HRVATSKI VETERINARSKI - vef.unizg.hr · 2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 1-2 Cijenjeni čitatelji, poštovani suradnici, drage kolegice i kolege, u ozračju najvećega kršćanskog

1

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 1-2

HRVATSKIVETERINARSKIVJESNIK2016.

2016.

2019.27/1-2

2


Cijenjeni čitatelji, poštovani suradnici, drage kolegice i kolege,

u ozračju najvećega kršćanskog blagdana želimo

da u Vama zavlada duh radosti, da blagdane

provedete u toplini svojih domova i s Vašim

najdražima i da nam svima ovi dani budu

poticaj za više ljubavi i razumijevanja.

Vama i Vašim obiteljima

želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore

Ivan Forgač, dr. med. vet.

Dekan Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu

prof. dr. sc. Nenad Turk

1


HRVATSKIVETERINARSKIVJESNIK

2019.27/1-2

UDK 619 * ISSN 1330-2124

SADRŽAJ

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

• Veterinarskidani‘92-prviznanstveno-stručnikupveterinaraRepublikeHrvatske....................................................3

• NovičlanoviHrvatskeveterinarskekomore..............................7• Popisobjavljenihpropisa.............................................................7• Besplatnioglasi...........................................................................15

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

• Noćmuzeja2019.naVeterinarskomefakultetuSveučilištauZagrebu,„Izvediteljubimcaumuzej!“........................................8

• NaVeterinarskomfakultetuizabrandekanzamandatnorazdobljeak.god.2019./2020.,2020./2021.i2021./2022.... 10

• Predavanjeprof.ElizabethMoreiradosSantosSchmidt,„Acutephaseresponseinsubclinicalparasiticdiseasesofdomesticanimals”............................................................................ 11

• Diplomirali–magistrirali–doktoriralinaVeterinarskomefakultetuuZagrebu......................................................................... 12

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

• LABOKLINAKADEMIE,„Kliničkalaboratorijskadijagnostikausvakodnevnojpraksi“Zagreb,23.veljače2019.....................13

• 25.svjetskikongresozdravljusvinjaIPVS,Chongqing,Kina,10.–14.lipnja2018............................................................14

EX LIBRIS

• PromocijanoveknjigeakademikaŽeljkaCvetnića,BOLESTIKOJESUMIJENJALESVIJET....................................... 16

VETERINARI U DIJASPORI

• MiloradMikala,dr.med.vet.,Švicarska....................................18

ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI

• InfekcijabakterijomGallibacterium anatis ukokošinesilica....22• Rendgenskaiultrazvučnadijagnostikaučestalihbolesti

prostateupsa............................................................................29• Anaplazmozeudomaćihživotinja...................................... 35• Najčešćiuzrocineplodnostimliječnihkrava....................... 44

PROVJERITE SVOJE ZNANJE

• Oralnimelanomupsa......................................................... 52• Obdukcijaslonova.................................................................57

USUSRET 100. GODIŠNJICI

• Administrativneidejeoosnivanju,osnivanjeVeterinarskogfakultetauZagrebu,njegovagradnjaipočetniproblemiuradu......................................................................... 60

IN MEMORIAM

• izv.prof.dr.sc.HrvojeLucić(1968.–2018.)............................74• AnteGrlić(1933.–2019.)..........................................................75• Prof.dr.sc.MarijanSviben(1932.–2019.)..............................76• IvanParać,dipl.iur.(1939.–2019.)..........................................77• VeliborStanković,dr.med.vet.(1952.–2018.).......................78• KarlPivar,dr.med.vet.(1946.–2019.)....................................78• NikšaBaturina,dr.med.vet.(1970.–2019.)...........................79

UPUTE SURADNICIMA

• InformativnidioHVV-a...............................................................80• Znanstveno-stručnidioHVV-a...................................................80

