim mogućnostima

jedinica lokalne samouprave koje su obuhvaćene

Projektom.



Anketa o zadovoljstvu korisnika prije investicije

7

ANKETA O ZADOVOLJSTVU KORISNIKA PRIJE INVESTICIJE

METODOLOGIJA

U naseljima koja gravitiraju sustavima odvodnje uključenim u Anketiranje korisnika u

okviru provedbe Projekta Unutarnje vode provedeno je anketno istraživanje metodom

licem-u-lice na području 8 sustava odvodnje (Virovitica, Južna Baranja, Vukovar,

Dugo Selo-Rugvica, Otok-Cerna-Ivankovo, Našice, Ogulin i Ilok).

U ovom izvještaju izneseni su rezultati Ankete o zadovoljstvu korisnika prije

investicije provedene metodom anketnog istraživanja na području sustava odvodnje

Ilok.

UPITNIK

Upitnik za anketno istraživanje konstruiran je na način da se njime obuhvate teme

definirane svrhom i ciljevima istraživanja. Upitnik se sastojao od 5 tematskih cjelina:

□ karakteristike opskrbe pitkom vodom u kućanstvu i poljoprivrednim/stočarskim

objektima

□ karakteristike odvodnje otpadnih voda

□ informiranost i stavovi u pročišćavanju otpadnih voda i radu relevantnih

institucija

□ zadovoljstvo dostupnim komunalnim uslugama i radom relevantnih institucija

□ socio-demografski podaci o ispitaniku i kućanstvu.

UZORAK

Na svakoj lokaciji istraživanjem je planirano obuhvatiti 200 ispitanika. Udio

stanovnika pojedinog naselja unutar svakog predmetnog sustava podjednak je udjelu

broja stanovnika tog naselja u populaciji koja se vezuje uz svaki sustav. Na ovaj je

način osigurano da u istraživanju sudjeluju korisnici septičkih jama i javnog




8

kanalizacijskog sustava u onom omjeru u kojem se pojavljuju u populaciji korisnika

svakog sustava. Stoga je, uz manja odstupanja, uzorak formiran kao uzorak

kućanstava reprezentativan s obzirom na korišteni način odvodnje otpadnih voda.

Struktura realiziranog uzorka prikazana je na Slici 1.1.

Slika 1.1. Načini odvodnje otpadnih voda iz kućanstava na području sustava odvodnje Ilok

73%

4%

15%

8%

javna (gradska, mjesna)

kanalizacija

zatvorena septička jama s

potrebom pražnjenja

zatvorena septička jama s

otvorenim dnom u drugoj komori

ne znam

PRIKLJUČENOST NA JAVNI SUSTAV ODVODNJE

Prema podacima prikazanima na Slici 1.1., na području sustava odvodnje Ilok, od

ukupno dvjesto kućanstava obuhvaćenih ispitivanjem, gotovo tri četvrtine (točnije njih

73%) priključeno je na kanalizacijsku mrežu. U preostalim se slučajevima ispitana

kućanstva pri zbrinjavanju otpadnih voda koriste septičkim jamama, i to u prvome

redu propusnim ili polupropusnim septičkim jamama s otvorenim dnom u drugoj

komori (15%). Zatvorene septičke jame s potrebom pražnjenja, prema iskazima

sudionika, upotrebljavaju se znatno rjeđe (4%), dok u 8% ukupno ispitanih

kućanstava sudionici nisu znali precizirati koju vrstu septičke jame koriste.




9

KARAKTERISTIKE STANOVANJA NA PODRUČJU SUSTAVA ODVODNJE

Sustav odvodnje otpadnih voda Ilok nalazi se na području Grada Iloka u Vukovarsko-

srijemskoj županiji. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine

objavljenom od strane Državnog zavoda za statistiku u Iloku je prijavljeno ukupno

5.897 stanovnika.

Stanovnici ovoga područja žive pretežito u obiteljskim kućama (ukupno 92%

ispitanih, u što spadaju svi korisnici septičkih jama te većina korisnika priključenih na

javnu kanalizaciju). Manji broj ih živi u srednje velikim zgradama do 20 stanova (5%)

odnosno malim zgradama do 6 stanova (3%), i to su isključivo korisnici javne

kanalizacije.

Većina se ispitanih kućanstava pitkom vodom u svome domu opskrbljuje putem

javnog gradskog vodovoda (ukupno 95% ispitanih kućanstava, pri čemu je u

podjednakoj mjeri riječ o korisnicima javne kanalizacije kao i korisnicima septičkih

jama). U preostalim slučajevima sudionici izjavljuju da se pitkom vodom u kućanstvu

opskrbljuju putem lokalnog vodovoda (4%), a dijelom je i crpe s izvora ili bunara

(4%).

Nešto više od trećine (35%) ukupno ispitanih kućanstava navodi da posjeduju i

odvojena poljoprivredna zemljišta odnosno stočarske objekte, od kojeg ih postotka,

međutim, 22% na tim objektima nema pitku vodu, 9% ih se vodom opskrbljuje putem

javnog gradskog vodovoda, a 4% ih vodu pribavlja s izvora ili bunara.

KORISNICI SEPTIČKIH JAMA

Kućanstva koja se nalaze na području sustava odvodnje Ilok, a koja se pri

zbrinjavanju otpadnih voda koriste septičkim jamama upotrebljavaju uglavnom

propusne ili polupropusne jame, a tek ih se manji broj služi zatvorenim septičkim

jamama s potrebom pražnjenja (Slika 1.1.).

Većina korisnika septičkih jama (njih 60%) izjavljuje kako svoje septičke jame uopće

ne prazni, što je i očekivan podatak s obzirom na navedenu veliku zastupljenost

(polu)propusnih septičkih jama. U 8% slučajeva pražnjenje septičkih jama obavlja

lokalno komunalno poduzeće, dok se 4% kućanstava za pražnjenje jama koristi

uslugama privatnih tvrtki koje se bave zbrinjavanjem otpadnih voda. Uz to, znatan




10

udio korisnika septičkih jama (28%) izjavljuje kako ne zna tko prazni njihovu septičku

jamu, što se može vidjeti iz Slike 2.1.

Slika 2.1. Tko prazni vašu septičku jamu?

28%

4%

8%

60%

lokalno komunalno poduzeće

privatna tvrtka koja nudi ovu uslugu

nitko, ne praznimo je

ne znam

Otprilike tri četvrtine (76%) kućanstava koja izjavljuju da prazne svoje septičke jame,

za usluge pražnjenja i održavanja izdvajaju do 500 kuna godišnje, 6% ih navodi da je

riječ o iznosu između 500 i 1000 kuna, a otprilike 18% kućanstava procjenjuje da se

njihovi godišnji troškovi pražnjenja i održavanja septičkih jama kreću između 1500 i

2500 kuna.

Ispitana kućanstva koja prazne svoje septičke jame većinom iskazuju zadovoljstvo

uslugom pražnjenja jama, pa ih tako otprilike dvije trećine (65%) navodi da su

korištenom uslugom izrazito ili uglavnom zadovoljni, 30% ih svoje zadovoljstvo

procjenjuje srednjom ocjenom („niti zadovoljan niti nezadovoljan“), dok je onih koji

izjavljuju da su uslugom pražnjenja uglavnom nezadovoljni tek 5%.




11

ZADOVOLJSTVO LOKALNIM KOMUNALNIM PODUZEĆEM I POSTOJEĆIM NAČINOM ODVODNJE

OTPADNIH VODA

U svim je kućanstvima uključenima u istraživanje (bili oni korisnici septičkih jama ili

priključeni na sustav javne kanalizacije) ispitan i stupanj zadovoljstva uslugama

lokalnog komunalnog poduzeća. Prema podacima prikazanima na Slici 3.1., većina

ispitanih stanovnika (njih ukupno 75%) uglavnom je ili je pak potpuno zadovoljna

lokalnim komunalnim poduzećem, dok udio onih uglavnom ili potpuno nezadovoljnih

iznosi 10,5%. Između korisnika javne kanalizacije i korisnika septičkih jama postoje

određene razlike u iskazanom stupnju zadovoljstva, u smislu da korisnici priključeni

na javnu kanalizaciju u nešto većoj mjeri daju odgovore „uglavnom“ ili „potpuno

zadovoljan“, dok se korisnici septičkih jama u većem broju odlučuju za neutralnu

ocjenu „niti zadovoljan niti nezadovoljan“. Postotak nezadovoljnih radom komunalnog

poduzeća podjednak je u obje skupine sudionika.

Slika 3.1. Koliko ste zadovoljni uslugama lokalnog komunalnog poduzeća?

14,5

22,0

53,0

7,0

3,5

0 10 20 30 40 50 60

potpuno nezadovoljan

uglavnom nezadovoljan

niti zadovoljan

niti nezadovoljan

uglavnom zadovoljan

potpuno zadovoljan

%

Korisnici koji su (uglavnom ili potpuno) zadovoljni lokalnim komunalnim poduzećem,

u najvećoj mjeri svoje zadovoljstvo obrazlažu redovitošću u obavljanju poslova (22%)

te činjenicom da komunalno poduzeće na odgovarajući način obavlja posao za koji je

zaduženo (22%). S druge strane, nezadovoljni korisnici usluga lokalnog komunalnog

poduzeća u prvome redu navode neadekvatnu uslugu odnosno neadekvatnu uslugu




12

odvoza smeća (to navodi 31% odnosno 15% „nezadovoljnih“ korisnika) a potom i

neažurnost u rješavanju problema (23%).

Upitani čini li im se da lokalno komunalno poduzeće radi na poboljšanju svoje usluge,

67% ispitanih kućanstava odgovorilo je potvrdno („uglavnom da“ ili „u velikoj mjeri

da“), 11% ih smatra da se po tom pitanju ne radi uopće ništa ili uglavnom ništa, dok

ih preostalih 22% (među kojima su nešto brojniji korisnici septičkih jama negoli oni

priključeni na javnu kanalizaciju) ne može jasno procijeniti da li se na poboljšanju

usluge komunalnog poduzeća što radi i u kojoj mjeri (odgovori „niti da niti ne“ ili „ne

znam“).

Kako zadovoljstvo postojećim sustavom odvodnje među stanovnicima koji su

priključeni na njega može neformalnim kanalima komunikacije među stanovništvom

uvelike doprinijeti motiviranosti korisnika septičkih jama da se priključe na javni

sustav odvodnje, ispitan je stupanj zadovoljstva funkcioniranjem postojećeg

kanalizacijskog sustava među korisnicima javnog sustava odvodnje na području

Iloka. Kako je i prikazano na Slici 3.2., većina korisnika postojećeg sustava odvodnje

(njih 86,4%) zadovoljno je njegovim funkcioniranjem. Neutralan stav izražava nešto

manje od 9% korisnika, dok tek mali broj korisnika (4,7%) iskazuje umjereno ili

izrazito nezadovoljstvo radom postojećeg kanalizacijskog sustava.

Slika 3.2. Koliko ste zadovoljni funkcioniranjem postojećeg kanalizacijskog sustava? (samo priključeni korisnici)

54,4

32,0

2,0

2,7

8,8

0 10 20 30 40 50 60

potpuno nezadovoljan

uglavnom nezadovoljan

niti zadovoljan

niti nezadovoljan

uglavnom zadovoljan

potpuno zadovoljan

%




13

U svim je kućanstvima obuhvaćenima ovim istraživanjem postavljeno i pitanje o

pojedinim specifičnim prigovorima koji se uobičajeno javljaju vezano uz korišteni

način odvodnje otpadnih voda iz njihova doma. Većina sudionika, njih ukupno 67%,

nije mogla uputiti niti jednu zamjerku načinu odvodnje otpadnih voda kojim se

trenutno koristi, a taj je postotak podjednak među korisnicima javne kanalizacije kao i

među korisnicima septičkih jama. Ukoliko imaju prigovore, oni se pretežno odnose na

povremeno postojanje neugodnih mirisa (19,5%) te činjenicu da oborinske vode

ometaju odvodnju otpadnih voda (8%) – iako, zanimljivo, oba prigovora češće

navode korisnici javne kanalizacije nego korisnici septičkih jama. Ostale se

primjedbe, poput previsokih troškova odvodnje, nedovoljno brzog otjecanja ili

izlijevanja otpadnih voda, premalog kapaciteta cijevi u naselju i slično, navode rjeđe,

tek u četiri ili manje posto slučajeva.

Slika 3.3. Udio korisnika koji bi uputili pojedine zamjerke načinu odvodnje otpadnih voda iz njihovog doma

Koje biste zamjerke mogli uputiti načinu odvodnje otpadnih voda iz Vaše kuće/stana?

4,0

8,0

19,5

67,0

0,5

1,0

2,0

3,0

4,0

4,0

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Postoje povremeni zastoji u odvodnji (puna septička jama,

začepljenje cijevi i sl.)

Instalacija u kući/zgradi nije dobro riješena ili je dotrajala

Kapacitet cijevi u naselju (ulici) je premali

Događa se da se otpadne vode izliju na moje zemljište

Otpadne vode ne otječu dovoljno brzo

Otpadne vode se ponekad vraćaju iz odvoda

Troškovi odvodnje su previsoki

Oborinske vode ometaju odvodnju otpadnih voda

Postoji povremen neugodan miris

Nemam zamjerki

%

Upitani jesu li ikada nekoj instituciji uputili pritužbe vezane uz funkcioniranje sustava

odvodnje kojega u kućanstvu koriste, većina sudionika, njih 92% (podjednako u obje

skupine korisnika), odgovara da to nisu činili. Preostalih 8% sudionika koji izjavljuju




14

da su uputili pritužbe na rad korištenog sustava odvodnje, obraćali su se u prvome

redu komunalnom poduzeću, odnosno (u manjoj mjeri) uredu pri gradu. Preferirani

način podnošenja pritužbi jest osobno, dolaskom u ured poduzeća ili institucije (što je

činilo 81% onih koji su željeli uputiti neku pritužbu vezanu uz funkcioniranje

korištenog sustava odvodnje), a u nešto su rjeđem broju slučajeva pritužbe bile

upućene telefonom (25%) odnosno pisanim putem (19%). Reakcijom službe kojoj su

se s pritužbom obratili nešto više od polovice (56%) korisnika bilo je nezadovoljno,

dok su ostali bili podijeljenih mišljenja („niti zadovoljni niti nezadovoljni“ ili „uglavnom

zadovoljni“).

