HRVATSKI VETERINARSKI - Naslovnica · 1 hrvatski veterinarski vjesnik, 26/2018., 1-2 hrvatski veterinarski 2016. vjesnik 2016. 2018. 26/1-2

1

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 26/2018., 1-2

HRVATSKIVETERINARSKIVJESNIK2016.

2016.

2018.26/1-2

2


Cijenjeni čitatelji, poštovani suradnici, drage kolegice i kolege,

u ozračju najvećega kršćanskog blagdana želimo

da u Vama zavlada duh radosti, da blagdane

provedete u toplini svojih domova i s Vašim

najdražima i da nam svima ovi dani budu

poticaj za više ljubavi i razumijevanja.

Vama i Vašim obiteljima

želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore

Ivan Forgač, dr. med. vet.

Dekan Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Nenad Turk

1


HRVATSKIVETERINARSKIVJESNIK

2018 .26/1-2

UDK 619 * ISSN 1330-2124

SADRŽAJ

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

• 1.hrvatsko–mađarskisimpozijobolestimailiječenjukonja,13.listopada2017.,Sv.MartinnaMuri...........................................3

• AnekssporazumaosuradnjisMađarskomveterinarskomkomorom......................................................................................5

• Popisobjavljenihpropisa.............................................................5• SporazumosuradnjisVeterinarskomkomoromRepublikeMakedonije...................................................................................6

• NovičlanoviHrvatskeveterinarskekomore............................. 11• Besplatnioglasi........................................................................49

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

• Noćmuzeja2018.naVeterinarskomefakultetuSveučilištauZagrebu,26.siječnja2018...........................................................8

• Predavanje„Odkonvencionalnihanatomskihpreparatado3Dmodela“,22.veljače2018.................................................. 10

• VeterinarskomfakultetuSveučilištauZagrebudodijeljenaoznakavisokerazinekvalitetezadoktorskistudijVeterinarskeznanosti............................................................... 12

• Diplomirali–magistrirali–doktoriralinaVeterinarskomefakultetuuZagrebu.................................................................. 14

VETERINARI U DIJASPORI

• LjubomirSlavić,dr.med.vet.,Kanada,Guelph....................... 16

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

• SkupštinaFederacijeveterinaraEurope(FVE)isekcijeEVERI,9.–11.studenoga2017.,Bruxelles,Belgija............. 20

• Edukativniskupobolestimapčela,19.siječnja2018.,Požega...................................................................................... 22

ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI

• Supkliničkaketozaiprocjenarizikaumuznihkrava........... 25• Antimikrobnipotencijalenterokokaizdvojenihizsirovogmlijeka...........................................................................................30

• Osteoartritisupasa....................................................................37

PROVJERITE SVOJE ZNANJE

• Enzootskabronhopneumonijagoveda...............................46

VETERINARSKA POVJESNICA

• Pulskistatutiz1500.godineoživotinjamaiživotinjskimproizvodima.............................................................................. 50

U SUSRET 100. GODIŠNJICI

• Sportaši–djelatniciVeterinarskogfakultetaSveučilištauZagrebu................................................................................56

IN MEMORIAM

• prof.dr.sc.ZvonimirModrić(1940.–2018.).........................64• BoškoVujić,dr.med.vet.(1929.–2018.)..............................65• MarkoNađakovićo,dr.med.vet.(1932.–2017.)...................66• BranimirDegmečić,dr.med.vet.(1924.–2016.)..................66• MijoĐilas–Đido,dr.med.vet.(1937.–2017.)........................67

UPUTE SURADNICIMA

• InformativnidioHVV-a...............................................................68• Znanstveno-stručnidioHVV-a...................................................69

2


OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME

VETERINARSKOM VJESNIKU

Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinu-irano već 26 godinu s trenutnom nakla-dom od 3.350 primjeraka. Dobivaju gačlanovi Hrvatske veterinarske komore

(HVK)besplatnonasvojukućnuadresu.ČlanstvouKomoriobvezatnojezasveveterinarekojiobavljajuposloveveterinarskedjelatnostinapodručjuRepub-likeHrvatske.ČlanstvouKomoridobrovoljnojezaveterinarekojineobavljajuveterinarskudjelatnostneposredno, koji obavljaju djelatnost izvan Repub-likeHrvatske,umirovljeneveterinareinezaposleneveterinare, veterinarske tehničare te veterinareiz inozemstva s prebivalištem ili bez prebivalištana području Republike Hrvatske. Članovi HVK su idjelatniciVeterinarskogafakultetauZagrebukaoidjelatniciHrvatskogaveterinarskogainstituta.

Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ilipotpunočiniVašeciljno tržište,pozivamoVasdakao jedan od načina promidžbe svojih proizvoda,usluga ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje uHrvatskomeveterinarskomevjesniku.

CjenikoglašavanjauHVV-u:

Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600,00 kn; ½stranice800,00kn;¼stranice400,00kn

Oglasiuboji:1/1stranica2.800,00kn;½stranice1.400,00kn;¼stranice700,00kn.

Oglasuboji–korice:prednjastrana½5.000,00kn; 1/1unutarnjastrana (prednja ili stražnja)–3.200,00kn;1/1stražnjastrana–4.000,00kn.

UspomenutecijenenijeuključenPDV.

AkooglašavateVMP,oglašavanjemorabitiuskladu sa Zakonom o veterinarsko-medicinskimproizvodima (NN, 84/2008, 56/2013) i Pravil-nikom o oglašavanju veterinarskomedicinskihproizvoda (NN, 146/2009). Predračun za oglasispostavitćeVamUredstručneslužbeHVKteVasmolimdauzoglaspošaljetesvepodatkeosvojojtvrtkinužnezaR1račun(nazivtvrtke,OIB,adre-sa).Zasvedodatneinformacijeupitepošaljitenae-poštu:[email protected]

Zahvaljujemo svim dosadašnjim kao i budućimoglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes zaoglašavanjeunajtiražnijemveterinarskomčasopisu.

ČlanoviHVKdobivajučasopisbesplatno=FürKammer-mitgliederkosten-los=TheCroatianVeterinaryAssociationmembersreceivethejournalfreeofcharge(osimonihkojineplaćajuredovitočlanarinu).

Godišnjapretplata=Jahresabonnement=Annualsubscription-100kn-ž.r.2360000-1101250492Zagrebačkabankad.d.Zagrebpozivnabr.02200-1.Inozemnapretplataspoštarinom=ImAuslandJahre-sabonnement=Abroad,annualsubscription-32eura.

Potpisaniautoriprilogasamiodgovarajuzasvojestavoveiiskazanamišljenja=DieunterzeichnetenAutorenderBeiträgesindfüreigeneStel-lungnahmenundvorgetrageneMeinungenselbstverantwortlich=Thesignedauthorsbearthesoleresponsibilityfortheirpointsofviewandpresentedopinions.

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIKKroatischerVeterinärmedizinscherAnzeigerCroatianVeterinaryReport

Izdavači HrvatskaveterinarskakomoraHerausgebern KroatischeTierärztekammerPublishers CroatianVeterinaryAssociation/Chamber Heinzelova55,10000Zagreb R.Hrvatska tel./faks01/2441-021;2441-009;2440-317 e-mail:[email protected] Webstranica:http://www.hvk.hr matičnibr.3255034 IBAN:HR8623600001101250492(ZGbankaZagreb)

VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebuUniversityofZagrebFacultyofVeterinaryMedicine.Heinzelova55,10000Zagrebtel.01/2390-111,fax.01/2441-390

OIB:36389528408 Webstranica:http://www.vef.unizg.hr

Glavniurednik Dr.sc.IvanKrižek,dr.med.vet.Haupredakteur Gornjodravskaobala96,31000OsijekEditor-in-Chief Mob.:098/9812-797,faks:031/497-430 e-mail:[email protected]

Urednici Prof.dr.sc.PetarDžajaRedakteure Dr.sc.IvanKrižekEditors Izv.prof.dr.sc.KrešimirSeverin

UredništvoRedaktionEditorialBoard

StručniodborFachratsProfessionalBoard

Lektori ŽeljanaKlječaninFranić,prof.-hrvatskijezikLektoren JanetAnnTuškan,prof.-engleskijezikLectors

Tisak TiskaraZelinad.d.,Druck 10380Sv.I.Zelina,K.Krizmanić1,Printedby tel:01/2060-370,fax:01/2060-242 e-mail:[email protected]

Naklada/Auflage 3.350primjerakaNumberofCopies

Izvorfotografijezanaslovnicu:www.allfreedownload

Izlazi4putagodišnje

Prof.dr.sc.ŽeljkoGrabarević,prof.dr.sc.JosipKos,prof.dr.sc.EmilSrebočan,prof.dr.sc.VladimirMrljak,prof.dr.sc.ŽeljkoPavičić,izv.prof.dr.sc.EmilGjurčević,izv.prof.dr.sc.TomislavMašek,prof.dr.sc.VesnaDobranić

IvanForgač,dr.med.vet.,dr.sc.SašaLegen,dr.sc.AnđelkoGašpar,prof.dr.sc.TomislavDobranić,prof.dr.sc.NenadTurk,prof.dr.sc.DarkoGereš,doc.dr.sc.JozoGrbavac,dr.sc.NevenRasinec,doc.dr.sc.VlastaHerak-Perković,dr.sc.KristinaStarčević,mr.sc.AntunTomac,mr.sc.MarijanSabolić,ZoranJuginovićdr.med.vet.,doc.dr.sc.MarkoMatijević

3


UorganizacijiHrvatskeveterinarskekomore,MađarskeveterinarskekomoreiPanonskeorganizacijeMađarskeveterinarskekomo-re 13. listopada2017. godineuToplicama

Sv. Martin na Muri održan je I. hrvatsko-mađarskisimpozijobolestimailiječenjukonja.Skup jeuimeHrvatskeveterinarskekomorepo-

zdravionjezinpredsjednikIvanForgač,dr.med.vet.te istaknuo da je Hrvatska veterinarska komora2015. godine sMađarskom veterinarskom komo-rom potpisala sporazum o suradnji. Sporazumomse,među ostalim, predviđa organizacija i održava-njezajedničkihstručnihusavršavanjatejeovajskupsamo potvrda uspješne suradnje. Uime Mađarskeveterinarskekomoreskupjepozdravionjezinpred-sjednikdr.GöncziGábor.Organizaciji simpozija najveći su obol dali taj-

nik Hrvatske veterinarske komore dr. sc. AnđelkoGašpar,dr.med.vet.itajnikPanonskeorganizacijeMađarskeveterinarskekomoredr.AtilaKos,kojisunaglasilivažnostodržavanjaovakvihsimpozija isu-radnje.PočasnikonzulRepublikeHrvatskeuMađarskoj

MijoKaragić,istaknuojevažnostodržavanjaovakvihskupovaisuradnjeizmeđuRepublikeHrvatskeiMa-đarsketezaželiosvimprisutnmanastavaksuradnjeiuspješnoodržavanjesimpozija.

NaskupusupredavalieminentnistručnjaciizMa-đarske,kojisebavebolestima i liječenjemkonja.Uuvodnompredavanjuprof.Dr.Dr.h.c.PéterSótonyi,rektorSveučilištaveterinarskemedicineuBudimpe-šti,sveučilišniprofesoridoktorMađarskeakademi-jeznanosti,predstavio jezanimljivupovijestveteri-narstvauMađarskoj.Nakonosnivanjaprvesvjetskeveterinarskeško-

le (1762., Lyons) i Vetreinarske škole u Beču, naMedicinskom fakultetu u Pešti (sada područje gra-da Budimpešte) osnovana je 1787. Katedra za za-cjeljivanje životinja pod vodstvom je prof. SándoraTolnaya.Tada jenapodručjuRepublikeHrvatskezakontrolu zdravlja životinja bio imenovan 1830. go-dine mađarski veterinar Zamar Varon. Katedra za

1. hrvatsko-mađarski simpozij obolestima i liječenju konja

13. listopada 2017., Sv. Martin na Muri

dr. sc. A. Gašpar, dr. Atila Kos, Ivan Forgač, dr. med. vet.

Sudionici skupa


4


životinjskodjelovanjepostala je1851.godineneovi-snaoMedicinskomfakultetukaoKraljevski institutza veterinarskumedicinu. Godine 1899. statusmujepromijenjenuRoyalCollegespravomna izdava-njeD.V.M.diploma(Doctor Veterinariae Medicinae).Prvisveobuhvatniudžbenikzaveterinarskumedici-nu na svijetu napisali su Hutyra iMarek, profesoriKraljevskeveterinarskeškole.Ovajeknjigapostalazaučenikeipraktikanteuprvojpolovici20.stoljeća.Doprinosi znanosti bila sumađarskaotkrićavirusaMareka,AujeszkogaiBarthe.KaodioreorganizacijevisokogobrazovanjauMa-

đarskoj2000.godineVeterinarskifakultetuBudim-peštipostaojedionovoosnovanogSveučilištaSzentIstván. U ljeto 2016. godine Veterinarski fakultetu Budimpešti odvojio se odmatičnog sveučilišta uSveučilišteveterinarskemedicineuBudimpešti.VeterinarskifakultetuBudimpeštije,premapo-

trebizazemljus10,5milijunastanovnika,jedinave-terinarskaškolauMađarskoj.Trenutačnojeupisanooko 100studenatanamađarski, 120nanjemački i120 na engleski program. Kao i kod svih državnihsveučilištauzemlji,službenoganadgledaMinistar-stvoobrazovanja,anastavne i istraživačkeprogra-mesponzorirajuMinistarstvopoljoprivredeiMađar-skaakademijaznanosti.Programengleskog jezikanaVeterinarskomfa-

kultetu u Budimpešti pokrenut je 1992. godine zastudentesradnimznanjemengleskogjezika.Kuriku-lumzaveterinarskumedicinutrajepetipolgodinaiimastandardnenastavneplanoveiprogramekojisenalaze u većini europskih veterinarskih programa.Veterinarski se fakultet gotovo sam financira (85%).Danasusvijetuima98veterinarskihfakulteta,amađarski jepoakreditacijisedmiNafakultetusenalazinajvećazbirkaveterinarskeliteratureuEuropi.NakonuvodnogpredavanjaProf.Dr.Dr.h.c.PéterSótonyi održao jepredavanjepodnazivomPokretikonjaianatomijaekstremitetauzmultimedijalnipri-

kaz sekcije ekstremiteta, gdje je pokazaosvoje vr-hunskoznanje izanatomije.Zatim jeProf.dr.BodóGábor, sveučilišniprofesor,Dipl.ECVSodržaopre-davanjapodnaslovom„Hromostkodkonja–postu-pakdijagnostike,naštoobratitipozornost?“NakonizvrsnogpredavanjazajednojessDr.IzingomSimo-nom,dr.med.vet., specijalistomzakonje,održaopredavanje„Hromostkodkonja–prednjiizadnjiek-stremiteti, postupakdijagnostike tedetaljanprikazpojedinih kliničkih slučajeva“. Simultani prijevod nahrvatskijezikosiguralisuIvanTomek,profesionalnitumačiprevoditelj,uzpomoćDr.AtileKosauvete-rinarskimizrazima.Predavanjujeprisustvovalošez-desetak sudionika iz Hrvatske i Mađarske koji nisukrilisvojezadovoljstvoodržanimpredavanjima.Nakonpredavanjaupriličen jeokruglistolkoji je

okupioobrazovneistrukovnepredstavnikehrvatskeimađarskeveterinarskestruke.Okruglomstolupri-družiose iveleposlanikMađarskeuRepubliciHrvat-skojJószefMagyar.DekanVeterinarskogafakultetauZagrebuprof.dr.sc.NenadTurkupoznaojenazočnespočecimaveterinarstvauRepubliciHrvatskojteista-knuo odličnu suranju s Veterinarskim fakultetom uBudimpešti.RavnateljHrvatskogveterinarskoginsti-tutaizv.prof.dr.sc.BorisHabrunipročelnikOdjelazaupravljanjeikvalitetumađarskeNacionalneagencijezasigurnostprehrambenog lancadr.TámasAbonyiistaknuli su važnost sigurnosti prehrambenih proi-zvoda.Dr.sc.SašaLegen,dr.med.vet. idr.AndrásSzinesipodsjetilisunapočetkeregionalnesuradnjeizkojejeproizašlasuradnjananacionalnojrazini.Osimusvojenihnovihznanjaispoznajaobolesti-

mailiječenjukonjasimpozijjeimaoivrlovažnuulo-guuučvršćivanjuodličnihodnosaizmeđuhrvatskeimađarskeveterinarskestruke.Dogovorenojedaseusljedećemrazdobljuodrživišesimpozijanatemubolestiiliječenjakonja.

dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.


Na pauzi: sjede prof. Dr. Dr. h. c. Sótonyi Péter i dr. Gönczi Gábor; Stoje s lijeva: Marijo Katušić, dr. med. vet., Ivan

Forgač, dr. med. vet., dr. sc. A. Gašpar, dr. Atila Kos, Mijo Karagić, Ivica Vujević, dr. med. vet.

Mađarski veterinari hrvatskih korijena:dr. Mihalj Čiček (Csicsek), dr. Atila Kos (Attila Koósz) i dr. Tamas Punczman

5



Dana 18. listopada 2017. godine naSveučilištuveterinarskemedicineuBudimpešti,naprigodnojsvečanos-ti,potpisanjesporazumosuradnji

između Sveučilišta veterinarske medicineu Budipmešti i Veterinarskoga fakultetaSveučilištauZagrebu.Tomjeprigodom,sciljemrazvijanjaiod-

ržavanja prijateljskih odnosa i jačanja stra-teškogpartnerstva, potpisanAneks spora-zumaosuradnjiizmeđuHrvatskeveterinar-skekomore,Mađarskeveterinarskekomorei Mađarske veterinarske komore Panonskaorganizacija.Navedenim aneksom sporazuma posebno se

ističedaljnjerazvijanjeijačanjesuradnjekomorapopitanjimakojeseodnosenastrukovnopovezivanjetestručnousavršavanječlanovaobijukomora,po-sebiceuodnosunanastavakaktivnostiedukacijenatemubolesti iliječenjekonja,kojećeslijeditinakonuspješnoodržanogI.hrvatsko-mađarskogsimpozi-jaobolestimailiječenjukonja.UimeMađarskeveterinarskekomoresporazum

jepotpisaopredsjednikDr.GöncziGábor,uimeMa-đarskeveterinarskekomorePanonskaorganizacijapotpisaojenjezinpredsjednikDr.AndrásSzínesi,auime Hrvatske veterinarske komore sporazum jeovlaštenjempredsjednikapotpisaotajnikdr.sc.An-đelkoGašpar.Na svečanosti potpisivanja sporazu-maosuradnjiizmeđufakultetaianeksasporazumaizmeđu komora, bio je i izvanredni i opunomoćeni

veleposlanikRepublikeHrvatskeuMađarskojdr.sc.MladenAndrlić.Usklopusvečanostiodržan jesa-stanakpredstavnikafakulteta i komoranakojemuse raspravljalo o mogućnostima suradnje veteri-narske znanosti i struke Republike Hrvatske i Ma-đarske.Nakonsvečanostipotpisivanjasporazumapred-

stavnici Veterinarskoga fakulteta, dekan prof. dr.sc.NenadTurk,doc.dr.sc.DeanKonjević,prof.dr.sc.AlenSlavicaidoc.dr.sc.ZoranVrbanactetaj-nik Hrvatske veterinarske komore dr. sc. AnđelkoGašpar,obišlisuSveučilišteveterinarskemedicineuBudimpešti,nakončegajeslijedilougodnodruženjeuorganizacijikolegaizMađarske.

dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.

Aneks sporazuma o suradnji s Mađarskom veterinarskom komorom

Slijeva nadesno: dr. Gönczi Gábor, dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet. i dr. Színesi András. U pozadini: dr. Atila Kos i

dr. sc. Mladen Andrlić.

Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2018. godini

“Narodne novine” br. 10/2018, od 17. siječnja 2018.

Pripremio: dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.

POPIS OBJAVLJENIH PROPISA od 10. 12. 2017. do 7. 3. 2018.

6


Dana 26. listopada 2017. godine,u sklopu održavanja znanstveno-stručnog skupa „Veterinarski dani2017.”, u Opatiji, Hrvatska veteri-

narska komora i Veterinarska komora Re-publikeMakedonijepotpisalesusporazumosuradnji.Naprigodnojsvečanostipotpisivanjaspo-

razuma,uimeVeterinarskekomoreRepubli-ke Makedonije sporazum je potpisao njezinpredsjednik dr. Tomislav Nikolovski, a uimeHrvatske veterinarske komore predsjednikIvanForgač,dr.med.vet.Sporazumomse utvrđuje bilateralna su-

radnjadvijukomorapopitanjimakojaseod-nosenastrukovnopovezivanjetestručnousavrša-vanjenjihovihčlanovakaoizastupanjenjihovihinte-resateradnarazvojudignitetaveterinarskestruke.Osimbilateralnesuradnjenanavedenimpodruč-

jima, sporazum predviđa suradnju komora na timpodručjima i uokviru radaVišegradskeVetplus4skupine,prematrećimstranama,posebnouodnosunaFederacijuveterinaraEurope(FVE)injezinimsek-cijama,stimdapritommorajuvoditibriguotomdanisuugroženiinteresičlanovakomoraobijuzemalja.

ZačlanoveobijuKomoravažnojeistaknutidasesporazumomuzajamnopriznaju iprihvaćajubodovikoji proizlaze iz kontinuiranog programa stručnogusavršavanjatedasenatemeljunjihostvarujuuvje-tizaproduljenjeodobrenjazarad–licencije.Vezanozatrajnuedukacijusvojihčlanova,spora-

zumpredviđasuradnjunaizradizajedničkihprogra-mastručnogusavršavanja i osposobljavanjasvojihčlanova te u organizaciji zajedničkih znanstveno-stručnihskupova.

Interessporazumnih strana jestpotica-njesvojihčlanovanastalnopodizanjekvali-tetepružanjaveterinarskihusluga,načastpravilastrukeistandardakvalitete,odnosnonjihovauvođenja,sposebnimnaglaskomnaDobru veterinarsku praksu, Kodeks vete-rinarske etike, stručno usavršavanje i ISOstandarde.Razvijajućimeđusobnusuradnju,VeterinarskakomoraRepublikeMakedonijeiHrvatskaveterinarskakomora,usredotočitćesenaiskustvastečenaupodručjusvojihnadležnosti, suradnje s lokalnim, nacional-nim imeđunarodnim organizacijama, tijeli-ma i institucijama teće zajednički raditi najačanjudigniteta iugledaveterinarskezna-nostiistruke.

Fotografije: dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.

dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.

Predsjednik HVK Ivan Forgač, dr. med. vet. i predsjednik Veterinarske komore R. Makedonije dr. Tomislav Nikolovski.


Sporazum o suradnji s Veterinarskom komorom Republike Makedonije

Sjede: Ivan Forgač, dr. med. vet. i dr. Tomislav Nikolovski. Stoje slijeva: dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet., dr. Atila Kos,

dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet., dr. Igor Stojanovski.

7


*Indicirano za liječenje upale vanjskog uha u pasa osjetljivih na sojeve bakterija (Staphylococcus seudintermedius) i kvasnicu (Malassezia pachydermati s).

Prva upala uha?

Neka OSURNIA bude vaš prvi izbor*

2 DOZE u razmaku od 1 tjedna za liječenje

upale vanjskog uha*

florfenikol • terbinafin • betametazon

NOVO

DULJE OSTAJE U UHU

GEL J

EOTPORAN NA OTRESAN

JE

8


Veterinarski se fakultet i ove godine pridru-žioobilježavanjuNoćimuzeja,manifestacijikojomseposljednjipetakumjesecusiječnjuposjetiteljima omogućuje slobodan ulaz u

muzejediljemzemlje,itodokasnihnoćnihsati.Ovo-godišnja jetemaNoćimuzejasport,snamjeromdaseanalitičkisagledajupostojećezbirkenatemuspor-ta,noistotakoipotaknestvaranjenovihzbirkiimu-zeja,promatrajućisportkaokulturološkuvrijednostiistodobnostvarajućinovumuzejskupubliku.Podgeslom„Izvediteljubimcaumuzej“Veterinar-

skijefakultetvratasvojihprostorasmuzejskimzbir-kamaovajputotvorioičetveronožnimposjetiteljimatesubrojnigrađaniimaliprilikuzavodesmuzejskomgrađomobićisasvojimkućnimljubimcem.Natemu„Muzeji isport–brže,više, jače…citius,

altius, fortius“ u glavnoj zgradi Fakulteta izloženisu posteri o nastavnicima i zaposlenicimaFakultetakoji su uz svoja redovita zanimanja te nastavničku iznanstvenoistraživačku karijeru postigli i zapaženerezultateurazličitimsportovima.Onikojivišenisusnama,abilonamjeosobitozadovoljstvoposjetiteljeupoznatisnjihovimsportskimiprofesionalnimkarije-rama,jesuprof.dr.sc.ŽarkoDolinar(1920.–2003.),stolnotenisač,višestrukiprvakJugoslavijetepobjed-niknabrojnimturnirimaizvanzemlje,pojedinačnoiuparu, s osvojenimmedaljama i na svjetskimprven-stvima, zatimprof. dr. sc.Marijan Catinelli – Bimbo(1938.–2015.),košarkašikošarkaškitrener,sosvo-jenim kupom Radivoja Koraća 1972. te prvenstvomJugoslavije 1980. godine, i Vinko Tomljanović, prof.(1930.–2015.),rukometaširukometnitrener,osva-jačkupaJugoslavije1986.godine.Iznimnonamjeza-dovoljstvoštosmoseimaliprilikudružitisnastavni-cimaiznanstvenicimasportašimakojisuseiosobnoodazvali pozivu na Noć muzeja na temu sporta: srukometašemirukometnimtrenerom,uHrvatskoj ina Islandu,prof.dr.sc.SlavkomBambirom(1939.),višestrukim prvakom brojnih prvenstava u hrvanjuslobodnimigrčko-rimskimstilomprofesoromeme-ritusomHrvojemMazijom(1940.)teragbi igračemiprvimkapetanomhrvatskeragbijaškereprezentacijeizv.prof.dr.sc.VilimomStarešinom(1960.).Upred-vorjuglavnezgradebilisu izloženi ipehari,medalje,priznanja, plakete i povelje koje su naši sportaši i

sportskitimovi,uključujući istudente,osvojilinara-znimnatjecanjima.Četirifakultetskazavodaovomsuprilikomotvori-

lasvojavrataijavnostipokazalivrijednezbirkegodi-namaprikupljanekrozpovijestfakultetaiuznanstve-noistraživačkim aktivnostima. Na Zavodu za sudskoiupravnoveterinarstvoizloženesuzbirkeveterinar-skihinstrumenata,zbirkapotkovaidrugavrijednaar-hivska građa. Posjetitelji su najveći interes pokazaliza instrumentekoji susekrozpovijestveterinarskemedicine upotrebljavali pri teškim porođajima, em-briotomijiikastracijimužjakadomaćihživotinja.Ima-li su također priliku vidjeti originalne diplome prvihhrvatskih veterinara, kovača imesarskih obrtnika urazdobljuod1867.do1923.godinetedrugeraznedo-kumentekojisustrukupratiliunjezinompovijesnomrazvoju,askojimasu ihupoznaliprof.dr.sc.Petar

Noć muzeja 2018.na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

26. siječnja 2018.

Radna zbirka zaštićenih životinja u prizemlju Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju

Zbirka koštanih preparatima cijelih životinja na prvome katu Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju


9


Džaja, izv.prof.dr.sc.KrešimirSeverin idoc.dr.sc.GordanaGregurićGračner.NaZavoduzastočarstvodoc.dr.sc.SvenMenčik

iIvanVlahek,dr.med.vet.upoznalisuposjetiteljesazbirkomkojučinemodeligoveda,konja,svinja,ovacaikoza,izrađeniodgipsaibronce.Diotihmodelaizradioje poznati hrvatski kipar Robert FrangešMihanović.Također su izloženi modeli kokoši, gusaka, pataka,

pura,golubovaizečeva,izrađenitehnikompreparira-njaipunjenja,kaoikolekcijaperja,krznaiovčjevune.NaZavoduzaanatomiju,histologijuiembriologiju

uprizemlju jepredstavljenaRadna zbirka zaštićenihživotinja u kojima je izv. prof. dr. sc. Martina Đurasposjetiteljimatumačilakakosekostidupinaoznača-vaju,sortirajuiarhiviraju.Osobitoimsesvidjeloštosu imali priliku i sami držati u rukama kost dupina,pokušatijeidentificiratitespojitisostatkomkostura.Zanimaloihjeikakoseizrađujukosturi,kakoodreditiradiliseomladojilistarojživotinji,kojisuneuobičaje-ninalazikodtihživotinjaitd.Najzainteresiranijisubiliposjetitelji medicinske struke koje su zanimali raznikomparativnidetalji(lubanjskašupljina,gornjaidonjačeljust,kralješci,rebra,prsnakostidr.).Izv.prof.dr.sc.SnježanaKužir i izv.prof.dr.sc.TajanaTrbojevićVukičevićpredstavilesudioOsteološkezbirkeribate

dermo-preparatepastrve ismuđa,kao ivelikuslikusoma koje je ustupio Zavod za biologiju i patologijuriba ipčela. Idjeci iodraslimanajvišesesvidio inte-raktivni dio izložbe s dvamikroskopa s preparatomokaiškrgariba,pričemuserazvilavrloživaraspravasučenicimaiprofesorima.NaprvomekatuZavodazaanatomiju,histologijui

embriologijudr.sc.MirelaPavićiZvonimirBudinšćak,univ.mag.med.vet.posjetiteljesuupoznaliskošta-nimpreparatimacijelihživotinjameđukojimasunaj-veći interes izazvali kosturi leoparda, afričkog noja,glavatemorske kornjače i žirafe, kao i dijelovi tijelapojedinihživotinja,poput lubanjebijeloganosoroga ivelikogsjevernogkita.UmuzejuZavodazaveterinarskupatologijuDoro-

tejaHuber,dr.med.vet.iLidijaMedven,dr.med.vet.zainteresiranimasugovorileopovijestimuzejateži-votuidjeluprofesoraLjudevitaJuraka,začetnikahu-maneiveterinarskepatološkeanatomije,obolestimakojesuunašimkrajevimaiskorijenjene,konkrementi-maipseudokonkrementimateraznimrazvojnimano-malijamakodživotinja.Natravnatomprostorufakulteta,unutarkolona-

da,prigodnoopremljenimtunelom,zaprekama,klac-kalicom i drugom opremom za interaktivni treningpasa,Klubzaobukusportskih i službenihpasa„Za-greb“posjetiteljimajedemonstriraokinološkespor-tove,agility,rally obedience,nosework itrikove,štojetakođerprivuklobrojneposjetiteljeistvorilopravunatjecateljskuatmosferu.Osim toga,Veterinarski se fakultet pobrinuo i za

ponudu jela ipića teopuštenuatmosferuuzglazbu,zaštozahvaljujemonašimvrijednimstudentima, Ju-riciHorvatuisvimdrugimakojisuseiovomprilikomaktivno uključili, pomažući nastavnicima i okupljajućisvojekolege,tepokazalisvestranostiželjuzapromi-canjemsvih fakultetskihaktivnosti.Velikbrojstude-nataveterinarskemedicineuživaojeuobilaskumuzej-skihprostora,aprigodnitulumkojisuorganiziralisazavršetkom manifestacije Noć muzeja tradicionalnojeprivukaomnogestudentezagrebačkogsveučilišta.VeterinarskijefakultetuNoćimuzeja2018.uvre-

menuod18do23sataposjetilovišeod1000građa-na,odraslih i srednjoškolaca,obitelji sdjecom,stu-denata,amnogimeđunjimapovelisu isvojekućneljubimce.Bilo jeedukativno,živo iveselosčetvero-nožnimposjetiteljima,aosobitonamjezadovoljstvoistaknutiodgovornostvlasnikakućnih ljubimacakojisuobišlisveprostoremuzejskihzbirkiFakultetabezijednenezgodeioštećenogeksponata.

Autor fotografija: Zoran Juginović, dr. med. vet. ,Veterina portal.

Željana Klječanin Franić, prof.


Zbirke veterinarskih instrumenata, zbirka potkova i druga vrijedna arhivska građa u Zavodu za sudsko i upravno

veterinarstvo

Zbirka Zavoda za veterinarsku patologiju

10


Prikaz složene tjelesne građe na jasan i pri-stupačan način predstavlja velik izazov uanatomiji. Osim atlasa i udžbenika važnuulogu u tome imaju anatomski modeli koji

se danas izrađuju suvremenim tehnikama. Brojneprimjeremodeliranjauanatomijiprikazaonamjedr.ÖrsPetnehazy,dr.med.vet.,tijekomsvogpredava-nja pod nazivom „From conventional to 3D anato-mical modelling“. Predavanje je održao22. veljače2018.godineuamfiteatruVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebuuorganizacijiKlubaprijateljaibivšihstudenataAMAC–Vef.Dr.Örs Petnehazy dolazi s Instituta za slikovnu

dijagnostiku i radijacijsku terapiju pri Sveučilištu uKapošvaruuMađarskoj.Njegovojepodručjeintere-saizradamodelazaprikazgrađeživotinjskogtijela.Tijekom svog predavanja dr. Petnehazy prikazaoje konvencionalne metode izrade anatomskih pre-paratačiji su rezultatkoštani i korozijskipreparati.Istaknuojesloženostidugotrajnostizradekoštanogpreparata metodommaceracije i odmašćivanja tekrhkostkorozijskihpreparata.Naglasiojeopasnostza zdravlje koje predstavljaju spojevi korišteni tije-komuobičajenihtehnikakonzerviranjalešina.Kao alternativu konvencionalnim anatomskim

preparatimadr.Petnehazypredlažeizraduanatom-

skihmodelapomoćuraču-nalai3Dpisača.Prvikoraku primjeni ovih suvremenih metoda jest snimanjetijelauređajemzaslikovnudijagnostiku,anakonsni-manjaslijediračunalnomodeliranje.CTiMRsnimka-madodajuseslikepresjekazamrznutihlešinakakobisedetaljnoprikazalepojedineanatomskestruktu-reiizradilidigitalniatlasi.Ovakopripremljenimodelipojedinihorgana ilidijelovatijelamoguse izraditiusintetskimsmjesamauzpomoć3Dpisača.Izrazitodojmljivanatomskimodelkojijenapravio

dr. Petnehazy jestmodel glave i vrata francuskogbuldoga.Tajjemodelnastaometodomkorozijeko-jomsuočuvanivratnikralješciilubanjaspripadaju-ćimkrvnimžilama.Ovakavkorozijskipreparatizra-zitojekrhakinepostojan.Kakobigaočuvaoiomo-gućionjegovokorištenjeunastavi,dr.Petnehazygaje snimio, snimke je računalno obradio i pripremioza izraduu3Dpisaču.Ovako izrađenmodelvratnekralježnice, lubanje ipripadajućihkrvnih žiladetalj-noprikazujefineanatomskestrukture,a istodobnojeotporannamehaničkaoštećenjajerjeizrađenodelastičnih smjesa. Vjerodostojan prikaz, netoksič-nost i dugotrajnost anatomskih modela izrađenihpomoću3Dpisačaopravdavajunjihovurelativnovi-sokucijenu.


