12
DO MINE SPERAVI IN TE HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE broj 24 13. lipnja 2010. stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville SVE˛ENI◊KA GODINA 19. 06. 2009. - 11. 06. 2010. «Oproßteni su joj grijesi mnogi, jer ljubljaße mnogo. Komu se malo opraßta, malo ljubi. A Ωeni re√e: Oproßteni su ti grijesi. Vjera te je tvoja spasila! Idi u miru!« (Lk 7, 36-50) JEDANAESTA NEDJELJA KROZ GODINU – 2010 C

HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • … · ma i prisvajaju pravo sebi da druge sude i osu∂uju kao da imaju monopol od Boga, kao da su u njihovim rukama ulaznice,

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 2413. lipnja 2010.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa OakvilleSVE˛ENI◊KA GODINA

19. 06. 2009. - 11. 06. 2010.

«Oproßteni su joj grijesi mnogi, jer ljubljaße mnogo.Komu se malo opraßta, malo ljubi. A Ωeni re√e:Oproßteni su ti grijesi. Vjera te je tvoja spasila!

Idi u miru!«(Lk 7, 36-50)

JEDANAESTA NEDJELJA KROZ GODINU – 2010 C

ULAZNA PJESMA: Slußaj, Gospodine, glas moga

vapaja, milostiv mi budi, uslißi me! Ne skrivaj lica svoga od

mene, ne odbij u gnjevu slugu svoga!

ZBORNA MOLITVA: BoΩe, jakosti onih ßto se u te

ufaju, snago slabih i smrtnih, koji su bez tebe nemo≈ni:

pomozi nam svojom miloß≈u da vrßimo tvoje zapovijedi i

voljom ti i djelom omilimo. Po Gospodinu.

◊ITANJE DRUGE KNJIGE O SAMUELU (2Sam 12, 7-10, 13): U one dane: Natan re√e Davidu: »Ovo

govori Gospodin, Bog Izraelov: ‘Ja sam te pomazao za kralja

nad Izraelom, ja sam te izbavio iz Saulove ruke. Predao sam ti

ku≈u tvoga gospodara i tebi u krilo Ωene tvoga gospodara; dao

sam ti dom Izraelov i dom Judin. I je li to premalo, joß ≈u ti

dodati. Zaßto si prezreo Gospodina i u√inio ßto je zlo u nje-

govim o√ima? Ubio si ma√em Uriju Hetita, a njegovu si Ωenu

uzeo sebi za Ωenu. Ubio si ga ma√em Amonaca. Zato se ne≈e

nikada viße okrenuti ma√ od tvoga doma; ta prezreo si me i

uzeo Ωenu Urije Hetita da ti bude Ωena.’«

Tada David re√e Natanu: »Sagrijeßio sam protiv

Gospodina.« A Natan odvrati Davidu: »Gospodin ti opraßta

tvoj grijeh: ne≈eß umrijeti.«

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 32 (31), 1-2. 5. 7. 116Oprosti mi, Gospodine, krivnju grijeha moga.

..............................................................................................

BlaΩen onaj kome je grijeh otpußten, kome je zlo√in

pokriven! Blago √ovjeku kome Gospodin ne ubraja

krivnju i u √ijem duhu nema prijevare!

..............................................................................................

Tad grijeh svoj tebi priznah i krivnju svoju viße ne skrivah.

Rekoh: »Priznat ≈u Gospodinu prijestup svoj«, i ti

si mi krivnju grijeha oprostio.

..............................................................................................

Uto√ißte ti si moje, od tjeskobe ti ≈eß me sa√uvati, odjenut

me radoß≈u spasenja.

..............................................................................................

Radujte se Gospodinu i kli√ite, pravedni, kli√ite svi koji ste

srca √ista!

..............................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA GALA˛ANIMA (Gal 2, 16. 19-21): Bra≈o!

Znamo: √ovjek se ne opravdava po djelima Zakona, nego

vjerom u Isusa Krista. Zato i mi u Krista Isusa povjerovasmo

da se opravdamo po vjeri u Krista, a ne po djelima Zakona jer

se po djelima Zakona nitko ne≈e opravdati. Ta po Zakonu ja

Zakonu umrijeh da Bogu Ωivim. S Kristom sam razapet.

¸ivim, ali ne viße ja, nego Ωivi u meni Krist. A ßto

sada Ωivim u tijelu, u vjeri Ωivim u Sina BoΩjega koji me lju-

bio i predao samoga sebe za mene. Ne dokidam milosti

BoΩje! Doista, ako je opravdanje po Zakonu, onda je Krist

uzalud umro.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Aleluja! Bog nas je

ljubio i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naße.

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO LUKI (Lk7, 36-8, 3 ili Lk 7, 36-50): U ono vrijeme: Neki farizej zamoli

Isusa da bi blagovao s njime. On u∂e u ku≈u farizejevu i pri∂e

stolu. Kad eto neke Ωene koja bijaße greßnica u gradu. Dozna

da je Isus za stolom u farizejevoj ku≈i pa ponese alabastrenu

posudicu pomasti i stade odostrag kod njegovih nogu. Sva

zaplakana po√e mu suzama kvasiti noge: kosom ih glave svoje

otirala, cjelivala i mazala pomaß≈u.

Kada to vidje farizej koji ga pozva, pomisli: »Kad bi

ovaj bio Prorok, znao bi tko i kakva je to Ωena koja ga se

doti√e: da je greßnica!« A Isus, da mu odgovori, re√e:

»Íimune, imam ti neßto re≈i.« A on ≈e: »U√itelju, reci!« A

on” »Neki vjerovnik imao dva duΩnika. Jedan mu dugovaße

pet stotina denara, drugi pedeset. Budu≈i da nisu imali odakle

vratiti, otpusti obojici. Koji ≈e ga dakle od njih viße ljubiti?«

Íimun odgovori: »Predmijevam, onaj kojemu je viße otpus-

tio.« Re√e mu Isus: »Pravo si prosudio.« I okrenut Ωeni re√e

Íimunu: »Vidiß li ovu Ωenu? U∂oh ti u ku≈u, nisi mi vodom

noge polio, a ona mi suzama noge oblila i kosom ih svojom

otrla. Poljupca mi nisi dao, a ona, otkako u∂e, ne presta mi

noge cjelivati. Uljem mi glave nisi pomazao, a ona mi

pomaß≈u noge pomaza. Stoga, kaΩem ti, oproßteni su joj grije-

si mnogi jer ljubljaße mnogo. Komu se malo opraßta, malo

ljubi.« A Ωeni re√e: »Oproßteni su ti grijesi.«

Sustolnici po√eli nato me∂u sobom govoriti: »Tko je

ovaj da i grijehe opraßta?« A on re√e Ωeni: »Vjera te tvoja

spasila! Idi u miru!«

Zatim Isus zareda obilaziti gradom i selom propovi-

jedaju≈i i navjeß≈uju≈i evan∂elje o kraljevstvu BoΩjemu. Bila

su s njim dvanaestorica i neke Ωene koje bijahu izlije√ene od

zlih duhova i bolesti: Marija zvana Magdalena, iz koje bijaße

izagnao sedam ∂avola; zatim Ivana, Ωena Herodova upravite-

lja Huze; Suzana i mnoge druge. One su im posluΩivale od

svojih dobara,

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: BoΩe, ovim darovima ti

√ovjeku krijepiß zemaljski i duhovni Ωivot. Molimo te da nas

uvijek prati njihova pomo≈ za tijelo i dußu. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Za jedno molim Gospodina,

samo to ja traΩim: da Ωivim u Domu Gospodnjem u sve dane

Ωivota svoga.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, sveta

pri√est ßto je primamo ozna√uje zajednißtvo svih vjernika s

tobom. Daj da urodi jedinstvom u tvojoj Crkvi. Po Kristu.

JEDANAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 24/2010, NEDJELJA 13. LIPNJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 24/2010, NEDJELJA 13. LIPNJA STRANA 3

Bog jednom re√e, pripovi-

jeda perzijska pri√a, svom

najbliΩem an∂elu: Hajde, sine, na

zemlju me∂u ljude, pa mi donesi

najljepße ßto tamo na∂eß! An∂eo

sleti, potraΩi i donese kap krvi

palog junaka na bojißtu. Hajde joß

jednom, re√e Bog, i potraΩi joß

neßto bolje! An∂eo se spusti, obi∂e

zemlju, donese Bogu suzu s oka

rasplakanog siro√eta. Joß jednom

idi, re√e Bog, pa mi donesi neßto

ljepße i od toga! An∂eo pregleda

svaki kutak ove zemlje, pa donese

suzu s oka raskajana greßnika. To

je, re√e Bog, najljepße ßto zemlja

moΩe dati!

Tako veli pri√a. A to isto

kaΩe Krist u susretu s greßnicom u

farizejevoj ku≈i, ßto smo √uli u

danaßnjem evan∂elju. Kaju≈i se za

svoje grijehe suzama je ispirala

Isusove noge, a kosom otirala,

pomaß≈u ih iz alabastrene posudice

mazala, pokajni√ki cjelivala. I dok

se doma≈in Íimun i njegovi gosti

√udili, da je Isus dozvolio pristup javnoj greßnici k sebi, Isus

pred svim uzvanicima re√e Ωeni: «¸eno, oproßteni su ti grijesi.

Vjera te je tvoja spasila. Idi u miru:» ( Lk. 7,41 i 45).