Osim specifičnih prigovora koji se uobičajeno javljaju vezano uz odvodnju otpadnih

voda (a koji se, kako je ranije spomenuto, vezuju poglavito uz povremeno postojanje

neugodnih mirisa te oborinskim vodama otežanu odvodnju otpadnih voda), korisnici

su upitani i o stupnju slaganja s nizom tvrdnji koje se tiču korištenja javne kanalizacije

odnosno septičkih jama. Stupanj slaganja s ponuđenim tvrdnjama ispitanici su

procjenjivali na ljestvici od 1-uopće se ne slažem do 5-potpuno se slažem, a

izračunate prosječne procjene slaganja prikazane su u Tablici 1.1.

Najviši stupanj slaganja, a ujedno i jedini slučaj u kojem se mišljenja korisnika javne

kanalizacije i korisnika septičkih jama ne razilaze, zabilježen je uz tvrdnju da je

dužnost svakoga građanina redovito podmirivati račune za vodoopskrbu i odvodnju

neovisno o njihovom iznosu (M=4,34). Na svim ostalim ponuđenim tvrdnjama

primjećuje se razlika u iskazanome stupnju slaganja (odnosno u veličini prosječnih

procjena slaganja), u smislu da se korisnici septičkih jama, u većoj mjeri nego

korisnici javne kanalizacije, slažu s tvrdnjama da su troškovi priključenja na javni

kanalizacijski sustav preveliki da bi se kućanstva za to odlučila (Msept.jama=3,91

naprama Mkanaliz=3,58) te da su priključne pristojbe previsoke (Msept.jama=3,85 ;

Mkanaliz=3,62), a više prosječne procjene slaganja postižu i na tvrdnjama da je za

korisnike potpuno svejedno imaju li septičku jamu ili su priključeni na javni sustav

odvodnje (Msept.jama=2,38 ; Mkanaliz=1,99) odnosno da su septičke jame jednako dobro

rješenje kao i javni sustav odvodnje (Msept.jama=2,32 ; Mkanaliz=1,99).

Istovremeno, korisnici septičkih jama u manjoj su mjeri nego korisnici javne

kanalizacije suglasni s tvrdnjama koje se odnose na neprikladnost, pa i štetnost

korištenja septičkih jama (u prvome redu s tvrdnjom da su septičke jame zastarjeli i u

moderno vrijeme neprihvatljiv način reguliranja ispusta otpadnih voda, da smanjuju




15

kvalitetu zemljišta na kojem su izgrađene, te da otpuštaju u zemlju štetne tvari koje

mogu zagaditi rijeke i izvore pitke vode, bunare i čatrnje) kao i s tvrdnjama

usmjerenima na financijski aspekt (da je isplativije biti priključen na javni sustav

odvodnje nego imati septičku jamu), odnosno na aspekt izgradnje ili poboljšanja

sustava (da izgradnja sustava pročišćavanja otpadnih voda ne bi mogla nikome

štetiti), što se može vidjeti iz prosječnih procjena slaganja prikazanima u Tablici 2.1.

Tablica 2.1. Prosječne procjene slaganja s pojedinim tvrdnjama

Tvrdnja Korisnici javne

kanalizacije Korisnici

septičkih jama Ukupno

Dužnost je svakog građanina redovito podmirivati račune za vodoopskrbu i odvodnju neovisno o njihovom iznosu.

4,32 4,38 4,34

Septičke jame otpuštaju u zemlju štetne tvari koje mogu zagaditi rijeke i izvore pitke vode, te bunare i čatrnje.

4,35 4,08 4,28

Izgradnja sustava pročišćavanja otpadnih voda ne bi mogla nikome štetiti. 4,33 4,08 4,27

Septičke jame su zastarjeli i u moderno vrijeme neprihvatljiv način reguliranja ispusta otpadnih voda.

4,31 3,94 4,22

Isplativije je biti priključen na javni sustav odvodnje nego imati septičku jamu. 4,23 3,75 4,11

Septičke jame smanjuju kvalitetu zemljišta na kojem su izgrađene. 4,23 3,75 4,11

Bez obzira kako su izvedene, septičke jame smrde. 4,12 3,81 4,04

Priključne pristojbe su previsoke. 3,62 3,85 3,68

Troškovi priključenja na javni kanalizacijski sustav su preveliki da bi se kućanstva za to odlučila.

3,58 3,91 3,67

Za korisnike je potpuno svejedno imaju li septičku jamu ili su priključeni na javni sustav odvodnje.

1,99 2,38 2,10

Septičke jame su jednako dobro rješenje kao i javni sustav odvodnje. 1,99 2,32 2,08




16

Ovakvi podaci upućuju na to da među kućanstvima koja se pri zbrinjavanju otpadnih

voda koriste septičkim jamama postoji relativno slaba osviještenost o lošim stranama

korištenja septičkih jama, te da se (među ovim kućanstvima), priključivanje na sustav

javne kanalizacije u većoj mjeri percipira kao preskupo a ne nužno i bolje rješenje od

onoga kojeg trenutno imaju.

POVJERENJE U INSTITUCIJE POVEZANE S PROVEDBOM PROJEKTA I STAVOVI O NJIHOVOM

RADU

Spremnost na priključenje na javni sustav odvodnje, kao i prihvaćanje provedbe i

realizacije planiranog projekta unapređenja sustava odvodnje otpadnih voda ovisi

dijelom i o slici koju lokalno stanovništvo ima o institucijama povezanima s Projektom

odnosno stupnju povjerenja kojega prema tim institucijama iskazuje.

Kod stanovništva područja sustava odvodnje Ilok u većoj je mjeri izraženo

nepovjerenje prema institucijama uključenima u provedbu Projekta, pa tako više od

polovice sudionika nema povjerenja u lokalnu samoupravu (58%) niti u Vukovarsko-

srijemsku županiju (55%); zatim, podjednaki postotak – 51% ih ne iskazuje

povjerenje ni u Vladu Republike Hrvatske niti u Hrvatske vode; a 42% ih izjavljuje da

nema nikakvog ili ne baš velikog povjerenja ni u lokalno komunalno poduzeće. Važno

je, međutim, napomenuti da značajan udio sudionika nije znao procijeniti stupanj

povjerenja kojeg ima u navedene institucije uključene u Projekt, pa se tako postotak

odgovora „ne znam“ kreće od 26% (za slučaj lokalne samouprave) do 30% (za

županiju), što pri razmatranju dobivenih rezultata isto valja uzeti u obzir.

Na Slici 4.1. prikazane su prosječne ocjene izračunate na temelju ovako dobivenih

procjena stupnja povjerenja u institucije (mjerna ljestvica kretala se od 1-nikakvo

povjerenje do 4-vrlo veliko povjerenje). Testiranje razlika među prosječnim ocjenama

povjerenja u institucije pokazuje da je stupanj povjerenja kojeg stanovništvo područja

sustava odvodnje Ilok iskazuje prema lokalnome komunalnom poduzeću (M=2,35)

značajno viši od stupnja povjerenja iskazanog prema svim ostalim institucijama

(p<0,05), dok su ostale razlike u iskazanome stupnju povjerenja prema glavnim

akterima Projekta uglavnom na granici statističke značajnosti ili pak statistički

neznačajne. Drugim riječima, prema tim je institucijama (a riječ je o Hrvatskim




17

vodama, Vukovarsko-srijemskoj županiji, lokalnoj samoupravi te Vladi RH) iskazani

stupanj (ne)povjerenja lokalnog stanovništva otprilike podjednak.

Slika 4.1. Povjerenje stanovništva u institucije povezane s provedbom Projekta

14,523,5

26,530,029,538,038,5

24,521,012,0

16,519,0

18,019,015,0

2,52,07,01,02,5

-80

-60

-40

-20

0

20

40

60

vrlo veliko

veliko

nikakvo

ne baš veliko

ne znam

Grad/OpćinaM=2,01

ŽupanijaM=2,01

Komunalno poduzećeM=2,35

Hrvatske vode

M=2,03

Vlada RH

M=1,98

Bez obzira na relativno visok stupanj iskazanoga nepovjerenja, kada je u pitanju

donošenje stručnih odluka vezanih uz provedbu Projekta Unutarnje vode (Tablica

3.1.), stanovnici na području sustava odvodnje Ilok smatraju da bi takve odluke ipak

u prvome redu trebali donositi predstavnici lokalne samouprave (50%), predstavnici

Hrvatskih voda (41%) i lokalnoga komunalnog poduzeća (40%). Nešto manji udio

stanovništva donošenje bi stručnih odluka oko provedbe ovakvoga projekta povjerio i

Vladi Republike Hrvatske (27%), ekološkim udrugama (25%) odnosno županiji

(23%), dok bi, prema mišljenju lokalnoga stanovništva, u donošenje stručnih odluka

najmanje trebali biti uključeni Zavodi za urbanizaciju.




18

Tablica 3.1. Tko bi, prema vašem mišljenju, trebao donositi stručne odluke koje su vezane za provedbu ovakvog projekta? (moguće više odgovora)

Subjekt Postotak odgovora

Grad / Općina 49,5

Hrvatske vode 40,5

Komunalno poduzeće 40

Vlada Republike Hrvatske 27

Ekološke udruge 25

Županija 22,5

Zavodi za urbanizaciju 15,5

Netko drugi 0,5

Osim povjerenja u institucije povezane s provedbom Projekta te pitanje donošenja

stručnih odluka vezanih uz provedbu Projekta, ispitane su i percepcije građana o

ulozi koju bi Hrvatske vode (kao jedna od glavnih institucija uključenih u ovaj Projekt)

trebale imati, odnosno kojim bi se problemima trebale baviti – kako na lokalnoj, tako i

na državnoj razini. Na oba postavljena pitanja, gotovo polovica sudionika (49%

odnosno 48%) nije znala dati jasan odgovor odnosno procijeniti kojim bi se to

problemima Hrvatske vode trebale baviti, dok su ostali sudionici dali otprilike

podjednake odgovore na pitanje koje se odnosilo na ulogu ove institucije na lokalnoj

razini kao i na ono koje je bilo usmjereno na državnu razinu. Pa tako u oba slučaja

sudionici procjenjuju da bi se Hrvatske vode u prvome redu trebale baviti problemima

odvodnje otpadnih i oborinskih voda te obrane od poplava (postotci sudionika koji

daju ove odgovore kreću se od 10% do 13%, ovisno je li riječ o lokalnoj ili državnoj

razini) odnosno problemima čišćenja kanala i vodoopskrbe (što navodi 7% do 9%

sudionika, također ovisno o tome koja je razina djelovanja u pitanju).

Bez obzira na to što u velikoj mjeri ne znaju reći čime bi se Hrvatske vode trebale

baviti odnosno koja bi trebala biti njihova uloga, gotovo su svi sudionici odgovorili na

pitanje u kojem se tražila ocjena rada Hrvatskih voda (preciznije, samo 1% sudionika

nije odgovorio na to pitanje). Tako bi, dosadašnji rad Hrvatskih voda (ocjenjivano na

ljestvici školskih ocjena od 1 do 5), 41% ispitanih građana ocijenilo ocjenom dobar,




19

27% dalo bi im ocjenu dovoljan, a 17% njih čak ocjenu nedovoljan (Slika 4.2.).

Prosječna ocjena rada Hrvatskih voda iznosila bi M=2,56.

Slika 4.2. Kako biste ocijenili rad Hrvatskih voda, školskim ocjenama 1-5?

12,5

2,0

16,5

27,0

41,0

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odličan

%

EKOLOŠKA PITANJA

Značajan udio (46%) stanovnika područja sustava odvodnje Ilok procjenjuje kako je,

na mjestu gdje se kanalizacija izlijeva, onečišćenje koje izazivaju otpadne vode vrlo

veliko ili veliko, dok ga malenim ili nikakvim procjenjuje tek njih 7% (Slika 5.1.). No, i

na ovome je pitanju, kao i na nekima prethodno analiziranima, zabilježen razmjerno

visok postotak (35%) onih sudionika koji daju odgovor „ne znam, ne mogu

procijeniti“, a u podjednakoj je mjeri riječ o korisnicima javne kanalizacije, kao i

korisnicima septičkih jama.




20

Slika 5.1. Koliko onečišćenje izazivaju otpadne vode na mjestu gdje se kanalizacija izlijeva?

4,5

32,5

13,5

12,0

2,5

35,0

0 5 10 15 20 25 30 35 40

ne znam, ne mogu procijeniti

nikakvo

maleno

osrednje

veliko

vrlo veliko

%

Briga oko zaštite okoliša procijenjena je nadalje kroz pitanje o učinku kojeg otpadne

vode mogu imati na različite aspekte poput kvalitete pitke vode ili hrane, kvalitete

poljoprivrednog zemljišta, pojavljivanja zaraznih bolesti, cijenu nekretnina u mjestu te

vjerojatnost priključenja Europskoj Uniji. Sudionici istraživanja upitani su da, na

ljestvici od 1-nikakve do 5-vrlo velike, procijene kakve posljedice otpadne vode imaju

na svaki od navedenih aspekata. Izračunate su prosječne vrijednosti procjena

korisnika javne kanalizacije i korisnika septičkih jama, a njihova je usporedba

prikazana na Slici 5.2.

