HRVATSKI VETERINARSKI - hvk.hr · 1 hrvatski veterinarski vjesnik, 27/2019., 1-2 hrvatski veterinarski 2019. vjesnik 27/1-2 udk 619 * issn 1330-2124 sadrŽaj hrvatski veterinarski

1

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 1-2

HRVATSKIVETERINARSKIVJESNIK2016.

2016.

2019.27/1-2

2


Cijenjeni čitatelji, poštovani suradnici, drage kolegice i kolege,

u ozračju najvećega kršćanskog blagdana želimo

da u Vama zavlada duh radosti, da blagdane

provedete u toplini svojih domova i s Vašim

najdražima i da nam svima ovi dani budu

poticaj za više ljubavi i razumijevanja.

Vama i Vašim obiteljima

želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore

Ivan Forgač, dr. med. vet.

Dekan Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu

prof. dr. sc. Nenad Turk

1


HRVATSKIVETERINARSKIVJESNIK

2019.27/1-2

UDK 619 * ISSN 1330-2124

SADRŽAJ

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

• Veterinarskidani‘92-prviznanstveno-stručnikupveterinaraRepublikeHrvatske....................................................3

• NovičlanoviHrvatskeveterinarskekomore..............................7• Popisobjavljenihpropisa.............................................................7• Besplatnioglasi...........................................................................15

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

• Noćmuzeja2019.naVeterinarskomefakultetuSveučilištauZagrebu,„Izvediteljubimcaumuzej!“........................................8

• NaVeterinarskomfakultetuizabrandekanzamandatnorazdobljeak.god.2019./2020.,2020./2021.i2021./2022.... 10

• Predavanjeprof.ElizabethMoreiradosSantosSchmidt,„Acutephaseresponseinsubclinicalparasiticdiseasesofdomesticanimals”............................................................................ 11

• Diplomirali–magistrirali–doktoriralinaVeterinarskomefakultetuuZagrebu......................................................................... 12

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

• LABOKLINAKADEMIE,„Kliničkalaboratorijskadijagnostikausvakodnevnojpraksi“Zagreb,23.veljače2019.....................13

• 25.svjetskikongresozdravljusvinjaIPVS,Chongqing,Kina,10.–14.lipnja2018............................................................14

EX LIBRIS

• PromocijanoveknjigeakademikaŽeljkaCvetnića,BOLESTIKOJESUMIJENJALESVIJET....................................... 16

VETERINARI U DIJASPORI

• MiloradMikala,dr.med.vet.,Švicarska....................................18

ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI

• InfekcijabakterijomGallibacterium anatis ukokošinesilica....22• Rendgenskaiultrazvučnadijagnostikaučestalihbolesti

prostateupsa............................................................................29• Anaplazmozeudomaćihživotinja...................................... 35• Najčešćiuzrocineplodnostimliječnihkrava....................... 44

PROVJERITE SVOJE ZNANJE

• Oralnimelanomupsa......................................................... 52• Obdukcijaslonova.................................................................57

USUSRET 100. GODIŠNJICI

• Administrativneidejeoosnivanju,osnivanjeVeterinarskogfakultetauZagrebu,njegovagradnjaipočetniproblemiuradu......................................................................... 60

IN MEMORIAM

• izv.prof.dr.sc.HrvojeLucić(1968.–2018.)............................74• AnteGrlić(1933.–2019.)..........................................................75• Prof.dr.sc.MarijanSviben(1932.–2019.)..............................76• IvanParać,dipl.iur.(1939.–2019.)..........................................77• VeliborStanković,dr.med.vet.(1952.–2018.).......................78• KarlPivar,dr.med.vet.(1946.–2019.)....................................78• NikšaBaturina,dr.med.vet.(1970.–2019.)...........................79

UPUTE SURADNICIMA

• InformativnidioHVV-a...............................................................80• Znanstveno-stručnidioHVV-a...................................................80

2


OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME

VETERINARSKOM VJESNIKU

Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinu-iranoveć27godinustrenutnomnakladomod 2580 primjeraka. Dobivaju ga članoviHrvatske veterinarske komore (HVK) be-

splatnonasvojukućnuadresu.ČlanstvouKomoriobvezatno je za sve veterinare koji obavljaju po-slove veterinarske djelatnosti na području Repub-likeHrvatske.ČlanstvouKomoridobrovoljnojezaveterinarekojineobavljajuveterinarskudjelatnostneposredno, koji obavljaju djelatnost izvan Repub-likeHrvatske,umirovljeneveterinareinezaposleneveterinare, veterinarske tehničare te veterinareiz inozemstva s prebivalištem ili bez prebivalištana području Republike Hrvatske. Članovi HVK su idjelatniciVeterinarskogafakultetauZagrebukaoidjelatniciHrvatskogaveterinarskogainstituta.

Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ilipotpunočiniVašeciljno tržište,pozivamoVasdakao jedan od načina promidžbe svojih proizvoda,usluga ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje uHrvatskomeveterinarskomevjesniku.

CjenikoglašavanjauHVV-u:

Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600,00 kn; ½stranice800,00kn;¼stranice400,00kn

Oglasiuboji:1/1stranica2.800,00kn;½stranice1.400,00kn;¼stranice700,00kn.

Oglasuboji–korice:prednjastrana½5.000,00kn; 1/1unutarnjastrana (prednja ili stražnja)–3.200,00kn;1/1stražnjastrana–4.000,00kn.

UspomenutecijenenijeuključenPDV.

AkooglašavateVMP,oglašavanjemorabitiuskladu sa Zakonom o veterinarsko-medicinskimproizvodima (NN, 84/2008, 56/2013) i Pravil-nikom o oglašavanju veterinarskomedicinskihproizvoda (NN, 146/2009). Predračun za oglasispostavitćeVamUredstručneslužbeHVKteVasmolimdauzoglaspošaljetesvepodatkeosvojojtvrtkinužnezaR1račun(nazivtvrtke,OIB,adre-sa).Zasvedodatneinformacijeupitepošaljitenae-poštu:[email protected]

Zahvaljujemo svim dosadašnjim kao i budućimoglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes zaoglašavanjeunajtiražnijemveterinarskomčasopisu.

ČlanoviHVKdobivajučasopisbesplatno=FürKammer-mitgliederkosten-los=TheCroatianVeterinaryAssociationmembersreceivethejournalfreeofcharge(osimonihkojineplaćajuredovitočlanarinu).Godišnjapretplata=Jahresabonnement=Annualsubscription-100kn-ž.r.2360000-1101250492Zagrebačkabankad.d.Zagrebpozivnabr.02200-1.Inozemnapretplataspoštarinom=ImAuslandJahre-sabonnement=Abroad,annualsubscription-32eura.Potpisaniautoriprilogasamiodgovarajuzasvojestavoveiiskazanamišljenja=DieunterzeichnetenAutorenderBeiträgesindfüreigeneStel-lungnahmenundvorgetrageneMeinungenselbstverantwortlich=Thesignedauthorsbearthesoleresponsibilityfortheirpointsofviewandpresentedopinions.

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIKKroatischerVeterinärmedizinscherAnzeigerCroatianVeterinaryReport

Izdavači HrvatskaveterinarskakomoraHerausgebern KroatischeTierärztekammerPublishers CroatianVeterinaryAssociation/Chamber Heinzelova55,10000Zagreb R.Hrvatska tel./faks01/2441-021;2441-009;2440-317 e-mail:[email protected] Webstranica:http://www.hvk.hr matičnibr.3255034 IBAN:HR8623600001101250492(ZGbankaZagreb)

VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebuUniversityofZagrebFacultyofVeterinaryMedicine.Heinzelova55,10000Zagrebtel.01/2390-111,fax.01/2441-390

OIB:36389528408 Webstranica:http://www.vef.unizg.hr

Glavniurednik Dr.sc.IvanKrižek,dr.med.vet.Haupredakteur Gornjodravskaobala96,31000OsijekEditor-in-Chief Mob.:098/9812-797,faks:031/497-430 e-mail:[email protected]

Urednici Prof.dr.sc.PetarDžajaRedakteure Dr.sc.IvanKrižekEditors Izv.prof.dr.sc.KrešimirSeverin

UredništvoRedaktionEditorialBoard

Lektori ŽeljanaKlječaninFranić,prof.-hrvatskijezikLektoren JanetAnnTuškan,prof.-engleskijezikLectors

Tisak TiskaraZelinad.d.,Druck 10380Sv.I.Zelina,K.Krizmanić1,Printedby tel:01/2060-370,fax:01/2060-242 e-mail:[email protected]

Naklada/Auflage 2580primjerakaNumberofCopies

Izvorfotografijezanaslovnicu:www.pixabay.com

Izlazi4putagodišnje

prof.dr.sc.JasnaAladrović,prof.dr.sc.TomislavDobranić,prof.dr.sc.ŽeljkoGrabarević,prof.dr.sc.JosipKos,prof.dr.sc.VladimirMrljak,prof.dr.sc.ŽeljkoPavičić,prof.dr.sc.BerislavRadišić,prof.dr.sc.EmilSrebočan,prof.dr.sc.DraženVnuk,prof.dr.sc.NenadTurk,izv.prof.dr.sc.EmilGjurčević,izv.prof.dr.sc.JozoGrbavac,izv.prof.dr.sc.MarkoHohšteter,izv.prof.dr.sc.TomislavMašek,izv.prof.dr.sc.NevijoZdolec,izv.prof.dr.sc.SilvijoVince,doc.dr.sc.KrešimirMatanović,doc.dr.sc.MarkoMatijević,doc.dr.sc.VlastaHerak-Perković,doc.dr.sc.KristinaStarčević,dr.sc.AnđelkoGašpar,dr.sc.SašaLegen,mr.sc.MarijanSabolić,IvanForgač,dr.med.vet.,ZoranJuginović,dr.med.vet.

3


VETERINARSKI DANI ‘92 Prvi znanstveno-stručni skup veterinara

Republike Hrvatske


Uz Hrvatski veterinarski vjesnik br. 7-8,2018.g.,čitateljimajekaoprilogpredoče-naknjižicaHrvatsko veterinarstvo u tranzi-ciji (1991. – 2011.)autoraprof.dr.sc.Marka

Tadića, umirovljenog profesora Veterinarskoga fa-kultetauZagrebu.Tekstod56tiskanihstranica,te-meljen isključivonasekundarnim izvorimaspozna-ja, pretežno veterinarskim časopisima, uvažavajućistanjeopćihprilikaudržavi,osobitoupoljoprivrediprijeitijekomtranzicije,upućujedaje…razdoblje od 1991. do 2011., razdoblje dubokih promjena u veteri-narstvu, možda i najdubljih u ukupnoj povijesti vete-rinarstva...uHrvatskoj.

Važnostobjavljenogpovijesnogprikazauvodnojeodrediosamautornavodećidaželiupozoriti...samo na najvažnije događaje i promjene u veterinarstvu. Stoga tekst u nastavku nema karakter znanstvenog štiva, već je on stanovita promemorija za buduće istraživače povijesti veterinarstva...” S obzirom natu navedenumogućnost korištenja sadržaja objav-ljenograda,kaovišegodišnjičlanIzdavačkogodboraHrvatskeveterinarskekomoredužansamupozoritina dva netočna podatka u dijelu prikaza izdavačkedjelatnostiuveterinarstvu.Služećiseneobjavljenimrukopisomprof.dr.sc.MarkaSamardžije iprof.dr.sc.ŽeljkaPavičićaiz2012.godine,prof.dr.sc.Mar-koTadićnavodi:…Prvi znanstveno-stručni skup pod nazivom Veterinarski dani održan je u Dubrovniku 1994...PodatakjeneistinitjerprviVeterinarski dani ‘92održanisuuPuli1992.godine.Bio jetoujednoi prvi znanstveno-stručni skup veterinara održanu Republici Hrvatskoj. Drugi netočan podatak je uvezi s tiskom glasila Hrvatske veterinarske komo-reiglasilaHrvatskogaveterinarskogdruštva,dvajučasopisa istog imenaHrvatski veterinarski vjesnik.Korištenjem prethodnog izvora podataka prof. dr.sc.MarkoTadićnavodi:...Nakon svladavanja brojnih i nepredvidivih poteškoća časopis napokon 1993. go-dine ponovo počinje izlaziti i postaje službeno glasilo obnovljenog staleškog društva hrvatskih veterinara Hrvatsko veterinarsko društvo – 1893. – Societas veterinaria croatica koje iste godine postaje i izda-vač časopisa (...) Godine 2008., kad se nakon dugog čekanja Hrvatski veterinarski vjesnik počinje referi-

rati u svjetskoj bazi podataka CAB Abstract, časopis se na štetu veterinarstva u Hrvatskoj gasi i prestaje izlaziti. (...)Od svih spomenutih časopisa danas re-dovito izlaze samo: Meso, Krmiva, Stočarstvo, Ve-terinarska stanica i Veterinarski arhiv.”Navedeni jepodataknepotpunineistinitjerseodnosinaglasiloHrvatskogaveterinarskogdruštva,aprešućujepo-stojanost tiskaHrvatskoga veterinarskog vjesnika,glasilaHrvatskeveterinarskekomore,koji izlaziodsrpnja1993.godine,redovito,svedodanas.

Veterinarski dani, znanstveno-stručni skup veterinara R. Hrvatske

Nakon Osnivačke skupštine Hrvatske veterinar-skekomore28.veljače1992.godineinjezinaupisauRegistardruštvenihorganizacijaR.Hrvatske19.ožuj-ka1992.godineteprijemazaredovitogipunoprav-nog člana Svjetskog veterinarskog društva (WorldVeterinaryAssociation)na44.Glavnojskupštini23.svibnja 1992. godine uParizu Izvršni odborHVK je4. rujna 1992.donioodlukuoodržavanju redovitihgodišnjihsusretapodnazivomVeterinarski dani.

ZapočelojesaskupomVeterinarski dani ‘92.,kojijeprviznanstveno-stručniskupveterinaraR.Hrvat-ske.OdržanjeuPuliod12.do14.studenoga1992.godineuhoteluHistria,uorganizacijiHrvatskevete-rinarskekomore(Organizacijskiodbor:IvanForgač,BožoMikulić,AnkaJuzbašić,StankoPelko,DubravkoKapetanić,VladimirPezo,AldoKursar,ZdenkoRad-man,KrešimirLovrinčević,SrđanTiljak,DavorMara-ković iTomislavVukasović).RadnatemaskupabilajeHrvatsko veterinarstvo u poslijeratnom razdoblju,naziva koji je možda u nekih izazvao nedoumicu.Opravdanost takvom pristupu razmišljanja i djelo-vanjaveterinarskestrukeobjašnjavaizlaganjeprof.dr. sc. Marka Tadića i dr. sc. Slobodana Juzbašića,Zadaće veterinarstva u obnovi Hrvatske....Rat pro-tiv Hrvatske traje dulje od dvije godine. Po mnogim svojim obilježjima on je osobit u povijesti ratovanja ( ...) Ratnih razaranja pošteđen je manji dio Hrvat-ske, ali nije pošteđena nijedna djelatnost. Osobita i velika stradanja su na selu i u poljoprivredi. Napa-dači su zauzeli šesnaest hrvatskih općina te njih još

4


pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede išumarstvaRepublikeHrvatskeiHrvatskegospodar-skekomore.Članoviorganizacijskogodborabilisu:predsjednikAldoKursar, tajnikTomislavVukasovićtečlanoviMirkoBurić,StjepanFeldhofer, IvanFor-gač,JosipJuras,AnkaJuzbašić,KrešimirLovrenčić,IvanMajdak, BožoMikulić, VladimirMitin, VladimirPezo, Franjo Sanković, Srđan Tiljak, Marko Tadić iZvonimirVinovrški.RadnatemabilajeHrvatsko ve-terinarstvo u ogledalu novih zakona.Skupjepratilooko500sudionika, ali i predstavnikaBavarske ve-terinarskekomore,AustrijskeveterinarskekomoreteveterinariRepublikeSlovenijeiBosneiHercegovi-ne.Onisuuradnomdijeluskupa izvijestilinazočneoustrojstvuveterinarskestrukesvojihzemaljateoproblemimanjihovedjelatnosti.

IzlaganjanaVeterinarskimdanima‘93.objedinju-jetiskaniZbornik radova Veterinarski dani ‘93.,Hr-vatsko veterinarstvo u ogledalu novih zakona,Opa-tija,11.–13.studenoga1993.,ISBN953-96019-3-2,tiskan1993.godineunakladiod800primjeraka.

Veterinarski dani ‘94. trećiunizu,aneprvi,kakonavodi prof. dr. sc.MarkoTadić, održani su uDu-brovniku od 13. do 15. listopada 1994. godine, uorganizaciji Hrvatske veterinarske komore i Hrvat-skogaveterinarskogdruštva,podpokroviteljstvomMinistarstvapoljoprivredeišumarstvaRH,Ministar-stvaturizmaRH,Ministarstvaznanosti itehnologijeRH i Hrvatske gospodarske komore. U organizacij-skom odboru bili su: predsjednik Aldo Kursar, taj-nikTomislavVukasović,MarioBauer,MarijanBulat,Mirko Burić, Marijan Catinelli, Slavko Cvetnić, IvanForgač,RadovanFuchs,JosipJuras,AnkaJuzbašić,DijanaKatica,KrešimirLovrenčić,IvanMajdak,DarkoMajnarić,TomoMartinčić,ČedomirPauković,ZlatkoRadić,MarkoTadić,SrđanTiljak,MladenVedriš,Du-bravkoViduč iMarijaVučemilo. Jedanodnajljepšihhrvatskih hotela, cavtatska Croatia, tijekom ratapotpunooštećena,uvrijemeodržavanjaVeterinar-skih dana ‘94.ustanjuobnavljanja,bilajemjestopr-vogaradnogdanaskupa.Prviputnakonratnogpu-stošenjauKongresnojdvoraniodržana jePlenarnasjednica i otvaranjeVeterinarskih dana ‘94.Svojimdolaskomautobusima izDubrovnika 13. listopada ijednodnevnimradnimboravkomuCavtatuveterina-risupridonijeliozračjupočetkanovihdana,nesamohotelaCroatianegoirazorenogmuzaleđa.Povrat-komuvečernjimsatimasudionicisustručnudjelat-nostpopredviđenomprogramunastaviliuDubrov-niku14.i15.listopada1994.godine.

OdržaniskuppratitiskaniZbornik radova Veteri-narski dani ‘94.,Dubrovnik,13.–14.listopada1994.,ISBN953-96019-7-5,unakladiod500primjeraka.


29 ugrozili ratom. To je 19,25 odnosno 39,61 posto površine Republike Hrvatske ili 19,66 i 40,36 posto svih poljoprivrednih površina Republike Hrvatske. Na tom je području 1990. bilo 8,64 i 37,04 posto svega pučanstva, 8,28 i 35,92 posto svih domaćinstava te 12,46 i 37,56 posto svih poljoprivrednih gospodar-stava. S gledišta promišljanja posljedica rata na selu i poljoprivredi valja zabilježiti i ove podatke: na ozna-čenom je području 1990. zabilježeno 26,04 i 42,36 posto konja, 16,49 i 33,84 posto goveda, 46,40 i 33,50 posto ovaca, 13,71 i 41,90 posto svinja te 14,17 i 36,91 posto peradi od ukupnog broja u Republici...

...Iako rat još nije okončan, u tijeku je obnova. Obnova kao posljedica rata... Izlaganjeministrapo-ljoprivrede i šumarstva RH dr. sc. Ivana MajdakaGlobalna gospodarska politika Republike Hrvatske i osnovne smjernice razvoja poljodjelske proizvodnje u poslijeratnom razdobljuucijelostijeodrediloradnutemuskupa,nouuvoduseukazaloinanedaćetogvremena....uništene su ili okupirane velike površine najplodnije slavonske ravnice zajedno s prošlogodiš-njom ljetinom. Razoreni su mnogi stočarski objekti s vrlo vrijednim genetskim potencijalom stoke. Izvan kontrole vlasti Republike Hrvatske iznenada se našlo oko 400.000 hektara obradivih površina. Okupirano je 120.000 seoskih gospodarstava, a uništena su i spaljena mnoga sela čiji se žitelji najvećim dijelom još i danas nalaze u izbjeglištvu. Iako je to već više puta objavljivano, ali nije suvišno da još jedanput i ovom prilikom spomenemo da je prema našim pro-cjenama uništeno ili otuđeno oko 120.000 goveda, oko 145.000 svinja, od toga 65.000 rasplodnih svi-nja, 14.000 konja i oko 2,5 milijuna peradi. Ne treba smetnuti s uma činjenicu da je među više od brojnih 700.000 prognanika i izbjeglica bilo najviše upravo seljaka i njihovih obitelji, s ugrožavanjem kompletnih sela i njihovih žitelja ugrožene su zaokružene životne i radne cjeline. U prehrambenoj industriji uništeno je gotovo 40 posto proizvodno - prehrambenih, skla-dišnih i distributivnih kapaciteta...

Nazočnostoko400veterinaraizcijeleHrvatske,iz 12općinskih inspekcija,56veterinarskih stanica,Hrvatskevojskei45drugihorganizacijapokazaloje,unatoč ratnimzbivanjima, potrebu redovitosti odr-žavanjaskupakaovažnogmjestaizmjeneiusmjera-vanjastručneveterinarskemisli.

Zbornik radovaVeterinarski dani ‘92.,Hrvatsko veterinarstvo u poslijeratnom razdoblju,Pula, 12–14.studenoga1992.,ISBN953-96019-2-4,tiskanje1993.godineunakladiod800primjeraka.

Veterinarski dani ‘93.održanisuod11.do13.stu-denoga1993.godineuOpatiji,uGrandhoteluAdria-tic, u organizaciji Hrvatske veterinarske komore,

5



Danas jeodržavanjeVeterinarskih dana ustalje-no. Posljednji u nizu znanstveno-stručni skup podnazivomVeterinarski dani 2018.održan jeuOpatijiod15.do18.listopada2018.godine.Skupsuorga-niziraliHrvatskaveterinarskakomora,Veterinarskifakultet u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut,podpokroviteljstvompredsjedniceRepublikeHrvat-ske,Ministarstvapoljoprivrede,Ministarstvaznano-stiiobrazovanjatePrimorsko-goranskežupanije.

Hrvatski veterinarski vjesnik, glasilo Hrvatske veterinarske komore

PrvibrojHrvatskoga veterinarskog vjesnika(UDK619,ISSN1330-2124),glasilaHrvatskeveterinarskekomore,kaovišebroj1–6otisnutje17.srpnja1993.godine. Predstavljanje javnosti novoga časopisa sKodeksomveterinarskeetikeupriličenoje17.rujnauprostorijamaHrvatskeveterinarskekomore.Otomje događaju izvijestio Hrvatski radio i dnevni tisak(Vjesnik, 18. rujna 1993.): ...Hrvatska veterinarska komora pokrenula je novi časopis, Hrvatski veteri-narski vjesnik...Hrvatskim veterinarskim vjesnikom žele se riješiti svi problemi veterinarskog djelovanja, želi se zahvatiti problematika gospodarstva, škol-stva, zakonodavstva i sveobuhvatnog postojanja veterinarstva,istaknutojenapredstavljanju.Hrvat-ski veterinarski vjesnik izlazit ćeunakladiod 1500primjeraka...(Večernjilist,23.rujna1993.):...U Za-grebu je prošlog četvrtka (...) pod sponzorstvom PIK-a Vrbovec svečano promoviran Hrvatski veteri-narski vjesnik, glasilo veterinarske struke Hrvatske.Kako je istaknuo Aldo Kursar, predsjednik Veteri-narskekomore,ovo je značajan korak za razmjenu stručne veterinarske misli i prakse...

Vrijemekadauslijedu istovjetnosti inesporazu-madvajuveterinarskihudruženja,uželjiostvarenjadruštvenevažnosti,1993.godine,nakonprvogbrojaHrvatskog veterinarskog vjesnika, glasila Hrvatskeveterinarskekomore, iztiska izlazi iprvibrojčaso-pisaistogimenauizdanjuHrvatskogaveterinarskogdruštva,bezsumnjedanasjediopovijestiveterinar-stvauHrvatskoj.GlasiloHrvatskogaveterinarskogdruštvaprestalojeizlaziti2008.godine.

Redovitoodprvogadana17.srpnja1993.godineizlazi Hrvatski veterinarski vjesnik izdavača Hrvat-skeveterinarskekomore,u šestdvobrojagodišnjedo 2011. godine, odnosno u četiri dvobroja sve dodanas. Ukupno je objavljeno 26 godišta, u nakladipojedinačnihbrojeva,ovisnoogodištu,odpočetnih1500primjeraka, u nizupovećanih vrijednosti (npr.1998.–1900;2000.–2200;2007.–3000;2010.–3000),do26.godišta2018.godineukojemujebr.7–8otisnutu2580primjeraka.Od2013.godine,

odnosno od broja 21-1/2, impresum kao izdavačenavodiHrvatskuveterinarskukomoruiVeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu.

Glavni urednik časopisa do lipnja 18. godišta(2010.godine)biojedr.sc.MirkoBurić,anakontogadr.sc.IvanKrižek.Osimglavnogurednikatiskovinuod 2013., broj 21/1-2 uređuju urednici prof. dr. sc.Petar Džaja i dr. sc. Ivan Križek, a od broja 21/7-8pridružujeimseizv.prof.dr.sc.KrešimirSeverin.

Kao prilog godištu časopisa, okvirom izdanjaKnjižnica Hrvatskog veterinarskog vjesnika; Hrvat-ska veterinarska povjesnica tiskane su tri knjige,svakaunakladi od3000primjeraka.Godine 1997.objavljena je knjigaBiti veterinar; sjećanja na život i rad pripadnika jednoga od četiriju naraštaja vete-rinara u obitelji Benčević iz Slavonskog Broda (1915. – 2005.), autoraprof.dr.sc.KrsteBenčevića(ISBN978-953-98673-8-4). Zatim 2008. godine slije-di druga Povijest mesarskog obrta i nadzora nad klanjem stoke, prodajom i preradom mesa u gra-du Osijeku,koju jenapisaodr.sc.ĐuroRapić(ISBN978-953-98673-9-1).Posljednjaknjigatogaizdanja,Veterinarsko zdravstvo na području grada Osijeka ti-jekom XIX. stoljeća(ISBN978-953-7696-06-9),au-toradr.sc.MirkaBurića,objavljenaje2009.godine.

Literatura• BURIĆ, M. (1994): 1990. - 1994. Vrijeme novog

društvenogudruživanjahrvatskihveterinara;100godina društvenog udruživanja hrvatskih veteri-nara1894.-1994.,Zagreb.(131-175).

• Hrvatski veterinarski vjesnik, HVK; godišta:1/1993.,2/1994.,3/1995.,Zagreb.

• MAJDAK, I. (1993):GlobalnagospodarskapolitikaRepublike Hrvatske i osnovne smjernice razvojapoljodjelske proizvodnje u poslijeratnom razdo-blju.Veterinarskidani‘92;Hrvatskoveterinarstvouposlijeratnomrazdoblju(Pula,12.-14.studenog1992.)zbornikradova.Zagreb.(9-14).

• TADIĆ,M.,S. JUZBAŠIĆ (1993):Zadaćeveterinar-stva u obnovi Hrvatske. Veterinarski dani ‘92;Hrvatskoveterinarstvouposlijeratnomrazdoblju(Pula,12.-14.studenog1992.).Zbornikradova.Zagreb.1993.(15-19).

dr. sc. Mirko Burić,dr. med. vet.

6


Back tu Future oglas A4 - HR.indd 1 1/23/2019 9:01:47 AM

7


Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa viru-sa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske, Narodne novine br. 111/2018, od 12. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podri-jetla, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o državnom inspektoratu, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama Zakona o hrani, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama Zakona o higi-jeni hrane i mikrobiološkim kriteri-jima za hranu, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmi-ma, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o uzgoju domaćih životinja, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Naredba o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Pravilnik o načinu i programu stjecanja potrebnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane, Narodne novine br. 116/2018, od 21. prosinca 2018.

Naredba o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2019. godini, Narodne novine br. 5/2019, od 16. siječnja 2019.

Pravilnik o izmjenama i dopu-nama Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti, Narodne novine br. 9/2019, od 25. siječnja 2019.

Pripremio: dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.

POPIS OBJAVLJENIH PROPISA od 5. 12. 2018. do 25. 1. 2019.

NOVI ČLANOVI HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE


AFranAdamić,dr.med.vet.

BSonjaBabić,dr.med.vet.

KMislavKobetić,dr.med.vet.

MRobertMarkanović,dr.med.vet.

KlaraMarić,dr.med.vet.NivesMašala,dr.med.vet.KarlaMilošević,dr.med.vet.BarbaraMioš,dr.med.vet.

OPetraOršošKumerički,dr.med.vet.

SIvanaSabolek,dr.med.vet.

ŠJurajŠavorić,dr.med.vet.MarinaŠpehar,dr.med.vet.

ZIvaZečević,dr.med.vet.

Pripremila:Alka Sasunić, bacc. oec.

Back tu Future oglas A4 - HR.indd 1 1/23/2019 9:01:47 AM

8


Noć muzeja 2019.na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

„Izvedite ljubimca u muzej!“

Zbirka koštanih preparatima cijelih životinja na prvome katu Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju


Zbirka Zavoda za veterinarsku patologiju

UsklopumanifestacijeNoćmuzeja2019.go-dinestemomMuzeji – inovacije i digitalna budućnost na Veterinarskome fakultetuSveučilištauZagrebuposjetiteljima jebio

omogućenobilazakiupoznavanjezanimljivedigitali-ziraneinedigitaliziranemuzejskegrađenaZavoduzaanatomiju,histologijuiembriologiju,Zavoduzauzgojživotinja i stočarskuproizvodnju,Zavoduzaveteri-narskupatologiju,Zavoduzasudskoiupravnovete-rinarstvoteZavoduzaveterinarskubiologiju.

Zavod za anatomiju, histologiju i embriologijuovejegodinezaposjetiteljeotvoriogotovocijeluzgradu,izloživšizbirkukosturadomaćihidivljihkralježnjaka(Anatomskimuzej)kojaprikazujeraznolikostkošta-nog sustava kralježnjaka. Raznolikost građe košta-nogsustavaživotinjatemeljjerazlikaunačinuživotapojedinihvrsta.Zbirkaslužistudentimaveterinarskemedicineusvladavanjugradivavezanogzakoštanisustav.UknjižniciZavodazaanatomiju,histologijuiembriologijuprikazanajebrojnastručnaliteraturaizmorfologiježivotinjaičovjekakojasetučuvaikoristiodosnutkazavoda.Kaoinovaciju,aliiprimjerdigita-lizacijeuprostoruknjižnice,djelatniciZavodapripre-mili su računalanakojimasuprezentirali3Datlasprivjesnogkosturakonja izrađennafakultetu.Takosu posjetiteljima omogućili da sami nauče nešto okostima konja uz pomoćdigitalnog atlasa, tiskanihatlasaikoštanihpreparata.

NadrugomkatuZavodaotvorena je i zbirkahi-stoloških slika koja sadržavaokoosamdesetuljnihplatnakojejeizradiopreparatorSilvioTrapanspri-kazimamikroskopskestruktureraznihtkivaiorgana.Taseuljnaplatnaidanaskoristeunastaviizhistolo-gijeprilikomtumačenjaosnovamikroskopskegrađe.Posjetiteljimajeuzpomoćvrijednihdemonstratoraomogućenoda,uzprikaznauljnomplatnu,organeistražepomoćumikroskopairačunala.Posjetzbirciposjetiteljisuzavršilipovratkomuprošlostnaizlož-binekolikogeneracijasvjetlosnihmikroskopatepo-pratneopremezapripremuhistološkihpreparata.

OsimvrijednihzbirkizavodazaNoćmuzejaotvo-rena je i Anatomska učionica koja je trenutačno uposljednjojfaziobnove.Nazidovimaseizrađujuana-

tomskeilustracijekojesuodabralistudentiisamiihslikaju.Tećeilustracijeslužitikaopomoćpriučenjuitumačenjuodređenihnastavnihcjelina.Posjetitelji-masuvrijednistudentiprikazalikakoseuzpomoćdigitaliziranih anatomskih slika izrađuju velike ilu-stracijenazidu.

Zavod za veterinarsku patologiju posjetiteljimajeotvorio svojumuzejsku zbirkukoja sesastoji odoko3000preparatapatološkipromijenjenihorganarazličitihživotinjskihvrsta,humanihorgana,konkre-menata, stranih tijela i nakaza. Zanimljivostmuze-jasuibolestiživotinjakojesudanasiskorijenjeneuHrvatskoj,poputsakagije, tuberkulozeteslinavke išapa.Muzejseposvojembogatstvueksponatasi-

9


gurnomožesvrstatiu rednajvećihpatološko-ana-tomskihzbirkiuEuropi,nesamopobrojunegoipozastupljenosti mnogih rijetkih slučajeva patologijedomaćihživotinja,poputurođenihdeformacija (na-kaza).Najstarijiizložakpatološkihpromjenapotječeiz 1923.godine.Natakoobilnompatoanatomskomi histološkommaterijalu postupno su se obučava-li stručnjaci, veterinarski patolozi, koji su stvorili

osnovunesamopatološkeanatomijeihistologijenaVeterinarskom fakultetu u Zagrebu nego i osnovuzaposlijeosnovanefakulteteuSarajevu,Ljubljani iBeogradu.OsnivačmuzejaiprvipredstojnikZavodazaveterinarskupatologijubiojeprof.dr.sc.LjudevitJurak.

Zavod za veterinarsku biologiju odao je počastprof.dr.sc.IviHorvatuprikazavšimalendionjegovaradanaVeterinarskomfakultetuod1947.do1963.godine.Prikazradazajedničkimsusnagamapripre-milidjelatniciVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebu, Botaničkog zavoda Prirodoslovno-mate-matičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Grad-skogmuzejauČazmi.Prof.dr.sc. IvoHorvatbioje


Zbirke veterinarskih instrumenata, zbirka potkova i druga vrijedna arhivska građa u Zavodu za sudsko i upravno

veterinarstvo

redovitiprofesorbotanikenaVeterinarskomfakul-tetu Sveučilišta u Zagrebu. Pionir je fitocenološkihistraživanjananačelimaBraun-Blanquetoveškole ijedan je od vodećih geobotaničara svojega doba uEuropi. Tijekommanifestacije posjetiteljima su biledostupnekartebiljnihzajednicaHrvatskekojesuna-staleod1948.do1951. iod 1951.do 1954.godine;dio zbirke sjemenja biljnih zajednica, primjeri origi-nalnih i digitaliziranih herbarija (Virtualni herbarij –Herbarium Croaticum,PMFSveučilišteuZagrebu)teoriginalniseparatiradova.

U zbirciZavoda za sudsko i upravno veterinar-stvo nalaze se stari instrumenti pomoću kojih sunaši stariji kolege dijagnosticirali ili liječili različitebolestiživotinja.Osimtogatusuinajstarijediplomenašihkuršmida,medicinara–veterinara.Trebaspo-menutiivrijedneknjigekojeposebnupozornostza-služujuzbogsvojestarostikaoiprveozbiljneknjigepisanenahrvatskomjezikuautoranašihkolega.Uzsvenavedenouzbircisenalaze inajstarijizakonskipropisivezanizaveterinarskudjelatnost.

Zavod za uzgoj životinja i stočarsku proizvodnjuizložiojemodelegoveda,konja,svinja,ovacaikozaizrađenih od gipsa i bronce. Dio modela izradio jepoznatihrvatskikiparRobertFrangešMihanović.Tusuimodelikokoši,gusaka,pataka,pura,golubovaizečeva izrađeni tehnikomprepariranja ipunjenja tekolekcijaperjaikrzna,odnosnovuneovaca.Takođersuizložilidigitaliziraneslikeživotinjanastaleupret-hodnomtisućljeću.

Ustudentskim prostorijamanašivrijednistuden-ti veterinarske medicine prikazali su rad svih stu-dentskihudrugaVeterinarskogafakultetaprikazomdigitalnihzapisaodosnutkaudrugadodanas.

Posebno nas veseli da smo i ove godine vratanašeg fakulteta otvorili posjetiteljima s njihovimkućnimljubimcima,takodasuvečernjušetnjuslju-bimcemmoglispojitisugodnimdruženjemnaVete-rinarskomfakultetu.

S ponosommožemo ustvrditi da je za vrijememanifestacije Veterinarski fakultet posjetilo oko650evidentiranihposjetiteljakojinisukrilisvojeza-dovoljstvoviđenimtesunajavilisvojponovnidola-zakisljedećegodine.

Na kraju, željami je uime koordinatora izložbe,zahvaliti svim vrijednim sudionicima manifestacijeNoćimuzejaVeterinarskogfakultetabezkojihprika-zanihzbirkinebinibiloilibibilezaboravljene.

Autor fotografija: Alen Bregeš, dr. med. vet.

doc. dr. sc. Ana Shek Vugrovečki

Zavod za veterinarsku biologiju

10


Upetak22.veljačeodržana je Izbornasjed-nica Fakultetskoga vijeća Veterinarskogafakulteta na kojoj je biran dekan zaman-datno razdoblje ak. god. 2019./2020.,

2020./2021. i 2021./2022. Članovi Vijeća još jed-nomsuukazalipovjerenjetrenutačnomdekanuprof.dr.sc.NenaduTurkukoji jepodrugiput izabranzadekana,sa107glasovaza,35glasovaprotivi16ne-važećihglasačkihlistića.

Prof. dr. sc. Nenad Turk u sljedeće mandatnorazdobljeućićesDekanskimkolegijemudjelomicenovomsastavu.Dosadašnjimprodekanima,prof.dr.sc.LjubiBarbiću,prodekanuzakadrovskeresurse,organizacijuiupravljanje,izv.prof.dr.sc.DeanuKo-njeviću,prodekanuzaznanost,poslijediplomskestu-dije icjeloživotnoučenje,prof.dr.sc.JurjuGrizelju,prodekanuzameđunarodnusuradnjuistudijnaen-gleskomjezikuidoc.dr.sc.DanijeliHorvatekTomić,prodekanicizakontrolukvalitetepridružitćeseizv.prof.dr.sc.AndreaGudanKuriljkaoprodekanicazaintegrirani studij i studente i izv. prof. dr. sc. IvanaTlakGajgerkaoprodekanicazafinancijskoposlova-njeiinvesticije.

Izboromprof.dr.sc.NenadaTurkazadekanazanovomandatnorazdoblječlanoviVijećaodalisupri-znanjeuspješnomraduiiznimnimrezultatimaupro-teklomrazdobljukaoipoliticistabilnostiikontinuite-tazavrijemekojejeprednama.Obrativšisečlanovi-maFakultetskogvijećaizahvalivšiimnapovjerenju,dekan je istaknuoglavne ciljevenjegovaprogramaza sljedeće mandatno razdoblje: U posljednjih ne-koliko godina živimo u doba neprestanih i sve bržih promjena, poticanih uglavnom snažnim razvojem tehnologije, pri čemu eksponencijalna priroda tog procesa otežava preciznije predviđanje budućnosti u gotovo svim područjima ljudskoga djelovanja. U takvom nestabilnom okruženju nužno je promicati presudnu ulogu koju obrazovanje i kreativnost ima-ju u razvoju društva, gospodarstva i civilizacijskog okvira jednog naroda. U tom je kontekstu vidljivo i da je zadatak uprave Fakulteta, a posebice dekana kao najodgovornije osobe, iznimno zahtjevan. Pritom je presudno i najvažnije isticati se kvalitetom studij-skog programa i kvalitetom istraživačkih projekata,

kao i dosljednim promicanjem akademskih vrijedno-sti u koje se ubrajaju poštenje, pravednost, pošto-vanje, povjerenje, odgovornost i jednake mogućnosti za sve. Kao što sam već istaknuo prilikom stupanja u prvi mandat čelništva Fakulteta, usuđujem se istaknuti trovrsnu misiju dekana: vodstvo i organi-zacijska struktura moraju biti usmjereni prema po-stizanju uspjeha u obrazovanju, izvrsnosti u istraži-vanju te nositi obvezu i povlasticu služenja zajednici u smislu osiguranja preduvjeta za provođenje svega spomenutoga. Tu prije svega mislim i na osiguranje financijskog okvira i njegovu stabilnost, sposobnost vođenja i motiviranja svih djelatnika, kao i upravljanje i organiziranje svih segmenata djelovanja ustanove. Dekan prije svega treba uvažavati postavljene stra-teške ciljeve fakulteta, ali treba znati i kako od dobre ideje doći do održivog rezultata. Važno je i da poštuje tradicionalne akademske vrijednosti, ali i da je spo-soban odgovoriti na suvremene izazove koji se pred njega stavljaju na nacionalnoj, ali i međunarodnoj ra-zini. Uspjeh koji se pritom postiže jedan je od ključnih kriterija za ocjenu učinka dekana.

Ured dekana

Željana Klječanin Franić, prof.

Dekan prof. dr. sc. Nenad Turk

Na Veterinarskom fakultetu izabran dekan za mandatno razdoblje ak. god. 2019./2020.,

2020./2021. i 2021./2022.


11


ma nematodamaAncylostoma spp. iDioctophyme renaleteugovedasasupkliničkominvazijomvelikimmetiljem(Fasciola hepatica).Istraženjeučinaksup-kliničkih oblika bolesti na biokemijske biljege u krviposebiceproteineakutnefaze.Upasasasupklinič-kom invazijomcrijevnogparazitaAncylostomaspp.utvrđen je značajan porast C-reaktivnog proteina,haptoglobinainezasićenogkapacitetavezanjaželjezateznačajanpadkoncentraciježeljeza,IGF-1ialbumi-na.NematodaDioctophyme renale jestvelikiparazitkojinajčešćenastanjujedesnibubregteuzrokujejakooštećenje bubrežnog parenhima. Prof. Schmidt pri-kazalajeučinaknefrektomijekojajeučinjenaupasa

invadiranih s Dioctophyme renale naproteineakutnefaze–serumskiamiloid A, CRP i haptoglobin. U ži-votinja sa supkliničkim parazitskiminvazijamabezvidljivihkliničkihzna-kovautvrđenjeodgovorakutnefazeštopridonosiboljojdijagnosticisup-kliničkihparazitskihbolestiuveteri-narskojpraksi.

Predavanje je izazvalovelikuza-interesiranostnašihkolegaskojimaje prof. Scmidt tijekom raspravepodijelila svoja iskustva iz prakse iznanstvenograda.

izv. prof. dr. sc. Romana Turk

NaVeterinarskomfakultetuSveučilištauza-grebuučetvrtak28.veljačeu12satiodrža-no jepredavanjeprofesoriceElizabethMSSchmidt pod naslovom „Acute phase res-

ponse in subclinical diseases of domestic animals“.Dr. ElizabethMoreira dosSantosSchmit profe-

sorica jeparazitologije iveterinarskekliničkepato-logije na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta SaoPauloStateUniversity (UNESP, kampusBotucatu),Brazil.Studijveterinarskemedicinezavršilaje1997.godine na Veterinarskom fakultetu, University ofParaná State (UFPR, kampus Curitiba), Brazil. Ma-gistrirala je2000.godineupodručjuveterinarskihznanostina istomfakultetuuBrazilu,adoktorirala2007.godineizveterinarskepatologijenaVeterinar-skomfakultetu,SaoPauloStateUniversity(UNESP,kampusJaboticabal),Brazil.Bilajestipendisticapro-jektaFP7Nematode Health System,MarieCurietije-komkojegajegodinudanaboravilanaSveučilištuuGlasgowu,UjedinjenoKraljevstvo.Prof.Schmidtta-kođer jebilaposlijedoktarandicaSveučilištauMur-ciji,Španjolska.Područjeznanstvenoginteresaprof.Schmidt jest klinička patologija domaćih životinja,kaoidivljihiegzotičnihživotinja.

Tijekom predavanja prof. Schmidt je prikazalanedavna istraživanjaprovedenauBraziluupasasasupklinčkimoblicimaparazitskihbolestiuzrokovani-

Predavanje prof. Elizabeth Moreira dos Santos Schmidt „Acute phase response in subclinical

parasitic diseases of domestic animals”


Prof. Elizabeth Moreira dos Santos Schmidt

Sudionici predavanja

12


Doktori veterinarske medicine

Diplomirali na Integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju veterinarske medicine od 1. prosinca 2018. do 28. veljače 2019. godine

Ime i prezime Datum diplomiranja Naziv teme diplomskog rada

AntoniaBolšec 11.12.2018 Patofiziologijaendokrinihbolestipasaimačaka:sličnostiirazličitostisendokrinimbolestimauljudi

AnamarijaFoglar 14.12.2018 Povezanostnenormalnogponašanjaidobrobitipasaimačakakućnihljubimaca

AnetaPiplica 17.12.2018 Retrospektivnaanalizabiopsiranihuzorakaželudcaicrijevapasa

PetraOršošKumerički 19.12.2018 Utjecajhranidbenarasplodnusposobnostbikova

MagdalenaŠkaro 20.12.2018 Utjecajdodatkabakterijskihkulturauhranjivisupstratnamikroflorularvicrnevojničkemuhe

SonjaVukelić 20.12.2018 Kirurškoliječenjeperiodontitisapasa

AnaVarjačić 21.12.2018 Laboratorijskadijagnostikaporemećajahemostaze

NinaVukušić 11.1.2019 Karakterizacijabakteriocinaenterokokaizoliranihizhraneživotinjskogpodrijetla

HelenaHajdin 24.1.2019 Korištenjeketogenedijetekodonkološkihpacijenataumalojpraksi

MiroslavVlašić 5.2.2019 Morfološkeosobitostiprobavnogsustavaupticasosvrtomnamogućebolesti

IvanaJosić 8.2.2019 Kvalitetamesnihpripravakaodjanjećegmesa

PaulaUglešić 8.2.2019 Neurofiziologijaboliukirurškihpacijenata

MagdalenaKolenc 26.2.2019 UčestalostiupalasluznicevanjskogzvukovodauslobodnoživućihmačakanapodručjugradaZagrebaiokolice

Referada za integrirani preddiplomski i diplomski studij, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sanja Vindiš

DIPLOMIRALI - MAGISTRIRALI - DOKTORIRALI NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU


13


Seminar jepružiomogućnostdoktorimaveteri-narskemedicinedanajednommjestučujunajaktu-alnijemogućnostikojupružadanašnjaveterinarskadijagnostika,sobiljemkorisnihpodatakazasvakod-nevnupraksu,anačinnakojijeLABOKLINorganizi-ranuHrvatskojsvakomkolegi,izbilokojegdijelaHr-

vatske,omogućujejedna-kurazinuibrzinudijagno-stikekakvuimajunajboljeklinike u Zürichu, Berlinu,Londonuilidrugimeurop-skimmetropolama.Sudi-onici su seminar ocijeniliocjenom4,42.

dr. sc. Davorin Lukman, dr. med. vet.

LABOKLIN

Hrvatska&Slovenija

Najveća tvrtka u Europi za veterinar-sku kliničku laboratorijsku dijagno-stiku, LABOKLIN iz Njemačke, 23.veljače 2019. u hotelu International

održala je edukacijski skuppodnazivom„Kli-ničkalaboratorijskadijagnostikausvakodnev-nojpraksi“.

Predavači subiliDr.RuthKlein, voditeljicaOdjela za kliničku patologiju u laboratoriju uBadKissingenu,središnjem inajvećem labo-ratorijuLABOKLINAodosamuEuropi,s450zaposlenih.Obradila je teme„Najčešćeendo-krinopatijeupasa imačaka–nekiaspektidi-jagnostike iterapije“ i„Imunološkiporemećaji–dijagnostikaimunološkihbolesti“.

Drugi predavač bio je dr. sc. DavorinLukman,dr.med.vet.,predstavnikLABOKLI-NAzaHrvatskuiSloveniju,striteme:„Preanalitika“,„Gerijatrijskipacijent–objektivnadijagnostika inaj-češćegreškeupraksi“i„BRAFMUTACIJA–najnovijametoda dijagnostike karcinoma prijelaznog epitelamokraćnog mjehura, mokraćne cijevi i prostate upasa“.

LABOKLIN AKADEMIE „Klinička laboratorijska dijagnostika u svakodnevnoj praksi“

Zagreb, 23. veljače 2019.

Dr. sc. Davorin Lukman, dr. med. vet. i sudionici skupa

Dr. Ruth Klein i dr. sc. Davorin Lukman, dr. med. vet.