Predavanje „Od konvencionalnih anatomskih preparata do 3D modela“

22. veljače 2018.

Predavanje dr. Örs Petnehazy, dr. med. vet.

dr. Örs Petnehazy, dr. med. vet.

11


Nakon predavanja razvilase rasprava o prednostimai nedostacima raznih ana-tomskih tehnika. Iako je velikpobornik korištenja 3D ana-tomskihmodelaunastavi,dr.Petnehazynaglasiojevažnostrazudbe kao jedinog načinastjecanjaumijećasnalaženjauživotinjskom tijelu koje je po-trebno veterinaru u svakod-nevnomradu.

Autor fotografija: Zoran Juginović, dr. med. vet., Veterina portal.

izv. prof. dr. sc. Martina Đuras


dr. Örs Petnehazy, dr. med. vet. i sudionici

NOVI ČLANOVI HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE

BVladoBlagajac,dr.med.vet.DorePejačević60,31512FeričanciNikšaBukvić,dr.med.vet.ZinkeKunc9,10000Zagreb

CDajanaCrk,dr.med.vet.KnezaDomagoja9,32101Vukovar

ĐJosipĐurđević,dr.med.vet.Sisačka26,31000Osijek

HNatalijaHlebecMarković,dr.med.vet.Vinogradskaulica33,42203Jalžabeteb

JAnaJeličić,dr.med.vet.I.F.Biundovića2,21450Hvar

KDanijelaKolek,dr.med.vet.Brdekova 15, Mičevec, 10410 VelikaGoricaVendiKovačević,dr.med.vet.Vrbani17,10000ZagrebAleksandraKozačinski,dr.med.vet.Bratstvo65,10410VelikaGoricaFilipKrolo,dr.med.vet.Štamparova32,10000Zagreb

MZrinkoMikić,dr.med.vet.BraćeRadića24,31411TrnavaIvanaMilankovićČičak,dr.med.vet.Sv.Kancijana7,52100Pula

PHrvojePavasović,dr.med.vet.Svilajska20,10000Zagreb

RAlmaRistanić,univ.mag.,dr.med.vet.PrilazV.Brajkovića1,10000Zagreb

PLeoSalopek,dr.med.vet.Gračec,ACesara9,10370DugoSeloJelenaSigurnjak,dr.med.vet.Lanište10(kodJelić),10000Zagreb

Pripremila:Alka Sasunić, bacc. oec.

12


Krajem 2017. godine Veterinarski fakultetSveučilištauZagrebuiznimnojeobradovalopriznanjedodijeljenoodAgencijezaznanosti visoko obrazovanje (AZVO). Na svečano-

stiodržanojnaSveučilištuuZagrebu8.studenoga2017.godineAgencijazaznanostivisokoobrazova-njedodijelilajeoznakevisokerazinekvalitetetrimafakultetimaSveučilišta.Natemeljuprovedenogpo-stupka reakreditacije poslijediplomskih sveučilišnihstudijskih programa u području tehničkih i bioteh-ničkihznanostitepodručjabiomedicineizdravstva,oznakevisokerazinekvaliteteprimilisudekaniFa-kultetaelektrotehnikeiračunarstva,Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta iVeterinarskoga fakulteta.Veterinarski je fakultet oznaku visoke razine kvali-tete dobio za izvođenje doktorskog studija Veteri-narskeznanosti.Tovrijednopriznanjedodijelilaje,uznazočnostrektoraprof.dr.sc.DamiraBorasaipro-rektoraSveučilištauZagrebu,ravnateljicaAgencijezaznanostivisokoobrazovanjeprof.dr.sc.JasminaHavranek,kojaje ipojasnilazbogčegasefakulteti-madodjeljujuovicertifikatikvalitete.Važno je,nai-me,dafakultetikoji izvodeovedoktorskestudijskeprogramebuduprepoznatiupravoposvojojkvalitetitejesvrhapriznanjaujednoiakademskaipromidž-bena.Rektorprof.dr.sc.DamirBorasistaknuojedajeSveučilištuuZagrebučastštoimaovakvedoktor-ske studije te izrazio zadovoljstvo što oni konačnoimajuiformalnupotvrduotome.Dekanprof. dr. sc.NenadTurk naglasio je kako

je ova oznaka kvalitete koju je doktorski studij Ve-terinarske znanosti dobio iznimno važna jer je onapriznanje dugogodišnjem radu svih nastavnika kojisudjeluju u njegovu izvođenju, također i priznanjesvimdoktorandimakojinaVeterinarskomfakultetustječu tituludoktora znanosti.Veterinarske znano-sti jedinisuposlijediplomskidoktorskiprogramkojiomogućuje izobrazbu doktora veterinarske medi-cine i najviši stupanj obrazovanja u vertikali vete-rinarskog obrazovanja, oblikovan prema načelimaBolonjskedeklaracijeipouzorunasuvremenestu-dije zapadnoeuropskih sveučilišta.Novi jeprogrampokrenutu ak. god.2005./2006., a dopusnicuMi-nistarstvaznanostiiobrazovanjadobioje2008.go-

dine. Osnovnamu je značajka znanstveni programnastave iz širokog područja veterinarskih znanostiiprilagodljivostpojedinačnojtemidoktorskograda.Studijobuhvaćaistraživanjerazličitihvrstadomaćihi divljih životinja, njihov uzgoj, zaštitu zdravlja, jav-no zdravstvo i zoonoze, epizootiologiju i epidemio-logiju različitih bolesti, higijenu, tehnologiju i sigur-nosthrane idr. Inovativnostdoktorskogprogramastudija sadržana je u potpuno novom pristupu kojiosiguravamaksimalnukreativnoststudenatauobli-kovanjuvlastitogprogramastudija,na temeljupo-nuđenihpredmetateuvećojslobodi izborakoja imomogućuje da se posvete studiranju onih sadržajakoji će biti u skladu s temomnjihove disertacije iliopćenitonjihovaznanstvenoginteresa.Interdiscipli-narnoststudijaočitujeseuvelikombrojupredmetaponuđenih iz različitih znanstvenihdisciplina.Stogasu i nastavnici iz pojedinih predmeta odabrani kaonajkompetentnijiznanstveniciiznavedenihpodručja.Naime, temelj je fakultetskogdjelovanjaspecijalizi-ranostdjelatnikanesamouodređenompredmetunegoiodređenomdijeludotičnogpredmeta,štoseogledakrozposlijediplomskoškolovanje,usavršava-njeiznanstveno-stručnutenastavnuaktivnostsva-kogpojedinogmentora.Velik broj vlastitih nastavnika, s primjerenim

opterećenjem,angažiran jenadoktorskomstudiju,

Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodijeljena oznaka visoke razine kvalitete za

doktorski studij Veterinarske znanosti

Slijeva na desno: rektor prof. dr. sc. Damir Boras, dekan prof. dr. sc. Nenad Turk, ravnateljica agencije za znanost i

visoko obrazovnje prof. dr. sc. Jasmina Havranek


13


tako da je kvalitetno obrazovanje doktorskih kan-didata osigurano prije svega nastavnicima koji sustalni zaposleniciVeterinarskogfakulteta temože-morećidavišeod90%sadržajadoktorskogstudijaizvodi vlastiti nastavni kadar.Nastavnici specijalistiuzvanjuDiplomateorganizirajurezidentskeprogra-meuvlastitimdisciplinamačimeprovodeizobrazbunovihveterinarskihspecijalistaeuropskihiliamerič-kihveterinarskihkoledža,aliipodižurazinuizobraz-be na doktorskom studiju aktivnim sudjelovanjemkroz odobrene rezidentske programe iz zoološkemedicine,veterinarskepatologijeiveterinarskeder-matologije.Također,nastavniciuzvanjuDiplomate,veterinarskispecijalisti izpojedinediscipline,uvodenovesadržajeimetodeudoktorskistudij,poglavitoupraktičnomdijelunastave.UposljednjihdesetgodinanaVeterinarskomfa-

kultetu akademski stupanj doktora znanosti, obra-nom disertacije steklo je 178 dok-torskih kandidata, a u tom je pro-cesusudjelovaoukupno41mentor.Jedan je od ciljeva unapređenja

kvalitete doktorskog studija i pra-ćenje znanstvene produktivnostidoktorskihkandidatainjihovihmen-tora. Tijekom posljednjih pet godi-na 115 nastavnika na doktorskomstudijusudjelovalojeupubliciranjuvišeodtisućuradovaurelevantnimznanstvenimčasopisima,kojisuci-tiranivišeoddvijetisućeputa,dokjecitiranostsvihradovatijekomtograzdoblja premašila 10 000 puta.Prosječni h-indeks znanstveno-na-stavnogosobljanaFakultetuje6,aFakultet na godišnjoj razini ostvariod 30 do 40 nacionalnih, desetak

međunarodnih i nekoliko bilateralnih znanstvenihprojekata,takođersudjelujeuraduiorganizacijicen-taraizvrsnostitepridonosiiinovacijskimuspjesima.Od akademske godine 2010./2011. na Fakulte-

tu djelujeVijeće doktorskog studija sastavljeno odsedam djelatnika u znanstveno-nastavnom zvanjukoji su stalni zaposlenici Fakulteta, a uz znanstve-ne kompetencije birani su i tako da ravnomjernozastupaju sva četiri fakultetska odjela. Vijeće dok-torskog studija provodi usklađivanje mentorskogsustavaipratiznanstvenuprodukcijudoktoranadaimentorausvrhupovećanjabrojaznanstvenihpubli-kacijaobjavljenihučasopisimasazadovoljavajućimčimbenikom odjeka za polje veterinarskemedicine(IF≥1).Uposljednje jetrigodinebrojradovamen-toraidoktoranadaukvalitetnimčasopisimaznatnoporastao (godišnji kumulativni porast od 10%). Uusporedbi sa srodnim fakultetima (Ljubljana,Wro-claw, Sarajevo, Skopje) i sveučilištima u okruženju(Beč,Budimpešta,Košice,Brno),možemozaključitida Veterinarski fakultet u potpunosti zadovoljavakriterijeznanstveneproduktivnostimentora.Znanstvenici i doktorandi na Fakultetu upoznati

suisEtičkimkodeksomkojijedonioOdborzaetikuuznanostiivisokomobrazovanjuAgencijezaznanostivisokoobrazovanje,akojiseodnosinasveosobekojeizvodeznanstveniinastavniraduskladusnajvi-šimetičkimstandardima,štoosimkolegijalnosti,za-štiteibrigeopokusnimživotinjamatedruštveneod-govornosti,posebnouključujeznanstvenučestitost.Rezultati znanstvenog rada, posebice znanstve-

nih istraživanja, prikupljaju se u skladu s najvišimstandardima etičke i znanstvene prakse, poštujućinajvišetehničkestandarde.


Slijeva nadesno: dekan FER-a prof. dr. sc. Mislav Grgić, dekan FBF-a prof. dr. sc. Željan Maleš, dekan VEF-a

prof. dr. sc. Nenad Turk

Sudionici svečanosti

14


Doktori veterinarske medicine

Diplomirali na dodiplomskom studiju veterinarske medicine od 1. studenoga 2017. do 28. veljače 2018.

Ime i prezime Datum diplomiranja Naziv teme diplomskog rada

SanjaPeričić 19.2.2018. Opsesivnoskupljanjekućnihljubimaca

Diplomirali na Integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju veterinarske medicine od 1. studenog 2017. – 28. veljače 2018.

Ime i prezime Datum diplomiranja Naziv teme diplomskog rada

MoranaJurković 1.12.2017. Anestezijauginekološkojkirurgiji

VinkoZamuda 8.12.2017. Dijagnostikahromostiupasa

HrvojeHrastić 8.12.2017. Primjenapostupakazaprocjenuaerobnogenergetskogkapacitetausportskihpasa

AnaHrdžić 19.12.2017. Oksidacijskastabilnostmlijekakravaikozanakonintramamarneaplikacijepropolisa

MarijaNikaŠijaković 22.12.2017. Dijagnostikailiječenjetumoramokraćnogmjehuraupasa

JasnaMelnjak 22.12.2017. PojavnostleptospirozeupopulacijidivljihmesojedanapodručjuHrvatske

DIPLOMIRALI - MAGISTRIRALI - DOKTORIRALI NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU


Konačno, ishodi učenja na doktorskom studijuVeterinarske znanosti u potpunosti su usklađeni sHrvatskimkvalifikacijskimokvirom.Tiseishodiod-nosenakreiranjeivrednovanjenovihčinjenicaudije-lupodručjaznanstvenihistraživanjauveterinarskojmedicini poticanjem kritičkog razmišljanja, pokre-tanjem vlastitih i evaluiranjem drugih znanstvenihideja,pravilnimdizajniranjemznanstvenih istraživa-njauskladusnajvišimetičkimnačelimaiKodeksomdobre prakse koji u konačnici rezultiraju izradomkvalitetnih disertacija, a samim time i pomicanjemgranicaznanja.

Iznimno nam je zadovoljstvo što su kontinuira-na nastojanja za unapređenjem doktorskog studijaVeterinarske znanosti prepoznata i što je kvalitetanjegovaprograma inastavnikauključenihu izvođe-nje studija, ovom oznakom visoke razine kvaliteteAZVO-a,dobilaislužbenupotvrdu.

Autor fotografija: Zoran Juginović, dr. med. vet., Veterina portal.

Dekan Veterinarskoga fakultetaprof. dr. sc. Nenad Turk

15


JurajŠavorić 11.1.2018. Učestalost,čimbenicirizikaikliničkiznačajinfekcijepasabocavirusom

KatarinaKopić 16.1.2018. Etinioza-stvarnaprijetnjaeuropskompčelarstvu

IvanaIvanković 19.1.2018. AnalizagenetičkeraznolikostigljiviceMalassezia pachydermatisizoliraneizsmeđegmedvjeda(Ursus arctos)napodručjuRepublikeHrvatske

NikolaKelava 19.1.2018. Utjecajanimalnehigijenenazdravljepapakausvinja

TeaMagaš 23.1.2018. Primjenatestosteronaudomaćihživotinja-terapeutskoianaboličkodjelovanje

AnaTominac 25.1.2018. IzdvajanjeimolekularnakarakterizacijagljivevrsteMacrorhabdusornithogasteruuzgojimapticakućnihljubimacanapodručjuRepublikeHrvatske

IraTopličanec 26.1.2018. Učinkovitostkalibrainabojauodstrelusmeđegmedvjedasačekenahranilištu

SaraZemljić 5.2.2018. Trajanjestaničneimunostiukokošilakepasminezavirusnewcastleskebolestiodređenestimulacijomleukocitainvitro

AnđelaŠimić 9.2.2018. Reproduktivnaučinkovitostnafarmamamliječnihgoveda

ElenaValković 23.2.2018. Brahiocefaličnisindromupasa

ŽeljkaSabol 27.2.2018. Prikazparazitofauneprobavnogsustavasrneobične(Capreolus Capreolus)

Referada za integrirani preddiplomski i diplomski studij, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sanja Vindiš

Doktor/ica znanostiDora Stojević,dr.med.vet.,obranila je13.prosinca2017.godinedoktorski radpodnaslovomBioke-

mijska i molekularna analiza izolata bakterije Escherichia coli izdvojenih iz hrane životinjskoga podrijetla i obrisaka klaoničkih trupova.

Sveučilišni/a magistar/aJerka Mesarić,dr.med.vet.,obranilajedana23.studenoga2017.godinezavršniispitnaposlijediplom-

skomspecijalističkomstudijuizPatologije i uzgoja domaćih nesoždera.Jelena Missoni,dr.med.vet.,obranila jedana19.prosinca2017.godinezavršnispecijalistički ispitna

poslijediplomskomspecijalističkomstudijuizUzgoja i patologije egzotičnih kućnih ljubimaca.Dragoslav Živković,mag. ing.agr.,obranio jedana24.siječnja2018.godinezavršni ispitnaposlijedi-

plomskomspecijalističkomstudijuizDobrobiti životinja.

Referada za poslijediplomske studije, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vedrana Pšenica, upr. iur.


16


Uprethodnom broju časopisa raz-govarao sam s kolegicom dr. sc.ĐurđomSlavić,dr.med.vet.,kojaradi na Veterinarskom fakultetu

SveučilištauGuelphuuKanadi.Urazgovorus kolegicom želio sam prikazati dio njezinaradauznanstvenojustanovi,aurazgovorusnjezinimsuprugomLjubomiromSlavićem,dr.med. vet. želim čitateljstvuHrvatskoga veterinarskog vjesnikapribližitipraktičniradterenskogveterinarauKanadi.

Ispričajte mi ukratko svoj životopis kako bi vas čitatelji mogli upoznati.

RođensamuSisku1968.godine,gdjesamzavršio osnovnu školu i prva dva razredasrednješkole(općagimnazija),anakontogasamzavršiouZagrebudvijegodinesmjerve-terinarskitehničar.Nakonzavršetkasrednješkoleodslužiosamvojnirokiškolskegodine1987./88.godineupisaosamVeterinarskifakultetuZagrebu.NakonfakultetaodradiosampripravničkistažuVeterinarskojstaniciKrapina.KakojesuprugaimalatetuuKanadikojanamjeponudiladadođemokodnje,odlučilismoiotići1996.godine.Suprugajeupisalaposlijediplomskistudij,akako jemenevišezanimalapraktičnastruka,posvetiosamseučenjujezikaigradivazadobivanjelicencijezaštomijetre-balo2do3godine.

Što vam je bilo potrebno za izdavanje licencije za rad u Kanadi?

UKanadipriznajudiplomuVeterinarskogafakul-tetauZagrebu,aliprvomoratepoložitizavršniispit.ZavršniispitpolažuistudentikojisuzavršilistudijuKanadi,alirazlikauodnosunanas,stranestudente,jestštomimoramopolagati i praktičnidio.Moraosamčekatigotovo18mjeseciodpolaganjateoret-skogdijeladopolaganjapraktičnogdijela.Praktičnisediopolažetijekompetdana.Zalicencijusammo-raoplatiti1.000CADzateoretski ioko4.200CADzapraktičnidio.

Je li vam bilo teško pronaći posao?

Imaosamodmahponudazaposao,alineuGu-elphugdje jesuprugaimalaposao.Doknisampro-našaoposao,radiosamnaVeterinarskomfakultetuuGuelphu,naklinicizavelikeživotinje.Nakonpola-ganjapraktičnogdijelauvidiosamkolikojemanjkavomojeznanjeijakomijekoristioradnaklinici.Nakongodinudananakliniciponudilisumidaupišempo-slijediplomski, ali kad sam vidio koliko se suprugamorabavitiznanstvenimradomiistraživanjima,od-biosamponudu, jermene jevišezanimaopraktič-nidioveterinarskestruke.NahipodromuuTorontutrebali su veterinara, preporučiome jemoj tadaš-nji šefs fakulteta i počeosamraditi2001.godine.Radim samo s trkaćim galoperima i tako sam seuskospecijaliziraozasportskumedicinuskonjima.

Kako su izgledali vaši prvi radni dani i koliko vam je pomoglo iskustvo stečeno u Hrvatskoj?

ZnanjekojesamstekaouHrvatskojinijebilobašadekvatnoznanjukolegamauKanadi.Mogurećidajeteoretskidiomogaznanjabiozadovoljavajući,ali


VETERINARI U DIJASPORILjubomir Slavić, dr. med. vet.

Kanada, Guelph

Ljubomir Slavić, dr. med. vet. – dijagnostika endoskopom

17



sampristupživotinjamarazlikovaoseodmojihste-čenihznanja.Kadsamzavršiogodinudanapraktič-nogradanaVeterinarskomfakultetu,misliosamdasveznam.Nijebilonepoznanicaudijagnozi iterapi-jama,alisad,nakon16godinavidimkolikomijošne-dostajeznanja.Završiosam i tečajzaakupunkturukodkonja.Istočnjačkamedicinauvelikenadopunjujeovunašuzapadnjačkukojačestonemožeriješitisvupatologiju.

Što koristite u dijagnostici?

Standardnoradimokrvnepretrage,SAA(serum amyloid A) – ranu dijagnostiku upalnog procesa,mobilni digitalni rendgen, ultrazvuk, endoskop. Uslučajudanemožemoneštoriješiti,šaljemonaVe-terinarski fakultet (u 2% slučajeva), jer oni imajumagnetnurezonanciju.

Koja je najčešća patologija?

Uglavnom imamo problem s lokomotornim (80%)idišnimputevima(15%).Rijetkosepojavljujume-taboličkepatologije(prazničkabolest,dijarejaidr.).

Koliko ima konja u štalama na hipodromu i koliko je velika konkurencija?

Ima oko 2200 konja u štalama na hipodromu ioko20veterinarameđukojima jevelikakonkuren-cija.Moratebitijakouslužniistručnidabisteopstali.

Kako izgleda vaš uobičajeni radni dan?

Ja samnahipodromuoko5–5.30h.Konji tre-nirajuod6hdo 10h i nakon togasuutrke.Moramuglavnomostatido18.15h,kadazavršavaposljednjautrka.Utrke su četiri dana u tjednu, srijedom, pet-kom,subotominedjeljom.Kalendarskitrajuodtrav-njadoprosinca.Prekidposlajeod15.prosincado15.veljače,odnosnoutadvamjesecaodlazimnaposaosamopopozivu.Tadasamuglavnomkodkuće.Ra-dimu tjednu šest dana (samonenedjeljom). Jučersamdošaonahipodromu5h,aposljednjajeutrkabilau18h,takodasamdošaokućitekoko20h.

Kada koristite godišnji odmor?

Godišnjikoristimzimi.Akobihotišaonagodišnjiprekoljeta,za3–4tjednasigurnobih izgubiokli-jente.Onibireklidaćekoristitiuslugeonogatkoneodlazinagodišnjiprekoljeta,kadajesezonautrka.Akonistetamo,uvijekćetonetkodruginapraviti.Kapitalizamjeokrutanimojimklijentimanijevažno

štomu ja kvalitetno odrađujem posao 15 godina.Akodanasnistenapravilikvalitetnosvojposao,onjeustanjuotkazativamposaoidatćegadrugom.Riječlojalnost imjenepoznata.Upočetkumi jetobiloneobično,alisamsevećnavikaonatakavod-nos.

Jeste li razmišljali o otvaranju svoje privatne prakse?

Iako sam imao priliku kupiti ambulantu u kojojsamradio,zbognaplateposlasamodustao.Umalojsepraksiodmahnaplaćujeusluga,aliumomsepo-sluplaćatekzadevedesetdana.Kakonebihmogaopreživjetidamineplaćaju90dana,nisambiozainte-resiranzakupnjuambulante.Ambulantuukojojsamprije radio kupila je jedna druga ambulanta i sada,kadsmoudruženi,uambulantiradišestkolegave-terinara.

Što vam treba da biste otvorili ambulantu?

Akoimatevažećulicenciju,možeteotvoritivete-rinarskuambulantu.Veterinarskavamkomorana-konpregledalicencijeizadovoljenjauvjetaprostorijaiopremeizdajerješenjezaradambulante.Ovisnoovrsti ambulante (mala praksa,mobilna klinika, ve-terinarskaklinikaitd.)imateposebneregulative,odaparature,prostorija i instrumentarija,kojemoratezadovoljiti.Oni inakondobivanjarješenjamogune-najavljeno doći pregledati ispunjavate li sve uvjetezarad.

Koristite li humane lijekove u liječenju konja?

Imamo veledrogerije koje nam nakon narudžbedostavljajulijekovenahipodrom.Nekelijekoveuvo-zimo iz SAD-a. Moramo paziti na karenciju jer svinaši konji prolaze dopinšku kontrolu na utrkama.Svenamjedostupno,alinajvećijeproblemkadasenekilijekprestaneproizvoditiikadnemazamjenezanjega.

Kolika je prosječna plaća veterinara u Kanadi?Ovisioradnomiskustvuiklijenteli.Početnaplaća

je60.000CADbrutogodišnje.Kadsampočeoraditiimaosam1.000CADtjedno,što jetadaneto izno-silo720CAD.Plaćeimodeliplaćanjaveterinarasurazličiti.Nekiradenaučinak,nekinaosnovnuplaćuplusučinak,nekinapostotakoddobiti.Velikbrojlju-diradimalupraksuiteškojepronaćiveterinarekojiradešestdanautjednu,aosobitozavelikupraksu.Danasjemladimljudimavažnijakvalitetaživotaine-radoradevelikupraksu.

18


Koliki je PDV?

PDV je na svim uslugama 13 %. Odtoga8%uzimaprovincija, a5%uzimadržava.

Morate li se dodatno educirati za produ-ljenje licencije?

Dabihmogaoproduljiti licenciju,mo-ram imati trajnu edukaciju u trajanju od150satiutrigodine.Razgovorsfakulte-tom se također smatra edukacijom, aliodlazimoinarazličiteseminare,ovisnoouskojspecijalizacijikojomsebavim.

Koliko košta studij veterine u Kanadi?

Ukupni trošak studiranja u Kanadi nastudijuveterine (školarina,smještaj,hrana,knjige idr.)iznosioko100.000CAD.Samaškolarinajeoko20.000CADgodišnje.Zbogtogavišeod50%stu-denatazapočinjeraditisvisokimdugompremaban-ci koja je kreditirala njihovo školovanje. Za završe-takveterinetrebavamprosječno6do8godina.Nemožeteodmahnakonsrednješkoleupisativeterinu.Prvo imate osnovni studij od dvije godine pa ondaupisujeteveterinu.Zaupisnaveterinunisudovoljnesamoocjene.Trebatenapisatiesejzaštoželiteupi-sati veterinu, proći završni intervju sa psihologomitd.Stimjezapočetoprijenekolikogodinanastudi-jumedicine,gdjejedotadajedinikriterijzaupisbioprosjekocjena.Rezultat jebiodasudobili liječnikekojisuimaliizvrsneocjeneslošimodnosompremapacijentima.Nekinisuznalisložitidvijerečeniceibilisunesposobnikomuniciratispacijentom. Imalisu iproblemesliječnicimakojidolazeizKine.Onisuimali100%riješenetestove,alinisuimaliizgrađenodnosspacijentima,odnosno imalisuvrloniskuemocio-nalnuinteligenciju.

Poznajete li još nekoag iz naše struke tko živi u Ka-nadi?

PoznatomijedasuiznašestrukeuKanadudo-seliliDavorOjkić koji radi uAnimalHealthLabora-tory-AvianVirology,University,ofGuelph;BranislavKukićkojiradiuCanadianFoodInspectionAgencyiZvonimirPoljakkojijeassistantProfessornaOnta-rioVeterinaryCollege,UniversityofGuelph.

Kolika je vrijednost nekretnina u mjestu gdje živite?

Od250000useljenikakolikoseuselisvakegodi-neoko200000ostajeuTorontuizatosujakopora-

slecijenenekretnina.Mjestoukojemuživimo2003.godineimaloje23000stanovnika,adanasima110000stanovnika.Kuća gdje mi živimo vrijedi oko 500.000 CAD.

UTorontusličnakućavrijedioko1.000.000CAD,azausporedbuistaje1996.godinevrijedila250.000CAD.Troškovirežijazastruju ivodu iznose250do300CAD,zaplin120CADprosječnomjesečno.Gori-vojeneštojeftinijenegouHrvatskoj,ahranaotprili-kejednakokošta.

Kako su regulirani odlasci na bolovanje i u mirovinu?

Umirovinumožeteotićikadaželite.Sa65godinajesvimazajamčenamirovina,aliprije togamorateboraviti u Kanadi minimalno 10 godina. Ja moramsam sebi uštedjeti za mirovinu. Za višak radnikaisplaćujuseotpremnine.Kanada ima osnovno zdravstveno osiguranje.

Stomatološkeuslugenisusvepokrivene.Kadodla-zimnabolovanje,životnoosiguranjemipokriva2/3,amojatvrtka1/3plaće.

U konačnici, jeste li zadovoljni svojim uspjehom i ži-votom u Kanadi?

JakosamzadovoljanjeruHrvatskojnikadnebihsveovopostigao.Moratebiti ambiciozni i vrijedni inećeteimatinikakvihproblema.Svatkoželizadrža-ti dobrog radnika. Došli smo s četiri kofera (jedankofer knjiga) imnogosmoseodricali u prve četirigodine. Većina naših ljudi živi prilično dobro, ali uzmnogorada.

Ljubomir Slavić, dr. med. vet. – dijagnostika mobilnim rendgenom


19



Iz ovoga zaključujem da se nećete vraćati u RH?

PosaokojimsejasadbavimnebihmogaoraditiuHrvatskoj, jerHrvatska imapremalokonja.Zbogtogasenećuvratiti,alidolazimuHrvatskuredovitoobićimajkuiĐurđinurodbinu.

Zahvaljujem vam na razgovoru te vam želim još mnogo uspjeha u radu.

Razgovarao:dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.

20


Skupština Federacije veterinara Europe (FVE) i sekcije EVERI

9. – 11. studenoga 2017., Bruxelles, Belgija

ZNANSTVENI I STRUČ NI SKUPOVI

Od9.do11.studenoga2017.godinevišeod130 veterinara iz cijele Europe okupilo seu Bruxellesu na sastancima glavne skup-štine FVE-a (Federation of Veterinarians

of Europe).GlavnojskupštiniFVE-aprethodilisusa-stancisekcijakojepredstavljajurazličitedjelatnostiveterinarskestruke.UradusekcijeEVERI(European Veterinarians in Education, Research and Industry)sudjelovale su dr. sc. LjiljanaMarkuš-Cizelj (Hrvat-ska veterinarska komora) i izv. prof. dr. sc. IvanaTlakGajger(Veterinarskifakultet).SkupštinasekcijeEVERIodržana je9. studenoga2017. godine, a su-djelovala su 24 predstavnika iz 22 europske drža-ve.Upravasekcije izvijestila jeskupoaktivnostimaodržanimodposljednjeskupštine,kojajeodržanausvibnju2017.godine.Tijekom proteklih godina u radu sekcije EVERI

postignutisuizvrsnirezultatiuorganizacijiExternal Practical Training (EPT) za studente veterinarskemedicine na području držanja i dobrobiti laborato-rijskih životinja te uzgoja akvatičnih organizama.Cilj treninga jest omogućiti studentima pohađanjespecijaliziranih programa koji su slabije zastupljenitijekomredovitogstudija.UtomprojektuEVERIsu-djelujeuorganizacijistudijskogputovanja,utrajanju1–2tjedna,kaoifinancijskojpotporistudentima.Uočenojedaveterinarskaučilištauvećinizapad-

noeuropskih zemalja imaju slabo ili nikako zastu-pljenu edukaciju studenata veterinarskemedicine iveterinaranapodručjubolesti pčela i primjeneve-terinarskih lijekova u pčelarstvu. Stoga se pojavilaidejadaseuspostavispecijaliziranitrening(EPT)izapodručjezaštitezdravljapčela,štojeprihvaćenonaskupštiniEVERI-ja.U2017.godinipokrećeseprojektVets and Bees namijenjenstudentimaveterinarskemedicine,smogućnošćupohađanjaprogramaspe-cijaliziranihtreningaupraktičnompčelarstvu.StogajenagodišnjojskupštiniEVERI-jauBruxelle-

susredišnja temaraspravebila tematikanužnepo-trebeintenzivnijeedukacije izpodručjabolestipčela.Kaouvodničarunavedenutemu,izv.prof.dr.sc.Iva-naTlakGajgersaZavodazabiologijuipatologijuribaipčelaVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebu,održalajepozvanopredavanjepodnaslovom“Foste-ring Veterinary Expertise on Honey Bee Health”.

Nakon opsežne rasprave uslijedilo je predlaga-nje kandidata za voditeljameđunarodnog projektaVets and Bees (Gaining experience of veterinary medicine in beekeeping – programme for veterinary students - external practical training). Konačanprijedlogkandidaturesobrazloženjemizložilisudr.sc.LjiljanaMarkuš-Cizelj,dr.med.vet.,predstavni-caspomenutesekcijeispredHrvatskeveterinarskekomore i dr. Richard Weilenmann, predstavnik izŠvicarske. Time je izv. prof. dr. sc. IvanaTlakGaj-ger izabrana i imenovanavoditeljicommeđunarod-nogprojektaVetsandBees,ukoji jeuključenode-seteuropskihzemalja(Hrvatska,Italija,Francuska,Švicarska, Njemačka, Austrija, Rumunjska, Grčka,Švedska, Španjolska). Vodeći je partner Zavod zabiologijuipatologijuribaipčelaVeterinarskogafa-kultetaSveučilištauZagrebu.Krataksažetakprojektaobjavljenjenamrežnim

stranicamasekcijeEVERIteznanstvenoistraživačkojdruštvenojmrežiResearchgate.

Autor fotografije: Ellef Blakstad, DVM

dr. sc. Ljiljana Markuš-Cizelj izv. prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger

Richard Weilenmann (Švicarska), Ivana Tlak Gajger (Hrvatska), Sabine Schüller – predsjednica EVERI

sekcije (Njemačka), Ljiljana Markuš-Cizelj (Hrvatska)

21


Distrubuter:PHOENIX Farmacija d.o.o. PC Zagrebtel: 01 3650 158, 01 3650 159PC Osijektel: 031 275 311, 031 275 320

APITRAZ trake za košnicu

- za liječenje varooze pčela -ź jednostavan za primjenuź dvije trake po košniciź uklanja se nakon 6 tjedanaź veoma učinkovitź osigurava učinkovito otpuštanje aktivne tvariź siguran za pčele i konzumente

Proizvođač:LABORATORIOS CALIER, S.A. Barcelona, Španjolska

Lokalni predstavnik:Vet Consulting d.o.o.