Općenito gledajući, svi sudionici procjenjuju da otpadne vode relativno najveći

(štetni) utjecaj imaju na kvalitetu pitke vode i hrane, te pojavljivanje zaraznih bolesti

kod ljudi odnosno stoke ili peradi (prosječne procjene korisnika septičkih jama kreću

se u ovim slučajevima od 3,90 do 3,67; a korisnika javne kanalizacije od 3,17 do

2,81), dok se relativno najmanjima procjenjuju posljedice utjecaja otpadnih voda na

cijene nekretnina u mjestu odnosno vjerojatnost da Hrvatska bude primljena u

Europsku Uniju. Takvi podaci upućuju na to da, u načelu, stanovnici ovoga područja

percipiraju otpadne vode kao potencijalni problem, te da u određenoj mjeri

prepoznaju i povezanost pitanja otpadnih voda s jedne i niza ekoloških, ekonomskih i

političkih pitanja s druge strane.




21

Slika 5.2. Usporedba prosječnih procjena posljedica otpadnih voda korisnika javne kanalizacije i korisnika septičkih jama i zasebnih ispusta

Kakve posljedice imaju otpadne vode na:

3,17

2,81

2,85

3,84

3,84

3,90

3,59

3,17

3,41

3,67

3,74

2,92

2,63

2,87

3,13

3,15

1,0 2,0 3,0 4,0 5,0

Kvalitetu pitke vode

Hranu koju jedu ljudi

Hranu koju jede stoka i perad

Vjerojatnost da Hrvatska bude primljena uEuropsku Uniju

Cijene nekretnina u mjestu

Kvalitetu poljoprivrednog zemljišta

Pojavljivanje zaraznih bolesti kod ljudi

Pojavljivanje zaraznih bolesti kod stoke iliperadi

korisnici septičkih jama

korisnici javne (gradska, mjesna) kanalizacije

Iz dobivenih odgovora, primjetno je također da korisnici septičkih jama po svim

proučavanim aspektima postižu značajno više prosječne ocjene, odnosno da utjecaj

otpadnih voda procjenjuju znatno štetnijim no što to čine korisnici priključeni na

sustav javne kanalizacije. Ovakvi podaci donekle su u neskladu s onima prethodno

iznesenima (vezanima uz stupanj slaganja s nizom tvrdnji koje se tiču korištenja

javne kanalizacije odnosno septičkih jama) gdje se pokazalo da među korisnicima

septičkih jama postoji relativno slaba osviještenost loših strana korištenja septičkih

jama. Jedno od mogućih objašnjenja ovakvih nalaza bilo bi da korisnici septičkih

jama, iako vrlo svjesni štetnog utjecaja otpadnih voda, posljedice toga utjecaja ne

povezuju izravno s nedostatcima korištenja septičkih jama.

No, valja naglasiti i to da je na ovome pitanju, na svakome od procjenjivanih

aspekata zabilježen značajan udio onih koji biraju odgovor „ne znam, ne mogu

procijeniti“. Taj je postotak viši među skupinom korisnika septičkih jama, i kreće se

(ovisno o procjenjivanom aspektu) od 42% do 45%, dok se među korisnicima javne

kanalizacije postotak „neizjašnjenih“ kreće od 25% do 33%.




22

Činjenica da su slični, visoki postotci sudionika koji ne znaju odgovoriti na

postavljeno pitanje zabilježeni uz veći broj pitanja ove Ankete, ukazuje i na poprilično

slabu upoznatost ne samo s tematikom odvodnje otpadnih voda općenito, već i na

slabu upoznatost s trenutnom situacijom vezanom uz probleme odvodnje na

Iločkome području.

SVIJEST O PLANOVIMA IZGRADNJE I POBOLJŠANJA SUSTAVA ODVODNJE

Upoznatost stanovništva s postojećim sustavom odvodnje otpadnih voda, kao i s

planovima izgradnje i poboljšanja sustava, važna je karika u aktivnoj provedbi i

uspješnoj realizaciji Projekta na svakoj od planiranih lokacija.

Većina ispitanih korisnika na području sustava odvodnje Ilok odgovara da zna gdje

trenutno završava otpadna voda iz stana ili kuće u kojoj žive: 93% korisnika septičkih

jama navodi da otpadne vode iz njihova doma završavaju upravo u septičkim

jamama, dok korisnici javne kanalizacije u 74% slučajeva navode kanalizaciju, a

dodatnih ih 22% izjavljuje da otpadne vode završavaju u rijeci.

Kao završno odredište kanalizacije naselja ili dijela grada u kojemu žive, 72%

korisnika javne kanalizacije navodi „rijeku“ odnosno „Dunav“, a takve odgovore daje i

51% korisnika septičkih jama – što zapravo i jest u skladu sa stvarnom situacijom, jer

je postojeća kanalizacijska mreža grada Iloka mješovitoga tipa i prikupljene se

otpadne vode nepročišćene ispuštaju u rijeku Dunav. Preostali korisnici, kako javne

kanalizacije tako i septičkih jama (njih 27% odnosno 45%), izjavljuju kako ne znaju

odgovor na ovo pitanje.

S činjenicom da je trenutno u provedbi projekt kojime bi se trebao poboljšati

kanalizacijski sustav grada Iloka upoznato je tek 29% sudionika (u podjednakom je

postotku riječ o korisnicima javne kanalizacije i korisnicima septičkih jama). Tu su

informaciju u prvome redu doznali u razgovoru sa svojim sugrađanima (što navodi

33% informiranih korisnika javne kanalizacije i 27% informiranih korisnika septičkih

jama), te putem medija (33% korisnika javne kanalizacije i 13% korisnika septičkih

jama). Korisnici septičkih jama kao dodatni značajan izvor informacija, u 27%

slučajeva, navode i predstavnike lokalne samouprave.

Premda nešto manje od trećine ispitanih građana navodi kako je upoznato s

provedbom projekta poboljšanja kanalizacijskog sustava, s planovima izgradnje toga




23

sustava upoznat je još manji postotak građana; riječ je tek o 11% korisnika septičkih

jama, te 8% korisnika javne kanalizacije.

Vezano uz dobivanje službenih informacija o projektu izgradnje/nadogradnje

kanalizacijskog sustava, čak 95% anketiranih stanovnika na području sustava

odvodnje Ilok izjavljuje kako do sada nije niti jednom bilo na službeni način

kontaktirano. U malom broju slučajeva u kojima jesu bili kontaktirani, bilo je to od

strane lokalnog komunalnog poduzeća, čiji su ih predstavnici posjetili osobno – u

domu sudionika (3%), odnosno od strane lokalne samouprave, pisanim putem (2%).

Dvanaest se posto korisnika javne kanalizacije i 25% korisnika septičkih jama

pokušalo samostalno informirati o ovome projektu, i to uglavnom kroz razgovor sa

sugrađanima (činilo je to 72% zainteresiranih korisnika javne kanalizacije te 31%

korisnika septičkih jama). Dodatno, korisnici septičkih jama koji su se pokušali

samostalno informirati o ovome projektu tražili su informacije putem interneta (15%)

odnosno od predstavnika komunalnog poduzeća (15%).

Većina ispitanih građana (97-98% korisnika javne kanalizacije te 91-94% korisnika

septičkih jama) izjavljuje da u zadnjih pet godina nije na kućnu adresu dobivala

gotovo nikakve pisane informacije ili obavijesti, bilo da je riječ o promjeni cijene vode

ili drugih usluga, o planovima izgradnje vodovodnog ili kanalizacijskog sustava, ili o

promjenama specifikacije računa za komunalne usluge. U onim rijetkim slučajevima

kada su bili na ovakav način informirani, korisnost takvih informacija procjenjuju

uglavnom slabom ili nikakvom.

INFORMIRANJE O PROVEDBI PROJEKTA UNUTARNJE VODE

Sudionici istraživanja upitani su i na koje bi načine željeli doznati više o planovima

izgradnje ili poboljšanja kanalizacijskog sustava na području u kojem žive, a njihovi

odgovori prikazani su na Slici 6.1.

Otprilike jedna četvrtina (26%) stanovnika područja sustava odvodnje Ilok uključenih

u ispitivanje (i to kako korisnika javne kanalizacije tako i korisnika septičkih jama)

izjavljuje da za tu temu uopće nije zainteresirana, dok bi ih većina ipak željela o tome

biti podrobnije informirana. Preferirani način informiranja, za obje skupine korisnika,

jest kroz medije: u prvome redu putem radija (38%), zatim putem lokalnog glasnika

(22%) te televizije (12%). Dodatno bi sudionici o detaljima provedbe Projekta željeli




24

saznati i kroz sastanke i stručna predavanja organizirana u općini ili mjesnoj zajednici

odnosno preko letaka koji bi dolazili poštom (što navodi po 9% sudionika) te putem

dnevnih novina ili internetskih stranica nadležnih institucija (po 8%). Ostali načini i

oblici informiranja relativno su rijetko spomenuti, što se može vidjeti iz Slike 6.1.

Slika 6.1. Na koji način biste željeli doznati više o planovima izgradnje ili poboljšanja kanalizacijskog sustava i izgradnje uređaja za pročišćavanje?

37,5

7,5

7,5

2,0

3,0

9,0

12,0

22,0

26,0

9,0

2,0

1,0

1,5

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

Preko radija

Nisam zainteresiran za tu temu

Iz lokalnog glasnika

Preko televizije

Kroz organizirane sastanke/predavanja u općini/mjesnojzajednici

Preko letaka koji bi dolazili poštom

Iz dnevnih novina

Na internetskim stranicama nadležnih institucija

Osobno se informirati u nadležnoj službi o onom što mezanima

Putem e-maila

Preko povremenih posjeta različitih dužnosnika

Preko letaka koje bi mogli podići u općini / mjesnoj zajednici

Iz tjednika/mjesečnika

%

PODRŽAVANJE IZGRADNJE PLANIRANOG SUSTAVA I SPREMNOST NA PRIKLJUČENJE

Sukladno već opisanoj slaboj upoznatosti s trenutnom situacijom vezanom uz

probleme odvodnje na Iločkome području, kao i relativno niskom stupnju

informiranosti o detaljima provedbe Projekta Unutarnje vode, većina stanovnika

područja sustava odvodnje Ilok nije upoznata ni s lokacijom na kojoj bi se trebao

izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Takav je odgovor, naime, dalo 77%

ispitanih korisnika javne kanalizacije te 87% korisnika septičkih jama. Preostali

sudionici istraživanja, koji su odgovorili da znaju gdje će se uređaj za pročišćavanje

graditi, navode razne, više ili manje precizne lokacije (kod mosta, kod vatrogasnog

doma, prema Radošu, na graničnom prijelazu i slično), a relativno se najčešće




25

spominju „Dunav“ (9%) te „Ada“ (6%). Stvarna lokacija na kojoj će se uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda graditi nalazi se sa istočne strane cestovnog mosta

preko Dunava, u blizini graničnog prijelaza Ilok – Bačka Palanka.

Bez obzira što većinom ne znaju gdje će se uređaj za pročišćavanje graditi, gotovo

svi sudionici (97% njih) podržavaju njegovu izgradnju, a u značajno velikom postotku

ga i procjenjuju korisnim (82% korisnika javne kanalizacije te 79% korisnika septičkih

jama smatra da bi takav uređaj bio uglavnom ili vrlo koristan). Tek 2% sudionika drži

da od takvoga uređaja ne bi bilo koristi (Slika 7.1.).

Slika 7.1. Kako ocjenjujete korisnost uređaja za pročišćavanje otpadnih voda?

52,0

29,5

1,5

0,5

16,5

0 10 20 30 40 50 60

potpuno beskorisno

uglavnom beskorisno

ne znam

uglavnom korisno

vrlo korisno

%

Osim procjene korisnosti uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ispitanici su

zamoljeni da procijene i koliku bi korist od pročišćavanja otpadnih voda općenito

mogle imati i konkretne ustanove odnosno pojedinci. Procjene su davane na ljestvici

od 1-nikakvu do 5-vrlo veliku, a njihovi prosjeci prikazani su u Tablici 4.1.




26

Tablica 41. Prosječne procjene korisnosti pročišćavanja otpadnih voda za različite subjekte

Subjekt Korisnici javne

kanalizacije Korisnici

septičkih jama Ukupno

Buduće generacije 4,08 4,30 4,13

Država u cjelini 3,99 4,35 4,07

Ribari 3,99 4,06 4,01

Komunalna poduzeća 3,90 3,84 3,89

Stanovnici mjesta 3,85 3,83 3,85

Poljoprivrednici 3,79 3,77 3,79

Lokalni političari 3,79 3,61 3,75

Ugostitelji 3,75 3,65 3,73

Postojeća industrijska 3,62 3,38 3,57

Vlasnici vikendica 3,16 2,92 3,11

Dobiveni podaci i u ovome slučaju pokazuju da stanovnici područja sustava odvodnje

Ilok pročišćavanje općenito procjenjuju vrlo korisnim (većina procjena kreće se od 3,7

do 4,1). Relativno najveću korist od pročišćavanja bi, prema mišljenju sudionika,

imale buduće generacije i država u cjelini (M=4,1), pa potom i ribari (M=4,0),

komunalna poduzeća i stanovnici mjesta (M=3,9), dok bi se u relativno najmanjoj

mjeri korist od pročišćavanja otpadnih voda odrazila na postojeća industrijska

postrojenja odnosno vlasnike vikendica (M=3,57 odnosno M=3,11).

Korisnici javne kanalizacije i korisnici septičkih jama ne razlikuju se znatnije u svojim

odgovorima i daju većinom slične procjene. Nešto veće razlike zapažaju se uz

procjene korisnosti pročišćavanja otpadnih voda za buduće generacije i državu u

cjelini, koje su kod skupine korisnika septičkih jama nešto više nego kod skupine

korisnika javne kanalizacije (M=4,30 i M=4,35 naprama M=4,08 i M=3,99).

Treba, međutim, naglasiti da se i uz ova pitanja bilježe značajno veliki udjeli

sudionika koji izjavljuju da ne znaju odgovoriti odnosno dati procjenu koja se od njih

traži, a kreću se u rasponima od 21-31% u skupini korisnika javne kanalizacije

odnosno 34-51% u skupini korisnika septičkih jama.