Evo evan∂elja, blage vijesti i poruke: Beskrajna je

BoΩja dobrota, bez granica je milosr∂e njegovo. Opraßtaju≈i gri-

jehe raskajanoj greßnici Isus pokazuje kako je BoΩja ljubav ve≈a

od √ovjekovih grijeha i ve≈a od √ovjekovih dugova, ali isto tako

bi √ovjekova ljubav prema Bogu morala bit ve≈a od njegovih

grijeha. I ne zaboravimo da Gospodin i od nas traΩi milosr∂e i

oproßtenje. «Ne sudite, da ne budete su∂eni, opraßtajte i vama ≈e

se oprostiti. NaΩalost ima farizejskih nastrojenih krß≈ana, koji

poput ovoga Íimuna farizeja sebe smatraju pravednima i sveti-

ma i prisvajaju pravo sebi da druge sude i osu∂uju kao da imaju

monopol od Boga, kao da su u njihovim rukama ulaznice, karte

za nebo. ◊esto znaju govoriti: Íto Bog radi? Zaßto trpi tolika zla

i zlo√ine, nasilnike, lopove, kriminalce, bludnike, ubojice i tolike

koji zavode mlade i vode u propast?

Kad bi Gospodin vjeßao sve krivce, koliko bi nas bilo

Ωivih? Poput Gospodina moramo mrziti grijeh a ne greßnika.

Njemu pomo≈i da se ostavi grijeha i na∂e put do Gospodina.

PROSTITUTKA PRIZNAJE SVOJE GRIJEHE

Ona je √ula za Isusa, moΩda se s njim i prije negdje sus-

rela. U svakom slu√aju on je na nju ostavio takav dojam da se

odlu√ila iz korjena promijeniti. I to odmah! I to priznati pred Isu-

som i pred svima! Javno! Kad se nije stidjela javno grijeßiti sa

svima i pred svima, ne≈e se sada stidjeti pred svima priznati svoj

grijeh! Doßla je pred Isusa i pred

farizeje. Nikoga nije optuΩivala.

Doßla je do Isusovih nogu i

optuΩila samo jednu osobu: sebe!

A mi? Najprije udri po drugima.

MoΩeli pro≈i kava bez tra√a! S kim

tko hoda, tko se kuda vuca i

smuca, ßto se o kome pri√a, tko s

kim ima dijete a o sebi ni rije√i.

Druge znamo dobro oblajat a sebe

uzimati za primjer dobra √ovjeka

ili Ωene. A evan∂elje nas upozora-

va: ne pri√aj o tu∂oj k≈eri, nego

moli za svoju. Ne pri√aj o tu∂em

sinu nego svoga odgajaj kako

treba. Ne ogovaraj tu∂u Ωenu nego

poßtuj i ljubi svoju kako Bog

zapovijeda. Pri√aj o svom grijehu a

ne o tu∂em. OptuΩi sebe a ne dru-

goga! Do∂i do nogu Isusovih i

oplakuj svoj grijeh kao ßto je to

u√inila danaßnja greßnica.

U Ωivotopisu sv. Franje

Asißkog nalazimo i na ovu zgodu:

Jednog dana u samostan navratila

su tri razbojnika, propalice i

zatraΩili od gvardijana neßto za jelo. Ovaj ih primi srdito, svaßta

im nagovorio, odrΩao im pravu propovijed o obra≈enju i otjerao

ih. Malo iza toga u samostan je doßao sv. Franjo nose≈i punu

torbu kruha i posudu vina. Kad su sjeli gvardijan mu je ispri√ao

kako je potjerao trojicu razbojnika i skitnica koji su traΩili da im

da ßto za jelo. ◊im je to √uo sv. Franjo, naredi mladom gvardi-

janu da uzme jelo i vino i odmah potr√i za razbojnicima dok ih

ne na∂e. Kad ih na∂eß, onda im ponudi ovaj kruh i vino, klekni

pred njih, priznaj im svoju nemilosrdnost i zamoli ih u moje ime

da viße zlo ne √ine, nego da se boje Boga te da viße ne ßkode

bliΩnjemu. I ako to izvrße reci im da ≈u se pobrinuti za njihov

Ωivot. Gvardijan je sve doslovce izvrßio kako mu je Franjo nare-

dio. To je tako djelovalo na razbojnike, da su ostali duboko

potreseni i dirnuti dobrotom, ljubavlju i milosr∂em sv. Franje a i

samog gvardijana, da su se pokajali za svoja razbojstva, obratili

se i postali sami dobri i uzorni franjevci.

A gdje je Franjo nau√io ovaj postupak? Pa, u evan∂elju

od milosrdnog Isusa koji nikog nije osu∂ivao nego ljubav i

milosr∂e pokazivao.

Poruka i pouka svima nama: nitko nije toliko zao da ne

bi mogao postati veliki svetac. Ali isto tako nitko nije toliko svet

i bezgreßan da ne bi mogao postati proklet. Ljudi se obra≈aju

ljubavlju i dobrotom a ne mrΩnjom i batinom. Tko pokazuje

mnogo ljubavi, mnogi mu se grijesi opraßtaju. I obrnuto: Kome

se mnogo opraßta, taj ≈e ljubiti mnogo. Slijedimo i mi

boΩanskog Spasitelja u svojim sudovima i postupcima prema

drugima. Amen.

Don Iko

OPROÍTENI SU TI GRIJESI

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 24/2010, NEDJELJA 13. LIPNJASTRANA 4

Na Susretu sve≈enika Bosne i Hercegovine, odrΩanom 2. lipnja uΩupnoj crkvi Svete Obitelji na Kupresu, prigodnu meditaciju izrekaoje √lan Vije≈a za kler Biskupske konferencije Bosne i Hercegovinemons. dr. Anto Orlovac, generalni vikar Banjolu√ke biskupije. Med-itaciju pod naslovom: "Sve≈enik - radostan molitelj i navjestiteljBoΩje rije√i" prenosimo u cijelosti:

Srda√no vas pozdravljam bra≈o sve≈enici, „neprocjenjivi daru BoΩjiza Crkvu i √ovje√anstvo" na ovom naßem sve≈eni√kom hodo√aß≈u na

kraju Sve≈eni√ke godine, na √elu s naßim Ordinarijima, mjesnim i

redovni√kim, osobnim. Oslovljavam vas rije√ima Sv. oca Benedikta

XVI. iz njegova apostolskog pisma kojim je prije godinu dana pro-

glasio Sve≈eni√ku godinu. Evo nas zajedno, bra≈e po milosti svetoga

reda, iz cijele BiH: i redovnika i dijecezanskih sve≈enika u

zajedni√koj molitvi, duhovnoj obnovi i druΩenju. PridruΩila su nam se

i bra≈a iz Kotorske biskupije u Crnoj Gori. Radujem se veoma ovome

susretu i zahvaljujem organizatorima na prilici da malo zajedno s

vama danas razmißljam o naßem sve≈eni√kom poslanju. Ovo sam

izlaganje naslovio: „Sve≈enik – radostan molitelj i navjestitelj BoΩje

rije√i". U√init ≈emo to u tri koraka: osvrnut ≈emo se na proßlost,

pogledati sadaßnjost i usmjeriti pogled na budu≈nost.

1. Naßa prvotna revnostSve≈eni√ka godina ide svome kraju. Na viße naßih skupova, duhovnih

vjeΩba i obnova, korona i rekolekcija, ali i svaki osobno, malo smo

propitivali svoj vlastiti sve≈eni√ki identitet. Upravo je to Papa Ωelio od

ove Sve≈eni√ke godine: da preispitamo i u√vrstimo svoj sve≈eni√ki

identitet, da se obnovimo u vjernosti Kristu i svome poslanju, da pro-

dubimo svoju revnost. Evo Sv. Otac je na svome hodo√aß≈u u Fatimu

13. svibnja o. g. molio posebno za nas sve≈enike da ljubimo Isusa i da

u Njega upiremo svoje o√i, te da nas povjeri Marijinoj maj√inskoj

zaßtiti, ßto je i u√inio pred izloΩenim Presvetim (Glas koncila, br. 21,

od 23. svibnja 2010., str. 7) uz veliko mnoßtvo vjernika. Tako ≈emo

danas biti povezani s Papom i po toj njegovoj molitvi za nas (a valjda

i naßoj za njega!) i po sudjelovanju apostolskog Nuncija u ovom

naßem hodo√aß≈u.

Nedavno smo zavrßili Vazmeno vrijeme u kojemu smo u √asoslovu

√itali poruke iz knjige Otkrivenja. Poruke su to Onoga „koji drΩisedam zvijezda u desnici" a upu≈ene su „an∂elu Crkve u Efezu" (Otk

2,1), a ti mjesto Efeza upißi ime svoje Ωupe (Sarajevo, Mostar, Banja

Luka, Tuzla, Íiroki Brijeg, Tolisa, Trebinje, Livno, Kupres…). Baß

mi se taj tekst √ini dobrim polazißtem za naßu meditaciju. I na nas se

odnosi ono ßto √itamo u knjizi Otkrivenja. Bog zna naßa djela, naßtrud i postojanost naßu (usp. Otk 2,2), zna i ßto smo podnijeli za Nje-govo ime i da nismo smalaksali. Bra≈o, kako da ovdje ne prepoznamo

sami sebe i svoju situaciju. Trudili smo se, djelovali, nastojali biti

ustrajni i postojani, unato√ svim preprekama. A bilo ih je svih vrsta.