Matije Gupca 4243500 Daruvar

tel: 043 440 527www.vetconsulting.hr

Pakovanje: 10 traka

22


Veterinarska je struka višestruko uključe-na u provedbu aktivnosti zaštite zdravljapčela,aposrednoizdravljačovjeka.Redo-vitomedukacijom izpodručjabiomedicine

i stručnom provedbom kliničkih pregleda pčelinjihzajednica, postavljanjem sumnje na bolesti, uzor-kovanjem te primjenom profilaktičkih i kontrolnihmjera na pčelinjaku veterinari stječu iskustvo nuž-no za savjetovanje o održavanju zadovoljavajućegzdravstvenogstanjapčelinjihzajednicaštojenužanuvjetzauspješnupčelarskuproizvodnju.Sobziromnamasovnije gubitke pčelinjih zajednica prijavljeneproteklihgodina,novoutvrđenenametnikeištetnikenapodručjuEurope,kaoinužnostprovedbemjerauskladusNaredbomomjerama zaštite životinjaodzaraznihinametničkihbolestiinjihovomfinanciranjuza2018.godinu,potrebnojeomogućitiveterinarimadaseupoznajusnovostimavezanimuzbolesti za-jednicamedonosnihpčelateobnoveranijestečenaznanja.ZbogtogajeuprostorijamaHrvatskegospodar-

skekomoreuPožegi 19.siječnja2018.godineodr-žanspecijalistički tečaj„Prepoznavanjebolestipče-la”uokvirucjeloživotne izobrazbeveterinara.Odr-žavanje tečaja organizirala je Veterinarska stanicad.o.o.PožegausuradnjisHrvatskomveterinarskomkomorom i Veterinarskim fakultetomSveučilišta uZagrebu,aprovelaga jevoditeljicatečaja izv.prof.dr.sc.IvanaTlakGajger.Održanispecijalističkitečajjest stručna nadogradnja znanja i vještina stečenih

tijekom integriranog preddiplomskog i diplomskogstudijaveterinarskemedicine.Uzdosadpoznateči-njeniceovažnimbolestimapčela,naglašenesunovespoznaje izetiologije,epizootiologije,kliničkeslike isuzbijanja pojedinih opasnih bolesti pčela te trenu-tačnasituacijaspojavnošćuiproširenošćunovihbo-lesti napodručjuEurope.Premaodgovorimapola-znikanavedenogtečajaizlaganjesadržajaznatnojepridonijelonjihovudosadašnjemznanjuvezanomuzsprečavanjenastankaisuzbijanjebolestipčelapre-ma važećim normativnim aktima Republike Hrvat-ske (RH),Svjetskeorganizacije za zdravlje životinja(OIE)iEuropskeunije(EU).

Edukativni skup o bolestima pčela19. siječnja 2018., Požega

Sudionici predavanja za veterinare i pčelare


izv. prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger

23


PčelarstvojeuRepubliciHrvatskojgospodarskagranauporastu.Kaonužnapotrebaprivrednegraneurazvojuuvedenisunovi,suvremenijinačinipčela-renja i tzv.profitabilnija tehnologija,što jepraćenoznatnijompojavombolestipčela,azbogvišekratnogimogućenepravilnanačinaliječenjamožesenepo-voljnoutjecatiinakakvoćupčelinjihproizvoda.Zatojeprimarniciljspecijalističkogtečajaizprepoznava-nja bolesti pčela stjecanje vještina pri praktičnompregledu pčelinje zajednice te razlikovanje zdravog od promijenjenog (bolesnog).Također,veterinarimapolaznicimatečajademon-

strirani su načini pravilna uzorkovanja, pakiranja ipohraneuzorakaodraslihpčelaovisnoogodišnjemdobu i svrsi uzorkovanja, pčelinjeg legla, meda ištetnika.Naravno, polaznici su prethodnoupoznatis novim spoznajama o bolestima pčela, njihovomproširenošću na određenom području, postupcimaslanjamaterijala na laboratorijske pretrage u dija-gnostički laboratorij, dijagnostikom, sprečavanjemnastankaisuzbijanjembolestipčela.Također,prika-zani su im načini primjene trenutačno registriranihveterinarsko-medicinskih proizvoda za suzbijanjevarooze.Nadamosedaćeimznanjestečenopoha-đanjemovogspecijaliziranogtečajaolakšatiradnaterenutepomoćiunastojanjudržanjabolestipčelapodkontrolom,atimeipovećatiproizvodnjuhigijen-skiispravnihpčelinjihproizvoda.Budući su veterinari tijekom studiranja stekli

osnovne vještine vezane uz provođenje kliničkogpregleda životinja, dijagnostičkih postupaka, far-makologije i biosigurnosti, svakako su odgovornizazdravlježivotinjailjudi,teuokvirukonceptatzv.jednogzdravljamogu,aliimorajuodlazitipopozivuna intervencijeupčelinjaku.Pritom jenužnadobrakomunikacija između pčelara i predstavnika veteri-narskihorganizacija.Stogajeistogdananakonzavr-šetkaspecijalističkogtečajazaveterinarenastavlje-nosedukativnimpredavanjimazapčelare.Izv.prof.dr.sc.IvanaTlakGajgersVeterinarskogafakulteta

održala je predavanje pod naslovom: „Aktualnostivezane uz bolesti i sprečavanje gubitaka u pčelar-stvu“,aunastavkujeRobertViviora,mag.ing.agr.kaopredstavniktvrtkePhoenixFarmacijad.o.o.odr-žaoprezentacijuomogućnostimanabaveregistrira-nihveterinarsko-medicinskihproizvodanamijenjenihuporabiupčelarstvu,zakontroliranjevaroozeuRH.KaosuorganizatoripredavanjapridružilisuseHrvat-ska veterinarska komora (zahvala dr. sc. AnđelkuGašparu,dr.med.vet.),VeterinarskastanicaPožegad.o.o.(zahvalaAdamuDevčiću,dipl.iur.),Pčelarskaudruga“Zlatnadolina”PožegaitvrtkaPhoenixFar-macijad.o.o..Veterinarstvoupčelarstvudanašnjicepredstav-

lja velik izazov, ali i priliku za razvoj veterinarskestruke.

Autor fotografije: dr. sc Ivan Križek, dr. med. vet.

izv. prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger

izv. prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger i Robert Viviora, mag. ing. agr.


24


NOVO!

Inovativno rješenje za kontrolu varoa grinje!

L.HR.MKT.AH.02.2018.0157

PolyVar ubija varou u košnici i sprječava unos novih varoa iz drugih pčelinjaka.

Inovativna tehnologija omogućava postupno otpuštanje lijeka i aplikaciju na letu/ulazu u košnicu, što osigurava dugotrajnu zaštitu i prevenciju ponovnog ulaska varoe.

Jednostavan za uporabu, bez otvaranja košnice – aplikacija na letu/ulazu u košnicu s priručnim materijalom koji ima svaki pčelar (letvica, čavlić ili klamerica).

Smanjuje rizik od rezidua lijeka u medu zbog aplikacije izvan košnice.

Ne ometa prolaz trutova, unos peludi, ventilaciju košnice.

Kontinuirana kontrola varooze tijekom 4 mjeseca!

Jedan od glavnih uzroka neuspješnog ljetnog tretmana protiv varooze ponovna je infestacija košnice varoom grabežom, nakon što je ljetni tretman završen.

Vrlo brzo populacija parazita nakon toga može doseći kritičnu razinu i ugroziti opstanak zajednice.

Ovakav horizontalni prijenos varoe po sebno je izražen kod male udaljenosti izme đu pčelinjaka i kad pčelari ne tretiraju varou u isto vrijeme.

25


Sažetak

Supkliničkaketoza(SKK)umliječnihkravajestpojavaketonskihtijelaucirkulacijibezprisutnostiklinič-kihznakovaketoze,avrijednostbetahidroksimaslačnekiselineuserumuporasteiznad1,2mmol/L.RanootkrivanjekravakojebolujuodSKKodpresudnejevažnostizapravodobnukorekcijuhranidbe,pristupa liječenju iprevenciji.Unekoliko jenavratanapodručjuHrvatskeodređivanaprevalencija

SKK(14,75–15,8%)teutjecajnarazvojrazličitihpatološkihstanja.Redovito,rutinskopraćenjebrojnihpo-kazateljauprijelaznomrazdoblju,međukojimaipokazateljaporemećajamijenetvari(BHBA,NEFAiomjermliječnemastiibjelančevinaumlijeku)možepridonijetiskraćenjuservisnogperioda,razdobljaodporođajadoprvogumjetnogosjemenjivanjaposlijeporođaja,sprečavanjuraznihmetaboličkihporemećajaibolestitepovećanjuukupnedobitiuzznatnosmanjenjetroškova.

Ključne riječi: supkliničkaketoza,krave,rizici

AbstractSubclinicalketosis(SKK)indairycowsistheappearanceofketonebodiesinthecirculationwithoutthe

presenceofclinicalsignsofketosis,andthevalueofbeta-hydroxybutiricacid(BHBA)intheserumincre-asesabove1.2mmol/L.EarlydetectionofacowssufferingfromSKKiscriticalforthetimelyadjustmentofnutrition, access to treatmentandprevention.Ona fewoccasions, theprevalenceofSKKhasbeendeterminedintheterritoryoftheRepublicofCroatia(14.75-15.8%)anditsimpactonthedevelopmentofdifferentpathologicalconditions.Regular,routinemonitoringofseveralparametersduringthetransitio-nalperiod,includingindicatorsofmetabolicdisorders(BHBA,NEFAandtheratioofmilkfatandproteininmilk)cancontributetocurtailmentoftheserviceperiod,theperiodfromparturitiontothefirstartificialinsemination,thepreventionofavarietyofmetabolicdisordersanddiseases,andtoanincreaseintotalearnings,withsignificantlyreducedcosts.

Key words: subclinicalketosis,cows,risks

Supklinička ketoza i procjena rizika u muznih krava

Subclinical ketosis and risk assessment in dairy cows

Đuričić, D.

dr. sc. Dražen DURIČIĆ, dr. med.vet, docent, Veterinarska stanica Đurđevac; e-mail: [email protected]

UvodNajčešći i najveći ekonomski gubici na farmama

muznih kravanastaju zbogporemećajamijene tvari,probavnih poremećaja i poremećaja u rasplođivanjuutranzicijskomrazdoblju(Markusfeld,1987.;Kočila isur.,2013.).Većinabolestikojemoguuzrokovatidu-

gotrajnu neplodnost pojavljuju se u tranzicijskom iliprijelaznomrazdoblju(Dobranićisur.,2008.),atojerazdoblje2–4tjednaprijei2–4tjednaposlijetelje-nja(LeBlanc,2010.).Smanjenapetitprijeteljenjaipo-sljedičnosmanjenunoshranenekolikotjedanaposlijeteljenjakarakterističnisuzaovoprijelaznorazdoblje.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

26


Negativneposljedicenepravilnehranidbe,smanjenogunosahrane i lošegupravljanjamogudovestidora-znihporemećaja.Zaposljedicu imamonaglomršav-ljenjeplotkinjeuranojlaktaciji,smanjenuproizvodnjumlijeka,smanjenuplodnost,većetroškoveveterinar-skihuslugainakrajuvećibrojizlučenihplotkinja(La-venoiPeters,1996.;Correaisur.,1993.).Ketoza jerelativnočestporemećajmijenetvari ili

tzv.metaboličkiporemećajkojiobilježavapovišenara-zinaketonaukrvi,mokraćiimlijeku(Jorritsmaisur.,1998; Enjalbert i sur., 2001.; Duffield i sur., 2009.).Taj seporemećajnajčešćepojavljujeumuznihkravaza vrijeme rane laktacije. Nekoliko dana prije poro-đaja izavrijemeranelaktacijenegativnaenergetskaravnoteža (negative energy balance, NEB), pri kojojporasterazinanezasićenihmasnihkiselina (noneste-rified fatty acids,NEFA),vodipremamobilizacijilipida(Kočila i sur., 2009.; Peša i sur., 2016.). ReduciranjedubineitrajanjaNEB-apresudnojeuprevencijiketo-ze.(OvertoniWaldron,2004.).Zavrijemeintenzivneglukoneogeneze,velikekoličineNEFA-eizserumapre-usmjerenesuu jetrugdjesesintetizirajuuketonskatijela(Bobeisur.,2004.).Ketonskasutijelauomjeruod70%beta-hidroksimaslačnekiseline(BHBA),28%acetoacetata,i2%acetona.Prevladavajućeketonskotijeloucirkulacijipreživačatenajstabilnijainajpogod-nija molekula za dijagnostiku jest BHBA (Kauppinen,1983.;Zhangisur.,2012.).Zavrijemegladovanjake-tonskatijelaslobodnoprolazekrozstaničnumembra-nuiosiguravajustanicienergiju.Razlikujemokliničkuketozukodkojesukliničkizna-

kovizapaženiisupkliničkuketozu(bezvidljivihkliničkihznakovabolesti).Kodkliničkeseketoze2–4 tjednanakon teljenja pojavljuju simptomi poput anoreksije,simptomi središnjega živčanog sustava (npr. abnor-malnolizanjeižvakanje,stupor,ataksijaidrugidosta-dijakome),nagligubitaktjelesnekondicijeismanjenaproizvodnjamlijeka(Youssefisur.,2010.).Supkliničkaketoza(SKK)umliječnihkravajestpoja-

vaketonskihtijelaucirkulacijibezprisutnostikliničkihznakova ketoze (Andersson, 1988.; Akamatsu i sur.,2007.).RanaidentifikacijakravakojebolujuodSKKodpresudne je važnosti za pravodobnu korekciju hranid-be,pristupaliječenjuiprevencijitesmanjenjutroškovanastalihzbogovogmetaboličkogporemećaja(Oetzel,2004.;Zhang i sur.,2012.).Supkliničkaketozanasta-jekadvrijednostBHB-auserumuporaste iznad1200ili 1400 μmol/L. Pravilna hranidba za vrijeme tranzi-cijskog razdoblja, upravljanje tjelesnom kondicijom idodavanje određenih pripravaka u hranu (npr. niacin,propilen glikol itd.) glavni su čimbenici u sprečavanjupojaveSKK(Gordonisur.,2013.).Potrebnojeusposta-vitisustavmonitoringailiredovitogpraćenjapojavno-stiSKKnasvakojfarmimuznihkrava(Duffield,2000.).

Supklinička ketoza u HrvatskojKolikošteteuzrokujeSKKuHrvatskoj,kolikočesto

jeprisutannafarmamamuznihkravatekojisuizrav-ni ineizravnirizicivezaniuzpojavudrugihpatološkihstanja,dugojevremenabilanepoznanica.Unekolikoje navrata određivana prevalencija SKK na područjuHrvatskeumuznihkravaiutjecajnarazličitapatološ-kastanjauprijelaznomrazdoblju.Nekolikojerazličitihprotokola korišteno u tim istraživanjima. U jednomje istraživanju na području sjeverozapadne Hrvatskeodređenaprevalencija SKKod 14,75% (n =583) nafarmama gdje su držane krave holštajnsko-frizijskepasmine7danaprijei15dananakonporođaja,slučaj-nimodabiromsvihplotkinjazatečenihutomrazdoblju(Đuričićisur.,2015.).Uterenskimuvjetimazaodre-đivanje vrijednosti BHBA poslužio je elektronski ure-đajPrecisionXceedBHBA(Abbot),azausporedbujelaboratorijskiodređivanarazinaBHBAizserumaistihkravametodomapsorpcijskespektrofotometrije,pričemusudobivenigotovo identični rezultati zasvakukravu(r=0,99;p<0,0001).Ovo istraživanje na području sjeverozapadne Hr-

vatskepotvrdilojebrojnaprijašnjaudrugimzemljama(Iwersenisur.,2009.;McArtisur.,2012.),dajeova,relativnobrzaipristupačnametodaotkrivanjamuznihkravasaSKK,vrlopreciznaipouzdana.Iduće je istraživanjeproširenonapodručjasrediš-

nje, sjeverne i istočne Hrvatske te je prošireno novoistraživanje u sjeverozapadnojHrvatskoj, pri čemu jeprevalencijaSKKiznosilaje15,8%(n=841)naslučaj-noodabranih107farmi(od36do395kravaulaktaci-ji).RazinaBHBAiznad1,2mmol/L(određivanasamosPrecisionXceedBHBA)bilajedokazSKK,naravnoakonijebiloprisutnihkliničkihznakova.Brojniautorinavo-derazličitevrijednostiprevalencijeSKK,od7do14(41)%(Geishauserisur.,1998.;Enjalbertisur.,2001.).

Procjena rizika supkliničke ketozeUtjecajpovišenerazineBHBAnapojavupatoloških

stanja je višestruk. Više od pola krava sa SKK obo-ljelo jeodnekihdrugihperipartalnihbolestiunašemprvomistraživanju.Uprvadvatjednanakonporođajasupkliničkajeketozaupozitivnojkorelacijispojavommastitisa,dislokacijomsirišta,endometritisomime-tritisom(Geishauserisur.,2001.;Bobeisur.,2004.).KravesvećimBCS-omod3,75boda(ljestvica1–5)prilikom porođaja imaju veći rizik od pojave ketoze.KravekojesuoboljeleodSKKimalesu3–8putapo-većanrizikoddislokacijesirišta(Duffieldisur.,1997.;Geishauserisur.,2000.;Oetzel,2004.;LeBlancisur.,2005.;McArtisur.,2012.),akodpovećanerazineNE-FA-e2–4puta.Supkliničkajeketozabilapovezanastriputapovećanimrizikompojavedislokacijesirištau


27


našemprvomistraživanju(Đuričićisur.,2015.).Osimsmanjeneproizvodnjemlijeka(Duffieldisur.,2009.),SKKpovećavarizikodpojavemastitisauranojlakta-cijiiproduljujenjegovotrajanje,odnosnoliječenje(Su-riyasathaporn,2000.).Unašimistraživanjimanismopratilikolikojepojedinakravaulaktacijismanjilaproi-zvodnju,alismoutvrdilidajeučestalostmastitisakodkravasaSKKgotovojednakakaoiukontrolnojskupini(Đuričićisur.,2015.).Važnojenapomenutidasukra-vekojesuulaktaciji(od305dana)dalevišemlijeka,podložnije SKK i ketozi u idućoj laktaciji. Osim toga,dijagnosticirano je gotovo četiri puta višemetritisa i1,5putavišezaostalihposteljicakodkravasaSKKuodnosunakontrolnuskupinu.Brojnebolestiuprijelaznomrazdobljuutječu i na

rasplodnuučinkovitostkrava.Povezanostizmeđupo-višenekoncentracijecirkulirajućihketonaibolestima-terniceupuerperiju vrlo je važna.Kako se smanjujeproizvodnja mlijeka zbog SKK, povećava se rizik odbolesti (Duffield, 2000.; Folnožić i sur., 2015.). KodkravasaSKKsmanjenajeirasplodnaučinkovitostštoje potvrđeno u brojnim istraživanjima (Walsh i sur.,2007.;Leblanc,2010.;Ospinaisur.,2010.).Unašemje istraživanjuzabilježenodakravesaSKK imajuokodvatjednaduljerazdobljeodporođajadoprvogosje-menjivanjaposlijeporođajateuprosjeku13danaduljiservisniperioduodnosunazdravekrave.Nametaboličkeporemećajemožemoposumnjati,

osimzbogsmanjeneproizvodnjemlijeka,akopratimoi samsastavmlijeka.Najpouzdaniji jepodatakpove-ćanjeomjeramliječnemasti i bjelančevinaumlijekuiznad2(ČejnaiChládek,2005.).OsimkaopokazateljSKK,omjermliječnemasti ibjelančevinaveći jeod2kodzaostaleposteljice,dislokacijesirišta,metritisa iendometritisa(Toniisur.,2011.;Duffieldisur.,1997.;Kroghisur.,2011.).

ZaključakNa brojnim farmama s visokoproduktivnim kra-

vamaisuvremenimnačinomproizvodnjemetaboličkistreskojinastajezbogmobilizacijetkivapovećavari-zik nastankabrojnihporemećaja rasplođivanjau ra-nom puerperiju i laktaciji. Upravljanje na današnjimmodernimfarmamamuznihkravatrebalobiusvomprogramupraćenjasadržavatiredovitukontrolupri-jelaznograzdoblja i individualanpristupsvakoj živo-tinji.Redovito,rutinskopraćenjebrojnihpokazatelja,među kojima i pokazatelja poremećaja mijene tvari(BHBA,NEFA iomjermliječnemasti ibjelančevinaumlijeku),možepridonijetiskraćenjuservisnogperio-da,razdobljaodporođajadoprvogumjetnogosjeme-njivanjaposlijeporođaja,sprečavanjuraznihmetabo-ličkihporemećajaibolestitepovećanjuukupnedobitiuproizvodnjiuzznatnosmanjenjetroškova.

Literatura• AKAMATSUH.,Y.SAITOH,M.SERIZAWA,K.MIYAKE,Y.OHBA,K.NAKASHIMA(2007):Changesofserum3-methylhistidineconcentrationandenergy-associ-atedmetabolites indairycowswithketosis.J.Vet.Med.Sci.69,1091-1093.

• ANDERSSON,L. (1988):Subclinical ketosis indairycows.Vet.Clin.N.Am.-Food4,233-248.

• BOBE,G., J.W.YOUNG,D.C.BEITZ (2004): Invitedreview: pathology, etiology, prevention, and treat-ment of fatty liver in dairy cows. J. Dairy Sci. 87,3105-3124.

• CORREA, M. T., H. ERB, J. SCARLETT (1993): PathanalysisforsevenpostpartumdisordersofHolsteincows.J.DairySci.76,1305-1312.

• ČEJNA,V.,G.CHLÁDEK (2005):The importanceofmonitoringchangesinmilkfattomilkproteinratioinHolsteincowsduringlactation.J.Cent.Eur.Agric.6,539-546.

• DUFFIELDT.,D.F.KELTON,K.E.LESLIE,K.D.LIS-SEMORE,J.H.LUMSDEN(1997):Useoftestdaymilkfatandmilkproteintodetectsubclinicalketosis indairycattleinOntario.Can.Vet.J.38,713-718.

• DUFFIELD,T.(2000):Subclinicalketosisinlactatingdairycattle.Vet.Clin.North.Am.FoodAnim.Pract.16,231-253.

• DUFFIELDT.,K.D.LISSEMORE,B.W.MCBRIDE,K.E.LESLIE (2009): Impactofhyperketonemia in earlylactation dairy cows on health and production. J.DairySci.92,571-580.

• DOBRANIĆ, T., M. SAMARDŽIJA, V. DOBRANIĆ, S.VINCE,D.GRAČNER,N.STAKLAREVIĆ,J.GRIZELJ,N.PRVANOVIĆ,Z.ŽVORC(2008):AnalysederOvarien-aktivitätderHolstein-FriesicherKüheimPuerperiummit Hilfe des Stoffwechsel- und Hormonprofils.Tierärztl.Umschau63,65-71.

• ĐURIČIĆ, D., S. VINCE, D. GRAČNER, I. FOLNOŽIĆ,J. KRIŽEK, M. SAMARDŽIJA (2015): Vergleich vonzwei Methoden zu Bestimmung der Prävalenzsubklinischer Ketose beiMilchkühen inNordwestk-roatien.Tierartzl.Umschau70,55-59.

• ENJALBERT,F.,M.C.NICOT,C.BAYOURTHE,R.MON-COULON(2001):Ketonebodiesinmilkandbloodofdairy cows: Relationship between concentrationsandutilizationfordetectionofsubclinicalketosis.J.DairySci.84,583-589.

• FOLNOŽIĆ, I., R. TURK, D. ĐURIČIĆ, S. VINCE, J.PLEADIN, Z. FLEGAR-MEŠTRIĆ, H. VALPOTIĆ, T.DOBRANIĆ, D. GRAČNER, M. SAMARDŽIJA (2015):Influence of body condition on serum metabolicindicatorsof lipidmobilizationandoxidativestress


28


in dairy cowsduring the transitionperiod.Reprod.Dom.Anim.90,910-917.

• GEISHAUSER,T.,K.LESLIE,D.KELTON,T.DUFFIELD(1998):Evaluationoffivecowsidetestsforusewithmilk to detect subclinical ketosis in dairy cows. J.DairySci.81,438-443.

• GEISHAUSER, T. K LESLIE, J, TENHAG, A. BASHIRI(2000): Evaluation of eight cowside ketone testsinmilk for detection of subclinical ketosis in dairycows.J.DairySci.83,296-299.

• GEISHAUSER,T.,K.LESLIE,D.KELTON,T.DUFFIELD(2001): Monitoring for subclinical ketosis in dairyherds.Compendium,S65-S71.

• GORDON,J.L.,S.J.LEBLANC,T.F.DUFFIELD(2013):Ketosistreatmentinlactatingdairycattle.Vet.Clin.NorthAm.FoodAnim.Pract.29,433-445.

• IWERSEN,M.,U.FALKENBERG,R.VOIGTSBERGER,D.FORDERUNG,W.HEUWIESER(2009):Evaluationofanelectroniccowsidetesttodetectsubclinicalketo-sisindairycows.J.DairySci.92,2618-2624.

• KAUPPINEN, K. (1983): Correlation ofwhole bloodconcentrationsofacetoacetate,beta-hydroxybutyr-ate,glucoseandmilkyieldindairycowsasstudiedunderfieldconditions.ActaVet.Scand.24,337-348.

• KOČILA, P., M. SAMARDŽIJA, T. DOBRANIĆ, D.GRAČNER, V. DOBRANIĆ, N. PRVANOVIĆ, Ž. ROMIĆ,N. FILIPOVIĆ, N. VUKOVIĆ, D. ĐURIČIĆ (2009): Ein-flussderEnergiebilanzaufdieReproduktionsfähig-keitvonHolsteinerKühenimPuerperium.Tierarztl.Umschau64,471-477.

• KOČILA,P.,A.JANŽEK,D.GRAČNER,T.DOBRANIĆ,D.ĐURIČIĆ,N.PRVANOVIĆ,N.FILIPOVIĆ,G.GREGURIĆGRAČNER, LJ. BEDRICA, F. MARKOVIĆ, M. HORVAT,M.SAMARDŽIJA (2013):VergleichvonProgesteronkonzentrationen,Energiebilanzkennwertenundkör-perlicher Verfassung bei Milchkühenmit verschie-denerMilchleistung imPuerperium. Tierärztl.Um-schau68,266-274.

• KROGH,M.A.,N.TOFT,C.ENEVOLDSEN(2011):La-tentclassevaluationofamilktest,urinetest,andthefat-to-proteinpercentageratioinmilktodiagno-seketosisindairycows.J.DairySci.94,2360-2367.

• LAVEN,R.A.,A.R.PETERS(1996):Bovineretainedplacenta: Aetiology, pathogenesis and economicloss.Vet.Rec.139,465–471.

• LEBLANC,S.J.,T.F.DUFFIELD,K.E.LESLIE(2005):Predictors of abomasal displacement in lactatingdairycows.J.DairySci.88,159-170.

• LEBLANC, S. (2010): Monitoringmetabolic healthof dairy cattle in the transition period. J. Reprod.Dev.56,29-35.

• MARKUSFELD, O. (1987): Periparturient traits insevenhighdairyherds.Incidencerates,associationwith parity, and interrelationship among traits. J.DairySci.70,158–168.

• MCART, J. A., D. V. NYDAM, G. R. OETZEL (2012):Epidemiologyofsubclinicalketosisinearlylactati-ondairycattle.J.DairySci.95,5056-5066.

• OSPINA,P.A.,D.V.NYDAM,T.STOKOL,T.R.OVER-TON (2010): Associations of elevated nonesteri-fied fatty acids and beta-hydroxybutyrate con-centrationswithearlylactationreproductiveper-formanceandmilkproductionintransitiondairycattle in thenortheasternUnitedStates. J.DairySci.93,1596-1603.

• OVERTON,T.R.,M.R.WALDRON(2004):Nutritio-nalmanagementof transitiondairycows:Strate-giestooptimizemetabolichealth.J.DairySci.87,105-119.

• OETZEL,G.R.(2004):Monitoringandtestingdairyherds formetabolicdisease.Vet.Clin.NorthAm.FoodAnim.Pract.20,651–674.

• PEŠA,R.,R.TURK,D.ĐURIČIĆ,I.FOLNOŽIĆ,D.GRAČ-NER,I.BUTKOVIĆ,M.SAMARDŽIJA(2016):Mehani-zamnastankamasnejetretijekomprijelaznograz-dobljaumliječnihkrava.Vet.stn.47,455-464.

• SURIYASATHAPORN,W.,C.HEUER,E.N.NOORDHU-IZEN-STASSEN,Y.H.SCHUKKEN (2000):Hyperke-tonemiaandudderdefense:areview.Vet.Res.31,397-412

• TONI, F., L. VINCENTI, L. GRIGOLETTO,A. RICCI, Y.H. SCHUKKEN (2011): Early lactation ratio of fatand protein percentage inmilk is associatedwithhealth,milkproduction, andsurvival. J.DairySci.94,1772-1783.

• WALSH, R. B., J. S. WALTON, D. F. KELTON, S. J.LEBLANC, K. E. LESLIE, T. F. DUFFIELD (2007):Theeffectof subclinical ketosis inearly lactationonreproductiveperformanceofpostpartumdairycows.J.DairySci.90,2788–2796.

• YOUSSEF,M.A.,S.A.EL-KHODERY,W.M.EL-DEEB,W. E. E. A. EL-AMAIEM (2010): Ketosis in buffalo(Bubalusbubalis):clinicalfindingsandtheassocia-tedoxidativestresslevel.Trop.Anim.HealthProd.42,1771-1777.

• ZHANG,Z.,G.LIU,H.WANG,X.LI,Z.WANG(2012):Detectionofsubclinicalketosisindairycows.Pak.Vet.J.32,156-160.


29

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 26/2018., 1-2ZA ŽIVOTINJE. ZA ZDRAVLJE. ZA VAS.

SADA JOŠ ŠIRI SPEKTAR DJELOVANJA - NOVE ODOBRENE INDIKACIJE - Demodex canis, Otodectes cynotis

(sarolaner) tablete za žvakanje

HÉT

* ** * ** * ** * ** * **

1HÉT

2HÉT

3HÉT

4HÉT

5HÉT

* ** * ** * ** * ** * **

1HÉT

2HÉT

3HÉT

4HÉT

5HÉT

* ** * ** * ** * ** * **

1HÉT

2HÉT

3HÉT

4HÉT

5

APLIKACIJA 1. APLIKACIJA 2. APLIKACIJA 3. APLIKACIJA 4.

1 óra

2 óra

4 óra

8 óra

12 óra

(sarolaner) rágótabletta

Preporučeni protokol za period od 3 mjeseca sa pokrivanjem najznačajnijih ektoparazita

Tjelesna masa Djelatna tvar (mg Sarolaner) Količina tableta

1,3–2,5 kg 5 mg 1 tableta

> 2,5–5 kg 10 mg 1 tableta

>5–10 kg 20 mg 1 tableta

40 mg 1 tableta

80 mg

> 10–20 kg

1 xmjesečno

1 tableta> 20–40 kg

Zoetis B.V., Podružnica Zagreb za promidžbu, Petra Hektorovića 2, 10000 Zagreb. Tel: + 385 1 6441 460www.zoetis.hr, www.zoetis.com

30


Sažetak

Enterokoki imaju važnu tehnološku i higijenskuuloguu proizvodnji hrane životinjskogpodrijetla.UovomjeistraživanjuistraženinhibicijskipotencijalsojaEnterococcus faecalis 101izsirovogmlijekapremasojevimaL. monocytogenes izhrane.Agar-spotiagar-difuzijskimtestomutvrđenesuzoneinhibicijerastaL. monocytogenes ATCC7644i6izolataL. monocytogenes izhraneprimjenomneu-

traliziranognadtalogakultureE. faecalis,štomožebitirezultatdjelovanjaenterocina.SmanjenjepopulacijeL. monocytogenes ATCC7644za4–5logzabilježenojeiutekućimhranilištimaprimjenomkulture,odnosnonadtaloga.Ovipovoljnipreliminarnirezultatipreduvjetsuzadaljnjukarakterizacijusojasobziromnasintezuenterocinaimogućubiozaštitnuuloguupokusnojproizvodnjihrane.

Ključne riječi: Enterococcus faecalis,enterocin,Listeria monocytogenes,hrana

AbstractEnterococciareimportantfoodbornebacteriafromatechnologicalandhygienicpointofview.Inthis

study,Enterococcus faecalis 101wasisolatedfromrawmilkandsubjectedtotestingofitsantilisterialac-tivity.InhibitionzoneswereobservedtowardL. monocytogenesATCC7644and6food-originatedstrainsofL. monocytogenes byagarspotandagardiffusionmethods,byapplyinganeutralizedsupernatantofthestrain.Reductionofthepopulationof L. monocytogenes ATCC7644by4-5logwasfoundinliquidme-diainoculatedwithE. faecalis 101culture,andthesupernatant,respectively.Thesepromisingpreliminaryresultsareprerequisitesforfurthercharacterizationofthestrainwithregardtoenterocinsynthesisanditspossibleprotectiveroleinexperimentalfoodproduction.

Key words: Enterococcus faecalis,enterocin,Listeria monocytogenes,food

Antimikrobni potencijal enterokoka izdvojenih iz sirovog mlijeka

The antimicrobial potential of enterococci isolated from raw milk

Crk, D., N. Zdolec*

Dajana CRK, dr. med. vet., Veterinarska stanica Vinkovci; dr. sc. Nevijo ZDOLEC, dr. med. vet., izvnaredni profesor, Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; *e-mail: [email protected].

UvodMlijekojevrlopogodnapodlogazarazmnožava-

njevećinevrstamikroorganizama,uključujućipato-genebakterije.Sdrugestrane,usastavumikroflorenalazimo i poželjne bakterije, tzv. dobre bakterijekojemogudjelovati blagotvornonaorganizampo-trošača, primarno putem fermentiranih mliječnih

proizvoda. Tu su posebno važne bakterijemliječnekiseline(BMK)kaosastavnidioprirodnemikrofloremlijeka,kojesvojommetaboličkomaktivnošćuutje-čuinaukupnukakvoćumlijekaifermentiranihmli-ječnihproizvoda(Zdolec,2009.).Bakterijemliječnekiselinevrlosuheterogenaskupinagram-pozitivnihbakterijasizrazitommetaboličkomaktivnošćuimli-

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIZnanstveni rad

31


ječnomkiselinomkaozavršniminajvažnijimproduk-tom(Šušković,1996.;Kleinisur.,1998.;Kos,2001.).UnutarskupineBMKnalazimoirodEnterococcus,pričemuuhranidominirajuvrsteEnterococcus faecalisi Enterococcus faecium (Čanžek Majhenić, 2006.).Enterokoki prevladavaju u probavnom traktu ljudii životinja i do prije tridesetak godina smatrani suisključivo izvorom kontaminacije hrane (fekalnimonečišćivačimailibakterijskimkontaminantima).No,postupno su enterokoki prihvaćeni kao autohtonapopulacijaželučano-crijevnogsustavazdravihljudiiživotinjatediofiziološkemikrofloresirovogmlijekai tradicionalnih mliječnih proizvoda gdje pridonosespecifičnosti proizvoda (Giraffa i sur., 1997; Fuller,1989.;Franzisur.,1999.). Industrijskisuvrlovažnimikroorganizmi, koji se upotrebljavaju kao starter,pomoćne ili zaštitne kulture za dobivanje različitihfermentiranih mliječnih proizvoda (Leboš Pavunci sur., 2013.; Gelsomino i sur., 2001; Andrighetto isur.,2001).Takođerimajuvelikohigijenskoitehno-loško značenje zbog potencijalno probiotičkog dje-lovanja i jakeantimikrobneaktivnosti,producirajućienterocine(Banwoisur.,2013.;Laukova,2012.).Jedno od poželjnih svojstava bakterija mliječne

kiseline jest, dakle, antimikrobna aktivnost premabakterijama kvarenja ili patogenim bakterijama.Najvažniji jemehanizaminhibicijenepoželjnemikro-flore stvaranje organskih kiselina ili pak antimik-robnih peptida poput bakteriocina (Zdolec, 2007.).Enterokokikojipokazujutasvojstvačestosemoguizoliratiizhrane,nodabiserazmatralikaopotenci-jalneprobiotičkekulture,morajuzadovoljitikriterijesigurnostipoput izostankavirulentnihfaktora,pre-nosivihgenarezistencijeilidekarboksilacijskeaktiv-nosti (Zdolec, 2016.). Pojedini sojevi Enterococcus faecalis iEnterococcus faecium nepokazujuvirulen-tnasvojstva,netvorebiogeneaminenitisuotpornina antibiotike, pa ih to čini potencijalnoprimjenjivi-ma u fermentiranim proizvodima. Također, brojnienterokokiproducirajubakteriocine,enterocinekojimoguposlužitikaozaštitnekulture,posebnopremabakterijiL. monocytogenes (Zdolec isur.,2017.).Uvezi snavedenim,cilj jeovoga radabio ispitati an-timikrobnu aktivnost enterokoka iz sirovogmlijekanamodeluin vitro inhibicijerastarazličitihsojevaL. monocytogenes izhrane.