27

Na pitanje o mogućim nedostatcima postojanja uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda, značajan udio sudionika, njih gotovo 35%, nije dalo nikakav odgovor ili je

izjavilo kako ne znaju koji bi to nedostatci mogli biti (Slika 7.2.). Ostali sudionici kao

negativne strane postojanja takvog uređaja u prvome redu navode financijske

elemente: visoku cijenu izgradnje uređaja (29%) odnosno visoku cijenu njegova

korištenja i održavanja (14%), a dio ih izražava i sumnju u kvalitetu izrade projekata

za uređaje (13,5%). Druge moguće zamjerke uređaju za pročišćavanje (poput

neugodnih mirisa ili mogućih problema pri izgradnji) spomenulo je po manje od 4%

ispitanika.

Slika 7.2. Koje negativne strane postojanja uređaja za pročišćavanje biste mogli istaknuti?

13,5

34,5

1,5

1,5

4,0

14,0

29,0

0,5

1,0

0 10 20 30 40

Ne znam / Bez odgovora

Visoka cijena izgradnje uređaja

Visoka cijena korištenja i održavanja uređaja

Upitno je jesu li su projekti za uređaje dobro napravljeni

Neugodni mirisi oko pročišćivača

Problemi koji će se pojaviti prilikom izgradnje uređaja

Ionako ga neće održavati

Sadašnja priključenost kućanstava na kanalizacijski sustav jepremala da bi se takav sustav isplatio

Pad cijena zemljišta oko pročišćivača

%

Na pitanje misle li da bi izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda povećala

vjerojatnost da se nepriključena kućanstva priključe na jedinstvenu kanalizacijsku

mrežu (Slika 7.3.) većina korisnika septičkih jama odgovara potvrdno (to čini njih

54%), dodatnih 38% ih smatra da bi takav scenarij možda bio moguć, dok ih tek 8%




28

takvo što drži neostvarivim. Skupina korisnika javne kanalizacije u nešto većem

postotku (49%) daje neutralan odgovor „možda“, 40% ih smatra da bi izgradnja

pročišćivača doista mogla potaknuti nepriključena kućanstva na priključivanje u

sustav, a samo 11% ne vjeruje u takav ishod.

Slika 7.3. Bi li, prema vašem mišljenju, izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda povećala vjerojatnost da se nepriključena kućanstva priključe na jedinstvenu kanalizacijsku mrežu?

11%

49%

40%

ne

možda

da

javna kanalizacija septičke jame

8%38%

54%

KORISNICI SEPTIČKIH JAMA

Dio pitanja vezanih uz spremnost na priključenje na javni sustav odvodnje općenito je

u Anketiranju korisnika u okviru provedbe Projekta Unutarnje vode postavljan samo

korisnicima septičkih jama (bilo koje vrste).

Na pitanje postoji li za njih trenutno1 mogućnost priključenja na javni kanalizacijski

sustav, 38% ispitanih korisnika septičkih jama odgovara potvrdno, 36% ih izjavljuje

da takva mogućnost za njih trenutno ne postoji, a preostalih ih 26% nije znalo

odgovoriti na ovo pitanje (vjerojatno stoga što nisu upoznati s time pruža li im se

trenutno takva mogućnost ili ne). Od onih sudionika koji su odgovorili da mogućnost

priključenja na kanalizacijski sustav za njih trenutno postoji, 70% ih se i namjerava na

njega priključiti i to, kako navode, uglavnom uskoro. Korisnici septičkih jama koji

izjavljuju da se ne namjeravaju priključiti na sustav iako trenutno za njih takva 1 Podaci su prikupljani tijekom prosinca 2010. i siječnja 2011. godine.




29

mogućnost postoji (10%), svoju odluku pojašnjavaju navodeći kako nemaju potrebe

to uraditi.

Preostali korisnici septičkih jama, oni koji su izjavili da za njih trenutno ne postoji

mogućnost priključenja na javni kanalizacijski sustav upitani su bi li to učinili kada bi

takva mogućnost realno postojala, dakle u situaciji kada bi javni (gradski)

kanalizacijski sustav došao do njihove kuće, a njihovi odgovori prikazani su na Slici

8.1. Nešto više od polovice upitanih, njih ukupno 53% odgovorilo je da bi se u takvoj

situaciji sigurno priključili na kanalizacijski sustav, a dodatnih ih je 39% navelo da bi

to vjerojatno učinili. Tek ih je mali postotak (8%) izjavio da takvo što vjerojatno ili

sasvim sigurno ne bi uradili, a svoje su razmišljanje obrazložili isključivo visokom

cijenom priključka.

Slika 8.1. Kada bi javni (gradski) kanalizacijski sustav došao do Vaše kuće biste li (prestali koristiti septičku jamu) i priključili se na njega?

39%

53%

4%

4%

sigurno ne

vjerojatno ne

vjerojatno da

sigurno da

Koliki su sada troškovi priključenja na javni kanalizacijski sustav zna (ili smatra da

zna) 34% korisnika septičkih jama, no njihova su mišljenja podijeljena: od njih

ukupno trideset i četiri posto, otprilike 15% ih smatra da je riječ o iznosu između 1000

i 2000 kuna, 10% ih misli da bi se iznos kretao između 2000 i 4000 kuna, a 8% ih drži

da su trenutni troškovi priključenja viši od 4000 kuna.




30

FINANCIRANJE PLANIRANOG SUSTAVA ODVODNJE

Svi sudionici ovoga istraživanja, kako korisnici septičkih jama tako i korisnici sustava

javne kanalizacije, upitani su za mišljenje o tome tko bi trebao snositi troškove

izgradnje kanalizacijskog sustava (od kuće do glavne cijevi), odnosno troškove

priključenja kućnog sustava kanalizacije na javni (gradski) sustav. Kada je riječ o

troškovima izgradnje kanalizacijskog sustava od kuće do glavne cijevi, sudionici

istraživanja suglasni su da bi te troškove u prvome redu trebalo snositi komunalno

poduzeće (64,5%), potom gradski/općinski proračun (29%), te sam korisnik (14,5%).

Kada je riječ o troškovima priključenja kućnog kanalizacijskog sustava na javni,

sudionici u većem postotku nego u prethodnome slučaju drže da bi te troškove

trebao podmiriti sam korisnik (34,5%), a u manjoj mjeri (nego kad je riječ o

troškovima izgradnje sustava) bi ih pripisali komunalnome poduzeću (53,5%)

odnosno lokalnome proračunu (22%).

S obzirom na to da projekt izgradnje odnosno nadogradnje kanalizacijskog sustava

zahtijeva povećanje cijena usluga vodoopskrbe i odvodnje za krajnje korisnike, upitali

smo sudionike bi li bili spremni snositi takve povećane troškove (a čija bi svrha bila

isključivo izgradnja sustava odvodnje). Odgovori sudionika prikazani su na Slici 9.1.

Slika 9.1. Jeste li spremni snositi povećane troškove čija je svrha izgradnja sustava odvodnje?

38,8

17,0

9,4

43,4

28,3

1,9

21,1

9,5

27,9

2,7

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

ni u kom slučaju

vjerojatno ne

ne znam, ne moguprocijeniti

vjerojatno da

sasvim sigurno da

korisnici javne kanalizacije korisnici septičkih jama

%




31

Potvrdan odgovor (vjerojatno ili sasvim sigurno da) dalo je ukupno 30,6% korisnika

javne kanalizacije i 30,2% korisnika septičkih jama, a otprilike podjednaki postotci

korisnika odgovorili su da vjerojatno ili sasvim sigurno ne bi pristali snositi takve

povećane troškove. No, najveći udio sudionika u obje skupine (38,8% korisnika javne

kanalizacije te 43,4% korisnika septičkih jama) nije znao jasno procijeniti bi li ili ne bi

na takvo što bili spremni. Još veći postotak „neizjašnjenih“ dobiven je na pitanje koliki

bi najveći postotni iznos povećanja troškova na sadašnju cijenu bili spremni snositi:

na tom je pitanju čak 77% sudionika (u podjednakoj mjeri korisnika javne kanalizacije

i korisnika septičkih jama) odabralo odgovor „ne znam, ne mogu procijeniti“. Preostali

sudionici uglavnom izjavljuju da bi pristali na povećanje troškova od 2-5 posto (tako

odgovara njih ukupno 13%), dok bi povećanje troškova od 5-10 ili pak 10-15 posto

bilo spremno prihvatiti tek 6% odnosno 4% sudionika (Slika 9.2.).

Slika 9.2. Koji je najviši iznos takvog povećanja troškova na sadašnju cijenu koji biste bili spremni snositi?

6,0

3,5

0,5

77,0

13,0

0 10 20 30 40 50 60 70 80

2 - 5 %

5 - 10%

10 - 15%

15 - 20%

ne znam, ne mogu procijeniti

%

Upitani što misle, iz kojih bi se izvora najviše trebala financirati gradnja i održavanje

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (Tablica 5.1.) stanovnici područja sustava

odvodnje Ilok u prvome redu navode da bi to trebale biti Hrvatske vode (50%), zatim

gradski odnosno općinski proračun (39%), Vlada Republike Hrvatske (32%) te

lokalno komunalno poduzeće (28,5%). U najmanjoj mjeri drže da bi financiranje

takvih radova trebalo ići na teret samih stanovnika (3,5%) ili velikih poduzeća u regiji

(3,5%), Svjetske banke (3%) te vlasnika vikendica i vikendaša (2,5%).




32

Tablica 5.1. Izvori iz kojih bi se najviše trebala financirati gradnja i održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (moguće više odgovora)

Izvor financiranja Postotak odgovora

Hrvatske vode 50

Grad / Općina 39

Vlada RH / država 32

Komunalno poduzeće 28,5

Županija 18

Europska Unija 15,5

Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva 6,5

Ministarstvo turizma 4,5

Stanovnici 3,5

Velika poduzeća u regiji 3,5

Svjetska banka 3

Vlasnici vikendica – vikendaši 2,5

Netko drugi 1

Konačno, na izravnom pitanju da li bi i stanovnici koji nisu priključeni na

kanalizacijsku mrežu trebali snositi troškove izgradnje i održavanja sustava odvodnje

i uređaja za pročišćavanje, sudionici su podijeljenih mišljenja. Korisnici javne

kanalizacije u podjednakim postotcima daju odgovore „da“ (40%) i „ne“ (41%), dok

pak korisnici septičkih jama u većem postotku drže da bi takve troškove trebali

plaćati samo oni koji su priključeni na mrežu (64%), a u manjem se postotku (21%)

slažu da bi i nepriključeni stanovnici, kroz plaćanje posebnih taksi, trebali snositi dio

troškova. No, i uz ovo su pitanje, u obje skupine ispitanika zabilježeni značajni udjeli

onih koji ne znaju odgovoriti, a riječ je o 19% sudionika u skupini korisnika javne

kanalizacije, te 15% sudionika u skupini korisnika septičkih jama.




33

SAŽETAK

PRIKLJUČENOST

ISPITANIH KORISNIKA

� Na području sustava odvodnje Ilok većina je kućanstava

priključena na javnu kanalizacijsku mrežu (73%), dok ih

se manji dio pri zbrinjavanju otpadnih voda koristi

propusnim ili polupropusnim septičkim jamama (15%)

odnosno zatvorenim septičkim jamama s potrebom

pražnjenja (4%).

KORIŠTENJE SEPTIČKIH

JAMA

� Veliki udio kućanstava koja se koriste septičkim jamama

navodi kako svoje septičke jame uopće ne prazni (60%),

a znatan udio (28%) ih izjavljuje i kako ne zna tko prazni

njihovu jamu. Tek u 8% slučajeva pražnjenje septičkih

jama obavlja lokalno komunalno poduzeće, a 4%

kućanstava se za pražnjenje jama koristi uslugama

privatnih tvrtki.

� Tri četvrtine (76%) kućanstava koja izjavljuju da prazne

svoje septičke jame, za usluge pražnjenja i održavanja

izdvajaju uglavnom do 500 kuna godišnje. U dvije trećine

slučajeva (65%) izjavljuju da su korištenom uslugom

izrazito ili uglavnom zadovoljni.

KORISNICI

KANALIZACIJE

� Većina korisnika javnog kanalizacijskog sustava

odvodnje (njih 86%) zadovoljno je funkcioniranjem

postojećeg sustava, a tek ih mali broj (5%) iskazuje

umjereno ili izrazito nezadovoljstvo.

ZADOVOLJSTVO

KOMUNALNIM

PODUZEĆEM I

POSTOJEĆIM NAČINOM

ODVODNJE IZ

KUĆANSTVA

� Većina (75,5%) ispitanih stanovnika zadovoljna je radom

lokalnog komunalnog poduzeća, a 67% ih smatra da

lokalno komunalno poduzeće radi i na poboljšanju svojih

usluga.

� Većina sudionika (njih ukupno 67%, kako korisnika javne

kanalizacije tako i korisnika septičkih jama) ne može

uputiti niti jednu zamjerku načinu odvodnje otpadnih

voda kojim se trenutno koristi.




34

� Ukoliko imaju prigovore, oni se pretežno odnose na

povremeno postojanje neugodnih mirisa (19,5%), te

činjenicu da oborinske vode ometaju odvodnju otpadnih

voda (8%).

GRAĐANI O

INSTITUCIJAMA

� Kod stanovništva s područja sustava odvodnje Ilok

prevladava nepovjerenje prema institucijama povezanim

s provedbom Projekta Unutarnje vode.

� Usprkos tome, donošenje stručnih odluka ispitani bi

stanovnici povjerili u prvome redu predstavnicima lokalne

vlasti, Hrvatskim vodama i komunalnom poduzeću.

� Dosadašnji rad Hrvatskih voda u prosjeku bi ocijenili

ocjenom – dobar.