Ako smo u tome BoΩjim darom uspjeli, smijemo biti radosni i ponos-

ni. To moΩe biti snaΩan poticaj za naße budu≈e djelovanje. A ono nije

zavrßeno dokle god smo Ωivi. Netko je upitao mudra duhovnog savjet-

nika: „Kako znati kad sam zavrßio svoju zada≈u?" On je odgovorio:

„Ako si Ωiv, joß je nisi zavrßio".

Ali, Bog zna i neßto ßto nerado √ujemo i teßko sami sebi priznajemo:

naime, da smo „prvu ljubav svoju ostavili", pa nas poziva da se

„obratimo i √inimo prva djela". Ima joß neßto ßto nam nije drago √uti,

naime, da ≈e u protivnom „do≈i i ukloniti naß svije≈njak s mjesta nje-gova" (usp. r.3-5). Nije to prijetnja, to je opomena: ugaßena svije≈a ne

moΩe stajati ondje odakle ima dolaziti svjetlost.

Divno je, ako smo tijekom svoga sve≈eni√kog vijeka trpjeli i izgarali

za Boga i svoj narod. Mi stariji znamo koliko je u komunisti√ko doba

trebalo revnosti i vjernosti, kao bogoslov do≈i do oltara (osobito u

vojsci), ali i kasnije, ostati vjeran i postojan unato√ svim vrstama

ßikaniranja; neki su i zatvor okusili, i postojani ostali! A nije to bilo

tako davno. Joß samo prije √etvrt stolje≈a za vjernost Kristu ißlo se

u zatvor. Koliko znam posljednji katoli√ki sve≈enik u BiH kojega

su komunisti neduΩna osudili bio je pok. mu√enik vl√. Filip Luken-

da 1986. Devet godina kasnije, 1995., na istom mjestu podnio je i

mu√eni√ku smrt, zajedno sa sestrom Cecilijom Grgi≈. Divni su to

primjeri vjernosti.

I neßto mla∂a naßa subra≈a doΩivjeße, zajedno s nama starijima,

najnoviji rat, puno podnijeße i postojani ostaße. Mislim da se bez

laΩne skromnosti, moΩe re≈i da su Katoli√ka Crkva i sve≈enici u

naßem hrvatskom narodu, op≈enito govore≈i, osvjetlali svoj

vjerni√ki i sve≈eni√ki obraz. Nadamo se da ≈e nam „Onaj sa sedam

zvijezda" jednom re≈i: „Znam djela, trud i postojanost tvoju i danisi smalaksao". Velik je to dar BoΩji, i na to smijemo biti ponosni,

i, svakako, Bogu zahvalni. Ali na lovorikama se ne spava.

Nisu li teret dana i Ωega Ωivota, bra≈o, pomalo ohladili naßu revnost,

nismo li se umorili, jer vidimo da se nije ostvarilo sve ono oko √ega

smo se trudili i za ßto smo bili spremni trpjeti? Zar nas ne

sablaΩnjavaju zli primjeri nekih sve≈enika koji su teßko iznevjerili

svoje poslanje i postali velika sablazan onima kojima su bili

poslani; ßtoviße u√inili im teßku nepravdu i gotovo nepopravljivo

zlo? Zbog toga nas se sve trpa u isti koß, napadaju nas mediji ne

ßtede≈i, i joß podosta dodaju. Sada je to joß tamo negdje u svijetu. A

tko kaΩe da sutra ne ≈e i ovdje kod nas krenuti. Nismo li ponekad

razo√arani i od svojih vjernika, i od subra≈e sve≈enika, i od

poglavara? I nismo li se u svom jadu okrenuli sami sebi? Nismo li

dakle „prvu ljubav svoju ostavili"?I nama je upu≈en onaj poziv da se „obratimo i √inimo prva djela".

Bra≈o, Sve≈eni√ka mi se godina √ini prikladnim vremenom da se

malo prisjetimo te svoje prve, prvotne, revnosti. MoΩda bismo to

mogli u√initi tako da se u mislima vratimo u svoje mladomisni√ke

dane. Sasvim konkretno: sjetimo se samo svoga sve≈eni√kog gesla

koje smo s toliko pomnje i ljubavi birali i stavili na svoju

mladomisni√ku sli√icu kao program svoga djelovanja. MoΩemo

malo razmisliti ßto smo od toga ostvarili. Sje≈am li se toga i danas,

ili sam to ve≈ davno zaboravio, ili samo odmahnem rukom: „Ah,

bio sam mlad i naivan." (MoΩda bi nas jedna sli√ica s naße mlade

mise u √asoslovu na to podsjetila svaki dan!). I molimo za ustra-

jnost do kraja.

2. Íto nam je i kako danas √initi?U √emu nam se valja obra≈ati? U onomu ßto √inimo. A ßto nam je

√initi? Svakako su dva osnovna zadatka sve≈enika: moliti i

navjeß≈ivati. Sve≈enik je prije svega molitelj i u√itelj molitve. To je

prvi stup sve≈eni√kog Ωivota. A molimo li? MoΩda se ispri√avamo

poput nekih naßih vjernika na ispovijedi: „Nemam vremena moliti".

To bi bilo kao kad bi u√enik rekao da nema vremena u√iti, student

da nema vremena studirati, a radnik da nema vremena raditi. To

nam je osnovno poslanje i, ako ho≈ete, „posao". A toliko smo puta

iskusili: bez toga i sva naßa druga djelatnost gubi smisao. Nedavno

nas je Sv. otac Benedikt XVI. pozvao da imadnemo hrabrosti uzeti

si vremena za molitvu i ne smatrati to izgubljenim vremenom.

Uzeti, i to na prvom mjestu, a ne ako nam ostane. Velika je odgov-

ornost duhovnika, u tome duhu odgajati sjemenißtarce i bogoslove.

Ako im je ve≈ tu teßko moliti, bolje je da dalje ne idu: napravit ≈e

viße ßtete nego koristi i sebi i Crkvi. A kako u√imo druge moliti?

Onako kako i mi molimo. Krasno je u nekim crkvama √uti kako

Kupres, 2. lipanj 2010.

Sve≈enik - radostan molitelj i navjestitelj BoΩje rije√iMeditacija na sve≈eni√kom hodo√aß≈u na Kupresu, 2. lipnja 2010.

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 24/2010, NEDJELJA 13. LIPNJA STRANA 5

vjerni puk skladno moli, pjeva, sudjeluje u misnom slavlju. To je

redovito tamo gdje tako isto skladno, sabrano, smireno i pripremljeno

to √ini i sve≈enik na oltaru. Bra≈o, svete nam je stvari sveto √initi. To

viße odgaja nego puno rije√i.

Drugi stup sve≈eni√kog Ωivota je navjeß≈ivanje BoΩje rije√i. Znamo da

je mnogo vrsta navjeß≈ivanja: po√evßi od misnih homilija, preko kate-

hizacijskih pouka, priprema na sakramente (zaru√nika, krßtenika,

roditelja), do razgovora uz na pr. sakrament pomirenja ili pohod

bolesnika i sprovodnih nagovora. I opet, kako √esto za to „nemamo

vremena". Pa nam se propovijedi znaju katkada svesti da (loße)

prepri√amo evan∂eoski odlomak, pri √emu ponekad izbjegavamo

Pavlova √itanja (teΩak je, ne ≈e to svijet razumjeti!) ili √ak starozavjet-

na (kakve to veze ima s mojom Ωupom?) i ponovimo nekoliko „svetih

fraza", koje naßi vjernici ve≈ unaprijed znaju. Vjernik ponekad na kraju

ne zna ni jednu ideju, √ak ni temu, o √emu smo propovijedali, ako baß

nismo galamili kako se oni ne brinu za crkvu, ili moΩda nisu dali svoj

doprinos za naße uzdrΩavanje. Ako vjernik nakon nedjeljne mise ne

moΩe sa sobom ponijeti ni jednu ideju koja ≈e ga pratiti, onda propovi-

jed nije valjala. A nije valjala jer se nismo spremili. Blagopokojni kard.

Kuhari≈ je dugo propovijedao, a nismo imali takav osje≈aj kad smo ga

slußali, jer je govorio pripremljeno, iz duße, promeditirano, spremano

uz molitvu. Treba paziti i na lijep izri√aj, ali Duh Sveti je onaj koji i

nama nadahnjuje misli i koji poti√e vjernike. Za to ga valja moliti. Poz-

nato je da je sluga BoΩji Ivan Pavao II. svoje enciklike i druge doku-

mente uglavnom pisao u kapelici, zapisuju≈i uz molitvu.

Navjeßtaj bi trebao pratiti Ωivotni primjer. Podsjetimo se onoga ßto nam

je re√eno na ∂akonskom re∂enju, kad nam je biskup pruΩio Evan∂elis-

tar i rekao: „Primi Kristovo evan∂elje kojemu si postao navjestitelj.Nastoj vjerovati ßto pro√itaß, u√iti ßto uzvjerujeß, Ωivjeti ßto u√iß."Vjerovati, u√iti, Ωivjeti, to je sve≈enikova trilogija. U njoj je sve re√eno.

To je zapravo sav sadrΩaj sve≈enikova Ωivota.

3. Íto nas √eka u budu≈nosti?U ovoj Sve≈eni√koj godini Ωelimo obnoviti svoju revnost za budu≈nost

koja je pred nama. Razborito je upitati se: kakve ≈e biti okolnosti u

kojima ≈emo sutra djelovati, kakva ≈e biti vremena. Dobro je biti spre-

man na ono ßto nas √eka. Nitko od nas nije prorok koji to unaprijed

vidi, ali sje≈aju≈i se onoga ßto je bilo i osvr≈u≈i se na vlastito Ωivotno

iskustvo, moΩemo slutiti ono ßto dolazi.