14


Od10. do 14. lipnja 2018. godine održan je25.svjetskikongresozdravljusvinjaIPVS(International Pig Veterinary Society).Kon-gresjeorganiziralomeđunarodnoudruže-

njeveterinaraIPVS,sciljempovezivanjaveterinarakoji se bave problematikom svinjogojske proizvod-nje. Prvi kongres IPVS održan je 1967. u Cambrid-geu, UK, i na njemu je sudjelovalo 500 sudionika.Posljednji,25.poredukongresodržanjeukineskomChongqingu.

Neki od naših starijih kolegamogli bi se prisjetitinekihprošlihboljihvremenaukojimasuihrvatskove-terinarstvoisvinjogojstvoimalisvjetskiugled.TakojepetiIPVSkongresorganiziran1978.godineuZagrebu,uzpredsjedanjeprofesoraOskaraBoehmasaljubljan-skogVeterinarskogfakulteta,teuzvelikoorganizacij-skozalaganjeprofesoraMarijanaSvibenaiMiroslavaHeraka,sazagrebačkogaVeterinarskogfakulteta.

Kongresjeovegodineokupiooko5000delegatakojisuprisustvovalizanimljivimpredavanjimairadi-onicamaodržanimuChongqingYuelaiInternationalConvention Centre, impozantnoj građevini koja navišeod12500kvadrataiu47konferencijskihsalamožeugostiti20000ljudi.

Kongres je okupio delegate iz cijeloga svijeta, apredstavnikizHrvatskebiojeDraženHižmanizBe-ljeAgro-veta.Programkongresabiojepodijeljenusekcije:Zdravljestadaiekonomika,Virusnebolesti,Veterinarsko javno zdravstvo, Bakterijske bolesti,Hranidba, Imunologija ivakcinologijateReprodukci-

ja.Prijepočetkasvakesekcije,kaoinapočetkusva-kogaodtridanakongresa,glavnigovornik(Keynote speaker),održaobipredavanjesnajnovijimspozna-jamaizpojedinegranesvinjogojstva.

Drugoga dana, na kraju radnoga dijela, u kon-gresnom je centru organizirana svečana večera, usvečanojhaliod5000kvadrata(osamnogometnihigrališta). Prisustvovali smo izvedbi tradicionalnihplesovaipjesamatogdijelaKine.

Mogućejedaseivipitate,kaoštoseiautortek-staprijeputapitao,gdjejetoChongqing?Nikadčulizatajgrad?EpatojegradićusredišnjojKini,naoba-lamaYangtzea,prostiresena82400kvadratnihki-lometara(skorodvostrukovišeodpovršineHrvat-ske)iunjemuživi33milijunaljudi.

25. svjetski kongres o zdravlju svinja IPVSChongqing, Kina, 10. – 14. lipnja 2018.

ZNANSTVENI I STRUČ NI SKUPOVI

Panorama Chongqinga

Chongqing Yuelai International Convention Centre

15


višeljudi–biotoTrgnebeskogmiraiZabranjenigradkojesmoposjetiliuPekingu,biotoulazukompleksVelikoga(Kineskog)zida,biotosamonajobičnijiulazu metro. Također, pripremite se na kulturološkerazlike – od prezačinjene hrane i nama nepoznatihvrsta začina do običaja vrlo glasnog pročišćivanjanosa i grla bez obzira namjesto i vrijeme.No njihjemilijardu i pol, a nas četirimilijuna, pa tko kažedasmomiupravu…Također,novcemijenjajtesamo

uhoteluinabankomatima,iobveznočuvajte potvrde, jer prije ili poslijenekinadobudnipolicajacpitatćevaszanjih.Aakosteovisnikomodernimnačinima komunikacije, upamtite –WhatsApp,Viber,FacebookuKininefunkcionirajuosimakonematedobarVPN program. Također, nijedna Go-ogleusluganeradi–nimape,nimail,nipretraživač.

Dražen Hižman, dr. med. vet. Belje agro-vet d.o.o.

Putovanjedonjegaavanturajezasebe–podra-zumijeva let izBeogradaprekoPragadoPekingautrajanjuod14sati,teletizPekingautrajanjuodče-tirisata.Slijećeteugolemgradnalipanjskih33oCi90%vlage,tenamjestogdjekišapljuštibarempetputadnevno.

AkoputujeteuKinu,morateseoboružatistrplje-njem.Kontroliratćevamdokumenteipretresativasiprtljagunaulaskuusvakopodručjegdjeimamalo

ZNANSTVENI I STRUČ NI SKUPOVI

Nudimoposaozadvojedoktoraveterinarskemedicine(m/ž)spoloženimdržavnimstručnimispitom.Životopismožeteposlatinae-mail:[email protected],azasvedodatne infor-macijenazovitena098256423.

ZaraduveterinarskojambulantizakućneljubimceuOsijekutražimodoktoraveterinarskemedicine(m/ž)sradnimiskustvomilibezradnogiskustva.Životopisposlatinae-mail:[email protected]:031204747.

Tražimodoktoraveterinarskemedicine(m/ž)zaraduambulantizamaleivelikeživotinjeuVeterinarskojstaniciĐak-ovod.o.o.Prednostjepoloženstručniidržavniispit.Životopismožeteposlatinae-mail:[email protected],azasvedodatneinformacijenazovitena098252160.

VeterinarskaambulantaKaraulad.o.o.nudiposaodoktoruveterinarskemedicine (M/Ž).Prednost imajuosobespoloženimdržavnimispitom.Zasveinformacijenazovitena0913331081.

Povoljnoprodajempokretnistolzaobaranjegoveda(korekcijapapakaidrugizahvati)markeRosensteiner.Sveinfor-macijenamob.0915432103.

PetNetworkInternationald.o.o.jetržišnilideruspecijaliziranojprodajihraneiopremezakućneljubimceuHrvatskojiregiji,diouspješnemeđunarodnePetNetworkgrupe.Višeinformacijaonamapogledajtenawww.pet-centar.hr.Uslijedstalnograstaiširenja,našetimoveuSplitu,RijeciiOsijekuželimoupotpunitimotiviranimosobamanapoziciji:VETERINAR,dr.med.vet(m/ž).Opisposla:raduveterinarskojljekarni,brigaonabavcirobezaljekarnu,savjetovanjekupaca,brigaomalimživotinjamauskloputrgovine.Uvjeti:važećalicenca,dobropoznavanjemedicinskehraneinje-zinihfunkcijateasortimanalijekovaipomoćnihlijekovitihsredstavazakućneljubimce,poznavanjeradanaračunalu,znanjeengleskogjezika,položendržavniispitjeprednost,iskustvoradasmalimživotinjamajeprednost.Ukolikostespremninanoveizazoveprijavupošaljitenae-mailadresu:[email protected].

BESPLATNI OGLASI

Sudionici skupa iz Hrvatske i Srbije


16


stu pojava pandemija zaslužnih za propast čitavihcarstava, teškevojneporaze ivelikemigracijesta-novništva. Broj oboljelih i podleglih žrtava izraženu stotinamamilijuna.Autor je uovoj knjizi obradiopovijestdijagnostike,liječenjaisuzbijanjanavedenihbolesti cijepljenjem i javnozdravstvenim mjerama,aliiiskoračioizstruketeopisaoutjecajtihepidemijanapolitiku,gospodarstvo,kulturuiumjetnost.Timejepridobioširečitateljstvo–odhumanemedicinedopovijestiisociologije.Dotaknuoseisudbinamnogihpoznatihličnosti,posebiceslikaraipjesnikaoboljelihodtuberkuloze,kojisuumiralimladiičijejestvara-laštvoobilježenobolešću.

Nakončitanjasvatkoćeshvatitidaživimoupri-vilegiranomtrenutku jerdanaspostojedjelotvornacjepivaprotivvećine,uovojknjizi,opisanihzaraznihbolesti.

doc. dr. sc. Vlasta Herak -Perkovićurednica knjige

Promocija nove knjige akademika Željka CvetnićaBOLESTI KOJE SU MIJENJALE SVIJET

KadamekolegaCvetnićzamoliodabudemured-nicaiovenjegoveknjigetemiobjasniodaželiopisatiutjecaj najvažnijih zaraznih bolesti na povijest ljud-skogaroda,prvomijepalanapametizjavamojegadragogprofesoraHrvojaGomerčića:Znadete, kole-gice, kada vas počne zanimati povijest, znači da ste ostarjeli.

Šalu na stranu, bila sam znatiželjna, ali i svje-sna činjenice da je povijesnomedicinska literaturaiznimno opsežna. No tada su počeli pristizati au-torovi tekstovi, o velikim boginjama, španjolskojgripi,malariji,kugi,pjegavomtifusu,povratnojiro-vovskojgroznici, tuberkulozi, lepri,sifilisu i,napo-sljetku,koleri.Jedanaestodabranih.Gustonapisantekst, potkrijepljen sa stotinjak slikovnih prikaza,zaintrigiraomesvojominterdisciplinarnošću.Osimtogasve tebolesti (izuzevvelikihboginja) idanassuaktualne!

AkademikŽeljkoCvetnićuovom jedijelugrađupodastro na drugačiji način, sabrao povijest i sa-dašnjost, povezao globalno i prisutno u Hrvatskoj,istaknuo međuodnos čovjeka i životinje u kontek-

EX LIBRIS

Velika sjednička dvorana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bila je premala da primi sve za-interesirane koji su 4. prosinca 2018. godine željeli nazočiti predstavljanju nove knjige akademika Željka Cvetnića, člana Razreda za medicinske znanosti HAZU-a. Radi se o djelu povijesne tematike u kojemu autor opisuje i komentira 11 odabranih zaraznih bolesti koje su svojedobno poprimile

pandemijske razmjere, obilježile pojedine epohe i ostavile dubok trag na čovječanstvu.

Autor, akademik Željko Cvetnić i recenzenti knjige (u sredini Anđa Raič, prof. ispred suzdavača Medicinske naklade)

Sudionici promocije

17


14Bolesti koje su mijenjale svijet Velike boginje � pjegavo Ëudovište

Protivnici su ismijavali postupak cije-pljenja koji je provodio Jenner. Godine 1802. objavljivali su karikature koje prikazuju kako na mjestima na tije-lu gdje se cijepilo rastu rogate krave i izlaze iz tijela s posprdnim naslovom Prekrasni efekti nove inokulacije (slika 1-5). Podcjenjivali su rezultate objav-ljene u njegovu radu o cijepljenju krav-ljim boginjama, gdje se navodi da se u knjigama opisuju čudni rezultati cije-pljenja, a sve to samo zbog ljubomore i jer su bili veliki protivnici cijepljenja. Štoviše, velik broj londonskih liječni-ka pokušao mu je oduzeti prvenstvo pronalazača cijepljenja. Godine 1805. pozvali su Benjamina Jestyja i njego-va sina Roberta u London u pokušaju dokazivanja da je Jenner prevarant. Razumljivo, Jenner je bio neizmjerno povrijeđen djelima te skupine kolega čija je motivacija bila samo zlobna lju-bomora (Behbehani, 1983.).

Nakon desetljeća poštovanja i vrije-đanja u više ili manje jednakoj mjeri, Jenner se postupno povukao iz javnog života i vratio medicinskoj praksi u

Berkeleyu. U dvorištu je izgradio ko-libu i nazvao ju hram Vaccinia gdje je besplatno cijepio siromašne ljude (slika 1-6) (Mullin, 2003.).

Jennerov je rad prvi znanstveni pokušaj nadziranja zarazne bolesti namjernim cijepljenjem. Sam je primijenio postu-pak cijepljenja te nastavio svoje dalj-nje znanstveno istraživanje i praćenje postupka cijepljenja (Riedel, 2005.). Početkom XIX. stoljeća cijepljenje protiv boginja brzo se širilo zapadnim svijetom i bilo je u velikoj mjeri od-govorno za promjene u demografskoj strukturi u svijetu. Svjetska se demo-grafija prije cijepljenja naziva razdoblje prije Jennera (pre-Jenner) jer je tijekom tog razdoblja na 1000 rođene djece jedna trećina umirala između rođenja i dobi od jedne godine, a trećina izme-đu jedne i osamnaest godina života. Svjetska demografija nakon cijepljenja zove se poslije Jennera (post-Jenner) jer se uočava porast broja preživjelih oso-ba između rođenja i 18. godine života. Ako stope nataliteta ostanu konstan-tne, pojavljuje se eksplozija stanovniš-tva, a to se dogodilo u Europi u XIX. stoljeću upravo zbog cijepljenja protiv

Slika 1-5. Karikatura kojom su protiv-nici cijepljenja javno napadali Jennera (Behbehani, 1983.).

Slika 1-6. Hram Vaccinia (Riedel, 2005.).

Knjigu su predstavili akademik Zvonko Kusić,predsjednikHAZU-a,akademikPavaoRudan,glavnitajnikHAZU-aiakademikMarkoPećina,tajnikRazre-dazamedicinskeznanostiHAZU-aterecenzentiknji-ge izv.prof.dr.sc.ŽeljkoDugac,Zavodzapovijesti filozofijuHAZU-a; prof. dr. sc.NenadTurk, dekanVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebu;izv.prof.dr.sc.BorisHabrun,ravnateljHrvatskogvete-rinarskoginstituta.

Tijek promocije i izvatke iz govora uvaženihpromotora,akademikairecenzenataknjige,možetepročitati na portalu VETERINA koji dugi niz godinauređujekolegaZoranJuginovićiodličnopratizbivanjaustruci(http://veterina.com.hr/?p=72836).

Ovo vrlo kompleksno izdanje Medicinske naklade iHrvatskogveterinarskoginstitutaotisnutojena340stranicapopraćenogsačak655referenci.

EX LIBRIS

Željko CvetniÊ

Bolesti koje su mijenjale svijet

Željko CvetniÊ

Bolesti koje su mijenjale svijet

Žel

jko

Cve

tniÊ

Bol

esti

koj

e su

mije

njal

e sv

ijet

Naslovnica: spomen-ploËa posveÊena velikom istraživaËu dr. Robertu Kochu, osloboditelju otoËja od malarije (Nacionalni park Brijuni).

ISBN 978-953-176-877-1

250,

00 kn

213Bolesti koje su mijenjale svijetTuberkuloza � bijela smrt

Milivoj Dežman (1873. – 1940.) (slika 8-9), hrvatski liječnik i književnik, je-dan je od osnivača i ravnatelj lječilišta za tuberkulozu Brestovac (slika 8-10). Kao kulturni i publicistički djelatnik bio je urednik najvažnijih moderni-stičkih časopisa. Jedan je od osnivača Društva hrvatskih književnika. Nakon studija medicine u Grazu i Beču zapo-slio se kao asistent na kirurškom odje-lu, a kasnije je preuzeo službu liječnika Okružne blagajne. Njegovu je posebnu pažnju pobudila tuberkuloza s kojom se svaki dan susretao. Pretežno je radio s bolesnim radnicima, posvuda je su-sretao bijedu i zapuštenost bolesnika. U to je vrijeme za liječenje tuberkulo-ze pratio razvoj i osnivanje lječilišta u Europi s mišlju kako bi on u svojoj do-movini mogao pokrenuti borbu protiv tuberkuloze (Ćepulić, 1940.).

Sanatorij za tuberkulozu u HrvatSkoj

Slika 8-9. Milivoj Dežman (1873. – 1940.), hrvatski lijeËnik i književnik, jedan je od osnivaËa i ravnatelj ljeËilišta za tuberkulo-zu Brestovac. (izvor: http://www.enciklo-pedija.hr/natuknica.aspx?id=14929)

Slika 8-10. Sanatorij Brestovac. (izvor: https://vintagezagreb.net/photos/29bdbc 99-4f59-70de-b9bc-7ad19dcbb54a)

U Liječničkom vjesniku iz 1912. (br. 2., str. 82.) i iz 1910. (br.11., str. 387 – 388), piše sljedeće: Poput sanatorija za tuberkulozu u kulturnim zemljama Evrope otvoreno je i na Sljemenu kraj Zagreba liječilište za bolesti disala godi-ne 1909. Zavod je utemeljen subvencija-ma zagrebačke okružne blagajne i prino-sima privatnika te je u prvom redu bio namijenjen tuberkuloznim radnicima. Zavod ima vlastitu električnu centralu i vodovod i vlastito mljekarstvo, a liječenje se provodi po uzore na Švicarske sanato-rije za tuberkulozu. Do 1. siječnja 1913. godine u Zavod je bilo primljeno 613 bolesnika, 57 nije moglo biti liječeno i otpušteni su, 519 je liječeno, a uku-pno je 431 pacijent otpušten sposoban za rad. Bolest je ostala nepromijenjena kod 63, pogoršala se kod 23, a dva su umrla u Zavodu. Liječilo se Brehmer-Dettweilerovom metodom. U Zavod su dolazili pacijenti iz Hrvatske, Dalmacije i Bosne, a rezultati lječilišta nisu zaosta-jali za rezultatima stranih zavoda.

29Bolesti koje su mijenjale svijetVelike boginje � pjegavo Ëudovište

Pretpostavlja se da se virus može širiti između ljudi i opisan je tijekom poje-dinih epidemija u Brazilu. Osim ti-pičnih promjena na rukama, prstima i rukama, opisane su i promjene na licu (Batista i sur., 2009.).

Pokusne su infekcije na kravama doka-zale da se virus vakcinije širi s inficira-nih krava na telad, a tijekom mužnje i na ljude. Ljudi virus šire i tijekom mu-žnje, bilo rukama bilo strojem za mu-žnju koji nije dezinficiran. Čest način infekcije stada jest uvođenje zaraženih goveda u stado. Virus je pronađen u sekretima i ekskretima goveda, može se naći u mlijeku i fecesu 50% inficiranih životinja. Postoiji hipoteza da virusom onečišćen okoliš može inficirati glo-davce, a glodavci druge predatore te se na taj način može održavati krug rezer-voara virusa u prirodi. Također, konzu-macijom sirova mlijeka i različitih svje-žih sireva virus se može širiti na ljude. Virus je opstao u siru i nakon 60 dana

zrenja. No stvarni rizici od konzuma-cije mlijeka i sira onečišćenog virusom još uvijek nisu poznati. Brazil je peti proizvođač mlijeka u svijetu, zato je pojava goveđeg virusa vakcinije rizik za javno zdravstvo u toj zemlji, a uzrokuje i goleme gubitke u proizvodnji mlijeka (slika 1-17) (Matos i sur., 2018.).

Kasnija su istraživanja pokazala pri-sutnost virusa vakcinije u miševa (Mus musculus), oposuma (Didelphis al-biventris) i pasa tijekom zoonotskih epidemija prouzročenih tim virusom. U mnogim su radovima dobiveni po-zitivni rezultati u uzorcima krvi krava i drugih domaćih sisavaca, divljih glo-davaca i drugih divljih sisavaca i ljudi s područja gdje su se pojavljivale epi-demije, ali i iz područja gdje nije bilo epidemija. Rezultati istraživanja upu-ćuju na prisutnost virusa u različitim nišama i mogućnost opstanka i širenja među njima (Peres i sur., 2018.).

Slika 1-16. Promjene na rukama muzaËa u fazi zarastanja, prouzroËene virusom vakcinije (Megid i sur., 2008.).

290Bolesti koje su mijenjale svijet Sifilis � stari neprijatelj ËovjeËanstva

Rad Sebastiana Brandta iz 1496. godi-ne prikazuje Svetu Mariju s djetetom koje baca svjetlost u obliku koplja i ka-žnjava bolesne od sifilisa, pojedince s višestrukim čirevima po tijelu. S druge, lijeve strane slike predstavljen je kralj Maksimilijan I. i njegovi vitezovi. On je spreman primiti krunu kao nagradu za dekret koji je izdao 1495. godine, navodeći da je bolest posljedica bogo-huljenja i grijeha, kažnjavajući grešni-ke, patnjom i sifilisom zbog njihova nemoralnog ponašanje (slika 10-8) (Morton, 1990.).

Još jedna važna slika pripada Jacquesu Lanietu iz XVII. stoljeća, a ilustracija prikazuje čovjeka u peći za fumigaciju, što je u to vrijeme bila moderna meto-

Slika 10-7. Prikaz plaÊenog vojnika s Ëi-revima po nogama prouzroËenih sifilisom. Drvorez, Alfred Dürer, 1496. (izvor: Tampa i sur., 2014.).

Slika 10-8. Sveta Marija s djetetom, ba-ca zrake svjetlosti i kažnjava bolesne od sifilisa. Sebastijan Brandt, drvorez 1496. godine (izvor: Morton, 1990.).

Slika 10-9. Prikaz Ëovjeka u peÊi za fumi-gaciju, Jacques Laniet, Pariz, 1659. godi-na (izvor: Morton, 1990.).

da liječenja sifilisa (slika 10-9). Na peći se nalazi napisano na francuski pur un plaisir, mil douleur, što bi u prijevodu značilo za jedan užitak, tisuću boli, izre-ka koja se vrlo često rabila tih godina (Morton, 1990.; Tampa i sur., 2014.).

Rembrant (1606. – 1669.) je tako-đer u XVII. stoljeću naslikao portret Gerarda de Lairessea, gdje se mogu uočiti kongenitalne sifilisne posljedice među kojima i frontalni štitnik. Eduard Munch (1863. – 1944.), ekspresioni-

322Bolesti koje su mijenjale svijet Kolera

Slika 11-17. Vodoopskrbni sustav u Keniji i manjak higijenski ispravne vode glavni su uzroci širenja kolere. Osobito su izlože-na djeca. (prikaz vodoopskrbnog sustava u Keniji) (izvor: http://www.a24.com.tr/yemen-ve-kenyada-binlerce-kolera-vaka-si-haberi-40095912h.html?h=50)

Slika 11-19. Životnji uvjeti u Siriji (pranje rublja na cesti) i ratna dogaðanja prido-nose pojavi kolere. (izvor: http://aa.com.tr/en/health/cholera-epidemic-spreading-in-syria-says-expert/456395)

Slika 11-18. DjeËak se opskrbljuje vodom tijekom velike epidemije kolere u Jeme-nu. (Izvor: http://ye.one.un.org/content/unct/yemen)

Okoliš je važan u čimbenik u epide-miologiji kolere. Gustoća naseljenosti, loša sanitarna i zdravstvena infrastruk-tura ozbiljni su nedostatci u kontroli i suzbijanju bolesti. Promjena tempera-ture površinske vode i kontaminacija okoliša hranjivim tvarima dovode do proliferacije fitoplanktona i zooplan-ktona te porast broja uzročnika kolere (Harris i sur., 2012.). Povoljan i brz rast fitoplanktona čest je nakon ljet-nih monsunskih kiša, kao što je slučaj u Bengalskom zaljevu, a vrhunac epi-demije kolera doseže upravo nakon ljetnih monsuna. Priobalne površinske vode, tople i obogaćene različitim hra-njivima iz okoliša i rijeka izlijevaju se u zaljev. Dokazana je povezanost V. cho-lerae i zooplanktona, osobito kopepo-da (engl. copepods), malih sitnih rakova u obitelji zooplanktona (slika 11-20).

U ekosustavu oceana sposobnost bak-terija da razgrađuju hitin od glavne je ekološke važnosti. V. cholerae posjeduju hitinazu koja mu omogućuje da koristi hitin kao izvor ugljika. V. cholerae ta-kođer posjeduje sustav prepoznavanja hitina i omogućuje mu kolonizaciju crijeva kopepoda. Poznato je da jedan kopepod može sadržavati 104 do 106V. cholerae (Lipp i sur., 2002.). Budući da jedan kopepod može sadržavati 104 uzročnika kolere, znači da svega neko-liko (dva) kopepoda koji nose uzroč-nika kolere mogu inficirati čovjeka. Tijekom cvatnje planktona nekoliko kopepoda može se konzumirati u čaši vode što je dovoljno da uzrokuje kole-ru, osobito ako ne postoji tretman vo-doopskrbnog sustava, kao što je to naj-češće slučaj u selima Bangladeša, Indije

156Bolesti koje su mijenjale svijet Pjegavi tifus

su onečistile leteće vjeverice, a u dru-gog je pacijenta također dokazan kon-takt s letećim vjevericama (Reynolds i sur., 2003.). Od 2004. do 2006. godine silvatični pjegavi tifus dokazan je u pu-stinji u Pensilvaniji u tri slučaja. Svi su oboljeli bili savjetnici i treneri u logoru i boravili su u istoj kolibi, tu su izvije-stili da su čuli i vidjeli leteće vjeverice unutar kolibe u logoru. U bolesnika i u 71% istraženih vjeverica dokazana je R. prowazekii (Chapman i sur., 2009.). U siječnju 2009. godine nakon obitelj-

skog druženja dviju obitelji u državi New York u ljudi su se pojavili simp-tomi slični pjegavom tifusu, a serološ-ki su dokazana protutijela za rikecije. Iznad terase na kojoj je bilo druženje živjele su leteće vjeverice (Glaucomys volans). Serološka analiza krvi južnih letećih vjeverica pokazala je infekciju s R. prowazekii, svih 11 pretraženih životinja bilo je serološki pozitivno. Po svemu sudeći, vjeverice i njihov iz-met bili su izvor infekcije za dvoje ljudi (Prusinski i sur., 2014.).

Slika 5-6. Životni ciklus R. prowazekii (Bechah i sur., 2008.).

zaražene uši suizvor zaraze

zaraženikrpelji

zaraženikrpelji

aerosoli iz zaraženih ektoparazita(uši i buha) rijetki su izvor zaraze

zaražene letećevjeverice (SAD)

stres

pacijent s pjegavim(epidemijskim)

tifusom

izliječen pacijent

relaps bolesti, bakteremija(Brill-Zinsserova bolest)

Hranjenje krvljuzaraženih ljudi - zaražene uši )

hranjenje ušima

izbijanje tifusain ciranje ušima

(npr. rat, zatvor, beskućnici)

Svi zainteresirani mogu kupiti ovu knjigu u knjižarama Medicinske naklade (Cankarova 12 i Vlaška 90), uključujući i web-knjižaru, ili ju telefonski naručiti (01 3779 444).

18


dipl.ing.stočarstvaimnogimprekrasnimljudimaskojimasamradiouBaranjiiupredivnimšvicarskimAlpama.Zahvaliobihisvojojobitelji,supruziikćer-kama, koje mi cijelo vrijeme pružaju bezrezervnupodršku i imaju razumijevanja kada zbog zahtijev-nihobvezabivamčestoodsutancijeledane.Nakon2011., poslije šestomjesečnog školovanja, stječemzvanje ovlaštenog veterinara (amtlicher Tierarzt) iprelazimnaposaoovlaštenogveterinaraukantonuukojemusamidanas.

Možete li mi nešto reći o sebi i odluci da studirate veterinu?

Neznamštobihrekao,najvjerojatnijeuobičajeniklišej–dabihspašavao,liječioživotinje.Nojedanjedogađajbiopresudanzatuodluku,naimekadsemojvjerni 12-godišnji pas Hektor najeo Facirona i zbogtogauginuo.

Jeste li lako pronašli posao nakon završenog fa-kulteta?

Da,premamojimsaznanjima1999.nijebilomno-gozainteresiranihzaraduopustošenojBaranjinitijebilodovoljnoBaranjacaveterinara.

Milorad Mikala, dr. med. vet., u klaoničkom uredu

Nakon intervjua sAlanomKovačevićem,dr.med.vet.,dipl.ECVIM-CA,kojijesvojukari-jerunastavionaVetsuisse-FakultätUniver-sitätuBernu,želimpribližitiradjošjednoga

kolege,kojijesvojveterinarskipozivnastaviouŠvi-carskoj,alikaoovlašteniveterinar.NeželećimnogopisatioŠvicarskoj,koja jeuglavnomsvimapoznataobećanazemlja,uovomsažetkurazgovorapredsta-vitćuvamkoleguMiloradaMikalu,dr.med.vet.

Molio bih vas da se s kratkim životopisom predsta-vite čitateljstvu?

RođensamuOsijeku, aodrastao samuBelomManastiru. Za veterinarskog tehničara školovaosam se u Futogu te 1986. započeo studij veterinena sarajevskomVeterinarskom fakultetu. Diplomuveterinara stekao sam u Zürichu nakon stresnihi maratonskih 16 tjedana ispita krajem listopada1997.Kadkažemstresnih,želimnaglasitidastuden-tiveterineuŠvicarskojopćenitoimajumogućnostnasamojednoponavljanje,itosvihispita,bezobziranatojeliprilikomprvogizlaskanekiispitbiopozitivnoilinegativnoocijenjen.

Nakonstjecanjadiplomevolontiraosamuprivat-nojveterinarskojpraksizavelikeimaleživotinjedopovratka u Baranju 1998. Vrativši se u domovinu,1999.zapošljavamsekaoveterinaruBelju,alipoduvjetomdanostrificiramdiplomu,štosamiučinio.Naimenakonpoloženogispitakodpok.prof.dr.sc.J.Perićastječemihrvatskudiplomu–licencijuzaradkaoveterinar, koja i danaskrasi zidudnevnoj sobimogstanauŠvicarskoj.

Dotravnja2004.radiosamnadvijebeljskefar-me,tovnihgovedaimliječnihkrava,nakončegaod-lazimnatraguŠvicarsku,uprivatnupraksuzamaleivelikeživotinjeubliziniDavosa.Tuostajemsvedo2011. godine. Na taj se period u Belju i u privatnojambulanti uvijek osvrćem s određenom nostalgi-jom, naime te su emocije potaknute velikim izazo-vimaisuradnjomskolegamanaobnoviBelja,kaoinašimpostignućima.Naovommjestuposebnobihspomenuo i zahvalio se Krunoslavu Špringmanu,

VETERINARI U DIJASPORIMilorad Mikala, dr. med. vet.

Švicarska


19


Kako i zašto ste odlučili otići u inozem-stvo?

Neopisiva lakoća življenja bez nepo-trebnih birokratskih barijera te izvrsnaorganiziranostinstitucija.

S obzirom na četverojezičnost, koji ste jezik odlučili najbolje naučiti?

Izvorniješvicarskijezikretoromanski(Rätoromanisch),kojijetakođerslužbenijezik,agovoriseukantonuGraubuenden.Na veterinarskim fakultetima u Bernu iZürichu jezik na kojemu se uče i polažuispiti jest njemački ili engleski. Stoga seodgovornamećesamposebi,njemački.

Koliko je teško kao stranac sa završenim Veterinar-skim fakultetom pronaći posao u Švicarskoj?

Nijeteško,sveovisiostručnomznanjuisposob-nostitijekomprobnograda.

Jeste li osjetili ksenofobiju za vrijeme boravka u Švi-carskoj i imaju li švicarski veterinari određene privi-legije u odnosu na strance?

Nemogu reći da samu krugovima u kojima sekrećemkaoiusvakodnevnomživotuosjetionetrpe-ljivost.Štosetičeprivilegijamogurećidaakočovjekdobro vlada jezikom u govoru i pismu te je dobrointegriran u društvu, ima istovrijedan tretman kaoidomaćikolege.

Možete li našim čitateljima opisati koje su glavne sastavnice vašega posla?

Kaoovlašteniveterinaruvišeklaoničkihpogonanalažem upravne mjere, kontroliram zdravstvenostanje životinja namijenjenih klanju, kontroliramhi-gijenu u procesu klanja, sudjelujem u razvoju kon-cepatazabesprijekornofunkcioniranjeveterinarskeslužbe, iukantonu inanacionalnojrazini,kontinui-ranopoučavamcivilnegrupesuzbijanjuzaraza,kaoikolegeveterinare,teizlažemnastručnimskupovi-maovlaštenihveterinara.

Možete li otvoriti vlastitu veterinarsku ambulantu i pod kojim uvjetima?

Nakon dobivanja dozvole kantona (glavnog kanto-nalnogveterinara)ukojemuželimotvoritiambulantu,štojeunačelusamoformalnost,mogupočetisradomčak i ako u istommjestu ima već nekoliko ambulan-ti.Naimeovdjevladaslobodno tržište rada.A za radmože biti dostatno vozilo za terenski rad bez ikakvihprostorija.Tojetalakoćaživljenjakojusamspomenuo!

Kolika je cijena stanovanja, a kolika prosječna plaća veterinara?

Pa lepeza nekretnina i njihovih cijena velika jei ovisi radi li se o gradu ili selu. Za četveročlanuobitelj topodrazumijevačetverosobni ili veći stan/kuću.Ugradutrebaizdvojitioko1800dovišetisućašvicarskihfranakapom2.

PlaćesukaoštojekolegaizBernausvomintervjuurekao,započetnika,kojijetekzavršiofakultet(frisch ab Presse),4000do5000,panaviše,premagodina-maiskustva,auprivatnomsektoruovisnooprometuambulanteistatusu(namještenik,suvlasnik,vlasnik).


Milorad Mikala, dr. med. vet., uz vlasnike i asistenta pri kirurškoj intervenciji

Milorad Mikala, dr. med. vet., na intervenciji u Alpama, zabilježeno u novinama „Die

Suedostschweiz“.

20


Koliko plaćate zdravstveno osiguranje te kad se od-lazi u mirovinu?

To ovisi o osiguravajućoj ustanovi, usluzi kojučovjekželiiprivatnajestvarsvakogatevrlovelikastavkaukućnombudžetu.

Starosnasemirovinastječesa65godinaukan-tonuukojemusamsad,aonamoževariratiodkan-tonadokantona.

Koliko veterinarskih fakulteta ima u Švicarskoj?

Kad sam ja studirao, bila su dvaodvojena, i to uBernuiZürichu.PoslijesuspojeniuVetsuissefakultet.

Gdje se nalazi vaše mjesto zaposlenja i jeste li mo-rali polagati dodatne predmete zbog nostrifikacije diplome te ispite iz znanja stranog jezika?

TrenutačnoradimuKantonalnomveterinarskomuredu(Kantonale vetrinaeramt).

Kako su izgledali vaši prvi radni dani?

Zanimljivoikonfuzno,aliuzbezrezervnupodrškukolegekodkojegasamvolontiraosve jeubrzopo-stalomnogojasnije.

Jesu li vam edukacije obvezne i tko ih plaća?

Uprivatnomsusektorupotrebneželilisebitiup to dateiustanjupružitiidentičnuiliboljuusluguodkonkurencije,aplaćašihsam.

Je li vam švicarska veterinarska komora pomogla u traženju posla ili ste ga sami tražili?

Nije,ovdjevladaslobodnotržišterada.

Koje su prednosti, a koji nedostaci života u odnosu na Hrvatsku?

Ovdje jesvepodređenofunkcionalnosti ibespri-jekornoorganizirano,adomovina jedomovina,bezobziranasve.

Koliko vas vuče nostalgija i razmišljate li o povratku u Hrvatsku?

Velika odgovornost na radnommjestu i dugačkiradnidanineostavljajumnogovremenazatakvaraz-misljnja,auposljednjevrijemeuHrvatskudolazimoiponekolikoputagodišnje,takodanamtodjelomičnoublažavanostalgiju.

Što biste na kraju poručili mladim kolegama koji za-vršavaju Veterinarski fakultet u Zagrebu?

Važan je cilj i nit vodilja u životu, koju trebasli-jediti,teupornostivjerausebe.Našejezanimanjepoziv,anezvanje,izahtijevamnogoodricanjaianga-žmana.Sdrugestranejošjevišezadovoljstva.Budi-teaktivniudruštvuradiafirmacijenašestrukekaovažnogčimbenikaurazvojugospodarskestabilnosti.Pogledamolisamokolikoprihodaimašvicarskosto-čarstvo,bitćeposvejasnozaštotogovorim.

Razgovarao:dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.


CARBOGEL VETAktivni ugljen u obliku gela. Regulira rad crijeva i zaustavlja proljev. Na sebe veže mikotoksine i enterotoksine iz patogenih bakterija.Sastojci: ugljen, glicerol, natrij bikarbonat, maltodekstrin, natrij klorid, crni kumin, klinčić, kiselica, borovnica, kopriva.

Gel za zaustavljanje proljeva te poboljšanje probave i apetita u teladi.Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje prekrivaju crijevnu sluznicu te je na taj način štite i normaliziraju protok crijevnog sadržaja i zaustavljaju proljev. Sadrži kvasce koji stabiliziraju crijevnu mikrofloru i poboljšavaju probavu. Ugodnog je okusa pa ga životinje rado konzumiraju, čak i one koje zbog bolesti nemaju apetita.Sastojci: hrastova kora, borovnica, kesten, kvasac Saccharomyces cerevisiae.

Gel s vitaminima, mineralima i elektrolitima, pomaže pri zaustavljanju proljeve.Služi za nadoknadu izgubljenih vitamina, minerala i elektrolita te osigurava brzi izvor energije za oslabljeni organizam. Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje prekrivaju crijevnu sluznicu te je na taj način štite i normaliziraju protok crijevnog sadržaja dok glutamin pomaže regeneraciju crijevne sluznice. Sastojci: glicerin, propilen glikol, laktoza, kalcijev klorid, magnezijev klorid, vitamini AD3E, B kompleks, elementi u tragovimabiljne tvari: loboda, borovnica, trputac, cikorija,

IMMUNOGEL VETGel za jačanje imuniteta.Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje jačaju imunološki sustav te probiotičke bakterije koje stabiliziraju crijevnu mikrofloru i poboljšavaju probavu.

STOPGEL VET

HYDROGEL VET

Milorad Mikala, dr. med. vet., na prijemuu teladi u klaonici

Švicarske Alpe kao radno mjesto

21


CARBOGEL VETAktivni ugljen u obliku gela. Regulira rad crijeva i zaustavlja proljev. Na sebe veže mikotoksine i enterotoksine iz patogenih bakterija.Sastojci: ugljen, glicerol, natrij bikarbonat, maltodekstrin, natrij klorid, crni kumin, klinčić, kiselica, borovnica, kopriva.

Gel za zaustavljanje proljeva te poboljšanje probave i apetita u teladi.Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje prekrivaju crijevnu sluznicu te je na taj način štite i normaliziraju protok crijevnog sadržaja i zaustavljaju proljev. Sadrži kvasce koji stabiliziraju crijevnu mikrofloru i poboljšavaju probavu. Ugodnog je okusa pa ga životinje rado konzumiraju, čak i one koje zbog bolesti nemaju apetita.Sastojci: hrastova kora, borovnica, kesten, kvasac Saccharomyces cerevisiae.

Gel s vitaminima, mineralima i elektrolitima, pomaže pri zaustavljanju proljeve.Služi za nadoknadu izgubljenih vitamina, minerala i elektrolita te osigurava brzi izvor energije za oslabljeni organizam. Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje prekrivaju crijevnu sluznicu te je na taj način štite i normaliziraju protok crijevnog sadržaja dok glutamin pomaže regeneraciju crijevne sluznice. Sastojci: glicerin, propilen glikol, laktoza, kalcijev klorid, magnezijev klorid, vitamini AD3E, B kompleks, elementi u tragovimabiljne tvari: loboda, borovnica, trputac, cikorija,

IMMUNOGEL VETGel za jačanje imuniteta.Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje jačaju imunološki sustav te probiotičke bakterije koje stabiliziraju crijevnu mikrofloru i poboljšavaju probavu.

STOPGEL VET

HYDROGEL VET

22


Sažetak

Gallibacterium anatis jedan je od najčešćih uzročnika infekcije gornjih dišnih puteva i donjega re-produktivnog sustava kokoši. Premda je dio fiziološkemikroflore, u nepovoljnim uvjetimamožeuzrokovatiinfekcijuteposljedičnosmanjenjeproizvodnjeiporastmortaliteta.Kliničkaslikaipato-morfološkepromjenevrlosunespecifične,štootežavapostavljanjeetiološkedijagnoze.Najčešće

uzrokujeproblemenafarmamakokošinesilica,iakojedokazaninaroditeljskimfarmamatefarmamatovnihpilića.InfekcijabakterijomG. anatispotencijalnajeopasnostzaperadarskuindustrijuzbogvelikihekonom-skihgubitakakojemožeuzrokovatiukratkomrazdoblju.Sobziromnatodaseradiooportunističkompato-genu,zakontrolubolestinajvažnijajeprimjenabiosigurnosnihmjeratenačelasvi unutra – svi van.Zbogvrlobrzograzvojarezistencijenaantimikrobnepripravke,uslučajuinfekcijepreporučujeseprimjenacjepivateprilagodbaprogramaimunoprofilaksesvakojpojedinojfarmi.

Ključne riječi: Gallibacterium anatis,perad,kokošinesilice

AbstractGallibacterium anatisisoneofthemostcommoncausativeagentsofupperrespiratoryandlowerre-

productivetractinfections.Althoughitisapartofthephysiologicalmicroflora,itcancauseaninfectioninunfavorableconditionsthatleadstoadecreaseinproductionandanincreaseinmortalityrates.Theclinicalsymptomsandpathomorphologicalchangesarenotspecific,whichcomplicatesdiagnosis.Itismostoftenfoundonlayerfarms,althoughithasbeendetectedonbreederandbroilerfarmsaswell.InfectionwithG. anatisrepresentsapotentialthreatforproductionbecauseofitseconomicimpactonthepoultryindustry.Itcancausemajorlossesinashortperiodoftime.Sinceitisanopportunisticpathogen,themostusefulmethodsforcontrollingthediseaseareimplementationofbiosafetymeasuresand“allin-allout”principle.Duetotheveryrapiddevelopmentofmultidrugresistance,vaccineapplicationandindividualadjustmentoftheimmunoprophylaxisprogramtothefarmisessentialinordertopreventdiseaseoutbreaks.

Key words: Gallibacterium anatis,poultry,layers

Infekcija bakterijom Gallibacterium anatis u kokoši nesilica

Gallibacterium anatis infection in laying hens

Lozica*, L., M. A. Liyemo., D. Horvatek Tomić, Ž. Gottstein

Liča LOZICA, dr. med. vet., asistentica, dr. sc. Danijela HORVATEK TOMIĆ, dr. med. vet., docentica, dr. sc. Željko GOTTSTEIN, dr. med. vet., docent, Zavod za bolesti peradi s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Mahoto Alphius LIYE-MO, dr. med. vet., Windhoek Animal Hospital, Windhoek, Namibia. *Dopisni autor: [email protected]

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

23



UvodGallibacterium anatis jest kokobacilarna, gram-

negativna bakterija iz porodice Pasteurellaceae (Christensen i sur., 2003). Dio je fiziološkemikro-florereproduktivnogsustavaigornjihdišnihputevakokoši(Bisgaard,1977.,Bojesenisur.,2003.a),iakomože uzrokovati infekcije koje uzrokuju pad proi-zvodnje jaja i porastmortaliteta. Posljednjih je ne-kolikodesetljećaprepoznatapodrazličitimimenima- Pasteurella anatis, avian Pasteurella haemolyti-ca, Actinobacillus salpingitidis, dabinakrajudobilaimeGallibacterium anatis.Godine1982.BisgaardjepredložionazivGallibacteriumkaosamostalanrod.PoslijejetajroduključenuporodicuPasteurellaceaena temelju sekvenca 16s rRNAgena (Christensen isur.,2003.). Rodtrenutačnoimasedamskupinasrazličitimvrstamapovezanih sličnostima sekvenca16SrRNAgenatefenotipskimkarakteristikama.Vr-stekojedanasubrajamouovajrodjesuG. anatis,G. melopsittaci,G. salpingitidis,Gallibacterium genos-pecies III,Gallibacterium group V iG. trehalosifer-mentans (Christensen isur.,2003.;Bisgaard isur.,2009.).G. anatismožesepodijeliti nadvamakro-skopskirazličitabiovara:nehemolitičkibiovaranatisibiovarhaemolyticakojistvarazonubeta-hemolizenakrvnomagaruismatraseučestalijimuzročnikominfekcija(Kristensenisur.,2011.;PerssoniBojesen,2015.;Ataeiisur.,2017.;Chavezisur.,2017.).Galli-bacterium jeizoliranizsvinja,goveda,različitihvrstaptica iperadikaoštosupurani,golubovi,prepeliceifazani,paičovjeka(Bisgaard,1977.;Mushinisur.,1980.;Bisgaard,1993.;Bojesenisur.,2003.b;Ne-ubauerisur.,2009.;Aubinisur.,2013.),nosmatrase da najštetnije utječe na nesivost kokoši nesilicai stopu mortaliteta tovnih pilića (Neubauer i sur.,2009.;Singhisur.,2016.;PerssoniBojesen,2015.).G. anatisjedanjeodnajčešćihuzročnikaporemeća-jareproduktivnogidišnogsustavaukokošinesilicauzkolibacilozu(Proctorisur.,2006.;Bojesenisur.,2007.;Kristensen i sur.,2011.;Singh i sur.,2016.).Najčešće patomorfološke promjene koje uzrokujejesuperitonitis,hepatitisisalpingitis(Bojesenisur.,2004.;Proctorisur.,2006.;Kristensenisur.,2011.;PerssoniBojesen,2015.).Sobziromnanespecifič-nostkliničkeslikeipatomorfološkihpromjena,teš-kojepostavitidijagnozubezdodatnihdijagnostičkihpretraga.

Patogeneza, klinička slikaPremdaseG. anatissmatrakomenzalnimmikro-

organizmomkoji jesastavnidiomikrofloregornje-gadišnog idonjegareproduktivnogsustavazdraveperadi,unepovoljnimuvjetimamožeuzrokovatibo-

lest.Predisponirajućičimbenicizanastanakinfekcijejesuneprikladni zoohigijenski uvjeti, stres, narušenimunosni i hormonski status, genetska predispo-zicija te infekcije drugim mikroorganizmima (Boje-sen i sur., 2003.; Bojesen i sur., 2004.; Rzewuskaisur.,2007.;Neubauerisur.,2009.;AbdEl-Hamidi sur., 2016., Persson i Bojesen, 2015.). Razvoj in-fekcije, supkliničke ili kliničke, uzrokujepostupan ilinagaopadproizvodnje jaja,ovisnooopćemzdrav-stvenom stanju jata, te povećanmortalitet. ČestoseradiokoinfekcijisavijarnimpatogenimsojevimaE. coli (APEC)kojiuzrokujuvrlosličnukliničkuslikui patomorfološke promjene. Kao u slučaju koliba-ciloze, zaražavanju dišnog sustava često prethodiinfekcija virusom, čime dišni sustav postaje osjet-ljiviji (Cordoni i sur., 2016.). Smanjena je brojnostmakrofaga te sposobnost fagocitoze makrofagai neutrofila koji imaju obrambenu ulogu (Matthijs isur.,2009.;Antão,2010.;Mellata,2013.).Ošteće-njetkivadišnogsustavavirusimadovodidogubitkacilija i trepetljikavihstanica,štouzrokujesmanjenucilijarnuaktivnost i čišćenjemukocilijarnogsekretate lakšeg prianjanje i prodiranje bakterija (Matthijsisur.,2009.).Oštećenjetkivadišnogsustavamožebiti uzrokovanoneprikladnimzoohigijenskimuvjeti-makaoštosulošaventilacijaiprevelikbrojživotinjauobjektu (AbdEl-Hamid i sur.,2016.),što takođermožedovestidoprobojabolestiujatu.