EKOLOŠKA PITANJA

� Onečišćenje kojeg izazivaju otpadne vode na mjestu

gdje se kanalizacija izlijeva, značajan udio stanovnika

(46%) procjenjuje velikim odnosno vrlo velikim; malenim

ili nikakvim procjenjuje ga tek njih 7%, dok ih 35% ne zna

procijeniti veličinu onečišćenja.

� Svi sudionici istraživanja procjenjuju da otpadne vode

relativno najveći štetni utjecaj imaju na kvalitetu pitke

vode i hrane, te pojavljivanje zaraznih bolesti.

� Korisnici septičkih jama po svim proučavanim aspektima

procjenjuju utjecaj otpadnih voda znatno štetnijim no što

to čine korisnici priključeni na sustav javne kanalizacije.

No, vrlo visoki postotci sudionika (u obje skupine

korisnika) koji ne znaju odgovoriti na postavljeno pitanje,

a koji se kreću od jedne četvrtine do gotovo jedne

polovine, ukazuju na relativno slabu upoznatost s

ekološkim pitanjima i problemima zaštite okoliša.




35

INFORMIRANOST

GRAĐANA O SUSTAVU

ODVODNJE I PLANOVIMA

IZGRADNJE

� Gotovo svi ispitani korisnici (96% korisnika javne

kanalizacije te 93% korisnika septičkih jama) s područja

sustava odvodnje Ilok navode kako znaju gdje završava

otpadna voda iz njihovog stana ili kuće. Većina korisnika

javne kanalizacije (72%) i otprilike polovica korisnika

septičkih jama (51%) zna i gdje završava kanalizacija

naselja ili dijela grada u kojem žive, navodeći kao

odredišna mjesta kanalizacije „rijeku“ odnosno „Dunav“.

� Tek je 29% sudionika (u podjednakoj mjeri korisnika

septičkih jama kao i korisnika javne kanalizacije)

upoznato s činjenicom da je trenutno u provedbi projekt

kojim bi se trebao poboljšati kanalizacijski sustav, a tu su

informaciju u većini slučajeva doznali putem medija te

kroz razgovor sa sugrađanima.

� S planovima izgradnje toga sustava upoznat je manji

postotak građana (11% korisnika septičkih jama te 8%

korisnika javne kanalizacije).

� Gotovo nitko (95% ispitanih stanovnika) nije do sada

dobio službene informacije o Projektu. Isto tako, većina

stanovnika nije upoznata s lokacijom na kojoj bi se

trebao graditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, no,

snažno podržavaju njegovu izgradnju (97%), i procjenjuju

uređaj korisnim (81,5%).

SPREMNOST NA

PRIKLJUČENJE

� Kada bi javni (gradski) kanalizacijski sustav došao do

njihove kuće, većina sadašnjih korisnika septičkih jama

(92%) pristala bi se priključiti na njega.

� Oni koji izjavljuju da to vjerojatno ili sigurno ne bi učinili

svoje odgovore obrazlažu isključivo visokom cijenom

priključka.




36

FINANCIJSKI ASPEKTI

� Sudionici istraživanja smatraju da bi troškove izgradnje

kanalizacijskog sustava (od kuće do glavne cijevi), kao i

troškove priključenja kućne kanalizacije na javni sustav,

u prvome redu trebalo snositi komunalno poduzeće i

lokalna vlast, a dijelom i sam korisnik.

� Gradnju, pak, i održavanje uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda misle da bi trebale financirati Hrvatske

vode, lokalna samouprava, Vlada RH te komunalno

poduzeće.

� Većina stanovnika područja sustava odvodnje Ilok (77%)

ne zna jasno procijeniti koliki bi iznos povećanja troškova

u svrhu izgradnje sustava odvodnje za njih bio prihvatljiv,

dok ih 13% izjavljuje da bi pristali snositi povećane

troškove ako bi to povećanje iznosilo 2-5% na sadašnju

cijenu. Povećanje troškova od 5-10% ili 10-15% bilo bi

spremno prihvatiti tek 6% odnosno 4% sudionika.

� 64% korisnika septičkih jama i 41% korisnika javne

kanalizacije drži da bi troškove izgradnje i održavanja

sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje trebali

snositi samo oni stanovnici koji su priključeni na

kanalizacijsku mrežu.

KOMUNIKACIJSKA

STRATEGIJA

� Iako je trenutno, među stanovnicima područja sustava

odvodnje Ilok upoznatost s detaljima provedbe Projekta i

planovima izgradnje novoga sustava relativno slaba, tek

ih manji postotak (26%) izjavljuje da za tu temu uopće

nisu zainteresirani, dok bi ih većina ipak željela o tome

biti podrobnije informirana.

� Preferirani način informiranja, za obje skupine korisnika,

jest kroz medije: u prvome redu putem radija, zatim

lokalnoga glasnika te televizije. Dodatno bi sudionici o

detaljima provedbe Projekta željeli saznati i kroz




37

sastanke i stručna predavanja organizirana u općini ili

mjesnoj zajednici odnosno preko letaka koji bi dolazili

poštom.

� Važno je naglasiti da su stanovnici područja sustava

odvodnje Ilok izrazito slabo upoznati s ovim Projektom,

pa i sa cjelokupnom trenutnom situacijom vezanom uz

probleme odvodnje na ovome području.

� Stoga bi dobro osmišljena, razumljiva i ciljana

komunikacijska strategija (usmjerena u prvome redu na

upoznavanje s trenutnim stanjem sustava odvodnje na

Iločkom području, pa onda i planiranim poboljšanjima),

kao i različiti oblici informiranja kroz stanovnicima

prihvatljive i dostupne kanale i načine, pomogli da se

stanovnici podrobnije upoznaju s postojećim problemima

ali i krajnjom koristi koju će imati od sadašnjeg ulaganja

u sustav, te da spremnije prihvate sudjelovanje u

financiranju izgradnje i proširenja sustava odvodnje na

području Iloka.




38

TTAABBLLIIČČNNII IIZZVVJJEEŠŠTTAAJJ

Target d.o.o. za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja Kneza Mislava 5/III, Zagreb; Hrvatska


PPRROO JJ EE KK TT UUNNUUTT AARRNN JJ EE VVOODD EE

AAnnkkeettiirraannjjee kkoorriissnniikkaa uu ookkvviirruu pprroovveeddbbee PPrroojjeekkttaa UUnnuuttaarrnnjjee vvooddee –– pprriijjee iinnvveessttiicciijjee

TTaabblliiččnnii iizzvvjjeeššttaajj zzaa ssuussttaavv ooddvvooddnnjjee IIllookk

Zagreb, svibanj 2011.

Target d.o.o. za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja Kneza Mislava 5/III, Zagreb; Hrvatska


Naručitelj:

Hrvatske vode

Provedba istraživanja:

TARGET d.o.o. za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja

Istraživački projekt:


Anketiranje korisnika u okviru provedbe Projekta Unutarnje vode prije

investicije

- Tablični izvještaj za područje sustava odvodnje Ilok -

Autori:

dr. sc. Ivan Rimac

Anja Wertag, dipl. psih.

Članovi tima:

dr. sc. Nenad Karajić

dr. sc. Goran Milas

dr. sc. Irma Brković

Target d.o.o. za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja str.1

Javna (gradska, mjesna) kanalizacija Septička jama

Gradski vodovod (javni) 94.6 94.3 94.5

Gradski vodovod (lokalni) 2.7 5.7 3.5

S izvora ili iz bunara 4.1 1.9 3.5

Broj ispitanika 147 53 200

Maksimalno odstupanje uzorka +- 8.2 +- 13.8 +- 7.0


Ručnim ispumpavanjem / vađenjem 1.9 0.5

Pomoću električnih pumpi / hidrofora 3.4 2.5

Bez odgovora 96.6 98.1 97




Jednom godišnje ili rjeđe 72.8 71.7 72.5

Dva do pet puta godišnje 20.4 26.4 22

Šest do deset puta godišnje 2.7 1.9 2.5

Više od deset puta godišnje 1.4 1

Bez odgovora 2.7 2



1. Na koji ste sve način opskrbljeni pitkom vodom u vašem domu?TIP ODVODNJE

Ukupno

2. Na koji način crpite vodu?TIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJEUkupno

3. Koliko često se događa da ovaj način opskrbe vodom ne može zadovoljiti Vaše potrebe ili da vode potpuno nestane?

* u tablicama su prikazani postotni udjeli

Projekt Unutarnje vode Tablični izvještaj za područje sustava odvodnje Ilok



Gradski vodovod (javni) 6.8 13.2 8.5

Gradski vodovod (lokalni) 3.8 1

Iz spremišta oborinskih voda (cisterna, gustijerna) 0.7 1.9 1

S izvora ili iz bunara 2.7 7.5 4

Nemamo odvojene poljoprivredne površine/objekte 69.4 52.8 65

Nemamo pitku vodu u tim objektima 21.1 22.6 21.5




Ručnim ispumpavanjem / vađenjem 2.7 5.7 3.5

Pomoću električnih pumpi / hidrofora 0.7 1.9 1

Bez odgovora 96.6 92.5 95.5




Jednom godišnje ili rjeđe 2.7 11.3 5

Dva do pet puta godišnje 2 5.7 3

Šest do deset puta godišnje 0.7 0.5

Više od deset puta godišnje 0.7 0.5

Bez odgovora 93.9 83 91



UkupnoTIP ODVODNJE

4. Na koji ste sve način opskrbljeni pitkom vodom na Vašem poljoprivrednom zemljištu i/ili stočarskim objektima ?TIP ODVODNJE

Ukupno

6. Koliko često se događa da ovaj način opskrbe vodom ne može zadovoljiti Vaše potrebe ili da vode potpuno nestane?TIP ODVODNJE

Ukupno

5. Na koji način crpite vodu?





Ne 1.9 0.5

Da 97.3 98.1 97.5

Bez odgovora 2.7 2




manje od 10 m3 55.8 58.5 56.5

između 11 i 20 m3 38.1 26.4 35

između 21 i 50 m3 3.4 15.1 6.5

bez odgovora 2.7 2




manje od 70 kn 49.7 56.6 51.5

između 71 i 140 kn 40.1 30.2 37.5

između 141 i 210 kn 6.1 7.5 6.5

između 211 i 280 kn 1.4 1.9 1.5

više od 280 kn 3.8 1

bez odgovora 2.7 2



Ukupno

TIP ODVODNJEUkupno

8. Koliko vode trošite mjesečno?TIP ODVODNJE

9. Koliko kuna mjesečno plaćate vodu (Vašem komunalnom poduzeću)?

TIP ODVODNJEUkupno

7. Jesu li na Vašem računu razložene stavke koje se plaćaju?





manje od 20 godina 57.1 42

između 21 i 50 godina 6.1 4.5

više od 100 godina 0.7 0.5

bez odgovora 36.1 100 53




Potpuno nezadovoljan 2 1.5

Uglavnom nezadovoljan 2.7 2

Niti zadovoljan niti nezadovoljan 8.8 6.5

Uglavnom zadovoljan 54.4 40

Potpuno zadovoljan 32 23.5

Bez odgovora 100 26.5



11. Od kada je vaše kućanstvo priključeno na kanalizacijsku mrežu?

TIP ODVODNJE

TIP ODVODNJEUkupno

12. Koliko ste zadovoljni funkcioniranjem postojećeg kanalizacijskog sustava?

Ukupno




Javna (gradska, mjesna) kanalizacija Septička jamaNepropusna (popuno zatvorena s potrebom pražnjenja) 15.1 4

Polupropusna (necementirano dno u prvoj ili drugoj komori) 30.2 8

Propusna (samo jedna komora ili direktan ispust) 26.4 7

Ne znam 28.3 7.5





Lokalno komunalno poduzeće 7.5 2

Netko drugi 3.8 1

Nitko, ne praznimo je 60.4 16

Ne znam 28.3 7.5





fizičke osobe 3.8 1

Bez odgovora 100 96.2 99



14.2. Tko prazni Vašu septičku jamu - Netko drugi

TIP ODVODNJEUkupno

TIP ODVODNJEUkupno

13. Koju vrstu septičke jame posjedujete?TIP ODVODNJE

Ukupno

14. Tko prazni Vašu septičku jamu?





manje od 500 kn 24.5 6.5

između 501 i 1000 kn 1.9 0.5

između 1001 i 2000 kn 3.8 1

između 2001 i 4000 kn 1.9 0.5

bez odgovora 100 67.9 91.5




Uglavnom nezadovoljan 1.9 0.5

Niti zadovoljan niti nezadovoljan 11.3 3

Uglavnom zadovoljan 22.6 6

Izrazito zadovoljan 1.9 0.5





Da 37.7 10

Ne 35.8 9.5

Ne znam 24.5 6.5




TIP ODVODNJE

15. Koliko ukupno novaca godišnje trošite na pražnjenje i održavanje septičke jame?

16. Koliko ste zadovoljni uslugom pražnjenja Vaše septičke jame?

TIP ODVODNJEUkupno

Ukupno

17. Postoji li za Vas trenutno mogućnost priključenja na javni kanalizacijski sustav?TIP ODVODNJE

Ukupno





Ne 3.8 1

Da 26.4 7





nema potrebe 3.8 1





čim priključenje na sustav odvodnje bude moguće 1.9 0.5

ovisno o financijskim mogućnostima 3.8 1

ovisno o cijeni priključka 1.9 0.5

u daljoj budućnosti 9.4 2.5

uskoro 15.1 4

uplatio se priključak, čeka se priključenje 1.9 0.5

Bez odgovora 100 66 91



TIP ODVODNJE

TIP ODVODNJEUkupno

Ukupno

Ukupno

18. Ako da, namjeravate li se priključiti?

18. 1. Ako da, namjeravate li se priključiti? - Ne; zašto?