Neke se stvari ve≈ jasno nazna√uju. Ne Ωelim ni sebe ni vas plaßiti, niti

ßiriti pesimizam, jer on moΩe biti i izraz nevjere, ali ne idemo ususret

baß laganim vremenima. Sve≈enik pesimist, mislim da je to protuslov-

lje u sebi. Ali biti optimist ne zna√i lebdjeti iznad zemlje, biti nerealan,

jer to dovodi do frustracija, nego: unositi smisao, vedrinu i pouzdanje u

svaku priliku Ωivota, i to ponajprije u one teßke. Koga ≈e odußeviti

sve≈enik koji stalno kuka, nikad nije zadovoljan? Bez odußevljenja

nitko se ne pokre≈e. Sretan sve≈enik usre≈uje ljude oko sebe; nezado-

voljan samo nezadovoljstvo donosi. Da i ne kaΩemo da smo naj√eß≈e

nezadovoljni s drugima, koje bismo rado mijenjali, ali ne i sebe. Kad

bismo barem bili malo nezadovoljniji sami sobom i sebe mijenjali, i

svijet bi se promijenio, ili bismo ga mi druga√ijim vidjeli!

Znamo da Crkva ne moΩe bez trpljenja i progona. Ni u jednom raz-

doblju povijesti. Crkva u naßem hrvatskom narodu to je imala prilike

iskusiti joß od turskih vremena do upravo zavrßenoga stolje≈a. Me∂u

brojnim drugim Ωrtvama, toliko je naße subra≈e sve≈enika. I u Drugom

svjetskom ratu i pora≈u, ali i u „tenkovskoj demokraciji" potkraj sto-

lje≈a. Danas su metode progona profinjenije, suptilnije. Ne ide se baß

∂onom, kao neko≈ komunisti. Izvrsno je to okarakterizirao kard.

Bozani≈ u propovijedi na misi za pok. predsjednika Tu∂mana u zagre-

ba√koj katedrali 10. prosinca 2009., kad re√e da „se melodija komu-nisti√ke ideologije nastavila svirati, ali drugim instrumentima". (Glas

Koncila, br. 51-52, 2009, str. 11).

Sada se orkestrirano ide na ocrnjivanje, unißtenje dobra glasa sve≈enika

i Crkve kao cjeline, i povjerenja vjernika u sve≈enike, naglaßava-

ju≈i mane sve≈enika i razvla√e≈i nas po medijima, √esto bez

mogu≈nosti da se obraniß. OptuΩe te, ocrne u medijima danima, a

ako uspijeß dokazati neduΩnost, to viße nikoga ne zanima. Ili se

objavi neka sitna usputna notica, ili joß √eß≈e nißta. Ali ne bojmo

se: nitko nas ne moΩe toliko ocrniti, koliko mi sami sebe. Htio bih

ovdje istaknuti jednu svijetlu zraku: upravo ju√er, 1. lipnja, bila je

na ATV jedna emisija u kojoj je jedna pravoslavna vjernica, nov-

inarka i televizijska urednica postavila pitanje: kako to da su se

napadi na samoga papu Benedikta XVI. i na katoli√ke sve≈enike

intenzivirali upravo u vrijeme kada je Papa proglasio Sve≈eni√ku

godinu. Pravoslavna vjernica brani Papu i katoli√ke sve≈enike.

Hvala joj. Ali ne trebamo se brinuti bra≈o. Ne dadnemo li povoda,

ljaga ≈e pasti na onoga tko je baca. Svidjela mi se misao: «Govorili tko loße o tebi, neka mu bude. Ali ti Ωivi tako da mu nitko nevjeruje.» (grafit). NajvaΩnije je ipak kakvi smo mi i kakvu sliku o

sve≈eniku dajemo.

Drveni kaleΩ i zlatni sve≈eniciDon Anto Bakovi≈, koji je odleΩao ukupno deset godina robije:

najprije √etiri kao bogoslov, a zatim joß ßest kao mlad sve≈enik, u

zatvoru je kao sve≈enik znao potajno sluΩiti sv. misu, i to u drven-

om kaleΩu. Taj mu je kaleΩ napravio jedan robijaß kao posudicu za

sol, kako ga je on zamolio, a on nije ni znao da mu je zapravo

napravio kaleΩ. Tada se sjetio izvrsne misli koju je svojedobno

iznio njegov ∂akova√ki duhovnik ˛iril Kos, kasniji ∂akova√ki

biskup, kad je usporedio mu√eni√ka vremena prve Crkve i mlak

Ωivot sve≈enika i vjernika u bogatim zemljama Zapada. Rekao je

da je razlika izme∂u ta dva vremena „u tome ßto su u prvimkrß≈anskim vremenima sve≈enici bili zlatni a kaleΩi drveni, a danassu na slobodnom Zapadu kaleΩi zlatni, a sve≈enici drveni". On

zapisa i da je cilj koncila htio posebno obnoviti sve≈enike: „Obno-va se trebala dogoditi na na√in da sve≈enici budu zlatni pamakar nam kaleΩi bili drveni" (A. Bakovi≈, Batinama do oltara,

Zagreb, 2009, str. 278). U Sve≈eni√koj godini na mjestu je, bra≈o,

da se upitamo: jesmo li drveni ili zlatni sve≈enici.

I joß neßto, brate sve≈eni√e! Nismo izolirani individualisti, nismo

konkurenti jedni drugima, mi smo bra≈a, √inimo jedno sve≈eni√ko

bratstvo. Podjela u Crkvi i tako imamo previße. Naßa je snaga u

naßoj povezanosti s Isusom, ali i me∂usobno. Svi mi jedni na druge

utje√emo svojim primjerom (i u pozitivnom i u negativnom smis-

lu), ali i svojom povezanoß≈u u molitvi. Starija su naßa subra≈a

znala zavrßavati svoja pisma jedan drugomu poticajem: Oremus

pro invicem! Molimo jedan za drugoga! Nije to suvißno. To je

zapravo ono kad jedni drugima kaΩemo: „¸elim ti svako dobro",

ako to iznesemo pred Boga, sigurni da ≈e se i ostvariti.

A sve ßto √inimo, √inimo radosno! I ovdje vrijedi ona da Bog ljubi

radosna darivatelja. Darivati moΩemo materijalna dobra, ali i sebe

same. Tako se Bogu i √ovjeku sluΩi na pravi na√in. Upravo smo

tako molili u Zbornoj molitvi proßlog, osmog tjedna kroz crkvenu

godinu „da Ωivimo u miru te radosno i slobodno tebi (Bogu)sluΩimo". Vama i sebi upravo to Ωelim.

Mons. dr. Anto Orlovac

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNUNEDJELJA 13. lipnja – 11. N.K.G sv. AntePONEDJELJAK 14. lipnja – Rufin, Metod, Elizej

UTORAK 15. lipnja – Vid, Amos, Alojzij

SRIJEDA 16. lipnja – Terezija, Aurelijan, Zlatan

◊ETVRTAK 17. lipnja – Inocent, Nevinko, Rajner

PETAK 18. lipnja – Grgur, Marko, Marcelin

SUBOTA 19. lipnja – BoΩidar, Deodat, Julijana

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enik:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 24/2010, NEDJELJA 13. LIPNJASTRANA 6

E-mail: [email protected] www.torontozupa.com

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU

Za crkvu:Mato Boldin $100

Za Caritas - na √ast Srca Isusova i Marijina i za zahvaluBarbara Dudas $20

DANAS sv. misa samo u 9:30 radi proslave sv. Antuna u Nor-

valu. Od idu≈e nedjelje sv. misa samo jedna u 10:00 sati prije

podne. Eventualne promjene bit ≈e objavljene u Vjesniku koje-

ga moΩete na≈i i na Ωupnoj internetskoj stranici: www.toron-

tozupa.com kao i poslußati na radio programu „Hrvatska

straΩa". Svaki √lan ove zajednice trebao bi biti povezan sa

zajednicom, sudjelovati u Ωivotu i aktivnostima zajednice i

pratiti ßto se u njoj doga∂a. U protivnom crkva sluΩi kao neka

od trgovina, kamo se povremeno dolazi neßto kupiti kad zatre-

ba i kad ostane vremena.

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2010. GODINI

30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera

18. srpnja – hodo√aß≈e u Midland

15. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe

05. rujna – Mala Gospa

17. listopada – godißnjica Ωupe

31. listopada – molitva za pokojne na groblju „Assumption“

19. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

PRILOGE ZA CARITAS, za koje Ωelite da budu upu≈eni krajem

prvog polugodißta predajte do nedjelje, 13. lipnja. Naknadni

prilozi ra√unat ≈e se za drugo polugodißte.

HRVATSKI GRBOVI

Kao ßto moΩete vidjeti na priloΩenoj fotografiji, nosiva konstrukci-

ja za 20 grbova hrvatskih gradova je napravljena i postavljena na

krov. Sada preostaje joß postaviti ustakljene slike izabranih grbova

na njihova mjesta, te postaviti natpis na pro√elju Ωupne ku≈e ßto ≈e

tako∂er biti u√injeno ovih dana. Joß uvijek sponzori za grbove

Dubrovnika, Vukovara, Imotskoga, PoΩege i Splita nisu pod-

mirili svoje financijske obveze, pa ih molimo da to odmah u√ine.

Za grb Vukovara ne znamo ni ime sponzora, jer nije odmah

zapisano, pa molimo sponzore-duΩnike da se jave.