2


OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME

VETERINARSKOM VJESNIKU

Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinu-iranoveć27godinustrenutnomnakladomod 2580 primjeraka. Dobivaju ga članoviHrvatske veterinarske komore (HVK) be-splatnonasvojukućnuadresu.ČlanstvouKomoriobvezatno je za sve veterinare koji obavljaju po-slove veterinarske djelatnosti na području Repub-likeHrvatske.ČlanstvouKomoridobrovoljnojezaveterinarekojineobavljajuveterinarskudjelatnostneposredno, koji obavljaju djelatnost izvan Repub-likeHrvatske,umirovljeneveterinareinezaposleneveterinare, veterinarske tehničare te veterinareiz inozemstva s prebivalištem ili bez prebivalištana području Republike Hrvatske. Članovi HVK su idjelatniciVeterinarskogafakultetauZagrebukaoidjelatniciHrvatskogaveterinarskogainstituta.

Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ilipotpunočiniVašeciljno tržište,pozivamoVasdakao jedan od načina promidžbe svojih proizvoda,usluga ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje uHrvatskomeveterinarskomevjesniku.

CjenikoglašavanjauHVV-u:

Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600,00 kn; ½stranice800,00kn;¼stranice400,00kn

Oglasiuboji:1/1stranica2.800,00kn;½stranice1.400,00kn;¼stranice700,00kn.

Oglasuboji–korice:prednjastrana½5.000,00kn; 1/1unutarnjastrana (prednja ili stražnja)–3.200,00kn;1/1stražnjastrana–4.000,00kn.

UspomenutecijenenijeuključenPDV.

AkooglašavateVMP,oglašavanjemorabitiuskladu sa Zakonom o veterinarsko-medicinskimproizvodima (NN, 84/2008, 56/2013) i Pravil-nikom o oglašavanju veterinarskomedicinskihproizvoda (NN, 146/2009). Predračun za oglasispostavitćeVamUredstručneslužbeHVKteVasmolimdauzoglaspošaljetesvepodatkeosvojojtvrtkinužnezaR1račun(nazivtvrtke,OIB,adre-sa).Zasvedodatneinformacijeupitepošaljitenae-poštu:[email protected]

Zahvaljujemo svim dosadašnjim kao i budućimoglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes zaoglašavanjeunajtiražnijemveterinarskomčasopisu.

ČlanoviHVKdobivajučasopisbesplatno=FürKammer-mitgliederkosten-los=TheCroatianVeterinaryAssociationmembersreceivethejournalfreeofcharge(osimonihkojineplaćajuredovitočlanarinu).Godišnjapretplata=Jahresabonnement=Annualsubscription-100kn-ž.r.2360000-1101250492Zagrebačkabankad.d.Zagrebpozivnabr.02200-1.Inozemnapretplataspoštarinom=ImAuslandJahre-sabonnement=Abroad,annualsubscription-32eura.Potpisaniautoriprilogasamiodgovarajuzasvojestavoveiiskazanamišljenja=DieunterzeichnetenAutorenderBeiträgesindfüreigeneStel-lungnahmenundvorgetrageneMeinungenselbstverantwortlich=Thesignedauthorsbearthesoleresponsibilityfortheirpointsofviewandpresentedopinions.

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIKKroatischerVeterinärmedizinscherAnzeigerCroatianVeterinaryReport

Izdavači HrvatskaveterinarskakomoraHerausgebern KroatischeTierärztekammerPublishers CroatianVeterinaryAssociation/Chamber Heinzelova55,10000Zagreb R.Hrvatska tel./faks01/2441-021;2441-009;2440-317 e-mail:[email protected] Webstranica:http://www.hvk.hr matičnibr.3255034 IBAN:HR8623600001101250492(ZGbankaZagreb)

VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebuUniversityofZagrebFacultyofVeterinaryMedicine.Heinzelova55,10000Zagrebtel.01/2390-111,fax.01/2441-390

OIB:36389528408 Webstranica:http://www.vef.unizg.hr

Glavniurednik Dr.sc.IvanKrižek,dr.med.vet.Haupredakteur Gornjodravskaobala96,31000OsijekEditor-in-Chief Mob.:098/9812-797,faks:031/497-430 e-mail:[email protected]