18. 2. Ako da, namjeravate li se priključiti? - Da; kada?TIP ODVODNJE





Sigurno ne 1.9 0.5

Vjerojatno ne 1.9 0.5

Vjerojatno da 20.8 5.5

Sigurno da 28.3 7.5





visoka cijena priključka 1.9 0.5

Bez odgovora 100 98.1 99.5




visoka cijena priključka 1.9 0.5




UkupnoTIP ODVODNJE

TIP ODVODNJEUkupno

Ukupno

19.1. Kada bi javni (gradski) kanalizacijski sustav došao do Vaše kuće biste li (prestali koristiti septičku jamu) i priključili se na njega? -Sigurno ne; zašto?

19. Kada bi javni (gradski) kanalizacijski sustav došao do Vaše kuće biste li (prestali koristiti septičku jamu) i priključili se na njega?

19.2. Kada bi javni (gradski) kanalizacijski sustav došao do Vaše kuće biste li (prestali koristiti septičku jamu) i priključili se na njega? - Vjerojatno ne; zašto?

TIP ODVODNJE





Ne 66 17.5

Da 34 9





manje od 1000 kn 1.9 0.5

između 1001 i 2000 kn 15.1 4

između 2001 i 3000 kn 3.8 1

između 3001 i 4000 kn 5.7 1.5

više od 4000 kn 7.5 2

bez odgovora 100 66 91



20. Znate li koliko sada košta priključenje na javni kanalizacijski sustav?

20. Znate li koliko sada košta priključenje na javni kanalizacijski sustav?TIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJEUkupno





Korisnik 17 7.5 14.5

Komunalno poduzeće 58.5 81.1 64.5

Gradski proračun/općinski proračun 30.6 24.5 29

Naselje u kojem se sustav izgrađuje 0.7 0.5

Državni proračun 6.1 5.7 6

Netko drugi 0.7 0.5




ne znam 0.7 0.5

Bez odgovora 99.3 100 99.5




Korisnik 32.7 39.6 34.5

Komunalno poduzeće 51 60.4 53.5

Gradski proračun/općinski proračun 25.9 11.3 22

Naselje u kojem se sustav izgrađuje 0.7 0.5

Državni proračun 6.1 1.9 5



TIP ODVODNJEUkupno

21.Tko bi trebao snositi troškove izgradnje kanalizacijskog sustava od kuće do glavne cijevi?TIP ODVODNJE

Ukupno

Netko drugi - Tko?

22. Tko bi trebao snositi troškove PRIKLJUČENJA kućnog kanalizacijskog sustava na javni (gradski) sustav?

TIP ODVODNJEUkupno





Ne 8.2 3.8 7

U kanalizaciji 73.5 54

U septičkoj jami 92.5 24.5

U rijeci 22.4 3.8 17.5

Otječe u kanal blizu stana/kuće 0.7 0.5

Otječe u zemlju 1.9 0.5




rijeka 29.3 26.4 28.5

potok 0.7 0.5

Dunav 42.2 24.5 37.5

ada 0.7 3.8 1.5

ne znam 27.2 45.3 32



TIP ODVODNJEUkupno

23. Znate li gdje završava otpadna voda iz vašeg stana/kuće?TIP ODVODNJE

Ukupno

24. Gdje završava kanalizacija Vašeg naselja/dijela grada?




Javna (gradska, mjesna) kanalizacija Septička jamaDogađa se da se otpadne vode izliju na moje zemljište 2 5.7 3

Otpadne vode ne otječu dovoljno brzo 2 9.4 4

Otpadne vode se ponekad vraćaju iz odvoda 4.8 1.9 4

Postoji povremen neugodan miris 21.1 15.1 19.5

Instalacija u kući/zgradi nije dobro riješena ili je dotrajala 1.4 1

Kapacitet cijevi u naselju (ulici) je premali 2 1.9 2

Oborinske vode ometaju odvodnju otpadnih voda 8.8 5.7 8

Troškovi odvodnje su previsoki 5.4 4

Postoje povremeni zastoji u odvodnji (puna septička jama, začepljenje cijevi i sl.) 0.7 0.5

Nemam zamjerki 66.7 67.9 67




Nikakvo 2.7 1.9 2.5

Maleno 4.8 3.8 4.5

Osrednje 12.2 11.3 12

Veliko 32 34 32.5

Vrlo veliko 13.6 13.2 13.5

Ne znam, ne mogu procijeniti 34.7 35.8 35



25. Koje biste zamjerke mogli uputiti načinu odvodnje otpadnih voda iz vaše kuće/stana?TIP ODVODNJE

Ukupno

26. Možete li procijeniti koliko onečišćenje izazivaju otpadne vode na mjestu gdje se kanalizacija izlijeva?TIP ODVODNJE

Ukupno






Nikakve 16.3 3.8 13

Malene 4.1 1.9 3.5

Osrednje 15 5.7 12.5

Velike 32 35.8 33

Vrlo velike 8.2 11.3 9

Ne znam 24.5 41.5 29





Nikakve 14.3 10.5

Malene 8.2 5.7 7.5

Osrednje 15 9.4 13.5

Velike 25.9 32.1 27.5

Vrlo velike 10.2 11.3 10.5

Ne znam 26.5 41.5 30.5



Kvalitetu pitke vodeTIP ODVODNJE

Ukupno

Ukupno

Hranu koju jedu ljudiTIP ODVODNJE






Nikakve 14.3 10.5

Malene 5.4 3.8 5

Osrednje 17.7 9.4 15.5

Velike 25.9 32.1 27.5

Vrlo velike 10.2 11.3 10.5

Ne znam 26.5 43.4 31





Nikakve 17 3.8 13.5

Malene 6.8 7.5 7

Osrednje 17.7 5.7 14.5

Velike 19.7 28.3 22


Ne znam 31.3 45.3 35

Bez odgovora 1.4 1



TIP ODVODNJEUkupno

Vjerojatnost da Hrvatska bude primljena u Europsku UnijuTIP ODVODNJE

Ukupno

Hranu koju jede stoka i perad






Nikakve 18.4 7.5 15.5

Malene 12.9 9.4 12

Osrednje 16.3 5.7 13.5

Velike 15 30.2 19


Ne znam 32.7 45.3 36





Nikakve 17 3.8 13.5

Malene 8.2 7.5 8

Osrednje 13.6 13.2 13.5

Velike 20.4 22.6 21


Ne znam 32 45.3 35.5

Bez odgovora 0.7 0.5



TIP ODVODNJEUkupno

Kvalitetu poljoprivrednog zemljištaTIP ODVODNJE

Ukupno

Cijene nekretnina u mjestu






Nikakve 17 3.8 13.5

Malene 10.2 5.7 9

Osrednje 15.6 7.5 13.5

Velike 19 28.3 21.5

Vrlo velike 6.1 11.3 7.5

Ne znam 32 43.4 35





Nikakve 16.3 12

Malene 8.2 9.4 8.5

Osrednje 17.7 9.4 15.5

Velike 19.7 26.4 21.5

Vrlo velike 5.4 13.2 7.5

Ne znam 32.7 41.5 35



Pojavljivanje zaraznih bolesti kod ljudi

Ukupno

Pojavljivanje zaraznih bolesti kod stoke ili peradi

TIP ODVODNJE

TIP ODVODNJEUkupno




Koliko se slažete sa sljedećom tvrdnjom?


Uopće se ne slažem 0.7 5.7 2

Uglavnom se ne slažem 2 7.5 3.5

Niti se slažem niti se ne slažem 6.1 13.2 8

Uglavnom se slažem 55.8 52.8 55

Potpuno se slažem 35.4 20.8 31.5






Uglavnom se ne slažem 15.6 11.3 14.5






Ukupno

Isplativije je biti priključen na javni sustav odvodnje nego imati septičku jamu.TIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJE

Troškovi priključenja na javni kanalizacijski sustav su preveliki da bi se kućanstva za to odlučila.








Niti se slažem niti se ne slažem 21.1 7.5 17.5

Uglavnom se slažem 43.5 54.7 46.5

Potpuno se slažem 19 24.5 20.5





Uopće se ne slažem 27.9 18.9 25.5

Uglavnom se ne slažem 52.4 43.4 50







Ukupno

Za korisnike je potpuno svejedno imaju li septičku jamu ili su priključeni na javni sustav odvodnje.

Priključne pristojbe su previsoke.TIP ODVODNJE

TIP ODVODNJEUkupno






Uopće se ne slažem 1.4 1

Uglavnom se ne slažem 2 1.5

Niti se slažem niti se ne slažem 4.8 3.5


Potpuno se slažem 44.9 37.7 43












Ukupno

TIP ODVODNJEUkupno

Dužnost je svakog građanina redovno podmirivati račune za vodoopskrbu i odvodnju neovisno o njihovom iznosu.

Septičke jame su zastarjeli i u moderno vrijeme neprihvatljiv način reguliranja ispusta otpadnih voda.TIP ODVODNJE






Uopće se ne slažem 1.9 0.5


Niti se slažem niti se ne slažem 8.2 17 10.5


Potpuno se slažem 36.7 17 31.5











Septičke jame smanjuju kvalitetu zemljišta na kojem su izgrađene.

Ukupno

Septičke jame otpuštaju u zemlju štetne tvari koje mogu zagaditi rijeke i izvore pitke vode, te bunare i čatrnje.TIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJE















Uopće se ne slažem 29.3 22.6 27.5



Uglavnom se slažem 6.1 17 9

Potpuno se slažem 1.4 1



Izgradnja sustava pročišćavanja otpadnih voda ne bi mogla nikome štetiti.

Septičke jame su jednako dobro rješenje kao i javni sustav odvodnje.TIP ODVODNJE

TIP ODVODNJEUkupno

Ukupno








Niti se slažem niti se ne slažem 4.8 17 8






Ne 91.8 92.5 92

Da 8.2 7.5 8




Komunalnom poduzeću 83.3 75 81.3

Uredu pri gradu/općini/mjesnoj zajednici 33.3 25 31.3

Nekom drugom 25 6.3


Maksimalno odstupanje uzorka +- 31.8 ± ∞ +- 26.6

TIP ODVODNJEUkupno

30. Kome ste se obratili?TIP ODVODNJE

Ukupno

Bez obzira kako su izvedene, septičke jame smrdeTIP ODVODNJE

Ukupno

29. Jeste li ikada uputili pritužbe vezane uz funkcioniranje sustava odvodnje u Vašem kućanstvu nekoj instituciji?





tvrtka "Razvitak Ilok" 1.9 0.5





Telefonom 25 25 25

Pismeno 16.7 25 18.8

Osobno - u ured 75 100 81.3


Maksimalno odstupanje uzorka +- 31.8 ± ∞ +- 26.6


Potpuno nezadovoljan 2.7 1.9 2.5

Uglavnom nezadovoljan 2 1.9 2

Niti zadovoljan niti nezadovoljan 1.4 1.9 1.5

Uglavnom zadovoljan 2 1.5

Potpuno zadovoljan 1.9 0.5




Kome ste se obratili? - Nekom drugom; kome?TIP ODVODNJE

Ukupno

31. Kojim putem ste se obratili?TIP ODVODNJE

Ukupno

32. Koliko ste zadovoljni reakcijom službe kojoj ste se obratili?TIP ODVODNJE

Ukupno





Potpuno nezadovoljan 2.7 5.7 3.5

Uglavnom nezadovoljan 7.5 5.7 7

Niti zadovoljan niti nezadovoljan 10.9 24.5 14.5

Uglavnom zadovoljan 58.5 37.7 53

Potpuno zadovoljan 20.4 26.4 22



TIP ODVODNJEUkupno

33. Koliko ste zadovoljni uslugama lokalnog komunalnog poduzeća?





visoka cijena usluge 8.3 3.8

redovitost u obavljanju poslova 14.3 7.7

ažurnost u rješavanju problema 7.1 3.8

neažurnost u rješavanju problema 7.1 16.7 11.5

kvalitetna usluga vodoopskrbe 8.3 3.8

korektno obavljanje posla 7.1 3.8

neadekvatna usluga 28.6 15.4

neadekvatna usluga odvoza smeća 14.3 16.7 15.4

redovit odvoz smeća 16.7 7.7

neprofesionalnost-neljubaznost 7.1 3.8

nemogućnost priključenja 8.3 3.8

problemi vezani uz račune 16.7 7.7

obavljaju posao za koji su zaduženi 16.7 7.7

adekvatna usluga 7.1 3.8

nemarnost tijekom i nakon izvršenih radova 8.3 3.8

nije bilo problema 7.1 3.8




34. Koji su razlozi za to?TIP ODVODNJE

Ukupno





Uopće ne 3.4 3.8 3.5

Uglavnom ne 8.2 5.7 7.5

Niti da niti ne 10.9 18.9 13

Uglavnom da 49 47.2 48.5

Da, u velikoj mjeri 20.4 11.3 18

Ne znam 8.2 13.2 9.5




Ne 70.7 71.7 71

Da 29.3 28.3 29



TIP ODVODNJEUkupno

35. Čini li Vam se da komunalno poduzeće radi na poboljšanju svoje usluge?TIP ODVODNJE

Ukupno

36. Znate li da je u Vašem mjestu trenutno u provedbi projekt kojim bi se trebao poboljšati kanalizacijski sustav?





mediji 34.9 13.3 29.3

građani 32.6 26.7 31

radio 4.7 6.7 5.2

lokalni glasnici 2.3 1.7

novine 4.7 6.7 5.2

grad-općina 7 26.7 12.1

javni radovi 4.7 6.7 5.2

komunalno poduzeće 7 13.3 8.6

lokalni mediji 7 6.7 6.9




Ne 20.4 17 19.5

Da 7.5 11.3 8.5





Ne 95.2 94.3 95

Da 4.8 5.7 5



37. Iz kojih ste izvora doznali tu informaciju?

Ukupno

TIP ODVODNJEUkupno

38. Jeste li upoznati s planovima izgradnje tog sustava?TIP ODVODNJE

Ukupno

39. Je li Vas ikada kontaktirala neka služba i dala Vam informacije o projektu izgradnje kanalizacijskog sustava?TIP ODVODNJE





komunalno poduzeće 2 3.8 2.5

grad-općina 2.7 1.9 2.5





Telefonom 0.7 0.5

Pismeno 1.4 1.9 1.5

Osobno - u Vašem domu 2.7 1.9 2.5

Na drugi način 1.9 0.5




sastanak u općini 1.9 0.5




TIP ODVODNJEUkupno

39.2. Koja Vas je služba kontaktirala?TIP ODVODNJE

Ukupno

40. Na koji način su Vas kontaktirali?TIP ODVODNJE

Ukupno

Na koji način su Vas kontaktirali? - Na drugi način; kako?