Materijal i metode

Izolacija i identifikacija enterokoka iz mlijeka

Izolati enterokoka (n = 10) prikupljeni su izmli-jeka u prijašnjem istraživanju (Zdolec i sur., 2016).IdentifikacijasojaprovedenajepomoćuMALDI-TOF

masenespektrometrijenakonekstrakcijeetanolom/mravljomkiselinompremapreporukamaproizvođa-ča(BrukerDaltonik,Bremen,Njemačka).Metodolo-gijaidentifikacijeopisanajeuraduDobranićisurad-nika(2016.).

Testiranje antimikrobne aktivnosti

Krute podlogeAntimikrobna aktivnost enterokoka određivana

je agar-spot i agar-difuzijskim testom primjenomindikatorskogmikroorganizamaListeria monocyto-genes ATCC7644tešestsojevaL. monocytogenes izhrane.Ukratko,enterokoki(n=10)namnažanisuuBrainHearthInfusion(BHI)bujonuna37°Ctijekom24sata.Dvamililitrakulturepotomjecentrifugira-nona10000okr./mintijekom5minutana4°C,na-končegasunadtaloziodbačeni.Za agar-spot i agar-difuzijski test korišten je

standardniBHIagartepokrovnimekiBHIagar(s0,7%agara)ukojisudodaniindikatorskimikroorganiz-mi (BHI bujon, 37 °C, 24 h).Nakon pripremeploča(tvrdiBHIagarprekrivens5mLmekogBHIagara)s indikatorskim mikroorganizmom na površinu jenaneseno100 µLnadtalogakulturepojedinog izo-lataenterokokaradiprovjereinhibicijerastaL. mo-nocytogenes. Nakon nanošenja nadtaloga ploče sustavljeneuhladnjaktijekomjednogasatatepotominkubiranena37°Ctijekom24sata.Nakoninkubaci-jeprovjerenajepojavazoneinhibicijerastaindikator-skogmikroorganizma.Zaagar-difuzijskitestnačinjenesujažiceukoje

jedodano100µLnadtaloga ineutraliziranognad-taloga. Neutralizacija nadtaloga provedena je do-davanjem10NNaOHpričemujepHpodešenna7.PrijeneutralizacijeizmjerenjepHnadtaloga(pH510Eutech instruments, Nizozemska). Nakon nanoše-njanadtalogaujažicepločesustavljeneuhladnjaktijekomjednogasatatepotominkubiranena37°Ctijekom 24 sata. Nakon inkubiranja provjerena jepojavazoneinhibicijerastaindikatorskogmikroor-ganizma.

Tekuće podlogeOdabrani sojEnterococcus faecalis 101 korišten

jezaprovjeruinhibicijerastabakterijeL. monocyto-genes ATCC7644uBHI iMRStekućimhranilištima(bujonima).Listeria monocytogenes ATCC7644na-mnažana jeuBHIbujonuna37 °Ctijekom24satateuprisutnostiE. faecalis 101,odnosnouzdodatak1mLnadtalogakultureE. faecalis 101.Nakoninkubi-ranjaodređivanjebrojL. monocytogenes naPalcamagaru(Merck,Darmstadt,Njemačka). Istajemeto-dologijaponovljenakorištenjemMRSbujona.


32


Rezultati i raspravaOdabraniizolatienterokokadeterminiranisupo-

moćuMALDI-TOFMS,kakojeprikazanoutablici1.Rezultati testiranja antimikrobne aktivnosti en-

terokoka izmlijekapremaL. monocytogenes ATCC7644prikazanisuutablici2.Ostalih 6 indikatorskih sojeva L. monocytoge-

nes izhranebilojeinhibiranosamoprimjenomsojaoznake101(Enterococcus faecalis)inakonneutrali-zacije nadtaloga. Temeljem tih preliminarnih rezul-tataizabranjeizolat101(Enterococcus faecalis 101)

čije jeantilisterijskodjelovanjeprovjereno iu teku-ćimhranilištima(BHIiMRS),arezultatisuprikazanitablicom3.

Nalazenterokokausirovommlijekuzdravihkra-va jeuobičajen,štopokazujunedavna istraživanja inanašimobiteljskimgospodarstvima(Zdolecisur.,2016.).Uovomsu istraživanjuodabrani izolati en-terokoka izsirovogmlijeka radiutvrđivanjanjihovainhibicijskogpotencijalapremasojevimabakterijeL. monocytogenes izhrane. Izolatienterokokapodvr-gnutisudeterminacijisuvremenommetodomMAL-

Oznaka soja MALDI-TOF MS Score MALDI-TOF MS

21 Enterococcus faecium 2.212







29 Enterococcus durans 1.983

101 Enterococcus faecalis 2.163

102 Enterococcus durans 2.072

Oznaka soja

Zona inhibicije (+/-)

Agar-spot Agar-difuzijski–nadtalog

Agar-difuzijski–neutraliziraninadtalog

21 - - -

22 - - -

23 + + -

24 - - -

26 + + +

27 + + -

28 + + -

29 + - -

101 + + +

102 - - -

Tablica 1. Rezultati identifikacije enterokoka metodom MALDI-TOF MS (Bruker Daltonik MALDI Biotyper)

Tablica 2. Inhibicija rasta L. monocytogenes ATCC 7644 primjenom nadtaloga kulture enterokoka (n = 10)


33


DI-TOFmasenespektrometrije (ljubaznošćudr. sc.Snježane Kazazić, Institut Ruđer Bošković) koja sepokazujebrzomipouzdanommetodomurutinskimidentifikacijamabakterijskihizolataizhrane(Pavlovicisur.,2013.).Enterococcus faecalis 101pokazao jeuagar-spot iagar-difuzijskimtestovimainhibicijskodjelovanjepremareferentnomsojuL. monocytoge-nes teprema6izolataL. monocytogenes izuzora-kahraneživotinjskogpodrijetla,dokdrugi ispitivanisojevienterokokanisupokazaliantagonističkiučinakprema istim indikatorskim bakterijama. Nadalje,zanimljivi su naši rezultati istodobne inokulacije E. faecalis 101 iL. monocytogenes ATCC7644uBHI/MRSbujonimagdjejeevidentnosmanjenjepopulaci-jepatogenauodnosunabujonebezE. faecalis. Osimtoga,primjenanadtaloga(neutralizirannadtalogbezstanica)dovelajedojošizraženijegsmanjenjabrojaL. monocytogenes uobabujona.Općenito, bakterije mliječne kiseline inhibiraju

rast srodnih (gram-pozitivnih) bakterija primarno

djelovanjem svojih organskih kiselina (octena,mli-ječna), a potom i sintezom antimikrobnih spojevapoputbakteriocina(Lücke,2000.).Unašemjeistra-živanjuinhibicijarastasojevaL. monocytogenes za-bilježenainakonneutraliziranjakiselinaunadtaloguE. faecalis 101(bezstanica),pasemožepretposta-viti da je inhibicija nastala djelovanjem enterocinaili drugog inhibitora. Brojna su istraživanja primje-ne enterocina u različitim proizvodima životinjskogpodrijetla u smislu testiranja njihova djelovanja naumjetno inokuliranu patogenumikrofloru, uključu-jući bakterijuL. monocytogenes. Tako su Yildirim isuradnici (2016.) inokulirali soj L. monocytogenes ATCC7644(korišteniunašemistraživanju)usteri-liziranomlijekourazličitimkoncentracijamazajednos različitimkoncentracijamaenterocinaKP.Utvrdilisusnažno inhibirajućedjelovanjeenterocina,no tajje učinakbioobrnutoproporcionalansadržajuma-sti umlijeku i koncentraciji patogena; odnosno štojemlijeko imalomanjisadržajmasti imanjipočetnibrojpatogena,enterocinjebioučinkovitiji.ŽeljenijeutjecajenterocinanaL. monocytogenes potvrđen iu različitimmliječnim proizvodima, poput jogurta irazličitihtradicionalnih i industrijskihsireva(Lauko-va,2012.).

ZaključakEnterococcus faecalis101izoliranizsirovogmli-

jeka pokazuje inhibicijski učinak na sojeve L. mo-nocytogenes iz hrane životinjskog podrijetla što jepočetnaosnova zadaljnju karakterizaciju soja. Pri-mjenasojailienterocinaupokusnojproizvodnjihra-nepokazatćenjihovdoprinosupodizanjumikrobio-loškesigurnostihrane,posebnosobziromnabakte-rijuL. monocytogenes.

ZahvalaRad je dio diplomskog rada Dajane Crk naslova

„Antimikrobnaaktivnostenterokoka izoliranih izsi-rovogmlijeka“(mentor:doc.dr.sc.NevijoZdolec).

Broj (cfu/mL) L. monocytogenes ATCC 7644

BHI MRS

L. monocytogenesATCC7644 109 3,5x107

L. monocytogenesATCC7644+E. faecalis 101 105 2x103

L. monocytogenesATCC7644+nadtalogE.f. 101 <104 2,8x104

Tablica 3. Broj L. monocytogenes ATCC 7644 u tekućim hranilištima s Enterococcus faecalis 101 (24 h na 37 °C)

Slika 1. Inhibicija rasta L. monocytogenes u agar-spot testu (E. faecalis 101)


34


Autori zahvaljuju dr. sc. Snježani Kazazić (InstitutRuđer Bošković) na determinaciji izolata pomoćuMALDI-TOF MS i Ani Konjević (Zavod za higijenu,tehnologiju isigurnosthrane,Veterinarski fakultet)na tehničkoj pomoći pri provođenju laboratorijskihistraživanja.

Literatura • ANDRIGHETTO,C.,E.KNIJFF,A.LOMBARDI,S.TOR-RIANI,M.VANCANNEYT,K.KERSTERS,J.SWINGS,F. DELLAGLIO (2001): Phenotypic and genetic di-versityofenetrococciisolatedfromItalianchees-es.J.DairyRes.68,303-316.

• BANWO,K.,A.SANNI,H.TAN(2013):TehnologicalpropertiesandprobioticpotencialofEnterococcus faecium strains isolated from cowmilk. J. Appl.Microbiol.114,229-241.

• ČANŽEKMAJHENIĆ, A. (2006): Enterokoki: ying-yangmicrobes.Mljekarstvo56,5-20.

• DOBRANIĆ,V.,S.KAZAZIĆ, I.FILIPOVIĆ,N.MIKU-LEC,N.ZDOLEC(2016):Compositionofrawcow’smilkmicrobiota and identification of enterococciby MALDI-TOF MS – short communication. Vet.arhiv86,581-590.

• FRANZ, C.M.A.P.,W.H. HOLZAPFEL,M.E. STILES(1999): Enterococci at the crossroads of foodsafety?Int.J.FoodMicrobiol.47,1-24.

• FULLER,R.(1989):Probioticsinmanandanimals.J.Appl.Bacteriol.66,365-378.

• GELSOMINO,R.,M.VANCANNEYT,S.CONDON, J.SWINGS,T.M.COGAN(2001):Enterococcaldiver-sity in the environment of an Irish Cheddar-typecheesemaking factory. Int. J. FoodMicrobiol. 71,177-188.

• GIRAFFA,G.,D.CARMINATI,E.NEVIANI(1997):En-terococciisolatedfromdairy-products,Arewiewof risks and potencial technological use. J. FoodProtect.60,732-737.

• KLEIN, G., A. PACK, C. BONAPARTE, G. REUTER(1998):Taxonomyandphysiologyofprobioticlac-ticacidbacteria.Int.J.FoodMicrobiol.41,103-125.

• KOS, B. (2001): Probiotički koncept: in vitroistraživanja s odabranim bakterijama mliječnekiseline. Disertacija, Prehrambeno-biotehnološkifakultet,SveučilišteuZagrebu,Zagreb.

• LAUKOVA,A.(2012):Potentialapplicationsofpro-biotic,bacteriocin-producingenterococciandtheirbacteriocins.U:LacticAcidBacteria:Microbiologi-calandFunctionalAspects,4thedition;CRCPress.BocaRaton,Florida(39-42).

• LEBOŠ PAVUNC, A., B. KOS, J. BEGANOVIĆ, K.UROIĆ, D. BUČAN, J. ŠUŠKOVIĆ (2013): Antibioticsuspectibilityandantimicrobialactivityofautoch-thonousstarterculturesassafetyparametarsforfresch cheese production. Mljekarstvo 63, 185-194.

• LÜCKE, F.-K. (2000): Utilization of microbes toprocessandpreservemeat.MeatSci.56,105-115.

• PAVLOVIC, M., I. HUBER, R. KONRAD, U. BUSCH(2013.):ApplicationofMALDI-TOFMSfortheiden-tificationoffoodbornebacteria.OpenMicrobiol.J.7,135-141.

• ŠUŠKOVIĆ,J.(1996):Bacterialgrowthandprobiot-icactivityofselectedlacticacidbacteria,PhDThe-sis,Prehrambeno-tehnološkifakultet,SveučilišteuZagrebu,Zagreb.

• YILDIRIM, Z., N. ÖNCÜL, M. YILDIRIM, Ş. KARA-BIYIKLI (2016):Applicationof lactococcinBZandenterocin KP against Listeria monocytogenes inmilkasbiopreservationagents.ActaAlimentaria45,486-492.

• ZDOLEC,N.(2007):Utjecajzaštitnihkulturaibak-teriocinanasigurnostikakvoćufermentiranihko-basica.Disertacija.VeterinarskifakultetZagreb.

• ZDOLEC, N. (2009): Dobre bakterije umliječnimproizvodima.Mljekarskilist45,40-42.

• ZDOLEC,N.,V.DOBRANIĆ,I.BUTKOVIĆ,A.KOTURIĆ,I.FILIPOVIĆ,V.MEDVID(2016):Antimicrobialsus-ceptibilityofmilkbacteriafromhealthyanddrug-treatedcowudder.Vet.arhiv86,163-172.

• ZDOLEC,N.,M.ČOP,V.DOBRANIĆ(2017):PrimjenaEnterococcus faecalis izmlijekauproizvodnjitra-jnihkobasica.Hrvatskiveterinarskivjesnik25,56-62.


35


BRAVECTO® ZA PSE I MAČKEJEDNA PRIMJENA

12 TJEDANA ZAŠTITE

PROTIV KRPELJA I BUHA

Zahvaljujući BRAVECTO® tabletama za žvakanje za pse i BRAVECTO® ampulama za mačke dostupni su Vam proizvodi za zaštitu od krpelja i buha s učinkovitom i dokazanom djelatnom tvari fl uralaner.

Inovativna i vrlo snažna djelatna tvar fl uralaner pripada skupini izoksazolina i djeluje sistemski.

Fluralaner je razvijen ekskluzivno za veterinarsku medicinu od strane tvrtke MSD Animal Health.

36


37


Sažetak

Osteoartritisjejednaodnajčešćihbolestizglobovaupasa.Procjenjujesedaječak20%psećepopu-lacijestarijeodjednegodinepodutjecajemnekogoblikaosteoartritisa.Osteoartritis,poznatkaoidegenerativnabolestzglobova,jestsporoprogresivanupalnisindrom.Obilježavagadegeneracijahrskavice,hipertrofijakosti,promjenenasinovijalnimmembranama,bolnostteukočenostzglobo-

va.Staniceunutaroštećenihzglobovaotpuštajuproupalnecitokinekojipojačavajuiproduljujuupalniproces.Ovajćesečlanakusredotočitinaetiologiju,dijagnostiku,terapijutealternativnuterapijuosteoartritisa.

Ključne riječi: osteoartritis,hrskavice,nesteroidniprotuupalnilijekovi

AbstractOsteoarthritisisoneofthemostcommondiseasesofjointsindogs.It isestimatedthatasmanyas

20%ofthedogpopulationolderthanoneyearisaffectedbysomeformofosteoarthritis.Osteoarthritis,alsoknownasdegenerativejointdisease,isaslow,progressiveinflammatorysyndrome.Itischaracter-izedbydegenerationofthecartilage,hypertrophyofthebones,changestothesynovialmembranes,andpainfulandstiffjoints.Cellswithinthedamagedjointsreleasepro-inflammatorycytokines,whichenhanceandprolongtheinflammatoryprocess.Thisarticlefocusesontheaetiology,diagnostics,therapyandal-ternativetherapyofosteoarthritis.

Key words: osteoarthritis,cartilage,NSAIDs

Osteoartritis u pasa

Osteoarthritis in dogs

Smolec, O*, I. Vladimir, M. Vučković, P. Kostešić, N. Brkljača Bottegaro, M. Pećin, M. Kreszinger, E. Oster, T. Kostanjšak, J. Kos

Dr. sc. Ozren SMOLEC, dr. med. vet., docent, Mirta VUČKOVIĆ, dr. med. vet., Petar KOSTEŠIĆ, dr. med. vet., asistent, dr. sc. Nika BRKLJAČA BOTTEGARO, dr. med. vet.,docent, dr. sc. Marko PEĆIN, dr. med. vet., viši asistent, dr. sc. Mario KRESZINGER, dr. med. vet., izvanredni profesor, dr. sc. Josip KOS, dr. med. vet., redoviti profesor, Klinika za kirurgiju,ortopediju i oftalmologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ivanka VLADIMIR, dr. med. vet.; Ena OSTER, studentica na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Tara KOSTANJŠAK, studentica na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; e- mail: [email protected]

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIPregledni rad

UvodOsteoartritis(OA,takođerpoznatkaodegenera-

tivnabolestzglobova,hipertrofičniartritisidegene-rativniartritis)jestkroničnaupalnabolestzglobovakoja uzrokuje bolnost i ukočenost zgloba te otekli-nuokolnogtkiva.Pogođenasusvazglobna iokolnatkiva, uključujući zglobnu čahuru, sinoviju, zglobnuhrskavicutesubhondralnukost.Očitojedajekom-binacijabiokemijskihibiomehaničkihdogađajauklju-čenaupatogenezuovekompleksnebolesti.Citokini,metaloproteinazeidrugidegradacijskienzimiizluče-

niizhondrocitaisinoviocitaposredujuutimdogađa-jima.Progresivnepromjenekojenastajujesuerozijahrskavice, fibroza zglobne čahure i preoblikovanjekosti. Točni mehanizmi osteoartritisa nisu dobrorazjašnjeni. Nestabilnost zgloba, ozljede i razvojneortopedskebolestimogućisuuzrociosteoartritisa,iakoetiologijavećinomostajenepoznata.Vlasnicisečesto žalenakroničnu intermitentnuhromostkojase pogoršava tijekom vježbanja, produljenog od-mora ili za hladna vremena. Stupanj do kojega psisosteoartritisommogubiti pogođeniu rasponu je

38



odpovremeneblagehromostidokompletnenepo-kretnosti.Dijagnozaosteoartritisapostavljaseprijesvegana temeljuanamneze, kliničkih znakova i ra-diografije. Promjene unutar zgloba koje nastaju odosteoartritisaireverzibilnesu.No,ranoprepoznava-njeovebolestidajevlasnikuvišemogućnostizalije-čenjesciljemusporavanjanapredovanjaiublažava-njabolatenepokretnostipovezanesovombolešću.

Etiologija osteoartritisaOsteoartritismožebitipodijeljennaprimarniise-

kundarni, ovisnoo tomemože li se temeljni uzrokidentificirati. Kod primarnog ili idiopatskog osteo-artritisa nije poznat uzrok bolesti, ali je uglavnompovezansastarenjem.Nekičimbenicikojimogubitiuzroksekundarnomosteoartritisu jesualteracijeubiomehanicizglobakaoštojenestabilnostzglobailiporemećaji koji dovode do formiranja abnormalnehrskavice. Najčešći uzroci sekundarnog osteoartri-tisaupasa jesudisplazijakuka i rupturaprednjegakrižnogligamenta.Rizičničimbenicizanastanakosteoartritisamogu

se podijeliti na dvije glavne kategorije, sistemske ilokalne.Lokalničimbenicikaoštosuprethodnetra-ume zgloba, preopterećenja, nestabilnost, slabostmišićaterazvojneabnormalnosti,mijenjajubiome-haniku zahvaćenih zglobova.Primjeri sistemskih ri-zičnihčimbenika jesugenetski inutritivničimbenici,starost,spolihormonskistatus.Biološki čimbenici rizika jesu dob, veličina, preti-

lost igenetskapredispozicija.Uvišeod50%pacije-nataosteoartritisjeprimijećenizmeđu8.i13.godine.Starenjem se vodeni sadržaj hrskavice povećava, anjezin proteinski sastav degenerira. Repetitivno ko-rištenje zglobova tijekom godina uzrokuje oštećenjehrskavice koja vodi dobolau zglobovima i oticanja.Određenepasmine,poputzlatnihretriverailabradorretriveratenjemačkihovčara,pokazujupredispozici-juzarazvojosteoartritisapovrhučestalihprimarnihbolesti zglobova u ovih pasmina (Mele, 2007.). Kodpasajošnisuidentificiranipredisponirajućigenizana-stanakosteoartritisa.Zalabradorretriverestarijeod8godinasvojstven jeosteoartritiskoji zahvaćavišezglobova(lakat,rame,kuk,koljeno;Mele,2007.).Op-ćenitogovoreći,osteoartritisječestopovezanspri-marnim poremećajima koji se pretežno pojavljuju umužjaka.Primjerice, fragmentacijakrunastog izdan-kapojavljujeseuomjeru3:1ukoristmužjaka.Pretilost je važna jer ima i sistemsko i lokalno

svojstvo rizičnog čimbenika. Povećano opterećenjenazglobdugosesmatralojedinimmehanizmomko-jimpretilostutječenarazvojosteoartritisa.No,utvr-đenojedaadipokiniizlučeniizmasnogatkiva,kaošto

su tumor-nekrotizirajući faktor (TNF), interleukin-6(IL-6)ileptin,imajuuloguupatogeneziosteoartritisatesvojimsistemskimprotuupalnimučinkomuzrokujupromjeneumetabolizmuzgloba(Sanderson,2012.).Mehanički čimbenici rizika jesu mikrotraume i

makrotraume,pretjeranoopterećenjezgloba,pore-mećena statika udova, deformacije koljena ili kuka(npr.urođenoiščašenje),nepravilnosrasliprijelomi,slabostimišića, kirurški zahvati na zglobu (npr. in-traartikularna operacija koljena).Nepravilna pode-šenost zgloba, bila urođenabila stečena, proizvodiabnormalnu koncentraciju sila navažnije zglobove,štorezultiraosteoartritisom.Ovdjeubrajamoluksa-cijeilisubluksacijelakta,karpusa,tarzusaikoksofe-moralnogzgloba.Razvojniporemećajikaočimbenicirizikakodpsećegosteoartritisajesudisplazijakuka,displazija lakta te ruptura prednjega križnog liga-menta.Displazijakukajestrazvojnaanomalijastruk-turekoksofemoralnogzglobaobilježenanestabilno-šću kuka te se u većini slučajeva pojavljuje s bila-teralnimpromjenama.Kodove jedisplazijenajvećiproblemlabavost,aposljedicalabavostijestnepra-vilno iprekomjernooštećenjezglobnihpovršina, li-gamenata i ponajviše zglobne čahure. Najčešće supogođenevelikepasminepasakaoštosunjemačkiovčar,buldog,bokser,collie,bobtail,zlatniretriver,labradorretriver,bernardinac,malamut irotvajler.Displazija kuka pojavljuje se jednako kodmužjaka iženki (Mele, 2007.). Displazija lakta označava sta-nje nepravilna i neravnomjerna razvoja koštanih ihrskavičnih segmenata lakatnog zgloba obilježenobolnim, ograničenim i nepravilnim kretanjem laktašto je popraćenošepanjem.Glavnimuzrocimaovepatologije smatraju se prekomjerno hranjenje hra-nomsvisokimudjelomkalcijateponavljanetraume.Displaziji laktasklonesubrzorastućevelikepasmi-ne pasa.Mužjaci su pogođeni 75% češće od ženki(Mele, 2007.). Rupturaprednjega križnog ligamen-tanajčešći jeuzrokhromostistražnjenogeibolaupasa.Mnogi supredisponirajući čimbenici povezanis ovim poremećajem,primjerice dob, kondicija, ge-netika, pretilost, imunološkimehanizmi i inklinacijatibijalneploče.Istraživanjasudokazalapredispozici-juodređenihpasminazanastanakrupture,atosu:newfoundlanderi,labradorretriveri,zlatniretriveriinjemačkiovčari(Mele,2007.).

Patogeneza osteoartritisaDugo se vremena smatralo da je osteoartritis

posljedicajednostavnogtrošenjaikidanjahrskavicezgloba,svedoprijetridesetljećakada jeprepozna-taulogastaničnogmehanizmaupatogenezi.Unatočovomotkrićuiopsežnimistraživanjimapatofiziologija

39



osteoartritisanijejošdokrajashvaćena,alivjerojat-no uključuje kombinacijumehaničkih, bioloških, bio-kemijskih,molekularnih i enzimskih procesa. Iako jenajvažnijapromjenaovebolestiabnormalnaobnovaipostupnarazgradnjazglobnehrskavice,osteoartritisuzrokuje promjene i u svimdrugim strukturama si-novijalnogzgloba,uključujućisinovijalnumembranu,sinovijalnutekućinu isubhondralnukost.Formiranjeosteofitatakođerjetipičnozaosteoartritis ismatrasepokušajemograničavanjapokretljivosti ibolakojisepojavljujekaoodgovornakroničnuupaluilokalnooštećenjetkiva.Osimzglobnihstrukturaosteoartritispogađaidrugatkiva,jersmanjenaupotrebazahvaće-nogzglobauzrokujeslabostokolnihmišića, ligame-nataitetiva.Tajeslabostmišićakojapratiosteoartri-tispovezanasbolom.Stimulacijaživčanihreceptoraunutaroštećenogosteoartritičnogzglobapotičere-fleksnilukkojirezultirastimulacijommišićnogtkiva.Tajposljedičnimišićni spazam iumormišićauvelikepridonosebolukodosteoartritisa.Kroničnibolkojisepojavljujekodosteoartritisanemanikakvufiziološkuzaštitnuulogu,amanjejeosjetljivnaliječenjetestogazahtijevatemeljitotretiranje(Fox,2002.).Hrskavičnimatriks nalazi se u trajnomprocesu

obnavljanjakojiprovodehondrociti,metaboličkiak-tivne stanice hrskavičnog tkiva. U patofiziološkomslijedudogađaja kodosteoartritisa upravo suhon-drocititikojiimajuulogunajvažnijegčimbenikapro-dukcije aktivnih enzimskih komponenti odgovornihza ovu bolest. Upravo produkti hondrocita, lizoso-mnienzimiikatepsinG,tepogotovoneutralneme-taloproteinaze (stromelizin, gelatinaza, kolagenazakaonajvažnijazbogtogaštonajvišerazgrađujeko-lagen tipa II),razaraju proteinski dio proteoglikana.Kao rezultat te enzimske aktivnosti dolazi do netogubitkaproteoglikana,štodovodidosmanjenoghr-skavičnogvodenogsadržaja,atimeidogubitkabi-omehaničkih svojstava matriksa. Metaloproteinazematriksa (MMP) u zdravim zglobovima sudjeluju ufiziološkomprometuireparacijitkiva,doksenjihovakataboličkaaktivnostodržavauravnoteži djelova-njemtkivnihinhibitorametaloproteinaze(TIMP).No,kod osteoartritisa disbalans enzima u koristMMP-a inicira enzimsku razgradnju matriksa (Pankow,1999.).Osimtoga,MMP-ismanjujukoncentracijuhi-jaluronskekiselineusinovijalnojtekućinismanjujućitakoviskoznostsinovijalnetekućine izglobnelubri-kacije(MiddletoniHannah,2007.).Kodosteoartritisapostojirelativnoprekomjerna

produkcijakataboličkihiproupalnihmedijatorauod-nosunanjihove inhibitore,štodovodidokatabolič-kogstanjauzglobnojhrskavici,aonoukonačnicidoprogresivne destrukcije. Otpuštanje degradacijskihprodukataizekstracelularnogmatriksazglobnehr-

skavicezbogmehaničkeienzimskedestrukcijemožeuzrokovatiotpuštanjekataboličkih iproupalnihme-dijatorakaoštosucitokiniIL-1,IL-6iTNF-αdušikovoksidtedestruktivnienzimiizhondrocitaisinovioci-ta.Svetouzrokujeupalniodgovorkojimijenjanor-malnuravnotežurazgradnjeiizgradnjehrskavičnogmatriksa. Smanjena sinteza inhibitora spomenutihproupalnih medijatora uzrokuje dodatno oštećenjehrskavice.Oboljelajehrskavicaosjetljivijanameha-ničkanaprezanjaidodatnaoštećenjetetakozapoči-njezačaranikrugupaleidestrukcijehrskavice.Jačepogoršanje stanja zglobne hrskavice u početku sevidikaofibrilacijapovršinskogslojazglobnehrska-vice,štonakrajudovodidodubljihfisurakojedopirudosubhondralnekosti.Aktiviranisinoviocitijedansuodglavnihizvoracitokina,tepovećanjenjihovabrojapogoršavaupalusinovijaidrugihzglobnihstruktura(Sunaga,2012.).Iznimnovažnuuloguupatofiziološ-kimdogađajimauosteoartritisuimajucitokini,pose-biceIL-1iTNF-α,zakojeseznadanesamodastimuli-rajuhondrociteuprocesurazgradnjematriksanegoiuzrokujuinhibicijusintezeproteoglikana.Takoimajudvojaku ulogu u destrukciji, odnosno razrjeđivanjusadržajazglobnehrskavice.Osimtoga,potičupro-izvodnjuostalihcitokinaštovodidoubrzanogošte-ćenjazglobnogatkiva.Uzoslobađanjeprotuupalnihcitokina,oštećenjesinovijalnihstaničnihmembranastimulira iproizvodnjuarahidonskekiseline,kojaseputemciklooksigenaznogputamožemetaboliziratiu tromboksane, prostaglandine i toksične radikalekisika,iliputemlipooksigenaznogputauleukotriene.TromboksanpotičemonocitenaotpuštanjeTNF-α iIL-1,kojipotičuproizvodnjumetaloproteinaza i raz-gradnjuhrskavice.PGEE2potičelokalnuupaluibol,resorpciju kosti osteoklastima, pojačano razaranjekolagena tipa II i gubitak proteoglikana. LeukotrienBpotičesintezuiotpuštanjeIL-1iTNF-αtekaosna-žankemotaksans,povećavaneutrofilimapotaknutooštećenje tkiva (Middleton iHannah,2007).Unatočtomu što je klasificiran kao neupalna artropatija,osteoartritis uključuje sinovijalnu upalu čiji stupanjvarira.Sinovitissečestopovezujespovećanomka-pilarnom permeabilnošću s posljedicom istjecanjaserumskihproteinaštodovodidoporastasinovijal-netekućineiedemazgloba.

Klinička slika osteoartritisaSimptomi osteoartritisa jesu ukočenost udova,

boluzglobovimanoguikralježnice.Svremenomseoni pogoršavaju do trenutka vrlo otežanog kreta-njakojejepopraćenointenzivnimbolovima.Kliničkaočitovanjaosteoartritisaupasauključujuboliogra-ničenumobilnost jednoga ilivišezglobova.Vlasnici

40


prvoprimijetekroničnunaizmjeničnuhromostkojasepogoršavanakonvježbe,produljenogodmora ilizahladnavremena.Palpacijapogođenihzglobovanakliničkompregledumožeotkritibol,naticanje,ogra-ničenrasponpokreta,zadebljanjezglobnečahuretekrepitaciju.Uslučajevimaartrotičnihkukovapsiserijetko ili uopće ne rastežu stražnjim nogama.Ma-njakkretanjaukonačnicidovodidopovećanjatjele-snemase,aonadododatnogopterećenjazglobovatepogoršanjabolest.Stupanjosteoartritisakojimsupsi pogođeni varira od povremene blage hromostidopotpuneinvalidnosti.

Dijagnostika osteoartritisaŽivotinje pogođene osteoartritisom obično se

vodeveterinaru zboghromosti i promjenauhodu.Mnogastanjamogudovestidopromjenaufiziološ-komkorištenjuudovateihjepotrebnodiferenciratiod onih koja dovode do osteoartritisa. Anamneza,temeljit pregled, uključujući i neurološku procjenu,morajubitidiosvakepretragenahromost.Važnojeodreditikadajehromostprviputuočenaiukakvimuvjetima.Nakonopćegakliničkogpregledaprelazisena ortopedski pregled. Pregled počinje pregledomživotinje u hodu. Pritom pazimo na očite znakovešepanja ilipokušavamoodreditinakojusenoguži-votinjauhoduteprisjedanjuiustajanjuslabijeosla-nja.Životinjutrebaizvestiizvanambulanteipovestijeulaganitrkkakobiznakovišepanjapostaliočitiji.Katkad životinje zbog straha ne pokazuju znakovešepanja, osobito ako je problem kroničan. Pri pre-gledu trebaobratitipozornostnaatrofijupojedinihmišića imišićnihskupina,tremormišića,asimetrijuzglobovaiotečenostmekihtkiva,tekutovezglobovapri opterećenju. Sedaciju bi u pravilu trebalo izbje-gavati ili, ako to nije moguće, odgoditi dok nismolokalizirali problem. Pregled započinjemo od zdra-voga uda kako bismo životinju opustili i dobili uvidunjezinereakcijenapalpaciju.Namuskulaturitraži-moznakoveoteknuća,atrofije,rascjepenanjihovimhvatištimailivezamaiugrađitrbuhamišića.Pažljivosepalpirajuipregledavajuvećizgloboviprednjegaistražnjeg uda. Svaki se zglob pregledava u punomrasponu pokreta, što semožemjeriti kutomjeromza kosti (goniometrom). Svako smanjenje rasponapokreta upućuje na upalni proces u zglobu.Ako jeprisutnakrepitacija,onačestoupućujenastvaranjeosteofitailioštećenjezglobnehrskavice.Takođerseprocjenjujecjelovitostilabavostligamenataitetivasvakoga zgloba (Lipowitz, 2002.).Klinička se slikakombinirasnalazimakliničkogpregledaineurološ-kepretragedabiseutvrdilaprivremenalistadife-rencijalnihdijagnoza(npr.upalniartritis,traumatskaozljedazgloba,polimiopatijeidr.).