Kliničkaipatomorfološkaslikavrlosunespecifič-ne.Depresija,proljev ipadproizvodnje jajauočava-jusenavrhuncuproizvodnje,nosličnisesimptomimogu uočiti i kod kokcidioze, zaraznog bronhitisa,zarazne korice, newcastleske bolesti, influence ilikolere. Infekcija donjega reproduktivnog sustavauzrokuje atrofiju folikula, deformacije ljuski jaja,kao i razlike u njihovoj veličini, pad proizvodnje jajatepovećanmortalitet zbogpojaveperitonitisa.Bo-lest semože pojaviti u obliku akutne septikemije snaglimmortalitetomuzdravihnesilica,amožebitiprisutnaiusupkliničkomoblikuujatu(Paudelisur.,2013.).Čestouočenepatološkepromjenejesugnojnisalpingitis, folikulitis, peritonitis, perikarditis, upalazračnih vrećica, hepatitis i septikemija (slike 1.A, B,C). Kronična infekcija očituje se lokaliziranim ili ge-neraliziranim gnojnim peritonitisom (Hatem i sur.,2016.; Singh i sur,. 2016.). S obzirom na to da susimptomijednakikaouslučajukolibaciloze,postav-ljanjeetiološkedijagnozeotežanoje(Neubauerisur.,2009.). Utvrđeno je da G. anatis može uzrokovatipadproizvodnje jajabezpojavekliničke infekcije, zarazlikuodsrodnejojbakterijePasteurella multocida.UpojedinimjeslučajevimaG. anatis bila izolirana izorgana koji nisu bilimakroskopski patološki promi-

24



jenjeni, iako je uzrokovala uginuće životinja. Zepedaisuradnici(2010.)48satinakonintranazalneinoku-lacije bakterija uočili su histopatološke promjene udušniku, plućima, zračnim vrećicama i jetri, iako niklinički znakovi nimakroskopske promjene prilikompatomorfološkepretragenisubilividljivi.Kodkoko-šinesilicasamojenesenjeizrazitstres,ahormonskistatus (visoke razine estrogena) dodatno pridonosiprijemljivostinainfekcijusE. coli, patakoiG. anatis, do kojihnerijetkodolaziascendentnimputem(Anon.,2014.).Smatrasedajeascendentnainfekcijaglavninačinširenjabolestina reproduktivnisustav, jetru islezenu,štojeidokazanointraperitonealnominoku-lacijomGallibacteriumupilića(Bojesenisur.,2004.).Nespecifični klinički znakovi i nedostatak patogno-moničnih simptoma otežavaju postavljanje ante mortemdijagnoze,doksepostmortalninalazčestomože usporediti s onim prisutnim kod kolibaciloze,kolere,zaraznekoriceperadi,newcastleskebolestiiliinfluence(Christensenisur.,2003.).Težinakliničkihsimptoma,trajanjebolestiistopamortalitetaoviseiočimbenicimaokolišakaoštosulošahigijena,nepri-kladnaventilacija,visokarazinaamonijakauzrakuteprisutnostdrugihbolestiujatu(Paudelisur.,2015.;Abd El-Hamid i sur., 2016.). Infekcija može nastatihorizontalnimivertikalnimputem,nosmatrasedajehorizontalničešći(Bojesenisur.,2003.).Paudelisuradnici (2013.)dokazalisuda jeprimarnomjestoinfekcijedišnisustavtedahoaneimajuulogurezer-voaraizkojegaseudrugojfaziinfekcijeuzročniksi-stemski širi, i to najčešćeuorgane reproduktivnogsustava.IstujetvrdnjudokazaoiNeubauersasurad-nicima (2009.) izdvajanjem istog izolata iz dišnog ireproduktivnogsustava.EpizootiološkimpraćenjemuHrvatskojtakođerjeutvrđenaupravodominantnaučestalostizolataG. anatis uobriscimagornjihdiš-nih puteva i ždrijela (Lozica i sur., 2018.b). Smatrase da se vertikalni prijenos zbiva putem zaraženespermepijetlova.Paudelisuradnici(2015.)dokazalisuprisutnostG. anatis utestisimaiepididimisupije-tlovadobi35tjedananakonintranazalneinokulacije,štodokazujemogućnostvertikalnogprijenosa.Tadasu uočenimorfološki deformirani spermiji te lošijakvaliteta sperme. Dokazan je i transovarijalni prije-nos,štojepotvrdiloizdvajanjebakterijeizžumanjka(Bojesen isur.,2004.;Paudel isur.,2014.;PerssoniBojesen,2015.).NaširenjeG. anatisodmjestaula-ska po cijelomorganizmu, uz druge prisutne lezije,utječu i čimbenici okoliša, imunosupresija i kaniba-lizam (Neubauer i sur., 2009.; Paudel i sur., 2014.;AbdEl-Hamidisur.,2016.).Istotakoimikroklimatskiuvjetiuobjektumoguutjecatinapovećanupojavnostinfekcija,atimeibržeširenjejatom.Lawalisuradnici(2017.)dokazalisustatističkiznačajnurazlikuupo-

javnosti infekcijeujatuusuhoivlažnodobagodine.Iakoustrogokontroliranimuvjetimau intenzivnomuzgojurazlikenisutolikoznačajne,promjenamikro-klimatskih uvjetamože biti predisponirajući čimbe-nik.Nadalje,nekismatrajudadobnemautjecajanapojavnostbolesti (Bojesen i sur.,2003.), iakodrugiautoritvrdesuprotno(Bisgaard,1977.;PerssoniBo-jesen,2015.).

Čimbenici virulencijeČimbenici virulencije omogućuju pojavu bolesti

i određuju patogenost nekog mikroorganizma, tesu nužni za njegovu održivost (Persson i Bojesen,2015.). Oni pridonose pojavi simptoma, kolonizaci-ji,boljemiskorištavanjuhranjivihtvari, izbjegavanjuimunosnogsustava iadhezijimolekula.BakterijaG. anatis ima različite čimbenike virulencije kao štosu RTX-like toxin GtxA, outer membrane vesicles (OMV), kapsula, fimbrije, metaloproteaze te spo-sobnost hemaglutinacije.Mnoga se istraživanja te-meljenadokazivanjumogućnostikorištenjatihčim-benikavirulencijeuproizvodnjiautogenihcjepivakaonositeljapatogenosti.RTX-like toxin GtxA sintetizira-jusvebakterijeporodicePasteurellaceae(Pederseni sur., 2015.). Djeluje leukotoksično na makrofageperaditerazaraeritrociteštoseočitujenastankombeta-hemolitičkih zona na krvnom agaru u sluča-juG. anatis bv.haemolytica.OMVsumembranskestrukturekojestvarajusvegram-negativnebakteri-je.Imajuuloguuinterakcijisokolišemiunutarbak-terijskepopulacije teomogućujubakterijipreživlja-vanje u stresnimuvjetima.Njihova je glavna ulogaprihvaćanje,kolonizacijaizaštitabakterijskestanice(Singh i sur., 2016.). Novija se istraživanja temeljenamogućnostiiskorištavanjarazličitihčimbenikavi-rulencije kao adjuvansa i antigena u cjepivu koje bipružalounakrižnuzaštituodvišebiovarova iz rodaGallibacterium. G. anatis također ima sposobnoststvaranja biofilma što omogućuje prihvaćanje napovršineživihtkivaiimavažnuuloguupatogeneziipojavikroničnih infekcija,uzpojačanuneosjetljivostnaantimikrobnepripravke(Singhisur.,2016.).

DijagnostikaDijagnozainfekcijebakterijomG. anatismožese

postavitinatemeljuizolacijebakterijeiztkivatefe-notipskim i genotipskim metodama. S obzirom nanespecifičnost kliničkih znakova i patomorfološkihpromjenapotrebnesudodatnedijagnostičkemeto-dezapostavljanjesigurnedijagnoze.Bakterijerastuna krvnom agaru, bijelosivkaste su boje, promjera2 – 3mm, a hemolitičke sojeve obilježava tvorbazonebeta-hemolizeveličine1–2mmnakon24-sat-

25



ne inkubacije, na temelju koje semože posumnjatinaG. anatis (slika 2.A). Identifikacija se temelji namorfološkimkarakteristikamaibiokemijskimtesto-vima, a dijagnoza se potvrđuje metodom lančanereakcije polimerazom (engl. polymerase chain re-action,PCR)ilimetodomMALDI-TOF(engl.matrix-assisted laser desorption/ionization time of flight).OsimPCR-azarazlikovanjeklonova G. anatismožeserabitipolimorfizamdužineumnoženihfragmena-ta(engl.amplified fragment length polymorphism,AFLP),fluorescentnahibridizacija in situ (engl. flu-orescent in situ hybridization technique,FISH)kaoielektroforezaupulsirajućempolju (engl,pulsed-fi-eld gel electrophoresis,PFGE),omogućujućiprepo-znavanjerazličitihspecifičnihpatogenihsojeva(Bo-jesen i sur., 2007.). Zasad ne postoje komercijalnikitovizaimunoenzimnitest(ELISA)usvrhudijagno-stike,nomožeseprimijeniti in-houseELISAkaodi-jagnostičkametoda,aliizaprovjeruprocijepljenostijatauslučajuprimjeneautogenogcjepiva(Gottsteinisur.,neobjavljenipodaci).

Terapija i profilaktičke mjereGallibacterium anatis jest komenzalni mikroor-

ganizamkojiunepovoljnimuvjetimauzrokujeinfek-ciju, stoga samo u jatima držanima u optimalnimuvjetimanećebiti bolesti. Pridržavanjebiosigurno-snihmjeranafarmiznatnoćesmanjitimogućnostnastankaiširenjabolesti,atimeiekonomskegubit-kekojibinastaliliječenjem.Zbogširenjainfekcijeho-rizontalnimputembolestsevrlobrzomožeproširiti

cijelom farmom.U intenzivnom uzgoju u peradar-skojindustrijibrzoserazvijaantimikrobnarezisten-cija zbog učestale uporabe antibiotika. ZabilježenaječestamultirezistentnostG. anatisnatetracikline,streptomicin,trimetoprim-sulfametoksazoltekino-lone(Bojesenisur.,2011.;Johnsonisur.,2013.;AbdEl-Hamid isur.,2016.;Singh isur.,2016.).Osjetlji-vostnaantimikrobnepreparateizskupineaminogli-kozidatezaamoksicilinieritromicinrazličitaje(Jo-nesisur.,2013.;AbdEl-Hamidisur.,2016.).Egipat-skiistraživačizaključilisudajejedanodpokazateljadajeG. anatisfilogenetskiodvojenmikroorganizamod roda Pasteurellaceae činjenica da su svi njiho-vi izolati s farmi bili rezistentni na oksitetraciklin,trimetoprim-sulfametoksazol i streptomicin, kojisu najčešće korišteni antibiotici u liječenju infekcijauzrokovanih bakterijama iz roda Pasteurella u ko-koši,puranaipataka(Dewhirstisur.,1993.;Janda,2011.; Jones i sur., 2013.; Elbestawy i sur., 2014.).Moguće je da se zbog neprikladne terapije drugihbolestiujaturazvijamultirezistencijakojaseprimi-jetiteknaknadnouslučajuizbijanjabolesti. Rezultatiistraživanja antimikrobne rezistencije provedeni naizolatima izdvojenim u Hrvatskoj također pokazujuvisokuučestalostmultirezistentnihsojeva (Lozica isur., 2018.a). Smanjenju pojave antimikrobne rezi-stencije može pridonijeti korištenje autogenih cje-piva.RazvojprikladnogcjepivaprotivG. anatis jestizazovzbogvelikegenetskevarijabilnostiunutarvr-ste,odnosnovelikogbrojabiovarovakodkojihnedo-lazidounakrižnezaštite(Christensenisur.,2003.;Perssonisur.,2010.;Bojesenisur.,2011.;Johnsoni

Slika 1. A. Perihepatitis. B. Fibrinozni peritonitis. C. Folikulitis. (Foto.: Liča Lozica)

26


ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni radZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

sur.,2013.;Chavezisur.,2017.).UistraživanjukojesuproveliBojesenisuradnici(2003.a,b),dokazanojedasuhemolitičkibiovaroviGallibacterium spp.če-stobiliprisutninafarmamasniskomiliumjerenombiosigurnosnomzaštitom,štoupućujena todasuvelik rizik zapojavnostovebakterije uvjeti držanjaimjerebiosigurnosti.Trenutačnaseistraživanjate-meljenaidentifikacijidijelovamikroorganizamakojibibiliprikladniantigenizarazvojcjepiva.Pangenom-ska istraživanja omogućuju identifikaciju antigenakoji bi bili odgovorni za poticanje zaštitnog imuno-snog odgovora. Pokusima se dokazujemogućnostiskorištavanja OMV-a kao adjuvansa i antigena zacjepivomnogihbakterijskihvrsta,uključujućibakte-rijeizrodaPasteurellaceae,kaoštosuMannheimia haemolytica, Pasteurella multocida iNeisseria me-ningitidis grupeB (Holst i sur., 2009.; Roier i sur.,2013.).Zaštitamožebitispecifičnazaodređenisoj,odnosno biovar, zbog varijabilnosti OMV-a unutarjednevrstebakterije (Holst isur.,2009.).Perssonisuradnici(2018.)istražilisumogućnostkorištenjaOMV-a kao adjuvansa uz druge čimbenike virulen-cije kao antigene, pri čemu su dokazali da kombi-nacijaOMV iF1fA (F17sličanfimbrijama)ucjepivuimapotencijalzaštititidomaćinaodrazvojasalpin-gitisa.Utomistraživanjunisuprimijećeneupale,ek-sudat, atrofija folikula i jaka hiperemija (Persson isur.,2018.). Ipak,dodatna istraživanjapotrebnasukakobisedokazalaučinkovitostivrijemepoluživo-taprotutijela.Iakosunekičimbenicivirulencijevrlodetaljnoopisani,patogenezauprirodnimuvjetimai

daljenijeupotpunosti razjašnjena (Persson iBoje-sen,2015.).In vivopokusimapotvrđenjepotencijalkorištenjaFlfA iGtxAkaoantigenaucjepivuprotivinfekcijabakterijamaizrodaGallibacterium (Kristen-sen isur.,2010.;Pedersen isur.,2015.;Pors isur,2016.b).Takođersetrenutačnovrločestorabeiau-togenacjepiva,uglavnomukombinacijisE. coli,kojasu se pokazala vrlo djelotvornima u zaštiti kokošinesilica smanjivanjemmortaliteta i pada nesivosti(Gottsteinisur.,2018.).

ZaključakInfekcijabakterijomG. anatisnafarmamauHr-

vatskojpotencijalnajeprijetnjazaproizvodnjuzbogvelikih ekonomskih gubitaka kojemože uzrokovati.Iakoprimjenacjepivanijedovoljnamjerazakontrolubolesti,uzprimjenubiosigurnosnihmjerainačelasvi unutra – svi vanmožepomoćiusprečavanjubole-stinafarmi.Preventivnimsecijepljenjemsmanjujepotrebazaantimikrobnomterapijomzaraženihjata,štoimapozitivanutjecaj inazdravljeljuditenara-zvoj antimikrobne rezistencije. Stalnim praćenjemepizootiološkesituacijepotrebno jekontroliratipo-javnost i širenjepatogenihbiovarovakoji suopasnizaperaduproizvodnji, teprilagoditiprogram imu-noprofilakse potrebama farme i epizootiološkompodručjuukojemusenalazi.

Literatura• ABD EL-HAMID, H. S., H. F. ELLAKANY, A. A.

BEKHEET,A.R.ELBESTAWY,N.MATARIED(2016):PathogenicityoftenGallibacteriumanatisisolatesincommercialbroilerchickens.AlexandriaJ.Vet.Sci.49,42-49.

• ANONYMOUS (2014): Colibacillosis in layers: anoverview.Hy-LineTechnicalUpdate,1-8.

• ANTÃOE.-M.(2010):IdentificationofAvianPatho-genicE.coli(APEC)genesimportantforthecolo-nizationof the chicken lungandcharacterizationof thenovelExPECadhesin I.Dissertation.Hum-boldt-UniversitätzuBerlin.

• ATAEI,S.,A.M.BOJESEN,F.,AMININAJAFI,M.M.RANJBAR,M.BANANI,M.AFKHAMNIA,M.ABTIN,A.,ABTIN,H.GOODARZI(2017):FirstreportofGal-libacterium isolation from layer chickens in Iran.Arch.RaziInst.72,123-128.

• AUBIN,G.G.,A.HALOUN,M.TREILHAUD,A.REYN-AUD,W.CORVED(2013):Gallibacteriumanatisbac-teremiainHuman.J.Clin.Microbiol.51,3897-3899.

• BISGAARD, M. (1977): Incidence of Pasteurellahaemolyticaintherespiratorytractofapparent-

Slika 2. Gallibacterium anatis u čistoj kulturi na krvnom agaru. (Foto.: Aleksandar Gavrilović)

27




ly healthy chickens and chickens with infectiousbronchitis: characterisation of 213 strains. AvianPathol.6,285–292.

• BISGAARD,M. (1982): Isolationandcharacteriza-tion of some previously unreported taxa frompoultry with phenotypical characters relatedto Actinobacillus and Pasteurella species. ActaPathol.Microbiol.Scand.B:Microbiol.90,59-67.

• BISGAARD,M.(1993):EcologyandsignificanceofPasteurellaceae in animals. Zentralbl Bakteriol.279,7-26.

• BISGAARD,M.,B.M.KORCZAK.,H.BUSSE.,P.KUH-NERT.,A.M.BOJESEN.,H.CHRISTENSEN(2009):Classificationoftaxon2andtaxon3complexofBisgaardwithGallibacterium.Int.J.Syst.Evol.Mi-crobiol.59,735–744.

• BOJESEN, A. M., S. S. NIELSEN, M. BISGAARD(2003a):Prevalenceandtransmissionofhaemo-lyticGallibacteriumspeciesinchickenproductionsystem with different biosecurity level. AvianPathol.32(5),503-510.

• BOJESEN,A.M.,M.TORPDAHL,H.CHRISTENSEN,J.E.OLSEN.,M.BISGAARD(2003b):Geneticdiversi-tyofGallibacteriumanatisisolatesfromdifferentchickenflocks.J.Clin.Microbiol.41,2737–2740.

• BOJESEN,A.M.,O.L.NIELSEN,J.P.CHRISTENSEN,M.BISGAARD(2004): In-vivostudiesofGallibac-terium anatis infection in chicken. Avian Pathol.33,145-152.

• BOJESEN, A. M, M. E. VAZQUEZ, F. ROBLES, C.GONZALEZ,E.V.SORIANO(2007):Specific iden-tificationofbyaPCRusingprimerstargetingthe16S rRNA and 23S rRNA genes. Vet. Microbiol.123,262-268.

• BOJESEN,A.M.,R.J.,BAGER,D.IFRAH,F.M.AAR-ESTRUP(2011a):Therarelyreportedtetracyclineresistancedeterminant is common inGallibacte-riumanatis.Vet.Microbiol.149,497–499.

• BOJESEN,A.M.,M. E.VAZQUEZ, R. J. BAGER,D.IFRAH, C. GONZALEZ, F.M. AARESTRUP (2011b):Antimicrobialsusceptibilityandtetracyclineresis-tance determinant genotyping of GallibacteriumAnatis.Vet.Microbiol.148,105–110.

• CHAVEZ,O.R.F.,M.R.M.BARRIOS,H.J.F.CHAVEZ,M.J.ROBLES,I.J.G.A.ESCALANTE,M.ACUÑAY-ANES(2017):Firstreportofbiovar6inbirdsim-munized against Gallibacterium anatis in poultryfarmslocatedinSonora,Mexico.VeterinariaMéxi-coOA4,389.

• CHRISTENSEN,H.,M.BISGAARD,A.M.BOJESEN,R.MUTTERS,J.E.OLSEN(2003):Geneticrelation-

ships amongavian isolates classified asPasteu-rellahaemolytica,“Actinobacillussalpingitidis”orPasteurellaanatiswithproposalofGallibacteriumanatisgen.nov.,comb.nov.anddescriptionofad-ditionalgenomospecieswithinGallibacteriumgen.nov.Int.J.Syst.Evol.Microbiol.53,275–287.

• CORDONI,G.,M. J.WOODWARD,H.WU,M.ALA-NAZI,T.WALLS,R.M.LARAGIONE(2016):Com-parativegenomicsofEuropeanavianpathogenicE. coli(APEC).BMCGenomics,17,960.

• DEWHIRST,R.E.,B.J.PASTER,I.OLSEN,G.J.FRA-SER(1993):PhylogenyofthePasteurellaceaeasdetermined by comparison of 16S ribosomal ri-bonucleicacidsequences.Zentralbl.Bakteriol.B.279,35-44.

• EL-BESTAWY, A.R. (2014): Studies on Gallibacte-riumanatisinfectioninchickens.Disertation,Alex-andriaUniversity.

• GOTTSTEIN,Ž.,L.LOZICA,D.HORVATEKTOMIĆ,G.NEDELJKOVIĆ,M.LUKAČ,E.PRUKNER-RADOVČIĆ(2018): Autogenous vaccine against EscherichiacoliandGallibacteriumanatisreduceslossesandimprovesproductiononlayerfarms.TheXVthEu-ropeanPoultryConference(Dubrovnik,17.-21.ru-jna2018.).Conference InformationandProceed-ings.Dubrovnik,(149).

• HOLST,J.,D.MARTIN,R.ARNOLD,C.C.HUERGO,P.OSTER, J.O’HALLAHAN,E.ROSENQVIST (2009):Properties and clinical performance of vaccinescontainingoutermembranevesiclesfromNeisse-riameningitidis.Vaccine.27,B3-B12.

• JANDA,W.M.(2011):UpdateonFamilyPasteurel-laceae and the Status of Genus Pasteurella andGenusActinobacillus.Clin.Microbiol.Newsletter,33,135-144.

• JOHNSON,T.S.,J.L.DANZEISEN,D.TRAMPEL,L.K.NOLEN,T.SEEMANN,R.J.BAGER,A.M.BOJE-SEN (2013): Genome Analysis and PhylogeneticRelatednessofGallibacteriumanatisStrainsfromPoultry.PLoSONE8,e54844.

• JONES, K. H, J. K. THORNTON, Y. ZHANG, M. J.MAUEL (2013):A5-year retrospective report ofGallibacterium anatis and Pasteurella multocidaisolatesfromchickensinMississippi.PoultSci92,3166-71.

• KRISTENSEN, B.M., D. FREES, A. M. BOJESEN(2010):GtxAfromGallibacteriumanatis,acyto-lyticRTX-toxinwithanoveldomainorganisation.Vet.Res.41,25.

• KRISTENSEN, B.M., D. FREES, A. M. BOJESEN(2011):ExpressionandsecretionoftheRTX-toxin

28



GtxA among members of the genus Gallibacte-rium.Vet.Microbiol.153,116-123.

• LAWAL,J.R.,J.J.NDAHL,A.M.BELLO,Y.WAKIL,J.DAUDA,U.I.IBRAHIM(2017):Prevalence,isolationandantimicrobialsusceptibilityofGallibacteriumanatisfromlocalbreedoffemalemuscovyducks(Cairina moschata)inMaiduguri,NortheasternNi-geria.JASVM.2,27-37.

• LOZICA, L., D. HORVATEK TOMIĆ, E. PRUKNER-RADOVČIĆ,Ž.GOTTSTEIN(2018a):Antimicrobialre-sistanceofGallibacteriumanatisisolatedfromlay-erpoultryfarms inCroatia.6th InternationalVet-erinary Poultry Congress (Teheran, 27. veljače-1.ožujka 2018.). Proceedings of 6th InternationalVeterinaryPoultryCongress.Teheran,(155).

• LOZICA, L., D. HORVATEK TOMIĆ, E. PRUKNER-RADOVČIĆ, Ž. GOTTSTEIN (2018b): Prevalence ofGallibacterium anatis isolated from layer poultryfarmsinCroatia.TheXVthEuropeanPoultryCon-ference(Dubrovnik,17.-21.rujna2018.).ConferenceInformationandProceedings.Dubrovnik,(197).

• MATTHIJS,M.,M.P.ARIAANS,R.M.DWARS,J.H.H.VANECK,A.BOUMA,A.STEGEMAN,L.VERVELDE(2009):Courseofinfectionandimmunerespons-esintherespiratorytractofIBVinfectedbroilersaftersuperinfectionwithE.coli.Vet.Immunol.Im-munopathol.,127,77–84.

• MELLATA,M.(2013):Humanandavianextraintes-tinal pathogenic Escherichia coli: infections, zoo-noticrisks,andantibioticresistancetrends.Food-bornePathog.Dis.10,916-932.

• MUSHIN,R.,Y.WEISMAN,N.SINGER(1980):Pas-teurellahaemolyticafoundinrespiratorytractoffowl.AvianDis.24,162-168.

• NEUBAUER,C.,M.DESOUZA-PILZ,A.M.BOJESEN,M. BISGAARD, M. HESS (2009): Tissue distribu-tionof haemolyticGallibacteriumanatis isolatesinlayingbirdswithreproductivedisorders.AvianPathol.38,1-7.

• PAUDEL,S.,M.ALISPAHIC,D.LIEBHART,M.HESS,C. HESS (2013): Assessing pathogenicity of Gal-libacterium anatis in a natural infection model:therespiratoryandreproductivetractsofchick-ens are targets for bacterial colonization. AvianPathol.42,527-535.

• PAUDEL, S., D. LIEBHART., M. HESS., C. HESS.(2014):PathogenesisofGallibacteriumanatisinanaturalinfectionmodelfulfilsKoch’spostulates:1.Folliculitisanddropineggproductionarethepre-dominanteffectsinspecificpathogenfreelayers.AvianPathol.43,443-449.

• PAUDEL,S.,C.HESS,P.WERNSDORF,T.KÄSER,S.MEITZ,E.JENSEN-JAROLIM,M.HESS,D.LIEBHART(2015): The systemic multiplication of Gallibac-teriumanatis inexperimentally infectedchickensispromotedby immunosuppressivedrugswhichhavealessspecificeffectonthedepletionofleu-kocytes.Vet.Immunol.Immunopathol.166,22-32.

• PERDERSEN, I. J. P., S. E. PORS, R. J. BAGERSKJERNING,S.S.NIELSEN,A.M.BOJESEN(2015):Immunogenicandprotectiveefficacyofrecombi-nantproteinGtxA-NagainstGallibacteriumanatischallengeinchickens.AvianPathol.44,386–391.

• PERSSON,G.,S.E.PORS,I.C.N.THOFNER,A.M.BOJESEN (2010): Vaccination with outer mem-brane vesicles and the fimbrial protein FlfA of-fersimprovedprotectionagainstlesionsfollowingchallengewith Gallibacterium anatis. Vet.Micro-biol.217,104-111.

• PERSSON,G.,A.M.BOJESEN(2015):Bacterialde-terminantsofimportanceinthevirulenceofGal-libacteriumanatisinpoultry.Vet.Res.46,57.

• PORS,S.E.,R.BAGERSKJERNING,E.M.FLACHS,A. M. BOJESEN (2016b): Recombinant proteinsfromGallibacteriumanatisinducespartialprotec-tionagainstheterologouschallenge inegg-layinghens.Vet.Res.47,36-43.

• PROCTOR,R.A.,C.VANEIFF,B.C.KAHL,K.BECKER,P.MCNAMARA,M.HERMANN,G.PETERS(2006):Smallcolonyvariants:apathogenicformofbac-teria that facilitates persistent and recurrent in-fections.Nat.Rev.Microbiol.4,295-305.

• ROIER, S., J. C. FENNINGER,D. R. LEITNER, G.N.RECHBERGER,J.REIDL,S.SCHILD(2013):Immuno-genicityofPasteurellamultocidaandMannheimiahaemolyticaoutermembranevesicles.J.Med.Mi-crobiol.303,247-256.

• RZEWUSKA,M.,E.KARPIŃSKA,P.SZELESZCZUK,M.BINEK(2007): IsolationofGallibacterium spp.fromepacockswith respiratory tract infections.Med.Weter..63,1431-1433.

• SINGH,S.V.,B.R.SINGH,D.K.SINHA,V.KUMAROR, P. A. ADHANA, M. BHARDWAJ, S. DUBEY(2016):Gallibacteriumanatis:AnEmergingPatho-genofPoultryBirdsandDomiciledBirds.JVet.Sci.Techno.7,324.

• ZEPEDA,V.A.,N.L.CALDERÓN-APODACA,M.L.PAASCH,P.G.MARTÍN,D.A.PAREDES,S.RAMÍREZ-APOLINAR, E. SORRIANO-VARGAS (2010): Histo-pathologic findings in chickens experimentallyinfectedwithGallibacteriumanatisbynasalinstil-lation.AvianDis.54,1306-1309.

29


Sažetak

Rendgenskapretragaprostatetemeljnajeslikovnadijagnostičkametodakojaomogućujeprikazobli-ka,veličine,položajaiintenzitetasjeneprostatekodpasa.Rendgenografskividljivepromjenečestonisudovoljnospecifične.Stogaultrazvučnompretragomznatnoboljevizualiziramo i razlikujemobolestiprostate.Patološkepromjeneprostatekojediferenciramouključujubenignuhipertrofijupro-

state,ciste,prostatitis,apsces ilineoplazije.Umodernojsepraksirendgenskiprikaziprostatevrločestonadopunjujuultrazvučnimilikontrastnimradiografskimpretragama.

Ključne riječi: prostata,rendgenografija,kontrastnepretrage,ultrazvučnapretraga,pas

AbstractRadiographyisabasicdiagnosticimagingprocedurethatpermitspresentationoftheappearanceofthe

shape,size,positionandintensityofprostaticshadowsindogs.X-rayimagingfindingsarenotsufficientlyspecificforcertaindiagnosis.Ultrasonographyhasconsiderablyimprovedthevisibilityofprostaticdisea-ses.Ithasmadeitpossibletoshowtheinnerstructureoftheprostaticglandusingasimpleandnon-inva-siveapproach.Diagnoseswhichshouldbedifferentiatedduringdiagnosticimaginginclude:benignprostatichyperplasia,cyst,prostatitis,abscessorneoplasia.Inpractice,x-rayimagingissupplementarytoultraso-nographyandcontrastmediaimaging.Thepurposeofthediagnosticsistoshowthechangesclearlyandtomakeacorrectdiagnosisforthesakeofpropertreatment.

Key words:prostaticgland,radiography,contrastmediaexamination,ultrasonography,dog

Rendgenska i ultrazvučna dijagnostika učestalih bolesti prostate u psa Radiography and ultrasonography of common prostatic diseases in dogs

Jakovac, S., V. Butković, D. Stanin, B. Škrlin, L. Ciglar, H. Capak*

Stella JAKOVAC, dr. med. vet., Specijalistička veterinarska ambulanta Marković, dr. sc. Vladimir BUTKOVIĆ, profesor u mirovini, Dino STANIN, dr. med. vet., stručni suradnik, Branimir ŠKRLIN, dr. med. vet., stručni suradnik, Lucija CIGLAR, student, dr. sc. Hrvoje CAPAK* dr. med. vet., docent, Zavod za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. *Dopisni autor: [email protected]

UvodProstatajedobrorazvijena,akcesornaspolnažli-

jezdaumužjaka,smještenakaudalnoodmokraćnogmjehura,ovalnaoblika.Svimuškisisavciimajupro-statu,međutimpatološkesupromjenenatomorga-

nuuostalihvrstarijetke,osimupsaičovjeka.Uve-terinarskojjemedicinijedinoupasaprostatavidljivarendgenskompretragom.Zbogvrlovelikevarijacijeveličinetijelaurazličitihpasminapasanijemogućepostaviti standard fiziološke veličine prostate (Ju-


30



niewicz i sur., 1989.). Stupnjevemanjeg povećanjaprostatedijagnostičarodređujeempirijskommeto-dom,natemeljuiskustva,aoviseonalazupalpacije,rendgenskeiultrazvučnepretrage.Kodškotskihte-rijeraprostatajefiziološkičetiriputavećanegokodostalihpasapodjednakeveličine. Smještajprostatevariraovisnoodobi,pasmini,veličiniprostateipu-njenostimokraćnogmjehura(Post,2000.).

Bolesti prostateRazličitebolestiprostateimajuzaposljedicupo-

većanjeprostate.Najčešćabolestprostatekodpasajestbenignahipertrofijaprostate(BHP)kodkojesepovećavameđustaničniprostorduktusa,češćenegovolumen ibrojstanicaprostate.Uzpovećanjepro-statevrlosučesteiintraprostatičneciste(DorfmaniBarsanti,1995.).Etiologijanastankacistanijejošupotpunostiodređena,nopoznatisunekipogodovničimbenici(Olsonisur.,1987.).

Mnogisuautorisvojimistraživanjimadokazalidajebenignahiperplazijaprostatenajučestalijapromje-naprostate.O’Shea(1962.)jeusvojimistraživanjimanauzorkuod243psautvrdiopojavnostod63%.

Paraprostatičnecistesupojedinačne ili ihmožebitivećibroj.Katkadsutakovelikedauzrokujuop-strukciju ulaza u zdjeličnu šupljinu (Olson i sur.,1987.).Takvecistemoguuzrokovati kompresijusi-laznogkolona,rektumaiostalihstrukturazdjeličnešupljine,amogubitiipogodovničimbenikunastankuperinealnehernije(HeadiFrancis,2002.).

Drugičestuzrokpovećanjaprostatejestprosta-titis,uglavnombakterijskeetiologije(BarsantiiFin-co,1989.;Krawiec,1994.).Mnogiantibioticinemajudostatan tropizam prema prostati zbog čega onamožebitirezervoarzareinfekcijuteeventualnoši-renjenadrugeorgane(Rogersisur.,1986.).Kaopo-sljedica prostatitisamože nastati apsces prostate.Kaoikodformiranjacisti,apscesivarirajuuveličini.Većiapscesideformirajuoblikžlijezde,moguuzro-kovatirupturukapsuleiperitonitis.Apscesmožebitiprimarnapatologijailimoženastatisekundarno,kaoinficiranacista,međutimapscesiilicistemogubitiiposljedicaprimarnognalazanovotvorina.

Odukupnepatologijeprostateupsamaligneneo-plaziječine5%(BarsantiiFinco,1989.).Najučestalijimaligni tipneoplazijeupsa je kao i u čovjeka, ade-nokarcinom. Adenokarcinomi prostate relativno surijetkapatologija.Odukupnogbrojaneoplazijapojav-ljujuseuzučestalostod0,28%do0,6%.Najčešćesumetastatski, i tokaometastazeregionalnih lim-fnihčvorovazdjeliceilipakmetastazeprimarnihpro-cesanajetriilinaplućima(Obradovichisur.,1987.).

Klinička slika bolesti prostate

Ukliničkojsusliciprisutniproblemismokrenjempoputotežanogmokrenjailiprisutnostikrvi iligno-jaumokraći.Potpunaopstrukcijauretre iznimnojerijedaknalazkodpasa.Čestojeprisutnaotežanade-fekacijasistanjenimoblikomfecesa.Većenapreza-nje psa prilikomdefekacijemože uzrokovatimanjekoličinesvježekrviustolici.Svetepromjenemogudovesti idoopstipacije.Kaopogodovničimbenikzanastanakilisadržajperinaelnehernijeopisanesupa-raprostatičneciste(HeadiFrancis,2002.).

Stariji psi svihpasminapasa imajupredispozici-ju zapojavubolesti prostate. Prema istraživanjima(Krawiec i Heflin, 1992.) učestalost bolesti veća jeu srednje velikih i velikih pasmina pasa, a veća jeučestalostzapaženaudobermanpinčainjemačkogovčara.

Rendgenska dijagnostika bolesti prostate u pasa

Rendgenografija abdomena jest dijagnostičkametodakojuredovitoprovodimokodpacijenatasasumnjom na bolesti prostate. Njome određujemooblik,veličinu,položaj i intenzitetsjeneprostate tesimptomedislokacije.

Abdominalna rendgenografija pruža ograničenemogućnostidijagnostikepatologijeprostate.Rendge-nografskividljivepromjenenisudovoljnospecifičnejer ne postoje jasni znakovi za razlikovanje promje-napoput hiperplazije, upale ili novotvorine. Zapro-statusemožerećida jepovećanaako jojdimenzijeprelaze 70% pubično-sakralnog ruba u profilnomprikazuabdomena,odnosnoakoprelazi50%širinezdjeličnogotvorauventrodorzalnojprojekciji(Šehić,2002.). Preglednom snimkom abdomena vidljiv jeodnosmokraćnogmjehura i prostate. Svako pove-ćanjeprostatedislociramokraćnimjehurkranijalno.

Ekscentrično povećanje prostate, koje je čestouzrokovano cistama i apscesima, uzrokuje dislo-kaciju mokraćnog mjehura u ostalim smjerovima.Povećanjeprostateudorzalnomdijeluuzrokovanocistom ili apscesom širi se ventralno prema mo-kraćnommjehuru,komprimiragaipotiskujeprematrbušnojstijenciabdomena.

Usuprotnomslučajupovećanjaventralnogdijelaprostatemožedoćidovidljivogodizanjamokraćnogmjehuraodtrbušnestijenke.Velikecisteiliapscesi,odnosnotežistupnjevibenignehipertrofijeprostate,kojisešireventralnoodmokraćnogmjehura,dovo-dedokraniodorzalnedislokacijemokraćnogmjehu-ra(HeadiFrancis,2002.).

31



Sljedeća važna rendgenska simptomatologijapovećanjaprostatejesuznakovidorzalnedislokaci-jedebelogcrijeva.Ufiziološkim jeuvjetimadebelocrijevoukontaktusdorzalnomilidorzolateralnompovršinommokraćnogmjehura.Uslučajevimapo-većanjaprostatedolazidodorzalnedislokacijeipre-kidakontaktadebelogcrijevaimokraćnogmjehura.Znatnijadislokacijaredovitojevidljivakodtežih,ag-resivnih bolesti prostate. Unutar zdjelične šupljinepovećanaprostatačestouzrokujelateralnudisloka-cijudebelogcrijeva.Uslučajuslabijevidljivostidebe-logcrijevaaplikacijomplinaomogućujemoboljipri-kaz,primjenomnegativnogkontrastnogsredstva.

Položajuretretakođersemijenjakodpovećanjaprostate.Uretramožebitipodignutapremazdjelič-noj šupljini ili dislocirana lateralno.Čestodolazidoproduljenja prostatičnog dijela. Dislokaciju i dužinuuretremogućejeprikazatijedinouretrografijom.

Izrazitopovećanjeprostatemožeuzrokovatidis-lokacijuostalihtrbušnihorganaukranijalnomsmje-ru. Morfološki velike patološke promjene prostateobično su smještene ventralno u trbušnoj šupljiniteuzrokujudorzalnudislokacijuorganaabdomena.Cisteprostate iparaprostatičnecistekatkadmogubiti ekstremnovelike i dosezati do kaudalnog rubarebara.Uslučajevimavećihtvorbiuabdomenudife-rencijalnodijagnostički jevrloteškoutvrditiprimar-nepatološkepromjenetejenužnoučinitispecijalnerendgenskepretrageiliultrazvučnupretraguabdo-mena(Šehić,2002.).

Učestale bolesti prostate redovito dovode dopovećanjaprostate.Kao i u slučajevimapatološkihpromjenanaostalimparenhimskimorganimapove-

ćanjeprostatemožebitisimetrično,najčešćeuzro-kovanodifuznimpromjenamanaparenhimu,asime-trično,uzrokovanožarišnimpromjenama ili kombi-nacijaobajuoblika.Hipertrofijaiprostatitisprimjerisusimetričnogpovećanja,doksunovotvorineicisteprimjeriasimetričnogpovećanja.

Velikeprostatičneiparaprostatičnecistekombi-nacijasupatomorfološkihpromjenakojezahvaćajucijeluprostatu.Rendgenskijekatkadteškopreciznoocrtatisjenuprostate,paprematomeiodreditijelipovećanje simetrično ili asimetrično. Općenito, po-većanje prostate veće od90%udaljenosti stidne isakralnekostiupućujenaprisutnostrazličitihpato-loških tvorbi (ciste, apscesi ili novotvorevine).Pro-statavrlorijetkomožebitiismanjena,štojeslučajkodtrajnihkroničnihprostatitisa.

Najvećistupnjevipovećanjaprostatebilježeseuslučajevimaprostatičnihcistiiapscesa,kadpoveća-njeprostatemožedosegnutiipovećanjedvadesetakputaodfiziološkeveličine.Akutniprostatitisi ineo-plazije obično ne uzrokuju jako povećanje prostatekakvo nalazimo kod hipertrofije i cističnih bolestiprostate.Rendgenskadijagnostikamanjihneoplazijaprostatevrlojeizazovnainepreporučujese(Olsonisur.,1987.).

Uočavanjenazubljenihinejasnihrubovaupućujenaakutneiliagresivnepatološkeprocesekaoštosuprostatitisiinovotvorine.Apscesiprostatesaznako-vima lokalnog peritonitisa jesu rendgenski takođernejasnoocrtanihrubova.Paraprostatičnecisteiap-scesiredovitoimajujasnoocrtaneruboveprostatetejerendgenskadijagnostikaolakšana.

Slika 1. Profilni rendgenografski prikaz abdomena psa s jasno ocrtanom, povećanom prostatom koja dislocira mokraćni mjehur kranijalno (Zavod za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju, Veterinarski fakultet, Zagreb).

32


Promjene u intenzitetu sjene, primjerice kalcifi-kacijaprostate,redovitoupućujunatežepatološkepromjene prostate. Velik broj nalaza kalcifikacijaprostate odgovara novotvorinama i nužno je, zbogdiferencijalne dijagnoze, učiniti biopsiju prostate.Nalaz transparentnih sjena plina unutar prostatetakođer jevažan, jeroznačava infekcijemikroorga-nizmimakojiproducirajuplin.Prostatitisuzrokovankoliformnim bakterijama ili klostridijama ima zaposljedicu tešku hemoragičnu nekrozu žljezdanogparenhima.Uskupinuprognostičkinepovoljnihren-dgenskihnalazapripadajuiperiostalneproliferacijenaventralnimdijelovima tijela kaudalnih lumbalnihkralježakailizdjelice.Tekoštaneproliferacijeupuću-junaregionalnemetastazeneoplazijaprostate.

Kontrastna rendgenska dijagnostika promjena prostate

Standardna kontrastna pretraga prostate jestascedentnaurografijapozitivnimkontrastnimsred-stvima(Johnston isur.,1991.).Natajsenačinkon-trastno prikazuje uretra (uretrografija) i mokraćnimjehur (cistografija). Asimetrični položaj prostateupućuje na patološke promjene smještene izvanprostate ili učestalije patološke promjene koje suuzrokovane procesom unutar prostate (Freeney isur.,1987.).

Uretrografija je lako izvediva dijagnostička me-toda umuških pasa. Postoji više prilagođenihme-todauretrografijekojemožemorabitiudijagnostici,ovisnoolokalizacijiprocesa(Root,1984.;Johnston,

1985.). Rengenološki znakovi bolesti uretre u po-dručjuprostatesunalazstrikture,ulceracijemuko-ze ili znakovi defektog punjenja uretre. Ulceracije istriktureprostatičnogdijelauretreuvijekpobuđujusumnjunaneoplazijuprostate.

Dijagnostikupatološkihpromjenanauretriizna-kovi opstrukcije uzrokovane patološkim tvorbamana prostati prognostički su vrlo nepovoljni. Kliničkisepojavljujuozbiljnijekomplikacijeopstrukcijeure-tre sa znakovima poremećene funkcije bubrega, aopisanarendgenskasimptomatologijajeiznakdaseradioagresivnimpatološkimprocesima.Nalazasi-metričnogpovećanjaprostateilipromjenanauretriindikacijajezabiopsijuprostate(Poweisur.,2004.).

Izlijevanje kontrasta unutar prostate ne morabiti znak patoloških procesa u slučaju da kontras-tno sredstvo ispunjava duktuse prostate. Kada jevidljivovećeizlijevanjekontrastaskanalimakojisuspojeni,tvorećiširepodručjenakupljanjakontrasta,posumnjat ćemo na patološki proces. Uočavanjevelikih, nepravilno ocrtanih kavitarnih područja ilišupljinanazubljenihstijenkikojekomunicirajusure-trom ili tvorbama,sumnjamonanovotvorinupro-state. Takvi rendgenski nalazi moraju biti upotpu-njeni biopsijom. Rendgenski u fiziološkim uvjetimaprostatičnidiouretrekontrastnojevidljivsglatkimobrisimamukoze. Područje gdje se prostatični diouretre spaja s trigonumom mokraćnog mjehura,potrebno je posebno pažljivo interpretirati (John-stonisur.,1991.).

Slika 2. Izrazito povećana prostata (strelice), kontrastom ispunjen, dislociran mokraćni mjehur. Silazni kolon znatno dorzalno dislociran (Zavod za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju, Veterinarski fakultet, Zagreb).


33


Ultrazvučna dijagnostika bolesti prostate u pasa

Ultrasonografijomprostateitestisaupsamoguseprikazatianatomija,parenhimskagrađaorganaiokolneanatomskestrukture,kaoštosulimfničvo-rovi(Johnstonisur.,1991.).

Preciznadijagnostikabolestiprostateupsaul-trazvučno je moguća i kod prisutnosti tekućine uperitonealnojšupljiniilinedostatkamasnogatkivauabdomenu,uuvjetimakojiurendgenskojdijagnosticionemogućuju precizan prikaz. Za ultrazvučnu pre-traguprostateupsarabesesondevisokefrekven-cije(7,5do10MHz).Sondaod5MHzilinižefrekven-cije ne daje dovoljnu rezoluciju u otkrivanjumanjihpromjenaparenhima(CarteeiRowles,1983.).

Transabdominalna (pretpubična) pretraga služikaostandardnaultrasonografijakodmalihživotinja.Transrektalnimultrazvučnimskeniranjempostižuseboljiprikazipromjenauehogenostiparenhimapro-state psa, promjena u kaudalnom dijelu prostate,kapsularnih oštećenja i bolesti prostatičnog dijelauretre. Nedostatak je takvog skeniranja kod prika-za kranijalnih promjena, koje se bolje vizualizirajutransabdominalnimoslikavanjem(ZohiliCastellano,1995.).Nedostaciupraksimalihživotinjajesunepri-kladnost,neudobanpoložajpacijentainužnostsedi-ranjailianestezije.Transrektalnoultrazvučnoskeni-ranje jeststandardnipostupakpretrageprostateuljudi(Juniewiczisur.,1989.).

Ultrazvučnapretragasublumbalnihlimfnihčvo-rovaimjerenjepromjerauretreudijeluprostatesa-stavnijedioultrazvučnepretrageprostate.Sublum-

balnilimfničvorovinisuultrazvučnozamjetnidoksenepromijene,akadsureaktivnopovećanieliptičnasu oblika i hipoehogene ehostrukture (Johnston isur.,1989.).Prostatičnidiouretrejesthipoehogenastruktura koja prolazi kroz hiperehogenu žljezdanustrukturuprostate(CarteeiRowles,1983.).

Nakon temeljnogultrazvučnogprikazamožeseprecizno izmjeritiveličinaprostate iz jednadžbevo-lumena(cm³)=[(L+W+D)/2.6]+1.8;gdjejeL–duži-na(engl.length)ilipodužnikraniokaudalnidijametar,W – širina (engl.width) ili poprečni laterolateralnidijametar,D–dubina(engl.depth)ilipodužnidorzo-ventralnidijametar(Kamolpatanaisur.,1999.).

Promjeneehogenostiparenhimaprostatečestsuultrazvučni nalaz kodmnogih patoloških promjenana prostati. Upalne promjene i neoplazije prikazu-ju se kao hiperehogene žarišne promjene, a ciste iapscesi ultrazvučno se nalaze kao hipoehogena ilianehogena područja (Feeney i sur., 1987.). Para-prostatične ciste, zbog svoje anehogenosti i oštreograničenosti odostalih struktura abdomena, lakoseultrazvučnorazlikujuoddrugih tvorbiuhipoga-striju(Feeneyisur.,1985.).Dokazanojedadavanjehidroksiflutamida utječe na promjenu ehogenostiparenhima prostate. Smanjenjem stanica žlijezde iintersticijskogtkivadolaziidosmanjenjaehogenosti(Carteeisur.,1990.).

Dijagnostički se ultrazvuk pokazao vrlo uspješ-nommetodomkodultrazvučnovođenebiopsije zauzimanjeuzorakazacitološkuanalizu.Ovomseme-todom postavlja precizna dijagnoza koja određujeprimjerenu terapiju i povećava uspješnost liječenja(Smith,1985.).

U humanoj medicini u dijagnostici i oslikavanjupatološkihpromjenanaprostati rabesemodernijeultrazvučnemetodekaoštosu3Dultrazvučnapre-traga i metode usavršenih pretraga doplerom. Tepretrageusavršene tehnologije imaju i svojaogra-ničenjaupouzdanosti.Stogasesmatradasepouz-danadijagnozabolestiprostatepostavljanatemeljunizadijagnostičkihpostupakakojisemeđusobnona-dopunjuju.

Zaključak Rendgenskapretragaprostate jesttemeljnasli-

kovnadijagnostičkametodakojaomogućujeprikazoblika,veličine,položaja i intezitetasjeneprostate.Rendgenografski vidljive promjene nisu dovoljnospecifične. Veće intraabdominalne tvorbe uzrokujurazličitedislokacijetrbušnihorganate jepatološkepromjenenaprostatiiliostalimorganimaabdomenavrlo teškonativnoodrediti. Primjenomkontrastnih

Slika 3. Ultrazvučni prikaz mokraćnog mjehura, povećane prostate i intraprostatične ciste (strelice) psa (Zavod za

rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju, Veterinarski fakultet, Zagreb).