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 24/2010, NEDJELJA 13. LIPNJA STRANA 7

Nedjelja, 13. lipnja u 9:30 a.m.† Mirjana HARMI˛

† Ivan ROGI˛

11:00 a.m.- Nema miseNorval: Sv. Antun

Ponedjeljak, 14. lipnja u 6:30p.m.†

Utorak, 15. lipnja u 6:30 p.m.† Ivan KARLOV◊EC

Srijeda, 16. lipnja u 6:30 p.m.†

◊etvrtak, 17. lipnja u 6:30 p.m.† Jure BIONDI˛, godißnjica

† Ivan i Ana MARUÍI˛

Petak ,18. lipnja u 6:30 p.m.† Ivan STAZINSKI, godißnjica

† Ana i Vera RIBARI˛ i pok. iz

obitelji

RASPORED MISA

Subota, 19. lipnja u 6:00 p.m.– nedjeljna misa† Josip, Barbara i Mijo

JEZERINAC

† Franca, Ivan i Dragutin

JEZERINAC

† Marija i Mirko JUREÍI˛

† Tomo RUKAVINA

† Mißko Josip i Stanko BILJAN

† Josip, god. i Ljuba VIDOVI˛

† iz obitelji Bernard

MANÎERALO

† Îuro, god., Jakov i Janja

MENALO

† Josipa ROMEK, god.

† Barica KLARI˛ i Mio

i Kristina GRADEͲAK

† BlaΩ RAZUMI˛ i Stjepan

BRATINA

† Anton BUBNICH

Nedjelja, 20. lipnja u 10:00a.m.† Mile MESI˛

† Petar i Ana MRKONJI˛, i

Nediljko i ¸arko GUDELJ i

† iz obitelji

HIMNAHimna (national anthem) je

sluΩbena i sve√ana pjesma

jedne drΩave koja obi√no

opisuje ljepote i znamenitosti

te drΩave i njezine povijesne

vrednote, a izvodi se u nekim

sve√anim trenucima. Tekst

svake himne je sluΩbeno

utvr∂en i taj tekst nije dozvol-

jeno iskrivljavati i prilago-

∂avati – osobito ne nekim svo-

jim paranoidnim iluzijama –

neostvarivim Ωeljama. Himnu

Republike Hrvatske napisao je

joß davne 1835. godine Antun

Mihanovi≈, a uglazbio 1846.

vojni √asnik Josip Runjanin

pod naslovom: „Horvacka

Domovina" u vrijeme Ilirskog

preporoda i nacionalnog

bu∂enja Hrvata, jer su bili

ugroΩeni od Ma∂ara u zajedni√koj drΩavi. Izvorna pjesma ima

sedam kitica, od kojih su za himnu uzete dvije: prva i zadnja, a

prvi put je izvedena u Glini.

Ovdje u Kanadi Hrvatska himna se √esto izvodi u sve√anim zgo-

dama i na crkvene blagdane (osobito na BoΩi≈), ßto je dobro, jer

pobu∂uje nacionalni osje≈aj pripadnosti Hrvatskom narodu,

jeziku, vjeri i kulturi, staroj preko 13 stolje≈a (od stolje≈a sed-

mog), i povezanosti s njim, makar samo duhom. Ipak, kod samog

pjevanja ima jedna nekorektnost i nepoßtivanje sluΩbenog teksta

na po√etku druge kitice. SluΩbeni tekst glasi: Teci Savo, Dravo

teci, nit ti Dunav silu gubi... Iskrivljena verzija pak glasi: Savo,

Dravo, Drino teci... I tu dolazi do izraΩaja iluzija o Hrvatskoj do

Drine, koja je doduße u jednom kratkom razdoblju hrvatske povi-

jesti za vrijeme narodnih vladara postojala, ali ve≈ stolje≈ima ne

postoji. Bojim se da u pozadini takvoga pjevanja nije

rodoljublje, nego mrΩnja prema nekima koji su deΩurni krivci √ak

i za poslovi√nu hrvatsku neslogu. Ako je mjera hrvatstva pjevan-

je o Hrvatskoj do Drine, onda, √ini se, ja nisam Hrvat, jer

Hrvatsku doΩivljavam u njezinim sadaßnjim realnim granicama s

kojima iovako imamo teßko≈a sa svih strana: i od Slovenaca, i od

Bosne, i od Srbije i Crne Gore. A mrΩnja nije dio naße krß≈anske

kulture. Ja sam samoinicijativno obilazio dio Pakra√ke bojißnice

od BoΩi≈a 1991. do primirja koncem lipnja 1992. (jer se

sluΩbena Crkva nije snaßla u potrebi organiziranja pastoralne

skrbi za Hrvatske branitelje) i svake nedjelje poslije podne bi se

branitelji dovezli u tri kamiona pred crkvu na sv. misu. Na licima

im se vidjelo da trebaju podrßku i ohrabrenje, jer nositi glavu u

torbi ili sjediti u fotelji i gledati TV program u mirnoj Kanadi

nije isto. I ja sam dugo razmißljao kako pristupiti tim mladim

ljudima koji su se odazvali u obranu Domovine i trebaju

podrßku. Ali u skladu s mojim pozivom ja ih nisam upu≈ivao na

mrΩnju prema neprijatelju kao motivaciji za obranu, nego na

ljubav prema domovini i ljudima koje ti neprijatelji ugroΩavaju, a

to nije isto. I oni su zato redovito dolazili svake nedjelje po

duhovnu potporu da mogu izdrΩati, i izdrΩali su. Kad su se vratili

ku≈i, a bili su iz mojega kraja, dugo su se sje≈ali tih dana i rado

me pozdravljali u obliΩnjem gradi≈u, iako ih ja nisam sve poz-

navao. U skladu sa Sjevernoameri√kim mentalitetom, ja se time

ponosim, iako nisam za to ni traΩio a ni dobio nikakva priznanja

ni odlikovanja. A one koji sanjaju o Hrvatskoj do Drine trebalo

si skupiti zajedno i poslati u borbu koja se ne odvija rije√ima

nego oruΩjem, da dokaΩu svoje rodobljublje i da izbore tu nji-

hovu nerealnu Hrvatsku do Drine.

Josip Kos

Danas skupljaju kolektu: u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac,

Miljenko Barbir i Slavko Augustin

u 11:00 sati: Nema Mise

Sv. Ante - Misa na Norvalu

Slijede≈u nedjelju kolektu skupljaju u 10:00: Milan

Mrazovac, Dario Gabrovec, Antun Belan i Milan

Íari≈

ZAHVALA ANTE MARKETAHvala Vama i svim prijaßnjim Ωupnicima, kapelanima i √asnim

sestrama, Ωupe Naße Gospe Kraljice Hrvata u Torontu za vaßu

ljubav. Hvala i na duhovnom odgoju dok sam rastao u vjeri.

Hvala i svim Ωupljanima Naße Gospe Kraljice Hrvata, Ωivim i

pokojnima, za svaku molitvu, lijepu rije√ i dar. Hvala i svima

koji su pomogli na bilo koji na√in mojem ßkolovanju i mojem

∂akonskom re∂enju. Uz BoΩju volju bit ≈u zare∂en za

sve≈enika 27. svibnja 2011. godine u katedrali svetoga Petra u

Okovima, u Peterboroughu u 7 sati nave√er. Svi ste pozvani i

dobrodoßli.

Neka vas dragi Bog blagoslovi i √uva, i neka vas draga Gospa,

Kraljica Hrvata, ßtiti.

Ante Market, ∂akon,

duhovni sin Ωupe Naße Gospe Kraljice Hrvata u Torontu

¸ U P A

HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083

Sve≈enik:Vl√. IVICA REPARINAC

Ωupnik

www.croatianmartyrs.ca

e-mail: [email protected]

STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 24/2010 NEDJELJA 13 LIPNJA

OTVORENJE ¸UPNOG PARKA FR KAMBERProßle nedjelje, kako je bilo i najavljeno, zajedno hrvatske Ωupe Toronto i Missis-

sauga, svetom Misom koju je predvodio vl√. dr. Mladen Horvat, bilo je sluΩbeno

otvorenje nove sezone u Ωupnom parku Fr Kamber. Da bi park mogao biti na usluzi

i ove sezone svim naßim Ωupljanima, trebalo je uloΩiti mnogo truda i vremena zbog

novog ugovora izme∂u Ωupa, Torontske Nadbiskupije i Property manager-a, te

pronalaska novog „property manager-a" i nekih osnovnih popravaka u objektima

koji se nalaze u parku.

Kako je park unazad nekoliko godina radio sa gubicima i kako je bio dosta u loßem

stanju, trebalo je platiti mnoge zaostale ra√une, u√initi nekoliko popravaka, ali uz

mnogo napora sve se to uspjelo rijeßiti, kako bi park i ove sezone mogao biti

otvoren i biti na usluzi svima onima koji Ωele svoje sportske aktivnosti i slobodno

vrijeme provesti u parku.