Ne 87.1 75.5 84

Da 12.2 24.5 15.5





građani 72.2 38.5 58.1

radio 5.6 7.7 6.5

sudjelovanje u projektu 7.7 3.2

novine 11.1 7.7 9.7

grad-općina 5.6 7.7 6.5

internet 5.6 15.4 9.7

pismo 7.7 3.2

komunalno poduzeće 5.6 23.1 12.9




Nisam dobio / dobila takve informacije 97.3 90.6 95.5

Od komunalnog poduzeća 2.7 9.4 4.5



41. Jeste li se ikada sami informirali o takvom projektu?TIP ODVODNJE

Ukupno

42. Na koji način?

Ukupno

43.1. Od koga ste u zadnjih 5 godina na kućnu adresu dobili pismene informacije ili obavijesti o promjeni cijena vode?TIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJE





1 3.4 3.8 3.5

2 0.7 1.9 1

3 2 1.5

4 1.9 0.5

5 3.8 1





Nisam dobio / dobila takve informacije 98 90.6 96

Od komunalnog poduzeća 2 9.4 4




1 3.4 3.8 3.5

2 0.7 1.9 1

3 2 1.5

4 1.9 0.5

5 3.8 1




TIP ODVODNJEUkupno

43.2.2. Koliko su Vam informacije o promjeni cijena drugih usluga bile korisne? (Od 1 do 5)TIP ODVODNJE

Ukupno

43.1.1. Koliko su Vam informacije o promjeni cijena vode bile korisne? (Od 1 do 5)TIP ODVODNJE

Ukupno

43.2. Od koga ste u zadnjih 5 godina na kućnu adresu dobili pismene informacije ili obavijesti o promjeni cijena drugih usluga?






Od komunalnog poduzeća 2 3.8 2.5

Od lokalne uprave 1.9 0.5




1 2.7 1.9 2.5

2 0.7 1.9 1

3 2.7 1.9 2.5

4 1.9 0.5

5 1.9 0.5






Od komunalnog poduzeća 1.4 3.8 2

Od lokalne uprave 0.7 1.9 1



Ukupno

43.3.3. Koliko su Vam informacije o planovima izgradnje vodovodnog sustava bile korisne? (Od 1 do 5)

43.3. Od koga ste u zadnjih 5 godina na kućnu adresu dobili pismene informacije ili obavijesti o planovima izgradnje vodovodnog sustava?

43.4. Od koga ste u zadnjih 5 godina na kućnu adresu dobili pismene informacije ili obavijesti o planovima izgradnje kanalizacijskog sustava?TIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJEUkupno

TIP ODVODNJE





1 2.7 1.9 2.5

2 0.7 1.9 1

3 2.7 1.9 2.5

4 1.9 0.5

5 1.9 0.5





Nisam dobio / dobila takve informacije 98 92.5 96.5

Od komunalnog poduzeća 2 7.5 3.5



43.4.4. Koliko su Vam informacije o planovima izgradnje kanalizacijskog sustava bile korisne? (Od 1 do 5)

Ukupno

43.5. Od koga ste u zadnjih 5 godina na kućnu adresu dobili pismene informacije ili obavijesti o promjenama specifikacije računa za komunalne usluge?TIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJE





1 3.4 7.5 4.5

2 0.7 0.5

3 2 1.5

4 1.9 0.5

5 1.9 0.5





Ne 100 100 100




Ni u kom slučaju 21.1 17 20

Vjerojatno ne 9.5 9.4 9.5

Ne znam, ne mogu procijeniti 38.8 43.4 40

Vjerojatno da 27.9 28.3 28

Sasvim sigurno da 2.7 1.9 2.5



43.5.5. Koliko su Vam informacije o promjenama specifikacije računa za komunalne usluge bile korisne? (Od 1 do 5)TIP ODVODNJE

Ukupno

43.6. Jeste li u zadnjih 5 godina na kućnu adresu dobili neke druge pismene informacije ili obavijesti?TIP ODVODNJE

Ukupno

44. Projekt izgradnje/nadogradnje kanalizacijskog sustava zahtijeva povećanje cijena usluga vodoopskrbe i odvodnje za krajnje korisnike. Hoćete li biti spremni snositi takve povećane troškove čija je svrha isključivo izgradnja sustava odvodnje?

TIP ODVODNJEUkupno





2-5% 13.6 11.3 13

5-10% 5.4 7.5 6

10-15% 4.1 1.9 3.5

15-20% 0.7 0.5

Ne znam/ne mogu procijeniti 76.2 79.2 77



Koliku bi korist mogle imati ustanove ili pojedinci od pročišćavanja otpadnih voda:


Nikakvu 5.4 3.8 5

Malenu 0.7 3.8 1.5

Osrednju 8.2 7.5 8

Veliku 49.7 35.8 46

Vrlo veliku 14.3 15.1 14.5

Ne znam 21.8 34 25



45. Koji je najviši iznos takvog povećanja troškova na sadašnju cijenu koji biste bili spremni snositi?

Ukupno

Stanovnici mjestaTIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJE






Nikakvu 17.7 15.1 17

Malenu 2 3.8 2.5

Osrednju 9.5 5.7 8.5

Veliku 32 18.9 28.5

Vrlo veliku 8.2 5.7 7.5

Ne znam 30.6 50.9 36





Nikakvu 7.5 9.4 8

Malenu 1.4 1.9 1.5


Veliku 46.3 32.1 42.5

Vrlo veliku 14.3 13.2 14

Ne znam 22.4 41.5 27.5



Vlasnici vikendicaTIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJEUkupno

Ugostitelji






Nikakvu 5.4 7.5 6

Malenu 1.4 1


Veliku 42.9 35.8 41

Vrlo veliku 19.7 15.1 18.5

Ne znam 22.4 39.6 27





Nikakvu 4.1 5.7 4.5

Malenu 1.4 1

Osrednju 7.5 1.9 6

Veliku 44.2 30.2 40.5


Ne znam 21.1 39.6 26



Ribari

Komunalna poduzećaTIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJEUkupno






Nikakvu 6.1 3.8 5.5

Malenu 4.1 1.9 3.5

Osrednju 8.8 9.4 9

Veliku 40.8 30.2 38

Vrlo veliku 19 11.3 17

Ne znam 21.1 43.4 27





Nikakvu 4.8 1.9 4

Malenu 0.7 0.5

Osrednju 7.5 1.9 6

Veliku 42.9 26.4 38.5


Ne znam 21.8 41.5 27



PoljoprivredniciTIP ODVODNJE

Ukupno

Država u cjeliniTIP ODVODNJE

Ukupno






Nikakvu 3.4 1.9 3

Malenu 1.4 1

Osrednju 6.1 1.9 5

Veliku 41.5 32.1 39

Vrlo veliku 25.2 26.4 25.5

Ne znam 21.8 37.7 26






Nikakvu 9.5 7.5 9

Malenu 3.4 3.8 3.5


Veliku 40.8 28.3 37.5


Ne znam 23.8 45.3 29.5



TIP ODVODNJEUkupno

TIP ODVODNJEUkupno

Postojeća industrijska postrojenja

Buduće generacije






Nikakvu 9.5 15.1 11

Malenu 0.7 0.5

Osrednju 3.4 1.9 3

Veliku 36.1 22.6 32.5

Vrlo veliku 19 22.6 20

Ne znam 31.3 37.7 33




Nisam zainteresiran za tu temu 25.2 28.3 26Kroz organizirane sastanke/predavanja u općini/mjesnoj zajednici 10.2 5.7 9

Iz dnevnih novina 7.5 7.5 7.5

Iz tjednika/mjesečnika 1.4 1

Iz lokalnog glasnika 23.1 18.9 22

Preko radija 36.7 39.6 37.5

Preko televizije 12.2 11.3 12

Putem e-maila 2 1.9 2

Na internetskim stranicama nadležnih institucija 7.5 7.5 7.5

Preko povremenih posjeta različitih dužnosnika 2 1.9 2

Preko letaka koji bi dolazili poštom 8.8 9.4 9Preko letaka koje bi mogli podići u općini / mjesnoj zajednici 2 1.5Osobno se informirati u nadležnoj službi o onom što me zanima 2 5.7 3


Lokalni političariTIP ODVODNJE

Ukupno

47.Na koji način biste željeli doznati više o planovima izgradnje ili poboljšanja kanalizacijskog sustava (i izgradnje uređaja za pročišćavanje)?TIP ODVODNJE

Ukupno






Ne znam 76.9 86.8 79.5

Znam 23.1 13.2 20.5




Novaki 1.9 0.5

Principovac 0.7 0.5

na graničnom prijelazu 1.4 1

Dunav 9.5 5.7 8.5

u ulici 0.7 0.5

ada 5.4 5.7 5.5

kod vatrogasnog doma 2.7 2

kod mosta 0.7 0.5

Čitluk 1.4 1

prema Radošu -dio Iloka 0.7 0.5




48.a. Znate li gdje se planira izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda? - Da, na lokaciji:TIP ODVODNJE

Ukupno

48. Znate li gdje se planira izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda?TIP ODVODNJE

Ukupno





Potpuno beskorisno 1.4 1.9 1.5

Uglavnom beskorisno 1.9 0.5

Ne znam 15.6 17 16

Uglavnom korisno 55.1 43.4 52

Vrlo korisno 27.2 35.8 29.5





Ne podržavam 2.7 3.8 3

Podržavam 97.3 96.2 97




Ne 10.9 7.5 10

Možda 49 37.7 46

Da 40.1 54.7 44



TIP ODVODNJE

49. Kako ocjenjujete korisnost takvog uređaja?TIP ODVODNJE

Ukupno

50. Uzevši općenito, podržavate li izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za Vaš grad/općinu?

Ukupno

51. Bi li, prema Vašem mišljenju, izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda povećala vjerojatnost da se nepriključena kućanstva priključe na jedinstvenu kanalizacijsku mrežu?

TIP ODVODNJEUkupno





Neugodni mirisi oko pročišćivača 4.1 3.8 4

Visoka cijena izgradnje uređaja 27.2 34 29

Visoka cijena korištenja i održavanja uređaja 14.3 13.2 14

Sadašnja priključenost kućanstava na kanalizacijski sustav je premala da bi se takav sustav isplatio 3.8 1

Pad cijena zemljišta oko pročišćivača 0.7 0.5

Problemi koji će se pojaviti prilikom izgradnje uređaja 0.7 3.8 1.5Upitno je jesu li su projekti za uređaje dobro napravljeni 15.6 7.5 13.5

Ionako ga neće održavati 2 1.5

Nešto drugo 36.1 30.2 34.5




nema negativnih strana 2.7 3.8 3

ne znam 45.6 47.2 46




Ukupno

52.Koje negativne strane postojanja uređaja za pročišćavanje biste mogli istaknuti?TIP ODVODNJE

Ukupno

52.9.a. Koje negativne strane postojanja uređaja za pročišćavanje biste mogli istaknuti? - Nešto drugo; što?TIP ODVODNJE





Mehaničko 37.4 35.8 37

Kemijsko 25.2 32.1 27

Biološko 39.5 34 38

Uklanjanje hranjivih tvari 3.4 1.9 3

Nisam čuo niti za jedan 44.2 43.4 44




Grad / Općina 38.1 41.5 39

Komunalno poduzeće 28.6 28.3 28.5

Hrvatske vode 49 52.8 50

Županija 15 26.4 18

Vlada RH / država 31.3 34 32

Ministarstvo turizma 2.7 9.4 4.5

Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva 4.8 11.3 6.5

Europska Unija 15.6 15.1 15.5

Svjetska banka 2.7 3.8 3

Stanovnici 3.4 3.8 3.5

Vlasnici vikendica - vikendaši 2.7 1.9 2.5

Velika poduzeća u regiji 4.1 1.9 3.5

Netko drugi 3.8 1



TIP ODVODNJEUkupno

TIP ODVODNJEUkupno

53. Za koje ste načine pročišćavanja otpadnih voda čuli?

54. Iz kojih bi se izvora najviše trebala financirati gradnja i održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda?





ne znam 0.7 3.8 1.5





Ne, samo oni koji su priključeni na mrežu 40.8 64.2 47Da, nepriključeni stanovnici trebali bi snositi dio troškova 40.1 20.8 35

Ne znam 19 15.1 18



Koliko povjerenja imate u sljedeće institucije povezane s provedbom projekta unapređenja sustava odvodnje otpadnih voda:


Nikakvo 17 24.5 19

Ne baš veliko 38.8 37.7 38.5

Veliko 15 13.2 14.5

Vrlo veliko 3.4 2.5

Ne znam 25.2 24.5 25




55. Mislite li da bi i stanovnici koji nisu priključeni na kanalizacijsku mrežu trebali snositi troškove izgradnje i održavanja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje?