34


metoda pretrage kao što su uretrografija, cisto-grafija ili irigografija, rendgenski je prikaz patološ-kihpromjenanaprostatiprecizniji.Važnaulogaovemetode jest i mogućnost dijagnosticiranja meta-statskih promjenana koštanomsustavu, plućima ilimfnimčvorovima.Ultrazvučnajedijagnostikaznat-no usavršila slikovno prikazivanje bolesti prostate.Omogućenojedanajednostavanineinvazivannačinprikazujemo unutarnju strukturu prostate i ostalihorgana hipogastrija što nije moguće rendgenskommetodom.

Rendgenskiiultrazvučniprikazinerijetkosunes-pecifičniinedostatnizapostavljanjedefinitivnedija-gnoze. Ultrazvučno vođena biopsija (FNAB) znatnojepridonijelapostavljanjupreciznedijagnozeizakojeslijede primjerena terapija i prognoza. Kontrolnimultrazvučnimpretragamauspješnomožemopratititijekbolestiprostateiprocjenjivatiuspješnostrazli-čitihoblikaliječenja.

Literatura • BARSANTI, J.A.,D.R. FINCO (1989):Caninepro-

static diseases. U: Ettinger S. J., Feldman E. C.(Eds.): Textbook of Veterinary Internal Medicine.WBSounders,Philadelphia(1859–1880).

• CARTEE, R. E., T. ROWLES (1983): Transabdomi-nalsonographicevaluationofthecanineprostate.Vet.Radiol.24,156-160.

• DORFMAN, M., J. A. BARSANTI (1995): CVT Up-date: Treatment of canine bacterial prostatitis.U:Bonagura J.D.,KirkR.W. (Eds.):CurrentVet-erinary Therapy XII.W.B. Sounders, Philadelphia(1029–1032).

• FEENEY,D.A.,G.R. JOHNSTON,J.S.KLAUSNER,V. PERMAN, J. R. LEININGER, M. J. TOMLINSON(1987):Canineprostaticdisease -comparisonofradiographic appearance with morphologic andmicrobiologic findings: 30 cases (1981-1985). J.Am.Vet.Med.Assoc.190(8),1018-1026.

• FEENEY,D.A.,G. R. JOHNSTON, J. S. KLAUSNER(1985):Twodimensional,gray-scaleultrasonogra-phy.Applicationsincanineprostaticdisease.Vet.Clin.NorthAm.SmallAnim.Pract.15,1159–1176.

• HEAD, L. L., D. A. FRANCIS (2002): Mineralizedparaprostaticcystasapotentialcontributingfac-tor inthedevelopmentofperinealhernias inthedog.J.Am.Vet.Med.Assoc.221,533–535.

• JOHNSTON, G. R., D. A. FEENEY, D. A. OSBORNE(1985):Effectsofintravesicalhydrostaticpressureandvolumeonthedistensibilityofthecaninepros-taticportionoftheurethra.Am.J.Vet.Res.46,748.

• JOHNSTON,G. R.,D.A. FEENEY,B. RIVERS, P.A.WALTER (1991): Diagnostic imaging of the malecanine reproductive organs.Methods and limita-tions.Vet.Clin.NorthAm.SmallAnim.Pract.21,553–589.

• JUNIEWICZ,P.E.,L.EWING,W.F.DAHNERT,U.M.HAMPER,C.DEMBECK,R.C.SANDERS,D.S.COF-FEY(1989):Determinationofcanineprostaticsizeinsitu:comparisonofdirectcalipermeasurementwith radiologic and transrectal ultrasonographicmeasurements.Prostate.14,55-64.

• KAMOPLATANA,K.,G.R. JOHNSTON,S.D. JOHN-STON (1999): Determination of canine prostaticvolume using transabdominal ultrasonography.Vet.Radiol.Ultrasound36,226–230.

• KRAWIEC,D.R.(1994):Canineprostatedisease.J.Am.Vet.Med.Assoc.204,1561–1564.

• KRAWIEC,D.R.,D.HELFIN(1992):Studyofpros-taticdiseaseindogs:177cases(1981-1986).J.Am.Vet.Med.Assoc.200,1119-1122.

• OLSONP.N.,R.H.WRIGLEY,M.A.THRALL(1987):Disordersofthecanineprostategland:pathogen-esis,diagnosisandmedical therapy.Comp.Cont.Educ.Pract.Vet.9,613–623.

• O’SHEA,J.D.(1962):Studiesonthecanineprostategland.1.factorsinfluencingitssizeandweight.J.Comp.Pathol.72,321-331.

• POST,K.(2000):ClinicalExaminationoftheRepro-ductiveSystem.U:VeterinaryClinicalExaminationandDiagnosis(Radostits,O.M.,I.G.Mayhew,D.M.Houston).London.WBSaunders(661-674).

• POWE,J.R.,P.J.CANFIELD,P.A.MARTIN(2004):Evaluation of the cytologic diagnosis of canineprostaticdisorders.Vet.Clin.Pathol.33,150-154.

• ROGERS,K.S.,L.WANTSCHEK,G.E.LEES(1986):Diagnosticevaluationofthecanineprostate.Cont.Educ.Comp.SmallAnim.8,799-811.

• ROOT,C.A.(1984):Urethrography.U:TicerJ.W.(Ed):RadiographicTechniquesinVeterinaryPrac-tice. 2nd Ed. Philadelphia, W. B. Saunders (387-394).

• ŠEHIĆ,M.(2002):Kliničkarendgenologijauveteri-narskojmedicini.Veterinarski fakultetSveučilištauZagrebu,Zagreb.IntergrafikaZagreb(101-104).

• ZOHIL,A.M.,C.CASTELLANO(1995):Prepubicandtransrectal ultrasonography of the canine pros-tate:Acomparativestudy.Vet.Radiol.Ultrasound36,393-397.


35


Sažetak

AnaplazmozajeskupninazivzakrpeljnoprenosivebolestikojeuzrokujubakterijeizrodaAnaplasma. Uanaplazmozeubrajamogranulocitnuanaplazmozupasaimačaka,anaplazmozukonjaikrpeljnugroznicupreživačakojeuzrokujebakterijaAnaplasma phagocytophilum,zatimcikličkutromboci-topenijupasakojuuzrokujeA. platys,teanaplazmozugovedačiji jeuzročnikA. marginale.Osim

navedenihbolestiudomaćihživotinja,A. phagocytophilumuzrokuje ibolestu ljudipodnazivomhumanagranulocitnaanaplazmoza.Životinjasenajčešćezarazi invazijomzaraženogkrpelja,akliničkaslikaovisiovrstibakterijekojauzrokujebolest iovrsti inficiraneživotinje.Anaplazmozesuuglavnombolestiblagogtijekakojeseočitujunespecifičnimsimptomima irijetkimuginućem.Dijagnostikasetemeljinaanamnezi,epizootiološkimpodacima,kliničkojslici teserološkim imolekularnimmetodama. Izbor lijekaza liječenjeanaplazmozajesuantibioticiizskupinetetraciklina,adopoboljšanjanajčešćedolazivrlobrzonakonzapoče-togliječenja.Budućidaanaplazmozepripadajuskupinikrpeljnoprenosivihbolesti,profilaksutrebausmjeritinakontroluisuzbijanjekrpelja.ZabolestiuzrokovanebakterijamaA. phagocytophilumiA. platysnepostojecjepiva,dokseuprofilaksianaplazmozegovedamoguupotrebljavatiživaimrtvacjepiva.

Ključne riječi: anaplazmoze,krpeljnoprenosivebolesti,A. phagocytophilum,A. platys, A. marginale

AbstractAnaplasmosis isacollectivenameforalltick-bornediseasescausedbythebacteriaoftheAnaplasma

genus.Anaplasmosisindomesticanimalsincludegranulocyticanaplasmosisincatsanddogs,anaplasmosisinhorses,andtick-bornefeverinruminantscausedby A. phagocytophilum,cyclicthrombocytopeniaindogscausedbyA. platys,aswellasanaplasmosisincattlecausedbyA. marginale.Inadditiontotheaforementi-oneddiseasesindomesticanimals,A. phagocytophilumisresponsibleforadiseaseinhumanscalledhumangranulocyticanaplasmosis.Animalsaremostcommonlyinfectedbythebiteofinfectedticks.Clinicalsignsdependonthetypeofbacteriacausingthedisease,butalsoontheaffectedanimalhost.Anaplasmosesaregenerallyslow-coursediseasescharacterizedbynon-specificsymptoms,andrarelyresultinlethaloutcome.Diagnosisisbasedonmedicalhistory,epizootiologicaldata,andtheclinicalmanifestationofthedisease,inclu-dingserologicalandmolecularmethods.Thetreatmentofchoiceforanaplasmosisistetracyclineantibiotics,andimprovementisvisibleshortlyafterthebeginningoftherapy.Sinceanaplasmosesaretick-bornedisea-ses,prophylaxisshouldbedirectedattickcontrol.VaccinesfordiseasescausedbyA. phagocytophilumandA. platysbacteriadonotexist,whileliveandkilledvaccinesmaybeusedincattleanaplasmosisprophylaxis.

Key words: anaplasmosis,tick-bornediseases,A. phagocytophilum,A. platys, A. marginale

Anaplazmoze u domaćih životinja

Anaplasmosis in domestic animals

L. Barić, N. Turk, J. Habuš, Z. Štritof, Z. Milas, V. Mojčec Perko, V. Starešina, Lj. Barbić, V. Stevanović, M. Perharić, K. Martinković, S. Hađina*

Lucija BARIĆ, dr. med. vet., Pliva Hrvatska d.o.o.; dr. sc. Nenad TURK dr. med. vet., redoviti profesor u trajnom zvanju, dr. sc. Josipa HABUŠ, dr. med. vet., docent, dr. sc. Zrinka ŠTRITOF dr. med. vet., izvanredni profesor, dr. sc. Zoran MILASdr. med. vet., redoviti profesor u trajnom zvanju, Vesna MOJČEC PERKO, dr. sc. Vilim STAREŠINA dr. med. vet., izvanredni profesor, dr. sc. Ljubo BARBIĆ dr. med. vet., redoviti profesor, dr. sc. Vladimir STEVANOVIĆ, dr. med. vet., docent, Matko PERHARIĆ, dr. med. vet., asistent, Krešimir MARTINKOVIĆ, univ. mag. spec., dr. med. vet., dr. sc. Suzana HAĐINA, dr. med. vet., docent, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. *Dopisni autor: [email protected]

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIPregledni rad

36


Uvod Anaplazmoze su krpeljno prenosive bolesti od

kojih su neke do prije petnaestak godina smatra-ne tropskim zaraznim bolestima domaćih životinja(Jukić, 2003.). No velik broj istraživanja provedenihu posljednja dva desetljeća pokazuje kako je njiho-vapojavnostuljudiuEuropi iAmericinagloporasla(Randolph,2004.;LindgreniJaenson2006.;Baconisur., 2008.;Vandenesch i sur., 2014.).Globalno za-topljenje i promjene klimatskih uvjeta rezultirali supovećanjembrojakrpeljaiširenjemnjihovihstaništana nova područja, a posljedično i širenju uzročnikaove bolesti (Jonsson i Reid, 2000.). Danas postojisvevišeopisanih slučajevaanaplazmozau različitihživotinjskih vrsta u Europi, Americi, Aziji i Africi, pataskupinabolestipostajeproblemnesamojavnogazdravstvanegoiveterinarskemedicine(DeKeukelei-reisur.,2017.).Iakojeuglavnomriječoblagimoblici-mabolestiživotinjasrijetkimuginućem,nemožeseupotpunostiisključitimogućnostletalnogishoda.Osimtogainfekcijeanaplazmamamoguuzrokovatiivelikeekonomskegubitke,pogotovoakoseradiopreživači-ma(AubryiGeale,2011.).Stogajevažnopoznavanjeirazumijevanjeovihkrpeljnoprenosivihbolestikakobisemoglespriječiti,aliinavrijemeprepoznatiiliječiti.

PovijestA. marginale prva je otkrivena bakterija iz roda

Anaplasma. Naime, kada su znanstvenici Salmon iSmith1896.godineproučavalimikroskopskeprepa-raterazmazagoveđekrvi,uočilisuokruglatjelešcaueritrocitimazakojasupretpostavljalidasurazvoj-ni stadiji babezija (Rymaszewska i Grenda, 2008.;Cvetnić, 2013.). Zbog toga je bakterija po prvi putslužbenoopisanaidobilaimetekpetnaestakgodinaposlije,1910.godine.TadajeArnoldTheileruvidnompoljumikroskopauočiobazofilnatjelešca,promjera0,5–1mm,kojasusenalazilanarubnimdijelovimaeritrocita,tejetubakterijskuvrstunazvaoA. margi-nale.Drugasutjelešcabilasmještenausredišnjemdijelueritrocita,pajetavrstadobilaimeA. centrale(Kocanisur.,2003.).SljedećihsutridesetakgodinaotkriveneiopisaneA. ovis,A. bovis(Ehrlichia bovis)iA. phagocytophilum (Deepakisur.,2017.;Hanisur.,2017.). VrstaA. platys prvi je put utvrđena 1978.godinenaFloridi, te jezbogsvojemorfološkeslič-nostisbakterijomEhrlichia canisnazvanaE. platys (FrenchiHarvey,1983.).VažnojenapomenutidajeA. phagocytophilum do 2001. godine obuhvaćalatrirazličitebakterijskevrste:nepoznatoguzročnikahumanegranulocitneerlihioze(HGE),bakterijuEhr-lichia equi i bakterijuEhrlichia phagocytophila. IstesugodineDumlerisuradnici(2001.)predložilireor-ganizacijuureduRickettsialeskoristećisefilogenet-

skimanalizama16SrRNAigroESLgena.TadasuE. equi, E. phagocytophilaiuzročnikHGEpreimenovaniuvrstuA. phagocytophilum,aE. platysuA. platys (Dumler isur.,2001).Posljednja,najnovijavrstaA. odocoilei izdvojena je iz bjelorepog jelena i opisana2013.godine(Tateisur.,2013.).

Zemljopisna proširenostProširenostbakterija iz rodaAnaplasma jošuvi-

jek nije dovoljno poznata. S obzirom na globalnozatopljenje i promjene klimatskih uvjeta, područjanastanjenostikrpeljasvesevišešire,aposljedičnoiovabakterija.Poznato jeda jeA. marginalenajza-stupljenijautropskimpodručjima,aliuposljednjejevrijemesvečešćaueuropskimzemljama,poputSici-lije,MađarskeiŠpanjolske.Osimtogautvrđenajeinadrugimkontinentima,itouAustralijiiSjevernojAfrici(Rymaszewska i Grenda,2008.). Literaturni podacinavodedaseanaplazmozaugovedanajčešćepojav-ljujeuoblikuenzootijausrednjoistočnimizapadnimdržavama SAD-a te državama na obali Meksičkogzaljeva(Kocanisur.,2003.).PrisutnostA. bovisdo-kazanajeuBrazilu,SjevernojAmerici,AfriciiJapanu,dokjeA. ovisosimuSAD-uutvrđenaiueuropskimzemljama,točnijeu Italiji iMađarskoj.A. platys jeuEuropizastupljenijaumediteranskimzemljamakaoštosu Italija,Francuska,Španjolska,Portugal,Tur-skaiGrčka(Dyachenkoisur.,2012.),dokseA. pha-gocytophilummoženaćiuEuropi,AmericiiAziji.

EtiologijaBakterije iz roda Anaplasma pripadaju porodi-

ci Anaplasmataceae, redu Rickettsiales te razreduα-proteobakterija. Ta porodica, uz rodAnaplasma,obuhvaća još šest različitih rodova:Ehrlichia,Neo-rickettsia,Neoehrlichia,Wolbachia,Aegyptianella iXenohaliotis (Rymaszewska i Grenda, 2008.). Bak-terijske vrste iz rodaAnaplasma jesu pleomorfne,nepokretne, gram-negativne i obligatne unutarsta-nične bakterije koje parazitiraju u različitim krvnimstanicama sisavaca, poput eritrocita, trombocita,monocita,makrofaga ineutrofila.Osimtogamoguinficirati i endotelne stanice. Sve bakterijske vrsteporodice Anaplasmataceae umnažaju se u vakuo-lama citoplazme inficirane stanice te unutar njihstvaraju inkluzije. U mikroskopskom vidnom poljuinkluzijeizgledajupoputduda,pasupremanjegovulatinskomnazivudobileimemorula(Pruneauisur.,2014.).Morulesuveličine2–5μmisadržavajuoko100elementarnihtjelešaca(Bauerfeindisur.,2016.).

A. phagocytophilum najčešće inficira granuloci-te,anjezinajeprisutnostutvrđenauprogenitorskimstanicama koštane srži i endotelnim stanicama, ukojimastvara,kaoiugranulocitima,tipičneinkluzije


37


(Rikihisa,2011.).Nakoninfekcijeobolijevajukonji,psiimačke,bolestsenazivaanaplazmoza,upreživačakrpeljnagroznica,auljudihumanagranulocitnaana-plazmoza.A. platys inficira trombocite te uzrokujecikličku trombocitopeniju u pasa, dok se A. bovis najčešćeumnažaumonocitimagovedateserazvijaklinička slika monocitne anaplazmoze. A. centrale, A. marginale i A. ovis primarno inficiraju eritrocite.A. centrale uzrokuje samoblaguanemiju preživačatesemožeupotrijebitizaproizvodnjucjepivaprotivgoveđeanaplazmozeuzrokovanesA. marginale. A. ovisinficiraponajprijemalepreživače(Rymaszewskai Grenda, 2008.), dok najnovija otkrivena vrsta,A. odocoilei inficira trombocite jelena (Tate i sur.,2013.).Literaturnipodaciobakterijskimvrstama izrodaAnaplasmaopisujudasesojevimeđusobnora-zlikujusobziromnanjihovstupanjpatogenosti,štoutječenanjihovusposobnostpreživljavanjaurazliči-timvrstamakrpeljaidomaćina(Bownisur.2009.).Anaplazmesemoguuzgojiti in vitronastaničnimkul-turamahumanepromijelocitne leukemije ili embrijakrpelja,međutimzanjihov jeuspješanuzgojpotre-banduljiperiodpaseupotrebljavaprimarnouistra-živačkesvrhe(Bauerfeindisur.,2016.).

EpizootiologijaBolesti uzrokovane anaplazmama pripadaju u

skupinuvektorskihbolesti.Glavnipoznatirezervoari bakterijeA. phagocytophilumjesudivljiglodavci.Na-konulaskaA. phagocytophilumukrvotokglodavacastadijbakterijemijetrajevrlokratko,zbogčegajejošuvijekupitnanjihovaulogakaoizvorazaraze(Kata-volosisur.,1998.). UEuropiseA. phagocytophilumuglavnomprenosikrpeljimavrste Ixodes ricinus,uSAD-u I. scapularis i I. pacificus, te I. persulcatusuAziji(Woldehiwet,2010.).OsimvrstaizrodaIxodes,izolirana je i iz krpelja roda Dermacentor i Rhipi-cephalus.Nonjihovaulogauprijenosuovebakterijejošuvijeknijedovoljnoistražena(Stuenisur.,2013.).Krpeljiseinficirajuanaplazmamaprilikomhranjenjanazaraženojživotinji,itotijekomprelaskaizstadijalarveustadijnimfeiliizstadijanimfeuodraslistadij,odnosno transstadijalno (Bakken i Dumler, 2008.).ZauspješanprijenosA. phagocytophilum naživotinjukrpeljmorabitipričvršćennaživotinji,aprocespri-čvršćivanjaistabiliziranjauprosjekutrajuod24do48sati(Foggie,1951;Katavolosisur.,1998.;SykesiFoley,2013.).Osimkrpeljamehaničkijemogupre-nositimuheikomarci(Stuen,2003.),dokptice,osimmehaničkihnositelja,mogubiti irezervoari(Nelsoni Couto, 2013.). Bakterija ulazi u organizam prekokože,ugrizomkrpelja,alipostojepodaciioperoral-nojinfekcijinovorođenogteletahranjenimmlijekomeksperimentalnoinficiranemajkebakterijomA. pha-gocytophilum,teintrauterinojinfekcijijanjetačijaje

majkabilainficiranatombakterijom(Pusterlaisur.,1997.;Reppert isur.2013.).Sobziromnatodasukrpeljinajaktivnijipritemperaturiod7°Cdo18°C,bolestsepojavljujesezonski,odproljećadojeseni.Utojevrijeme,zbogčešćegboravkaljudiiživotinjau prirodi, povećana njihova izloženost krpeljima, atimeirizikodinfekcije.Anaplazmesečestopojavlju-juuendemijskimpodručjimalajmskeboreliozekojuuzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi jer se pre-nose istomvrstomkrpelja iz roda Ixodes (Cvetnić,2013.;SykesiFoley,2013.).Takođersuzabilježenei koinfekcije parazitom Babesia microti (Stańczak isur.,2004.).Dobnadispozicijaovisitćeovrstiživo-tinje,pajekodpasazamijećenodasustarijejedinkeipakneštopodložnijeinfekcijitombakterijom(Gree-ne,2012.).Mačkesuprijemljivenainfekcijucijelogaživota,stimdaliteraturnipodacinavodečešćumo-gućnost infekcijeudobiod4mjesecado13godina(Savidgeisur.,2016.),akodpreživača,govedaiovceumlađoj dobi (Cvetnić, 2013.). Iakomogu oboljetikonji svihdobnihkategorija,općenitosunainfekcijusA. phagocytophilumprijemljivijistarijiod4godine(PusterlaiMadigan,2013.).

A. platys, uzročnik cikličke trombocitopenije upasa,ulaziuorganizamslinomkrpelja,alitočannačinprijenosainfekcijejošuvijeknijeupotpunostipoznat.Smatra se da je glavni vektor krpeljRhipicephalus sanguineus iz kojega je izolirana deoksiribonuklein-skakiselinabakterijeA. platys (Ramosisur.,2014.),međutim pokušaj eksperimentalne infekcije životi-njeprekonavedenevrstekrpeljabiojebezuspješan(Simpsonisur.,1991.).Uliteraturiseosimnavedenevrstekaomogućivektoriovebakterijespominjukr-peljivrsteDermacentor auratus, Hyalomma trunca-tum, Haemaphysalis longicornis i Ixodes persulcatus(DeLaFuenteisur.,2006.;Greene,2012.).

Anaplazmoza goveda uzrokovana je vrstom A. marginale koja se prenosi na tri načina: biološki,mehanički i dijaplacentalno. Biološkim se načinomprenosi preko više od 20 različitih vrsta krpelja,uglavnom iz roda Boophilus, Dermacentor i Rhipi-cephalus, koji se zaraze hranjenjemna inficiranomdomaćinu.A. marginaleumnažaseucrijevimaižli-jezdama slinovnicama krpelja, te se dalje prenosislinomnaneinficiranuživotinju(Kocanisur.,2004.).Nadalje, u eksperimentalnim je uvjetima dokazanodanajmanje12vrstadvokrilacamožeprenijetiovubakteriju, uključujućiistajskumuhu(Stomoxys cal-citrans),osamvrstaobadaizporodiceTabanidae tetri vrste komaraca iz porodiceCulicidae (Potgieteri sur., 1981.; Hawkins i sur., 1982.; Aubry i Geale,2011.). Dvokrilci iz porodice Tabanide smatraju senajvažnijimmehaničkimvektorimazbogsvoješirokerasprostranjenostiuprirodi.Osimtogaonisečestohranenaživotinjibezprekidaiimajuvelikiusniapa-


38


ratštoimolakšavaprijenosuzročnika(Foil,1989.).Ustoseuzročnikmožeširitiijatrogeno,instrumenti-mazaraženimakrvlju(Nortonisur.,1983.).

Patogeneza Patogenezagranulocitneanaplazmozeupasajoš

uvijeknijeupotpunostirazjašnjena,apretpostavkajedajesličnapatogenezihumanegranulocitneana-plazmoze(Carradeisur.,2009.;Greene,2012.).A. phagocytophylum nakonulaskaukrvotokprihvaćase sa svojim receptorom, glikoproteinskim ligan-dom-1,napovršinuneutrofilateendocitozomulaziustanicuformirajućiendosome.Unutarendosomaumnaža se binarnom diobom te se u citoplazmistvarajumorule,kojeseegzocitozomoslobađaju izstanice.Svojimmehanizmimaovabakterijasmanju-je pokretljivost neutrofila, onemogućujući njihovusposobnostfagocitozeiprianjanjenastijenkukrvnihžila.Posljedičnoonaometamehanizamprogramira-nesmrtineutrofilatenatajnačinproduljujesvojvi-jekpreživljavanja.Osimtogamožeinficiratiendotel-nestaniceimegakariocite,alinačinnakojiseprenosiizstaniceustanicu jošuvijeknijepoznat(Carrade isur.,2009.).Nakonpropadanjaneutrofilabakterijesešireporazličitimorganimamononuklearno-fago-citnog sustava, poput slezene, jetre i koštane srži.Imunosni sustav na početku infekcije reagira proi-zvodnjomcitokina interferon-gama (IFN-γ), auka-snijojsefaziaktivirajustaničniihumoralniimunosniodgovor(Rikihisa,2011.;Greene,2012.).

Ueksperimentalnoinficiranihmačakaustanovlje-nojedanakoninfekcijedolazidostvaranjaprotutijela(NelsoniCouto,2013.),doksukodprirodnoinficira-nemačkenađenemoruleucitoplazmi(Bjoersdorffisur.,1999.).Toupućujenaimunosniodgovorkojibimogaobitiodgovoranzapojavukliničkihsimptomabolesti,alijesamapatogenezajošuvijeknepoznata.Kodkrpeljnegroznicepreživačanakonulaskabakte-rijeA. phagocytophilum u krvotok životinje ona seprihvaćanapovršinuneutrofila, endocitozomulaziu stanicu te seumnažauvakuolamacitoplazmeukojimaformiramorule(Cvetnić,2013.).Okošestogdananakon infekcijedolazidosupresije imunosnogodgovora uz nalaz limfocitopenije, neutropenije itrombocitopenije u prosječnom trajanju od dva dotri tjedna (Cvetnić,2013.).Uovacačestodolazidoperzistentneinfekcijekojanajvjerojatnijenastajekaoposljedicapromjenauantigenskimkomponentamaproteina navedene bakterije, koji na taj način ote-žavajunjezinoprepoznavanjeodstrane imunosnogsustava (Brayton i sur., 2001.). Kod konja A. pha-gocytophilum također ima tropizampremakrvnimstanicama,prijesveganeutrofilimaieozinofilima,aliiostalimfagocitimaukojimastvaramorule(Dumlerisur.,2001.).Patogenezanastankasamebolestijoš

uvijeknijeupotpunostipoznata,alisepretpostavljadabakterijainhibiraapoptozuinficiranihstanicado-maćina i suprimira imunosni odgovor. Na taj načinkonjipostajupodložnijirazličitimsekundarniminfek-cijama(Gribble,1969.;Dziegielisur.,2013.).

NakonulaskaukrvotokpasaA. platys prihvaćasezamembranutrombocitateendocitozomulaziusamustanicu,umnažasebinarnomdiobomistvara-jusemorule(Greene,2012.).Najvećibrojinficiranihtrombocitaukrvotokusenalaziupočetnoj fazi in-fekcije,kojinakonnekolikodanapočinjunaglopadatiiuzročniksevišenemoženaćiukrvnomrazmazu.Nakonpovlačenjauzročnika iz krvibroj trombocitaraste unutar referentnih vrijednosti tijekom tri dočetiridana.Periodibakterijemijeiposljedičnetrom-bocitopenijepojavljujuseuvremenskimrazmacimaod 9 do 15 dana. S vremenom se broj tih epizodasmanjuje i trombocitopenija više nije toliko izraže-na. Pad trombocita nastaje zbog izravnog ošteće-nja trombocita ili imunoposredovanog mehanizmauklanjanjatrombocita(Harveyisur.,1978.).Takođermožedoćidoblagogpadabroja leukocita,normo-citne,normokromneanemijetijekomprvogmjesecainfekcije,povećanerazineproteinaakutnefaze(CRP)tesmanjenevrijednostialbumina(Greene,2012.).

PriinfekcijigoveđiheritrocitabakterijomA. margi-nalefagocitirajuihstaniceretikuloendotelnogsusta-vadomaćina te dolazi do reinvazije eritrocita u krviikliničkeslikeanaplazmoze.Nakonpočetne infekcijedolazifazaeksponencijalnogporastabrojainficiraniheritrocitasvaka24sata.UnutareritrocitaA. margi-nalestvarainkluzije,tzv.inicijalnatjelešca.Uakutnojfazi bolestimože biti inficirano i do 70%eritrocita(Kocanisur.,2003.).Dabisepojavilikliničkisimpto-mibolesti,uzročnikmorainficiratibarem15%eritro-cita(AubryiGeale,2011.).Bezobziranadobživotinjeu trenutku infekcije i prisutnost kliničkih simptomajednominficiranogovedoostajedoživotnoinficirano.Naime,A. marginale svojimmehanizmima uspješnoizbjegavaimunosniodgovordomaćinatakodasepri-likomumnažanja stvaraju nove antigenske varijanteovebakterije.Samasebolestočitujeznakovimapo-sljedične bakterijemije koja se u prosjeku pojavljujesvakih6do8tjedanatijekomcijelogaživotainficiraneživotinje(Frenchisur.,1999.;Braytonisur.,2003.).

Klinička slika Vrijemeinkubacijekodgranulocitneanaplazmoze

pasa iznosi jedandodva tjedna.Uvećini slučajevabolestprolaziasimptomatski(SykesiFoley,2013.).Pojavakliničkeslikegotovojeuvijekposljedicaakut-ne infekcije i nastaje tijekombakterijemije, dokpo-dataka o kroničnom tijeku bolesti nema (Greene,2012.). Kod pasa kod kojih se razvije klinička slika


39


bolesti prisutne su letargija i visoka temperatura.Ostali simptomi koji semogu pojaviti jesu anorek-sija, pojačana žeđ, suhi kašalj, povraćanje, proljev,napet i bolan abdomen te otečeni i bolni zglobovi.Zbogreaktivnelimfoidnehiperplazijeiekstramedu-larne hematopoezemože doći do splenomegalije igeneraliziranelimfadenopatije.Osimtogabolestsemožeočitovati iraznimneurološkimporemećajimakaoštosuataksije,poremećajisvijestiipropriocep-cije(Carradeisur.,2009.;Greene,2012.;SykesiFo-ley,2013.).InfekcijasA. phagocytophilumnajčešćedovodidotrombocitopenije,katkadanemije, limfo-penije i neutropenije. Nalazi biokemijskih pretragakrvimoguuputitinahiperglobulinemijuihipoalbumi-nemiju(Sainzisur.,2015.).

Rjeđa pojava granulocitne anaplazmoze mača-ka može se objasniti njihovom sklonošću čestomuređivanju i lizanju, što pridonosi bržem skidanjukrpeljatestoga injihovojrjeđoj infekcijibakterijomA. phagocytophilum (Gorna i sur., 2013.). Kliničkaslikabolestiočitujeseblagimsimptomimakojina-konpočetkaterapijevrlobrzonestanu.Najčešćisuklinički simptomianoreksija,povišena temperaturai letargija,akodnekih ježivotinjazabilježeno iubr-zanodisanje(Nelson iCouto,2013.).To jenajčešćepopraćenoblagomtrombocitopenijom,akatkadsemožepojavitilimfocitoza,limfopenija,neutrofilijasaskretanjemulijevoianemija.Odbiokemijskihkrvnihparametara često se pojavljuje hiperglobulinemija(Bjoersdorffisur.,1999.;NelsoniCouto,2013.).

Inkubacijakrpeljnegroznicepreživačakodgove-daikozajeoko7dana,dokzaovceiznosiod3do13dana(Cvetnić,2013.).Najučestalijikliničkisimptomjestvisokatjelesnatemperaturakojauprosjekutra-jejedandodvatjedna.Nonapojavuiduljinutrajanjapovišenetjelesnetemperatureutjecatćevirulenci-ja određenog soja bakterije kojim je životinja infici-rana,vrsta idobživotinjetenjezin imunosnistatus(Stuen, 2003.). Uz visoku temperaturu životinja jeletargična, temože razviti respiratorne simptomepoputotežanogdisanja i kašlja,popraćeneneutro-penijomutrajanjuodjedandodvatjedna.Jedanodprvih simptoma bolesti često je padmliječnosti, agravidneživotinjemogupobaciti.Mlađeživotinjera-zvitćeblažioblikbolestisamosprolaznom,blagopovišenom temperaturom (Torina i Caracappa,2012.). Kod inficiranih životinja, međutim, čestodolazi do razvoja različitih sekundarnih infekcija,pastereloze i listerioze koje mogu završiti letalno(Cvetnić,2008.;Atif,2015.).

Vrijemeinkubacijekodgranulocitneanaplazmozekonjaiznosioko10dana.Tijekmožebitisupkliničkiiliakutni.Kliničkiznakovioviseostarostiživotinjeitije-kubolesti(Gribble,1969.;MadiganiGribble,1987.).Akutni oblik bolesti s izraženijom kliničkom slikom

češćesepojavljujeukonjastarijihod4godine.Kodnjih se razvija visoka temperatura, depresija, ano-reksija, edem distalnih dijelova ekstremiteta, ote-žanokretanje,petehijalnakrvarenjapomukozama,žutica,temožedoćiidojakihataksijasposljedičnimfrakturama.Ukonjamlađihod4godineuglavnomse pojavljuju isti, ali nešto slabije izraženi kliničkiznakovi. Povišena temperatura bez drugih kliničkihsimptomavećinomsepojavljujekodkonjamlađihodgodinudana.Granulocitnaanaplazmozakonjasma-trasesamoograničenombolesti,teuvećinislučaje-vaprolazispontanoza3do16dana(PusterlaiMa-digan,2013.).Konjikojisupreboljelibolestbitćeot-porninareinfekcijuoko20mjeseci(Cvetnić,2013.).Najčešćijeznakbolestitrombocitopenijazbogkojedolazidopetehijalnihkrvarenjanasluznicama,po-sebiceusnešupljineizubnogmesa.Osimtogamožedoćidoleukopenijesneutropenijom,anemijeižutice(PusterlaiMadigan,2013.).

UeksperimentalniminfekcijamasA. platysklinič-kisimptomicikličketrombocitopenijepasaobičnosepojavljujuurokuodosamdopetnaestdana.Kodpri-rodne infekcijebolestseuglavnompojavljujeusup-kliničkomobliku, samokatkadpopraćenablagopo-višenomtemperaturomihematohezijom,pavrijemeinkubacijenijepoznato.Kodinfekcijauzrokovanihviru-lentnijimsojevimamogusepojaviti različitinespeci-fičnisimptomikaoštosuupalasrednjeočneovojnice,blijedesluznice,petehijalnakrvarenjapokožiisluzni-cama usne šupljine, visoka temperatura, letargija,smanjen apetit i gubitak tjelesne mase. Osim togamogućesuikoinfekcijedrugimuzročnicima,kaoštosuBabesia canisiEhrlichia canis,štomožeutjecatinajačinukliničkihsimptoma(Greene,2012.).

Duljina inkubacije anaplazmoze goveda različitaje, ovisno o infekcijskoj dozi uzročnika, a u prosjekuiznosi 28 dana (Kocan i sur., 2003.). Težina kliničkihsimptoma ovisi o starosti životinje. Životinje mlađeod9mjeseci vrlo će rijetkooboljeti, dok će životinjeudobiod6mjesecido2godinestarostirazvitiblažesimptome bolesti. U rijetkim slučajevima akutni tijekbolestimože završiti uginućem životinje. Kod govedastarijihoddvijegodinebolestćeseočitovatiakutnimtijekomičestoletalnimishodom(Kocanisur.,2003.;AubryiGeale,2011.).Akutnafazabolestiobilježenajejakom anemijom, gubitkom tjelesne mase, visokomtemperaturom, padom mliječnosti i često smrću,a u gravidnih životinja može doći i do pobačaja.Laboratorijski nalazi krvi upućuju na anemiju, kojanastajezbogfagocitozeinficiraniheritrocitateserazvijaikterusa, ali bez hemoglobinemije i hemoglobinurije(DeLaFuente i sur.,2001.).Važno jenapomenutidajednominficiranogovedoostajeinficiranocijeliživottejeproblemakosetakvaživotinjadržizajednosazdra-vimživotinjama(Hairgroveisur.,2015.).


40


Patoanatomski i patohistološki nalazBudući da su bolesti uzrokovane bakterijom A.

phagocytophilumupasa imačakačestoblagogti-jeka i nisu smrtonosne, trenutačno ne postoje po-dacioopisanimpatoanatomskim ipatohistološkimpromjenama(Greene,2012.).Kodkrpeljnegroznicepreživačanajčešćeuočenepatološkepromjenetije-komrazudbejesupovećanaslezenačijajepulpanaprerezutamnocrveneboje.Osimtogamogusenaćikrvarenja na sluznicama probavnog sustava i kon-gestija bubrega (Cvetnić, 2013.). Tijekom razudbekonjauginulihodanaplazmozevidljivasupetehijalnakrvarenjaposluznicamaiedemistražnjihekstremi-teta.Uztoustanovljenjevaskulitisuskeletnommi-šićju i tetivamakojimožebitiprisutannatestisimai jajnicima (Greene,2012.;Cvetnić,2013.).Prilikomeksperimentalne infekcijepsabakterijomA. platys,eutanaziranog u početnom stadiju cikličke trom-bocitopenije, patohistološkom pretragom organautvrđenesu limfoidnahiperplazija iplazmocitozaulimfnimčvorovimaislezeni,perifolikularnakrvare-njauslezeni imultifokalnahiperplazijaKupfferovihstanicau jetri (Greene,2012.).Kodgovedauginulihodanaplazmozemogusenaći želatinozniedeminavratuilopaticama.Krvjevodenasta,amožebitipri-sutnaijakažutica.Nadalje,limfnisučvoroviotečeniislezenajepovećana,crvenosmeđebojesvlažnompulpom. Osim toga vidljiva je kongestija bubrega,srčanimišićjedegeneriran,ažučnimjehurpovećaniispunjenčvrstomžuči(Cvetnić,2008.).

DijagnostikaDijagnostikaanaplazmozatemeljisenaanamne-

zi,epizootiološkimpodacima,kliničkojslicibolestiteserološkimimolekularnimmetodama.Kaopomoć-nadijagnostičkametodaradisemikroskopskinalaztipičnih inkluzija u krvnom razmazu (Kocan i sur.,2003.;NelsoniCouto,2013.;SykesiFoley,2013.).Na granulocitnu anaplazmozu pasa trebalo bi po-sumnjatikodživotinjasvisokomtjelesnomtempe-raturomitrombocitopenijomkojeboraveuendemij-skim područjima borelioze, odnosno anaplazmoze.Kodotprilike60%pasaskliničkimsimptomimabo-lestimorulećeseuneutrofilimamoćipronaćisamouprvomtjednubolesti(Sainzisur.,2015.).Inficiranemačke mogurazviti nespecifičnesimptomebolestinatemeljukojihjeteškoposumnjatinabolestuzro-kovanubakterijomA. phagocytophilum, apronala-zakopisanihtipičnihuklopinaukrvnomrazmazuvrlojerijedak(Greene,2012.;Sainzisur,2015.).Naglipo-rasttemperaturesmatrasetipičnimznakomkrpelj-negroznicepreživača,osobitouovaca(Foggie,1951;SykesiFoley,2013.).Uakutnojfazibolestiinkluzijesemogunaćiu90%inficiranihneutrofila(Foggie,1951.;Greene,2012.).Granulocitnuanaplazmozuko-

nja teško jedijagnosticiratinatemeljukliničkeslikezbognespecifičnostisimptomabolesti(Sainz isur.,2015.).Kodkonjaćeinkluzijebitiprisutneuoko1%neutrofilaokotrećegdanabolesti,dootprilikeuoko50%neutrofilapetogdanabolesti.Dabiseposum-njalo na anaplazmozu konja, potrebno je pronaćibaremtrimoruleu inficiranimstanicama(PusterlaiMadigan,2013.).Uspješnostpronalaskamorulaumikroskopskom preparatu krvnog razmaza varirasobziromnaživotinjskuvrstu (Sainz i sur.,2015.).VažnojenapomenutidaonenisuspecifičnesamozaA. phagocytophilum,većsemogunaći ikod infek-cija drugim bakterijskim vrstama iz rodaEhrlichia,te njihova identifikacija u vidnompoljumikroskopanećebitipotvrdabolesti (Foggie, 1951.).Osimtoganalazmorulaumikroskopskompreparatu,bezupo-trebeserološkihimolekularnihmetodaudijagnosti-ci anaplazmoze, u većini slučajeva nije dovoljan zapostavljanjekonačnedijagnoze(Sainz isur.,2015.).Odserološkihmetodazadokazprotutijelanajčešćeseradeimunoenzimnitest(enzyme linked immuno-sorbent assay,ELISA),metodaneizravneimunoflu-orescencije(indirect immunofluorescent assay,IFA)ireakcijavezanjakomplementa(RVK)(Carradeisur.,2009.;Cvetnić,2013.).Zasigurnudijagnozunajučin-kovitijejekombiniratimolekularnemetodesasero-loškimpretragamakrvi(Lappinisur.,2004.).

Ukrvnomrazmazupasascikličkomtrombocito-penijommikroskopskisetakođermogunaćimoruleuinficiranimtrombocitima,međutimnedostatakta-kvepretrage jestvidljivostmorulasamouakutnojfazi bolesti. Od seroloških metoda mogu se rabitiIFA i ELISA zadokazprotutijela, ali postojimoguć-nostunakrižnereakcije izmeđubakterijaA. platys iA. phagocytophilum.Načindijagnosticiranjagoveđeanaplazmoze uzrokovane bakterijom A. marginaleovisitćeokliničkojslicibolesti.Uakutnojfazibolestse može dijagnosticirati mikroskopskim nalazominkluzija, odnosno sameA. marginale u inficiranimeritrocitima,dokuperzistentno inficiranih životinjailineposrednoprijepojavekliničkihsimptomamikro-skopskinalazmožebitinegativan.Utim jefazamanajboljerabitiserološketestovekaoštosuIFA,ELI-SA, iRVK.Također,bolestsemožedijagnosticirati ilančanomreakcijompolimeraze(polymerase chain reaction,PCR)(Kocanisur.,2003.).

Diferencijalna dijagnostikaKod pasa je diferencijalnodijagnostički potrebno

isključiti ostale krpeljno prenosive bolesti poput erli-hioze,borelioze ibabezioze (Cvetnić,2013.).Prilikompostavljanja dijagnoze kodmačaka potrebno je razli-kovati imunosnuhemolitičkuanemiju imikoplazmozuodgranulocitneanaplazmoze(Gornaisur.,2013.).Kodkonjainfekcioznaanemijakopitara,virusniarteritisko-


41


nja i encefalitisi različitih etiologijamogu imati sličnesimptomekaoianaplazmoza(Cvetnić,2013.;PusterlaiMadigan,2013.).Anaplazmozugovedatrebadiferen-cijalnodijagnostički razlikovati od babezioze i infekcijauzrokovanihbakterijamaBorrelia theileri, Haemobar-tonellasp.iEperythrozoonsp.(Cvetnić,2008.).

LiječenjeGranulocitnaanaplazmozapasanajčešćeseliječi

doksiciklinomudoziod5mg/kg,dvaputadnevnoili10mg/kgjednomdnevno,dvadotritjedna.Umjestotogantibiotikamoguserabitirifampinilevofloksa-cin.Poboljšanjeopćegstanjaživotinjevidljivojevećuprvih48satiodpočetkaliječenja.Nonepoboljšaliseopćestanje,životinjujepotrebnotestiratinadru-gekrpeljnoprenosivebolesti(Sainzsur.,2015.).Gra-nulocitnaanaplazmozamačakaliječisenaistinačinkao i kodpasa, a literaturni podaci pokazujudaseliječenjemožetrajatiod21do45dana(Bjoersdorffisur.,1999.;Savidgeisur.,2016.).Krpeljnagrozni-ca preživača liječi se parenteralno tetraciklinima udoziod5do6mg/kgtjelesnemasetijekom7do10dana(Jukić,2003.).Uslučajupreosjetljivostinate-traciklinemoguserabitirifampicin,kinoloni,sulfo-namidiitrimetoprim(Stuen,2003.;Cvetnić,2013.).Anaplazmoza se u konja liječi parenteralno oksite-traciklinima(7mg/kg)petdosedamdana(MadiganiGribble,1987.).Utežimslučajevimabolestiprepo-ručujesetekućinskaterapijaimirovanjekodkonjasizraženimataksijamaradisprečavanjamogućihpri-jeloma kostiju (Pusterla i Madigan, 2013.). Cikličkatrombocitopenijapasaliječisedoksiciklinomudoziod5do10mg/kgperoralnojednomilidvaputanadantijekom8do10dana(Greene,2012.;Sainzisur.,2015.).Goveđaseanaplazmozatakođermoželiječititetraciklinima. S obzirom na to da kod njih postojiopasnostodnastankaperzistentnihinfekcija,većijenaglasaknasprečavanjupojaveinfekcija.

Profilaksa i imunoprofilaksaBudućidaseA. phagocytophilumiA. platyspre-

nosekrpeljima,profilaksutrebausmjeritinakontro-luisuzbijanjekrpeljaupasa(Greene,2012.).Infekcijasemožespriječitiizbjegavanjemboravkanapodručji-magdjeobitavajukrpelji,detaljnimpregledomživoti-njeiuklanjanjemkrpeljateprimjenomektoparazitika(Sykes i Foley,2013.).Preživače jepoželjnookupa-tiu insekticiduneposrednoprije izgonanapašnjake(Cvetnić,2013.).Profilaksubi trebaloobveznopro-voditiodproljećado jeseni,zbognajvećeaktivnostikrpelja.Uslučajuboravkauendemijskimpodručjimaanaplazmoze,kodpasa imačakanužno jenapravitiPCR ili serološkupretragukrvi davateljaprije tran-sfuzije (Greene,2012.).Trenutačnonepostoji cjepi-

vo za bolesti u životinja uzrokovane bakterijom A. phagocytophilum iA. platys (Greene,2012.;Sainz isur.,2015.).Profilaksaanaplazmozeugovedauklju-čuje održavanje stada slobodnim od anaplazmoze,sprečavanje ijatrogenog širenja uzročnika, kontroluvektora, uporabu antibiotika i cijepljenje. Cjepiva sesmatrajunajučinkovitijiminajekonomičnijimnačinomprevencije bolesti u goveda, a postojemrtva i živacjepiva. Za njihovu proizvodnju osim A. marginalemožeserabitiimanjepatogenabakterijaA. centrale(Kocanisur.,2003.;AubryiGeale,2011.).

Literatura• ATIF,F.A. (2015):Anaplasma marginale andAna-

plasma phagocytophilum:Rickettsialespathogensofveterinaryandpublichealthsignificance.Parasi-tol.Res.114,3941-3957.

• AUBRY,P.,D.W.GEALE(2011):Areviewofbovineanaplasmosis.Transbound.Emerg.Dis.58,1-30.

• BACON,R.M.,K.J.KUGELER,P.S.MEAD(2008):Surveillance for Lyme disease - United States,1992-2006.MMWRSurveill.Summ.57,1-9.

• BAKKEN,J.S.,S.DUMLER(2008):Humangranulo-cyticanaplasmosis.Infect.Dis.Clin.NorthAm. 22, 433-448.

• BAUERFEIND,R.,A.VONGRAEVENITZ,P.KIMMIG,H.G.SCHIEFER,T.SCHWARZ(2016):Zoonoses:InfectiousDiseasesTransmissiblefromAnimalstoHumans,4thed.ASMPress,Washington,DC,str.202-206.

• BJOERSDORFF,A.,L.SVENDENIUS,J.H.OWENSJ,R.F.MASSUNG(1999):Felinegranulocyticehrlichi-osis-areportofanewclinicalentityandcharac-terisation of the infectious agent. J. Small. Anim.Pract.40,20-24.

• BOWN,K.J.,X.LAMBIN,N.H.OGDEN,M.BEGON,G.TELFORD,Z.WOLDEHIWET,R.J.BIRTLES(2009):DelineatingAnaplasma phagocytophilumecotypesin coexisting, discrete enzootic cycles. Emerg. In-fect.Dis.15,1948–1954.

• BRAYTON,K.A.,D.P.KNOWLES,T.C.McGUIRE,G.H.PALMER(2001):Efficientuseofasmallgenometogenerateantigenicdiversityintick-borneehrlich-ialpathogens.Proc.Natl.Acad.Sci.98,4130-4135.