◊estitam i naßem novom „prop-

erty manager-u", CROmmunity Services Corp. na √elu s g∂a. Marinom ˛oti≈ koji

su uspjeli staviti u funkciju i restoran u parku. A hvala svima koji su bili spremni

uloΩiti svoje znanje, trud i vrijeme u ure∂enje parka prije otvaranja. Da bi park bio u

funkciji, trebat ≈e uloΩiti joß puno truda i novaca. Zato ≈emo trebati i dalje pomo≈

Ωupljana kroz razne dobrovoljne akcije. Najve≈a nam je Ωelja da ßto prije obnovimo

bazen u parku, nadamo se da ≈e se to dogoditi joß ove sezone. Ono ßto je tako∂er

vaΩno naglasiti, da je Torontska Nadbiskupija, koja je krajnji vlasnik Ωupnog parka,

vrlo zadovoljna do sada u√injenim i izrazila spremnost pomo≈i u daljnjoj obnovi

parka, osobito bazena. O svim naßim daljnjim planovima, obnovama, dobrovoljnim

akcijama, obavjeßtavat ≈emo Vas u naßem ¸upnom vjesniku.

Fr Ivica, Ωupnik

DANAS PO ODREDBI TORONSKE NADBISKUPIJE DRUGA KOLEKTA MARYGROVE CAMP

NAÍA ZAHVALNOST ZA USPJEÍNI ZAVRÍETAK ÍKOLSKE GODINE U HRVATSKOJ ÍKOLI

Rije√ „hvala" uvijek u nama pobu∂uje lijepe osje≈aje i osmjeh na licu. Vjerujem da

se i naß nebeski Otac uvijek raduje kada mu kao zahvalna djeca kaΩemo „hvala" za

sve ßto od njega primamo.

Prema ve≈ vißegodißnjoj tradiciji, proßle nedjelje kao Ωupna zajednica zahvalili smo

Bogu slavljem Euharistije, na joß jednom uspjeßnom zavrßetku ßkolske godine u

hrvatskoj ßkoli. Kroz euharistiju Ωeljeli smo re≈i Bogu „hvala" za sve darove kojima

su bila obdarena djeca kroz proteklu ßkolsku godinu preko roditelja, u√itelja,

sve≈enika i mnoßtvo drugih jednostavnih, neznatnih i skromnih ljudi koji se brinu da

djeca ßto viße nau√e i da u√e u ßto ugodnijim ßkolskim prostorijama.

Ponekada nismo svjesni svih BoΩjih darova kojima su djeca obdarena kroz jednu

ßkolsku godinu, pa onda ne znamo ni dovoljno zahvaljivati Bogu. NaΩalost, i proßle

nedjelje mnogi roditelji i djeca, a neki i u√itelji zaboravili su do≈i u crkvu i kao zah-

valna BoΩja djeca re≈i Bogu „hvala" na BoΩjim darovima, kao i na ljubavi i brizi

kojima su bila obdarena njihova djeca kroz odre∂ene ljude u ovoj ßkolskoj godini.

◊estitam naßim osmoßkolcima na uspjeßnom zavrßetku osmogodißnje hrvatske

ßkole, za ßto su dobili i posebne diplome. Fr Ivica, Ωupnik

¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 24/2010 NEDJELJA 13 LIPNJA STRANA 9

Ponedjeljak, 14. lipnja: † Robert Jezerinac, i sve

pokojne iz obitelji

† Ivan Capan, godißnjica i

Ljuba i Vinka Capan

Utorak, 15. lipnja: Sv. Misa u9:00 a.m.† Jaga, Josip, Vinko i Anica

◊avlovi≈

† Vid Boßnjak

Srijeda, 16. lipnja: † Mara i Mißo Doko

† Ivan ◊epo

◊etvrtak, 17. lipnja: † Dragica Grizelj, godißnjica i

sve pokojne iz obitelji

Petak, 18. lipnja: † Vid Boßnjak

† Ivan ◊epo

† Nikola Krmek, godißnjica

† Anton Dukovac

† Ivan Grguri≈

† Vlado Îun∂uß

† Slavica Alilovi≈

† Andrija Marki√evi≈

RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

Subota 19. lipnja: Sv. Misa u6:00 p.m.† Janko Hajsan

† Mara Bravi≈

† Nikita Manjerovi≈

† Stjepan Lonjak

† Stjepan Zidari≈, i sve pokojne

iz obitelji

† Mijo Kopriva, godißnjica i sve

pokojne iz obitelji

† Barbara Íoßtari≈

† Nedjeljko Mari≈

† Iva Kozina

† David Rossi

† Mijo, Julka i Tomo Perli≈

† Marija i Marko Jurkovi≈

† Niko i Venka Peroß

† Tome i Milka Peroß

† Joso i Luca Vukßevi≈

† Slavica ¸ivkovi≈

† BoΩena Seka Poborac

Nedjelja 20. lipnja: Sv. Misa u9:00 a.m.† Tomo Meduni≈ i Marija Vu√i≈

† Ivan Frketi≈

SV. MISA U 11:00 A.M- ZA ¸UPNU ZAJEDNICU

DANAS CRKVA SLAVI SV. ANTUNA PADOVANSKOGDanas, 13. lipnja 2010. godine crkva slavi sv. Antuna Padovanskog. A

naßa bra≈a franjevci na Norvalu slave svoj Ωupni patron. Iz tog razloga

danas u naßoj crkvi nema sv. Mise u 11:00 sati.

SASTANAK ¸UPNOG PASTORALNOG VIJE˛AU nedjelju, 20. lipnja 2010. godine odrΩat ≈e se sastanak Ωupnog pas-

toralnog vije≈a u 5:00 sati poslijepodne. Molim Ωupne vije≈nike da se

odazovu na sastanak.

¸UPNI PIKNIKZadnje nedjelje ovog mjeseca, 27. lipnja 2010. godine naßa Ωupa orga-

nizira godißnji Ωupni piknik u parku Fr Kamber. Sveta Misa bit ≈e u

11:00 sati, tada ≈emo ujedno proslaviti i godißnjicu posvete oltara i

blagoslov crkve Hrvatskih mu√enika. Na sv. Misi u parku zaklju√it

≈emo i godinu proslave 30. godina izgradnje i blagoslova crkve. Pozi-

vam sve Ωupljane da do∂u na Ωupni piknik u park Fr Kamber.

PJEVANJE: U utorak, 15. lipnja 2010. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩba za

Ωupni zbor u 7:30 sati.

IZ MATICE VJEN◊ANIH: U subotu, 5. lipnja 2010. godine sakrament Ωenidbe sklopili su:

Tomislav Vukovi≈ i Teresa Salinger. Naßim mladencima izraΩavamo

iskrene √estitke i Ωelimo obilje BoΩjeg blagoslova u njihovom

krß≈anskom braku.

IZ MATICE UMRLIH:U ponedjeljak, 31. svibnja 2010. godine blago u Gospodinu umrla je

naßa Ωupljanka Slava ¸ivkovi≈ u 76. godini Ωivota. Pok. Slava ro∂ena

je 4. oΩujka 1934. godine u mjestu Hum na Sutli, Hrvatska. Pok. Slava

pokpana je 3. lipnja 2010. godine na Assumption Cemetery u Mal-

tonu. OΩaloß≈enoj obitelji izraΩavamo iskrenu su≈ut!

◊ITA◊I: Danas: u 9:00 sati: Berislava i Kristina Ljubi≈

u 11:00 sati: sv. Misa na Norvalu

Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Petar Ljubi≈ i Ivana Kapurali≈

u 11:00 sati: Ante i Kristina Laußi≈

SKUPLJA◊I KOLEKTE: Danas: u 9:00 sati: Tomo Jeli≈, Drago Mrzljak i Mate RoΩman

u 11:00 sati: sv. Misa na Norvalu

Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Jelenko Mißi≈, Anton Osojni√ki i

Slavko Ljubi≈

u 11:00 sati: Vinko Kozina, Mijo Zoreti≈ i Nick Jurini≈

BROJA◊I KOLEKTE: Slijede≈e nedjelje: Vinko Kozina, Jozo Lu√i≈, Maria i Veronika

Okrugi≈

DAROVATELJIPrimljene Sv. Mise u spomen † Slavice ¸ivkovi≈: Marica i Jure

Rukavina $20, Joe i Danica Vukovi≈ $20, Janja i George Eri≈ $50,

Mileva i Marko Peri≈ $20, Marijan i Albina Martini≈ $20, Tomo i

Marija DraΩenovi≈ $20, Frank i Mary Ljubanovi≈ $40, Milan i

Anica Star√evi≈ $20.

Na √ast Sv. Antunu – Zora Ípehar $ 50.00

ZA CRKVU: Marija Kruni≈ $ 100.00

Jure ¸ivkovi≈ $ 100.00

Zrinka Bosnar $ 200.00

Ivan i Ítefica Kranj√evi≈ $ 100.00

Tomo i Annie Vukovi≈ $ 200.00

Tomislav i Teresa Vukovi≈ $ 400.00

OBNOVA SVETIÍTA: Mijo i Anica Modr√in $ 100.00

VA¸NI DOGAÎAJI U ¸UPI HRVATSKIH MU◊ENIKA U2010. GODINI

27. LIPNJA 2010: ¸UPNI PIKNIK

18. SRPNJA 2010: HODO◊AͲE U MIDLAND

12. RUJNA 2010: PROSLAVA SV. MARKA

KRI¸EV◊ANINA, HRV. MU◊ENIKA

31. LISTOPADA 2010: MOLITVA ZA POKOJNE NA

GROBLJIMA

30. LISTOPADA 2010: ¸UPNI BANKET

14. STUDENOGA 2010: PROSLAVA SV. NIKOLE

TAVELI˛A, HRV. MU◊ENIKA

12. PROSINCA 2010: ¸UPNA BO¸I˛NA ISPOVIJED

NEDJELJNI RASPORED SVETIH MISA KROZ MJESECLIPANJ

NEDJELJA, 20. LIPNJA 2010: DVANAESTA KROZ GODINUSv. Mise u naßoj crkvi u 9:00 i 11:00 sati.