Radiološki pregled

Kodosteoartritisa,odnosnodegenerativnebole-stizglobapojavljujusedeformacije,stogaseopće-nitomožegovoritiodeformirajućojartrozi(arthro-sis deformans).Ovesedeformacijeočitujuobilnijimpromjenamanahrskavici i na kosti.Dijelomsu re-gresivnog,ali idijelomprogresivnogkaraktera inarazličite su načine međusobno povezane. Jednomkadseidentificirajuzahvaćenizglobovi,radiografskisemožeodreditistupanjdegenerativnihpromjena.Upočetkubolesti naglašene su jasnedegenerativ-nepromjenekojeseuosnovineznatnoiliuopćenerazlikujuodčistihstarosnihpromjena.Udaljnjemsetijeku polagano i nezaustavljivo razvijaju, prelazećigraniceprilagodbe,itakouzrokujuteškabolnasta-njaživotinja.Hipertrofičnesupromjenevrlorazliči-te,takodaperiartikularnideformiraniruboviirubniosteofiti mogu biti vrlo veliki. Zglobni se prostormožesuzitidotemjeredanakoncupotpunonesta-ne.Zglobneplohekarakterističnosupromijenjene iizobličene.Uzglobnimokrajcimakostimogusera-zviti pseudociste. Budući da se kodoboljelog zglo-ba nemijenjaju samo zglobne plohe, nego i zglob-niokrajciucijelosti, zglobnaglavicagubiuobičajenoblik te se spljošti poput tanjura ili klobuka gljive.Zbogpritiskaglaviceširisezglobnačašicaipostajesveplića,anarubujojsenaslažuosteofitirazličitihveličinaioblika.Takvesepromjenenajčešćesusre-ću na koksalnom zglobu (Šehić, 2002.).Karakteri-stične promjene na radiografskim snimkama kodosteoartritisa jesusubhondralnakoštanaskleroza,subhondralnatvorbacisti,suženjezglobnogprosto-ra te intraartikularno ili periartikularno formiranjeosteofita.Subhondralnukoštanusklerozučešćena-lazimokodkroničnogosteoartritisa.Rendgenskionaizgledapoputhomogenogizbijenogpodručja ispodzglobnehrskavice.Tojepodručjeujednoinepropu-snozazračenje.Togustopodručjemoženastatikaoodgovor na pojačan pritisak na subhondralnu kostkojaseufiziološkimuvjetimarasporedipozglobnojhrskavici.Subhondralnecistenisuuobičajenapojavakodpasasosteoartritisom.Specifičnosepojavljujutzv.subhondralnecistekojenisupraveciste jer imnedostaje jasnoograničenakapsula.Tosuprostoriusubhondralnojkostikojimogubiti ispunjeni teku-ćinom,apojavljujusekaoposljedicamikrofrakturasubhondralnih trabekula tijekom odgovora na po-jačanmehanički pritisak. S vremenom se ti trabe-kularniprostori spajaju i svevišenalikujucistama.Radiografski ove promjene izgledaju kao zaobljenasvijetlapodručjaokruženatankimslojemskleroznesubhondralnekosti.Suženješirinezglobnogprosto-rapredstavljakonzistentnuznačajkuosteoartritisa,pogotovoukroničnimslučajevima.Onosepojavlju-


41


je zbog gubitka zglobne hrskavice, što u konačniciomogućujesubhondralnojkostidadođeubližikon-takt,atoodajedojamsuženogazglobnogprostora.Osteofitisučestapojavakodosteoartritisa.Oniseformirajuuperiartikularnomdijeluzglobanahvati-štimasinovijalnemembrane,arendgenski izgledajukaomalikoštaniizdancikojiizlazesrubovazglobnepovršine.Njihovaprisutnostupućujenaabnormalnuaktivnost unutar zahvaćenoga zgloba ili u njegovojokolini.Osteofitikojisupovezanisosteoartritisomradiografskisenajčešćeviđajuukuku,koljenu, ra-menuilaktu(Lipowitz,2002.).

Ostale dijagnostičke metode

Ostaledijagnostičkemetode,poputkompjutorizi-rane tomografije (CT),magnetnerezonancije (MR),ultrasonografije i nuklearne scintigrafije pružajunam vrijedne informacije, pogotovo u slučajevimapacijenatapogođenihblažimsimptomimabolesti.UHrvatskojserijetkoizvodezbogsvojevisokecijene.Jednaodjednostavnijihmetodadijagnostikejestar-trocenteza.Nacitološkojpretrazidobivenesinovijal-netekućinevidljivajevećakoličinastanica,posebicemononuklearnihleukocita.

Osnove liječenja osteoartritisaS obzirom na to da je osteoartritis neizlječiva i

progredirajućabolest,trenutačna jeterapijaponaj-prijepalijativna.Njezinjeciljsmanjenjebolaispreča-vanjedaljnjedegeneracijezgloba.Prijezapočinjanjaterapije potrebno je razgovarati s vlasnikom paci-jenta. Veterinarmora svaki slučaj zasebno ispitatii prilagoditi individualnim potrebama svakoga psa,uzimajućiuobzirdob,fizičkostanjeirazinunormal-neaktivnostite,najvažnije,vlasnikovaočekivanjaodrezultata terapije. Tretiranje osteoartritisa posta-lo jesloženo,pogotovospovećanjemprihvaćanja iistraživanjaalternativnihmetodaliječenja.

Kontrola težine

Pretilostjepotencijalnipredisponirajućičimbenikza razvoj osteoartritisa tako da povećava rizik odmehaničkihozljedazglobnihstrukturaistvaranjemkronične sistemske upale (Rychel, 2010., Innes,2012.).Prekomjernatežinatakođermožebitirezul-tatdugotrajnogbolakojijedovelodonevoljkostizakretanjem i vježbanjem (Schulz, 2007.). Osim štopacijentibolujuodosteoartritisa,većajeincidencijaidrugihbolestipovezanihspretilošću,kaoštosudi-jabetesmelitus,jetrenalipidoza,dermatitistekardi-ovaskularni irespiratorniporemećaji(Nelsonisur.,2007.).Najčešćisurazlozizapretilostprekomjeranunoskalorijainedostatakaktivnosti.Nadalje,genet-

skajepredispozicijadokazanauodređenihpasminapasa,poputlabradoraikokeršpanijela.Sdrugestra-ne,pretilostjerjeđeuzrokovanaendokrinimbolesti-makaoštosuhipotireoza,hiperadrenokorticizamilihiperinzulinemijaililijekovimapoputprogestagenailikortikosteroida.Onoštojenajvažnijejestdapoveća-noopterećenjenaartrozomzahvaćenzglobprido-nosidodatnompropadanjuhrskavice.Kontrolateži-nemožeumanjiti izgledkliničkeslikeosteoartritisasmanjenjem povećane količine opterećenja kojemujezglobizložen.Smanjenjetjelesnemasedokazanodovodidosmanjenjahromosti i važan jedio liječe-nja osteoartritisa (Marshall i sur., 2010.). Vlasnikepacijenatamoraseinformiratioidealnojtežininjiho-vihljubimacapremakojojsemožeizračunatidnevniunos kalorija. Teoretski, smanjenje težinemože sepostići restrikcijom hrane, povećanom tjelovjež-bom ilimodifikacijomponašanja. Ipak,u stvarnostije jedina praktična opcija smanjenje unosa kalorija(Macphail,2000.).

Fizikalna terapija

Svim psima s osteoartritisom preporučuje seredovita tjelovježba. Načela korištena u fizikalnojterapiji u humanojmedicinimogu se primijeniti i uveterinarskoj. Koristi od fizikalne terapije uključujusmanjenje bola, povećanjemišićne snage, poveća-njerasponapokretazglobova,poboljšanjefiziološkefunkcijeekstremitetaismanjenjepotrebezauzima-njemlijekova.No,tjelovježbasemora izbjegavatiuslučajevima akutnog pogoršanja osteoartritisa po-praćenog s klinički vidljivom upalom zglobova. Uvećini slučajeva, nakon perioda odmora, polako semože ponovno uvesti režim tjelovježbe, pri čemuse intenzivnijeaktivnostimoraju izbjegavati.Prepo-ručujusekontroliranešetnjeiplivanje(iakomanjkakontroliranihstudijakojeprikazujuefikasnostfizikal-ne terapije u veterinarskih pacijenata).Osimvježbimanjegintenziteta,preporučujuseidrugioblicifizi-kalneterapijepoputterapijehladnoćomitoplinom,pasivnihvježbi istezanja,masažemišića izglobova,ultrazvuka i električne stimulacije (Johnston i sur.,2008.,Rychel,2010.).Povećanacirkulacijaiprotoklimfe u zahvaćenom području, prevencija atrofijemišića i smanjenje upale primjeri su mogućih bla-gotvornihučinakafizikalneterapije(Johnstonisur.,2008.).Plivanje je idealannačinvježbanja.Onopo-većavamišićnumasuizglobnupokretljivost.Pasivnevježbe istezanjamogusepokazati vlasnicimačimeseomogućujeizvođenjefizikalneterapijeukućnomokruženju.Tepasivnevježbeuključujunježnufleksijuiekstenzijuekstremitetabezoslanjanjanapodlogu.Ciljjeovihvježbirastezanjemekihtkivaipoboljšanjemobilnostizglobova(Macphail,2000.).


42


Operacijsko liječenje

Ulogakirurgijeutretiranjuosteoartritisaovisiostupnjubolestiiostanjuzahvaćenogazgloba.Trau-matskeozljedemorajubitidijagnosticiraneiisprav-ljene rano ako se želi zaustaviti progresija bolesti.Operacijskijezahvatindicirankadasekonzervativnoliječenje pokaže neuspješnim (Schulz, 2007.). Pri-marni je cilj kirurškog tretmana ublažavanje bola iupaleiistodobnoodržavanjefunkcionalnostizgloba.Napretkomtehnike,kirurškihinstrumenataiimplan-tataartroskopijajepostalaunajvećembrojusluča-jeva konkretna terapeutskametoda u liječenju oz-ljedazglobovatepripadaurednajčešćeobavljanihoperacijskihzahvatauortopediji(Macphail,2000.).Artroplastičnetehnike,kaoštosuuklanjanjeglaveivrata bedrene kosti, zamjena zgloba protezom, ki-rurškafuzijazglobatehnikomartrodeze iličakam-putacija,možeserazmotritiupacijenatačijisimpto-mineodgovarajunanekirurškemogućnostiliječenja(Schulz,2007.).

Alternativne metode

Akupunkturaseprimjenjujekaopomoćnaterapi-jakodosteoartritisa,pričemusesmatrametodomkoja pomaže samo izlječenju tijela stimulacijom ži-vaca, povećanjem cirkulacije, olakšanjemmišićnoggrča te oslobađanjem endorfina i endogenog kor-tizola.Tvrdisedaosiguravadugotrajnijuanalgeziju,smanjujeupaluipojačavaprotokkrviupogođenompodručju (Altman, 1998.).Blagotvorni učinci drugihnačina alternativne medicine, poput homeopatije,kiropraktikeiherbalizma,nisudovoljnodobroistra-ženi. Konvencionalna medicina ne treba zanemari-ti korist alternativnih načina liječenja, no oni bi setrebalikoristitiponajprijekaododacitradicionalnimpristupima. Još jedan zanimljiv put liječenja osteo-artritisauživotinjajestprimjenabotoksa.Botoksjeneurotoksinkojiblokiraicentralnuiperifernuosjet-ljivost.Njegovuširokuprimjenuograničavamanjakpotrebnihistraživanja,visokacijenaičinjenicadave-ćinupacijenataprijeprimjenetrebaanesteziratištododatnokompliciraiposkupljujesampostupak.

Primjena lijekova i suplemenata

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSPUL)

PrimjenaNSPUL-azaublažavanjebolatemeljjekonzervativnog liječenja osteoartritisa. Terapeut-skoimsedjelovanjetemeljinainhibicijisintezepro-staglandinablokadomključnogenzima–ciklooksi-genaze(COX)uciklusuarahidonskekiseline(AA).Taje inhibicija reverzibilna nakon prestanka primjeneNSPUL-a (Mimica-Matanović, 2014.). Određen broj

znanstvenikasmatradaNSPULimaznatannegati-vanučinaknahrskavičnimatrikskojiuzrokujepro-padanje zglobnehrskaviceosteoartritičnih zglobo-va tedaubrzavasamubolest za koju senajčešćekoristi ipropisuje.OnismatrajudajeupalakojasezbivapomoćuPGE₂nakonozljedezdravogiliosteo-artritičnog zgloba pokušaj imunosnog sustava dapopravinastaluštetu.Korištenjemovihlijekovakojiblokiraju ovaj odgovor, iako se smanjuje bol, isto-dobno se inhibiraju reparativni mehanizmi zgloba.Dugotrajne posljedice ove inhibicijemogu biti ubr-zavanje degenerativnih osteoartritičnih procesa.Konačan jeučinakubrzanjerazgradnjezglobnehr-skavice. Stoga je preporučeno da u bolesnika sasimptomatskimosteoartritisomNSPULtrebadava-tiunajnižimučinkovitimdozamate,akojetomogu-će,izbjegavatinjihovudugotrajnuuporabu(Hauser,2010.). U pacijenata s oštećenjem jetre i bubregadozu trebasmanjiti i redovitokontrolirati jetrene ibubrežne funkcije.Vlasnici moraju biti informiranio potencijalnimnuspojavama i savjetovani dapre-stanusprimjenomnavrijeme.Posebicetrebapazitina pacijente s gastrointestinalnim smetnjama teimobveznopropisatigastroprotektine.Rizikodra-zvojaštetnihučinakamožesesmanjitiosiguranjemdaseistodobnonekoristidrugiNSPULilinekikon-traindicirani lijekovi, poput glukokortikoida. Nakonprestankakliničkihznakovamožesenastavitisdalj-njomprimjenomNSPUL-a.Dobrojenastavitisisto-dobnom primjenom gastroprotektivnih sredstava.DrugesuopcijesmanjivanjedozelijekadodavanjemanalgetikadrugograzredailiprebacivanjenadrugiNSPUL(Piirainen,2013.).PrilikomprelaskanadrugiNSPULpreporučujesetzv.periodispiranjautraja-njuodnekolikodanakakobisesmanjilamogućnostpojave neželjenih interakcija lijekova (Macphail isur.,1998.,Borgesisur.,2013.).

Tramadol

Tramadol je centralnodjelujući analgetik,odno-snosintetskiopioidteslužizaliječenjebolaupasa.Osim opioidnog djelovanja on inhibira ponovnu po-hranu serotonina i prihvat norepinefrina te timepojačava inhibicijske učinke na prijenos bola u kra-lježničnoj moždini (Babić-Naglić, 2014.). Tramadolje postao popularan u veterinarskojmedicini zbogrelativnoniskeučestalostigastrointestinalnih ikar-diovaskularnihnuspojavakoddugotrajnijeuporabe.Jedna od važnih prednosti za primjenu ovog lijekajestdaproizvodiskoroistiučinakkaomorfij,alipri-tom ne uzrokuje ovisnost. Ovaj se analgetikmožeprimjenjivati samostalno za liječenje blagog bolaiako pritom ne pruža odgovarajuće djelovanje (Da-


43


vila isur.,2013.).NajčešćesekoristikaopomoćnaterapijaNSPUL-a(Johnstonisur.,2008.).

Hondroprotektivi

Hondroprotektiviili,unovijevrijemezvanisporodjelujuća bolest-modificirajuća sredstva (Disease-Modifying Osteoarthritis Drug,DMOAD),jesulijekovikoji usporavaju progresiju razgradnje hrskavičnogmatriksa,pospješujuregeneracijuhijalinehrskaviceteimsepripisujeprotuupalnodjelovanje(Budsberg,2007.).Njihov semehanizamdjelovanja temelji napovećanjusintezeglikozaminoglikana ihijaluronskekiselinekojeartritičnizglobnemožesamproizvestiudovoljnimkoličinama.Primjenjujuseperoralno iliparenteralno intraartikularno, intramuskularno iliintravenski (Sanderson, 2009.) Jedan je od najpo-znatijihpreparataglukozamin,kojistimulirastvara-njesinovijalnetekućine,inhibirarazgradnjuhrskavi-ce istimuliracijeljenjezglobnehrskavice.Pozitivanučinakglukozaminauočavasenakonminimalnotritjednasvakodnevneaplikacije.

Polinezasićene masne kiseline (Polyunsutura-ted fatty acids, PUFA)

Primjenapolinezasićenihmasnihkiselinadokaza-nosmanjujestupanjukočenostizglobovaihromostiu pasa (Macphail, 2000.). Dodavanje ovih kiselinazapravozamjenjujearahidonskukiselinuusinteziei-kosanoidaštoukonačnicistvarapotencijalnomanjeupalne enzime od prostaglandina E₂ i leukotriena.Glavnu ulogu u smanjenju proizvodnje upalnihme-dijatora igra dugolančana omega-3-masna kiselina/ eikosapentenoična kiselina (EPA). Glavna omega-6-masna kiselina u staničnim membranama jestarahidonskakiselina.Onaslužikaoprekursorupro-izvodnjisnažnihupalnihmedijatorakodosteoartriti-sa:prostaglandinE₂,tromboksanA₂ileukotrienB₄.Akojehranabogatadugolančanimn-3polinezasiće-nimmasnim kiselinama, pogotovoEPA-om i doko-saheksenoičnom kiselinom (DHA), dio arahidonskekiselineustaničnimmembranamabitćezamijenjenovim n-3 masnim kiselinama. EPA tada može bitiiskorištenaumjestoarahidonskekiselinešto rezul-tira nastankom različitih upalnih spojeva: prosta-glandinE₃,tromboksanA₃ileukotrienB₅.Nutritivnen-3polinezasićenemasnekiselinetakođerpotiskujuprotuupalne medijatore interleukin 1, interleukin 2i tumor-nekrotizirajući faktor u hrskavičnom tkivu(Waldron,2004.).Dakle,djelomičnazamjenaome-ga-6-masnih kiselina omega-3-masnim kiselinamatrebalabismanjitiupalu ikliničkuslikuosteoartriti-sa.Provedenaistraživanjanapsimapokazalasuvid-ljivopoboljšanjeartritičnihsimptomaunutarsamo

dvatjednateboljenalazebiokemijskihparametara.Nadopunaprehrane ribljimuljima iznimnojeprepo-ručljivakodliječenjaosteoartritisajersutauljabo-gatizvorEPA-eiDHA(Waldron,2004.).

Terapija matičnim stanicama

Terapijamatičnimstanicamapoznatajeod2005.godine te se otada primjenjuje kod osteoartritisa idisplazije kukova. Uglavnom, s terapijom se kre-ćekadaanalgeticivišenepomažu.Matičnestanicedjelujutakodainhibirajuupalniprocesiregenerirajuoštećenotkivo.Uglavnomsekoristeautologneme-zenhimnematične stanice. Prvo se izoliraju izma-snoga tkiva ili koštanesrži,umnožeseukulturi teseaplicirajuintraartikularno.Zbogtogaštosema-tičnestaniceuzimajuodsameživotinje,mogućnostodbijanjajeiznmnomala.Poštojepodručjematičnihstanicarelativnoslaboistraženo,točanmehanizamregeneracijenijepoznat.Bezobziranamnogapozi-tivnaiskustva,zbogvisokecijeneovaterapijanemaširokuprimjenu.

ZaključakOsteoartritisjekronična,progresivna,neizlječiva

bolest.Umalojjepraksinajčešćiuzrokortopedskihporemećaja.Naovusebolestvišenegledakaonajednostavnu posljedicu staračkog trošenja zgloba,već kao na kompleksan odgovor na abnormalnuzglobnumehaniku, sistemske i genetskečimbeniketeučinkeupalnihmedijatorapričemudolazidopoja-čanog remodeliranja zglobnoga tkiva.Osteoartritissepojavljujekaorezultatmehaničkihibiološkihzbi-vanjakojenarušavajuravnotežuizmeđurazgradnjei izgradnje zglobne hrskavice i subhondralne kosti.Ova je bolest u početku obilježena ograničenim iližarišnimstanjivanjem,akasnijeidifuznimerozijamazglobnehrskaviceštodovodidogubitkahijalinehr-skaviceuzglobu.Opterećenjeseuzglobusvevišeprenosinasubhondralnukostšto jekliničkividljivokaootežanoibolnokretanje.Najvažnijidijagnostičkipristup je, osim temeljitog ortopedskog pregleda,radiološki pregled. Trenutačna terapija kodpasa jevećinompalijativna,odnosnoliječenjejeusmjerenonasmanjenjebola iusporavanjeprogresijeovebo-lesti.Postojimnogonačinanakojisemoguublažitisimptomiitijekosteoartritisa,aliosnovaliječenjajena farmakoterapiji. NSPUL je prvi izbor umedika-mentnoj terapiji.Posljednjih je godina alternativnaterapijaprimjenahondroprotektivazakojesesma-tradaimajudobaručinaknametabolizamhondroci-taisinoviocita.


44


Literatura• ALTMAN, R. D., C. J. LOZADA (1998): Practiceguidelinesinthemanagmentofosteoarthritis.Os-teoarthritisCartilage,6,22-24.

• BABIĆ-NAGLIĆ,Đ.(2014):Liječenjemišićnokoštaneboli.Medicus,23,111-116.

• BORGES,M.,R.M.FILHO,C.B.LAPOSY,P.T.GUIM-ARAES-OKAMOTO,M.P.CHAVES,A.N,VIERA,A.MELCHERT(2013):Nonsteroidalanti-inflammato-ry therapy:Changesonrenal functionofhealthydogs.Acta.Cir.Bras.28,842-847.

• BUDSBERG,S.C.,M.S.BERGH,L.R.REYNOLDS,H.K.STREPPA (2007):Evaluationofpentosanpoly-sulfatesodiuminthepostoperativerecoveryfromcranialcruciateinjuryindogs:arandomized,place-bo-controlledclinicaltrial.Vet.Surg.36,234-244.

• DAVILA, D., T. P. KEESHEN, R. B. EVANS, M.G.CONZEMIUS (2013): Comparison of the analgesicefficacy of perioperative firocoxib and tramadoladministration in dogs undergoing tibial plateauleveling osteotomy. J. Am. Vet. Med. Assoc. 15,225-231.

• FOX, S. M. (2002): Pathophysiology of osteoar-thriticpain.1stWorldOrthopaedicVeterinaryCon-gress,Munich.85-87.

• HAUSER,R.A.(2010):TheaccelerationofarticularcartilagedegenerationinosteoarthritisbyNSAIDs.JournalofProlotherapy.1,305-322.

• INNES,J.F.(2012):ArthritisU:Tobias,K.M.,S.A.Johnson: Veterinary surgery: small animal. St.Luis,Elsevier(1078-1111).

• JOHNSTON,S.A.,R.M.McLAUGHLIN,S.C.BUDS-BERG (2008):Nonsurgicalmanagment of osteo-arthritisindogs.Vet.Clin.North.Am.Small.Anim.Prac.38,1449-1470.

• LIPOWITZ,A.J.(2002):DegenerativeJointdisease.U:SletterD.:TextbookofSmallAnimalSurgery.3rdedition.Saunders(2208-2246).

• MacPHAIL,C.M.,M.R.LAPPIN,D. J.MEYER,S.G.SMITH,C.R.WEBSTER,P. J.ARMSTRONG (1998):Hepatocelluar toxicosis associated with adminis-trationof carprofen in21 dogs. J.Am.Vet.Med.Asooc.15,1895-1901.

• MARSHALL,W.G.,H.A.W.HAZEWINKEL,D.MUL-LEN, G. De MEYER, K. BAERT, S. CARMICHAEL(2010):Theeffectofweight losson lameness inobesedogswithosteoarthritis.Vet.Res.Commun.34,241-253.

• MacPHAIL,C.M.(2000):Treatmentofcanineos-teoarthritis.WalthamFocus,10,25-31.

• MELE, E.(2007): Epidemiology of osteoarthritis.Vet.Focus.17,4-10.

• MIDDLETON,R.P.,S.S.HANNAH(2004):Osteoar-thritisanditsorigins:Diseasedevelopmentatthecellularandmolecularlevel.ClinicalEdge.6-8.

• MIMICA-MATANOVIĆ, S. (2014): Farmakokinetika ifarmakodinamikaanalgetika.Medicus.23,31-46.

• NELSON, R. W., DELANEY, S. J., ELLIOT, D. A.(2007): Disorders of metabolism. U: Nelson, R.W., Cuoto, G. C.: Small animal internalmedicine.MosbyElsevier,St.Luois(851-884).

• PIIRAINEN, K. (2013): Intra-articular injections inthemanagmentofcanineosteoarthritis–Areviewoftheliterature.Licentiatethesis.FacultyofVet-erinaryMedicine,UniversityofHelsinki.

• PANKOW,W.R.(1999):Pathologyandtherapeuticmanagementof chondropathy in canineosteoar-thritis.Tierarztlicheumschau54.

• RYCHEL, J.K. (2010):Diagnosisand treatmentofosteoarthritis.Top.Companion.Anim.Med.25,20-25.

• SANDERSON, R. O., C. BEATA, R. M. FLIPO, J. P.GENOVOIS,C.MACIAS,S.TACKE,A.VEZZONI,J.F.INNES(2009):Systematicreviewofthemanage-mentofcanineosteoarthritis.Vet.Rec.4,418-424.

• SANDERSON,S.L.(2012):Theepidemicofcanineobesityanditsroleinosteoarthritis.IsraelJournalofVeterinaryMedicine.67,195-202.

• SCHULTZ,K.(2007):Diseaseofthejoints.U:Fos-sum, T.W.:Small animal surgery.Mosby Elsevier.St.Louis(1143-1315).

• SUNAGA,T.,N.OH,K.HOSOYA,S.TAKAQI,M.OKU-MURA(2012):Inhibitoryeffectsofpentosanpoly-sulfatesodiumonMAP-kinasepathwayandNF-ƙBnucleartranslocationincaninechondrocytesinvi-tro.J.Vet.Med.Sci.74,707-711.

• SUNAGA,T.,N.OH,K.HOSOYA,S.TAKAGI,M.OKU-MURA (2012):Pro-apoptotic effectsof tepoxalin,a cyclooxygenase/lipoxygenase dual inhibitor, oncanine synovial fibroblasts. J. Vet. Med. Sci. 74,745-750.

• ŠEHIĆ,M.(2002):Kliničkarentgenologijauveteri-narskojmedicini,Zagreb.Inter-Ing-Zagreb.

• WALDRON,M.(2004):Theroleoffattyacidinthemanagementofosteoarthritis.ClinicalEdge,14-16.


45


Sastav Pipeta (0,67 ml) sadržava 67 mg fipronila i 60,3 mg S-metoprena. Pipeta (1,34 ml) sadržava 134 mg fipronila i 120,6 mg S-metoprena. Pipeta (2,68 ml) sadržava 268 mg fipronila i 241,2 mg S-metoprena. Pipeta (4,02 ml) sadržava 402 mg fipronila i 361,8 mg S-metoprena. Pipeta (0,5 ml) sadržava 50 mg fipronila i 60 mg S-metoprena. Indikacije Liječenje buhavosti (Ctenocephalides spp.) u pasa, mačaka i tvorova. Lijek spriječava razvoj jajašaca (ovicidno djelovanje), ličinki i kukuljica (larvicidno djelovanje). Liječenje krpeljivosti (Ixodes ricinus, Dermacentor variabilis, Dermacentor reticulatus, Rhipicephalus sanguineus) u pasa i mačaka. Eliminacija krpelja (Ixodes ricinus) sa tvorova. Liječenje ušljivosti u pasa (Trihodectes canis). Liječenje ušljivosti u mačaka (Felicola subrostratus). Lijek se može koristiti u sklopu liječenja alergijskog dermatitisa uzrokovanog buhama prethodno dijagnosticiranog od veterinara. Ciljne životinjske vrste Psi, mačke, tvorovi. Kontraindikacije Preparat ne smijete uporabiti na mladunčadi mlađoj od 8 tjedana i/ili lakših od 1 kg, jer o uporabi u toj dobi nema podataka. Lijek ne smijete uporabiti na tvorovima mlađim od 6 mjeseci. Ne koristite ga na bolesnim životinjama (npr. sustavne bolesti, vrućica) i životinjama tijekom oporavka. Ne koristite na kunićima jer može doći do nuspojava čak i sa smrtnim ishodom. Ne preporuča se uporaba proizvoda na neciljnim životinjskim vrstama zbog nedostatka ispitivanja.

Samo za stručnu javnost.Pažljivo pročitajte priloženu uputu prije uporabe lijeka.

KRKA–FARMA d.o.o., Radnička cesta 48/II, 10000 ZagrebTelefon (01) 63 12 100, Telefaks (01) 61 76 739E-mail: [email protected], www.krka-farma.hr

NOVO

fipronil, S-metopren

Zaštita na pravi način!

Učinkovit na

46


PROVJERITE SVOJE ZNANJEStručni rad

Jelena MRAOVIĆ, dr. med. vet. Zavod za veterinarsku patologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: [email protected]

Enzootska bronhopneumonija goveda

Enzootic bronchopneumonia in cattle

Mraović, J.

Sažetak

Enzootskabronhopneumonijajeakutnakontagioznauvjetnazaraznabolestgoveda,osobitojunadiutovuiteladi.Bolestimamultikauzalnuetiologiju,aočitujeserespiratornimsimptomima.Počinjekaoakutnainfekcijavirusimakojismanjujuobrambenesposobnostiepiteladišnogsustava.Oportunistič-kebakterijedovodedosekundarnegnojnebronhopneumonije,koja jenajozbiljnijistadijenzootske

bronhopneumonije.Bronhopneumonijaoznačavaupalneproceseuplućimakojiseprimarnozbivajuulume-nubronha,bronhiolaialveola.Bronhopneumonijeuživotinjagotovosuuvijekograničenenakranioventralnedijelovepluća.Nastanakbolestiovisiočimbenicimaokoliša,stresuiimunosnomstatusuživotinje.Veterina-rimapraktičarimaudaljnjemtekstudanjekratakosvrtnapatogenezuenzootskebronhopneumonijetejeprikazanpatoanatomskiihistopataloškinalaznaprimjeruuzorkaplućamesnejunadi.

Ključne riječi: enzootskabronhopneumonija,oportunističkebakterije,junadutovu

AbstractEnzooticbronchopneumoniaisanacutecontagiousconditionalinfectiousdiseaseincattle,especiallyin

heifersandcalves.Thediseasehasmulti-causalaetiology,anditismanifestedbyrespiratorysymptoms.Thediseasebeginsasanacuteviral infectionthatreducesthedefensiveepithelialabilityoftherespira-torysystem.Opportunisticbacterial infectionsleadtosecondarysuppurativebronchopneumonia,whichrepresentsthemostseriousstageofenzooticbronchopneumonia.Bronchopneumoniaisaninflammatoryprocessthatprimarilytakesplaceinthelumenofthebronchi,bronchiolesandalveoli.Inanimals,suppura-tivebronchopneumoniaislimitedtothecranioventralpartsofthelung.Theonsetofthediseasedependsonenvironmentalfactors,stressandtheimmunestatusoftheanimal.Thispapergivesabriefreviewofthepathogenesisofenzooticbronchopneumoniaandpresentsthepatho-anatomicalandhistopathologicalfindingsoflungsamplesincattle

Keywords:enzooticbronchopneumonia,opportunisticpathogens,cattle

AnamnezaPlućaitraheobronhalnilimfničvorovijunadikla-

ne u mesnoj industriji dostavljeni su na Zavod zaveterinarsku patologiju Veterinarskoga fakultetaSveučilištauZagrebu.Anamnestičkipodacinisudo-stavljeni.

Patoanatomski nalaz prikazanjenaslikama1-2.Patohistološki nalaz prikazanjenaslikama3–5.

Dijagnoza:

Gnojna bronhopneumonija junadi

Bolestpoznatapodnazivomenzootskabronhopne-umonijagovedazbognjezinaupornogpojavljivanjau tovilištima. Iako virusološka i bakteriološka pre-traganisurađene,na temeljurazudbenognalaza ipatohistološke pretrage postavljena je dijagnozaovebolesti.