• BRAYTON,K.A., P. F.MEEUS,A. F. BARBET,G.H.PALMER(2003):Simultaneousvariationoftheim-munodominant outer membrane proteins, MSP2and MSP3, during Anaplasma marginale persis-tencein vivo.Infect.Immun.71,6627-6632.

• CARRADE,D.D.,J.E.FOLEY,D.L.BORJESSON,J.E.SYKES(2009):Caninegranulocyticanaplasmosis:areview.J.Vet.Intern.Med.23,1129-1141.


42


• CVETNIĆ,Z.(2008):Krpeljnavrućica.U:Bakterijskeigljivičnebolestiživotinja.Medicinskanaklada,Za-greb,str.397-399.

• CVETNIĆ, Ž. (2013): Infekcije vrstama iz roda Eh-rlichiaiAnaplasma.U:Bakterijskeigljivičnezoono-ze.Medicinskanaklada,Zagreb,Hrvatskiveterinar-skiinstitut,str.92-99.

• DE LAFUENTE, J., J. C. GARCIA-GARCIA, E. F. BL-OUIN, B. R.McEWEN, D. CLAWSON, K.M. KOCAN(2001):Majorsurfaceprotein1aeffectstickinfec-tionandtransmissionofAnaplasma marginale.Int.J.Parasitol.31,1705-1714.

• DELAFUENTE,J.,A.TORINA,V.NARANJO,S.NICO-SIA,A.ALONGI,F.LAMANTIA,K.M.KOCAN(2006):Molecular characterization of Anaplasma platysstrainsfromdogsinSicily,Italy.BMCVet.Res.2,24.

• DEEPAK,D., P. PREENA,S.YADAV,R.MUKHERJEE,S.K.DIXIT(2017):Anaplasma bovis(Ehrlichia bovis)infection inaBuffalo. Int. J. LivestockRes.7, 130-133.

• DEKEUKELEIRE,M.,S.O.VANWAMBEKE,C.COCHEZ,P.HEYMAN,D.FRETIN,V.DENEYS,V.LUYASU,B.KABAMBA, A. ROBERT (2017): Seroprevalence ofBorrelia burgdorferi, Anaplasma phagocytophi-lum, and Francisella tularensis infections in Bel-gium: resultsof threepopulation-basedsamples.VectorBorneZoonoticDis.17,108-115.

• DUMLER, J.S. ,A.F.BARBET,C.P.BEKKER,G.A.DASCH,G.H.PALMER,S.C.RAY.,Y.RIKIHISA,F.R.RURANGIRWA (2001): Reorganizationofgenera inthe familiesRickettsiaceae andAnaplasmataceae intheorderRickettsiales;unificationofsomespe-cies of Ehrlichia with Anaplasma, Cowdria withEhrlichiaandEhrlichiawithNeorickettsia,descrip-tionsofsixnewspeciescombinationsanddesigna-tionofEhrlichia equiand“HGEagent”assubjectivesynonymsofEhrlichia phagocytophila.Int.J.Syst.Evol.Microbiol.51,2145-2165.

• DYACHENKO, V., N. PANTCHEV, H. J. BALZER, A.MEYERSEN,R.K.STRAUBINGER(2012):FirstcaseofAnaplasma platysinfectioninadogfromCroa-tia.Parasit.Vectors.5,49.

• DZIĘGIEL,B.,Ł.ADASZEK,M.KALINOWSKI,S.WIN-IARCZYK (2013): Equine granulocytic anaplasmo-sis.Res.Vet.Sci.95,316-320.

• FOGGIE,A.(1951):Studiesontheinfectiousagentoftick-bornefeverinsheep.J.Pathol.Bacteriol.63,1-15.

• FOIL,L.D. (1989):Tabanidsasvectorsofdiseaseagents.Parasitol.Today.5,88-96.

• FRENCH,T.W.,J.W.HARVEY(1983):Serologicdi-agnosis of infectious cyclic thrombocytopenia in

dogs using an indirect fluorescent antibody test.Am.J.Vet.Res.44,2407-2411.

• FRENCH,D.M.,W.C.BROWN,G.H.PALMER(1999):EmergenceofAnaplasma marginaleantigenicvari-antsduringpersistentrickettsemia.Infect.Immun.67,5834-5840.

• GORNA,M.,L.ADASZEK,K.POLICHT,M.SKRZYPC-ZAK,S.WINIARCZYK(2013):DetectionofAnaplas-ma phagocytophiluminacat.Vet.Med.58,39-43.

• GREENE,C.E.(2012):Infectiousdiseaseofthedogandcat,4thed.SaundersElseviers,Philadelphia,St.Louis,USA,str.254-256.

• GRIBBLE, D. H. (1969): Equine ehrlichiosis. J. Am.Vet.Med.Assoc.155,462-469.

• HAN,R.,J.YANG,Z.LIU,S.GAO,Q.NIU,M.A.HAS-SAN,J.LUO,H.YIN(2017):CharacterizationofAna-plasma ovisstrainsusingthemajorsurfaceprotein1arepeatsequences.Parasit.Vectors.10,447.

• HAIRGROVE, T., M. E. SCHROEDER, C. M. BUDKE,S.RODGERS,C.CHUNG,M.W.UETI,M.A.BOUN-PHENG (2015): “Molecular andserological in-herdprevalence of Anaplasma marginale infection inTexascattle”Prev.Vet.Med.119,1-9.

• HARVEY,J.W.,C.F.SIMPSON,J.M.GASKIN(1978):Cyclic thrombocytopenia induced by a Rickettsia-likeagentindogs.J.Infect.Dis.137,182-188.

• HAWKINS,J.A.,J.N.LOVE,R.J.HIDALGO(1982):Me-chanicaltransmissionofanaplasmosisbytabanids(Diptera:Tabanidae).Am.J.Vet.Res.43,732-734.

• JONSSON,N. N., S.W. REID (2000): Global climatechangeandvectorbornediseases.Vet.J.160,87-89.

• JUKIĆ,B.(2003):Anaplazmoze.U:Tropskezaraznebolestiživotinja.VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu,Zagreb,str.246-260.

• KATAVOLOS,P.,P.M.ARMSTRONG,J.E.DAWSON,S.R.TELFORD(1998):Durationoftickattachmentrequiredfortransmissionofgranulocyticehrlichio-sis.J.Infect.Dis.177,1422-1425.

• KOCAN, K. M., J. DE LA FUENTE, A. A. GUGLIEL-MONE,R.D.MELENDEZ(2003):Antigensandalter-nativesforcontrolofAnaplasma marginaleinfec-tionincattle.Clin.Microbiol.Rev.16,698-712.

• KOCAN, K. M., J. DE LA FUENTE, E. F. BLOUIN, J.C. GARCIA-GARCIA (2004): Anaplasma marginale (Rickettsiales: Anaplasmataceae):recentadvancesin defining host-pathogen adaptations of a tick-bornerickettsia.Parasitology.129,285-300.

• LAPPIN,M.,E.BREITSCHWERDT,W.JENSEN,B.DUN-NIGAN, J.RHA,C.WILLIAMS,M.BREWER,M.FALL(2004): Molecular and serologic evidence ofAna-


43


plasma phagocytophilum infection incats inNorthAmerica.J.Am.Vet.Med.Assoc.225,893-896.

• LINDGREN,E.,T.G.T.JAENSON(2006):Lymebor-reliosisinEurope:Influencesofclimateandclimatechange, epidemiology, ecology and adaptationmeasures.WHO.

• MADIGAN,J.E.,D.GRIBBLE(1987):Equineehrlichio-sisinnorthernCalifornia:49cases(1968-1981).J.Am.Vet.Med.Assoc.190,445-448.

• NELSON,R.W.,C.G.COUTO(2013):SmallAnimalInternal Medicine, 5thed.. Elsevier, St. Louis, Mis-souri,USA,str.1328-1329.

• NORTON,J.H.,R.J.PARKER,J.C.FORBES-FAULKNER (1983):Neonatalanaplasmosisinacalf.Aust.Vet.J.60,348.

• POTGIETER, F. T., B. SUTHERLAND, H. C. BIGGS(1981):AttemptstotransmitAnaplasma marginalewithHippobosca rufipesandStomoxys calcitrans.OnderstepoortJ.Vet.Res.48,119-122.

• PRUNEAU,L.,A.MOUMÈNE,D.F.MEYER,I.MARCELI-NO,T.LEFRANÇOIS,N.VACHIÉRY(2014):Understand-ingAnaplasmataceae pathogenesisusing“Omics”ap-proaches.FrontCellInfect.Microbiol.4,1-7.

• PUSTERLA,N.,U.BRAUN,C.WOLFENSBERGER,H.LUTZ (1997): Intrauterine infection with Ehrlichia phagocytophilainacow.Vet.Rec.141,101-102.

• PUSTERLA,N.,J.E.MADIGAN(2013):Equinegranulo-cyticanaplasmosis.J.EquineVet.Sci.33,493-496.

• RANDOLPH, S. E. (2004): Evidence that climatechange has caused ‘emergence’ of tick-borne dis-easesinEurope.Int.J.Med.Microbiol.293,37,5-15.

• RAMOS, R. A., M. S. LATROFA, A. GIANNELLI, V.LACASELLA, B. E. CAMPBELL, F. DANTAS-TOR-RES,D.OTRANTO(2014):DetectionofAnaplasma platysindogsandRhipicephalus sanguineusgroupticksbyaquantitativereal-timePCR.Vet.Parasitol.205,285-288.

• REPPERT, E., R. GALINDO,M. BRESHEARS, K. KO-CAN,E.F.BLOUIN,J.DELAFUENTE(2013):Demon-strationoftransplacentaltransmissionofahumanisolate of Anaplasma phagocytophilum in an ex-perimentally infected sheep. Transbound. Emerg.Dis.60,93-96.

• RIKIHISA,Y.(2011):Mechanismsofobligatoryintra-cellular infection with Anaplasma phagocytophi-lum.Clin.Microbiol.Rev.24,469-489.

• RYMASZEWSKA, A., S. GRENDA (2008): BacteriaofthegenusAnaplasma-characteristicsofAna-plasmaandtheirvectors:areview.Vet.Med.53,573-584.

• SAINZ,Á.,X.ROURA,G.MIRÓ,A.ESTRADA-PEÑA,B.KOHN,S.HARRUS,L.SOLANO-GALLEGO(2015):Guidelineforveterinarypractitionersoncanineeh-rlichiosisandanaplasmosisinEurope.Parasit.Vec-tors.8,75.

• SAVIDGE,C.,P.EWING,J.ANDREWS,D.AUCOIN,M.R.LAPPIN,S.MOROFF(2016):Anaplasma phago-cytophilum infection of domestic cats: 16 casesfromthenortheasternUSA.JFelineMedSurg.18,85-91.

• SIMPSON,R.M.,S.D.GAUNT,J.A.HAIR,K.M.KOCAN,W.G.HENK,H.W.CASEY(1991):EvaluationofRhipi-cephalus sanguineusasapotentialbiologicvectorofEhrlichia platys.Am.J.Vet.Res.52,1537-1541.

• STAŃCZAK, J., R. M. GABRE, W. KRUMINIS-ŁOZOWSKA, M. RACEWICZ, B. KUBICA-BIERNAT(2004):Ixodes ricinusasavectorofBorrelia burg-dorferi sensu lato, Anaplasma phagocytophilumandBabesia microtiinurbanandsuburbanforests.Ann.Agric.Environ.Med.11,109-114.

• STUEN, S. (2003): Anaplasma phagocytophilum(formerly Ehrlichia phagocytophila) infection insheep andwild ruminants in Norway: a study onclinicalmanifestation,distributionandpersistence.Doktorskadisertacija,NorwegianSchoolofVeteri-naryScience,Sandnes,Norway.

• STUEN, S., E. G. GRANQUIST, C. SILAGHI (2013):Anaplasma phagocytophilum – a widespreadmulti-host pathogen with highly adaptive strate-gies.Front.Cell.Infect.Microbiol.3,31-71.

• SYKES,J.E.,J.E.FOLEY(2013):Canineandfelineinfectious diseases. 1st ed., Elsevier, Philadelphia,USA,str.290-299.

• TATE,C.M.,E.W.HOWERTH,D.G.MEAD,V.G.DU-GAN,M.P.LUTTRELL,A.I.SAHORA,U.G.MUNDER-LOH,W.R.DAVIDSON,M.J.YABSLEY(2013):Ana-plasma odocoilei sp.nov. (familyAnaplasmatace-ae)fromwhite-taileddeer(Odocoileus virginianus).TicksTickBorneDis.4,110-119.

• TORINA,A.,S.CARACAPPA(2012):Tick-bornedis-eases in sheep and goats: Clinical and diagnosticaspects.SmallRumin.Res.106,S6-S11.

• VANDENESCH,A.,C.TURBELIN,E.COUTURIER,C.ARENA,B.JAULHAC,E.FERQUEL,V.CHOUMET,C.SAUGEON,E.COFFINIERES,T.BLANCHON,V.VAIL-LANT,T.HANSLIK (2014): Incidenceandhospitali-sationratesofLymeborreliosis,France,2004to2012.Euro.Surveill.pii:20883.

• WOLDEHIWET, Z. (2010): The natural history ofAnaplasma phagocytophilum. Vet. Parasitol. 167,108-122.


44


Sažetak

Posljednjihnekolikodesetljećapovećanajeproizvodnjamlijekaštojepraćenosmanjenomplodnošćumliječnihkrava.Čimbenicikojinajvišeutječunareproduktivnuučinkovitostjesugenetika,hranidba,otkrivanjeestrusaimetaboličkiporemećaji.Zbogpovećanjagenetskeosnovezaproizvodnjumlijekapovećani su i hranidbeni zahtjevi.Nedostatnahranidba tijekomperipartalnog razdoblja povećava

rizikodmetaboličkihporemećaja,uzrokujepadtjelesnekondicije i izraženijinegativnienergetskibalans.Sdrugestranevisokunossuhetvaripovećavabrzinumetabolizmasteroidnihhormonaštočestodovodidotihog tjeranja i smanjene izraženosti vanjskih znakova estrusa. Redovito rasplođivanje ovisi o normalnojfunkcijijajnika.Kakobirasplođivanjebilouspješno,kravamorapokazativanjskeznakoveestrusa,ovulirati,koncipirati,održatirazvojembrijatijekomgravidnostiinakrajuseoteliti.Nakonporođajamoradoćidopo-vratkacikličneaktivnostijajnikaiobnovefunkcijematernice.

Ključne riječi: krava,neplodnost,estrus,embrij

AbstractFertilityindairycowshasdeclinedinrecentdecadesasmilkproductionpercowhasincreased.Factors

crucialtodairyherdreproductiveperformancearegenetics,nutrition,matingmanagementandmetabolicdisease.Duetotheincreaseingeneticmeritformilkproduction,nutritionaldemandhasincreased.Poornutrition during the prepartum period can lead to cows at calving beingmore susceptible to increasedmetabolicdisorders,bodyconditionscorelossandamoreseverenegativeenergybalance.Ontheotherhand,highdrymatterintakeincreasesthemetabolicclearancerateofsteroidhormonesandthiscanleadtoperiodsofsuboestrusanddecreaseoestrusdetectionefficiency.Regularbreedingdependsuponthenormalfunctionoftheovaries.Inordertobreedregularly,cowshavetodisplayoestrusbehaviour,ovulate,conceive,sustaintheembryothroughgestation,calve,andaftercalvingthecowneedstoresumeovarianactivityandhaveuterinefunctionrestored.

Key words: cow,infertility,oestrus,embryo

Najčešći uzroci neplodnosti mliječnih krava

The most common causes of infertility in dairy cow

Bielen, H., T. Dobranić, D. Đuričić, I. Folnožić*

Hrvoje BIELEN, dr. med. vet., dr. sc. Tomislav DOBRANIĆ, dr. med. vet., redoviti profesor u trajnom zvanju, Klinika za porod-ništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Dražen ĐURIČIĆ, dr. med. vet., naslovni docent, Ve-terinarska stanica Đurđevac. dr. sc. Ivan FOLNOŽIĆ, dr. med. vet., docent, Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. *Dopisni autor: [email protected]


45


UvodJedanodnajvećihizazovaumodernommliječnom

govedarstvu jest progresivno smanjenje plodnostimliječnih krava. S povećanjem proizvodnje mlijekadošlojedosmanjenjaplodnostiiznatnihekonomskihgubitakakojiseponajprijeodražavajuusmanjenompostotkukoncepcije,duljemservisnomperiodu,sa-mimtimeipovećanomremontustada(Walshisur.,2011.). U budućnosti se očekuje daljnje povećanjeproizvodnjemlijekapokravitesesmatradaćebitimogućeproizvestiistukoličinumlijekasmanjimbro-jemživotinja(Santosisur.,2010.).Plodnostjeglavničimbenikkojiodređujevijekkrave.Ocjenjujesepre-ma intenzitetu rasplođivanja i duljini zadržavanja uproizvodnji (Tomašković i sur., 2007.). Neplodnost(jalovost, sterilnost) kao apsolutna nemogućnostreprodukcije u mliječnih krava je rijetka, mnogo ječešća smanjena plodnost ili subfertilnost (Parkin-son, 2009.a). Neplodnost krava i junica može bitiprivremenailistalnateprirođenailistečena.Znatnoječešćastečenasterilnostnegoprirođena.Također,neplodnost može nastati kombinacijom stečenih iprirođenihčimbenika(Tomaškovićisur.,2007.).

Uzroci neplodnosti brojni su imogubiti složeni,a dijelimo ih na infektivne, kongenitalne i funkcio-nalne(Parkinson,2009.a).Zbogvelikogbrojačim-benika i njihovih interakcija teško je odrediti točanrazlog smanjenja plodnosti posljednjih desetljeća.Ipak, istraživači su otkrili nekoliko ključnih uzrokakojitijekomreprodukcijskogciklusakravenegativnodjelujunaplodnost.Infektivniuzročnicibilisumno-go veći problem u prošlosti, a posljedica su infek-cijaspecifičnimuzročnicimapoputBrucele abortus, Campylobacter fetus, Trichomonas fetus (Parkin-son, 2009.b). Kongenitalni ili prirođeni uzroci ne-plodnostinastajuzbognepravilnostiurazvojuigrađispolnihorgana,čestosunasljedni.Tosuuglavnomrazvojneanomalijepoputaplazija ihipoplazija jajni-ka, bolesti bijelih junica, hermafroditizma, frimar-tinizma, segmentirane aplazije Mullerovih kanala icervix duplex (Steenholdt, 2007.). Pojavljuju se ri-jetkotesustogaodmalogznačenja,akakoseradio ireverzibilnim promjenama spolnog sustava, ta-kveseživotinje izlučuju.Funkcionalnioblicineplod-nosti uzrokovani su poremećajima neuroendokrineregulacije spolnog sustava. Većinom su posljedicagenetike,pogrešakauhranidbi,menadžmentaistre-sa.Najčešćerezultirajuanestrijom,slaboizraženimestrusom, poremećenom ovulacijom, izostankomovulacije, nastankom cista na jajnicima i produlje-nomlutealnomfazom(Parkinson,2009.a).

Tjelesna kondicija i negativni energetski balansNakon porođaja dolazi do početka laktacije, na-

glo se povećavaju hranidbene potrebe organizma

tekraveulazeurazdobljenegativnogenergetskogbalansa (engl. negative energy balance, NEB).NEBnastajejerjeenergijakojasepotrošizaproizvodnjumlijekaiodržavanjebazalnogmetabolizmavećaodoneunesenehranom.Osimtogautomserazdobljusmanjujeapetit,aisamjeunoshranelimitiranana-tomskomveličinomprobavnogtraktatekravemo-rajumobilizirativlastitetjelesnerezerve.Uvisoko-mliječnih pasmina energetski su zahtjevi najizraže-niji između4.i8.tjednanakonporođaja(Grummer,2007.;Walsh i sur., 2011.). NEB dovodi do gubitkatjelesnekondicije i promjenaumetaboličkim i hor-monskimpokazateljimaukrvištoznatnoutječenakasniju plodnost (Tomašković i sur., 2007.). Osimpotencijalno negativnog utjecaja na plodnost, po-većavaseirizikodsmanjenjaimunostiirazvojame-taboličkihbolesti(Rocheisur.,2009).

Zaocjenutjelesnekondicije(engl. Body Condition Score,BCS)koristimosesubjektivnommetodompro-cjenemetaboličkeenergijeuskladišteneumišićimaimasti(tjelesnerezerve)naživojživotinji.Najčešćekorištensustavocjenjivanjatemeljisenabrojčanomrasponu od 1 do 5 bodova, s preciznošću od 0,25boda.Izrazitomršavekraveocjenjujuseocjenom1,apretileocjenom5(Fergusonisur.,1994.).NEBseukravaočitujekliničkividljivompromjenomtjelesnekondicije, a optimalna tjelesna kondicija plotkinjamijenjasetijekomproizvodnogciklusa(Tomaškovićisur.,2007.).KravesniskimBCS-om(1,5–2,5)uvri-jemeteljenja ilionekojeimajuvećigubitaktjelesnekondicijetijekomranogpuerperijaimajuznatnovećipostotak anovulatornih ciklusa, smanjen postotakkoncepcijeiproduljenomeđutelidbenorazdobljeodkravasoptimalnomtjelesnomkondicijom(Snijdersisur.,2000.).Jednakojetakoplodnostpretilihkra-vasBCS-om(≥4)uvrijemeteljenjasmanjenazbogjoš slabijeg apetita i zatomanjegunosa suhe tvariuodnosunakraveuoptimalnoj kondiciji. Tako jeupretilihkravaizraženijistupanjlipomobilizacijeiduljetrajanjeNEB-a(Folnožićisur.,2015).Pryceisurad-nici(2000.)ustvrdilisudaćeekstremnevrijednostitjelesne kondicije ispod 1,5 ili iznad 4 boda gotovouvijekuzrokovatismanjenureproduktivnuučinkovi-tostiakojesamapromjenautjelesnojkondicijivaž-nija ododređene kondicije u pojedinim reprodukcij-skimrazdobljima.UskladustimFergusonje2001.ustanoviodazakravekojegube0,5do1bodBCS-apostotakkoncepcijenakonprvogosjemenjivanja iz-nosi55,9%,azaonekravekojegubevišeod1bodaBCS-aiznosi28,6%.PrematomeurazdobljunakonteljenjaimperativjeublažitiizraženostitrajanjeNEB-a,asamimtimesmanjitipadtjelesnekondicije.Pre-poručeno je da krave u vrijeme teljenja imaju BSCizmeđu2,75 i3,0,adapadBCS-a izmeđuteljenja iprvogosjemenjivanjanebudevećiod0,5boda(Cro-we,2008.).


46


Metabolički poremećajiRazdobljetritjednaprijeitritjednaposlijeporođa-

jaukravaobičnosedefinirakaoprijelaznorazdobl-je.Unjemusezbivajuglavnemetaboličkepromjeneuorganizmu,auzsvetokravesu izložene istresuzbogsamogporođaja.Uosnovisvekraveuprijela-znom razdoblju doživljavaju inzulinsku rezistenciju,gubitak apetita, lipolizu i smanjenje tjelesnemase.Nadaljesmanjujeseimunološkafunkcijadvatjednaprijeidotritjednaposlijeporođajaštorezultiratimeda se 75% reproduktivnih, metaboličkih i ostalihbolesti pojavljuje u prijelaznom razdoblju (LeBlanci sur., 2006.). Zbogvisokihmetaboličkih zahtjeva iupalnihpromjenakojesepojavljujuuperipartalnomrazdobljukravesuredovitoizloženeioksidacijskomstresu(SordilloiAitken,2009.).Ukravakojeseneuspiju prilagoditi metaboličkim poremećajima po-stoji veći rizik od acidoze,masne jetre, zaostajanjaposteljice,dislokacijesirišta,hipokalcemije,hipoma-gnezijemijeiketoze(Roche,2006.;MulliganiDoher-ty,2008.).Ovastanjarezultirajusmanjenomrepro-duktivnomučinkovitošću i ekonomskimgubicimaumljekarskojindustriji(Ouweltjesisur.,1996.).

Glavni čimbenici koji utječu na funkciju jajnikau tom razdoblju jesu inzulin, hormon rasta (GH),čimbenikrasta-Isličaninzulinu(IGF-I),glukozailute-inizacijskihormon(LH)(Roche,2006.).NEBzajednos niskom razinom glukoze, inzulinom i IGF-I blokiraizlučivanje estrogena iz dominantnog folikula, čimesesmanjujesekrecijaLHhormonaizprednjegarežn-jahipofize i odgađaovulacija (Crowe i sur.,2008.).Ovepromjeneukonačnicinegativanutjecajnapojavuprve ovulacije, rani embrionalni razvoj i smanjenjepostotkakoncepcije(Gautamisur.,2010.).Oporavakiz najniže energetske razine u visokoj je korelaciji spovratkomcikličneaktivnostijajnika(Butler,2003.).

Postpartalni anestrus u mliječnih kravaTijekom postpartalnog razdoblja mora doći do

brzeinvolucijematerniceipovratkacikličneaktivno-sti jajnika.Uvisokomliječnihkravapovratakcikličneaktivnosti jajnikaposlijeporođajamožebitikraće iliduže vrijeme odgođen, što prolongira trajanje po-stpartalnog anestrusa (Peter i sur., 2009.). Opso-merisuradnici(1998.)smatrajudavećinamliječnihkravatrebaimatiobnovljenucikličnuaktivnostjajni-kado50.dananakonporođaja,kojuslijedepravilnispolniciklusiurazmacimaodoko21dan.Zaponovnuuspostavuspolnogciklusavažnesu i odgovarajućekoncentracijeinzulina,IGF-Iiglukoze(Roche,2006.;Samardžijaisur.,2006.).Izostanakcikličneaktivno-stijajnikanastajezbogprestankastimulacijeadeno-hipofize, odnosno hipotalamusa (Tomašković i sur.,2007.). U današnje vrijeme gotovo 50% mliječnihkravaimaabnormalnepostpartalnecikluse(odčega

je10%do50%anovulatornih)kojirezultirajuprodu-ljenim servisnim periodom (Opsomer i sur., 1998.)i smanjenim postotkom koncepcije (Garnsworthy isur.,2009.).Primarniuzrokmožebitiuhranidbi,na-činudržanja,kroničnimbolestima,parazitskiminva-zijama,poremećajimamijenetvari,bolestimapapakaiekstremiteta.Takođervažnuuloguuetiologijiimajuhipovitaminoze inedostatakminerala (Tomašković isur.,2007.).Njihovajeulogadaposrednoutječunaspolnicikluskaoregulatorimijenetvari.Trojačanecisuradnici(2012.)utvrdilisudaperiovulacijskodavan-jeβ-karotenaivitaminaAmožepoboljšatifolikularnirastirazvojžutogtijelaukravasfunkcionalnomste-rilnošću.Možemorećidajeosnovnirazlogprodulje-nepostpartalneanestrijeizloženostNEB-u.Usituaci-jamanedostatkaenergijenedolazidofolikulogenezeiovulacijefolikula(Diskinisur.,2003.).OsimNEB-avažan utjecaj na povratak ciklične aktivnosti jajnikaima i paritet. Primipare su kraveosjetljivije name-taboličkistrestijekomprijelaznograzdobljateimajuznatnoduljerazdobljeodporođajadoprveovulacije(Tanakaisur.,2008.),odnosnodoprvogosjemenji-vanja (Folnožić isur.,2016.)uodnosunamultiparekrave.

Otkrivanje estrusa

Umjetno osjemenjivanje krava u pravo vrijemeključan je preduvjet dobre plodnosti (Tomaškovići sur., 2007.) No otkrivanje estrusa i pravodobnoumjetnoosjemenjivanjevelikisuizazovinafarmamamliječnih krava. Posljednjih je desetljeća došlo doznatnogpada izraženostivanjskihznakovaestrusa,aistotakoikraćegtrajanjaestrusa(Madureiraisur.,2015.).Unedavnimjeistraživanjimautvrđenapozi-tivnapovezanostizmeđuizraženostivanjskihznako-vaestrusaiplodnostikrava(Madureiraisur.,2015.;Pereiraisur.,2016.).Bitnuuloguutomeimaestro-genkojijeodgovoranzasekundarnaspolnaobilježjaiestrusnovladanježenki.Udanašnjevrijemekodvi-sokomliječnihkravautvrđenesuznatnomanjekon-centracije estrogena u odnosu na krave smanjomproizvodnjom mlijeka (Lopez i sur., 2005). Uzroknižekoncentracijeestrogenauvisokomliječnihkrava(i stoga slabijeg intenziteta i trajanje estrusa) prijesvega je umnogo većoj brzini kojom se zbivame-tabolizamsteroidnihhormona(Sangsritavongisur.,2002.),aistotakoiunižimkoncentracijamaLHiIGF-IkojejeprouzročioNEB(Diskinisur.,2003.).Nedovo-ljanestrogeniučinakuzrokujeilislaboizraženevanj-ske znakoveestrusa ili njihov izostanak takoda seneprimjećuju.Tojejedanodnajčešćihuzrokaslabijeplodnostikrava.Statističkigledanokodplotkinjakojenakon porođaja nisu osjemenjene na vrijeme 50%imatihotjeranje (Tomašković isur.,2007.).Budućidavisokomliječnekravepokazujusmanjenintenzitet


47


i trajanjeestrusa,prihvaćeno jevišemetodaotkri-vanjaestrusa.Uređaji koji se rabeuglavnompratenjihovuaktivnost(većinomhodanje)kojaseznatnopovećatijekomestrusa(Fricke isur.,2014.).Alter-nativaotkrivanjuprirodnogestrusakaopreduvjetzauspješnoumjetnoosjemenjivanjejestsinkronizacijaspolnogciklusa(Tomaškovićisur.,2007.).Novaljanaglasitidasukravekoje imaju izraženesimptomeestrusa prije umjetnog osjemenjivanja ili embrio-transfera plodnije od onih koje to nemaju (Pereirai sur., 2016.). Od ostalih uzroka slabije izraženostivanjskih znakovaestrusavažno je istaknutihranid-bu,toplinskistres,bolestipapaka,načindržanja(navezu/slobodno, podovi) i broj životinja istodobno uestrusu(Roelofsisur.,2010.).

Ciste na jajnicimaCistenajajnicimavažansuoblikdisfunkcijejajnika

ijedanodglavnihuzrokaneplodnostimliječnihkrava(Turkisur.,2011.).Upravilusutotvorbevećeod2,5cmnastaleod folikula koji nisuovulirali. Ispunjenesutekućinomiliželatinoznommasom,aperzistirajuna jednom ili oba jajnika najmanje 10 dana (Garve-rick,2007.).Nekiautoripredlažudrukčijudefinicijucista jajnika.Smatrajudasutostrukturena jajnikuvećeod 17mmkoje perzistiraju najmanje6 dana iometaju normalnu cikličnost jajnika uz odsutnostžutog tijela (Silvia i sur. 2002.). Ciste kod kojih senezbivasteroidogenezahormonskisuneaktivneineutječunaspolniciklus(Jeengarisur.,2014.).Običnosepojavljujuupuerperiju,najčešćeizmeđu30.i60.danaposlijeporođaja.Incidencijacistaukravajeoko6 – 30%, a učestalost raste sa starošću životinje(Vanholderisur.,2006.).

Ciste nastaju zbog nesklada između endokrinefunkcije adenohipofize i jajnika, a posljedica je izo-stanakovulacije. (Tomašković isur.,2007.).Većinacista(50–60%)spontanonestanedo60.danana-kon porođaja ili ih zamijene druge ciste, dokmanjipostotakperzistira (Vanholder isur.,2006.).Nasl-jednostcistamalajedoumjerena.UŠvedskojseod1954.do1974.godinesmanjilaincidencija(s10%na3%)kaorezultatselekcijebikova(Garverick,2007.).Ciste se dijele na temelju stupnja luteinizacije nafolikulinske i luteinske.Onemogubitipojedinačne imultiple. Folikularne su ciste češće, u 70% sluča-jeva,obilježava ihtankastijenka,fluktuacija,razinaP4<1ng/mL,većinakravajeuanestrusu(80%),atekmanji broj kravapokazuje estrusu nejednakimintervalima ili ima nimfomaniju. Luteinske se cistepojavljujuu30%slučajeva,običnosupojedinačne,obilježavaihstijenkadebljaod3mm,većidiošupl-jinemožebitiispunjenluteinskimtkivom,P4>1ng/mL,većinakravasluteinskimcistamajeuanestrusu(Turkisur.,2011.;Jeengarisur.,2014.).

Infekcije materniceTijekom porođaja normalno dolazi do bakterij-

skekontaminacijematernice.Utvrđenojedagotovo80 do 100% krava ima različite bakterijske izola-te u lumenumaternice prva dva tjedna nakon po-rođaja (Sheldon i sur., 2006.). Prisutnost bakterijas istodobnomsmanjenomimunošćutijekomNEB-apogodovanječimbenikunastankuinfekcijamater-niceurazdobljunakonporođaja.Najčešće izoliranepatogenebakterijetijekompuerperijasuEscherichia coli, Arcanobacterium pyogenes, Fusobacterium necrophorum, Prevotella melaninogenica, Proteus species,streptokokiistafilokoki,kojesupovezanesupalomendometrijaipurulentnimvaginalnimiscjet-kom. U otprilike 80% slučajeva imunosni sustavkravemoći će kontrolirati infekciju, a u preostalih20%razvitćeserazličiteupalnepromjeneumater-nici.Infekcijepatogenimbakterijamatijekomtritjed-na ili dulje rezultiraju nastankom kliničkih znakovaendometritisa u 15 do 20% krava (Sheldon i sur.,2009.;Bromfieldisur.,2015.).Rizikodinfekcijavećijekodblizanačkegravidnosti,mrtvorođenja,teškogporođaja izaostaleposteljice(LeBlanc,2008.).Fo-urichon isuradnici (2000.)ustvrdili suanalizirajućivećibrojistraživanjadaendometritis:• povećava prosječno trajanje servisnog perioda

za15dana• smanjujebrojgravidnihkravado150dananakon

porođajaza31%• smanjujepostotakkoncepcijeza16%

No iakosekravesendometritisomuspješno li-ječe, postotak koncepcije u njihmanji je za 20%uodnosu na zdrave krave, a 3%krava ostaje trajnoneplodnoibivajuizlučene(Sheldonisur.,2009.).

Embrionalna smrtnost Glavno reproduktivnoobilježje jajne stanice jest

njezina sposobnost oplodnje, nidacije, razvoja plo-dovihovojnicairađanjavitalnogploda(Walshisur.,2011.). U uzgojima u kojima nema spolnih zarazauzroke embrionalne smrtnosti najčešće pronalazi-moulošojkvalitetioocitaiporemećenojfunkcijien-dometrija (Tomašković i sur., 2007.). Embrionalnasmrtnostpripadauglavneuzrokesmanjeneplodno-stimliječnihkrava.MožemojupremaWalshisurad-nicima(2011.)podijelitiutristadija:

Vrlo rana embrionalna smrtnost (0. – 7. dan)Prvi tjedan gestacije vrijeme je najveće embrio-

nalnesmrtnosti.Premapodacimaizliteraturesma-trasedajesamo45do55%osjemenjihkravagra-vidnodo7.dananakonovulacije(Walshisur.,2011.).Preživljavanje embrija determinirano je različitimčimbenicima, od kvalitete oocite i spermija, pravo-


48


dobneoplodnjedouvjetaokolišaumaternici (Han-sen, 2011.). Isto tako slabija kvaliteta i veći posto-takuginućazabilježenisukodvisokomliječnihkrava(Snijders i sur., 2000.), u kravauodnosuna junice(Leroyisur.,2005.)teukravasniskomkoncentraci-jomprogesterona(DiskiniMorris,2008.).Progeste-ronneutječe izravnonaembrij, alipotičesekrecijuendometrija idaljnjirazvojembrija(Clemente isur.,2009.). Nadalje, jajovod u tom razdoblju osigura-vahranidbene tvari (ione,aminokiseline,glukozu) ičimbenikerastakojisupotrebnizarastembrija(Han-sen,2011.),ananjihovudostupnostutječuhranidbaienergetskistatuskrave(Fenwickisur.,2008.).

Rana embrionalna smrtnost (7. – 24. dan)Embrijsespuštaumaternicuizmeđu5.i7.dana

nakonoplodnje (Walsh isur.,2011.).Umaterniciseformira blastocista koja ulazi u proces elongacije iširisekrozmaterničnirog.Uvjetiokolišaumaterniciimajuključnuuloguuodređivanjukvaliteteipreživl-javanjaembrijautomrazdoblju(Hansen,2011.).Čim-benicikojiuzrokujuuginućaembrijautomstadijusuniskakoncentracijaprogesteronaiIGF-a(Leroyisur.,2008.), infekcijematernice (Sheldon i sur., 2006.),mali embriji (nedovoljna sinteza interferona tau)(Spencerisur.,2008.)ikromosomskeabnormalno-sti(5%uginućaembrija)(Peters,1996.;Walshisur.,2011.). Rana embrionalna smrtnost zbog izostankamajčinskogprepoznavanjagravidnostismatrasedamožeuzrokovatido25%uginućaembrijaumliječnihkrava(DiskiniMorris,2008.;Hansen,2011.).

Kasna embrionalna smrtnost i rana fetalna smrtnost (24. – 285. dan)

Kasna embrionalna smrtnost događa se između25. i 45. dana gravidnosti, a rana fetalna smrtnostnakon46.danagravidnostidoporođaja(Walshisur.,2011.).U istraživanjuSilke i suradnika (2002.)utvr-đenojedasuumliječnihkrava(uzmliječnostodoko7000kg)držanihuekstenzivnimpašnimsustavimauginuća embrija između 24. i 80. dana gravidnostiiznosila od 6 do 7%, s tim da se polovica uginućadogodilado42.danagravidnosti.Nokod intenzivnodržanih visokomliječnih krava (uzmliječnost odoko11000kg)gubitakizmeđu28.i98.danagravidnostiiznosioje20%(Walshisur.2011.).Timejepotvrđenodavisokalaktacijamoženegativnoutjecatinarazvojfetalnihiplacentalnihtkivaprekomehanizamapove-zanihshormonimaimetabolitimakojisupodutjeca-jem laktacije (Green i sur., 2012.). Ostali uzroci kojimoguuzrokovatineplodnost ipobačajeuovomraz-dobljujesuinfekcijebakterijama,virusima,gljivicamaiprotozoama(Givens iMarley,2008.).Zbogtoga jevažnosmanjiti izloženostkravastresorimaipatoge-nimmikroorganizmima iz okoliša kako bi se izbjeglipobačajiimrtvorođenjateladi(Walshisur.2011.).

Literatura• BROMFIELD,J.J.,J.E.SANTOS,J.BLOCK,R.S.WIL-

LIAMS, I. M. SHELDON (2015): Uterine infection:linkinginfectionandinnateimmunitywithinfertil-ityinthehigh-producingdairycow.J.Anim.Sci.93,2021-2033.

• BUTLER, W. R. (2003): Energy balance relation-ships with follicular development, ovulation andfertility in postpartum dairy cows. Livest. Prod.Sci.83,211-218.

• CLEMENTE,M., J. DE LA FUENTE, T. FAIR, A. ALNAIB,A.J.GUTIERREZ-ADAN,F.ROCHE,D.RIZOS,P.LONERGAN, (2009):Progesteroneandconceptuselongationincattle:adirecteffectontheembryooranindirecteffectviatheendometrium?Repro-duction138,507–517.

• CROWE,M.A.(2008):Resumptionofovariancy-clicityinpost-partumbeefanddairycows.Reprod.Domest.Anim.43,20-28.

• DISKIN,M.G.,D.G.MORRIS:(2008):Embryonicandearlyfoetal losses incattleandotherruminants.Reprod.Domest.Anim.43,2260-2267.

• DISKIN, M. G., D. R. MACKEY, J. F. ROCHE, J. M.SREENAN (2003): Effects of nutrition andmeta-bolicstatusoncirculatinghormonesandovarianfollicle development in cattle. Anim. Reprod. Sci.78,345-370.

• FENWICK,M.A.,S.LLEWELLYN,R.FITZPATRICK,D.A. KENNY, J. J.MURPHY, J. PATTON,D. C.WATHES(2008):Negativeenergybalanceindairycowsisas-sociatedwithspecificchangesinIGF-bindingproteinexpressionintheoviduct.Reproduction135,63-75.

• FERGUSON, J. D., D. T. GALLGON, N. THOMSEN(1994): Principal descriptors of body conditionscoreinHolsteincows.J.DairySci.77,2695-2703.

• FERGUSON,J.D.(2001):Nutritionandreproductionindairyherds.IntermountainNutr.Conf.(SaltLakeCity,2001)UtahStateUniv.Proc.Logan(65–82).

• FOLNOŽIĆ, I., R. TURK, D. ĐURIČIĆ, S. VINCE, J.PLEADIN, Z. FLEGAR–MEŠTRIĆ, H. VALPOTIĆ, T.DOBRANIĆ, D. GRAČNER,M. SAMARDŽIJA (2015):InfluenceofBodyConditiononSerumMetabolicIn-dicatorsofLipidMobilizationandOxidativeStressinDairyCowsDuringtheTransitionPeriod.Repro.Domest.Anim.50,910-917.

• FOLNOŽIĆ,I.,R.TURK,D.ĐURIČIĆ,S.VINCE,Z.FLE-GAR–MEŠTRIĆ, PREZMYSLAV SOBIECH, MARTINALOJKIĆ,H.VALPOTIĆ,M.SAMARDŽIJA (2016): Ef-fectofparityonmetabolicprofileandresumptionof ovarian cyclicity in dairy cows. Vet. arhiv 86,641-653.


49


• FOURICHON,C.,H.SEEGERS,X.MALHER (2000):Effectofdiseaseonreproductioninthedairycow:ameta-analysis.Theriogenology53,1729-1759.

• FRICKE,P.M.,P.D.CARVALHO,J.O.GIORDANO,A.VALENZA,G.LOPES,M.C.AMUNDSON(2014):Ex-pressionanddetectionofestrusindairycows:theroleofnewtechnologies.Animal8,134-143.

• GARNSWORTHY,P.C.,A.A.FOULADI-NASHTA,G.E.MANN,K.D.SINCLAIR,R.WEBB(2009):Effectofdietary-inducedchangesinplasmainsulincon-centrationsduringtheearlypostpartumperiodonpregnancy rate in dairy cows. Reproduction 137,759–768.

• GARVERICK,H.A(2007):Ovarianfollicularcysts.U:Youngquist,R.S,ThrelfallW.R.:CurrentThera-pyinLargeAnimalTheriogenology.SaundersElse-vier.St.Louis(379-383).

• GAUTAM, G., T. NAKAO, K. YAMADA, C. YOSHIDA(2010): Defining delayed resumption of ovarianactivitypostpartumanditsimpactonsubsequentreproductiveperformance inHolstein cows.The-riogenology73,180-189.

• GIVENS,M.D.,M. S.MARLEY (2008.). Infectiouscausesofembryonicand fetalmortality.Therio-genology70,270-285.

• GONG, J. G., W. J. LEE, P. C. GARNSWORTHY, R.WEBB(2002):Effectofdietaryinducedincreasesincirculatinginsulinconcentrationsduringtheear-lypostpartumperiodon reproductive function indairycows.Reproduction123,419-427.

• GREEN, J. C., J. P.MEYER,A.M.WILLIAMS,E.M.NEWSOM,D.H.KEISLER,M.C.LUCY(2012.):Preg-nancydevelopmentfromday28to42ofgesta-tioninpostpartumHolsteincowsthatwereeithermilked(lactating)ornotmilked(notlactating)af-tercalving.Reproduction143,699-711.

• GRUMMER,R.R.(2007):Strategiestoimprovefer-tilityofhighyieldingdairyfarms:managementofthedryperiod.Theriogenology68,281–288.

• HANSEN,P.J.(2011):Challengestofertilityindairycattle: fromovulation to thefetalstageofpreg-nancy.Rev.Bras.Reprod.Anim.35,229-238.

• JEENGAR,K.,V.CHAUDHARY,A.KUMAR,S.RAIYA,M.GAUR,G.N.PUROHIT (2014):Ovariancysts indairycows:oldandnewconceptsfordefinition,di-agnosisandtherapy.Anim.Reprod.11,63-73.

• LEBLANC,S.J.,K.D.LISSEMORE,D.F.KELTON,T.F.DUFFIELD,K.E.LESLIE(2006):Majoradvancesindiseasepreventionindairycattle.J.DairySci.89,1267-1279.

• LEBLANC, S. J. (2008): Postpartum uterine dis-easeanddairyherdreproductiveperformance:areview.Vet.J.176,102-114.

• LEROY, J. L., G. OPSOMER, A. VAN SOOM, I. G. F.GOOVAERTS, P. E. BOLS (2008): Reduced fertil-ityinhigh-yieldingdairycows:aretheoocyteandembryoindanger?Theimportanceofnegativeen-ergybalanceandalteredcorpus luteumfunctiontothereductionofoocyteandembryoquality inhigh-yielding dairy cows. Reprod. Domest. Anim.43,612–22.

• LEROY, J.L.M.R.,G.OPSOMER,S.DEVLIEGHER,T.VANHOLDER,L.GOOSSENS,A.GELDHOF,P.E.J.BOLS,A.DEKRUIF,A.VANSOOM(2005):Compari-sonofembryoqualityinhigh-yieldingdairycows,indairyheifersand inbeefcows.Theriogenology64,2022–2036.

• LOPEZ,H.,D.Z.CARAVIELLO,L.D.SATTER,P.M.FRICKE,M.C.WILTBANK(2005):Relationshipbe-tween levelofmilkproductionandmultipleovu-lations in lactating dairy cows. J. Dairy. Sci. 88,2783-2793.

• MADUREIRA,A.M.,B.F.SILPER,T.A.BURNETT,L.POLSKY,L.H.CRUPPE,D.M.VEIRA,J.L.VASCON-CELOS, R. L. CERRI (2015): Factors affecting ex-pressionofestrusmeasuredbyactivitymonitorsandconceptionriskoflactatingdairycows.J.DairySci.98,7003-7014.

• MULLIGAN,F. J.,M.L.DOHERTY(2008):Produc-tiondiseasesofthetransitioncow.Vet.J.176,3-9.

• OUWELTJES,W.,E.A.A.SMOLDERS,L.ELVING,P.ELDIK,Y.H.SCHUKKEN(1996):Fertilitydisordersand subsequent fertility in dairy cattle. Livest.Prod.Sci.46,213-220.

• OPSOMER,G.,M.CORYN,H.DELUYKER,A.DEKRUIF(1998): An analysis of ovarian dysfunction in highyieldingdairycowsaftercalvingbasedonproges-teroneprofiles.Reprod.Domest.Anim.33,193-204.

• PARKINSON,T.J.(2009a):Infertilityandsubfertil-ityinthecow:structuralandfunctionalabnormali-ties,managementdeficienciesandnon-specificin-fections.U:Noakes,D.E.,Parkinson,T.J.,England,G.C.W.:VeterinaryReproductionandObstetrics.SaundersElsevier.London(393-475).

• PARKINSON,T.J. (2009b):Specific infectiousdis-easescausing infertility andsubfertility in cattle.U:Noakes,D.E.,Parkinson,T.J.,England,G.C.W.:VeterinaryReproductionandObstetrics.SaundersElsevier.London(476-516).

• PEREIRA,M.H.,M.C.WILTBANK,J.L.VASCONCE-LOS(2016):Expressionofestrusimprovesfertility


50


anddecreasespregnancylossesinlactatingdairycowsthatreceiveartificialinseminationorembryotransfer.J.DairySci.99,2237-2247.

• PETER,A.T.,P.L.A.M.VOS,D.J.AMBROSE(2009):Postpartumanestrusindairycattle.Theriogenol-ogy71,1333-1342.

• PETERS,A.R.(1996):Embryomortalityinthecow.Anim.BreedAbst.64,587–598.

• PRYCE, J. E., M. P. COFFEY, S. BROTHERSTONE(2000):Thegenetic relationshipbetweencalvinginterval,bodyconditionscoreandlineartypeandmanagementtraitsinregisteredHolsteins.J.DairySci.83,2664-2671.

• ROCHE,J.F.(2006):Theeffectofnutritionalman-agementofthedairycowonreproductiveefficien-cy.Anim.Reprod.Sci.96,282-296.