NEDJELJA, 27. LIPNJA 2010: ¸UPNIK PIKNIKSv. Misa u naßoj crkvi u 9:00 sati.

Sv. Misa u 11.00 sati u parku Fr Kamber

KLANJANJE PRED IZLO¸ENIM PRESVETIMOLTARSKIM SAKRAMENTOM

U petak, 18. lipnja 2010. godine od 5:00 do 7:00 sati nave√er

za Ωupnu zajednicu, za obitelj i duhovna zvanja.

DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU IPOKLONIMO SE PRED PRESVETIM

OLTARSKIM SAKRAMENTOM„Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto

je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i Ωrtvu

za ugodan miris“. (Ef 5, 1-2)

¸UPNE OBAVIJESTI

¸ U P A

PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916

Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛

Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272

s.M. Smiljana Delonga s.M. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 24/2010, NEDJELJA 13. LIPNJASTRANA 10

holytrinitycroatian.org E-mail [email protected]

MINISTRANTISUBOTA: 12. lipnja 5:00 – Jurica i Adriana Parilac, Marko

Repar i Franka Íubi≈.

NEDJELJA: 13. lipnja 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈, Marko i

Sarah Stajduhar, Vanessa i Matthew Hribljan.

¸UPNE OBAVIJESTI:DAROVATELJI: CRKVA: Marija Cadez $ 50.00

Ivica Milkovi≈ $ 50.00

David Podrebarac $ 50.00

Stojan Putica $ 50.00

Zdravko Cvitak $ 50.00

Tomislav Reni≈ $ 50.00

RASPORED SLU¸BI:◊ITA◊I:SUBOTA: 12. lipnja: 5:00 sati: Jelica Kreßi≈

NEDJELJA: 13. lipnja: 9:00 – Blanka Ípehar

SUBOTA: 19. lipnja: 5:00 sati: Marina Repar

NEDJELJA: 20. lipnja: 9:00 – Jasna Kellner

11:30 – Zdenka Broz, SnjeΩana Parilac i Angela Pari≈

REDARI:SUBOTA: 12. lipnja: Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 13. lipnja: 9:00 – John ◊avlovi≈ i Gregory Stajduhar

SUBOTA: 19. lipnja: Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 20. lipnja: 9:00 – George Maltar i Mike Ma√e√evi≈

U parku - 11:30 – Josip Sajko i Josip Jureßi≈, Janko

Jadri≈ i Stjepan Gunja

ZAVRÍETAK HRVATSKE ÍKOLE

U nedjelju, 6. lipnja 2010. god. bilo je posebo sve√ano u naßoj Ωupi. Proslavili smo svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove i

zavrßetak «Hrvatske ßkole». Crkva je bila ispunjena kao na polno≈ki. Za sve naße ∂ake i njihove u√itelje rezervirali smo mjesta u klu-

pama. U sve√anoj procesiji bili su naßi ovogodißnji prvopri√esnici, koji su se obukli kao za prvu svetu pri√est. Sva su djeca veoma

paΩljivo sudjelovala u svetoj misi. Divno je bilo pogledati ovoliki broj djece na jednoj svetoj misi. Sve je bilo sve√ano i lijepo. Misu je

predvodio don Ivan a Ωupnik don Ilija ravnao zborom na koru, sestra Smiljana za orguljama, sestra Bernadette vodila brigu o djeci a

sestra Bernarda brinula se za ministrante i njihovu ulogu u misi. Svatko je svoje zadatke obavio onako kako to prili√i i zato je sve bilo

divno i dostojanstveno. Nakon mise bila je molitva za naße obitelji i blagoslov s Presvetim.

Nakon blagoslova bila je sve√ana podjela diploma ∂acima osmog razreda i njih smo posebno uslikali kao joß jednu generaciju koja

je zavrßila Hrvatsku ßkolu. Nakon njih pred oltarom su se poredali svi ∂aci i zajedni√ki fotografirali. Teßko ih je bilo sve posloΩiti jer ih

je bio veliki broj. Zatim su svi u√itelji podjelili svjedodΩbe svatko svome razredu. Zaista bilo je veoma lijepo i sve√ano. I na koncu

iskreno hvala svim u√iteljima koji su kroz ovu i protekle godine dio sebe i svojih sposobnosti ugra∂ivali u ovu djecu. Hvala roditeljima

koji su ih dovodili i upisali. Hvala posebno naßim √asnim sestrama koje su svu svoju ljubav i sposobnosti darovale ovoj djeci. Bez njih

sve ovo ne bi bilo ovako lijepo i dostojanstveno. I na koncu, hvala dragom Bogu koji nas obasipa svojim blagoslovom i milostima.

Don Iko

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 24/2010, NEDJELJA 13. LIPNJA STRANA 11

Robert Hribljan $ 50.00

Pero Maji≈ $ 50.00

Darko Klari≈ $ 60.00

David Domitrovi≈ $100.00

Damir Milardovi≈ $ 80.00

Kreßimir Reni≈ $200.00

Martin Cukina $100.00

KARITAS: Za obnovu mostarske katedrale: Josip Mio√ $100.00

Za izgradnju crkve u Kongu: Josip Mio√ $100.00

U spomen † Marice Pejakovi≈ – Nada Luburi≈ $200.00

SVIM DAROVATELJIMA SRDA◊NO ZAHVALJUJEMO

¸UPNI PIKNIK ≈e biti u nedjelju 20. lipnja u "Karlova√komparku." Sveta misa bit ≈e u 11:30. Pozivamo sve Ωupljane i prijatelje da

na taj dan do∂u u park i time na vanjski na√in potvrde svoju Ωupnu

i prijateljsku me∂usobnu povezanost. Molimo Ωupljane koji mogu

pomo≈i pri sakupljanju TOMBOLE da pomognu. Takodjer

molimo vrijedne doma≈ice da ispeku KOLA◊E i da ih donesu ili

u Ωupnu dvoranu u subotu ili u Karlovac Park. Piknik je zajedni√ka

akcija svih Ωupljana malih, mla∂ih, srednjih i starijih.

Uklju√imo se i pomognimo. Svi nam dobro doßli.

Do vi∂enja slijede≈e nedjelje 20. lipnja u Karlovac parku!

IZ MATICE KRÍTENIH

U nedjelju 6. lipnja krßtene su:

Ana Amalija Reni≈,k≈erka Kreßimira i Maryenn r.

Pocrni≈.

i

Mia Domitrovi≈ k≈erka Davida i

Renate r. Cukina.

Sretnim roditeljima i rodbini iskreno

√estitamo i s njima se veselimo, a na

novokrßtenice zazivamo obilje

BoΩjega blagoslova, milosti i sre≈e.

PARENTING TIP OF THE MONTHTip #44 – June is a good time to reflect with your children on the

successes and challenges of the past school year. Remind your

children that, through baptism, we are all called to use our God-

given gifts. In Confirmation, these gifts will be strengthened so

that we may share them with the whole Church. Help your chil-

dren to see how important it is for them to use God’s gifts.

(From: Teresa Hartnett, Office for Ministry, Family and Religious

Education; 905-528-7988 ext. 2250)

MARRIAGE TIP OF THE MONTHTip #24 – Leaving a Legacy: Marriages that have lasted over the

long haul allow generations to look back and grow forward. They

are living examples of what it means to have lasting love; they

give hope. Marriage is at the heart of family, so celebrate your

marriage milestones!

(From: Teresa Hartnett, Office for Ministry, Family and Religious

Education; 905-528-7988 ext. 2250)

RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su u 7:00 uve√er, osim ako je druk√ije

nazna√eno.PONEDJELJAK: 14. lipnja: Rufin, Elizej

† Toma Mesi≈ god. – supruga i djeca

† Bill Stapleton – son Tony

UTORAK: 15. lipnja: Vid, Amos Misa u 8:00 sati ujutro† Vido i Vida Peri≈ – ob. Pero Peri≈

† Damjan i Iva Mikuli≈ – Bernarda

SRIJEDA: 16. lipnja: Aurelijan, Zlatan

† Í≈epo Jerini≈ god. – Vlasta i djeca

Na nakanu – ob. Milan Mui≈

◊ETVRTAK: 17. lipnja: Inocent, Nevinko

† Janja Crnogorac – ob. Pari≈

Na √ast Srca Isusova i Marijina – ob. Mui≈

PETAK: 18. lipnja: Marko i Marcelijan

† Vißnja Furjani≈ – ob. Pero Kasalo

za Duße u √istilißtu – N.N.

SUBOTA: 19. lipnja: Romuald, Julijana Misa u 5:00 sati uve√er† Ivan Babi≈ i Luka Restek – ob. Restek

† Pero Milardovi≈ – ob. Jozo Milardovi≈

† Vißnja Furjani≈ – ob. Vilim Mesi≈

† Nikola Soka√i≈ – ob. Jure Star√evi≈

† Grgo i Marija Brki≈ – Stoja Rukavina

† Luka, Petrica i Soka Brki≈ – Stoja Rukavina

† Dußan Maji≈ – ob. Radalj

† Drago Maji≈ – ob. Radalj

† Í≈epo Jerini≈ – Mila Ivankovi≈

† Mila Tomi≈ – ob. Íubi≈

† Adam Klander – Cela Balen

Svi † iz ob. ◊i√ak – ob. Jozefina Alilovi≈

Svi † iz ob. Jerkovi≈ – ob. Jozefina Alilovi≈

Svi † iz ob. Íubi≈ – ob. Íubi≈

Svi † iz ob. Dujmußi≈ – ob. Íubi≈

Svi † iz ob. Markußi≈ – ob. Brnadi≈

Svi † iz ob. Brnadi≈ – ob. Brnadi≈

Za duße u √istilißtu – ob. Brnadi≈

NEDJELJA: 20. lipnja: 12. N. K.G.