47


KomentarTipičan primjer gnojne bronhopneumonije jest

enzootskabronhopneumonija(Lopez,2012.).Uzroč-nici se šire aerogeno, izravnim dodirom te prekokontaminiranihpredmeta iprostorija.Enzootskasepneumonijačestonazivaivirusnapneumonijajerve-ćinompočinjekaoakutnainfekcijauzrokovanaviru-somparainfluence3,goveđimrespiratornimsinci-cijskimvirusom,adenovirusom,goveđimherpesvi-rusom 1, reovirusom i goveđim respiratornim ko-ronavirusom.Najčešćiuzročnicisekundarnegnojnebronhopneumonije jesu Pasteurella multocida,Ar-canobacterium pyogenes,Histophilus somni,Mann-heimiahaemolyticaiEscherichia coli(Lopez,2012.).Već jespomenutodavećinaovihmikroorganizamazahtijevaprethodnooslabljeniimunosnisustavkakobikoloniziralipluća iuzrokovali infekciju,zbogtogasemožerećidaenzootskubronhopneumonijuuzro-kujuoportunističkipatogeni.Bronhopneumonijesemogupodijelitinagnojnu

bronhopneumoniju, kod koje se eksudat uglavnomsastojiodneutrofila,tefibrinoznubronhopneumoni-juakoueksudatuprevladavafibrin.Katkadjeteškorazlikovatignojnuifibrinoznubronhopneumonijujerse oba oblikamogu pojaviti istodobno (fibrinozno-gnojnabronhopneumonija)temoguprelazitijedanudrugi.Obaoblikaupaleimajuuosnoviistupatogene-zu(Lopez,2012.).Patogeni ulaze u pluća aerogeno i izbjegavaju

obrambene mehanizme dišnoga sustava. Početnasuoštećenjausmjerenanasluznicubronhiolagdjejemukocilijarniepitelslabijezastupljen,kaoialveolar-nimakrofagikojiseobičnonalazeujošdistalnijimdi-jelovimadišnogasustava.Izbronhiolaseupalnipro-cesmožeširitisilaznodoalveolaiuzlaznonabronhe(Lopez,2012.).Uranimstadijimabronhopneumonijepojavljujeseaktivnahiperemijaipermeabilniedem.Citokini uzrokuju brzi dolazak neutrofila i alveolar-nih makrofaga u bronhiole i alveole. Kod težih suoštećenja promjene na krvnim žilama izrazitije,širenjem endotelnih procijepa povećava se njihovapermeabilnost. Promjene permeabilnosti mogu sedalje pogoršavati djelovanjem toksina mikroorga-nizama.Konačan ishod jest istjecanjeplazme ipro-teinateobliteracijaalveola,bronhiolaibronha.Kaoposljedicatihprocesapojavljujesekonsolidacijaplu-ća (Lopez, 2012.). Taj se pojam rabi kada teksturapluća zahvaćenog upalom postane žilavija od nor-malnihpluća,takvaplućatonunadnoposudicekadasestaveufiksativ(Lopez,2012.).Bojai izgledkon-solidiranihplućaznatnovariraju,ovisnoovirulencijiuzročnika i kroničnosti lezija. Tijekom prvih 12 satibakterijesebrzoumnažajuteplućapostajuhipere-

mična iedematozna.Ubrzoneutrofilipočinjupunitidišne puteve, za 48 sati parenhim se konsolidira ipostaježilaviji.Sljedećih tridopetdanahiperemič-nepromjeneslabe,ali sebronhijalni,bronhiolarni ialveolarniprostori nastavljajupuniti neutrofililma imakrofagima(Lopez,2012.).Uovojfaziplućasusi-voružičasteboje,anaprerezanojsepovršinibronhacijedignojnieksudat.Kadajeinfekcijapodkontrolomobrambenih mehanizama domaćina, upalni procespočinjenazadovatiidolazidofazerezolucije.Akoseinfekcijaplućanemožebrzonadvladati,akutnaupa-laprelaziukroničnuupalu,aplućapoprimajuizgledribljegamesa(Lopez,2012.).


Slika 1. Pluća, june. U ovom je slučaju zahvaćeno oko 40 % plućnog parenhima, konsolidirana pluća su sivo ružičaste boje.

Nalaz promjene boje, bez promjene teksture pluća, upućuje na kongestiju ili krvarenje umjesto na bronhopneumoniju

(zvjezdica). Pluća su povećana, njihova je površina glatka, s nepravilnim rubnim područjima sivoružičaste boje, promjera oko 15 mm, koja lagano prominiraju na površini, konzistencija

tih dijelova je mesnata.

Slika 2. Pluća, june. Na presjeku pluća iz intrapulmonalnih bronha i bronhiola na pritisak se cijedi veća količina guste

bjelkastožućkaste mutne tekućine (gnojni eksudat) s vidljivim bronhiektazijama.

48


Gnojnubronhopneumoniju,kaonajozbiljnijistadijenzootske bronhopneumonije, obilježava punokrv-nostplućasažarištimakonsolidacije,osobitonaapi-kalnim,kardijalnimikranioventralnimdijelovimadi-jafragmatskihlobusa(Cvetnić,1997.).Zamjenazra-ka eksudatom mijenja teksturu pluća, koherencijajestogažilavija(tvrđa)negounormalnimplućima.Kakojeupalniproceskodgnojnebronhopneumonijeograničennapojedinerežnjiće,naglašenjelobularniizgledpluća.Kronične su promjene popraćene hiperplazijom

vrčastihstanica.Tadapućapostajublijedosivaipo-primaju izgled ribljegamesa (Lopez, 2012.). Hiper-plazija BALT-a još je jedna promjena koja se čestonalazi kod kronične enzootske bronhopneumonije,amakroskopskisu istaknutibijeli čvorićiokobron-hijalne stijenke (peribronhijalna limfoidna hiperpla-zija). Ova je hiperplastična promjena normalna re-akcija limfoidnog tkiva na infekciju (Lopez, 2012.).Posljedice kronične enzootske bronhopneumonijeuključujubronhiektazije,rastegnuteikvrgavebron-hečijijelumenispunjengnojnimeksudatom,aokolniparenhimplućajeatelektatičan(CaswelliWilliams,2016.).Također,moguserazvitiiplućniapscesi,ple-uralneadhezijekaoposljedicapleuritisa,pulmonal-nafibrozateatelektaze iemfizemzbogpotpuno ilidjelomičnoopstruiranihbronha ibronhiola te zbogbronhiektazija(CaswelliWilliams,2016.).Mikroskopskignojnubronhopneumonijuobilježa-

vavelikakoličinaneutrofilnihgranulocita,makrofa-ga i staničnogdebrisau lumenubronha, bronhiolaialveola,stijenkabronhiolamožebitiedematoznaitakođer infiltrirananeutrofilnimgranulocitima (Lo-pez, 2012.). Dolazak upalnih stanica potiču citokinikojiseotpuštajukaoodgovornaoštećenjestanica,također kemotaktični učinak imaju bakterijski tok-sini, osobito endotoksini (Lopez,2012.). Bronhijalniepitel može biti normalan, jaka bronhijalna nekro-zaupućujena ishodišnuvirusnu infekciju (Caswell iWilliams,2016.).Inkluzijesesusrećukodprimarnihvirusnihinfekcija,amogusenaćiigigantskestanicesmnogojezgara(Cvetnić,1997.).U slučaju kronične upale mikroskopski prevla-

davamononuklearni stanični infiltrat, pojavljuju sespomenutelimfoidnehiperplazije iranistadijfibro-ze. Kod perzistentnih kroničnih infekcija dolazi dohiperplazijevrčastihstanica,ovisnooomjerugnojaisluzieksudatvariraodmukopulurentnogdomuko-idnog(Lopez,2012.).Zapostavljanjedijagnozeenzootskebronhopneu-

monijevažnisuepizootiološkipodacitekliničkaslika(Cvetnić1997.).Međurizičnimsečimbenicimaističelošakvalitetazraka,najčešćezbogslabeventilacije

Slika 3. Pluća, june. Gnojna bronhopneumonija. Gnojnu bron-hopneumoniju obilježava velika količina upalnog infiltrata i staničnog debrisa u lumenu bronhiola s okolnom fibrozom

(zvjezdica). H&E.


Slika 4. Pluća, june. Gnojna bronhopneumonija. Bronh ispunjen staničnim debrisom i upalnim stanicama

Slika 5. Pluća, june. Gnojna bronhopneumonija. Edem pluća (zvjezdica). Vidljiva je tamna zona upalnih stanica. H&E.

49


i držanja velikogbroja životinja umalomprostoru,većspomenutaslabijaobrambenasposobnostdiš-nog sustava te zajedničko držanje jedinki različitihdobnih skupina (Caswell iWilliams, 2016., BloweyiWeaver 2003., Cvetnić, 1997.). Ne postoje pato-gnomoničnisimptomikojibiupućivalinaenzootskubronhopneumonijuzaživota;naglinastuptempera-ture,kašalj, iscjedakiznosa, isplaženjezik,karakte-rističan stav (raskrečene noge), dispneja, ubrzanodisanje,pooštrendišnišumnadapikalnimikardijal-nimrežnjevimapluća itd. (Blowey iWeaver2003.,Cvetnić, 1997.).Postmortalnouzetiuzorciplućatetraheobronhalniispirakmoguseposlatinabakteri-ološkuivirusološkupretragu.Potrebnojeprilagoditiprogramcijepljenjaepizo-

otiološkojsituacijipojedinoguzgoja.Uspjehvakcina-cijeovisio imunosnomstatusuživotinje.Zbogtogaštoenzootskebronhopneumonijekodteladii junadinastajusekundarno,nakonvirusnihinfekcijaprepo-ručujesevakcinacijagravidnihkravaradipoboljša-njapasivneimunostimladunčadi.Teladitrebaosigu-ratidanavrijemeposišekolostrumjertimedobivaspecifčnaprotutijelakojasemoguresorbiratisamounutarprva24sataživota(Cvetnić,1997.).

Optimizacija zoohgijenskihuvjeta jeobvezna, za-jedničkodržanježivotinjajednakedobi,pasmineipo-drijetla,kao iprimjenanačelaall in, all out –nakonzavršetka proizvodnog procesa novi proces trebazapočeti u čistim prostorijama. Radi biosigurnosnihmjeranovonabavljeneživotinjetrebastavitiukaran-tenu(Cvetnić,1997.).

Literatura• BLOWEYR.W.,A.D.WEAVER(2003):ColorAtlasOfDiseasesAndDisordersOfCattle.SecondEdi-tion. ElsevierHealthSciences. Edinburg, London,NewYork,Oxford,St.Louis,Sydney,Toronto.

• CASWELL J. L., K. J.WILLIAMS (2016): Respira-torysystem.U: Jubb,Kennedy,Palmer’sPathol-ogyofDomesticAnimals,Vol2.,6.izdanje,(MaxieM.G.Ur.),Elsevier.StLouis(537-540).

• CVETNIĆ S. (1997): Virusne bolesti životinja.Školskaknjiga.Zagreb.

• LOPEZ, A. (2012): Respiratory system, Mediasti-numandPleurae.U:ZacharyJ.F.:PathologicBasisofVeterinaryDisease.5thedition.Elsevier.St.LouisMissouri(495-512).


Zbogodlaskaumirovinuprodajemskloništezaživotinje„Tip-Tip“Vinkovci,brojSZŽ-005,registriranopre-masvimpozitivnimzakonskimpropisima.Kapacitetskloništajedo100pasainalazisenazemljišnojparceliod4544m2.Zadodatneobavijestiikontaktjavitisenatelefonmr.IlijiSteviću,dr.med.vet.:098287028.

ProdajesekućauokoliciZagreba,useluPaukovec,namirnojilijepojpoziciji.Kućajepovršineoko400m2,sokućn-icomoko1400m2.Uprizemljukućejeprostorveterinarskeambulantekojajegodinamaodličnofunkcionirala,uzve-terinarskuljekarnuihotelzapseimačke.Ambulantajejošdjelomičnonamještena,infrastrukturahotelajesačuvana.Detaljemožetepogledatinastranicihttp://tiny.cc/55xiryilidobitinabrojtelefona0989476258.

Nudimoposaozadvojedoktoraveterinarskemedicine(m/ž)spoloženimdržavnimstručnimispitom.Životopismožeteposlatinae-mail:[email protected],azasvedodatneinformacijenazovitena098256423.

ZaraduveterinarskojambulantizakućneljubimceuOsijekutražimodoktoraveterinarskemedicine(m/ž)sradnimiskustvomilibezradnogiskustva.Životopisposlatinae-mail:[email protected]:031204747.

Tražimodoktoraveterinarskemedicine(m/ž)zaraduambulantizamaleivelikeživotinjeuVeterinarskojstaniciĐak-ovod.o.o.Prednostjepoloženstručniidržavniispit.Životopismožeteposlatinae-mail:[email protected],azasvedodatneinformacijenazovitena098252160.

TvrtkaAGRO-VETd.o.o.sasjedištemuKriževcima,traživeterinarasiskustvomilicencijomzavoditeljaveterinarskeslužbenafarmitovnejunadi.FarmesusmještenenapodručjuKoprivničko-križevačkeiSisačko-moslavačkežupanije.Kontakt:MartinaCelovec,dr.med.vet.0989980559ilie-mail:[email protected]

ProdajemdvaultrazvukamarkeAloka,SSD620imaliprijenosniSSD500sasondamalinear.7,5Mhzikonveksnom3,5Mhz.Informacijenamob.0981976930.

Prodajempovoljnopokretnistolzaobaranjegoveda(korekcijapapakaidrugizahvati)markeRosensteiner.Sveinfor-macijenamob.0915432103.

BESPLATNI OGLASI


5150


Pulski statut iz 1500. godine o životinjama i životinjskim proizvodima

The Pula Statute from 1500 on Animals and Products of Animal Origin

Džaja, P., K. Severin., R. Fiket, J. Grbavac, Z. Heruc, D. Agičić

Dr. sc. Petar DŽAJA, dr. med. vet., redoviti profesor, dr. sc. Krešimir SEVERIN, dr. med. vet., izvanredni profesor, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Renaro FIKET, dr. med. vet., vet. amb. Bilofarm; dr. sc. Jozo GRBAVAC, docent, Sveučilište u Mostaru, Agronomski fakultet i Prehranbenobiotehnološki fakultet, Mostar; Zlatko HERUC, dr. med. vet., Agroproteinka d.d.; Damir AGIČIĆ, dr. med. vet., Veterinarski ured Slavonski Brod; email: [email protected]

Sažetak

Pulskistatutiz1500g.sastojiseodpetknjigaidopunskeknjigekojeimajuukupno250glava,odčegasenaživotinjeiživotinjskeproizvodeodnosi21glavaili8,4%.UDrugojknjizinailazimona21glavu,auPetojknjizina8glava,iunjimaseživotinjeiproizvodiživotinjskogapodrijetlauopćenespominju.Trećaknjigasadržava61glavu,odčegasenaživotinje iproizvodeživotinjskogpodrijetlaodnosi6glava.U

Četvrtojknjizisu42glave,anaživotinjeiživotinjskeproizvodeodnosise12glava.Udopunskojknjizinalazise79glavaodkojihsamotriopisujuživotinjeiživotinjskeproizvode.Od21glavekojeopisujunačindržanjaživotinja,načinpostupkaslešinamateštetamaodživotinjaposvećenoje12glava,proizvodimaživotinjskogpodrijetlasedamglava,aribamadvijeglave.

Ključne riječi: Vodnjanskistatut,životinja,životinjskiproizvod,šteta

AbstractThePulaStatuteof1500consistsoffivebooksandasupplementarybookwhichhaveatotalof250chap-

ters,ofwhich21chapters,or8.4%,relatetoanimalsandanimalproducts.Inthesecondbookthereare21chapters,inthefifthbook8chapters,andinthemanimalsandproductsofanimaloriginarenotmentionedatall.Thethirdbookcontains61chaptersofwhich6relatetoanimalsandproductsofanimalorigins.Thereare42chaptersinthefourthbook,and12relatetoanimalsandanimalproducts.Inthesupplementarybookthereare79chaptersofwhichonly3describeanimalsandanimalproducts.Ofthe21chapterswhichdescribewaysofkeepinganimals,howtodealwithcorpsesanddamagefromanimalsisdealtwithin12chapters,productsofanimalorigininsevenchapters,andfishintwochapters

Ključne riječi: thePulaStatute,animals,animalproducts,damage

VETERINARSKA POVJESNICAPregledni rad

Držanje životinja Prva knjiga, 29. glava propisuje obveze čuvara

konjskogobora.Odlučenojeiodređenodagospodinknez injegovivrhovnici izaberu ilipostavečuvarazačuvanjekonjskogaobora.Onjebiodužanstražariti i

ondjeboravitiilistanovatineprekidno,danjuinoću,sasvojomčeljadi,anajmanjejednoodtečeljadistajalojekodulaza.Čuvarjeprisegombioobvezanobićijed-nomudanuobor,tenijesmiodopustidaseunj,uzkonjeodgradailižiteljaPule,odnosnookolice,smje-

5150



štajudrugeživotinje.Biojeobvezančuvatikonjeinedopustitidasenaneseilidogodištetauoboru,odno-snonakonjskimpastusimakojisusmješteniuoboru.Nijesmiodopustitisječucrnikovebrstine,trnjanidru-goga raslinja, osim za janjce i jariće, pod prijetnjomkazne od 20 solda malog novca, a prema Vladinojvoljiiviše,posvakomeisvakiput.Akojekojiodkonjasmještenihuoborpropao,ačuvarnijeumiopoložitiračunonjemu,biojeobvezannadoknaditištetugos-podaruakomujetajkonjbiopredočen.Dopustilidasenekodrugoblagosmjestiuobor,plaćaojekaznuod20malihsoldaposvakojživini.PulskijeSamostanmalebraćesmiouoborudržatidvavola,ačuvardvasvojavolaidvijekrave,akoihjeimao.Doznalisedasekojivukzatekaouoboru,čuvarjebiodužansmje-statojavitigospodinuknezu.Nitkonijesmiosmjestitikakvudrugumarhu,krupnuilisitnu,utajobor,nera-čunajućikonje,podprijetnjomkazneod100malihsol-dapokobili,a20soldaposvakojdrugojživotinji.Zasvojuplaćugodišnjejedobivao10libaramalih,aivišeimanje,kakojeVladamoglaispostaviti,odnosnona-goditisesčuvarom.Tojeuzetoodstražarenjazaop-ćinu, a osim toga mogao je ubirati urod s maslinaunutarobora iureditivrtuoboruzasvojupotrebu.Smio jesijatižitoutomeoboru,višeodpetvaganagodišnjenauobičajenommjestu.Nijesmioprodavatiništaodplodinauzgojenihutomeoboru,osimuPulinaTrgu,neizvanPule,podprijetnjomkazneod5ma-lihsoldazasvakiput,kaoigubitkaonogaštojepro-dao.Trećaknjiga,36.glavapropisujepostupaksaži-votinjamaštosuihstrancidovodiliuPuluradiproda-je.Akojekojistranacdoveokakvuživinukrupnogailisitnogazuba,odnosnokakvepokretnineugrad,uvo-znikjebiodužanpokretnineiživotinjedržatijavnonatrguilikojemudrugomejavnome,uobičajenomemje-stutridanauzastopce,da jesvimamoglobiti jasnokakosustvariiživotinjenamijenjeneprodaji.Kadasuminulatridana,anitkosenijeopiraoprodaji,slobod-noihjeprodavao.Svatkojesmiokupititestvariiživo-tinje,takodanitkotkojeimaokakvopravonatestva-riiživotinje,došavšiposlije,nijemogaoopozvatikup-njuniti tražitinatragprodanestvari ili životinje.Onesu neopozivo ostajale u rukama kupca, osim ako jegospodar stvari i životinja došaou rokuod 15 danaposlijeprodaje.Akojedošaoutomrokuhtijućiotku-piti stvari ili živinuplativši cijenu i troškove, smio jeotkupititakoprodanestvariiživotinje.Akojeprodajabilatridanaprije,ilisenijepoštovaospomenutiprav-nioblikčina,svatkojeimaopravonatestvariteihjemogaotražitikaosvoje.Trećaknjiga,43.glavapropi-sujeudruguzakobile.Odlučeno jedaudrugakobilatrajepetgodina i da idena trećinu.Svake je godinegospodar triju dijelova plodouživanja dobivao dva,preostalu pak trećinu dobivao je udrugar, te je bila

obvezabdjetinadživotinjamailidatidasebdijeudo-broiuzlovrijeme,danjuinoću,kaoiuščuvatisveštojeudrugarskoištojepripadaloovojudruzi.Nakrajurazdobljaodpetgodinataj je istiudrugarbiodužanživotinje razdvojiti i podijeliti na tridijela,odčega jegospodarilivlasniksebiodabiraodvazakojaseodlu-či,atreći jedavanudrugaru.Trećaknjiga,44.glavapropisuje udrugu za pčele. Udruga pčela također jetrajalanajmanjepetgodinanapolovicu,asvaužitnakorist od njih dijelila se napola između gospodara iudrugara. Udrugar je bio obvezan pčele i prihod odnjihvaljano,vjernoidoličnočuvati,odnosnodatiču-vati. Kad je obavljao sjetvu, a to se u govoru pukatakokaže,utojevrijemebioobvezanpostupatishod-noobičajukakvisuvećzahtjevi.Nakrajutograzdo-bljasvejenjihovekošnicetrebaorazdvojitiipodijelitinapolovice.Gospodarjeodabiraozasebejedandio,adrugidioostajaojezaudrugara.Trećaknjiga,54.gla-va propisuje daću plaćanja Općini za konje. Svaki jePuljanin,odnosnožiteljPuljštine ilipridošlica,dužanizvestispulskogpodručjakopnomilimoremkonjskumarhu,izlegnutuiliothranjenunatompodručju,ipla-titinaimedaćeopćini20soldamalihposvakojživoti-njiod jednegodine.Zamlađuodtoganijebiodužanplatitiništa.Tuđincikojisudopremalikonjskumarhuukotarsnamjeromdajeprovezumorembiloukojedruge strane, bili su dužni platiti 10 soldamalih zasvakupojedinuživotinjukojajedosegnuladobodjed-negodine,naimedaćepulskojopćini.Zamlađeživo-tinjeionenamijenjeneprovozukopnomnijeseplaća-lo ništa. Žitelji pulski i pulskoga kotara za konjskumarhudopremljenuizvanauPuluilinjezinkotar,akosuihdržaliugraduiliukotaruradiizvozaurazdobljumanjemu od 15 dana, računajući od dana dopreme,plaćali su daću pulskoj općini kao izvoznici životinjabilokopnombilomorem,10soldamalihposvakojži-votinjiodjednegodine,azamlađeživotinjenisupla-ćaliništa.Akobiipakzadržalimarhuzaizvozuduljemrazdoblju, za svako su grlo plaćali 20 soldamalih.Akoseotomduljem,odnosnokraćemrazdobljuika-kodvojilo,provodilaseistragatemeljemprisegegos-podara temarhe. Četvrta knjiga, 4. glava propisujekaznuzaonogakojinekomtuđincupokažeživotinju.AkojekojižiteljkotarapokazaotuđincuiliVladinugla-snikunekumarhu,zakojujetajtuđinactvrdiodajujeizgubioilidamujeukradena,plaćaojeglobupulskojopćiniod10libaramaloganovca,aakojeVladahtje-la,ivišeodtoga.Akonebiplatio,kažnjavaosešiba-njem.Četvrtaknjiga, 12.glavapropisujepostupakslešinama.AkobiuginuokojiskotilipernatamarhauPuli, iliunutarpredziđa, ilinaMaloj iliVelikojpoljani,gospodar jebiodužanbaciti je ili dati baciti u vodu,onoštougineuPuliilinadijelupredziđanaMalojpo-ljani,aonoštojeuginulonaVelikojpoljanibacalose

5352


izvanpoljane,podprijetnjomkazneod20soldamalo-ganovcasvakomeisvakiput.Nitkonijesmiobacatidropilikakvosmećeunutargradskihzidinaigradsko-gapredziđa, uz kaznuod20soldamalih svakome isvakiput,aprijaviteljjedobivaopolakazne.Prestupi-teljisubiliobveznimaknutisvebačeno,uzistukaznu.NitkonijesmiobacatiprljavuvoduilismećeuPulinajavnuulicu,anikrozkakveodvodedaotječenajavnomjesto,podprijetnjomspomenutekaznekojasetre-balana istinačinpodijeliti. Četvrtaknjiga,24.glavapropisuje kazne za nanesenu štetu. Odlučeno je iodređenodaseradispasaiočuvanjaposjedaidobrasvih žitelja kotara svi čuvaju nanošenja štete, biloosobnobilosvojimživotinjama,natuđimposjedimailistvarima, pod prijetnjom kazne. Četvrta knjiga, 40.glavapropisujepostupaksaživotinjamaiztuđine.Akoje koji inozemac iskrcao životinje pri nekoj mesnicinegdjeupulskomkotaru,smioihjeizvestibezVladi-nadopuštenja.Vladamujesmjelaizdatidopuštenjeakojedesetidiogrlaostaviozaklanjepulskojmesni-ci, pa i više i manje, prema Vladinu mišljenju. Istotako,akobikojipulskigrađanindopremioživotinjeuklaonicuupulskomekotaru,moremilikopnom,nijeihsmioizvesti,negosuseklaleutojklaonici,podprijet-njomkazneod10malihlibaraodčegajepolovicaišlatužitelju.Akobi tuđinacdopremioživotinjekopnom,desetidionjihostavljaojeuklaonici,teimanjeiviše,većpremaVladinojodluci.IzuzetakjeakosuživotinjebilezaprijevozuMletkeiakojetoVladiočito,ondasuse smjele prevesti uz dopuštenje gospodina kneza,bezikakvihuvjeta.Dopunskaknjiga,27.glavapropi-sujedržanjevolovaikravanaBrijunimaonimakojisutamonastanjeni.Svakaosobakojajebilavoljnapre-bivatiistanovatinaBrijunimasmjelajetamodržatipojedanparvolovaijedanparkravatejednogakonjazasvojuupotrebu.Priplododtihkrava,nakonštominegodina dana, trebalo je izvesti. Volovima se smjelooratiisijatinaotoku,advijetrećinezasijanogsjeme-naplaćalosepulskojopćinizazemljištekojeoreiza-sijava. Svaka osoba tako nastanjena, koja je imalakrušaricenatomzemljištu,bilajeobveznajeprevestiihuPulukadbitobilopotrebnoiakojetohtjelapul-skavlada.Nijednaosobanijesmjelaništaizvestibezdopuštenja gospodina kneza. Dopunska knjiga, 28.glavadodatak jeprethodnojstatutarnojodredbi.Oddanakadajeprijedlogizglasan,stanovniciBrijunadje-latnikaokamenorescismjelisudržatiosamgoved-skihgrlaposvakomeodonihkamenorezacakojisubiliočeviobitelji.Višeodosamgrlanisusmjelininakojinačinnitikakvimdomišljajemdržati,kojegodvr-ste grla bila, pod prijetnjom kazne njihova gubitka.Trebalojebitiposvejasnoutomprijedlogudadotičninijeonajkojimajedoprekršaja.Akosuseutomenaš-li tužitelji, te se od njih doznala istina onima koji su

prekoračilipropisanibrojživotinja,tužiteljisudobivalipolovicuživotinja,adruga jepolovicapripadalapul-skojopćini.Akojetkoželiostanovatinaotoku,izda-valomusedopuštenjezadržanjepojednogparavo-lovaikravatejednogakonja, ibilisudužniostatinaotoku neprekidno pet godina uz prilaganje valjanogjamstvazatood50libaramalih.Akosudržalivišeodpropisanog broja životinja,morali su biti u položajukamenoresca. Dopunska knjiga, 29. glava propisujedoznačavanjemeđupašnjacimazaživotinje.Zbogne-preglednog i neutvrđenog brojnog stanja životinja,radiizbjegavanjagolemihštetasaživotinjama,počev-šiodmostasv.Petra,međaseprotezalapograničnojcrtiiputu.Unutartihmeđanikomunijebilodopušte-nodoćisasvojimskotom,podprijetnjomnavedenihkazni;aizuzimalisusekonjiPuljananamijenjenijaha-njuilimeljavi,zajednosaživotinjamazapulskuklaoni-cu, te volovi koji oru ili se njima obavlja kakav radunutartihmeđa.Akobinetkodošaoutemeđeradinapasanja,posvakomesekrdumarhe, ikrupnoga isitnoga zuba, svaki put kažnjavaos 10 libaramalih,izuzevši spomenute životinje. Polovica kazne išla jetužitelju,adrugapolovicapulskojopćini.Svakijegra-đaninsmiotužiti,atosedržaloutajnosti.Uslučajuda jekrupnogrlo,kojegodvrste, zatečenodapaseunutartihmeđa,njih20ilimanje,dotičnijeplaćao10soldamalihposvakomegrlu,akaokrdouzimalosevišeod20grla,tesekaznadijelilakaoštojevećre-čeno. Goveđa se grla za obavljanje radova unutarmeđanisusmjelanapasivatinavrhuZadro,naVelikojpoljani,navrhusv.Mihovila,navrhusv.MartineinavrhuArenačetirimjesecagodišnje,itoodožujkadopolovicesrpnja.

Životinjski proizvodiTrećaknjiga,61.glavapropisujedaćuzakožena-

mijenjene izvozu.Kožeobrađene istrojene,odnosnoonekojesunekovrijemeodstajaleuvapnu,kaoikr-zna,tekakvegodobrađivanekožebile,nitkonijesmioizvozitiizPuleniPulskogkotaraakoprethodnonijenaimedaćeplatioopćini4soldaposvakojlibrinjihovevrijednosti.Zasirovekože,soljeneineobrađene,tezausenjena imedaćeplaćalisu2soldaposvakojlibrivrijednosti, pod prijetnjom kazne od 25 libramalih,naplativihsvakomukojipostupiprotivtenaredbe.Zakožekoje se izvozeuMletkenije seplaćalanikakvadaća,negoseizvoznikuispostavljalaispravaodopu-štenju,uzzajamčenoobećanjedaćesenatragdonije-tidokaznaispravaotomedasuonebileotpremljeneuMletke,kaznompremaVladinumišljenju,iuzdužnoplaćanjepronevjeredaće.Istotako,stanovniciižiteljikotara,kamenorescinaBrijunima,smjelisudržatigo-veđagrla,itoosamposvakomekamenorescukojijeotacobitelji.Višeodtogabrojaniizkojegrazloganisu


5352


smjelidržati,nidrugumarhu,bilokojevrste,uzkaznugubitkagrla.Akobisenašaotužitelj,tesedošlodovaljaneistineoonimakojibidržalivišegrlaodnave-denoga broja, tužitelj je trebao dobiti polovicu tihgrla,adrugajepolovicapripadalapulskojopćini.Akojetkobiovoljanpoćistanovatinaotok,davalomusedopuštenje da smije držati samo jedan par volova ijedanparkravate jednogakonjazasvojeuzdržava-nje.Uvjetjebiodaonikojiželepoćistanovatinaotoktrebaju tamoboraviti kao žitelji bezprekida tijekompetgodina,uzobveznopružanjevaljanogiprikladnogjamstvaod50libaramalih.Akobinetkoodnjihpo-stupioprotivnoinebistanovaonaotokupetgodinabezprekida,potpadalisupodkaznuod50libarama-lih. Ako su držali spomenuta grla iznad ukupnogazbroja, trebali su biti u položaju kamenoresca, pričemujedavanočvrstojamstvo.Iakobisenašleoso-bekojebibilevoljnepočetistanovatinaotoku,treba-lesupružitijamstvodo50libaramalih,kakojevećrečeno,uzoneistekazneiuvjetedrugihosoba.Dabitobilosvimapoznatoijavnostiočitovano,općinskijeglasniktrebaonaTrgu,namjestimainanačinekakoje uobičajeno, oglasiti te na spomen budućim nara-štajima u svezak Statuta pulske općine unijeti ovo:svakaosobakojajedržalagoveđagrlailiblejućeživo-tinjenaspomenutomotokudužnaihjeodandeotpre-miti u roku od 15 dana od dana razglasa, uz kaznugubitkagrla,prisudivupulskojopćini.Četvrtaknjiga,17.glavapropisujenačinprodajemlijeka.Akojenetkoprodavaomlijeko,trebaogajedržatipodlanenomkr-pomiliinimčistimpokrovom.Imlijekojetrebalobitičistoiprodavalosemjericom,teseunjnisuumakaliprsti, a tkobi toprekršio,plaćao je 10soldamalih.Svatkojesmioprijaviti,pričemujepolaglobedavanoopćini,adrugapolovicatužitelju.Mlijekoseprodavalozaiznosod4malaposvakojčaši.Četvrtaknjiga,35.glavaopisujeobvezeinačinprodajemesa.Propisanojedamesariprodajuivažumesoopćinskomvagom,nautegod libre,odpola libre iodtriunce,kao inadruge,većetegovekojipripadajutojvagi,itosvedo10 libara težine. Isto tako, nijedan prodavač volunj-skog ili kravljegmesa nije smio prodavati libru togmesa po cijeni većoj od solda malih denara. Libramesaodmliječnateletado100libaratežineprodava-lasepo14malihpolibri,odteletaiznadtetežineza1sold,ineviše.Također,libramesaškopcakodkojegaje od škopljenja prošla godina dana, nije se smjelaprodavatiskupljeod16malihdenara.Glavasnogamaprodavalaseza10denara,avisećiudza12denara.Utroba s mrežicom prodavala se po 10 denara, aiznutricezasold.Potrbušinaslojemprodavalaseza2soldatesenijesmioskinutiloj.Četvrtaknjiga,36.glavaopisujenačinprodajeicijenujanjećegmesa.Ni-jedanmesarnijesmioprodavatilibrumesanestriže-

nejanjadi,bilaonaškopljenabilaneškopljena,zavišeod14malihdenaraodpolovicesvibnjadoblagdanasv.Petraulipnju.Glavasnogamaibijelibubregpro-davali su se za 2 soldamalih denara, a iznutrice sutrobomiželucemza1sold.Četvrtaknjiga,37.glavaopisujenačinprodaje i cijenumesaovnova.Takoselibramesatrogodišnjegaovna,podmladnaizrelazaklanje, s vunom ili bez vune, nije smjela prodavatiskupljeodsoldamalih,autrobasmrežicomza10de-nara.Istotako,nijesesmjelaprodavatilibramesaodjaretaškopca,podmladnaitrogodišnjakazaklanje,zavišeodsoldapolibri.Glavasnogamaprodavalaseza20denara,kaoibijelibubreg,utrobasmrežicomza10 denara, a crijeva za 1 sold. Potrbušnica s lojemprodavalaseza2solda,asnjesenijesmioskinutiloj.Libramesaprča trogodišnjaka,podmladna i klanikanijesesmjelanuditiskupljeod9denara.Librumesamliječnih jarića i jarica,oddanakadse izlegupadoprvogasvibnja,nisusmjeliprodavatiskupljeod14de-nara,odprvogsvibnjadoblagdanasv.Petraumjese-cu lipnjuskupljeodsolda,aodsv.Petrapanadaljelibrumesaodjaradiiprčevaprodavalisupo9dena-ra,akosuupitanjubiliškopci,ondapo1sold.Iznutri-ce su se nudile onako kako je trebalo nuditi janjećeiznutrice kad je njihovo vrijeme. Četvrta knjiga, 38.glava propisuje način prodaje i cijenu kozjeg mesa.Nitkonijesmioprodavatimesokoza,bilokojegasta-nja,skupljeod9denarazalibru.Glavasnogamapro-davalaseza20denara,utrobasmrežicompo10de-nara,crijevapo1sold,apotrbušnidijelovislojemza2solda.Četvrtaknjiga,39.glavapropisujenačinici-jenuovčjegmesa.Libramesaovacailistriženihjanji-ćaprodavalazavišeod10denara,glavainogeza20denara, kao i vimena, a crijeva po sold. Utroba smrežnicomprodavalaseza10denara,apotrbušinaslojemza2solda.Kozletina,ovčetinaiovnetinaproda-valesusenasljedećinačin:životinjaserasijecalanadvadijela,odnosnodvijepolovice,anenačetvrtine,tako da prednja četvrtina nije odijeljena od stražnječetvrtine.Počinjaloseprodavatiodprednječetvrti itakonastaviloprodavatinamalo,inedrugačije,aakobiprodavalinačetvrtine,prvoseprodavalaprednjačetvrt. To sumeso bili obvezni prodavati na drugojtezgi,inanjojneinamesa,uzkaznuod40soldama-lih.Mesarinisusmjeliizmesaisijecatiovnujskaiprče-vamuda,takođernivimenasovacaikoza,podprijet-njomkazneod40soldamalihdenara.Nijesesmjelaprodavatilibramesaodsvinjskogaškopcazavišeod14denara,aodkrmačezavišeod10denara.Ninakojinačin niti podvalom nisu smjeli umesnici prodavatisoljenomeso te prodavati, guliti ili držati umesnicikakvunerođenuživotinju.Uginulojsuživotinjibiliduž-nibezodgađanjaoderatikožutejeoderanuobjesiti,aprijedanjegzvonanisusmjeliprimitikožunekeživoti-