• ROCHE,J.R.,N.CFRIGGENS,J.KKAY,M.WFISHER,K.JSTAFFORD,D.PBERRY(2009):Invitedreview:bodyconditionscoreanditsassociationwithdairycowproductivity,health,andwelfare.J.DairySci.92,5769-5801.

• ROELOFS, J., F. LOPEZ-GATIUS, R. H. F. HUNTER,F. J.C.M.VANEERDENBURG,C.HANZEN (2010):Whenisacowinestrus?Clinicalandpracticalas-pects.Theriogenology74,327-344.

• SAMARDŽIJAM.,T.DOBRANIĆ,S.VINCE,M.CER-GOLJ, A. TOMAŠKOVIĆ, K. ĐURIĆ, J. GRIZELJ, M.KARADJOLE, D. GRAČNER, Ž. PAVIČIĆ (2006):BeziehungzwischenProgesteronP4,IGF-I,Blutpa-rameterundzyklischerOvarienaktivitätderKüheimPuerperium.Tierärztl.Umsch.61,421-427.

• SANGSRITAVONG,S.,D.K.COMBS,R.SARTORI,L.E.ARMENTANO,M.C.WILTBANK(2002):Highfeedintake increasesliverbloodflowandmetabolismofprogesteroneandestradiol-17betaindairycat-tle.J.DairySci.85,2831-2842.

• SANTOS,J.E.,R.S.BISINOTTO,E.S.RIBEIRO,F.S.LIMA,L.F.GRECO,C.R.STAPLES,W.W.THATCHER(2010): Applying nutrition and physiology to im-prove reproduction in dairy cattle. Soc. Reprod.Fertil.Suppl.67,387-403.

• SILKE,V.,M.G.DISKIN,D.A.KENNY,M.P.BOLAND,P.DILLON,J.F.MEE,J.M.SREENAN,J.M(2002):Extent, pattern and factors associatedwith lateembryonic loss indairycows.Anim.Reprod.Sci.71,1-12.

• SHELDON, I.M., J. CRONIN,L.GOETZE,G.DONO-FRIO,H. J.SCHUBERTH (2009):Definingpostpar-tumuterinediseaseandthemechanismsofinfec-tionandimmunityinthefemalereproductivetractincattle.Biol.Reprod.81,1025-1032.

• SHELDON,I.M.,G.S.LEWIS,S.J.LEBLANC,R.O.GILBERT(2006):Definingpostpartumuterinedis-ease.Theriogenology65,1516–1530.

• SILVIA,W.J.,T.B.HATLER,A.M.NUGENT(2002):Ovarian follicular cysts in dairy cows: an abnor-malityinfolliculogenesis.Domest.Anim.Endocri-nol.23,167-177.

• SNIJDERS,S.E.M.,P.DILLON,D.M.O’CALLAGHAN,P. BOLAND (2000): Effect of geneticmerit,milkyield, body condition and lactation number on invitro oocyte development in dairy cows. Therio-genology53,981-989.

• SORDILLO, L.M., S. L.AITKEN (2009): Impactofoxidativestressonthehealthandimmunefunctionofdairycattle.Vet.Immunol.Immunopathol.128,104-109.

• SPENCER, T. E., O. SANDRA., E. WOLF (2008):Genes involved inconceptus-endometrial interac-tionsinruminants:insightsfromreductionismandthoughts on holistic approaches. Reproduction135,165-79.

• STEENHOLDTC.W.(2007):InfertilityDuetoNon-inflammatoryAbnormalitiesoftheTubularRepro-ductiveTract.U:Youngquist,R.S.,ThrelfallW.R.:CurrentTherapy inLargeAnimalTheriogenology.SaundersElsevier.St.Louis(383-388).

• TANAKA, T., M. ARAI, S. OHTANI, S. UEMURA, T.KUROIWA,S.KIM,H.KAMOMAE(2008):Influenceofparityonfolliculardynamicsandresumptionofovariancycleinpostpartumdairycows.Anim.Re-prod.Sci.108,134-143.

• TOMAŠKOVIĆ, A., Z. MAKEK, T. DOBRANIĆ, M.SAMARDŽIJA(2007):Rasplođivanjekrava i junica.VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu.Zagreb.

• TROJAČANEC, S., S. BOBOŠ, M. PAJIĆ (2012):Utjecajβ-karotenaivitaminaAnaaktivnostjajnikamliječnihkravaskroničnimfunkcionalnimsterilite-tom.Vet.Arhiv82,567-575.

• TURK,R.,M.SAMARDŽIJA,G.BAČIĆ(2011):Oxida-tive Stress and Reproductive Disorders in DairyCows.U: MarekR.E.:DairyCows:Nutrition,Fer-tilityandMilk.NovaSciencePublishers.NewYork(53-96).

• VANHOLDER, T., G. OPSOMER, A. KRUIF (2006):Aetiologyandpathogenesisofcysticovarianfol-licles indairycattle:Areview.Reprod.Nutr.Dev.46,105-119.

• WALSH, S. W., E. J. WILLIAMS, A. C. O. EVANS(2011.).Areviewofthecausesofpoorfertility inhighmilkproducingdairycows.Anim.Reprod.Sci.123,127-138.


51


Tel: + 385 (0) 43 485 914

Vaš

Insistor10 mL

kn33,33 %popust

130,00

52


Lidija MEDVEN ZAGRADIŠNIK, dr. med. vet., Zavod za veterinarsku patologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dopisni autor: [email protected]

Oralni melanom u psa

Oral melanoma in a dog

Medven Zagradišnik, L.

Sažetak

Oralnimelanomjedanjeodnajčešćihmalignihtumorauusnojšupljinipasa.Uglavnomsepojavljujeupasastariježivotnedobi,ačešćijeuonihstamnopigmentiranomsluznicom.Dijagnostikasete-meljinacitološkoj,histopatološkojiimunohistokemijskojpretrazi,aosobitsuizazovamelanotičnitumorikojicitološkiihistološkimogupodsjećatinadrugetumore.Uovomkratkomraduprikazan

jejedanslučajizprakse.

Ključne riječi:oralnimelanom,dijagnostika,pas

AbstractOralmelanoma isoneof themost frequentoralmalignant tumors indogs.Seniordogsareusually

affected.Thesetumorsaremorecommonindogswithpigmentedmucousmembranes.Diagnosisisba-sedoncytology,histopathologyandimmunohistochemistry.Anamelanotictumorrepresentsadiagnosticchallengebecauseitcanmimicdifferenttumors.

Keywords: oralmelanoma,diagnostic,dog

AnamnezaNarazudbu jedostavljenpas,križani,mužjak,11

godinastar,crneboje.Životinjajeeutanaziranazboguznapredovaleneoplastičnebolestiinepovoljnepro-gnoze.

Makroskopski nalaz prikazanjenaslikama1–4.

Patohistološki nalaz prikazanjenaslici5.

Imunohistokemijski nalaz prikazanjenaslikama6i7.

Citološki nalaz prikazanjenaslici8.

Dijagnoza:oralnimelanom

KomentarTumoriuusnojšupljiničineoko5%odukupnog

broja tumoraupasa.Oko65%psećihoralnih tu-moramaligno je. Smatra se da sumelanocitni tu-morinajčešćiodsvihmalignihoralnihtumoraupasa(Munday i sur., 2017.). Velika većina melanocitnihtumora usne šupljine pokazuje zloćudno biološkoponašanje, za razliku od melanocitnih tumora kojisepojavljujunakoži ivećinomsudobroćudni.Tisutumori neuroektodermalnog podrijetla te nastajuiz melanocita koji proizvode smeđi pigment – me-lanin (Goldschmidt iGoldschmidt,2017.).Mogubitii slabijepigmentirani iliupotpunostibezpigmenta,tzv. amelanotičnimelanomi, a istodobnohistološkimogusličitidrugimtumorima(karcinomima,sarko-mima, limfomima) što je čestodijagnostički izazov

PROVJERITE SVOJE ZNANJEStručni rad

53


(Ramos-Vara i sur., 2000.; Smedley i sur., 2011.b;Mauldin i Peters-Kennedy, 2016.; Gelberg, 2017.;Mundayisur.,2017.).Uglavnomobolijevajupsista-riježivotnedobi.Uovihtumoranijeuočenaspolnapredispozicija,ačešćesepojavljujuupasastamnijepigmentiranomsluznicom.Pasminskapredispozicijazarazvojoralnogmelanomaprimijećenajeudober-mana,minijaturnihivelikihšnaucera(Mundayisur.,2017.),škotskogterijera,erdel ibedlingtonterijera(Gelberg,2017.).Drugepasminekojesusklonera-zvoju oralnihmelanoma jesu zlatni retriver, labra-dorretriver,kokeršpanijel,iakonekiautorismatrajudabi tomoglabiti posljedica visoke zastupljenostitihpasminaunutarpopulacijepasa (Munday i sur.,2017.).

Najčešćesepojavljujunausnamaigingivi,arje-đenabukalnojsluznici,jeziku,nepcuiždrijelu(Uzalisur.,2016.).Prilikomdentalnogpregledačestoseotkriju manji, asimptomatski noduli koji su običnoveličinedo1cm,dokvećitumori(3–4cmupromje-ru)uzrokujukliničkeznakovebolesti.Većinaoralnihmelanocitnihtumorarastesesilno,alimogubitiipe-teljkastarasta.Konzistencijaimjeuglavnomtvrdoe-lastičnaosimkodtumoraspodručjimanekrozeise-kundarneupalekojisumekšekonzistencije.Nekisutumoriravnomjernocrninapovršini,aličešćeimajupodručja smanje pigmenta koja su smeđe, sive ilibijelebojekodamelanotičnihtumora(Mundayisur.,2017.). Metastaze su uglavnom pigmentirane, noimaslučajevagdjejeprimarnitumorpigmentiran,ametastazenisu,iobrnuto(Uzalisur.,2016.).

Mikroskopskiseoralnimelanomipremastaničnojmorfologijidijelenaepiteloidni,vretenasti ilimješo-vititip.Epiteloidniilipoligonalnitipsadržavapaketićeokruglastihilipoliedarnihstanicasobilnomcitoplaz-mom,dobrodefiniranihgranica isvelikomcentral-nom jezgroms jednom ili više jezgrica.Vretenastitipsadržavaizdužene,vretenastestanicesovalnomdoizduženomjezgromimalomjezgricom.Mješovititip,koji je inajčešći,obilježavajuepiteloidne ivrete-nasteneoplastičnestanice.Mnogoserjeđepojavljujespiralni/dendritični,balonizirajući,adenoidni/papilar-ni stanični tip, ili stanični tip prstena pečatnjaka, ilisvijetlih (jasnih) stanica (engl.clear cell) (Munday isur.,2017.).Tumorskesustanicečestoposloženeusnopoveilirežnjiće,apodržavaihuglavnommalako-ličinakolagenskestrome(Uzalisur.,2016.).Unutartumora rijetko može nastati koštana ili hrskavičnametaplazijaštojevažnorazlikovatiodosteosarkomailihodrosarkoma(Mundayisur.,2017.).

Slika 1. Usna šupljina, pas. Na bukalnoj sluznici s lijeve stra-ne nalazi se multinodularna svjetloružičasta do sivkasta tvorba infiltrativnog rasta; s ulceracijama i krvarenjima.

Slika 2. Podvilični limfni čvor na prerezu, pas. Metastaza oral-nog melanoma u lijevi podvilični limfni čvor (označeno bijelom

strelicom).

Slika 3. Srce, pas. Metastaze oralnog melanoma na lijevoj aurikuli i na miokardu lijeve i desne klijetke (označeno bijelim

strelicama).


54


Isto tako, visokopigmetirani tumori onemogućujuprocjenu stanične morfologije s obzirom na to damelaninskipigmentprekrivadetaljejezgre,asamimtimeiprocjenubiološkogponašanja.Stogajekodtihtumoranužnoizbjeljivanjevodikovimperoksidomili1%-tnimkalijevimpermanganatom.

Visokospecifičnaprotutijelaza imunohistokemij-sku dijagnostiku oralnih melanocitnih tumora jesuMelan-A,PNL2 , tirozin-reaktivniprotein 1 i2 (Gel-berg,2017.;Munday,2017.).Koktelkojisadržavasvačetiriprotutijelaimanajvećumogućuosjetljivostza

Slika 5. Histološki izgled tumorskih stanica oralnog melanoma u psa. Tumorske su stanice epiteloidna,

poligonalna oblika, posložene u gnjezdašca, odijeljene finom kolagenskom stromom. Jezgre su nepravilna okruglasta

oblika, vezikularna izgleda, a citoplazma je umjereno obilna, eozinofilna. U citoplazmi manjeg broja stanica vidljiv je smeđi melaninski pigment (označeno bijelom strelicom). Tumorske

stanice pokazuju znakove pleomorfizma tipa anizokarioze, anizocitoze i kariomegalije. HE, 400 x.

Slika 6. Imunohistokemijska pretraga, više od 90 % tumorskih stanica pozitivno je na Melan-A (smeđa obojenost). 200 x.

Pigmentacijajevažnadijagnostičkaznačajkaoral-nihmelanocitnihtumora,stogasevisokopigmentira-nitumorijednostavnoprepoznajumakroskopskomimikroskopskom pretragom. Iako se pojedini oralnimelanomimogudijagnosticirati citološkompretra-gom,zakonačnudijagnozutumorabezmalekoličinemelaninskogpigmentailisnjomnužnajehistopato-loškaiimunohistokemijskapretraga.Također,trebanaglasitidasecitološkompretragomzbogvarijacijauizgledutumorskihstanicatrebaizbjegavatiutvrđi-vanjebiološkogponašanjaoralnogmelanocitnogtu-mora.Iakosenijedanoralnimelanocitnitumornebitrebaoprozvatibenignim,tesepovijesnosmatrajugotovouvijekmalignim,danassepremabiološkomponašanjudijelenamalignemelanomenižegailivi-šegastupnjamalignosti (Mauldin iPeters-Kennedy,2016., Munday i sur., 2017.). Maligni se potencijalutvrđuje prema njihovu makroskopskom i histo-loškom izgledu. Melanocitni tumori nižega stupnjamalignostimanjisuirjeđesuulcerirani.Dosadašnjipregledliteraturepokazujedautvrđivanjenuklearneatipije,mitotskogindeksaiindeksaproliferacijeKi67upojedinomtumorunajdosljednijerazlikujenizakodvisokog malignog potencijala (Bergin i sur., 2011.;Uzalisur.,2016.;Mundayisur.,2017.).Melanocitnitumorimogubitiodvisokopigmentiranihpasvedoamelanotičnih, međutim brojna istraživanja poka-zuju da nepostoji povezanost izmeđupigmentacijetumora i biološkog ponašanja (Uzal i sur., 2016.).


Slika 4. Pluća, pas. Metastaze oralnog melanoma. Po plućima su vidljivi multifokalni svjetliji čvorići bež boje i tamniji, sivi čvorići. Tumorske stanice svjetlijih čvorića ne sadržavaju melaninski pigment, dok se u tamnijima nalaze tumorske

stanice s melaninskim pigmentom.

55


ovetumore (Smedley isur.,2011.;Munday,2017.),alizbogvisokihtroškovauglavnomseupotrebljava-ju pojedinačna protutijela. Kod pigmentiranih je tu-morazaprocjenuimunohistokemijskereakcije(npr.Ki67), nužno upotrebljavati crveni kromogen, kakobisepozitivnareakcijamoglarazlikovatiodsmeđegmelanina.Standardnokorištenkromogensmeđejeboje,štobiuovakvimslučajevimamoglodovestidonetočneilinemogućeprocjene.

Oralnimelanomimetastazirajuuregionalnelim-fnečvorove,anjihoko70%metastaziranaudaljenamjesta, osobito na pluća. Ti su tumori brzorastućii čestozahvaćajukost (Uzal i sur.,2016.;Munday isur.,2017.).Zaranootkrivanjemetastazamožese

Slika 8. Citološka pretraga, postmortalni otisak oralnog melanoma. Tumorske stanice okrugla su do poligonalna

oblika, pokazuju znakove anizokarioze i anizocitoze. U citoplazmi pojedinih tumorskih stanica uočavaju se

diskretne granule melanina (označeno crnom strelicom). May Grunwald Giemsa. 400 x.


učiniti punkcija limfnih čvorova, a rendgen prsnešupljinenužanjezaotkrivanjemetastazapluća.Nometastazeplućačestosumilijarneštoserendgen-skompretragomnemožeotkriti,većseotkrijetekprilikomobdukcije.Općenitosumelanocitni tumoriusne šupljine agresivniji i imaju kraće srednje vri-jeme preživljavanja od melanocitnih tumora kože(Munday i sur.,2017.).Srednjevrijemepreživljava-nja pasa s oralnimmelanomom koji nije zahvatiokost, niti su utvrđenemetastaze u limfne čvoroveidrugaudaljenamjesta,iznosiosammjesecinakonkirurškoguklanjanja.Srednjevrijemepreživljavanjazapsesoralnimmelanomombezterapije jestdvamjeseca,zaonepsekodkojihjetumorkirurškiuklo-njen, ali su prisutnemetastaze, iznosi tri mjeseca(Uzalisur.,2016.).

Kirurška ekscizija jest terapijskametoda izborazapsećeoralnemalignemelanome.Kodkirurškoguklanjanja važno je uzeti široke lateralne i dubokemargine.Akotikriterijinemogubitiispunjeniznatanjepostotakrecidivanamjestuekscizije,unatočkom-pletnomuklanjanju glavne tumorskemase. Razlogjetomuprisutnostmakroskopskineotkrivenihneo-plastičnih stanica. Također, danas se daju dodatneterapije koje uključuju ksenogeneDNK vakcine kaoi upotrebu inhibitora tirozin-kinaze (Gelberg, 2017.;Mundayisur.,2017.).

Možemozaključitidajepravodobnaipreciznadi-jagnozaključnau liječenju ivremenupreživljavanjaživotinjeoboljeleodovogatumora.

Literatura• BERGIN, I. L., R. C. SMEDLEY,D. G. ESPLIN,W. L.

SPANGLER,M.KIUPEL (2011):Prognostic evalua-tionofKi67thresholdvalue incanineoralmela-noma.Vet.Pathol.48,41-53.

• GELBERG,H.B.(2017):AlimentarySystemandthePeritoneum,Omentum,Mesentery,andPeritonealCavity.U:Pathologicbasisofveterinarydisease.6thed.(Zachary,J.F.,ur.),St.Louis,Missour,Else-vier.str.324-411.

• GOLDSCHMIDT,M.H.,K.H.GOLDSCHMIDT(2017):EpithelialandMelanocyticTumorsoftheSkin.U:Tumors inDomesticAnimals.5th ed. (Meuten,D.J.,ur.),Ames,Iowa,JohnWiley&SonsInc.str.88-141.

• MAULDIN, E. A., J. PETERS-KENNEDY (2016): In-tegumentarySystem.U:Jubb,Kennedy,andPalm-er’sPathologyofdomesticanimals.6thed.Vol.1.(GrantMaxie,M.,ur.),ElsevierSaunders,St.Louis,Missouri.str.509-585.

Slika 7. Imunohistokemijska pretraga, više od 90 % tumorskih stanica pozitivno je na PNL2. 400 x.

56


• MUNDAY,J.S.,C.V.LÖHR,M.KIUPEL(2017):Tu-morsoftheAlimentaryTract..U:TumorsinDo-mesticAnimals.5thed.(Meuten,D.J.,ur.),Ames,Iowa,JohnWiley&SonsInc.str.499-601.

• RAMOS‐VARA, J. A., M. E. BEISSENHERZ, M. A.MILLER,G.C.JOHNSON,L.W.PACE,A.FARD,S.J.KOTTLER(2000):Retrospectivestudyof338ca-nineoralmelanomaswithclinical,histologic,andimmunohistochemical review of 129 cases. Vet.Pathol.37,597-608.

• SMEDLEY,R.C.,J.LAMOUREUX,D.G.SLEDGE,M.KIUPEL (2011a): Immunohistochemical diagnosisofcanineoralamelanoticmelanocyticneoplasms.VetPathol.48,32-40.


• SMEDLEY,R.C.,W.L.SPANGLER,D.G.ESPLIN,B.E.KITCHELL,P.J.BERGMAN,H.Y.HO,I.L.BERGIN,MKIUPEL(2011b):Prognosticmarkersforcaninemelanocyticneoplasms:acomparativereviewofthe literature and goals for future investigation.VetPathol.48,54-72.

• UZAL, F. A., B. L. PLATTNER, J. M. HOSTETTER(2016):AlimentarySystem.U:Jubb,Kennedy,andPalmer’s pathologyof domestic animals. 6th ed.Vol.2.(GrantMaxie,M.,ur.),ElsevierSaunders,St.Louis,Missouri.str.407-508.

Virocid®

• Najučinkovitijidezinficijensnasvijetu (baktericidno,fungicidnoivirucidnodjelovanje)

• Dokazanodjelotvoranna AFRIČKU SVINJSKU KUGU (ASK)ukoncentraciji0,25%(testiraoeuropskireferentnilaboratorijzaASKuMadridu)

• Siguranzaživotinjskenastambe,materijale,čizme,alate,transportnasredstva

www.buteo.hr•01/4650-326

57


Sažetak

Obdukcijaslonovavrlojezahtjevanzadataktejeizazovzaobducente,ponajprijezbogtehničkihpro-blemakoji jeprateuzrokovanihveličinom lešine.Ništamanji izazovnijemogućikontakts infek-tivnimpatogenimaskojimaobducentmožedoćiudodirprilikomzahvata.JedanjeodrecentnijihprimjerarazmjernočestouvrđivanjetuberkulozeuzrokovanesM. tuberculosis uslonova.Uovom

pregledu,koristećiseijednimslučajemiznašeprakse,osvrnulismoseprijesveganatehničkekarakteristi-kerazudbeslonakaoinazaštitnemjerevezanezasigurnostobducenta.

Ključne riječi: razudba,slon

AbstractNecropsyofanelephantisaverydemandingtaskwhichrepresentsarealchallengefortheperforming

pathologist.Thisismainlyduetothetechnicalproblemswhichareassociatedwithsuchanecropsy,sim-plycausedbythegreatsizeofthecadaver.Anequally importantchallengeisthepotentialcontactwithinfectiouspathogenswhichapathologistmayencounterduringthistask.AnotableandcommonexampleinrecenttimesistuberculosiscausedbyM. tuberculosis inelephants. Inthispaper,usingonecasefromourarchives,wepresentthetechnicalcharacteristicsofthenecropsyprocedureinelephants,butalsogivegeneralguidelinesregardingthesafetyoftheperformingstaff.

Key words: necropsy,elephant

Obdukcija slonova

Elephant necropsy

Grabarević, Ž, I. Conrado Šoštarić-Zuckermann*, M. Hohšteter

Dr. sc. Željko GRABAREVIĆ, dr. med. vet., reodoviti profesor u trajnom zvanju, dr. sc. Ivan CONRADO-ZUCKERMANN, dr. med. vet., docent, dr. sc. Marko HOHŠTETER, dr. med. vet., izvanredni profesor, Zavod za Patološku anatomiju, Veterinar-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. *Dopisni autor: [email protected]

Obdukcija najvećih kopnenih sisavaca uvijek jeizazovzaobducente,itonesamozbogmogućiheg-zotičnihbolestinego izbogtehničkihproblemakojije prate, a koji su uzrokovani veličinom životinje. Sobziromnatodasmonekolikoputaimalibiliprilikuseciratislonove,uovomečlankuželimprenijetisvo-je iskustvo imetodekojimasmoseslužiliprilikomrazudbe.Mislimdaovajčlanakmožebitiodkoristisvima koji planiraju svoju profesionalnubudućnostprovesti bilo u zoološkimvrtovimabilo u specijali-ziranim udrugama koje se bave zaštitom zdravljadivljihživotinja.

Prije svega, valja reći da seobdukcija slonovauvelikojvećinislučajevanaterenuneprovodikaopot-puna razudba, nego se obavlja nepotpuna razudbapri kojoj se uzimaju uzorci tkiva i tjelesnih tekućinazalaboratorijskepretrage.Razlogzatojevišenegoočit.Potpunarazudbavrločestozahtjevaopremu istručnjake koji u aktualnoj situaciji nisudostupni.Uposljednje vrijeme zbog uvrđivanja tuberkuloze uslonovauzrokovanesM. tuberculosis (Mikotaisur.,2000,Murphreeisur.,2011),zbogčegajeovavrstasvrstana u prenositelje tuberkuloze u ljudi, pojavilisusestručninapucikakoobaviti razudbu i kakose


58


zaštititi odmoguće infekcije (McManamon i Terrell,Elephant Postmortem Examinationa). To se uglav-nom odnosi na SAD gdje je TBC slonova i utvrđen,i to u zoološkim vrtovima, dok u je divljih životinjatuberkulozaekstremnorijetkapojava.Dapače,danassedržidaseovdjeradioantropozoonozi,odnosnobolestikojusuljudi(posjetitetelji,timaritelji,čuvariitd.)prenijelinaslonoveikojitakomogupostatiizvorinfekcije.ValjaistaknutidaseuSAD-uneprovodiob-veznocijepljenjeljudiprotivTBC-a.Usvakomslučaju,tojedovelodotogadaameričkizoološkipatolozipri-likomrazudbeslonovapreporučujuposebne zaštit-nemjere(plastičniskafanderisasvojomumjetnomventilacijom)kojimasesprečavamogućaaerogenainfekcija. U Hrvatskoj dosad nije utvrđena tuberku-loza slonova tako da ni navedene zaštitnemjere, usklopuopćeepidemiološkesituacije,nisunužne.

Štosetičetehnikeobdukcije,preporučujesedaseonaobavidokjelešinaulijevombočnompoložaju,akojeuopćemogućestaviti je u taj položaj.Naravnodasepreporučujeobdukcijuobavitiurazudbenojdvoranikojamožeprimititakovelikulešinu.Akoseradioob-dukcijinaterenu,ondabiprijetrebalo iskopativelikupravokutnuudubinus jednomstranicomkoja jepre-tvorena u silaznu rampu kojomkamion lešinumožedovestiuudubinu.No iu jednom iudrugomslučajupotreban je kamion s opremomkojamožeosiguratitransport,utovariistovartakovelikeživotinje(sl.1).

Sekcijaslonaposebnojezahtjevnaipotrebnaje,osim poznavanja anatomije i patologije, i posebnapriprema obducenata. Prema američkom naput-ku za sekciju nužno je prvo utvrditi tim obducena-ta, vođu tima i zatimnapraviti plan sekcije. Premaistomnaputkuzapotpunuobdukcijunužanjetimod10do20ljudi,avijemepotrebnozarazudbuje5do6sati.Osimstručnjakautimusudjelujuipomoćnicizaduženizapreuzimanjeuzoraka,fotodokumentaci-juiasistiranjepriraduštouključujeiosobezaduže-nezapisanjezabilješkiopatološkimnalazima.Tako-đer se odposebneopremepreporučuje imotornalančanapilazaotvaranjeglaveirezanjerebara.Odopremejenužnoimatiopremaobducentazarazud-bu,formalin,posudezafiksiranjetkivauformalinu(trebavoditiračunadamaksimalnadebljinauzorkaneiznosivišeod1cm),sterilneepruvetezapohra-nusvježihuzorakazabakteriološku iPCRpretragute,naravno,višenoževakojisemoguoštrititijekomsekcije.Posebnupažnjutrebaobratitinanalazgra-nulomatoznihpromjenapoplućimakojeupućujunamogućnost tuberkuloznih promjena. U takvim slu-čajevima razudbu treba odmahprekinuti, bez rasi-jecanjapluća,inastavitijekadseobducentiopremepunomzaštitnomopremomprotivmogućeaeroge-

Slika 1. Istovar lešine slona s kamiona pomoću dizalice.

Slika 2. Egzenteracija organa slona koji je u lijevom bočnom položaju.

ne infekcije. Ističemoda jepotpunazaštitanužnauepidemiološkisusupektnimpodručjima.

Unašemsuslučajurazudbuobavilatristručnja-kaibolničar,itounutarnastambezaslonovesob-ziromnatodajesampoložajslonaonemogućiobilokakavtransportipremještaj.

Samajerazudbaobavljenaulijevombočnompo-ložaju,ametodajeuuključivalauklanjanjekožesci-jeledesnestranelešine,anakontogarezanjerebarasmotornomlančanompilom,što jeomogućilopri-stupprsnojšupljiniiegzenteracijuplućaisrca(sl.2).Vađenjeplućasloženojezbogtogaštosukodslono-vaplućasraslasunutarnjomstranomtoraksatakodaonipravupleuralnušupljinuzapravoninemaju.


59


Naravno, kao i kod drugih velikih životinja, prijeegzenteracijeorganaprsnešupljineobavljena jeeg-zenteracijacrijeva,slezene,bubregaijetredabismouopćemoglipristupitiprsnojšupljini,štojedobroopi-sanoiuudžbenicima(SabočaneciGrabarević,2016.).Tehnikapretrageorganabilajeuskladusonomkodpretragedrugihživotinja iuključivala jeopisvelićineoblika, izgled površine (boja, glatkoća, konzistencijailitvrdoće)iizgledpresjeka(punokrvnostodnosnois-cjedak,građaikoherencijailičvrstoća).

Pretraga organa obavljena je jednim dijelomin situ (želudac i crijeva), a ostali su organi izne-seni ispred obora za pregled na dnevnom i poslijeumjetnomsvjetlu.Sobziromnauočljivamakuloznai točkasta krvarenjapo slezeni (sl. 3) epikardu (sl.4) imezenterijuprvosmoposumnjali da se radi oakutnoj hemoragijskoj bolesti uzrokovanom s en-doteliotropnimherpesvirusom (Long i sur., 2016.),međutimnalaznaželucupokazao jedaseradilooautointoksikaciji uzrokovanoj s perforativnom rup-turomželuca(sl.5).

Nakrajuvaljaistaknutidvijenajvažnijepreporukezakvalitetnoobavljanjeobdukcijebilokojihegzotič-nih životinja, uključujući i slona. Prvo, prije sekcijetrebasedetaljnoupoznatisanatomskim ifiziološ-kimtehistološkimspecifičnostimaodređenevrste.Drugo,svakakosetrebapodrobnoupoznatisnajče-šćeopisanimpatološkimlezijamaopisanihutevrste(proučitiliteraturu).

Literatura• Elephant tag/ssp research and necropsy proto-

col,2018,učitanosa http://www.aphis.usda.gov/animal_welfare/downloads/elephant/Postmor-tem%20Exam%20Procedures.pdf.

• LONG,S.Y.,E.M.LATIMER,G.S.HAYWARD(2016):Review of Elephant Endotheliotropic Herpesvi-rusesandAcuteHemorrhagicDisease.ILARJ.56,283-296.

• MIKOTA,S.K.,R.S.LARSEN,R.J.MONTALI(2000):Tuberculosis in elephants in North America. ZooBiol.19,393-403.

• MURPHREE, R., J. V.WARKENTIN, J.R. DUNN,W.SCHAFFNER,T.F.JONES(2011): Elephant-to-Hu-manTransmissionofTuberculosis,2009.Emerg.Infect.Dis.17,366-371.

• SABOČANEC R. i Ž. GRABAREVIĆ (2016): Osnoverazudbe domaćih životinja. Medicinska naklada,Zagreb.

Slika 4. Slezena – vidljiva točkasta i makulozna krvarenja po kapsuli.

Slika 5. Želudac – ruptura

Slika 5. Srce – vidljiva točkasta i makulozna krvarenja po epikardu.


6160


Administrativne ideje o osnivanju, osnivanje Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, njegova gradnja i početni problemi u radu

Administrative ideas regarding the foundation of the Veterinary Faculty of the University of Zagreb, its building, and initial problems in its work

Džaja, P.

Dr. sc. Petar DŽAJA, dr. med. vet., redoviti profesor u trajnom zvanju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dopisni autor: [email protected]

Sažetak

OIdejaoosnivanjuveterinarskeškolenanašimprostorimapotječejošiz1806.godine.Hrvatsko-slavonskogospodarskodruštvo1844.godinepokrećeinicijativuoosnivanjuveterinarskogučilištauZagrebu,istosepredlažei1850.naopćojskupštiniliječnika.Većinažupanija1856.godinetražiustrojenjeveterinarskeškoleuZagrebu.Hrvatskisabor28.studenoga1861.tražiuređenjeprimaljskogiveterinarskogzavoda,

dokse8.travnja1869.tražiodMedicinskogfakultetadaseosnujuučiteljskestolicezaprimaljstvoiveterinar-stvo.Hrvatskomjesaboru11.svibnja1888.danjepodnesakopotrebiosnivanjamedicinskogfakultetanakojemusetrebajupodićiZavodzaživotinjskezaraznebolesti iveterinarskoredarstvo.Uredbomod31.kolovoza1919.formiranaješkolaiizrađennacrtNaredbe.UkazomkraljaAleksandra7.prosinca1924.VisokaveterinarskaškolauZagrebupretvaraseuVeterinarskifakultetkojićeizSavskecestebitipreseljenuHeinzelovu55uZagrebu.

Ključne riječi: VeterinarskifakultetuZagrebu,osnivanje,gradnja,problemiuradu

AbstractTheideatofoundaveterinaryschoolintheregionofsouthwestEuropeoriginatedintheyear1806.In1844the

Croatian-SlavonianEconomicSocietyissuedaninitiativetoestablishaveterinarycollegeinZagrebandin1850attheGeneralCouncilofPhysicians/MedicalDoctorsthefoundationofveterinarycollegeinZagrebwasproposed.In1856mostofthedistrictsrequestedtheestablishmentofaveterinarycollegeinZagrebandbyNovember28,1861theCroatianStateAssemblyalsodemandedtheorganizationofanobstetricsandveterinarydepartment.Later,onApril8,1869themedicalfacultywasaskedtofoundateachingdepartmentforobstetricsandveteri-narymedicine.ThusbyMay11,1888theCroatianStateAssemblyreceivedarequestfortheestablishmentofamedicalfacultywhichshouldalsoincludetheorganizationofaDepartmentforInfectiousDiseasesofAnimals,andveterinarymedicalofficers/inspectors.ByaregulationofAugust31,1919theschoolwasestablishedandaDraftOrderwasdrawnup.ByorderofKingAlexanderonDecember7,1924.TheVeterinaryCollegeinZagrebbecametheVeterinaryFaculty,initiallylocatedinSavskacestaanditlatermovedtoHeinzelova55inZagreb.

Ključne riječi: VeterinaryFacultyinZagreb,foundation,building,workingproblems

USUSRET 100. GODIŠNJICIPregledni rad

6160


VincenzoDandolo (1758.– 1829.)kaogeneralniprovidurDalmacijepretvoriojezadarskugimnazijuulicejkaojezgrubudućegazadarskogsveučilišta.OnjeusvomdopisuNapoleonuod24.listopada1806.pisaoda bi bilo dobroda u graduZadrubude licejukojemubise,međuostalim,učilo iveterinarstvo(Radačić, 1973.). Hrvatsko-slavonsko gospodarskodruštvo pokreće inicijativu osnivanja veterinarskogučilištauZagrebu1844.godine,anaopćojskupštiniliječnikaHrvatske iSlavonije1850.godinepredlože-nojeosnivanjeteoretskogipraktičnogučilištazave-terinare. Već 1856. Zagrebačka, Požeška, Osječka,VaraždinskažupanijaigradZagrebšaljupredstavkenamjesništvuuZagrebuukojimatražiustrojenjeve-terinarskeškoleuZagrebu,dokseRiječkažupanijasnavedenimprijedlogomnijesložila.Hrvatskijesabor28.studenoga1861.doniočlanakCIIkojimjezaklju-čenodasepravoslavnaakademijaupotpuniosnut-komjoštrijuprofesurazaPravni,trijuzaFilozofskifakultet te uređenje Primaljskog i Veterinarskogzavoda.Od8.travnja1869.taj ječlanaksankcioni-ran,aučl.3stajalojedaseodliječničkogfakultetaimajuoživotvoriti učiteljske stolice zaprimaljstvo iveterinarstvo. Akademski senat Sveučilišta u Za-grebu11.svibnja1888.uputiojeHrvatskomsaborupodnesakdaseosnujeMedicinskifakultetukojemusetrebajupodićiZavodzaživotinjskezaraznebole-stiiveterinarskoredarstvo.Naprvojsjedniciodbora25.studenoga1918.kaočlanHrvatsko-slavonskogdruštva veterinara prof. Podaubsky obrazlaže po-

trebuosnivanjaveterinarskogfakultetauZagrebu.TajjeprijedlogupućenNarodnomvijeću,apredsjed-nikNjemčićpredaojenjegovprijepisdr.ŽivkuPetri-čiću, povjereniku za narodno gospodarstvo u vladiNarodnogvijećaitadašnjemnadzornikuzemaljskogveterinarstva dr. Ljevačiću. Na godišnjoj skupštiniHrvatsko-slavonskogveterinarskogdruštva15.stu-denoga1918.osnovanjeodborzaosnivanjeVisokeveterinarske škole. Nakon što je Narodno vijećeprimiloprijedlog,odborjepovjerioStjepanuPlasajudaizradiNacrtzakonskeosnovezaustrojenjeviso-ke školeudržavi SHSo kojemuse raspravljalonaodborskojsjednici 15.prosinca 1918.godine. Istogadanaprimilaga jeglavnaskupštinanakončegagajeodborpredaoPovjerenstvuzaprosvjetuivjerenarješavanje. Hrvatsko-slavonsko veterinarsko druš-tvo21.prosinca1918.imenovalojesvojimizaslanici-maE.Podaubskoga,dr.GabrekaiS.Plasaja.Narod-no jevijeće12.veljače1919.vratilonacrtzakonskeosnovezaustrojenjeVeterinarskeškoleuznekepro-mjene,ionjemuseponovnoraspravljalo25.veljače1919.godine.Uredbomod31.kolovoza1919.osno-vanaješkolaiizrađenjeNacrtNaredbe.Iakonijebilaozakonjena,školaseteNaredbepridržavalasvedoNaredbePokrajinske uprave zaHrvatsku i Slavoni-ju, Odjeljenja za prosvjetu i vjere od 1. rujna 1922.kojomseprivremeno izdaonaučni rad,naučnaos-novaiispitnipropisizadržavneistrogiispit.Dana3.prosinca 1919.održana je konstituirajuća skupštinanakojojjeosnovanKlubstudenataveterine.Uškol-

Slika 1. Zgrade Klinika Veterinarskog fakulteta u Savskoj cesti


6362


skojgodini 1921./22.skromnosuopremljeniZavodza histologiju i embriologiju, Zavod zafiziologiju teZavod za zaraznebolesti imikrobiologiju, a sljede-ćeškolskegodineotvorenesuKlinikazaunutrašnjebolestikopitara imesojedateKirurškaklinika iPo-liklinika (Rapić, 1969.). Tada su studenti slušali 21obveznii3neobveznapredmeta.Sljedećesugodinestudentislušali25obveznihpredmetai3neobveznapredmeta,abilo je14zavoda(Anonymous,1923.).UkazomkraljaAleksandra7.prosinca1924.Visokaveterinarska škola u Zagrebu pretvara se u Vete-rinarski fakultet (Anonymous, 1924.). Uredbom iz1936.godinestudenti suslušali38obveznihpred-metai11neobveznihpredmeta(Anonymous,1936.).Od 1954. godine bila su 23 obvezna predmeta i 3neobvezna.Danas,premabolonjskomsustavu,stu-dentislušaju63obveznai70izbornihpredmeta,odčegaje8obveznihizbornihpredmeta.

VratimosePotkivačkojškolikojumnogismatrajuzačetnicomVeterinarskogafakultetaiakojeonadje-lovalasvedo1962.godine.Sredinom19.stoljećapo-čelajeakcijaosnivanjatakveškoleuHrvatskojiSla-voniji zbog čega Hrvatsko-slavonsko namjesništvo15. listopada1856.g.zajedničkomministruunutar-njihposlovauBečuupućujepredstavkuukojojtražiosnivanjepotkivačkogtečaja.Prvizaovobilisurefe-rentzakonjogojstvoprizemaljskojvladi,konjičkika-petanAlfonsKomposcht, iveterinarJosipČerny,uzobrazloženjedauHrvatskoj iSlavoniji imaoko250000konjavrijednostioko50tisućakrunatedasetavrijednostzboglošegpotkivanjasmanjujezadobrih10%.OsnivanjejepotpomogaoišefveterinarstvauHrvatskoj dr. Radoslav Krištof. Hrvatsko-slavonskazemaljskavlada19.prosinca1885.izdajenaredbuzaustroj tečaja za obuku u potkivanju životinja,dajućijoj9000krunazanabavunamještaja iučila,aveć29.svibnja1886.donosiPravilazemaljskognaukovanjatečaja za naobrazbu u potkivanju u Zagrebu te 27.kolovoza1897. iUstrojnistatutHrvatsko-slavonskepotkivačkeškole(Vukelić iRapić, 1965.).Naredbaoosnivanjuopćinskihveterinarskihzakladaod23.si-ječnja 1887.propisivala jedasuopćinedužneosni-vatizakladeizkojihbisefinanciraloškolovanjepot-kivačaizpojedinihopćina(Anonymous,1922.).Vladaje7.ožujka1889.izdalanaredbukojomsepotkivanjeproglašuje posebnim obrtom, a mogu ga obavljatisamo osobe koje su završile javnu potkivačku ško-lu. Iste jegodineposebnomnaredbomod27. lipnja1889.vladakotarskimveterinarimanaredilada re-dovitonadzirupotkivače iotomepodnosegodišnjaizvješća(VučevacBajtiBadovinac,1995.).

Upočetkusvoga radaVisokaveterinarskaško-la(poslijeVeterinarskifakultetuZagrebu)nailazila

je napoteškoće.Prije svegamislimnaneimaštinu,manjkavost prostora, opreme, što je imalo za po-sljedice gotovo nemoguće uvjete za rad. Dodamoli tomuprepirkeokoprelaskafakultetauBeograd,štojenarušilomeđuljudskeodnose,postignutiznan-stveni inastavnirezultatibilisuzačuđenje,atoćeapostrofirati i dnevne tiskovine. Koliko je društvustalodoVeterinarskogfakulteta,njegovaopstankauZagrebu,gradnjenovogfakultetadokazsupisanjadnevnihtiskovinaotimtemama,itouvišenavrata.Dijeljenje prostorija u Savskoj s Potkivačkom ško-lom, dugogodišnje neuspješno istjerivanje stanaraizprostorija fakulteta,uz lošeuvjeterada ikronič-nimanjakprostora,prinijelojedauvjetipostanujošlošiji.Kadjenapokon,uzsilnonastojanje,donesenaodlukadasefakultetpreselinadrugulokaciju,izno-simopisanjearhitektaprof.Vrkljanaonačinuivre-menu izgradnjepojedinihsegmenataVeterinarskogfakultetauHeinzelovojulici.

Ureferatuizrujna1983.godineprof.Vrkljanpišeda ga je jedne večeri profesor brodograđevinskogodjelaSortaposjetionaRoosweltovutrgutegaza-molio da ode kod dekana Veterinarskog fakultetaprof.Bosnićajerveterinariimajuzamisaodapripre-megradnjunovogfakultetateimjepotrebnostruč-notehničkolicedaihsavjetuje.

Sutradanjeposjetiodekanaprof.Bosnićakojigaje izvijestioosvojojželji ikojimu jerekaodaobiđesve profesore te vidi njihove želje, kako bimogaorećikolikiprostortreba.NakontogaćesepoduzetiakcijakodgradaiSveučilišta.Arhitektjezatimpred-ložioosnivanjegrađevinskogodbora.

Za cijelo tovrijemeVijeće sebaviloosiguranjemzemljištazaizgradnju,dabisenakoncuosiguraloonoizmeđuprugeiSavskeceste,štojekonačno1936.ot-paloiVijećeseopredijelilozazemljištenaMaksimir-skojcesti,kojejepripadaloPoljoprivrednomfakulte-tuikojejeiprijebilounekimkombinacijama.

Gradski regulatorniodborodobrio je 120x250mzemlje južnoodcestenadobruPoljoprivrednogfakulteta.NapročeljuuzMaksimirskucestuprojek-tiranajeglavnazgrada,aizanje,okovelikogdvori-štastrijemomnizalisusesviostaliobjekti.

NoAgronomskifakultetnijebiooduševljentimedaodstupizemljište,aisimpatijeveterinarabilesusvemanje,jerjetramvajzavršavaosvojputdoMak-simirskogparka,aondajetrebalogaziticestombeznogostupa1kmdoulazaufakultete.Autobusitadanisu vozili, a jedini profesor koji je imao automobilbio je prof. Sakar.Nakondogovora sGradskim re-gulatornimodjelomizborjepočetkom1938.godinepaonazemljišteuHeinzelovojulicikoje je,zarazli-kuodMaksimirskekojajebilapremaprednjojfronti


6362


uskaiduboka,biloplitkoiširoko.Nauvidsuizašlion,prof.Babić iarh.Hribar.Naprvojsjednicigradskogzastupstva 1938. godine darovnim je ugovorompredano zemljište bez ikakve odštete. 1937./38. ubudžetskizakonunesen jekreditod25milijunadi-nara,odčega jeVeterinarskomfakultetupripalo8milijunadinara.

Odmah je pristupio izradi građevinskog elabo-ratakoji jepregledaniodobrenuMinistarstvugra-đevinarstva u Beogradu. Banska uprava raspisalaje licitaciju igradnjuglavnezgradekoja jeotpočelausvibnju1938.,azavršena jeujesen1940.godine.Početkom1938.saSakaromodlaziuBrnoiLeipzig,a nakon povratka pristupio je razgradbi građevin-skogelaboratazadruguetapu,takodajeonanakonšto su krediti osigurani započela 1940. godine. Zavrijemerata,1942.godine,kadjegradnjaobustav-ljena,armiranobetonskiskeletsjevernihkrilabio jegotov,akrilapokrivena.Odjužnihkrilabio jedovr-šentemelj ipodrum.Uto jevrijemebiladovršenaprizemnazgradazapokusneživotinjetezastanovenamještenika,a izveden jearmiranobetonskiskeletanatomske predavaonice. Za vrijeme rata pa svedo1946.gradnja jemirovala,alisubilipripravljenisvigrađevinskielaborati,abio jeosiguran igrađe-vinskimaterijal. U početku su radili ratni zaroblje-niciNijemci tesu 1948.godinedovršena iuseljenasjevernakrila,a1952. južnakrila ianatomskapre-davaonica. Godine 1949. pristupilo se projektiranjuKirurške i porodiljske klinike, rendgena te sekcijskedvoranezavodazapatologiju.Prijetogaizabranajekomisijatrebalakrenutinazapadipregledatiposto-jeće objekte. U rujnu 1949. (teško se dobivala pu-tovnica) Rapić, Köster i on krenuli su. Prof. Kösterdobiojetrivelikesalameodserum-svinja,aimalisunaraspolaganju i1000dolara,štojetadabioveliknovac.PrvastanicabiojeBruxelles,zatimUtrecht,Kopenhagen,Stockholm,Oslo,Ghent,Lyon,Zürich,Milano,Venecija i nakon40danaosvanuli suuZa-grebupregledavši11klinika.Zemljištezaklinikebiloje južnoodteoretskihzavoda.Urbanističkimjepla-nompredviđeno da fakultet preuzme cijelo zemlji-šte,svedoprugegdjećeseizgraditiKlinikazaunu-tarnjebolesti,Centralnikliničkilaboratorij,Zavodzapatološkuanatomiju,Ambulantnaklinika,Fakultet-skaljekarna,Veterinarskiinstitut,potkivačkaškola,tvornicalijekovaikonačnođačkidom.PrijegradnjeKirurške i porodiljske klinike posjetio je München iGiessen.Gradnjajepočela1956.godine,sIndustro-gradnjom.Sredinom1957.,kadsuradovibilipriza-vršetku,VijećejeodlučilodasezbogkoncentracijenastaveunovuzgraduprivremenouseliiKlinikazaunutarnjebolestiuzmanjepreinake,jerćeseudo-

glednovrijemesagraditijužnija,novazgradaKlinikezaunutrašnjebolesti.Dotegradnjenikadnijedošlo,azemljištejeoduzetofakultetuidanotransportnompoduzeću. Gradnja Zavoda za rendgen započela je1958.,kaoigradnjasekcijskedvoraneigaražakojesu trebalebitiusklopuAmbulantneklinike.Godine1959. sve su se klinikepreselile izSavske ceste, anakonadaptacijauzgraditeoretskihzavodapreselilisuseisvizavodi,osimrendgenakojisepreseliodvi-jegodineposlije(Vrkljan,1983.).