9:00 sati ujutro† Slavica Alilovi≈ – suprug Ivan

† Stjepan Zidari≈ – supruga i djeca

† BlaΩ Delonga – Smiljana

† Ana i Josip Walter – An∂ela ¸ugaj

† Kate Lon√ar – ob. Doljac

† Vißnja Furjani≈ – ob. Nikola Pokrajac

† Ivan ◊a√kovi≈ – supruga i djeca

Na nakanu – Renata Mayer

Na nakanu – Dragica Peri≈

Na √ast Presv. Trojstvu – Dragica Peri≈

MISA U 11:30 SATI – U KARLOVAC PARKU

RASPORED ¸UPNIH SLAVLJA- Parish Events- u 2010 MOLIMO ¸UPLJANE DA IH UPIÍU U SVOJE KALEN-

DARE I DA NE PODUDARAJU SVOJE FEÍTE SA ¸UPNIM• ¸UPNI PIKNIK - 20. lipnja

• SV. ANA - 26. srpnja

• PROSLAVA 350 GOD. SMRTI SV. VINKA I LUJZE- u rujnu

• ¸UPNI BANKET - 20. studenoga

• BO¸I˛NA PRIREDBA - 4 i 5. prosinca

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"Ivan Mikleni≈ 13. lipnja 2010.

STRANA 28

Krajnji √as

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 24/2010, NEDJELJA 13. LIPNJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili

na www.cjmr1320.ca

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • e-mail: [email protected]

Ako u politi√kim strankama ima imalo politi√ke volje zastvarnu demokratizaciju i stranaka i drußtva u cjelini, sada jekrajnji √as da se izborno zakonodavstvo promijeni - a promjenuve≈ name≈e dogovorena ustavna promjena - i to tako da se ukinustrana√ke liste i da se omogu≈i bira√ima da biraju kandidate podsvojim imenom i prezimenom.

Od 48 europskih drΩava, trenutno u njih 31 ili 64,6 posto

vlada desni centar«, piße u Novom listu od 5. lipnja Neven Íanti≈

i dodaje: »Lijevi centar je na vlasti u joß samo 9 drΩava (18,75

posto), ali sondaΩe javnog mnijenja govore da bi se, da se sada

odrΩe izbori, u ve≈ini ovih zemalja stvari stubokom promijenile

ili bi socijalisti i socijaldemokrati bili na teßkim mukama da

sa√uvaju svoje pozicije.« U tom tekstu, s naslovom »Klatno

Europe nagnuto udesno« i s nadnaslovom »Bira√i u viße od tri

√etvrtine europskih drΩava sumnjaju u ljevicu«, navodi se da bi

do kraja 2010. za lijevi centar moglo biti joß gore jer u 4 drΩave u

kojima ≈e se odrΩati izbori nema pravih izgleda da bi pobijedile

stranke lijevoga centra. Hrvatska je, ßto je formalno to√no i

ispravno, tako∂er u tom tekstu ubrojena me∂u zemlje u kojima je

na vlasti desni centar, no politi√ka scena u Hrvatskoj ipak je malo

zamrßenija pa neki ili u naivnosti ili smißljeno govore da je pod-

jela politi√kih opcija na lijeve i desne proßlost.

Naime, ako se u Hrvatskoj kao kriterij za razlu√ivanje ßto je

lijeva a ßto desna politi√ka opcija uzmu sluΩbeni strana√ki poli-

ti√ki programi, onda se doista moΩe govoriti o strankama lijevoga

i desnoga politi√kog centra, dok, hvala Bogu, relevantnih

ekstremisti√kih politi√kih stranaka nema. No, ako se kao kriterij

za razlu√ivanje ßto je lijeva a ßto desna politi√ka opcija uzme

djelovanje, postupanje i pozicioniranje stranaka na vlasti ili u

opoziciji, onda najednom gotovo potpuno me∂u njima nestaje

razlika. Naime, ve≈ina stranka svoje politi√ke programe aktivira

samo u predizbornim kampanjama, a dok su na vlasti stranke,

odnosno koalicije, ponaßaju se dosljedno jednako bez obzira na

svoj politi√ki predznak. Kad je rije√ o bitnim pitanjima hrvatsko-

ga drußtva, hrvatskoga naroda i drΩave Hrvatske, i koalicija pred-

vo∂ena SDP-om i koalicija predvo∂ena HDZ-om dosljedno su

slijedile i slijede isti koncept usporavanja stvarne demokratizaci-

je, politi√ke podobnosti ili poslußnißtva, favoriziranja odre∂enih

interesnih grupa na ßtetu op≈ega dobra hrvatskoga drußtva te

vo∂enja zemlje bez jasne vizije i √vrsto definiranih hrvatskih

nacionalnih ciljeva - pa je neizbjeΩan dojam da su samo slijedile i

slijede sasvim odre∂en i precizan diktat. Te iste politi√ke stranke,

dok su bile ili jesu u opoziciji, iscrpljuju se u borbi za svoje

interese, osobito za osvajanje vlasti, te √esto baß zbog toga zastu-

paju stavove koji su radikalno suprotstavljeni onima na vlasti, a

zapravo, kad su bili ili kad bi bili na vlasti, zastupali su ili zastu-

pali bi baß ono √emu se iz opozicijskih klupa radikalno opiru. To

je vjerojatno specijalnost hrvatske politi√ke scene koja otkriva

straßnu spoznaju da je vlast pretvorena u sredstvo za ostvarivanje

partikularnih interesa, a ne skrb i sluΩenje op≈em dobru hrvatske

nacije.

U takvim okolnostima kao ßto su u sadaßnjem hrvatskom

drußtvu, a osobito ako se doda da u medijima gotovo apsolutno

dominira lijeva politi√ka opcija, name≈e se pitanje: Postoji li i u

danaßnjoj Hrvatskoj stvarno relevantna stranka desne politi√ke

opcije? Poznato je da su npr. europske stranke desnoga centra po

svojim politi√kim programima zaßtitnice i promicateljice trajnih

vrijednosti od obitelji preko nacije do kulturne i cjelokupne baß-

tine, te kad su na vlasti, u tom duhu, poßtuju≈i pluralnost, u ve≈oj

ili manjoj mjeri usmjeravaju Ωivot i funkcioniranje svoje nacije. U

Hrvatskoj baß za vladavine koalicije desnoga centra, a moΩda bi

joß gore bilo da je na vlasti koalicija lijevoga centra, mijenja se

ustav i donose se zakoni √ime se dijelom dovodi u pitanje op≈e

dobro hrvatske nacije, op≈e dobro obitelji, a da se ne govori

koliko je o√ita odsutnost prave vizije hrvatskih nacionalnih ciljeva

i hrvatskih nacionalnih interesa, bez √ega moΩe biti upravo katas-

trofalno provo∂enje reforma. ◊injenica da u sadaßnjoj koalicijskoj

vlasti apsolutno prevladavaju ljudi koji su bili √lanovi Saveza

komunista, moΩda je dostatna za razumijevanje otkuda toliki

raskorak izme∂u strana√kih politi√kih programa i politi√ke prakse

i zaßto je opcija desnoga centra viße simboli√na negoli stvarna te

zaßto Hrvatska ne moΩe u√initi stvaran iskorak u bolju budu≈nost.

Dodatna je otegotna okolnost ßto po sadaßnjim zakonskim

rjeßenjima i praksama strana√koga funkcioniranja oni √lanovi tih

stranaka koji nisu inficirani komunisti√kom proßloß≈u prakti√no

nemaju nikakvih izgleda preuzeti vode≈i poloΩaj u strankama

desnoga centra, a ßto zna√i da, ako to ovisi o sadaßnjim strankama

desnoga centra, Hrvatska, bez obzira na to ßto je velika ve≈ina

hrvatskih gra∂ana bila Ωrtva komunisti√ke ljevice, joß dugo ne≈e

imati jaku stranku koja bi po opciji bila stvarno desnoga centra.

Drugim rije√ima, Hrvatskom bi mogli joß dugo vladati stranke i

ljudi - bez obzira na to kako se oni strana√ki svrstavali ili po opci-

jama deklarirali - kojima nisu dovoljno bitni realni legalni i legit-

imni hrvatski nacionalni ciljevi i interesi niti trajne vrijednosti,

bez kojih je oteΩan opstanak i hrvatskoga naroda i slobodne

hrvatske drΩave. Tako∂er je otegotna okolnost sadaßnje izborno

zakonodavstvo koje zbog postojanja izbornih strana√kih lista daje

prevelike ovlasti √esto otu∂enim i komunisti√ki inficiranim

strana√kim vrhußkama koje propußtaju samo podobne, ne vode≈i

brigu ni o stvarnim sposobnostima ni o stvarnim potrebama

hrvatskoga drußtva. Stoga - ako u politi√kim strankama ima imalo

politi√ke volje za stvarnu demokratizaciju i stranaka i drußtva u

cjelini - sada je krajnji √as da se izborno zakonodavstvo promi-

jeni, a promjenu ve≈ name≈e dogovorena ustavna promjena, i to

tako da se ukinu strana√ke liste i da se omogu≈i bira√ima da biraju

kandidate pod svojim imenom i prezimenom.