5554


nje.Nadalje,nisusmjeliuzimatilojsmesauzbubregosimugoveda,jaradiikoza,atrebalojeimatiuvidudanijednaživotinjanijezrelazaklanjedoknijeprošlagodina dana od njezina rođenja. Nijedan mesar nitinekadrugaosobakojasebavilaprodajomnijesmjelauzimati loj s potrbušja škopca trogodišnjaka kao nidrugesitnemarhe,izuzevšijare,kozuiprčatrogodiš-njaka.Zanekeseživotinjenijetrebalouzimatidasuškopljene, ameso im se prodavalo pod škopčevinuonegodineukojojsetamarhaizlegla,osimodblag-danasv.Mihovilaumjesecurujnunadalje. Istotako,nijedanmesarnijesmiouzimatinovacnekomudabimudaomesoakomuprijenijedaotomeso,tenisusmjeli čuvati meso za nekoga. Ako su ga željeli zasebe, smjesta ga je trebalo odvagati i poslati kući.Istotakonijedanmesarnijesmioponovnodonositiumesnicumesokojejevećbioodniokući,uzobveznočuvanjenoćuidanjuumesniciprijenegoligajeodniokući. Nije smio vagati ni sitnu ni krupnumarhu, nitičetvrtinukakveživotinje,nijelibilodaćara ilidaćaramesničkog,teakosetotakosvidjelodaćarima.Zali-brumesabilokojevrstekojaseprodavalaumesniciplaćalo se daćaru pulske općine 2 denara, a mesonisusmjeliprodavatiosimumesnici.Zagoveđeipra-sećegrloplaćalose12denara,azasvakumarhusit-nogazuba4denara.Mesarisubiliobvezniidužnidr-žati se svega navedenoga, pod prijetnjom kazne od40 soldamalih svakome i svaki put, te po svakomuglavku,plaćajućipulskojopćini.Akobinetkopodniotužbu,imaojepolovicuglobe.Četvrtaknjiga,19.glavapropisujenačinupotrebe

mreža potegača tako da nitko, ni građanin ni tuđin,nije smiospuštati potegaču ili njome loviti u nekomdijelupulskeluke,podkaznomgubitkapotegače,bro-diceilibrodateglobeod10libaramalihposvakomei svakiputkad jebiloprijestupa.Nijednaosoba,ko-jegagodstaležabila,nijesmjelalovitiribu,odnosnodatijeloviti,uluciuPulispomoćumrežegranateilimrežecodra,podprijetnjomkazneod10malihsoldapo svakoj osobi. Također, nijednaosoba, bilo kojegastaležanijesmjelaspuštatimrežezatunjeiliinemre-žeškodljivetunju,anitidatidasespuštaju,uvrijemetunolovaupulskojluci,dakleodsv.Pelegrinakojigra-niči s uvalomSmokvica svedouvalePotok.Nije seuzimalodasuunutartihmeđaotočićiKotežiKozjak.RokjezanjihbiooddanakadseobaviotkupodKuri-jepadopolovicemjesecalistopada,uzkaznuod25libaramaloganovcatezapljenebrodiceimreža.Onajpaktkobipodniotužbu,dobiobipolaibiojezadržanu tajnosti. Četvrta knjiga, 42. glava propisuje cijenupojedinihvrstaribe.Svježaseribanijesmjelaproda-vatiakonijebilapripulskojopćinskojribarnici.Trilje,lubeni, ugori, lovrate, sorkli, zubaci, glaveši, jeguljevelike, listovi, kovači, tunji , cipli i škrpine prodavalisusecijelegodinepocijeniod1soldamalihzalibru,

samoštosusetijekomkorizmeprodavalipocijeniod16denarazalibru.Istotakoribarisubilidužniproda-vatilibruvrane,lepe,konja,korbeta,snjura,arbuna,fratara,skrpuna,cipli,palamida,skuša,pauka,cača,ušatailokarda,smokavaiiglicausvevrijemegodineza 1 sold, a tijekom korizme za 14 denara. Također,pice,salpe,malodizi,kantare,lokarde,tabinje,brugiiostalasitnijaribacijelesegodineprodavalaza10de-nara,auvrijemekorizmezasold.Raže,morskemač-ke,kadeli,sklatiivolineribarisubiliobvezniprodavaticijelugodinuza6denara,azakorizmenogvremenapocijeniod8denara.Sipe,lignjeihobotniceprodava-lesuseodokakakoseprodavaoribljisitnišzahvaćenmrežompotegačom,osimgavuna.Stotinjakgavunaprodavalo se cijelu godinu za 2 solda, amenule suseprodavaletakođercijelugodinu,njih32za1sold,ukorizimi20menulazasold.Ribarisubiliobvezni idužnisvuribukojuulovedopremitiujednomemahunaribarnicu,aneuvišenavrata,podprijetnjomkazneod 100soldamaloganovcaposvakome i svaki putkadasupočiniliprekršaj,abilisuobveznivagatiipro-davatiribusvakojosobikojajeprvaodnjihzatražila,ponavedenimcijenamaipodprijetnjomkazneod20soldamalihposvakomprekršaju i svakiput.Tkobiprvizatražioribu,njemuseprodavala,podprijetnjomkaznekojusutrebaliplatitiribarikojisutoprekršili.Ribarisubiliobvezniprodavatiribunalibruilinapolo-viculibre,anenamanjutežinu,neupropašćujućiipakribunitisijekućinekeribljevrste.Izuzetaksubileraža,kadela, sklata, bujina, koje sumogli slobodno sjećiradiprodaje,akosuhtjeli, i topodprijetnjomkazneod20 soldamaloga novca. Nijedan ribar nije smioslatiribuunečijukućunitijenositibilokako,negojebioobvezandopremitijenaopćinskuribarnicusamokako jepropisano, i topodprijetnjomkazneod 100soldamalog novca svakome ribaru i svaki put. Na-dalje,nijedan ribarnijesmioprodavati ribupocijenivišojodpropisane,podkaznomod 100soldamalihposvakomeisvakiput.Ipak,ribarisuslobodnomogliprodavatiribuponižojcijeni,ushtijuli,kadagodbiimsesvidjelo.Svatkojesmiotužitiprekršiteljeuzdobi-vanjepolaglobetejedržanutajnosti.Svakiribarkojiseupuštauotkupribeobvezanjeidužanzauzdržava-njegrađanaostavititrećinusveribekojujekupiokakobiihbilozavlastitepotrebe,dokjeostaledvijetrećinesmioizvestiiotpremitiuMletke,uzkaznuzapljenomsveizvezeneribe,kaois10libaramalognovca.

Literatura• MANDIČ,D (2000):Pulskistatut iz 1500.godine.PovijesnimuzejIstre.Pula.


5554


DUBROVNIK, CROATIA17th to 21st September 2018

XVth EUROPEAN POULTRY CONFERENCE

NATIONAL ORGANIZING COMMITTEE

Chairperson of the Conference: Prof. Dr. Estella Prukner-Radovčić

[email protected]

Scientific Committee:Prof. Dr. Helga Medić

[email protected]

Secretary: Assist. Prof. Danijela Horvatek Tomić

[email protected]

Sponsors and exhibitors:Prof. Dr. Zlatko Janječić

[email protected]

Professional Conference Organizer: Adria Congress Ltd.

Katija [email protected]

Conference topics

• Economics and Marketing• Nutrition

• Breeding and Genetics• Eggs safety and quality

• Poultry meet quality and safety• Reproduction and incubation

• Poultry health• Poultry housing and management

• Poultry welfare• Turkeys

• Education and information• Physiology

• Family poultry production• Antibiotic resistance

• Other

Important Dates Deadline for Abstract Submission: March 15th, 2018

Notification of Acceptance: April 15th, 2018Early registration deadline: April 30th, 2018

www.epc2018.com

Under the High Patronage President of the Republic Croatia, Ms. Kolinda Grabar Kitarović

Under the Patronage

The XVth European Poultry Conference, organized every four years by the European Federation of the WPSA, will be held in this part of Europe for the first time, in Croatia, at the Valamar Hotels and Resorts Dubrovnik on September 17th to 21st 2018.It is expected that more than 1000 scientists, poultry experts and representatives of this sector will attend this Conference.We would like to encourage you to take part in this important event as well as to contribute with your scientific work to the quality of the conference.

The Croatian branch of WPSA is pleased to invite you to be a sponsor of the XVth European Poultry Conference http://www.epc2018.com/sponsors-and-exhibitors/

We sincerely hope to get you on board, to assure and arrange the best European poultry conference ever in Dubrovnik in 2018!

5756


Sportaši – djelatnici Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Staff of the Veterinary Faculty of the University of Zagreb in sport

Džaja, P.

Dr. sc. Petar DŽAJA, dr. med. vet., redoviti profesor, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; email: [email protected]

Sažetak

Kakojestudijveterinarskemedicinezahtjevan,aveterinarskiposaotežak,začuđenjejedasudjelatniciVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebuuzsveobvezeuopćemoglinaćivremenazavrhunskerezultateusportu.TrebanaglasitidamalofakultetanaSveučilištuimasvjetskogaprvaka,aVeterinar-skifakultetuZagrebuimasvjetskogprvakaustolnomtenisuuigriparova–ŽarkaDolinara.Našisu

djelatniciosvajalidržavnaprvenstva:Dolinar,Bambir,Catinelli,Cergolj,Starešina,Mazija,tesubiliuspješnitre-neri,poputCatinellijaiBambirakojijebioiselektorislandskerukometneženskereprezentacije.Idrugizaslužujuposebnupozornost,zbogčegaćemoihsvenavesti.

Ključne riječi: veterinari,sportaši,VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu

AbstractSincestudyingveterinarymedicineisverydemanding,andtheworkofaveterinarianishard,itisamazing

thatstaffoftheVeterinaryFacultyoftheUniversityofZagreb,alongsidealltheirobligationscanfindtimeforexcellentresultsinsport.ItmustbeemphasizedthatfewfacultiesattheUniversityhaveanysportingchampions,buttheVeterinaryFacultyinZagrebhasaworldchampionintabletennisinpairs,ŽarkoDolinar.Ourstaffhavewonstatechampionships:Dolinar,Bambir,Catinelli,Cergolj,Starešina,Mazija,andhavebeensuccessfulcoaches,suchasCatinelliandBambi,whowasalsoaselectorfortheIcelandicwomen’shandballteam.Othersalsodeservespecialmention,sowewillmentionthemall.

Key words:veterinarians,sportsmen,theVeterinaryFacultyoftheUniversityofZagreb

Od34djelatnikanaVeterinarskomfakultetukojisusebavilisportomsamotridjelatnikanisuveteri-nari,atosupokojniprofesortjelesnogodgojaVinkoTomljanović, veterinarski tehničar Alen Bajilo i Že-ljanaKlječaninFranićprof.DjelatniciVeterinarskogfakultetaSveučilištauZagrebubavilisukupno18vr-stasportova.Najzastupljenijisportkojimsusenašidjelatnici bavili bio je atletika (JelenaŠuran,SelmaPintarić,DijanaBrozić,ŽeljanaKlječaninFranić,Ivan

ConradoŠoštarićZuckermanniHrvojeValpotić),ru-komet (Bambir, Tomljanović, Herak i Petak), zatimkošarka(Catinelli,Vinovrški,Štoković)iplaninarenje(Forenbacher, Delak, Srebočan). Po dva djelatnikabavilasuseragbijem(StarešinaiBajilo),veslanjem(Cergolj i Gorišek), gimnastikom (Šehić i Herceg)te hrvanjem (Mazija i Kos). Po jedan djelatnik ba-vio se nogometom (Matičić), preponskim jahanjem(Krsnik), stolnim tenisom (Dolinar), taekwondoom

U SUSRET 100. GODIŠNJICIPregledni rad

5756


(Gračner),sportskomorjjentacijom(Sakar),planin-skimpenjanjem(Mihaljević),biciklizmom(Milas),va-terpolom(Gomerčić),mačevanjem(Bauer).Nekadašnji i današnji djelatnici Veterinarskoga

fakultetauZagrebubilisunatprosječnisportaši tesuosvajalimedaljesvjetskihidržavnihprvenstava,aneki suodnjihbili i državni reprezentativci i pre-poznatljivi treneri.Njihovasu imenaporedanaabe-cednim redom: Alen Bajilo (1971. – 2012.), SlavkoBambir(1939.),MarioBauer(1938.),MarijanBimboCatinelli(1938.–2015.),DijanaBrozić(1983.-),Ma-rijanCergolj (1947.),MarcelDelak (1911.–2003.),ŽarkoDolinar(1920.–2003.),SergejForenbacher(1921. – 2010.), Hrvoje Gomerčić (1940. – 2010.),Josip Gorišek (1923. – 1972.), Damjan Gračner(1968.),MiroslavHerak(1933.–2010.),MarijanHer-ceg(1936.–?),ŽeljanaKlječaninFranić,prof.(1971.-), Josip Kos (1953.), Boris Krsnik (1944.), NikšaLemo (1973.),DraženMatičić (1965.),HrvojeMazi-ja (1940.), KrešimirMihaljević (1921. – 2002.), Zo-ranMilas(1957.),SelmaPintarić(1981.-),AnaPetak(1978.),DarkoSakar(1950.–2016.), IvanConradoŠoštarić Zuckermann (1979.-), Vjekoslav Srebočan(1927. – 2016.), Vilim Starešina (1960.), MensurŠehić (1940.), IgorŠtoković (1968.–2015.), JelenaŠuran (1983.-), Vinko Tomljanović (1930. – 2015.),HrvojeValpotić(1977.-),ZvonimirVinovrški(1931.).

prof. dr. sc. Žarko Dolinar (1920. – 2003.)

Prof. dr. sc. ŽarkoDolinar rođen je 3. srp-nja1920.g.uKoprivnici,a diplomirao je 20. li-stopada 1948. u Zagre-bu.S14godinapočeojeigratistolni tenis,nakonšto jenanogometuslo-mio nogu. Prvi njegovreket nije imao dršku,zbog čega se prikloniopenholderu i tako igraocijelog života, te se spravom smatra prete-čomkasnijihtajfunskihnapadača,Azijaca,JapanacaiKineza.Uigrimujeglavnooružjebilosnažanfor-hend-drajv,posebnoparalele.UsporedosastudijemikasnijekaoasistentnaVeterinarskomfakultetuuZagrebu tri jeputapojedinačniprvakJugoslavijeustolnom tenisu, četiri puta prvak Jugoslavije u igriparova,pobjednik je turnirauBerlinu1941. g.,Bu-dimpešti1945.g.,TemišvaruiOpatiji1948.g.,Dubli-nuiTorinu1950.godine.Sudjelovaojena8svjetskihprvenstavaiosvojio8medaljatejeprviHrvatkojije

osvojiomedaljunanekomsvjetskomprvenstvu(Ka-iro1939.)iprviHrvatkojijeosvojiozlatnumedaljuuigriparovasHarangozomuLondonu1954.godine.ŽarkovstarijibratbiojeprvipredsjednikStolno-

teniskog saveza Hrvatske nakon rata, a također idržavne reprezentacije.Njegov je ujakKrešimir bioteniskiprvak i reprezentativacDavis cupa, drugi jeujak,Dragutin–Karlek,najuspješnijisportašdržaveusvimdisciplinama:golmanHAŠK-a, reprezentati-vacdržaveuhokeju inogometu,atrećiujakFerdobio je dugogodišnji dužnosnik Olimpije. Znanstvenukarijerugradio jenaVeterinarskomfakultetuuZa-grebu(14godina) iMedicinskomfakultetuuBaselu(26 – 27 godina). Osim toga, bio je strastveni sa-kupljač, tako je zalijepiodesetke tisuća fotografija,dvadesetaktisućapoštanskihmarki,70000auto-gramairukopisaidr.(Grlić,1990.). Umroje9.ožuj-ka2003.g.uBaselu,apokopanjenazagrebačkomgrobljuMirogoj.1

prof. dr. sc. Slavko Bambir (1939.)

Prof. dr. sc. SlavkoBambir, rođen 1. rujna1939.godine,bio jepro-fesor na VeterinarskomfakultetuuZagrebu i naIslandu, gdje i završavasvoju znanstvenu karije-ru. Diplomirao je na Ve-terinarskom fakultetu uZagrebu 17. lipnja 1969.Godine 1955./56. igračjeGrafičara izOsijeka, a1957./59. Slavije iz Osi-jeka. Godine 1959./60.nastupazaMetalacizZagreba.IgraojezaRKZagrebskojimje1962.,1963. i1965.osvojionaslovprva-kaJugoslavije,a1964.g.biojeviceprvakJugoslavije.Godine1968.igračjeitrenerRudaizSamobora,kaotrenerCeljaradi1971.g.,1986./87.,atrenerRKZa-grebajeod1982.do1986.godine.Znatnojeprido-niorazvojuRKTrešnjevka.BiojeizbornikrukometnereprezentacijeIslandaod1988.do1991.godine.Od1991.trenerjeklubovauIslandu–KrKauer,Vikogur,FH.2

prof. dr. sc. Vilim Starešina (1960.)

Prof. dr. sc. Vilim Starešina rođen je 5. siječnja1960. g. u Karlovcu, a diplomirao je na Veterinar-skom fakultetu Zagrebu 1. listopada 1987. godine.

1Grlić,G (1990):Znanstvenik i ambasadorsporta-ŽarkoDolinar.Prosvjeta.Bjelovar.2Osobnodaopodatke


5958


Ragbi je počeo trenirati1974. g. u Ragbi klubuZagreb. U klubu je akti-vankaoigračujuniorskojiseniorskojkategorijisvedo1996.godine.TijekomigračkekarijeresRKZa-greb osvojio je 5 naslo-va prvaka Jugoslavije(1976.,1977.,1978.,1980.i 1981.), 2 kupa Jugosla-vije (1980. i 1981.) i jed-no prvenstvo Hrvatske1994.godine.Nastupioje7putazajuniorskuselek-cijui16putazaseniorskureprezentacijuJugoslavije.BiojeprvikapetanHrvatskeragbijaškereprezenta-cijezakojujenastupio11puta.3

prof. dr. sc. Hrvoje Mazija (1940.)

Prof. Mazija rodio se2. srpnja 1940. g., a di-plomirao je 11. prosinca1964. g.na Veterinar-skom fakultetu u Zagre-bu. Hrvanjem se počeobavitis18godina,najpri-je u klubu Jedinstvo, kojije kasnije prešao u Me-talac,azatimuHerkule-su.Klubjemijenjaoimeiprostorije,alisusviosta-lizajedno(nijebiloprela-skaudrugeklubove).Naprvenstvu početnika 1958. g. u Zagrebu osvojio jeprvomjesto,naprvenstvusenioraNRHslobodnimstilom 1961. g. drugo mjesto, na prvenstvu FNRJ1961.g.osvojiojeprvomjesto,naprvenstvusenioraNRHgrčko-rimskimstilom1961.g.trećemjesto.NaprvenstvuNRH1962.g.slobodnimstilomosvojiojeprvomjesto, naprvenstvuZagrebagrčko-rimskimstilom1962.osvojio je trećemjesto.NaprvenstvusenioragradaZagrebagrčko-rimskimstilom1962.g.osvojiojeprvomjesto,kaoinaprvenstvuZagre-baslobodnimstilom.NadržavnomprvenstvuFNRJslobodnimstilom1963.g.osvojiojedrugomjesto,anaprvenstvusenioraHrvatskegrčko-rimskistilomprvomjesto.Dobiojeibrojneplaketeipriznanja.Na-stupaojeuvelter(do73kg),srednjoj(do82kg), isamo jednom, iakoznatnolakši,upoluteškojkate-goriji(drugomjestoFNRJ).4

3Osobnodaopodatke4Osobnodaopodatke

prof. dr. sc. Marijan Bimbo Catinelli (1938. – 2015.)

Prof. dr. sc. Marijan Catinelli je košarkaš rođen3. studenoga 1938. g., a diplomirao je 22. veljače1965. godine. Košarkom se počeo baviti pedesetihgodina prošloga stoljeća u zagrebačkoj Lokomotivi(današnja Cibona). Igrao je za zagrebačke kluboveMladost i Lokomotiva za koje je nastupao u omla-dinskimkategorijamaiseniorskojekipi,itood1953.do 1958. i od 1961. do 1963. godine.UMladosti jezaseniorskuekipu igraood1958.do1960.godine.SjuniorimaLokomotiveosvojiojenaslovprvakaJu-goslavije1954.,a1963.imaojeposljednjinastupzatajklub.Tadasepočinjebavititrenerskimposlom,uzagrebačkojMladosti,čijijetrenerod1963.do1971.g.,aod1971./72.i1972./73.trenerjeseniorskeeki-peLokomotiveskojom1972.g.osvajaKupRadivojaKoraća,što jeprvieuropski trofejnekekošarkaškeekipeizJugoslavijenaeuropskimnatjecanjima.Tre-ner jeuZagrebačkomMontinguod1978.do1985.g.,itood1978.do1983.kadetaijunioraMontinga,aod1983.do1985.g.trenerjeseniorskeekipeMon-tinga. Umeđuvremenu 1981. g. trener je selekcijeHrvatskenaturnejipoSAD-u.SkadetimaMontingaprvakjeJugoslavije1979.g.,asjuniorimaMontingaprvakJugoslavije je1980.godine.TrenerseniorskeekipeMladostije1988./89.godine.Kaotreneruko-šarkaškisvijetuveojekošarkašeDamiraŠolmanaiNikoluPlećaša.5

Vinko Tomljanović (1930. – 2015.)

Vinko Tomljanović naVeterinarskom fakultetuizvodio je nastavu iz Tje-lesnogodgoja i umlado-sti se bavio rukometom.Osnivač je rukometnogklubaTrešnjevka,a1986.g.osvojio jekupJugosla-vije. Rukometni je treneruHCLugiuŠvedskojteMedveščakauZagrebu.Do-bitnik je Godišnje državne nagrade športa „Franjo

4Premaiskazuprof.dr.sc.V.Starešine


5958


Bučar“1999.g.,aodpredsjednikadržaveRHodliko-vanjeRedomDaniceHrvatske1999.godine.6

prof. dr. sc. Marijan Cergolj (1947.)

Prof.dr. sc.MarijanCergolj rođen je 9. travnja1947. godine, a diplomirao je 30. siječnja 1975. naVeterinarskomfakultetuuZagrebu.Bio jeveslačučetvercusaibezkormilarauveslačkomklubuSlogaZagreb.Kaoseniorosvojioje4državnaprvenstvai7–8republičkihprvenstava.7

prof. dr. sc. Mensur Šehić (1940.)

Prof. dr. sc. MensurŠehić, profesor emeri-tus, rođen je 12. trav-nja 1940. godine u Brč-kom,BiH,gdjejezavršioosnovno i srednje obra-zovanje (realna gimnazi-ja).Diplomiraoje7.rujna1965. g. na Veterinar-skomfakultetuuZagre-bu. Vrlo rano se počeobaviti gimnastikom, dabi sa sedamnaest godi-napostaojuniorskireprezentativacBiH.Sudjelujeuraznim međugradskim i republičkim natjecanjima.Godine 1957. sudjeluje na sletu i demonstriranjuparketnogvježbanja na II. svjetskoj gimnaestradi uZagrebu.Nakon dolaska u Zagreb na studij veteri-narskemedicinenastavio jevježbatiugimnastičkojdvorani„Hrvatskisokol“.8

prof. dr. sc. Zvonimir Vinovrški (1931.)

Prof.dr.sc.ZvonimirVinovrškirođenje16.stu-denoga1931.g.,adiplomiraoje24.travnja1957.go-dine.AktivnosebaviokošarkomigrajućizaKKUdar-nikizKarlovca,kojijekasnijepromijenioimeuSlobo-da.KlubseboriozaulazakusaveznuligumijenjajućikasnijeimenauŽeljezničar,SlavijaiJedinstvo.9

prof. dr. sc. Hrvoje Gomerčić (1940. – 2010.)

Prof.dr.sc.HrvojeGomerčićrođenje4.siječnja1940.g.uZagrebu,adiplomiraoje22.siječnja1965.g.naVeterinarskomfakultetuuZagrebu.Zavrijemestudijaikasnijebaviosevaterpolom,itonapozicijigolmana, te jahanjemnazagrebačkomhipodromu.Kasnije je vozio i reli automNSU 1300, tako da je1970. u ukupnom zbroju od tr relija osvojio drugo

6Podaciuzetisaplakatapriređenihza„Noćmuzeja.“7Osobnodaopodatke8Osobnodaopodatke9Osobnodaopodatke

mjestoReliprvenstvaAMD IneZagreba,Sisak,Po-povačau klasi preko750ccm3 i trećemjestou3.međudruštvenom reliju do 1300 ccm.3 Bio je sve-stransportaš.UmrojeuZagrebu1.kolovoza2010.godine.10

prof. dr. sc. Darko Sakar (1950. – 2016.)

Prof. dr. sc. Darko Sakar rodio se 21. siječnja1950. g. u Zagrebu, a diplomirao je na Veterinar-skomfakultetu25.travnja1974.godine.Zavrijemeživota bavio se sportskom orijentacijom.Umro je14.ožujka2016.godine.11

prof. dr. sc. Miroslav Herak (1933. – 2010.)

Prof. dr. sc. Miroslav Herak rođen je 8. svibnja1933.g.uZagrebu,adiplomiraoje5.siječnja1957.g.na Veterinarskom fakultetu. U mladosti bavio serukometom,štosamčuoodstarijihkolega,nona-žalost ulazeći u njegov dosje, nisam našao ništa otome.Istatakonisugovorniciminisumoglirećigdjejeigrao.Umrojeustudenome2010.12

prof. dr. sc. Josip Gorišek (1923. – 1972.)

Prof. dr. sc. Josip Gorišek rodio se 19. siječnja1923.g.uZagrebu,adiplomiraojenaVeterinarskomfakultetu7.siječnja1949.godine.Sutlićuspomenunanjegapišeda jebiouspješansportaš teda jeuosmercubioreprezentativacJugoslavije.Umroje4.veljače1972.godine.13

prof. dr. sc. Josip Kos (1953.)

Prof.dr.sc.JosipKosrodiose17.lipnja1953.g.uRijeci,adiplomiraojenaVeterinarskomfakultetuuZagrebu15.srpnja1977.g.Izprverukedoznaosamdasebaviohrvanjem.14

prof. dr. sc. Marijan Herceg (1936.)

Prof.dr.sc.MarijanHercegrođenje20.travnja1936. g. u Daruvaru, a diplomirao je naVeterinar-skom fakultetu u Zagrebu 1. ožujka 1960. godine.Premausmenimpričanjimastarijihkolega,umlado-stisebaviogimnastikom,štonisamuspiopotvrditiiodgonetnutiukojemuklubu.15

10Premaiskazuizv.prof.dr.sc.T.GomerčićsinpokojnogprofesoraH.Gomerčića11Premaiskazuprof.dr.sc.J.Kosaiprof.dr.sc.E.Srebočana12Premaiskazuodprof.dr.sc.S.Babira,prof.dr.sc.H.Mazije iprof.dr.sc.j.Kosa.13 Sutlić, A (1972): Inmemoriam: prof. dr. Josip Gorišek 1923.-1972.Vet.stanica13,57-60.14Osobnodaopodatke15Prema iskazuprof.dr.sc.M.Šehića,prof.dr.sc.S.Bambira iprof.dr.sc.H.Mazije


6160


prof. dr. sc. Sergej Foranbacher (1921. – 2010.), prof. dr. sc. Marcel Delak (1911. – 2003. ) i prof. dr. sc. Vjekoslav Srebočan (1927. – 2016.) 16

Prof. dr. sc. Sergej Foranbacher rođen je 24.travnja1921.g.uKarlovcu,adiplomiraoje12.trav-nja1946.g.naVeterinarskomfakultetuuZagrebu.Prof.dr.sc.MarcelDelakrođenje1.siječnja1911.g.uPetrinji,adiplomiraoje11.ožujka1937.godine.Prof.dr. sc. Vjekoslav Srebočan rođen je 7. lipnja 1927.g.uCelju,adiplomiraoje20.prosinca1951.godine.Svatrojicabavilasuseplaninarenjem.

prof. dr. sc. Krešimir Mihaljević (1921. – 2002.)

Prof.dr.sc.KrešimirMihaljevićrođenje8.travnja1921.g.uZagrebu,adiplomiraojenaVeterinarskomfakultetu 27. lipnja 1955. godine. Prema pričanjustarijihkolegaimaojenadimakPaukjersebaviopla-ninskimpenjanjem,štonisamuspiopotvrditi.Umroje18.travnja2002.godine.17

prof. dr. sc. Mario Bauer (1938.)

Prof.dr.sc.MarioBauerrođenje2.siječnja1938.g.uSisku,adiplomiraoje19.listopada1962.g.Umladostisebaviomačevanjem.18

prof. dr. sc. Boris Krsnik (1944.)

Prof.dr.sc.BorisKrsnikrodiose7.veljače1944.g.uZagrebu,adiplomirao jenaVeterinarskomfa-kultetu24.svibnja1973.godine.Umladostipopri-čanjustarijihkolegabaviosepreponskimjahanjem.19

prof. dr. sc. Dražen Matičić (1965.)

Prof. dr. sc. DraženMatičić rođen je 25. si-ječnja 1965. g. u Zagre-bu, a diplomirao je naVeterinarskom fakulte-tu 19. srpnja 1991. godi-ne. Umladosti se bavionogometom. Svoju jenogometnu karijeru za-počeo u mlađim kate-gorijama nogometnogkluba Zagreb u Kranjče-vićevoj ulici. Za vrijemesluženja vojnog roka,1983./1984. godine, trenirao je s igračima nogo-metnogklubaRadnički izKragujevca,dabi aktivnu

16Premaiskazuprof.dr.sc.EmilaSrebočana17Podatakdaoprof.dr.sc.J.Kos18Premaiskazuprof.dr.sc.B.Njarija19Premaiskazuprof.dr.sc.J.Kosa

nogometnu karijeruostvario u nogometnomklubuLokomotivasazagrebačkeKajzerice,gdjejeigraozavrijemestudiranjanaVeterinarskomfakultetu.UtosevrijemeLokomotivanatjecalauMeđurepubličkojligi zapadbivšedržave, u kojoj su igrali nogometniklubovi Zagreb, Inker Zaprešić, Maribor, Koper, Je-dinstvoBihaćidr.ProfesorMatičićjenajčešćeigraopoziciju desnoga ili lijevog bočnog igrača, odnosnobeka, kako se pozicija u to vrijemenajčešće zvala.VišejeputaizabranumomčadkolaMeđurepubličkeligezapad.Natreningutakmici,uveljači,1989.godi-neDraženMatičićdoživiojeteškuozljedu,lomdru-goga i trećegvratnogkralješka, te jenakondugogliječenjaprekinuoaktivnupoluprofesionalnukarijeruuNKLokomotiva.Njegovasevelikaželjada idaljeostaneaktivanunogometu,namanjezahtjevnojra-zini,ostvarilaulaskomuDoktorskinogometniklubZagreb,osnovan 1996.godine.Klubsenatjecao uveteranskomnogometnomprvenstvuHrvatske,aliinaSvjetskimmedicinskimigrama(Medigames),svo-jevrsnojolimpijadimedicinskihdjelatnikanakojojsenatječenekolikotisućasportašau20sportova.Na-konnekolikodrugih i trećihmjestananogometnimturnirima diljem svijeta profesor Matičić je 2007.godine s DNK Zagreb osvojio nogometni turnir naSvjetskimmedicinskim igrama u Agadiru, Maroko,štojebilopopraćenoutiskuimedijima,ali iprima-njem igrača uMinistarstvu znanosti, obrazovanja išportaRepublikeHrvatske.20

prof. dr. sc. Nikša Lemo (1973.)

Prof. dr. sc. NikšaLemorođen je9.ožujka1973. u Splitu, a diplo-miraoje17.srpnja1998.godine. Dugi niz godinabavi se rekreativno tria-tlonomtejenastupaonautrkama diljem Europe.Od 2005. do danas za-vršiojevišeod100tria-tlonskihutrka.IzdvajamoIronmanŠvicarska2007(3,9kmplivanje,180kmbicikla,42kmtrčanje),Half-IronmanJonaŠvicarska2009iHalf-IronmanBudimpešta2015(2kmpliva-nje,90kmbicikla,21kmtrčanje).Prof.Lemozavršioje i trimaratonskeutrke izserijevelikihmaratona:Rim,BečiPariz(42kmtrčanje),biciklističkimaratonuDolomitima, Italija, temnogeplivačkemaratone.Nastupioje2008.naMasters(veteranskom)prven-

20Osobnodaopodatke


6160


stvuFrancuskeuplivanjuna50 i 100mslobodno.Na svjetskimmedicinskim igrama 2005. u Alikan-teu,Španjolska,uolimpijskomtriatlonuzauzeoje7.mjesto.21

prof. dr. sc. Igor Štoković (1968. – 2015.)

Rekreativnobaviokošarkom,nogometomitrča-njemtedajebiočlaniprvitajnikSportskogdruštvaVeterinarskogfakulteta.22

prof. dr. sc. Zoran Milas (1957.)

Rođenje28.veljače1957.g.uVinkovcima,adi-plomirao je 29. lipnja 1982. godine. Kao svestransportašbaviosebiciklizmom,košarkom,tenisom igolfom.23

prof. dr. sc. Damjan Gračner (1968.)

Prof.dr.sc.DamjanGračnerrođenje2.siječnja1968.g.uZagrebu,adiplomirao je 13. lipnja 1997.godine.Bavisetaekwondoomteimacrnipojas,dru-gi dan; hapkido crni pojas, treći dan. Od 1994. do2000.trenerisudacutaekwondoklubu„Metalac“.24

doc. dr. sc. Ivan Conrado Šoštarić Zuckermann (1979.)