UtiskuseutovrijemepisalooVeterinarskomfa-kultetu,njegovimklinikama,radu ipotrebizagrad-njomnovogaVeterinarskogfakultetauZagrebunanovojlokaciji.

IzvješćednevnihlistovaoVeterinarskomfakulte-tuuZagrebu

U Novostima je 17. 10. 1926. g. izašao članak pod naslovom “Veterinarski fakultet i njegove

nevolje”

Strašniodnošaji–Studentiučeusmradnompo-drumu. Podvornici spavaju uz životinje. Prenošenjekadaverakrozcijelizavod-Bijedanašegospodarskeprosvjete

Upravozapanjuječinjenica,daseunašojdržaviposvećujenajmanjebašonimgranamanašeprivre-de,odkojihživi.AkozaAustro-Ugarskesvititerito-riji,kojidanastvorekraljevinuJugoslaviju,nisuimaliveterinarskogfakulteta,panikraljevinaSrbijaiCrnagora,znalosezarazloge.Kodjedneimeprijalističkoporobljavanje,akoddrugihskrajnjesiromaštvo.Alidanas,utakvojvelikojdržavi,kojaživiudobromdi-jelu od živinogojstva svake ruke, da nema čestitogveterinarskogfakulteta,tojenesamoodvelikešte-te,negojeupravonevjerovatno.Govedasvakeruke,ondakonji,koze,ovce,svinjeperad,uopćesveštouživotinjskomcarstvučinizaljudeizvorhrane,odjećeiblagostanja,izvršnoječestimepidemijamazaraznihbolesti.Godišnjepremautvrđenimpodacima,umirenahiljadegrlablagaodbedrenice,konjaodsakagijeitd. perad neprestano napada kuga, stoka. Narav-no,zaliječenježivotinjaiočuvanjeovognašegživogkapitala potrebno je i stručnih liječnika-veterinara.Ali,doksedižuveličanstvenepalate za juridističkefakultete(ŠTOJEUOSTALOMPEH)dotlesezajedanjedincativeterinarskifakultetuZagrebunedanionoštojenajpotrebnije,tetakotajfakultetprikazujenesamonašuskranjuindolenciju,negoikulturniskan-dal.Naši„prosvjetnipolitičari“svijupartijaodreda,kolikosugodvikalinašemdragomnaroduopotre-bi „gospodarskogpridignuća“ tolikogodsusvagdaizbjegavalisvakuprilikudatodokažu ineštoučine.


6564


Kakodasežigošečinjenica,dasustudentiveterineprisiljeni učiti u podrumu, vlažnome i pljesnivome,punomzagušljiva zraka, jer cijeli fakultet nemani-jedne učione. Što da se kaže kad anatomski zavodimapredavaonuzanastavuuglavnojzgradinaSav-skojcesti,alaboratorijusporednojzgradi,dalekoizaklinikenađubrištu,pasekadaverizaobukumorajuvucariti preko cijelog dvorišta u prvi kat, pri čemupomažuiprofesoriđaciipodvornici.Kakosekažeži-gošečinjenica,daklinikanemamjestazasmještanjezaraženihživotinja,aakonekodovedekonja,obolje-lognasakagiji,klinikagamora-odbitia tolikobigatrebalizastudij.Itakobimoglinizatičitavestranice,jednacrnijaoddruge,puneskandaloznihodnosananašemveterinarskomfakultetu.Dasevidikakosetaj razvijao evo par podataka. godine 1919/20 biloje48studenata,1921.god.-77,1922.god.44,1923.g.74,1924.g.-106,1925.g.-122,1926.g.-138,1926/27.god.upisalose178studenataodtihsamo64uprvisemestar.Dokdrugiuniverzitetinemajunipolovinustudenata,aimajugolemezgradezainstitute,takolaipciški na teritoriju od 72500 četvornihmetara,dotlezagrebačkinemani6000četvornihmetara,asviobjektizajednonisunitoliki,kolikibibilipotrebnizajedaninstitut.Kodnasdolazeliječniciidivesesa-nitarnimuredbama(pazapohvalusuitrebaidaljenastaviti),alidazavireuveterinarskifakultet,osta-libizaprepašteni,kaoononedavno jedanliječnik izPoljske,kojijeslučajnozalutaonaveterinarskifakul-tetizgranuosenadonimštojevidio.Nijetukrivnjaprofesora.Pisalisustotinepredstavaka,hodočastilisvimministrima,svimvladama,isvisuimdaliuzsr-dačnistisakrukemnogo-obećanja.Alizatoubudžetzamaterijalneizdatketogfakultetauvrstilismomi-lijun i 60hiljadadinaraod čega780hiljadadinaraotpadanapotrebneadaptacijezgradaibaraka.Takose dešava da nakon što je podmiren plin, ogrjev,elektra, vodovod i kupljenopar stručnih listovadanemanovca,zanabavkukemikalija.Naravno,profe-sori,sviodreda,dalisusvojevlastiteinstrumente,aonositnihparpokusnihživotinja,štoihmogukatka-dakupiti-izjeduimupodrumuštakori.Dapodvornicitogfakultetaspavajuuužasnimprostorijama-jedansaživotinjama,dajedanprivatnikvećpargodinadržiusobizaključanopokućstvosvojepunice i fakultetnemožedoćidoteprostorije-jasnoje,dajesvetoustiluovogfakulteta.Ibašzato,štosunaševladepokazaletakomalorazumijevanjazatajfakultetodtakoeminentnevažnostiizato,štoprofesoritogfa-kultetačinenadčovječanskenapore,dagabarkakotakoodrže,mi ćemosedetaljnijeovimfakultetompozabavitiunarednombroju.

U Jutarnjem listu 7. 11. 1926.g. izlazi članak „Kako izgleda naš jedini veterinarski fakultet”

Nemojtezamisliti,daćetenaćivelike imoderneučione, laboratorije, klinike opremljene sa posljed-njim tekovinama veterinarske medicine, kakve stevidjeliudrugimdržavama,rekaojegotovobojažljivojedanodgospodeprofesora,kadame jenamolbupoveoprostorijamanašegveterinarskogfakulteta.Te riječi bile su kaonekoopravdanje, nekabojazanili isprika-štali-zanešto,čemusviprofesorinašegveterinarskog fakulteta nisu nimalo krivi. Čak, tosemora unaprijed naglasiti, oni su pravi virtuozi iumjetnici,kadasuizničega(jeronoštodajedržavajeupravoništa)stvorili„en miniature“jednunaučnuustanovu,kojajeucijelojnašojkraljevinijedinaikojaimazadaćudaspremiveterinarskeliječnike.

BivšapotkivačkaškolauSavskojcestipretvorenajeuveterinarskifakultet.Predalekobiodvelo,kadabisemoralanaglašavatipotrebajednetakoveusta-noveunašojzemlji,zakojusemilijunputanaglaša-va,dajeuprvomredupoljoprivredna,seljačka.Da,predalekobidovelo,kadabisemoralopisatiotome,da je jedna takovaustanovapotrebnanašoj zemlji,jednakokaoštojepotrebanidnevniidnevnikruhilisolzahranučovjeka.Ali,pođeliseprostorijama(jertosuzaistasamoprostorije),tadaćesenasvakomkorakuopaziti,kakotajnašmladifakultetproživlja-vadanevrloteške,kojisilnopodsjećajunačovjeka,kojinemanisvagdanjekorekruha.Profesorimučepravumuku,daspremegeneracijeveterinarakojićemoćisvojimradomposlužitinarodu.

Naši institutiOvih dana površavaju se i posljednji radovi na

uređenjubujatričkeklinike(zapreživače,svinjeipe-rad)kojujeuzvrloteškeprilikeizgradioprofesorg.Rajčević, dobivši pomoć od ministarstva narodnogzdravljaiprosvjete.Itujeimaosvojihzaslugag.dr.Štampar.Kućagdjejesmještenabujatričkaklinikajeuostalomnajnovijainajbolja.Ostaliinstitutinalazesedijelomnahodnicima,adijelomuprostorijama,kojeslužeizapredavanje.Dvoranazaseciranjekadaverajemalena, takodau nju jedva stane tridesetđaka.Uzmelisepakuobzir,dajeovegodineupisanooko180novihstudenata,tadaćebitijasnosakolikimsepoteškoćamamoraraditiutojnaučnojustanovi.Nasvimstranama,odsvihsečulosamojedno.državadajemalo,gotovoništa.Borimosesanajvećimteš-koćama,adavasotomeiuvjerimo,pogledajtesamokako izgledaučiona,koja jeu istovrijeme i klupskasoba.Tozapravoinijesoba,većpodrum.

Na našem veterinarskom fakultetu uređene sugotovo sve klinike. Istina one su uređene samo u


6564


malomijedvadamoguposlužitiđacima.Nasvakomkorakuistatužaljka,istapjesma:nemasenovaca,adaimamobaremmalo…Eto,takosegovori,kaodasemolimilostinja.Državatreba,onamoradapoda-jevećubrigutojnašoj jedinojnaučnojustanovi idadadebaremnajpotrebnije,anedasejošprosjači,dasekupijednoteleilijednakokoš.

Kirurškaklinikaprof.g.Podaubskogimajednogod-ličnogpacijenta. To je državni pastuhAlun-Fen: onajisti,zbogkogaje jednaposebnakomisijaotišlauEn-glesku,platilazanjvelikestotinehiljada(takoneštookopolamilijuna) i dovela ga za priplod na državnodobrouLjubičevo.MeđutimAlen-Fennijevršioduž-nostonakokakoseočekivalo.Došlojedointerpelacijauparlamentu,konačnolijepiAlun-Fenposlanjeprofe-sorug.Podaubskom,daonkonstatira,dalimožepo-služiticiljuzakojijekupljenilisunasEnglezinasama-rili.Toćesemeđutimtekvidjeti,paakonijevrijedanonolikostotinahiljada,našinarodniociimatćeprilikedanjegovoimespomenuuNarodnojskupštini.

U glavnim linijamami smo iznesli stanje na na-šemveterinarskomfakultetu,podvlačeći činjenicu,dadržavavodivrlomalubrigu idabionatrebala imoralabitiveća.Tonijesamo intereszemlje,kojajeuprvomredupoljoprivredna,većjetouglednašezemlje.Jer,enobašprilikomposjetapoljskihliječni-ka,onisusezačudili,kadasuvidjelikakoizgledanašveterinarskifakultet,kojijejediniucijelojdržavi.Onisenikakonisumoglinačuditi,kadasupohodnicimagledali institute ikakođaci,čekajuu“repu“nared,damoguseciratikadavere.Sadanjazgradaneodgo-varaimoralabiseizgraditinova.Touprvomredu,akonećemodajednogdanasamiđaciostavenauku.

Novosti br. 119 od 1. 5. 1929.g. donose članak pod naslovom “Izgradnja klinika Medicinskog

fakulteta”Veterinarskifakultetdobio5000000din.višeu

kojemuseizmeđuostaloganavodidajeuovogodiš-njem budžetu i veterinarski fakultet dotiran s polamilijuna,višenegoprošlihgodina. Poznato jeda jeovajfakultetdotiransapolamilijunavišenegoproš-lihgodinajerjeovajfakultetnajsiromašnijiupogleduinstitutaiklinike,aiprostorijesumunedovoljne.Ve-terinarskifakultetjebiozanemaren,jerjeneprestanonadnjimvisjelopitanjepreseljenja.Međutimjeuspje-louvjeritimjerodavnefaktore,dajeupravonemogu-će,daseZagrebuoduzme taj fakultet, koji se takodugostvaraoikonačnonikouzoduševljenječitavognaroda.Dokimafakultetakojistvarajuhiperproduk-ciju, nasuprot se zaveterinarski fakultetmože rećidajejedanodnajpotrebnijih,jerseosjećamanjakodnekihhiljaduveterinara.Uposljednje4godineizašlo

je iz zagrebačkogveterinarskog fakulteta teknekih80veterinara,pasepotomnajljepševidi,kakav jenerazmjerizmeđupotrebanašeratarskeistočarskezemlje, i onoga što daje veterinarski fakultet. ZatonećedoćidoukidanjaveterinarskogfakultetauZa-grebu,većprijedoeventualnogotvaranjajošjednogveterinarskogfakultetauBeogradu.Kako jepozna-to,došlojedosporazumagledeveterinarskezakla-de, o kojoj se toliko pisalo. Zagrebački veterinarskifakultetimaojedobitisvugotovinuzakladeHrvatskeiSlavonije,tj.oko2000000dinara,dokbiseizfon-da veterinarskih pristojba isplaćivalo godišnje 500000dinarazazgradu,kojabibilakupljenazaveteri-narskidomuBeogradutroškomodnekih4000000dinara. Tako bi fakultet u svemudobio6000000dinara.Zakladajeimala8000000dinara,nu2000000suvećpotrošenana raznenadoplatke, i tosenećevraćati.Fakultetsezadovoljio isa6000000,tebitomsvotommogaoučinitivrlomnogozapo-trebenovogradnjeiuređenjeklinikeiinstituta.Među-timsadtrebadaseprovedetajsporazumkojijebiosklopljennakonferencijiministarapoljoprivrededra.OtonaFrangeša,dr.B.Ljevačićaidekanaveterinar-skogfakultetaprof.dr.sc.LovreBosnića.Fakultetjezatražio,dabise iz fonda,ukojiulazeveterinarskepristojbe,njemudavale25%,jerondajepodmaldak.Kadbijošitouspjelo,ondabigotovomogaonašve-terinarskifakultetda–živi,rasteicvate.

UdnevnomtiskuVečernji list22.10.1929. izlazičlanakNovostnaveterinarskomfakultetuuZagre-buukojemusenavodidajedržavnompomoćiuspje-lonapokon,dasenašveterinarskifakultetobogatijednom novošću- naime modernim operacijskimstolom za velike životinje koji je susretljivošću dr.Brosslerd.d.uZagrebunabavljenodtvrtkeKasparBerguNunbergu,tejevećnakirurškojkliniciveteri-narskogfakulteta.

U Jutarnjem listu 23. 8. 1930. g. “U kirurškoj internoj klinici liječe se mačake, operacija starog magarca, pas Šarko domaćin na

fakultetu itd.”

Zaistanemajednogadana,adadnevnaklinikanezabilježikojuuličnunesrećuilinezgodu.Itadauvijekuztakovenesreće,vezanajegotovostereotipnare-čenica..kolimadruštvazaspasavanjeprevezenjeubolnicu.Međutimosimtihnesrećakojesedogađajuljudimaimadeidrugihnesrećaokojimaseinejavlja.Čitavjedanrodnašihživotinja,kojeradeiprivređujučovjekujednakostradajunasvojemuradukaoisamčovjek.Alinikadasenebilježi ,da jekonjprevezennakirurškuklinikuveterinarskogfakulteta.Vrlosurijetki,zapravopatološkislučajeviokojimasejavlja.


6766


Takonpr.oždrebetukojenemanogu,opsu„Šarku“kojisesadanalazinakliniciveterinarskogfakulteta,alinekaopacijent,većkaodomaći,opokojemumaj-munuiništaviše.Alipostoje,štomoždanajvećidioZagrebčanainezna,nesamoambulanteukojimaseživotinjamapružapomoć,većiklinikegdjeoneosta-jukaopacijentiigdjeseliječe.Teustanovenalazeseusastavuveterinarskog fakulteta, koji je smještenuzgradibivšepotkivačkeškolenaSavskojcesti.

Uređenje kirurške klinike

Jedna od vrlo važnih, jer i druge su ne manjevažne, jestkirurškaklinikaveterinarskogfakulteta,koja je smještena u desnom krilu zgrade fakulte-ta.Uklinicinalazeseprostorijezavelikeživotinjesa9 običnih ležaja i dva boksa, zatim iz prostorije zademonstracijeioperacijeiostaleprostorije,kojesupotrebnezanormalannaučniradklinike.Zamaleži-votinjezauzetajejednaprostorijaudrugojdvorišnojzgradiitusenalazi8krletkizaživotinje.Uprosto-rijizademonstracijenalazisestolzapregledeistolza operacijemalih životinja, dok se velike životinjeoperirajunaslami,štoseprekrivaplahtom izčvr-stogplatna.Radklinike,kojojstojinačeluzaslužniprofesorg.Podaubski,započeoje1922.g.Počecisubilivanrednoskromni,dasenekažeposvesiromaš-ni.Vremenomprofesorug.Podaubskompošlojezarukomdauredisvojuklinikuidasasredstvimakojasustajalana raspolaganju podigneustanovukojojstojinačelukaopredstojniknazaistazavidnuvisinu.Prigradnjama,kojesuizvršeneprijedvijegodinepro-širenajeipovećanaoperacionadvorana,uređenesu

dvorane za klinička pregledavanja, dok je uređenai posebna biblioteka. Namještaj klinike je vanrednoskroman,alionipakomogućujeredovitikliničkirad.

Od čega boluju

Za vrijeme od početka kliničkog i ambulantnograda,štopredstavljaperioduodgotovosedamgodi-na,uambulantijepruženapomoćipregledano598pasa,631konj,17mačaka,9majmuna,i32goveda,dokjekliničkiliječeno568konja,792psa,2srne,6mazgi,15mačakai27goveda.

Kod pasa vršene su najčešće amputacije repa iušijuitozbogestetskihrazloga,zatimliječenaupalaočiju, čirevina rožnicama, ranenaoku,spolnebo-lesti,upalamaternice,nekolikoihjekastrirano,lije-čenajebolestraka,upaleušiju,kljenutnoguiraznedrugebolesti.Međutimvršenisuioperativnizahvatikaosectio cessarae kodkuja, zatimoperacijeunu-trašnjih organa i ostale. Konji su dovađani najvišezbog rana na kopitu, uslijed nagaženja na čavao,zbog upale zglobova, upale pokosnice, kastracije,sljepoće,krvarenjaiznozdrvaaliječenjeikonjNje-govaveličanstvakraljaFavoryVkojijeoperiranipo-svema izliječen,zatimrazniapscesi idrugebolesti.Kod goveda liječeno je u kirurškoj klinici ispadanjerogovaiostaleozljede.

Operacija šestinskog magarca

U operacionoj dvorani danas i nije bio tako živdan, kao što to obično biva. Prvi asistent prof. g.Poaubskogg.dr.Kestersagg.dr.Dimićem idr.Sc-hlesingerom, imali su danas između ostalih i dvijeoperacijemanjegznačaja.Jedanšestinskimagarac,komesusada24godine,akojimarljivosvakogdanadonosinasvojojgrbačimlijekouZagreb,starijepa-cijentipoznanikklinike.Ondolazisvakegodinezbogizraslinanatrbuhu.Ijutrosjedošaosasvojimgos-podarom.Bez i jednog jaukaon je dopustiodamuvežunoge,dagalijepookupajuiobriju,zatimteksenekoliko puta ritnu kada je vršena operacija. Ali jezato jedanmladikonjbiomnogonemirnijikadamuječišćenabcesnastražnjojlijevojnozi.Čvrstovezanuzoperacionistol,onseritaonastojećidaseposveoslobodi.Konačnopoštomu je ranaočišćena i po-vezana,on jeodvezenusvojebolničkikrevet,gdjevisi i propisana cedulja historijomnjegove bolesti isvimpotrebnimpodatcima.Međutimnajčešćiposje-tiocisupsi.Dolaziihsvihvrstaizcijelogpasjegroda.Razumijesevrlomnogootmenihpasa,štoihnjiho-veljepotegospodaricetetošekaonpr,dobramajkasvojerođenodijete. Inijerijedakslučaj,daponeka-da iplačekakovamladamilostivica,što jojprevišemučemalogbogčeka.


Slika 2. Zgrada Bujatrička klinike i dvorišni prostor.

6766


Uplašeni magarac za kliniku

Prije dva tri dana obaviješten je prof. g. Podau-bsky o sudbini jednog talijanskogmagarca. Naimezagrebačka policija uhapsila je nekoliko talijanskihcigana, koji su prešli granicu bez isprava i dovelisobomjednogmagarca.Ciganisuzatvoreni,dok jemagaractakođer„zatvoren“upolicijskojštali.Alici-ganisuponovnovraćeni,amagaracjeostao.Sadajeuplašenimagaractrebaodadođenakirurškuklini-ku.Međutimpoštojelijepizdrav,onjedemnogo,togaklinika,uzsvunajboljuvoljuizahvalnostnapažnji,ipaknijemoglaprimiti.–Jernjegatrebahraniti,aštoću ja s njim. I zato će talijanskimagaracsvršiti nalicitaciji,daionprevozimlijekomoždabašizŠestinauZagreb.Mismomeđutimuizvještajunaglasiliiam-bulantnoikliničkoliječenjemačaka.Nafakultetunijesemoglosaznati,aliseipakpretpostavljadasusvetemačke velikemiljenice svojih dragih „FRAULA“.Jedan mačka donešena je na liječenje jer je imalajaku reumuuhrptenjači.Ali donošeni su i kanarin-cipaovihdana i jednaševa,koja jeslomilanoguukavezu.

Interna klinika

Internojklinicistojinačeluprof.dr.g.Bosnićdoksuasistiraligg.dr.Kovač,dr.SutlićiSokola.Radin-terneklinikenemanjejevažan,auistovrijemevrloopsežaniznanstven.Psikojisedovodenainternoli-ječenjenajvećimdijelombolujuodštenećakaizatimodraznovrsnihinternihbolesti.Zanimljivojetakođer,dasekonjimanapr.dajuinjekcijeprotivtetanusa.Azatosepotrošido31seruma,štopredstavljavri-jednostizmeđu3i4000dinara.Internaklinikanemasadatrenutačnovelikibrojpacijenata.Jedanodnaj-težihbolesnikajejednomladoždrijebekojebolujeod

upalepluća.Uznjegasenalaziinjegovamajka,kojasejutrosvrlomnogoopiralakadajemladunacizve-dendamusedadejednaintramuskularnainjekcija,kako toprikazuje jednanašaslika.Sav je radostanodskakutaonatragsvojojmajci,kojaga jemazila, ibilasvasretna,štosevratio.Posebno i zanimljivoodjeljenjepredstavljaklinikazapse.Tusedanasna-lazilosveganekolikopacijenata,kojisumirnoležaliusvojimkrletkama.Posebnazgradicaodređenajezainfekcioznebolestipasa.Aliipaknajzanimljivijiisva-kako najsimpatičniji „domaćin“ je pasŠarko.On seizlegaobezprednjihnogu,takodasumudvijestra-žnje vrloojačale.On je po svemu zdrav i nalazi senaklinicinekaopacijentvećkao..domaćin.Idevrlospretnonadvijenoge,alimuutomeuvijekpomažudoktori ili namještenici. Namjeravalo se, da se na-praveproteze,alijesanjimabiojošnespretniji,takodaseosjećaboljenadvijenoge.Uslijedtogaštojeostaoposvemubezprednjihnogu,stražnjidiotijelajevanrednoojačao,takodasemožedobromicati ihodati.Samonemožetrčati,štozanjegovekolegeizpasjegrodapredstavljavelikuradost.Alizatoonne tražisamilostiodsvojegpasjegroda:on je jed-nakoponosankao ioni.Jednakovolidagasemaziidaseigrakaoinjegovidrugovi,daposlušnodođe,kamogodgasezove. Internaklinikazavrijemeodsvojegpostankapadodanasprimilajenaliječenjeipregled1625životinja,auovojgodiniposebnopak64konja i129pasa.Potrebnojekonačnozabilježiti,uletimičnompregledu,dajeinternaklinikaveteri-narskogfakultetaprvapočelauZagrebupostavljatidijagnozukroničneupalebubregapomoćupretragekrvi.Toćepredstavljatiposebnuznanstvenuradnjug.Sutlića.UletimičnomikratkompregledutolikobisemalomoglokazatiovelikomradutihdvajuvažnihklinikaveterinarskogfakultetauZagrebu.

Jutarnji list 25. 11. 1930. g. “Potrebno je izgraditi

nove zgrade za Veterinarski fakultet

VeterinarskifakultetuZagrebukaonajmlađana-učna ustanova našeg sveučilišta, proslavila je ovegodine desetogodišnjicu svog opstanka. Tu sveča-nost, koju je priredio klub veterinara kao proslavudesetogodišnjiceopstankasvojegkluba,prihvatiojeicijeliprofesorskizbornesamoveterinarskogfakul-teta,većisamosveučilište,kaovrhovnipredstavniksvihnašihnaučnihustanova,kojensadrži.Dasamopodsjetimo,tasvečanostbilajerelativnoskromna:obavljena je dijelom u predavaoni Pučkog sveučili-šta,adrugimdijelomusamojzgradiveterinarskogfakulteta, gdje je uzidana spomenploča jednomeodpioniranaševeterinarskenaukeprof.G.Podau-bskom.


Slika 3. Zgrada Zavoda za zarazne bolesti i mikrobiologiju.

6968


skučeni i smješteni umaleprostorije, u kojima senaučni rad jedva i može obavljati. Treba zahvalitisamo velikoj ljubavi kako profesora veterinarskogfakultetatakoisamimučenicima,štoserad-iakouzpoteškoće-obavlja tako, da naš zagrebački veteri-narskifakultetspremaodličneljudeusvojojstruci.

Ambulante kao i njihov raspored, ne odgovara-justvarnimpotrebama,dokjecijelikompleksmalihzgradica postavljen na zemljištu, koje je apsolutnoneprikladnozaveterinarskunauku.

Naimeuneposrednojblizini,sazemljištemvete-rinarskog fakulteta, graniči željeznička pruga, kojaćeuskorovrijemebitipojačana idvostrukompru-gom.Prostor,saterenskoggledišta,tolikojeskučenidokrajnjihgranicaizgrađen,dasevišenemoženitipomišljatiikakovedogradnje.

Štaleiprostorijezaživotinjetakođersunedovolj-ne iako su svi principi i neminijature tu zastupani.Alisvejetoipaktakoskromnopajepitanjegradnjenovihprostorijazaveterinarskifakultetakutno.

Samomčinjenicom,štojezakonomosveučilištusjedišteveterinarskogfakultetaodređenodefinitiv-nouZagrebu,bezsumnjeje,dadržavaodnosnomi-nistarstvopoljodjelstva, kaovrhovni kontrolni fak-torcijelognašeggospodarstva,stvoritimogućnostnovihpočetakaveterinarskogfakultetanamodernojbazi.Kolikosmoobaviještenizaprvipočetakbilabidovoljna svota od kojih desetakmilijuna dinara zagradnjuglavne,odnosnomatičnezgrade.Mjerodav-nifaktoranašegveterinarskogfakultetatosupita-njevećpertraktirali,pajetimpovodomizgrađenaiosnovakoja,razumijese,inemožeimatidefinitivnikarakter,dokcijelopitanjenedobijesamaterijalno-financijalnestranesvojekonkretneforme.

Alivećtomprilikomugovorimapojedinacaista-knutajevelikapotrebaizgradnjenovihzgradazave-terinarskifakultet.Nesamoto,onisuistakli:manj-kavostinedostataksakojimaseveterinarskifakul-tetmoraboriti,nedostatkekakomaterijalnepriro-de, kaošto jenedostatak i skučenost zgrada i onedruge, koji zasijecaju u sasvim financijsku stranu.Tosuuostalomtemeljnapitanja,kojapredstavljajunajvećuzaprekunormalnomrazvitkutenašemladenaučneustanove,kojajevećcijelimsvojimdosada-njim radomvrlo jasnouvjerila i dokazala, da jeodgolemepotrebe,takodasevišenebimoglonitiza-mislitinašesveučilištebezveterinarskogfakulteta.

Podsjetimolisamonanastojanjauprošlosti,kojasu išlazatimdasezagrebačkomsveučilištuuzmeveterinarski fakultet i da su sva nastojanja naišlana upravo žilavi i stvarno argumentirani otpor na-šihnaučnihiuopćemjerodavnihkrugova,kaoitodasusesvatanastojanjasvršilaneuspjehomtada jecijeli rad profesorskog zbora našeg veterinarskogfakultetadobiotimesvojenajvećepriznanje.Gene-racijemladihveterinara,kojisevećnalazeuslužbi,ispunjavaju prazninu, koja je postojala, radeći vrlouspješnookojačanjanašegnarodnoggospodarstva.Trebaimatinaumu,dabašsagledištaopćegjačanjanarodnoggospodarstva,veterinarisuti,koji imajudaizvršesvojjakudio.

Suvišnobibilopotonjerazrađivatisveargumente,kojigovoreuprilogdaljnjegopstankaveterinarskogfakultetauZagrebu,jerkonačnobaštopitanjedefi-nitivnojeriješenoposljednjimzakonomosveučilišti-ma,kojipredviđasijelosvakogsveučilišta,navodeibrojfakulteta.TimzakonomsjedišteveterinarskogfakultetadefinitivnojeodređenouZagrebu,kaonaj-prirodnijemcentru,sasvimuvjetimazarazvitaktevažnenaučneustanove.

Sadanje zgrade su nedostatne i skučene

Veterinarskifakultetsmješten jeubivšojzgradipotkivačkeškolenaSavskojcesti.Tazgrada,kojajemalajošdva-trimanjapaviljona,poslužilajeodmahza smještaj veterinarske škole, koja je kasnije pre-tvorenauveterinarskifakultet.Alipotrebemoder-nog veterinarskog fakulteta nemogu se svesti nasvegadvije-trizgradice.VeterinarskifakultetuBrnu,kojidanasuživasvjetskiglas,predstavljačitavjedanmaligradić,sanizomzgrada,kojesusmještenenamalojuzvisini.Pomišljenjustručnjakatajveterinar-ski fakultet u Brnu smatra se zapravo kaomodeltakvih naučnih ustanova. Naš zagrebački fakultet,posvojimzgradama,višejenegoskroman.Dvoranepojedinihkliničkihustanova ipredavaone,posvoje-muprostoruveomasumalene,doksu laboratoriji


Slika 4. Dvorišni prostor klinika Zavoda za patologiju (lijevo) i Zavoda- za rendgenologiju i fizikalnu terapiju (naprijed)

6968


Gradska općina spremna je da dade besplatnokomplekszemljištazanašveterinarskifakultet.

Alitajpoklonzemljišta,štojesasvimlogično,ve-zan jeuzuvjet,dasegradnjomzapočneurokuodjednegodinedana.Našveterinarskifakultetneras-polažemeđutimsatemeljnimkapitalom,atakođernije tečevnaustanova,dabisemoglazatražitikodnovčanihustanovazajam.Tudakleostajeuprvomredufinancijalnainicijativadržave.Međutimpoštoseneraspolažesageneralnomosnovomzanašvete-rinarskifakultet,potrebnojedasenajprijetoriješi:daseizradiplansvihzgradakojeveterinarskifakul-tettrebadaimaidatoslužikaobazadaljnjeakcije.Azatim,potrebnojedadržavasarađujeuizgradnji,padasenajprijeizgradimatičnazgrada,okokojećesetokomvremenaizgrađivatiostaleustanovevete-rinarskogfakulteta.TobitrebaobitipočetakvelikeizgradnjeveterinarskogfakultetauZagrebu.

Ostajepitanje zemljišta, štomeđutimnemožepredstavljatinikakvihvećihpoteškoća.Veterinarskifakultetiuostalimgradovimanenalazeseusre-dištugrada itozbogsameprirodetakovenaučneustanove, a osim toga i zbog velikog terenskogkompleksa, koje tenaučneustanove zauzimaju.Utom su nabačena dvamišljenja, od kojih je jednogovorilozatodaseupotrebijedandiofakultetskogdobrauMaksimiru, ilipakunjegovojneposrednojblizinibližeželjezničkekolonije.Trećemišljenjeza-stupalo jegledište,dabiveterinarski fakultet tre-baloizgraditiupredjeluZvonimiroveulice.Međutimpotrebnojenaglasiti,dajeuprincipugradskaopći-navećizjavilasvojuspremnostdadadebesplatnozemljištezaveterinarskifakultet,vezavšitosabr-zomizgradnjom.

Stanje je danas već takovo, da veterinarski fa-kultetuZagrebutrebauštoskorijevrijemepočetiizgrađivati i tonesamou interesusametenaučneustanove, već i u interesu cijelog našeg narodnoggospodarstva, kojeuveterinarstvunalazi jakoslo-nac.Veterinarski fakultettrebagraditiveć isatoggledišta,štoonnasvojemsadašnjemzemljištunemožeostatiduževremenaizrazloga,kojesmoleti-mičnodotakli,akojiomogućujuvelikirad.

Jutarnji list 26.11.1930. g. „Pitanje izgradnje no-vog veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Mi smo jučerubrojunašeg lista iznijeli stanje ukakvomsenalazinašveterinarskifakultet,objavivšiukrupnimpotezimaisvepoteškoćesakojimaseonmoraoodsvojegosnutkadodanasboriti.Mismoutomnašem izvještaju konstatirali zapravo sveono,štosuisamomjerodavnifaktorinašegveterinarskog

fakultetainebrojenimpredstavkamakojesutokomprošlihgodinaslali, iznosili,tražećidaseveterinar-skomfakultetu,kaojedinojnaučnojustanovitevrsteucijelojdržavi,pružimogućnostnajširegrada.

Danaspakmoramokonstatirati,dajetajnašiz-vještajnaišaonapunoodobravanjesvihonih,kojimaležinasrcu,napredaknašegveterinarskogfakulte-ta,timviše,što-atobilježimosanaročitimzadovolj-stvom–tonijesamoustanovaštospremageneraci-jeveterinara,većiustanovaukojojseupunojmjerirade i obrađuju znanstvena pitanja i laboratorijskaproučavanja,takodaćebašveterinarskifakultetuZagrebumoći u skoro vrijeme zabilježiti nov načinliječenjaživotinjaoboljelihodstanovitebolesti.

Koliko smo pak obaviješteni, čim se riješe nekainternapitanjaveterinarskogfakulteta,izraditćeseposeban elaborat, koji će obraditi sva pitanja noveizgradnje i kompletiranja veterinarskog fakulteta uZagrebu,paće taj elaboratslužiti kaobazaudalj-njemradu.

Našedanašnjeslike,samosuilustrativnadopu-nanašegjučerašnjegizdanjaijakapotvrdaiznošenojtvrdnji, da veterinarski fakultet nemože ostati nasvojemsadanjemmjestu, jernesamodanemate-renskivišemjestazarazvitak,većmujeoteščanradsamim smještajem. Tako ga s jedne strane u lukuzatvaraželjezničkapruga,asdrugeradionicazagre-bačkog električnog tramvaja. Pogled pak dovoljnouvjerava u kako se skromnim prostorijama nalazinašveterinarskifakultet.

Jutarnji list 5. 3. 1932. g. „Dva lica zagrebač-kog veterinarskog fakulteta“ uz napomenu da prostorije veterinarskog fakulteta nisu najpri-kladnije, ali one ni malo ne smetaju naučnom radu. Od malih početaka skromnih sredstava

do sjajnih uspjeha.

Desetogodišnjica opstanka našeg veterinarskogfakultetaproslavljena jenasvečannačin.To jebilasvečanostnesamoveterinarskogfakultetavećsve-čanost cijele naše nauke. Ta prva desetogodišnjicaoznačila je jedna period najtežih napora, golemihpoteškoća i često takvih zapreka, koje su izgledalenepremostive.

Taj prvi period, prvi lustar našeg veterinarskogfakulteta,značiujednoperiodstvaranja.Onihnajte-žih i najmučnijih, kadasepočinjalo iz temelja, kadase u punom smislu riječi po onoj narodnoj, nosio-kamendokamena.Alitih jekamenabilomalo:nijemogla ispasti na kraju velika palača, već je niknuonizmalihzgradica,kojesenisvojomvanjštinom,aniti po unutrašnjem svojem uređenju nemogu ta-


7170


kmičiti sasličnimustanovama inozemstva,ali zatopo svojem sadržaju, po svojoj kvaliteti, po svojemnaučnomnivouupunojmjeri.Etotu–krupnimpote-zima, zabilježeno-leži rezultatsvih tihnaporaprvihpioniranašegveterinarskogfakulteta.Atimnašimpionirima,kojisuzapočeliizničega,kojisubilivođenisamogolemomljubavljudaZagrebudaju jednuvi-sokunaučnuustanovu,kojaćeusklopusvihostalihupotpunitizagrebačkosveučilište,danojepriznanjeodnekolikogeneracijakojesusteklesvojeveterinar-skoznanjenanašemfakultetuuZagrebu.Inesamonjihovopriznanje, veći i onocijelenaše javnosti. Tose najbolje manifestiralo prilikom destogodišnjiceopstankaveterinarskogfakultetauZagrebu.

Izgrađivanje Veterinarskog fakulteta

Naš veterinarski fakultet nalazi se još uvijek ustadijusvojegizgrađivanja.Međutimsadanjezemlji-šteuSavskojcesti,izgrađenojevećutolikojmjeridasenemoženipomišljatinadaljnjaizgrađivanja.Onopak,štojedosadaizgrađeno,stvorenojeuzgolemenapore i najvećemolbe. I naš veterinarski fakultetmoraojeiskusitištotoznačiboritisesafinancijskimpoteškoćama,razumljivoonihkojisetičiinvesticija.Konačnoinvesticijezagradnjunisuvelike:onejedvaakodostižupolamilijunadinara,štosvakakopred-stavlja vanredno skromnu svotu.Ali zato, kada senijemoglopomišljatinavanjštinu,posvetilasenaj-većapažnjaunutrašnjemuređenju:izgradnjiklinika,instituta,laboratorijaištala.Paitusemoralodobropaziti, jer naš veterinarski fakultet nije raspolagaosabogatimnovčanimsredstvima.Bilasutomahomsva sama krpanja. Uz sve te poteškoće, uz sve tenedaće,kojesučestoputabilepopraćenenajvećimnerazumijevanjem,naš jeveterinarskifakultetkro-čio putem svojeg konstantnog naučnog razvitka,takodaćemosenanaučniodnosnoznanstveniradosvrnutiposebno.

Jednaodprvihbrigaprofesoranašegveterinar-skogfakultetabilajeta,dasasvimskromnimsred-stvima,sakojimjefakultetraspolagao,dasestvorepotrebne ustanove bez kojih se jedna takva visokaškolainemožezamisliti.Dalekojebiloodtoga,dasenašveterinarskifakulteturedionako,kaošto jeonajnaprimjeruBrnu,kojisamzasebepredstavljačitav jedangrad. Išlo jesezatimdasestvorenaj-nužniji instituti koji ćemoćiodgovoriti cilju fakulte-ta,daspremageneracijemladihveterinara,kojićesvoje znanjestaviti uslužbunašedržave,koja jeuprvomreduagrarnaistočarska.

Nakonkirurške imedicinskeklinikeprešlosenaosnivanje ostalih. Prva anatomska dvorana bila jevanredno skromna, dok je današnja već takva, da

ona može služiti potrebama našeg veterinarskogfakulteta. Stanje je bilo takvo, da je gotovo svakiprofesormoraovoditibriguzaonuustanovu,ukojojmu je bilo povjereno naučno vodstvo. Na taj načinizgrađenesukirurškaimedicinskaklinika,ajednakoibujatrička:takosuuređeniipojedinilaboratorijikaoiinstituti.

Ali pored svega toga, što je naučni stupanj na-šegveterinarskogfakultetavisok,štojeondosadadaosjajnihrezultata iporedsvegatogasavtajve-terinarskinaučni ipraktičniradnemožeserazvija-tionako,kaoštototražeinteresisamenauke.Podovakvimokolnostimaznači zaistastvarati,unašatimaksimumenergijeićidokrajnjihgranica.Posebijejasno, da se pitanje izgradnje novog veterinarskogfakultetanamećesamoposebi.Onouostalomnijeaktualnood jučer, jer jesadastanjenaSavskojce-stiposebijedanprovizorij,kojinemožedugoostatiovako.Zemljištezaizgradnjuveterinarskogfakulte-tapostojinafakultetskomdobruuMaksimiru,gdjebise-nemasumnje-mogaosagraditiupravonajide-alnijiveterinarskifakultet,sačitavimnizomzgradaiklinika.Alizatakvoidealnorješenjepotrebnasuve-likafinancijskasredstva.Kadaseimanaumu,krozkavejesveperipetijeprošaonašveterinarskifakul-tet, da e prolazio i kroz trnje i da je i pored svegatoga-sačuvaoživuglavu,tadaćebititeškogovoritiovelikimizgradnjama.Pogotovopakdanas,kadasenasvimstranamaprovodiprincipštednje.

Alijasnoje,daštednjamorabitiirazumna.Onanesmije ićidokrajnjihkonsekvenca,ukojimabisemogliočitovatinegativnirezultati.Našveterinarskifakultet,daostaneijošjedandecenijtamogdjesesadanalazi,nećesenaćiutakvomstanju,dabisezanjmoglogovoritinegativno.Čaknaprotiv:dadaliseonnalaziouSavskojcestiiliuMaksimiru,njegoviće rezultati radabiti jednako sjajni.Ali uslovi radatamobilibibolji,atojeodgolemevažnosti.Dakleprincipi štednje u slučaju našeg veterinarskog fa-kultetanemoguseopravdati,anitinanjprimijeniti.Njemutrebastvoriti sredstva,datinajširemoguć-nostirazvitkadasesagradionoštotuđinskevlastiituđinskirežiminisudali.Dasvetonašveterinarskifakultetpostignedanasusvojojdržavi,kadavišenetrebadapostojebrigeiopasnostinjegovoguništa-vanja.

U jednim dnevnim novinama 19. 8. 1932. g. “Traži se mecena koji će darovati 20

milijuna dinara!”

Naš tehnički fakultetstvoren jeprivatnom inici-jativom, zauzimanjem rodoljuba koji sumu stvorilijaketemeljezakladama,darovnicamaiznatnimnov-


7170


čanimprinosima.Takosuprivatnicidalioko18mili-junadinara,štoumaterijalu,štougotovomnovcu,zaizgradnjuiuređenjenašegveterinarskogfakulte-ta.Jednakjeslučajisamedicinskimfakultetomitodokazujekolikojesilnorazvijenosjećajrodoljubljausrcimahrvatskihmuževa.

Naš veterinarski fakultet nalazi se u zgradamakoje su suviše skučene, suviše skromne, u kojimađacimorajunahodnikuučitiivršitičaknaučnaistra-živanja. Ali i pored svega toga, naučno naš veteri-narskifakultetstojivisoko,takodasemožestavitiuzboksličnihustanovaizinozemstva.

Postoji osnova za gradnju novog veterinarskogfakulteta,kojibi se imao izgraditiuMaksimiru.Ze-mljišteuostalomnepredstavljainezadajenikakvihpoteškoća,već jetufinancijskopitanje,kojestvaraproblem. Dotacije, koje prima naš veterinarski fa-kultet su vanrednomalene, gotovo neznatne, takosve što se stvara, rezultat je samogoleme ljubaviprofesoranašegveterinarskogfakulteta.Ipaknedo-staje joščitavniznaučnih institutakao inekihklini-ka.Teoretskiionepostoje,jerseiradi,alipraktičkizanjihnemaprostorija.Zagrebježeliotuustanovu,onsespravomdecenijamaboriozanju,dokjenijedobio.Međutim,razumljivoje,daseizdržavnogpro-računanemožeočekivati,dabisedotiralesvotezagradnjunovihzgradaveterinarskogfakulteta.Teškojeočekivatidaćesetodogoditizanizgodina.Aipakbilobipotrebno, jenaučniradnašegveterinarskogfakulteta, generacije naših mladih veterinara, kojiuspješnoradeunarodu,agrarno-stočarskikarakternaše zemlje traži, da ta ustanovabudeuprostori-jama koje će po svemu odgovarati svrsi, a ne kaoštojedanasslučaj.Jerovakvaskromnostzaistanijenamjestu.Konačno jedandio zemljištaustupile sudržavneželjeznice,istinauzneznatnunajamninu.Aligradserazvijatimpravcem,aveterinarskifakultetmujetamozapreka.

Potrebna je svota od 20milijuna dinara, da sesagradi čitav „veterinarski grad“ koji ćebiti ponosZagrebu. I kada bi se našao još jedanmecena kojibituzadužbinuostaviosvomnarodu,tajbipodigaosebispomenik-trajnijiodmjedi.Samoteškojevjero-vati,daimaunašedobatakvihmecena,učijimdu-šamanijeosjećajrodoljubljaugušilaauri sacra fa-mes.Sveonoštojenašveterinarskifakultetučinio,savradštogajepočeorazvijatiunaroduinakoristnaroda,pokazatćevelikeveterinarskaizložba,kojaćebitiotvorenadanom3.rujnaovegodine.Akadanetkoodnašihbogatunavidi tu izložbu,moždaćeona u njemu roditi osjećaj iskrenog rodoljublja...nema.

Novosti br. 237 nedjelja 28. 8. 1932. g. „Teškoće studija veterine“ uz podnaslove

da veterinara ima previše! Studij će trajati 6 godina uz visoke takse. Ne upisujte veterinu!

UvezisveterinarskomizložbomuZagrebuitzv.„propagandnim veterinarskim tjednom“ donosimočlanak o studiju na jedinom jugoslovenskom vete-rinarskom fakultetu. Broj studenata u posljednjihdesetgodinaznatnojeporastaoisvakegodinekon-stantnoraste(1924-24a193.-364studenta)aistotakorasteibrojapsolvenata,kojitraženamještenja(prijeapsolviralo20do30asada40do50stude-nata),panastajepitanje,kamos timveterinarima.Studentima,kojinamjeravajunaveterinarski fakul-tet dobro će stoga doći mišljenje jednog njihovogstarijegdruga.

Novostisuuvišenavratapisaleostudijunapo-jedinimfakultetima.Kakosedosadanitkonijeoba-zirao na studij veterine, ponukan sam, da u tomsmislunapišemneštounajkrupnijimcrtama,štobislužilokaonajpotrebnijainformacijasvitamaonima,kojinisupobližeupućeniustudij,akaneseupisatinaveterinarskifakultet,kaoiroditeljimaabiturijenata.

Priliv studenata na veterinarskom fakultetu po-staojeizgodineugodinusveveći,takodajebrojonih,kojisuupisaliprošlegodineprvisemestarpremašiostotinu. To je bilo i razumljivo uvaživši činjenicu, dasmomieminentnoagrarnostočarskazemlja.Sdru-gestrane,brojjerastaoiraditoga,štosumnogiupi-sujućisenaveterinu,mislilidaćeimsenatajnačinnajboljeisplatitiuloženitrudinovac.Momentiponaj-višematerijalneprirodebilisuodlučnipriizboruzva-nja.Zbogtogasedešavaloidešavase,dasestudentiupisuju na one fakultete, gdjemisle da će najlakšeosiguratisvojživotniopstanak.Takojebivalosvedoprošlegodine.Kakojegodkojistudentsvršavao,do-bivaojeunosnomjestounajkraćemrokubezikakvihpoteškoća,doksejeuistovrijemenadrugimfakul-tetima već osjećala hiperprodukcija. Ali zbog općekrize,anaročitopoljoprivredne,kojujenašseljakitekakoosjetio,ubrzosesituacijapromijenila.Naglosupalecijenestočarskimproizvodima,nastaojedispa-ritetcijena,poljoprivrednih i industrijskihproizvoda,pasuveterinaribiliprviodsvihstaleža,kojisutimdirektnopogođeni, jer sunajovisniji o seljaku. I dokse pred nekoliko godina pisalo, da imamo premaloveterinara,danemaopasnostiodhiperprodukcijejošza10godinasvekadbisvakegodineapsolviralo50studenata,danassesmnogihstranaozbiljnopred-laže,dabiseuveonumerus lausus i timespriječilahiperprodukcijaveterinarauzemlji.