54.13. Iz kojih bi se izvora najviše trebala financirati gradnja i održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda? - Netko drugi; tko?TIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJEUkupno

Grad / OpćinaTIP ODVODNJE

Ukupno






Nikakvo 16.3 17 16.5

Ne baš veliko 39.5 34 38

Veliko 12.2 22.6 15

Vrlo veliko 1.4 1

Ne znam 29.9 26.4 29






Nikakvo 10.9 15.1 12

Ne baš veliko 29.9 28.3 29.5

Veliko 23.8 22.6 23.5

Vrlo veliko 7.5 5.7 7

Ne znam 27.2 28.3 27.5




Ukupno

Komunalno poduzeće

TIP ODVODNJEUkupno

TIP ODVODNJE

Županija






Nikakvo 21.1 20.8 21

Ne baš veliko 31.3 26.4 30

Veliko 17 24.5 19

Vrlo veliko 2.7 2

Ne znam 27.2 28.3 27.5






Nikakvo 24.5 24.5 24.5

Ne baš veliko 28.6 20.8 26.5

Veliko 14.3 28.3 18

Vrlo veliko 3.4 2.5

Ne znam 28.6 26.4 28




TIP ODVODNJEUkupno

Hrvatske vode

Vlada Republike HrvatskeTIP ODVODNJE

Ukupno





Grad/općina 49.7 49.1 49.5

Županija 22.4 22.6 22.5

Komunalno poduzeće 41.5 35.8 40

Hrvatske vode 40.8 39.6 40.5

Vlada Republike Hrvatske 27.2 26.4 27

Zavodi za urbanizaciju 14.3 18.9 15.5

Ekološke udruge 25.9 22.6 25

Netko drugi 1.9 0.5




svi 1.9 0.5

ne znam 0.7 1.9 1




57.8. Tko bi sve, prema vašem mišljenju, trebao donositi stručne odluke koje su vezane za provedbu ovakvog projekta? - Netko drugi; tko?

TIP ODVODNJEUkupno

TIP ODVODNJEUkupno

57. Tko bi sve, prema vašem mišljenju, trebao donositi stručne odluke koje su vezane za provedbu ovakvog projekta?





Ne 84.4 79.2 83

Da, ali sam račune ipak podmirio/la 13.6 13.2 13.5Da, i još ih nisam u potpunosti podmirio/la, ali planiram 1.4 3.8 2

Trenutno ne znam kako ću podmiriti i taj trošak 0.7 3.8 1.5




1 7.5 9.4 8

2 3.4 3.8 3.5

3 0.7 3.8 1.5

5 0.7 0.5

6 0.7 3.8 1.5




58. Jeste li u posljednjih 6 mjeseci kasnili s plaćanjem računa za vodu?TIP ODVODNJE

Ukupno

59. Koliko ste mjeseci kasnili ili kasnite s plaćanjem računa?TIP ODVODNJE

Ukupno





zaštita voda 1.4 1

obrana od poplava 7.5 15.1 9.5

zdravstvena ispravnost vode 0.7 0.5

održavanje kanala 4.8 7.5 5.5

čišćenje kanala 8.8 7.5 8.5

izgradnja kanala 1.9 0.5

kvaliteta i čistoća vode 2.7 3.8 3

odvodnja otpadnih voda 10.9 18.9 13

vodoopskrba 6.8 11.3 8

kanalizacija 0.7 0.5

održavanje nasipa 1.4 3.8 2

izgradnja nasipa 0.7 1.9 1

unaprijeđenje i modernizacija sustava 1.4 1.9 1.5

sustav navodnjavanja 0.7 0.5

ništa ne rade 0.7 0.5

održavanje voda 1.9 0.5

regulacija vodotokova 1.4 1.9 1.5

pročišćavanje voda-pročišćivači 3.4 1.9 3

odvodnja oborinskih voda 12.2 7.5 11

održavanje rijeka i ostalih vodotokova 0.7 0.5

održavanje sustava odvodnje 0.7 0.5

izgradnja kanalizacije 0.7 0.5

sve vezano za vode 0.7 0.5

čišćenje rijeka i potoka 1.4 1.9 1.5

sanacija kanala 2 1.9 2

održavanje riječnih obala i mostova 1.9 0.5

politička i pravna pitanja 1.9 0.5

ne znam 49 49.1 49



60. Koja je, prema Vašem mišljenju, uloga Hrvatskih voda i kojim bi se problemima trebale baviti Hrvatske vode na području u kojem živite?TIP ODVODNJE

Ukupno





zaštita voda 1.4 1.9 1.5

obrana od poplava 10.2 13.2 11

zdravstvena ispravnost vode 0.7 0.5

održavanje kanala 4.1 9.4 5.5

čišćenje kanala 8.2 3.8 7

zaštita od zagađenja 0.7 0.5

izgradnja kanala 1.9 0.5

kvaliteta i čistoća vode 4.8 3.8 4.5

odvodnja otpadnih voda 10.2 13.2 11

vodoopskrba 6.8 11.3 8

održavanje nasipa 2.7 1.9 2.5

izgradnja nasipa 0.7 3.8 1.5

unaprijeđenje i modernizacija sustava 0.7 1.9 1

sustav navodnjavanja 0.7 0.5

ništa ne rade 0.7 0.5

održavanje voda 0.7 0.5

regulacija vodotokova 1.4 5.7 2.5

pročišćavanje voda-pročišćivači 1.4 1.9 1.5

odvodnja oborinskih voda 13.6 7.5 12

održavanje rijeka i ostalih vodotokova 0.7 0.5

sve vezano za vode 1.4 1.9 1.5

sanacija kanala 2.7 2

sanacija nasipa 1.9 0.5

ne znam 46.9 49.1 47.5



61. Koja je, prema Vašem mišljenju, uloga Hrvatskih voda i kojim bi se problemima trebale baviti Hrvatske vode na državnoj razini?TIP ODVODNJE

Ukupno





1 17 15.1 16.5

2 27.2 26.4 27

3 42.2 37.7 41

4 12.2 13.2 12.5

5 1.4 3.8 2

Bez odgovora 3.8 1




nema djece mlađe od 18 godina 51.7 50.9 51.5

manje od troje 48.3 49.1 48.5




manje od troje 51 43.4 49

između četiri i šest 45.6 49.1 46.5

između sedam i deset 3.4 7.5 4.5



TIP ODVODNJE

62. Kako biste ocijeni rad Hrvatskih voda, školskim ocjenama 1-5?TIP ODVODNJE

63. Koliko je djece u vašem kućanstvu mlađe od 18 godina?TIP ODVODNJE

Ukupno

64. Koliko je ukupno članova u vašem kućanstvu uključujući i vas i svu djecu mlađu od 18 godina?

Ukupno

Ukupno





Živim u vlastitom (ili partnerovom) stanu ili kući 82.3 79.2 81.5Živim u stanu / kući s roditeljima (svojim, partnerovim) 9.5 9.4 9.5

Podstanar sam 6.8 9.4 7.5





Obiteljska kuća 88.4 100 91.5

Stan u manjoj zgradi (do 6 stanova) 3.4 2.5

Stan u srednje velikoj zgradi (6 do 20 stanova) 6.8 5

Stan u većoj zgradi (21 do 40 stanova) 0.7 0.5





Muški 50.3 54.7 51.5

Ženski 49.7 45.3 48.5



67. Spol

TIP ODVODNJEUkupno

66. U kakvom tipu stambenog objekta živite?TIP ODVODNJE

Ukupno

65. Kakav je Vaš stambeni status?

TIP ODVODNJEUkupno





između 16 i 30 godina 12.2 13.2 12.5

između 31 i 45 godina 34.7 26.4 32.5

između 46 i 60 godina 29.9 39.6 32.5

više od 60 godina 19.7 20.8 20

bez odgovora 3.4 2.5




Bez škole 0.7 1.9 1

1-3 razreda osnovne škole 2.7 2

4-7 razreda osnovne škole 4.1 11.3 6

Potpuna osnovna škola 10.2 9.4 10

Dvo ili trogodišnja škola za KV i VKV 21.8 26.4 23

Četverogodišnja srednja škola 45.6 35.8 43

Viša škola 6.8 5.7 6.5

Visoka škola ili fakultet 8.2 9.4 8.5



UkupnoTIP ODVODNJE

68. Dob ispitanika:TIP ODVODNJE

Ukupno

69. Koji je Vaš najveći postignuti stupanj obrazovanja?





Oženjen / udana 78.2 77.4 78

Živi s partnerom/partnericom 3.8 1

Neoženjen / neudana 11.6 5.7 10

Rastavljen / rastavljena 3.4 2.5

Udovac / udovica 6.8 13.2 8.5




U radnom odnosu 49 45.3 48

Poduzetnik(ca) 0.7 0.5

Obrtnik(ca) 2 1.9 2

Poljoprivrednik(ca) 1.4 1.9 1.5

Student(ica), učenik(ca) 0.7 0.5

Domaćica 5.4 11.3 7

Umirovljenik/ca 36.1 28.3 34

Nezaposlen/a 4.8 11.3 6.5



70. Kakav je Vaš bračni status?TIP ODVODNJE

Ukupno

71. Koja je Vaša radna aktivnost?TIP ODVODNJE

Ukupno





Ne 67.3 62.3 66

Da 32 37.7 33.5





manje od 10000 8.8 7.5 8.5

između 10000 i 39999 15.6 17 16

iizmeđu 40000 i 69999 3.4 5.7 4

između 70000 i 100000 2 1.9 2

više od 100000 1.4 3.8 2





Ne 95.9 94.3 95.5

Da 2.7 3.8 3




Ukupno

Da, površine cca

72. Obrađuje li Vaša obitelj poljoprivredno zemljište?

TIP ODVODNJEUkupno

73. Uzgaja li Vaša obitelj stoku/perad u svrhu prodaje?TIP ODVODNJE

Ukupno

TIP ODVODNJE





Manje od 500 kn 0.7 1.9 1

Od 501 kn do 1500 kn 4.8 7.5 5.5

Od 1501 kn do 2500 kn 5.4 13.2 7.5

Od 2501 kn do 3500 kn 8.8 15.1 10.5

Od 3501 kn do 4500 kn 8.8 1.9 7

Od 4501 kn do 5500 kn 3.4 7.5 4.5

Od 5501 kn do 6500 kn 7.5 3.8 6.5

Od 6501 kn do 7500 kn 11.6 9.4 11

Od 7501 kn do 8500 kn 2 1.9 2

Od 8501 kn do 9500 kn 3.4 1.9 3

Od 10501 kn do 11500 kn 0.7 0.5

Od 11501 kn do 12500 kn 0.7 1.9 1

Od 12501 kn do 13500 kn 0.7 1.9 1

Više od 13500 kn 2 1.5





manje od 5000 kn 1.4 1.9 1.5

između 5001 i 10000 kn 0.7 1.9 1

između 10001 i 15000 kn 1.9 0.5

više od 15000 kn 6.1 9.4 7

bez odgovora 91.8 84.9 90



74. Koliko iznose mjesečna primanja Vašeg kućanstva? Uzmite u obzir sve plaće, mirovine i druge novčane prihode od kojih se Vaše kućanstvo uzdržava, bez prihoda od poljoprivrede ili stočarstva.

TIP ODVODNJE

TIP ODVODNJEUkupno

Ukupno

75. Kolike ukupne prihode godišnje ostvaruje Vaša obitelj od stočarstva i poljoprivrede? (kn)





manje od 100 kn 1.4 1

između 101 i 300 kn 4.8 11.3 6.5

između 301 i 600 kn 23.1 18.9 22

više od 600 kn 22.4 18.9 21.5





između 101 i 300 kn 0.7 0.5

između 301 i 600 kn 2 3.8 2.5

više od 600 kn 1.4 1




TIP ODVODNJEUkupno

Stanarina.

Grijanje.TIP ODVODNJE

Ukupno

Možete li procijeniti koliko su otprilike iznosili vaši računi za režije prošli mjesec?






manje od 100 kn 57.8 17 47

između 101 i 300 kn 10.2 3.8 8.5

između 301 i 600 kn 0.7 0.5

više od 600 kn 0.7 0.5

bez odgovora 30.6 79.2 43.5




manje od 100 kn 2.7 5.7 3.5

između 101 i 300 kn 44.9 47.2 45.5

između 301 i 600 kn 38.1 34 37

više od 600 kn 2 3.8 2.5




Odvodnja.Možete li procijeniti koliko su otprilike iznosili vaši računi za režije prošli mjesec?

TIP ODVODNJEUkupno

Struja.TIP ODVODNJE

Ukupno






manje od 100 kn 6.1 5.7 6

između 101 i 300 kn 4.1 3.8 4

između 301 i 600 kn 11.6 1.9 9

više od 600 kn 12.2 9.4 11.5

bez odgovora 66 79.2 69.5




manje od 100 kn 17 24.5 19

između 101 i 300 kn 43.5 47.2 44.5

između 301 i 600 kn 18.4 7.5 15.5

više od 600 kn 8.2 7.5 8




Fiksni/mobilni telefon.Možete li procijeniti koliko su otprilike iznosili vaši računi za režije prošli mjesec?

Plin.Možete li procijeniti koliko su otprilike iznosili vaši računi za režije prošli mjesec?

TIP ODVODNJEUkupno

TIP ODVODNJEUkupno





manje od 100 kn 85 88.7 86

između 101 i 300 kn 2 1.5

između 301 i 600 kn 0.7 1.9 1





manje od 100 kn 55.1 77.4 61

između 101 i 300 kn 28.6 7.5 23

između 301 i 600 kn 0.7 1.9 1

više od 600 kn 0.7 1.9 1

bez odgovora 15 11.3 14



Ukupno

Odvoz smeća.

TV, radio i kablovska televizija.TIP ODVODNJE



TIP ODVODNJEUkupno





manje od 100 kn 1.9 0.5

između 101 i 300 kn 4.1 3

između 301 i 600 kn 1.4 1

više od 600 kn 2 1.9 2





manje od 20 % 13.6 9.4 12.5

između 21 i 50 % 57.1 62.3 58.5

između 51 i 70 % 5.4 5.7 5.5

više od 70 % 2.7 3.8 3




TIP ODVODNJEUkupno

TIP ODVODNJEUkupno

77. Koliki postotak ukupnih mjesečnih prihoda vašeg kućanstva odlazi na plaćanje režija?

Možete li procijeniti koliko su otprilike iznosili vaši računi za režije prošli mjesec?Ostali troškovi.



Documents

Ilok - Sumus · Target d.o.o. za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja Projekt Unutarnje vode 4 Pozadina projekta Povrat zajma realizirat će se nakon po čeka od