Doc. dr. sc. IvanConradoŠoštarićZucker-mann rođen je 7. stude-nog 1979.g.uNakpalanu(Mexico), na Veterinar-skom fakultetu u Zagre-budiplomirao je9. lipnja2006.g.Doc.dr.sc. IvanConradoŠoštarićZucker-mannbaviserekreativnotrčanjem.U2014. g. su-djelovaojenautrkamaulistopadu(Utrkagrađana5km u sklopu Zagrebačkogmaratona) i u studenom(Zagrebačkicener10km).U2015.g.sudjelujeulip-njunaKarlovačkomceneru(10km),urujnunautrciGOOUTTravno (6,3km),u listopadunaZagrebač-kom polumaratonu (21 km) i (GOOUT utrka Jarun(6,3km).U2016.g.sudjelujeulipnjunaKarlovačkomceneru10km)iulistopadunaZagrebačkompoluma-ratonu(21,1km).U2017.g.urujnustrkačkimtimomod 13 zaposlenikaVeterinarskoga fakulteta sudjelu-jenaposlovnojutrciB2B runnaZagrebačkomvele-sajmu(5km),ulistopadunautrcigrađana(5km)u

21Osobnodaopodatke22Osobnaspoznaja23Osobnodaopodatke24Prema iskazuprof.dr.sc.G.Gračnersuprugaprof.dr.sc.D.Gračnera

sklopu zagrebačkogmaratona i u studenomna Za-grebačkomnoćnomceneru(10km).Osimtrčanjem,većgodinamarekreativnoigramalinogomet,bavisebiciklizmom(biojenanekolikodužihvišednevnihpu-tovanja,npr.doNašica,Vukovara,Novalje).25

doc. dr. sc. Hrvoje Valpotić (1977.)

Doc. dr. sc. HrvojeValpotićrođen je25.ve-ljače 1977.g. u Zagrebua diplomirao je na Vete-rinarskom fakultetu uZagrebu 25. listopada2002.g.Doc.dr.sc.Hrvo-jeValpotićrekreativnosebavitrekingomitrčanjemsudjelujućinavećembro-ju utrka. Treking i trailutrke(Medotrek2014.–Medvednica,Velebitultratrail 2014. – Paklenica,Papuk trek2014. –Papuk, Zagorje trek2015. –Za-bok,Zagrebtrail2015.–Zagreb,Jaskatrek2015.–Jastrebarsko,Cres trek2015.–OtokCres,Krk trail2015. – Otok Krk, Rab trek 2015. – Otok Rab, Istratrek2016.-Gračišće,Zrmanjatrail2016.–Obrovac,Krktrail2016.–OtokKrk,Rabtrek2016.–OtokRab,Pagtrail2017.–Metajna,MayDayPirovactrek2017.–Pirovac,Dugiotoktrail2017.–Dugiotok,Lošinjtra-il2017.–OtokLošinj.Cestovneutrke:Mliječnastaza2017.–Zagreb,B2Brun2017.–Zagreb.26

doc. dr. sc. Selma Pintarić (1981.)

Doc.dr.sc.SelmaPin-tarić rođena je 17. listo-pada1981.g.uZagrebuadiplomirala je na Veteri-narskomfakultetuuZa-grebu12.srpnja2007.g.Bavi se rekreativno tr-čanjemod2014.godine.Završila je Adidas školutrčanjakojajetrajalaokoosammjeseci, adalje jenastavila trčati kao članAtletskogklubaPerpetu-ummobile.Odutrkakojejeistrčalaističepetpolu-maratona:Zagrebački(2014.),BudimpeštanskiiLju-bljanski (2015.) te Beogradski i Ljubljanski (2016.).NajboljijerezultatostvarilauLjubljani2016.godine(2:12:43). Istrčala je osamutrka na 10 km (Zagre-

25Osobnodaopodatke26Osobnodaopodatke


6362


bački noćni cener, 2014., Karlovački i Krapinski ce-ner 2015. i Zagrebački noćni cener 2015., u 2016.godiniKarlovačkicener,Zagrebačkinoćnicenerteu2017.godiniHoljevka iGrawemaraton)tenekolikoutrkana5km(29.plitvičkimaraton2014.,7.krosutrkaVolim trčanje2014.(00:30:23),Adidaskvar-tovskikrosuDugavama2014.g.iMagentaB2Brun2017.Najdražesujojhumanitarneutrke,itoglobal-nautrkaWings for Life World Runkojaseodržavaucijelomsvijetuu istovrijeme,akodnassetrčiuZadru.Tojeutrkakojanemaciljnuliniju,negotrkačepratipresretačkovoziloiutrenutkukadaprestignepojedinogtrkača,zanjegajeutrkazavršena.Natojjeutrcisudjelovaladvaputa,2016. i2017.,kada jeistrčala10kmi12km,kaoiutrkuVelikasrcatrče–Samobor2016(11km).27

doc. dr. sc. Jelena Šuran (1983.)

Doc.dr.sc.JelenaŠu-ran rođena je 13. lipnja1983.g. u Puli a diplo-mirala je na Veterinar-skomfakultetu1.veljače2008.g.Bavisetrčanjemirekreativnajenatjecate-ljicanapolumaratonima.ČlanjeAKSljeme.Najbo-ljijojjerezultatna31.po-lumaratonu Ivan Starek(12. studenoga 2017.) svremenom 1:51:43. Sudjelovala je na Ljubljanskompolumaratonu(2017.),Međunarodnomjaskanskom(2016.),GrawenoćnomnaBundekudvaputa(2016.i2017.)iBerlinskompolumaratonu(2014.).28

dr. sc. Diana Brozić (1983.)

Dr. sc. Diana Brozićrođena je 8. listopada1984. g. uRijeci a diplo-mirala je na Veterinar-skomfakultetu 14. svib-nja2010.g. UposljednjedvijegodineaktivnijetrčiutrkačkojskupiniZagrebRunnersičestosudjelujenautrkamauHrvatskojiizvan nje. Otrčala je dvapolumaratona (Ljubljana,2017. iSplit,2018.snaj-boljimrezultatomuSplituod1:57:28.Sudjelovalajeinabrojnimkraćimutrkama(5i10kilometara).29

27Osobnodaopodatke28Osobnodalapodatke29Osobnodaopodatke

Ana Petak, dr. med. vet. (1987.)

Ana Petak rođena je31. ožujka 1987. u Ko-privnici,adiplomirala je27. rujna 2013. godine.Odmladosti bavi se ru-kometomnastupajućizaženski rukometni klubPodravka. Na državnimprvenstvimazakadetki-njesklubomjeosvojila:1999./2000. u Labinudrugomjesto,2000./2001.uOpatijidrugomjesto,2001./2002.uTrogiruprvomjesto,2002./2003.uTrogiru prvomjesto, 2003./2004. u Labinu drugomjesto i 2004/2005. u Labinu četvrtomjesto. Nameđunarodnom rukometnom turniru u Bratislavi2001. g. osvojila je prvomjesto, a naMeđunarod-nomrukometnomturniruurukometuuPragu„Pra-guehanballcup“2002.g.osvojila jetrećemjesto.Tijekomstudijabavilaserekreativnoatletikom,ko-šarkomiodbojkom,aod2017.g.igrazaveteranskirukometniklubPodravka.30

Željana Klječanin Franić, prof. (1971.)

Bavi se trčanjem od2012.godine.Kaorekre-ativnanatjecateljicaotr-čala je četiri polumara-tona:Zagrebački(2015.),GeneratoriMeđunarodnijaskanski (2016.) te 1.čakovečki polumaratonZrinskih (2017.). Redo-vito sudjeluje na kraćimutrkama, i to Holjevci iZagrebačkom noćnomceneru (10 km), temnogim drugimameđu kojimaizdvaja Cestovnu atletsku utrkuMurter, 12 km.Oduspjeha imala jeosvojenotrećemjestokaočlanicaTriatlonklubaZrinskiumiješanomštafetnomtimuolimpijskogtriatlonaGenerator2015.godinetedru-gomjestoukategorijižena45-49godinanapoluma-ratonuMetGeneratorRun2016.godine,što joj je inajboljevrijemepolumaratona,1:57:27.31

Alen Bajilo (1971. – 2012.)

BiojedugogodišnjiigračikapetanRagbiKlubaZa-greb,tedugogodišnjireprezentativac.32

30Osobnodalapodatke31Osobnodalapodatke32Podatkedaoprof.dr.sc.V.Starešina


6362


Sustavi za ultra čistu vodu

Anali t ičke i precizne vagevlagomjeri

Liof i l izatori , peri l ice,koncentratori , glove box

Pipete, nastavciautomatizirani pipetori ,

priprema uzoraka

25

Osnovni malilaboratori jski uređaji

+385 1 660 5233 kemolab.hr Nadinska 11, 10000 Zagreb

64


IN MEMORIAM

Prof. dr. sc. Zvonimir Modrić (1940. – 2018.)

Usubotu 13. siječnja 2018. godine zauvijek nas je napustio dugogodišnji iuvaženidjelatnikVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebu,našdra-giprofesorZvonkoModrić.Premdajezdravljeprof.Modrićaduljevrijemebilonarušeno,vijestonjegovojiznenadnojsmrtisvenasjezateklaiosta-

vilaunevjerici.Prof.ZvonkoModrićrodiose22.kolovoza1940.godineuĐakovu,odoca Iva-

na,službenika,imajkeTerezije,domaćice.Obiteljsenekolikoputaselilapomalimslavonskimgradićima ikonačnoseskrasilauOsijekugdje jeprof.Modrićzavršio

osnovnuškoluigimnaziju1959.godine.VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebuupisaoje1959.idiplomi-rao15.travnja1965.godine.TijekomstudijabiojenagrađivanodRektoraSveučilištauZagrebuzapostignutvisokprosjekocjena,aposliječetvrtegodinestudijabiojenaferijalnojstudentskojpraksinaVisokojvete-rinarskojškoliuHannoveruuNjemačkoj.NaradnomjestoasistentaizpredmetaZaraznebolestidomaćihživotinjauZavoduzamikrobiologijuizaraznebolestisklinikomprimljenje1966.godinegdjejeostaocijeliradnivijek,doumirovljenja2010.godine.Kaoosobezaslužnezanjegovoškolovanjeteznanstveno istručnousavršavanjeprof.Modrićuvijek je

isticaosvojeprethodinke,uvaženeprofesorenašegazavodaifakulteta,aosobitoprof.IvanaZaharijučijijeasistentbio12godina.Uzneospornezaslugestarijihkolega,nakarijeruprof.Modrićaznatnojeutjecaloivi-šekratnoznanstvenousavršavanjenaVeterinarskomfakultetuuMünchenu,štogajeukonačnicioblikovalounastavnikaiznanstvenikakojijeuvijekisticaovažnostopstojnostiirazvojanacionalnogsustavaobrazova-njaiznanosti,zasnovanognatradicijamasrednjoeuropskekulture.Znanstveniopusprof.Modrićaraznolikjeivrlokvalitetan.Područjenjegovainteresabilajeepizootiologi-

ja,infektologija,bakterijskebolestiživotinja,aosobitobolestiuzrokovanespiralnimbakterijama.Znanstvenimagistarskiradpodnaslovom„Eksperimentalnaleptospirosispomonauzamorčadi“obranioje1971.godi-ne,adoktorskudisertacijupodnaslovom„Prirodnaieksperimentalnaleptospirozaumačke“1976.godine.Znanstveneistručneradovepisaojedugo,preciznoisažeto,pazećinasvakuriječ.Izbjegavaojenepotrebneriječiidugerečenice,želećisvojetekstoveučinitinedvosmislenimilakoprihvatljivim.Biojementordoktor-skihdisertacijatebrojnihznanstvenihispecijalističkihmagisterijaidiplomskihradova.Znanstvenaistručnaznanjaivještineprof.Modrićanajvišesudošledoizražajaudijagnosticizaraznihbolestiodnosnourazvojuiprimjenilaboratorijskihdijagnostičkihmetoda.Unatočrelativnokratkomusavršavanjuuinozemstvudetalj-nojepoznavaobrojnemikrobiološkeiserološkemetode,postupkeizradestajskihbakterijskihcjepivakojejeuspješnoprimjenjivaoulaboratorijimaZavoda.OsobitoseistaknuokaodugogodišnjivoditeljLaboratorijazaleptospire,gdjesupodnjegovimvodstvomprovedenabrojnaistraživanjaizleptospirozedomaćih,divljihipokusnihlaboratorijskihživotinja.VažnomjestouznanstvenomraduzauzimaistraživanjeeperitrozoonozeusvinjaiovacanapodručjuHrvatskeusklopuznanstvenogprojektapodnaslovom„Istraživanjeeperitro-zoonozeusvinjauHrvatskoj“MinistarstvaznanostiitehnologijeRepublikeHrvatske,čijijevoditeljbioprof.dr.sc.ZvonkoModrić.Zajednosasvojimsuvremenicimaimaojezadovoljstvoraditiuzlatnimvremenimahrvatskeveterinarskemedicine,kadjeuuvjetimaintenzivnestočarskeproizvodnjesudjelovaoudijagnostici,kontroliisuzbijanjubrojnihzaraznihbolestifarmskihživotinja.BiojeponosannasvojdoprinosraduKlinikezazaraznebolestiisazadovoljstvomsekaovoditeljklinikeponovnouključiounjezinrad1995.godine.Kaonastavnikizpredmeta„Zaraznebolestidomaćihživotinja“tebrojnihdrugihpredmetadiplomskogi

poslijediplomskogstudija,prof.ModrićodškolovaojebrojnegeneracijestudenataVeterinarskogfakultetaibiojeomiljennastavnik.StudentisuosobitovoljelinjegovevježbenazavoduiAmbulantnojklinici,kojejevodiovrlodinamičnoiuvijekihnadopunjavaobrojnimprimjerimaizveterinarskeprakse.Biojevrlostrogizahtjevanispitivačistudentisuseznalisponosomhvalitikadabikodnjegadobilivisokuocjenunaispitu.Prof.ModrićbiojeidruštvenoaktivannaFakultetu.Odrastaojeutradicionalnojhrvatskojobitelji,adola-

skomnaFakultetprihvatiojevrijednostisocijaldemokracijeiaktivnoseuključioudruštveniživotFakulteta.UpovjerenstvimaFakultetskogvijećaobavljaojebrojnedužnosti,alivrhunacnjegovadruštvenokorisnog

65


IN MEMORIAM

angažmanabiojeradsaborskogzastupnikauSaboruSRHrvatske.ZajednosjošnekolikokolegauspiojepromjenomzakonskeregulativeosigurativeterinarimaHrvatskepovrattituledoktoraveterinarskemedici-ne.Premdasunekizlonamjerniciomalovažavalinjegovdruštveno-političkirad,prof.Modrićnijebioisključiviuvijek jenastojaopomoćisvojimkolegama,nemarećizavlastitiboljitak.Kaotakavbio jecijenjenmeđukolegama,osobitokliničarimaiterenskimveterinarima.Uzprofesionalnukarijeru,prof.Modrićnjegovaojebrojnehobijeodkojihjenajviševolioglazbuivinogra-

darstvo.ZavršiojesrednjumuzičkuškoluuOsijekuiumladimjedanimapopravljaostudentskiiasistentskistandardsviranjemupoznatimzagrebačkimsastavima.Svremenomjeglazbebilosvemanje,alisusenje-govatrubaiharmonikauvijekčulenabrojnimveselicamanaZavoduiFakultetu.Prof.Modrićbiojeveomaprivržensvojojobitelji:supruziVlatki,djeciZoranuiVišnjiteunucimaZvonku,FranuiLei.Uvijekjebudnopazionanjih iponosiosesvakimnjihovimuspjehom.Njegovajeposvećenostobiteljibilatolikojaka,daječestonas,mlađekolegiceikolege,doživljavaokaosvojeiuvijekjebiospremanpomoćidobrimsavjetom.Prof.ZvonkoModrićiznenadaimirnopreminuojeusubotu13.siječnja2018.godine.Nažalost,prerano

nasjenapustiouvaženidjelatnikVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebu,jedanodstaregardekojajeposaonaFakultetudoživljavalabitnodrugačijeoddanašnjihgeneracija.Prof.ModrićboravaknaFakultetuosjećaojekaopoziv,privilegijuičastiodprvogadoposljednjegdananastojaojebitidosljedančlanakadem-skezajednice.Nanjemusvojstvennačinbiojejedinstvenineponovljiv.Vječnamuslavaihvala!

prof. dr. sc. Zoran Milas

Boško Vujić, dr. med. vet. (1929. – 2018.)

Dana13.siječnja2018.godineprestalojekucatisrceplemenitačovjeka,su-prugairoditelja,doktoraveterinarskemedicinekojijecijelisvojživotpo-drediosvojojobitelji,svojojstruciinjezinimproblemima.Međukolegamajebiopriznatzbogljudskosti,znanjaiuvijekdobrenamjere,ameđuselja-

cimaomiljenidragzbogstalnepotrebedaimpomogne.PokojnikolegaBoškoVujićrodiose20.prosinca1929.godineuBenkovcu,gdje jepohađao iosnovnuškolu.GimnazijuzavršavauZadruteupisujeVeterinarskifakultetuZagrebukojizavršava

6.lipnja1957.godine.Od1958.godinepasvedoumirovljenja1991.godineradikaoveterinaruVeterinar-skojstaniciBenkovac,čijimdirektorompostaje1959.godine.OnjemupišekolegaMandićuVeterinarskojstanici,dajenjegovimdolaskomnaraduVeterinarskustanicuBenkovacpočelanovaerausistematskomiupornomunapređivanjuradastanice.Sveštojenapravljenouposljednjihtridesetgodinaustanicivelikajezasluganjegovarada,trudaiinicijative.Zasvojjenesebičanradprimionekolikopriznanja,međukojimaseposebnoističe„Ždrijebacupropnju“

kaosimbolipriznanjestruke.Nažalosttijekomratamoraojenapustitisvojrodnidom,svojuVeterinarskustanicuBenkovacisvesvojedrageljudebenkovačkogkraja,negubećinadudaćesekad-tadvratititamogdjejerođenigdjejeradio.Dočekaojepovratakalimaloštojebilokaoprije,štogajejakopogodiloikaočovjekaikaostručnjaka.KaodirektorponovnoaktiviraradveterinarskestaniceBenkovac.BiojeaktivanuDruštvuveterinaraitehničaraHrvatske,aorganiziraojeibrojnestručnesastankeidruženja.Ulokalnojza-jednicitakođerjedavaovelikdoprinosedukacijomvlasnikastokeibrojnimdrugimaktivnostima,zaštojena-konumirovljenjadobioNagraduGradaBenkovcazaživotnodjelo.OpraštajućiseodkolegeBoška,mimlađimoramopriznatidasmounjemuimalidobraučitelja,prijateljaikolegunaraspolaganju24sata,čimeizra-žavamojošvećutuguzaprivremenimrastankomdubokocijenećisvakisavjettijekomveterinarskekarijere.PoštovanikolegaBoško,iakonisiživiomirno,mirnopočivajusvojojbenkovačkojihrvatskojzemljikojusi

iznadsvegacijenioivolio.Ante Šuto, dr. med. vet.

66


Branimir Degmečić, dr. med. vet. (1924. – 2016.)

Napustionas jedragčovjek iposebnovrstanveterinar,BranimirDegme-čić.Rođenje18.srpnja1924.uTompojevcimauobiteljiseoskogučitelja.Osnovnuškolupohađaojeuistomselu,agimnazijuuVinkovcima,gdjejematurirao.VeterinarskifakultetzavršavauZagrebu1952.godine.Odlazi

naodsluženjevojnogroka,anakonpovratkazapošljavaseuJabukovcu,Banija.TususrećekoleguMladenaZobundžijukojigauvodiupraktičnidioveterinarskestruke

iproblematikusela.NakondvijegodineodlaziuSlavoniju,seloPodgorač,VeterinarskuambulantuNašice.Tuostaje12godina,apotomodlaziuZagreb,uMesnuindustrijuSljeme,gdjeostajedoumirovljenja.Voliojeselo,aselojevoljelonjega.Biojeblizakseljačkompukukojigajeodličnoprimio.Svojomjeosob-

nošću,pojavomiizgledom,aposebnobradom,odavaoizgledintelektualca.Ništamunijebiloteško,asvojimjeupornimradomunaprijediostočarstvo.Imajedandogađajkojitrebazabilježiti:biojevelikidinamovacikadjedošaosutakmiceizZagreba,gdjeje

DinamopobijedioCrvenuzvezdu,probudiojecijeloselotrubećiudvasataunoći.Kadsugaseljacipitalizaštoihbudi,onimjekazao:„Kadvimenebuditezbogkrave,imamijapravobuditivaszbogveličanstvenepobjede.“Kadjeotišaoumirovinu,biojeaktivanudruštvuumirovljenihveterinara.Posebnosubilekrasnelirske

pričeovremenustudijaivojsciuDrugomesvjetskomratu.Uprivatnomježivotubiosolidan,akaosuprugbrižanipožrtvovan.Biojeiskrendomoljub.Preminuoje7.svibnja2016.uZagrebugdjejeiispraćenjeodrodbineiprijatelja.Hvalamuislava.

Josip Katić, dr. med. vet.Borislav Parmać, dr. med. vet.

IN MEMORIAM

Marko Nađakovićo, dr. med. vet. (1932. – 2017.)

OstalismobezprijateljaivrsnogaveterinaraMarkaNađakovića.RođenjeuBušetini,Virovitica,15.travnja1932.useoskojobitelji.OsnovnuješkolupohađaouistomseluiVirovitici.Srednjuveterinarskuškoluzavr-šiojeuZagrebu1952.godine.

ZaposlioseuVeterinarskojstaniciVirovitica,gdjejeradiodo1954.godine,kadupisujeVeterinarskifakultet.Fakultetzavršava1961.godineteodlazinaodsluženjevojnogaroka.NakonodsluženjazapošljavaseuPIK-uBeljeituobavljaveterinarsku

službunaraznimposlovimatejepostavljenizadirektoragovedarstva.Natojdužnostiostajedo1973.godi-ne,kadodlaziuVeterinarskustanicuKriž,gdjeostajedoumirovljenja.Biojevrstanstručnjak,discipliniran,marljiviprincipijelan,cijenjenodokolineisuradnika.Biojeaktivan

upolitičkomživotupajeuKrižuobnašaodužnostpredsjednikauIzvršnomvijećuopćinenizgodina.Biojevelikboraczaunapređenjepoložajaipravaseoskogpuka.VoliojesvojuhrvatskugruduibiojeistaknutičlanHSS-a.Biojebrižansuprugiroditelj.Umroje10.prosinca2017.SahranjenjeuKrižu,aispraćennakrematorijuuZagrebuodrodbineiprijatelja.Hvalamuislava.

Josip Katić, dr. med. vet.Borislav Parmać, dr. med. vet.

67


IN MEMORIAM

Mijo Đilas – Đido, dr. med. vet. (1937. – 2017.)

Dana14.kolovoza2017.godine,nakonvišegodišnjeborbesteškombolešću,zauvijeknasjenapustionašdragiicijenjenikolegaMijoĐilas.Rođenje3.rujna1937.godineuJasenovcu,gdjejepohađaonekolikorazre-daosnovneškolekojujezavršiouNovskoj.GimnazijujepohađaouZagrebu

iSiskugdjejeimaturirao,agodine1957.upisujeVeterinarskifakultetuZagrebu.Diplomiraoje1964.godine.Sljedećegodine,nakonodsluženjavojnogaroka,zapo-šljavaseuM. I.“Gavrilović“ uPetrinji,uproizvodnji izvoznihproizvoda–konzervi

zapotrebeameričkevojskeuEuropi.Radiojeikaotehnologzahlađenjesvježegmesaiproizvoda.NjegovasuprugaMartatakođersetadazaposlilau„Gavriloviću“kaotehnologuTvornicistočnehrane.Godine1972.kolegaĐilasizM.I.“Gavrilović“prelaziuVeterinarskustanicuPetrinja,naradnomjestoovla-

štenogveterinarskoginspektorauMesnojindustriji.Uzposlovekontrolaipregledanalinijiklanjaiobradegovedaisvinjateupreradimesa,radiojeikaoovlašteniocjenjivačikontrolorkvaliteteproizvodaodmesazadomaćeistranotržište.TadašnjiSaveznitržišniinspektoratimenovaogajezakontrolorakvaliteteproi-zvodakojejeM.I.„Gavrilović“proizvodioiizvoziozaameričkocivilnotržište.Napočetku agresije JNA i pobunjenihSrba, zajedno sobitelji napuštaPetrinju, dabi 1992. godine, na

temeljuvelikogstručnogznanjaiiskustva,dobioposaouVeterinarskojstaniciVrbovecsradnimmjestomveterinarskoginspektorauPIK-uVrbovec,gdjeostajedo1995.godine.PovratkomuPetrinjuponovnopoči-njeraditiuVeterinarskojstaniciuPetrinjisradnimjestomveterinarskoginspektorauM.I.„Gavrilović“kojijetakođerzapočeosradomuzatečenimuvjetima,štojeuglavnombilaproizvodnjasvježegmesa.Njegovdoprinosoživljavanjuipokretanjucjelokupneproizvodnjepetrinjskog„mesnogdiva“golemjeivažan,kaoidoprinosstvaranju iorganiziranjunovestručneekipeveterinarskih inspektorakoja je tadaradilau tomobjektu.Umirovinuodlazikoncem2007.godine.Uvijekjeradiostručnoisavjesno,kadajemorao,reagiraojepromptnoiuvijekjednakopremasvima,s

dobrimnamjerama.Uposlujebioautoritetkojisusvipoštovaliicijenili.Usvomdugomradnomvijeku,iuPetrinjiiuVrbovcu,poticaojemladekolegedaneprestanouče,svimajezdušnoisazadovoljstvompomagaotejemnogemladekolegeinspektoreuputioupravomsmjeru.KolegaĐilasbiojeiznimančovjekiveterinarskistručnjak.Biojeibrižanotac(dvijekćerikojedanasimaju

svojeobitelji)isuprug,ponosiosedostignućimasvojihunuka.Hvalati,kolegaĐido,zaznanjeiiskustvokojesiprenionanasmlađekolege,kojismoimaličastisrećura-

ditistobom.Uvijeksibiospremanzapomoćisavjete,iizatebesadaostajevelikainenadoknadivapraznina,pogotovousegmentuinspekcijehraneživotinjskogpodrijetlaukojemusiproveocijeliradnivijek.Sahranjenje18.kolovoza2017.godinenaCentralnomgrobljuSv.BenediktuPetrinji,gdjesugauzpo-

sljednjipozdravipoštovanjeispratilibrojnimještani,prijatelji,rodbinaikolege.DragiĐido,nekatijelakahrvatskagrudakojusineizmjernovolio.

mr. sc. Đuro Majurdžić, dr. med. vet.

68


UPUTE SURADNICIMA

UPUTE SURADNICIMA INFORMATIVNOGA DIJELA HVV-a1. Hrvatskiveterinarskivjesnikobjavljivatćečlankeusvezisredovitimrubrikamaučasopisu,aiznimno

idrugimtemamanakonodlukeUredništva.

2. Potpisaniautoritekstovasamiodgovarajuzasvojestavove,iskazanamišljenjaiobjavljenefotografije.

3. TekstovejepotrebnoposlatiuprogramuMSWord,font12,prored1,5,afotografijeuJPG-formatuminimalnerezolucije300dpi.

4. Omogućena Vam je besplatna usluga lektoriranja rada, ali obveznomorate napomenuti da želitelekturu.Usuprotnomnismoobveznilektorirati.

5. Glavniurednikmožeodautorazahtijevatidaizmijenitekstiligamožeodbitiobjaviti.

6. Tekstovemožetedostavljatiipodpseudonimom,aliglavniurednikmoraimatiinformacijuoidentitetuautorateksta.

7. Glavni ćeurednikusvomeradupoštivati pravilanovinarskestruke, aosobitonačela istine i pravajavnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune informacije iz poznatoga izvora. Prilikompredočavanjatekstovajavnostipoštivatćenačeloprivatnostitećesprječavatiuvredeiklevete.

8. Radilakšegakontaktamolimautoredauzposlanitekstnavedubrojtelefona.

9. Rukopisemožeteslati nae-poštu: [email protected] ili faks:031/497-430.MaterijalmožetedostavitiinaCD-unaadresu:IvanKrižek,Gornjodravskaobala96,31000Osijek.Poslanimaterijalnevraćamo.

UPUTE SURADNICIMA ZNANSTVENO-STRUČNOGA DIJELA HVV-a1. HVVćeponajprijeobjavljivatiradovekorisnezasvakodnevniveterinarskiposao,bezobziranato je

li tematika u svezi sa svakodnevnim veterinarsko-inspekcijskim poslovima ili poslovima u svezi sasvakodnevnomrutinom.

2. UHVV-ućesetiskatiznanstveno-stručniradovi,odkojihće,osimopćekoristizastruku,posebnukoristimativeterinaripraktičari.Stručniipregledniradovinemorajuimatisvedijeloveizvornihznanstvenihradova.

3. Na prvoj stranici rada treba napisati naslov rada na hrvatskom i engleskom jeziku te puno ime iprezimeautora,potpuninaziviadresuustanoveukojojjezaposlensvakiautorisuautoruzobveznoime i prezime i punuadresuautoraodređenoga zakorespondenciju. Izaautorapišesesažetaknahrvatskomjeziku,anakrajuradasažetaknaengleskomjeziku.

Uvodtrebasadržavatikratkespoznajedosadašnjih istraživanja,aakojeriječoizvornomradu,onosimspomenutogamorasadržavatiihipotezukojajeosnovaizvođenjarada.

Metodekorištenetijekomizvođenjamorajubitikratke,jasne,aakojeriječopokusimazakojejepotrebnoodobrenje Ministarstva poljoprivrede RH, treba dostaviti presliku rješenja. Inače autor izjavljuje da zaobavljanjepokusaiobjavuradanijetrebalospomenutorješenje.

Rezultati se predočuju precizno, uz primjenu primjerenih statističkih metoda. Rezultate iz tablica nijepotrebno ponovno prikazivati. U raspravi se interpretiraju rezultati i uspoređuju s dotad poznatimrezultatimaistraživanja,izčegaslijedelogičnizaključci.Zaključcimorajubitisastavnidioovogpoglavlja.

Literaturninavodipočinjunaposebnojstranici,nižuseabecednimredomtemorajubiti citiranikako jenavedeno(Veterinarskiarhiv,Veterinarskastanica).

4. UHVV-ućebitiivažnihdruštvenihvijestitenovihzakonodavnihpropisaskomentarom.

5. Objavljivatćemoreferateznačajnezapraksu,prikazeknjigaidrugihpublikacija.

69


UPUTE SURADNICIMA

6. Izvorneistručnerasprave,radoviizpovijestiteprikaziobljetnicamoguimatiod5do15kartica(pisanihuMSWordu,veličinafonta12,prored1,5).Akojeradzanimljiviznačajanzastruku,bitćeprihvaćenivećibrojkartica.

a. Mišljenja,prijedloziisučeljavanjamoguimatiod2do5kartica,

b. Literaturnizapisiod4do10kartica.

7. Znanstveno-stručniradoviprolazepostupakrecenzijeteuredništvočasopisamožetražitiodautoradaautorpopravisvojradilimožeodbitirad.

8. Svakaraspravamoraimatikrataksažetak.

9. Slikeiprilozimorajubitiprimjerenekvalitetezatiskanjeteihsedostavljakaozasebandokumentuprivitku.

10. Rukopisisenevraćaju.

11. Autoreutekstutrebacitiratinasljedećinačin:

1. akojejedanautor:Grabarević(1990.);(Grabarević,1990.),

2. akosudvaautora:GrabarevićiDžaja(1999.);(GrabarevićiDžaja,1999.),

3. akosutriivišeautora:Grabarevićisur.(2010.);(Grabarevićisur.,1990.).

12. Upregleduliteraturepotrebnojenavoditisamoautorekojisecitirajuuraspravi,itopremauputamakojeseprilažu:

1. knjiga:MUNRO,R.,M.C.MUNRO(2008):AnimalabuseandunlawfulkillingForensicveterinarypathology.SaundersElsevier.Edinburg,London,NewYork,Oxford,Philadelphia,St.Louis,Sydney,Toronto.

2. poglavlje u knjizi: BERGER,B.,C.EICHMANN,W.PARSON(2008):ForensicCanineSTRAnalysis.U:Coyle,H.M.:NonhumanForensicDNATyping:TheoryandCaseworkApplications.CRCPress.BocaRaton(45-68).

3. disertacija:GRABAREVIĆ,Ž.(1990):Pokusnotrovanjetovnihpilićatrikotecenskimmikotoksinima(T-2iDAS);patohistološkiibiokemijskinalazi.Disertacija,VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu.

4. zbornik radova:DOBRANIĆ,T.,M.SAMARDŽIJA.,D.ĐURIČIĆ.,I.HARAPIN.,.S.VINCE.,D.GRAČNER.,M.PRVANOVIĆ.,J.GRIZELJ.,M.KARADJEOLE.,LJ.BEDRICA.,D.CVITKOVIĆ(2008.):Themetabolicprofile of boer goats during puerperium. XVI kongres Mediteranske federacije za zdravlje iproduktivnost(Zadar,22-26.travnja2008).Zbornikradova.Zadar(403-408).

5. zbornik sažetaka: BOSNIĆ, M., A. BECK, A. GUDAN KURILJ, K. SEVERIN, I.C. ŠOŠTARIĆ –ZUCKERMANN,R.SABOČANEC,B.ARTUKOVIĆ,M.HOHŠTETER,P.DŽAJA,Ž.GRABAREVIĆ(2009):Prikazpatologijeovacanapodručju republikeHrvatskeod 1960.do2006.godine.Znanstvenostručnisastank‘’Veterinarskaznanostistruka’’(Zagreb,1-2.listopada2009).Zborniksažetaka.Zagreb,(80-81).

6. časopis: CLARKE,M.,N.VANDENBERG(2010):Dogattack:theapplicationofcanineDNAprofilinginforensiccasework.Forensic.Sci.Med.6,151-157.

7. pravni akti: ANONYMOUS(2007):Zakonoveterinarstvu.Narodnenovine,br.41/2007.

13. Predajarukopisa:

MolimoVas da stručne i znanstvene radove, rasprave za stručni dio časopisa šaljete na CD-diskunaadresu:prof.dr.sc.PetarDžaja,Veterinarskifakultet,Heinzelova55,10000Zagreb.Radovisemoguposlatiielektroničkompoštom:[email protected],beztiskanogaprimjerka.Radovićebitiposlaninarecenzijustručnjacimakojisebavetematikomkojuradobrađuje.

14. Svakiautortrebanavesti:akademskistupanj,naziviadresuorganizacijeukojojradi,zvanjeifunkcijuuorganizacijiukojojradi.Zboglakšegakontaktamolimoautoredanavedubrojtelefona.

70


PREVOMAXNova maropitant formulacija

10 mg/ml otopina za injekciju za pse i mačke

P R E VO M A X®

Iskusite razliku

Documents

HRVATSKI VETERINARSKI - Naslovnica · 1 hrvatski veterinarski vjesnik, 26/2018., 1-2 hrvatski veterinarski 2016. vjesnik 2016. 2018. 26/1-2