Osimtihpoteškoća,kojesuzapravouvezismo-gućnošćuzaposlenja,htiobihjošupozoritinamnoge


7372


poteškoćeobziromnasamstudij.Naglimrazvojemveterinarske medicine u svim granama smatralosedastudijod8semestaranijedovoljan,pastoganovisveučilišnizakonpredviđaproduženjestudijana10 semestara ( kao namedicini). Pored toga će seu najskorije vrijeme uvesti obligatni besplatni stažodgodinedana.Prematomeizlazi,daćezasticanjetrebati6godina,apravonapraksućesesticatisa7godinajersestažsmatrakaonastavakstudija(pret-postavivšidasveispitepoložeredovito).Zasticanjedoktoratainadaljećesetražitidisertacija.Predviđaseispecijalizacijaupojedinimgranamaveterinarskemedicine.Iztoga,jasnosevidi,dauporedosapoteš-koćamazanamještanjeiduipoteškoćeokozavršet-kastudija.Poznato jeskolikimsematerijalnimpo-teškoćamamoraboritinašveterinarskifakultet.Doks jednestranebroj studenatapostajesvakegodineveći, krediti se iz godine u godinu reduciraju. Razu-mljivo je,daovajvelikibrojstudenatapodovakvimprilikamanauštrbištetustručnespremepojedina-ca.Kadse uzmeuobzir,da jekapacitetveterinar-skogfakultetanajviše30studenataujednomseme-stru,ondajerazumljivo,dajeovajbrojprevelik,takodanipredavaonicenemogudaprimesvestudenteprvihsemestara,akamolilaboratorijiiklinike.Poradiniskihdotacijauvedenesuzadanašnjevrijemevrlovisokelaboratorijskeiispitnetakse,kojesuosjetljivezasvakoga,pogotovozasiromašnogstudenta.

Veterinarska mjesta u srezovima, banovinama iministarstvuuglavnomsupopunjena.Jošbipreostalejedinoopćine.Danasvidimodaseivećeopćineustežudaraspišunatječaj,akakoćetekseoskeopćine.Ustonapominjem, da je kod nas veterinarska praksa jošu povojima. Stoga bih preporučio svima onima, kojinemajunaročiteželjeismislazaveterinarskistudij,anaročitoonima,kojinekanestupitiudržavnuslužbuilijeizbilokojihrazloganemogudobiti,daseneupi-sujunaveterinu.ApsolventMarkoZeljko.

Jutarnji list 5. 9. 1932. g. „Veterinari cijele države traže moderno uređeni fakultet u Zagrebu“

Kongres veterinar nastavio je danas ujutro sasvojimradomudvoranitrgovačkekomore.Učesnicisupočelidolazitivećprije8sati,aodmahjezatimpredsjednikg.Gecotvorioskupštinunajavljujućina-stavakrada.Nadnevnomredunalaziloseuprvomredupitanjeprijedlogaproračunazagod.1933.,pajeprijedlogprimljenonako,kaoštosmotojavili.Od-mahzatimg.dr.IvoBabićpodniojereferatonašemveterinarskomfakultetuuZagrebu.Referatg.Babi-ćavrlojeopsežanisvestran,takodajeunjemupri-kazanoupravojslicistanjeveterinarskogfakulteta,jedinogudržavi.Prijesamogprijelazanakonkretno

stanjeg.dr.Babićpodvlači,dausvomreferatunećeodgovaratinaličneprimjedbeiprigovore,jeronenespadajupredforumzbora.Odmahzatimkonsta-tira-da se veterinarski fakultet u Zagrebu nalazi ukrizi.Ističenadaljedajenaučnaosnovanedovoljna,astimeuvezi itrajanjestudija. Iznosizatimkojisepredmetistudirajunaveterinarskomfakultetu(69)aučitćesejoš13predmeta.Sviseslažemootome,danamjepotrebanjedandobrouređenveterinarskifakultet.Upogledunumerus clausus-a, ističedabigatrebalouvesti,aliiznikogdrugograzloga,većje-dinozato, jerdanašnjinašfakultetnijeustanju,dadade potpunu praktičnu izobrazbu neograničenombrojustudenata.Zatimseosvrćenačinjenicudastu-denti veterine (pred posljednjim ispitima) već radena tome, kako bi uhvatili veze za što bolje namje-štenje.Akadadobijuneštoslabijikotar,tadasuvećnezadovoljni. Strah od hiperprodukcije je posvemuneosnovan, jer treba samopodsjetitina stalne tuž-beseljaka,kakonikakonemogudoćidoveterinara.Doc.g.dr.Babićiznosinekekarakterističneprimjere,pakaže:dabinamtrebalojošnajmanje1800veteri-nara,adotogabrojaminemožemodoćinizadesetgodina. Upogledusamogfakultetakažedasuza-prekevelikeinepremostive.IstičepotrebuizgradnjeveterinarskogfakultetauZagrebu,jerZagrebpružasvemogućnostinajboljemrazvitkujednogsavršenouređenog veterinarskog fakulteta. Koliko je napre-dovao veterinarski fakultet u Zagrebu, pokazuje idijagrampatološko-anatomskogzavoda,kojimu jenajbliži,anapredaksemoževidjetiiusvimostalimgranama.Citiranadalještoje„Jutarnjilist“prijene-kolikodana„Zagrebježelioustanovu,onsespravomdecenijamazanjuborio,dokjenijedobio,akadabivlastiželiledapremjesteveterinarskifakultetukojebilo drugomjesto, prekinuo bi se kontinuitet rada,savnjegovpovoljan razvitak i napredak.Zaključujesvojreferat, tražećihitnupomoćzagrebačkomve-terinarskomfakultetu. Diskusija o veterinarskomfakultetunijebiladugačka.Govoriojejedinog.Subo-tićizSplita,kojitražidasepružinajširamogućnostradaveterinarskomfakultetuuZgrebu,dameđuve-terinarimavladaapsolutnasloga,aliimeđusamimprofesorimatogfakulteta.Njegovgovorsaslušanjepažljivoiburnopozdravljen.

Zatim je predsjednik g. Gec pročitao rezoluciju koja ima 8 točaka.• U prvoj se ističe, da je veterinarski fakultet od

osobitevažnostizaopće interese,aposebnozastočarstvonašezemlje.Zbogtogasetraži,daseveterinarskifakultetdobrourediisnabdijemate-rijalno,kakobiposvemamogaoodgovaratisvo-jem visokom zadatku. Točka druga ističe, da je


7372


potrebo,daveterinarskifakultetuZagrebubudeuređen tako da obuhvaća sve animal-kulture, aorganizacijamorabititakova,dapripremavalja-nestručnjakezaanimal-kulturuizanaučnaispiti-vanja.Trećatočkaističe,daveterinarskifakultetu Zagrebu ne odgovara potpuno svim uslovimazarad,pasetraži,daseštoprijeprovedeuži-votfakultetskauredbaveterinarskogfakultetauZagrebu,daseodmahpopunesvekatedre,ana-posezaopće ispecijalnostočarstvoteagrarnuprodukciju.Četvrtatočkagovorioreorganizaciji,koja se ne može uspješno izvršiti, ako fakultetostane na svojem dosadašnjemmjestu, gdje jebrojzgradapremalen igdjevišenemaprostorazanjegovorazvijanje.Zatotajprovizorijtrebaštoprijeukinuti inaći takvomjestouZagrebu,gdjebi se sagradio cijeli fakultet sa svim potrebnimzgradama.

• Upetoj točki rezolucije ističese,da imademo4pravna fakulteta, 4 filozofska, 3 medicinska, 3tehničkaičak2poljoprivrednafakultetaanema-mo jedanvaljano izgrađenveterinarski fakultet.Izgovor,daseudosadašnjimprilikamanemožepristupitinovogradnjiveterinarskogfakultetanestoji,jerdržavadanasnalazisredstvazaizgrad-njudvajupoljoprivrednihfakulteta.

• U6.točkinašveterinarskifakultetuZagrebubiojedosadatakonedovoljnomaterijalnosnabdje-ven,danijeimaomaterijalnihuslovazarad.Sto-ga treba još prije definitivne izgradnje povećatisvim zavodima i klinikamanekolikoputa sadaš-njedotacije.Budućidaradnafakultetuzapinje istoga štonemani približnodovoljnog stručnogitehničkogpomoćnogosoblja,trebaodmahosi-guratiproračunomvišeasistenata,laboranatatepodvornika.Budućidavećinaasistenatanevršiili nesmijevršitipraksu,a ioni koji točine jeuminimalnom opsegu, to im treba osigurati ličnivanredni dodatak, kako bi im se s jedne straneomogućioživot,asadrugestraneprivukaoštoveći broj kompetenata, jer su oni danas veomarijetki.

• Utočki7navodisedaJugoslavenskoveterinar-skoudruženjesasimpatijamapratirazvojnašegveterinarskog fakulteta, gotovo da čini sve štomožezanjegovnapredakipozivasvečlanove,daseu svakoj prilici založe za napredak fakulteta,ostavljajućinastranuličneilipokrajinskeintereseirazloge.

• Utočki8ističesevažnostpitanjaveterinarskogfakultetazaopćeinteresezemlje,jugoslavenskoveterinarsko udruženje još jednommolimjero-davne faktore, damuposvetepunupažnju i da

njegovo rješavanje ubrzaju kako bi već jednomprestaoprovizorijum, koji nanjemuvećgodina-ma traje. Naročito apelira naministarstva pro-svjete,poljoprivredeivojskeimornaricekaone-posrednozainteresiranedasporazumnoporadenanjegovomrješavanjuputemjednezajedničkeakcije. Ta rezolucija prihvaćena je jednoglasno ibezdiskusije,pasutakoveterinariizcijeledržaveizjavilisvojupotpunusuglasnostzaizgradnjuira-zvitakveterinarskogfakultetauZagrebu.Kakojeujednomdijeluzagrebačkeštampeista-

knutopitanje,dasenačelunovegradskeklaoniceuZagrebupostavi pravnik, agronom ili bankar, da-klenestručnjak,tojekongresiotomeraspravljao,prihvativšiiscrpnurezoluciju.Unjojseiznoseprilikegdjeseklaonicenalazepodupravomsamostručnja-kaveterinara.

Literatura• ANONYMOUS (1922): Naredba Pokrajinske up-

ravezaHrvatsku iSlavoniju,Odjeljenjezaprosv-jetu i vjereod 1.9.1922. br. 27022 kojomseKr.veterinarskuvisokuškoluuZagrebuprivremenoizdajunaučnired,naučnaosnovaiispitnipropisizadržavneistrogiispit.

• ANONYMOUS(1923):NaredbaPokrajinskeupraveza Hrvatsku i Sloveniju ,odjeljenja za prosvjetu ivjereod29.5.1923.g.,broj17741.

• ANONYMOUS (1924): Ukaz Njegova VeličanstvaKraljaod7.12.1924.g. naprijedlogMinistrapros-vjete, a po saslušanju Akademijskog senataSveučilištaSHSuZagrebu.

• ANONYMOUS (1936): Uredba VeterinarskogfakultetaUniverzitetauBeograduiZagrebu,Mini-starstvaprosvjeteod22.7.1936.g.broj30281.

• RADAČIĆ,M.(1973.):Pokušajosnivanjaveterinar-ske visoke škole u Zadru zaNapoleonove vlada-vineDalmacijo.Vet.arhiv43,277-280.

• RAPIĆ,S(1969):50godinaVeterinarskogfakulte-tauZagrebu

• VRKLJAN, Z. (1983): Referat održan u povodu65.godišnjiceVeterinarskog fakultetauZagrebu1983.g.

• VUČEVAC BAJT, V., J. BADOVINAC (1995.): StodesetaobljetnicaHrvatsko–slavonskezemaljskepotkivačke škole u Zagrebu (1886.-1995.). Vet.stanica26,163-168.

• VUKELIĆ, E., S. RAPIĆ (1965.): Prilog povijestihrvatskoslavonske zemaljske potkivačke škole.I. Od osnutka škole do propasti austrougarske(1885.-1919.).Vet.arhiv35,86-96.


74


Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lucić (1968. – 2018.)

Dana1.prosinca2018.godineu50.godiniživotazauvijeknas jenapustioizv.prof.dr.sc.HrvojeLucić.Rođen je23.prosinca1968.godineuBrč-kom, Bosna i Hercegovina.Osnovnu školu završio je u Gunji, a srednjuveterinarskuuBrčkom.NaVeterinarskomfakultetuSveučilištauZagrebu

diplomiraoje1997.godine.Oddrugegodinepadokrajastudijabiojedemonstra-toruZavoduzaanatomiju,histologijuiembriologiju.Godine1998.zaposliosekaoasistentuZavoduzaanatomiju,histologijuiembriologijuiupisaoposlijediplomskistudij,smjerAnatomija,histologijaiembriologija,kojijeuspješnozavršioobranom

magistarskograda2002.godine.Doktorskiradpodnaslovom„Dobneispolnerazlikeumineralnojgustoćinadlaktičnekosti ipodlaktičnihkostijudobrogdupina(Tursiops truncatus) izJadranskogmora“obranioje2006.godine.Stjecanjemakademskogstupnjamagistraznanosti izabran jeusuradničkozvanjeasisten-ta,anakonstjecanjaakademskogstupnjadoktoraznanosti izabranjeusuradničkozvanjevišegasistentaVeterinarskogfakultetaSveučilštauZagrebu.Godine2009. izabran jeuznanstvenozvanjeznanstvenogsuradnikateuznanstveno-nastavnozvanjedocentauZavoduzaanatomiju,histologijuiembriologiju.Godine2010.izabranjeuznanstvenozvanjevišegznanstvenogsuradnika,a2013.uznanstvenozvanjeznanstvenogsavjetnika.Godine2015.izabranjeuznanstveno-nastavnozvanjeizvanrednogprofesora.Predmetnjegovaznanstvenoginteresabiojeponajprijevezanuzdomaćeimeđunarodneznanstvenoistraživačkeprojektevo-diteljaprof.dr.sc.HrvojaGomerčića,ukojimajekaosuradnikaktivnosudjelovao,abiojeivoditeljistraživač-keskupinefinanciranepotporamaznanstvenimiumjetničkimistraživanjimaSenataSveučilištauZagrebu.

Izv.prof.dr.sc.HrvojeLucićsudjelovaojeusvimoblicimanastaveuZavoduzaanatomiju,histologijuiembriologiju.BiojedugogodišnjivoditeljobveznihpredmetaIntegriranogpreddiplomskogidiplomskogstu-dijaveterinarskemedicineAnatomijasorganogenezomdomaćihživotinjaI,IIiIII,voditeljizbornogpredmetaAnatomija laboratorijskih životinja i suvoditelj predmeta na poslijediplomskomdoktorskomstudijuVete-rinarskeznanostiAnatomija,biologija ipatologijaCetacea uJadranskommoru,KomparativnamorfologijaopticajnogsustavakralježnjakaiKomparativnamorfologijaživčanogsustavaiosjetila.Kaosuradniksudje-lovaojeunastaviizbornihpredmetaOsnoveanatomijedobrogdupina,KliničkaanatomijaiBolestiiliječenjekućnihljubimaca,egzotičnihilaboratorijskihživotinja,kaoiunastavinekolikopredmetadoktorskogstudija.BiojeisuradnikunastavimeđufakultetskogizbornogpredmetaUsporednaanatomijakralježnjakavoditeljaprof.dr.sc.DubravkaJalšovca,MedicinskifakultetSveučilištauZagrebu.Godine2009.usklopuprogramaBasileusboraviojeuZavoduzafunkcionalnumorfologijuFakultetaveterinarskemedicineuSkopju,R.Make-donija,gdjejestudentimaprvogitrećegsemestrastudijaveterinarskemedicinedržaopredavanjaivježbeizpredmetaAnatomijadomaćihživotinja.Podnjegovimsuvoditeljstvomuspješnoobranjenedvijedisertacijeibrojnidiplomskiradovi.Zapotrebenastavepripremaojeanatomskepreparate,vlastoručnojeobnavljaogipsaneanatomskemodele,obaviojebrojnesekcijevelikihživotinjaiizrađivaostručneekspertizezapotrebedrugihinstitucija.

Hrvojejebiomojstudent,mojdemonstrator,mojsuradnikiprijesvegamojprijatelj.Otišaojepreranoiproganjamemisao,jelimoglobitidrugačije?Moželisudbinabititolikookrutnaitakosegrubopoigratisnjegovomobitelji,djecomMargaretomiIvorom,majkomMarijom,sestromSanjomisvimanamakojismogapoštovaliivoljeli.

Biojeizvrstannastavnik,dobarpredavačisjajanpedagog.Voliojenastavuistudenteiuvijekjegovoriodamujenajdražidiodanaonajkojiprovedesastudentimausekcijskojdvorani.Unastavijedavaočitavogsebe,štosustudenticijeniliinagrađivalinajvišimocjenamaustudentskimanketama.Biojestudijskimentorbrojnimstudentimakojisumučestoiradosvraćalinačašicurazgovora,riječiutjeheiliohrabrenja,aipokojukritiku.

HrvojeLucićbiojeprijesvegadobarčovjekiiskrenprijatelj.Biojedobarznanstvenikiizvanredannastav-nik.A,nadasve,biojeosebujna,maštovitaosobnost,estetiglazbenik.BiojeosnivačivoditeljAkademskogorkestraVeterinarskogafakultetakoji jezajednosAkademskimzboromAb ovoodržaobrojne,uspješnekoncerteuHrvatskojiuinozemstvu.

IN MEMORIAM

75


Nedostaje namnjegovoptimizam, njegove lucidneopaske, njegova životna radost.Hodnicimaviše neodzvanjaglasansmijeh.Otišao jeprerano,ausvimanamakojismogavoljeli ipoštovaliostala jevelikapraznina,aliizahvalnostštojebiodionašihživota.

prof. dr. sc. Snježana Vuković

Ante Grlić Radman (1933. – 2019.)

AnteGrlićRadmanrođenjeuRosuljama,krajBugojna,uBosniiHercegovini23.studenog1933.godine.NakonzavršenepučkeškolepohađaojeuBu-gojnu1950,upisaojesrednjuveterinarskuškoluuBanjaLuci,nakončegajegodinudanakaoveterinaruDonjemVakufu(1954-1955).Poslijeodslu-

ženjavojnogrokazapošljavaseuVeterinarskojstaniciuPrisojukodTomislavgra-dauBosniiHercegovini(1957–1966).TadaupisujeizvanrednistudijVeterinarskogfakultetauSarajevu,kojiprekidazbogpreseljenjauZagreb.ŠkolovanjenastavljanaVisokojpoljoprivrednojškoliuKriževcima.Godine1966.zapošljavaseuPIK-u

SljemeuSesvetama,nanovoizgrađenojinajvećojsvinjogojskojfarmiuEuropis54objektaza70.000tov-ljenika.

Godine1976.prelazinadužnostdirektoratadašnjeradneorganizacijeProizvodnjastočnehrane,učijemjesastavumješaonicastočnehraneipogonzatoplinskupreraduživotinjskihnusproizvoda-tzv.Kafilerija. Kojatadanije ispunjavalanitehnološkeniekološkestandarde,anajmanjepotrebeklaoničkeimesoprera-đivačkeindustrije.Zatodonosiplanopremještajuigradnjinovogpogonazatoplinskupreraduživotinjskihnusproizvodausuradnji sastručnjacimasVeterinarskog fakultetauZagrebu, aposebno sprofesoromJosipomIvošemkojimujedaopoticajiidejuzauspostavunovogsustavazatoplinskupreraduživotinjskihnusproizvoda.Njegovaupornostiostvarenjevlastitogsnarezultiralisupuštanjemuradpogona18.prosinca1984.godine,itojetadabionajsuvremenijipogonubivšojdržavi.Obilazećinovipogonprilikomsvečanogotvorenja,profesorVeterinarskogfakultetaJosipŽivkovićrekaoje:“Koliko smo puta odlučivali, pokušavali započinjali svekolike radnje da izgradimo novu kafileriju. I temelje smo udarili, no nismo je uspjeli podići.

Nova kafilerija europskih standarda sagrađena je 1987. godine. UvidjevšidaPIKSljemeideustečaj,ka-filerija se izdvaja iz Sljemena.Otada nastavlja poslovanje pod imenom “Agroproteinka” i pod vodstvomAnteGrlićRadmana.Svojukarijeru,usponinapredovanje,teobvezenagospodarskimfunkcijamaAnteGrlićRadmanizgrađivaojepredanoiuspješno,smnogoentuzijazmaisvrlomvisokomsocijalnomosjetljivošćuibrigomzasvojeradnike.

Osimsvojihposlovnihobvezaobavljao jevisokedužnosti upolitičkom i društvenomživotu Sesveta iZagreba.Anteječestoznaoreći:“Agroproteinka je moje životno djelo i njime se ponosim!“IzaistamnogapriznanjakojajeAgroproteinkadobilazaorganiziranostsustava,kaoitehnološkeiekološkestandardekojeispunjava,tenedvojbenovažneulogeuveterinarstvukojujeimalatijekompregovoraHrvatskesEuropskomunijom,AnteGrlićRadman,kaoosnivačiutemeljiteljAgroproteinke,imaosečimeponositi.

OstvarivšivizijuutemeljenjasustavaAgrorteinkekaojedinetvrtkeuRepubliciHrvatskojkojasebavigospo-darenjemživotinjskimnusproizvodima,Antejedaonemjerljivdoprinosveterinarskomjavnomzdravstvu,osta-vivšiunasljeđesustavkojemjeulogaprevencijaširenjazaraznihbolestiiočuvanjeprirodeiokolišaHrvatske.

Prošao jenasvommukotrpnomputumnoga iskušenja i izazove,zapreke iopstrukcije,alisvojomdo-sljednošću,nepokolebljivošću,vizijomiupornošćuuspiojepridobitisvavremenaidoživjetisvojsan,daizanjegaostanekrunanjegovihživotnihdijela,jediniproizašlidiosustavaPIK-aSljeme,njegovaAgroproteinka.PreminuouZagrebu4.veljače2019.nakonkratkebolesti.Antećesvimaostatiusjećanjukaohumanist,filantrop,altruističaniempatičan,istaknuvšisebrigomzamaleljude,oneslabe.

Imati san, lijepo je. Ostvariti san, čudesno je

Ivica Grlić Radman

IN MEMORIAM

76


Prof. dr. sc. Marijan Sviben (1932. – 2019.)

Prof.dr.sc.MarijanSvibenrođenje7.svibnja1932.godine.Veterinarskifa-kultetSveučilištauZagrebuupisaoje1951.godine.Većodmladihdanatije-komstudijabiojevrloaktivančlantejeobnašaonizdužnostinamatičnomFakultetuiSveučilištu,aposebnoseistaknuokaodopisnikisuradnikomla-

dinskihidrugihnovina.PočetkompedesetihgodinapridoniojeoblikovanjuzahtjevastudenataVeterinarskogafakultetauZagrebuzaboljinastavniplante jeaktivnoradiouuredništvimafakultetskihčasopisa.Višejeputaboravionastručnojpraksiuinozemstvutejesvojeznanjeprenosioupraksu,aliinastudente.Većkaomladi

znanstvenik istaknuosenagrađenimznanstvenimradom izpodručjastočarstva,što jenaznačilonjegovuželjuzaznanošćuupodručjuanimalneproizvodnje.

KrajempedesetihgodinapostaojeurednikPoljoprivredne emisijenaHrvatskojradioteleviziji,nakojojsuseusljedećihšestdesetljećasnimaleemisijeopoljoprivredi,danaspoznatepodnazivomPlodovi zemlje.UZavoduzastočarstvo(današnjemZavodzauzgojživotinjaistočarskuproizvodnju)Veterinarskogafakultetapočeojeraditiusvibnju1962.godine.Većodjeseniistegodineipočetkom1963.boravinastručnomusavr-šavanjuuSloveniji,nasvinjogojskojfarmiuIhanu.Doktoriraoje1965.godine,kontinuiranoseusavršavaouinozemstvu,ponajprijeizpodručjasvinjogojskeproizvodnje.Godine1969.izabranjezadocenta,četirigodinekasnije za izvanrednog, a 1976. godine za redovitog profesora.U svojoj je karijeri nastavnika sudjelovaousvimoblicimadodiplomskogobrazovanja izpredmetaStočarstvo.Kontinuirano jeunapređivaonastavniprogramuvodećipoglavljaizkvantitativnegenetikeiprimijenjenestatistikeuveterinarskojmedicini.Čestojenakonodržanihpredavanjastudentimanakrajusemestrauputiopoziv...neka mi se jave oni studenti koji žele naučiti nešto više.ŠesterojestudenatapodnjegovimmentorstvomprimiloRektorovunagradu.Zapo-trebestudenatapreveojeudžbenike,autorjeisuautorbrojnihskriptizaposlijediplomskistudijtejejedanodautoratrećeg,četvrtogipetogizdanjaVeterinarskoga priručnika.TijekomšestdesetljećaprofesorSvibentrudiosedokučitikakosesvojstvaživotinjaizražavajuzbogodabirainačinaparenja.Imaojejedinstvenuspo-sobnostdapromatranepojaveopažabrojčanoteistančanosjećajzavezuiodnoseubrojkama.Samostalnoiliusuradnjisdrugimautorimaobjaviojevišeod500znanstvenihistručnihradovaudomaćimiinozemnimčasopisimatezbornicimasdomaćihimeđunarodnihskupova.Znanstveniradprovodiojekaovoditeljdese-takznanstvenoistraživačkihtema.PodmentorstvomprofesoraSvibenaizrađenoje14magistarskihinjimajednakovrijednihraspravate9disertacija.VećinatihposlijediplomanatapostalisusveučilišninastavniciuHrvatskojiinozemstvu.ProfesorSvibenosobitoseistaknuouraduCentrazasvinjogojstvokojijeosnovan1966.godineusklopuInstitutazafiziologiju ipatologijuanimalneproizvodnjenaVeterinarskomfakultetuSveučilištauZagrebu.Kaonjegovprviidugogodišnjipredstojnikustrojiojecentarkaosredišteistraživanjaiprimjeneznanostiopostupcimauproizvodnjisvinja.Organiziraojebrojnedomaćeiinozemneskupoveuzsudjelovanjevišeod180stručnjakaizcijelogasvijeta.Tijekomradanafakultetuizdaojebrojnestudijeve-zaneuzsvinjogojskuproizvodnju.Naosnovizapaženihrezultatauznanstvenomraduinjihoveprimjene,kra-jemsedamdesetihgodinaizabranjezapočasnogdoživotnogpotpredsjednikaMeđunarodnogveterinarskogdruštvazasvinjogojstvo.BiojenajplodonosnijipisacubiotehničkimznanostimauHrvatskoj,pajenatemeljutoga1996.godineizabranzačlanaZnanstvenogsavjetazapoljoprivreduišumarstvoHrvatskeakademijeznanostiiumjetnosti.

ProfesorSvibenobnašaojerazličitedužnostinaFakultetuiuširojdruštvenojzajednici.OsimštojebiopredstojnikCentrazasvinjogojstvo,prodekanipredstojnikZavodazastočarstvo,bioječlanProgramskogasavjetazapoljoprivredu,prehrambenuindustriju,šumarstvoidrvnuindustriju.SvojimjezalaganjemuspiodaveterinarskastrukabudeuvaženaiusustavuobrazovanjauRepubliciHrvatskoj.Pridoniojeuvođenjuno-vihnastavnihplanova,programaipredmetauokomicinaobrazbedoktoraveterinarskemedicine.Umiroviniod1997.godine,idaljejeostaoaktivan,redovitojepisaoknjigeiznanstvenečlanke,aktivnojesudjelovaonabrojnimmeđunarodnimidomaćimkongresima.PoznavajućiradprofesoraSvibenamožemorećidajeuvijekželionaučitiviše,upravoonakokakojerekaoistudentimanakrajusvogpredavanja

IN MEMORIAM

77


ProfesorSvibenostaviojeneizbrisivtragupodručjustočarstva,posebicesvinjogojstva,ibezobziranatoštojevišeoddvadesetakgodinabioumirovini,njegovaželjadaidaljeunapređujeznanostinovespoznajevodilagajekrozbrojnemeđunarodneidomaćeskupoveikongresenakojimajesvedonedavnosjednakimžarompredstavljaovlastitaistraživanja,aliikritičkirazmatraovlastiterezultateispoznajeotprijedvadese-takgodina.Napustionasje11.veljače2019.godineu87.godiniživota.

Sjećajućisedanasbrojnihtrenutakairazgovorasprof.dr.scMarijanomSvibenom...hvalaVamprofeso-renasvemuinekaVamjevječnahvalaislava.

doc. dr. sc. Sven Menčik

IN MEMORIAM

Ivan Parać, dipl. iur. (1939. – 2019.)

Ovihdanaiznenadanasjenapustiočovjekvelikogznanja,oštrogumaibrzapoteza, našbivši tajnikgospodin IvanParać.Rođen je 12. siječnja 1939.godine.Postrucidiplomiranipravnik,radnijevijekproveonaradnimmje-stimapravnika, šefaopće i pravne službe, načelnika za zapošljavanje u

inozemstvu zaHrvatsku, pravnog savjetnika, tajnikaVeterinarskoga fakulteta (1.studenoga1981.-4.srpnja1989.)irukovoditeljaizdavačkeslužbe.Biojepredsjed-nikvijećaskupštineopćineVinkovcitedelegatVladeSFRJna57.zasjedanju(1971.)UjedinjenihnarodaMeđunarodneorganizacijeradauŽenevikaostručnjakzapod-ručjeradnogpravaizapošljavanja,tesuradnikOECD-azanavedenapodručja.Na-

konKarađorđevasmijenjenjesasvihfunkcija.Poslijeizbora1990.godineobnašaojedužnostpredsjednikaIzvršnogvijećagradaZagreba,predsjednikaSkupštinegradaZagreba,ministraradaisocijalneskrbiVladeRepublikeHrvatskeod1993.do1995.godine.Od1995.do1996.godinebiojeglavnidirektorHRT-a,začijegsemandataprofesionalno iuspješnopratevojno-redarstveneakcijeBljesak iOlujateVlakslobode.TadajepokrenutradioiTV-studiouKninuteRadioOkučani,adovršenisuiplanoviirazrađenafinancijskakon-strukcijazanastavakizgradnjeDomaHRT-a.PoslijetogabiojeveleposlanikuMinistarstvuvanjskihposlova.Objavio je 159stručnih radovaupodručjustatusneproblematike tvrtki, radnogprava,prava i socijalnogosiguranja,upravljanja,normativnedjelatnosti,organiziranjatestjecanjairaspodjeledohotka.Biojeurednikstručnihrubrikatesuradnikvišestručnihčasopisa.Govoriojeengleski,francuskiinjemačkijezik.Bioječlansvihtrijukriznihstožerauregiji,odnosnoZagrebu1991.i1992.godineizapovjednikStožeracivilnezaštitegradaZagrebaod 1991. do 1994. godine.Pukovnik jeHrvatskevojske i nositelj SpomeniceDomovinskograta,SpomeniceDomovinskezahvalnosti,OrdenaredaknezaTrpimira,OrdenaredaDaniceHrvatskeslikomKatarineZrinske,Medalje„Bljesak“,Medalje„Ljeto95“iMedalje„Oluja.“BiojepredsjednikHDZ-agradaZa-greba,člansvihsredišnjihtijelaHDZ-atedopredsjednikHDZ-a.ObnašaojedužnostpredsjednikaHrvatskogšahovskogsaveza.

Iznadsvegavoliojesvojuobiteljisvojuhrvatskudomovinukojojsestavionaraspolaganjeukriznimvre-menimanjezinastvaranja.DraginašIvane,štonakrajurećinegovelikatihvalazasveštosiučiniozasvojudomovinučinećidobrestvaritamogdjesiradio.Nama,kojismotepoznavali,ostajevječnauspomenanasjedniceVijećaVeterinarskogafakultetanakojimasi uvijekbrzoreagiraoprimjenjujućizakonskapravila isvojeznanje.Zbogtogasmoponosništosmoteimaliistobomradnoživjeli,aonimakojitenisupoznavalitvojživotniopuspotvrđujesvenavedeno.TvojetijelopočivanaMirogojuutvojojhrvatskojzemlji,kojusisanjao,stvaraoizakojusiživio.Nekatijevječnaslavaihvalazasveštosinapravio.

prof. dr. sc. Petar Džaja

78


Karl Pivar, dr. med. vet. (1946. – 2019.)

Dana26.siječnja2019.godineu73.godiniživotapreminuojeizauvijeknasnapustiokolegaKarlPivar,dr.med.vet.KolegaPivarrođen je11.ožujka1946.godineuDallminu,DDR.NaVeterinarskomfakultetudiplomiraoje15. travnja 1972. godine. Zaposlio se5. svibnja 1972. godine uPoljopri-

vrednomkombinatuBudućnostĐelekovecgdjejedoveljače1975.godineradionaradnommjestuvoditeljatovajunadiisvinja.SpajanjemPoljoprivrednogkombinataBudućnostiPrehrambeneindustrijePodravka1975.godinepreuzimadužnostvodi-teljaVeterinarskeapotekeuPoljoservisuKoprivnica.

Godine1976.zapošljavaseuVeterinarskojstaniciKoprivnicanamjestuupraviteljaVeterinarskeapotekeLegrad,dabi1986.prešaonaradnomjestoupraviteljaVeterinarskeambulanteĐelekovec,gdjeostajedeumirovljenja2011.godine.ZapredsjednikaNadzornogodboraVeterinarskestaniceKoprivnicad.o.o.izabranje1992.godinetenatufunkcijubivabiranutrimandata.UzasveprofesionalneobvezekolegaPivarbiojeiznimnoaktivaniudruštvenomraduusrediniukojojjeradioidjelovao.

Velibor Stanković, dr. med. vet. (1952. – 2018.)Dana26.studenoga2018.godinenakonkratkeiteškebolestinapustionasje

dragi kolega i prijateljVeliborStanković, dr.med. vet.Velibor je rođen 10. lipnja1952.godineuSisku.USiskuiPetrinjizavršavašestrazredaosnovneškole.ZbogočevaposlaobiteljseliseuVaraždingdjezavršavaosnovnuškoluigimnaziju,ma-tematičko-prirodoslovnismjer.Iakogradskodijete,vrloseranoopredijeliozave-terinu,paupisujeVeterinarskifakultetuZagrebu.Diplomiraoje2.prosinca1980.godine.

Kaoterenskiveterinarod1981.do1989.godineradiuVeterinarskojstaniciNovaGradiška.Svojomstručnošćuipredanošćupozivukojimsebavioostaviojeneizbrisivtragnanovogradiškomterenu.Uvijekvedar ipozitivan,bio jeomiljenmeđuljudima.Međuprvima jeustanicipočeos liječenjemmalihživotinjateupisaoiodslušaoposlijediplomskistudijiztogpodručja.Nažalost,zbogobiteljskihrazloganijegazavršio.

Ugraničnuveterinarskuinspekcijuzapošljavase1989.godineteradinagraničnimprijelazimaGoričaniMurakereszturdo2013.godine.UlaskomHrvatskeuEUraspoređenjenaposloveinspekcijeuOdjelumo-bilnihjedinicazakontroludobrobitiživotinjauprometu.Poslovevišegagraničnogveterinarskoginspektoraradiojestručnoisavjesnotejebioiznimnoučinkovituobavljanjusvojihdužnosti.Domirovine,31.prosinca2017.godine,radiuOdjelumobilnihjedinicazakontroludobrobitiživotinjauprometu,SlužbiveterinarskeinspekcijeMinistarstvapoljoprivrede,čijijevoditeljbioodrujna2013.dokolovoza2017.godine.

Naprvomemujemjestubilaobitelj,suprugaJadrankatesinoviBorisiBojanokojimajeuvijekradoisponosomgovorio.Vodioježivotčovjekakojijesmisaosvogpostojanjavidiouobitelji,uslatkimmalimstvari-ma,tolikobliskimneiskvarenojljudskojduši,asvojusrećuuspijevaojepronalazitiukošnjitrave,obrezivanjuvoćaka,učenjuengleskogjezika,upogledunasvojudjecukojasuodrastalaiodraslauljude.

Siguransamdaćezauvijekbitiusvimanamakojismogapoznavali,doklegodbudenaskojigapamtimo,nasmijanog,vedrog,uvijekspremnognašaluismijeh.

mr. sc. Josip Bunta, dr. med. vet.

IN MEMORIAM

79


Nikša Baturina, dr. med. vet. (1970. – 2019.)

Dana4.rujnaprestalojekucatisrcedobraiplemenitačovjeka,veterinaraNikšeBaturine.NikšaBaturina rođen je 18.veljače 1970.godineuSpli-tu od oca Ante imajke pok. Ive. Srednju veterinarsku školu završio jeuSplitu1988.godine.StudijveterinarskemedicineuZagrebuzavršioje

1996.godinegdjejebioipolaznikposlijediplomskogdoktorskogstudija.RadnojeiskustvostjecaouDomuzadjecuiomladinuuNazorovojuZagrebu,Veterinarskojstanicid.o.o.Trogir,Sms-voćed.o.o.uSplitu,Smsd.o.o.uSplitu.Od1.studenoga2004.godinepostajedjelatnikomMinistarstvapoljoprivrede,šumarstvaivodnoggospodarstvagdjejeradiokaovoditeljOdjelaveterinarskoguredaŠibenik,uslužbiveterinarske inspekcije, u Sektoru inspekcijskog nadzora. Na tom ga je radnommjestuzadesila iznenadna ipreranasmrt.Kad jesazriousvomposlu,kadga jestrukapočelacijeniti,akolegesvevišeuvažavatinapustionasjetiho,bezpozdra-va,ostavljajućinamjasnesmjernicekakotrebamoraditiikojimputemići.Svakom

poslupristupaojemaksimalnoozbiljnoisavjesnoštojezaposljedicuimaloirazličitestresnesituacije.Na-stojaojeusvemubitidobar,pajetakobiodobarsuprug,sin,kolegaiprijatelj,zbogčegajetugazanjegovimpreranimodlaskomsovogasvijetajošveća.

Uzvelikohvalazasveštojeučinio,zasvudobrotuisvaučinjenadjela,nekamujelakadalmatinskaze-mljanagrobljusv.IvanaKrstiteljauNiskom,gdjepočivanjegovotijelo.

Ivo Bago dr. med. vet.

PreranimodlaskomkolegePivaranjegovaobitelj,prijateljiikolegeizgubilisučovjekakojijesvojomprin-cipijelnošću,dobrotom,nesebičnimdjelovanjemistečenimznanjemzaslužiopoštovanjetepostaoiuzorommnogimgeneracijamaveterinara.

Uvijekjetežiosavršenstvuusvemučegaseprihvatio,adosljednostipoštenjeočitovalisuseutomedanijemijenjaosvojestavovebezobziranaposljedice.

Svikojisugapoznavalidanasosjećajuprazninu itugu jersu izgubiličovjekanakojegasuseuvijek iusvakodobamogliosloniti,zatražitipomoćznajućidaimonanikadnećebitiuskraćena.

Hvalati,dragiKarlo,nasvemu.Uvijekćemoteseisradošćusjećati.Iznimnosivoliosvojuobiteljihrvat-skudomovinutenekatijelakahrvatskazemlja.

Danimir Kolman, dr. med. vet.

IN MEMORIAM

80


UPUTE SURADNICIMA

UPUTE SURADNICIMA INFORMATIVNOGA DIJELA HVV-a1. Hrvatskiveterinarskivjesnikobjavljivatćečlankeusvezisredovitimrubrikamaučasopisu,aiznimno

idrugimtemamanakonodlukeUredništva.

2. Potpisaniautoritekstovasamiodgovarajuzasvojestavove,iskazanamišljenjaiobjavljenefotografije.

3. TekstovejepotrebnoposlatiuprogramuMSWord,font12,prored1,5,afotografijeuJPG-formatuminimalnerezolucije300dpi.

4. Omogućena Vam je besplatna usluga lektoriranja rada, ali obveznomorate napomenuti da želitelekturu.Usuprotnomnismoobveznilektorirati.

5. Glavniurednikmožeodautorazahtijevatidaizmijenitekstiligamožeodbitiobjaviti.

6. Tekstovemožetedostavljatiipodpseudonimom,aliglavniurednikmoraimatiinformacijuoidentitetuautorateksta.

7. Glavni ćeurednikusvomeradupoštivati pravilanovinarskestruke, aosobitonačela istine i pravajavnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune informacije iz poznatoga izvora. Prilikompredočavanjatekstovajavnostipoštivatćenačeloprivatnostitećesprječavatiuvredeiklevete.

8. Radilakšegakontaktamolimautoredauzposlanitekstnavedubrojtelefona.

9. Rukopisemožeteslati nae-poštu: [email protected] ili faks:031/497-430.MaterijalmožetedostavitiinaCD-unaadresu:IvanKrižek,Gornjodravskaobala96,31000Osijek.Poslanimaterijalnevraćamo.

UPUTE SURADNICIMA ZNANSTVENO-STRUČNOGA DIJELA HVV-a1. HVVćeponajprijeobjavljivatiradovekorisnezasvakodnevniveterinarskiposao,bezobziranato je

li tematika u svezi sa svakodnevnim veterinarsko-inspekcijskim poslovima ili poslovima u svezi sasvakodnevnomrutinom.

2. UHVV-ućesetiskatiznanstveno-stručniradovi,odkojihće,osimopćekoristizastruku,posebnukoristimativeterinaripraktičari.Stručniipregledniradovinemorajuimatisvedijeloveizvornihznanstvenihradova.

3. Na prvoj stranici rada treba napisati naslov rada na hrvatskom i engleskom jeziku te puno ime iprezimeautora,potpuninaziviadresuustanoveukojojjezaposlensvakiautorisuautoruzobveznoime i prezime i punuadresuautoraodređenoga zakorespondenciju. Izaautorapišesesažetaknahrvatskomjeziku,anakrajuradasažetaknaengleskomjeziku.

Uvodtrebasadržavatikratkespoznajedosadašnjih istraživanja,aakojeriječoizvornomradu,onosimspomenutogamorasadržavatiihipotezukojajeosnovaizvođenjarada.

Metodekorištenetijekomizvođenjamorajubitikratke,jasne,aakojeriječopokusimazakojejepotrebnoodobrenje Ministarstva poljoprivrede RH, treba dostaviti presliku rješenja. Inače autor izjavljuje da zaobavljanjepokusaiobjavuradanijetrebalospomenutorješenje.

Rezultati se predočuju precizno, uz primjenu primjerenih statističkih metoda. Rezultate iz tablica nijepotrebno ponovno prikazivati. U raspravi se interpretiraju rezultati i uspoređuju s dotad poznatimrezultatimaistraživanja,izčegaslijedelogičnizaključci.Zaključcimorajubitisastavnidioovogpoglavlja.

Literaturninavodipočinjunaposebnojstranici,nižuseabecednimredomtemorajubiti citiranikako jenavedeno(Veterinarskiarhiv,Veterinarskastanica).

4. UHVV-ućebitiivažnihdruštvenihvijestitenovihzakonodavnihpropisaskomentarom.

5. Objavljivatćemoreferateznačajnezapraksu,prikazeknjigaidrugihpublikacija.

81


6. Izvorneistručnerasprave,radoviizpovijestiteprikaziobljetnicamoguimatiod5do15kartica(pisanihuMSWordu,veličinafonta12,prored1,5).Akojeradzanimljiviznačajanzastruku,bitćeprihvaćenivećibrojkartica.

a. Mišljenja,prijedloziisučeljavanjamoguimatiod2do5kartica,

b. Literaturnizapisiod4do10kartica.

7. Znanstveno-stručniradoviprolazepostupakrecenzijeteuredništvočasopisamožetražitiodautoradaautorpopravisvojradilimožeodbitirad.

8. Svakaraspravamoraimatikrataksažetak.

9. Slikeiprilozimorajubitiprimjerenekvalitetezatiskanjeteihsedostavljakaozasebandokumentuprivitku.

10. Rukopisisenevraćaju.

11. Autoreutekstutrebacitiratinasljedećinačin:

1. akojejedanautor:Grabarević(1990.);(Grabarević,1990.),

2. akosudvaautora:GrabarevićiDžaja(1999.);(GrabarevićiDžaja,1999.),

3. akosutriivišeautora:Grabarevićisur.(2010.);(Grabarevićisur.,1990.).

12. Upregleduliteraturepotrebnojenavoditisamoautorekojisecitirajuuraspravi,itopremauputamakojeseprilažu:

1. knjiga:MUNRO,R.,M.C.MUNRO(2008):AnimalabuseandunlawfulkillingForensicveterinarypathology.SaundersElsevier.Edinburg,London,NewYork,Oxford,Philadelphia,St.Louis,Sydney,Toronto.

2. poglavlje u knjizi: BERGER,B.,C.EICHMANN,W.PARSON(2008):ForensicCanineSTRAnalysis.U:Coyle,H.M.:NonhumanForensicDNATyping:TheoryandCaseworkApplications.CRCPress.BocaRaton(45-68).

3. disertacija:GRABAREVIĆ,Ž.(1990):Pokusnotrovanjetovnihpilićatrikotecenskimmikotoksinima(T-2iDAS);patohistološkiibiokemijskinalazi.Disertacija,VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu.

4. zbornik radova:DOBRANIĆ,T.,M.SAMARDŽIJA.,D.ĐURIČIĆ.,I.HARAPIN.,.S.VINCE.,D.GRAČNER.,M.PRVANOVIĆ.,J.GRIZELJ.,M.KARADJEOLE.,LJ.BEDRICA.,D.CVITKOVIĆ(2008.):Themetabolicprofile of boer goats during puerperium. XVI kongres Mediteranske federacije za zdravlje iproduktivnost(Zadar,22-26.travnja2008).Zbornikradova.Zadar(403-408).

5. zbornik sažetaka: BOSNIĆ, M., A. BECK, A. GUDAN KURILJ, K. SEVERIN, I.C. ŠOŠTARIĆ –ZUCKERMANN,R.SABOČANEC,B.ARTUKOVIĆ,M.HOHŠTETER,P.DŽAJA,Ž.GRABAREVIĆ(2009):Prikazpatologijeovacanapodručju republikeHrvatskeod 1960.do2006.godine.Znanstvenostručnisastank‘’Veterinarskaznanostistruka’’(Zagreb,1-2.listopada2009).Zborniksažetaka.Zagreb,(80-81).

6. časopis: CLARKE,M.,N.VANDENBERG(2010):Dogattack:theapplicationofcanineDNAprofilinginforensiccasework.Forensic.Sci.Med.6,151-157.

7. pravni akti: ANONYMOUS(2007):Zakonoveterinarstvu.Narodnenovine,br.41/2007.

13. Predajarukopisa:

MolimoVas da stručne i znanstvene radove, rasprave za stručni dio časopisa šaljete na CD-diskunaadresu:prof.dr.sc.PetarDžaja,Veterinarskifakultet,Heinzelova55,10000Zagreb.Radovisemoguposlatiielektroničkompoštom:[email protected],beztiskanogaprimjerka.Radovićebitiposlaninarecenzijustručnjacimakojisebavetematikomkojuradobrađuje.

14. Svakiautortrebanavesti:akademskistupanj,naziviadresuorganizacijeukojojradi,zvanjeifunkcijuuorganizacijiukojojradi.Zboglakšegakontaktamolimoautoredanavedubrojtelefona.

UPUTE SURADNICIMA

ZA ŽIVOTINJE. ZA ZDRAVLJE. ZA VAS.

SADA JOŠ ŠIRI SPEKTAR DJELOVANJA - NOVE ODOBRENE INDIKACIJE - Demodex canis, Otodectes cynotis

(sarolaner) tablete za žvakanje

HÉT

* ** * ** * ** * ** * **

1HÉT

2HÉT

3HÉT

4HÉT

5HÉT

* ** * ** * ** * ** * **

1HÉT

2HÉT

3HÉT

4HÉT

5HÉT

* ** * ** * ** * ** * **

1HÉT

2HÉT

3HÉT

4HÉT

5

APLIKACIJA 1. APLIKACIJA 2. APLIKACIJA 3. APLIKACIJA 4.

1 óra

2 óra

4 óra

8 óra

12 óra

(sarolaner) rágótabletta

Preporučeni protokol za period od 3 mjeseca sa pokrivanjem najznačajnijih ektoparazita

Tjelesna masa Djelatna tvar (mg Sarolaner) Količina tableta

1,3–2,5 kg 5 mg 1 tableta

> 2,5–5 kg 10 mg 1 tableta

>5–10 kg 20 mg 1 tableta

40 mg 1 tableta

80 mg

> 10–20 kg

1 xmjesečno

1 tableta> 20–40 kg

Zoetis B.V., Podružnica Zagreb za promidžbu, Petra Hektorovića 2, 10000 Zagreb. Tel: + 385 1 6441 460www.zoetis.hr, www.zoetis.com

Documents

HRVATSKI VETERINARSKI - hvk.hr · 1 hrvatski veterinarski vjesnik, 27/2019., 1-2 hrvatski veterinarski 2019. vjesnik 27/1-2 udk 619 * issn 1330-2124 sadrŽaj hrvatski veterinarski