Urednici Prof.dr.sc.PetarDžajaRedakteure Dr.sc.IvanKrižekEditors Izv.prof.dr.sc.KrešimirSeverin

UredništvoRedaktionEditorialBoard

Lektori ŽeljanaKlječaninFranić,prof.-hrvatskijezikLektoren JanetAnnTuškan,prof.-engleskijezikLectors

Tisak TiskaraZelinad.d.,Druck 10380Sv.I.Zelina,K.Krizmanić1,Printedby tel:01/2060-370,fax:01/2060-242 e-mail:[email protected]

Naklada/Auflage 2580primjerakaNumberofCopies

Izvorfotografijezanaslovnicu:www.pixabay.com

Izlazi4putagodišnje

prof.dr.sc.JasnaAladrović,prof.dr.sc.TomislavDobranić,prof.dr.sc.ŽeljkoGrabarević,prof.dr.sc.JosipKos,prof.dr.sc.VladimirMrljak,prof.dr.sc.ŽeljkoPavičić,prof.dr.sc.BerislavRadišić,prof.dr.sc.EmilSrebočan,prof.dr.sc.DraženVnuk,prof.dr.sc.NenadTurk,izv.prof.dr.sc.EmilGjurčević,izv.prof.dr.sc.JozoGrbavac,izv.prof.dr.sc.MarkoHohšteter,izv.prof.dr.sc.TomislavMašek,izv.prof.dr.sc.NevijoZdolec,izv.prof.dr.sc.SilvijoVince,doc.dr.sc.KrešimirMatanović,doc.dr.sc.MarkoMatijević,doc.dr.sc.VlastaHerak-Perković,doc.dr.sc.KristinaStarčević,dr.sc.AnđelkoGašpar,dr.sc.SašaLegen,mr.sc.MarijanSabolić,IvanForgač,dr.med.vet.,ZoranJuginović,dr.med.vet.

3


VETERINARSKI DANI ‘92 Prvi znanstveno-stručni skup veterinara

Republike Hrvatske


Uz Hrvatski veterinarski vjesnik br. 7-8,2018.g.,čitateljimajekaoprilogpredoče-naknjižicaHrvatsko veterinarstvo u tranzi-ciji (1991. – 2011.)autoraprof.dr.sc.MarkaTadića, umirovljenog profesora Veterinarskoga fa-kultetauZagrebu.Tekstod56tiskanihstranica,te-meljen isključivonasekundarnim izvorimaspozna-ja, pretežno veterinarskim časopisima, uvažavajućistanjeopćihprilikaudržavi,osobitoupoljoprivrediprijeitijekomtranzicije,upućujedaje…razdoblje od 1991. do 2011., razdoblje dubokih promjena u veteri-narstvu, možda i najdubljih u ukupnoj povijesti vete-rinarstva...uHrvatskoj.

Važnostobjavljenogpovijesnogprikazauvodnojeodrediosamautornavodećidaželiupozoriti...samo na najvažnije događaje i promjene u veterinarstvu. Stoga tekst u nastavku nema karakter znanstvenog štiva, već je on stanovita promemorija za buduće istraživače povijesti veterinarstva...” S obzirom natu navedenumogućnost korištenja sadržaja objav-ljenograda,kaovišegodišnjičlanIzdavačkogodboraHrvatskeveterinarskekomoredužansamupozoritina dva netočna podatka u dijelu prikaza izdavačkedjelatnostiuveterinarstvu.Služećiseneobjavljenimrukopisomprof.dr.sc.MarkaSamardžije iprof.dr.sc.ŽeljkaPavičićaiz2012.godine,prof.dr.sc.Mar-koTadićnavodi:…Prvi znanstveno-stručni skup pod nazivom Veterinarski dani održan je u Dubrovniku 1994...PodatakjeneistinitjerprviVeterinarski dani ‘92održanisuuPuli1992.godine.Bio jetoujednoi prvi znanstveno-stručni skup veterinara održanu Republici Hrvatskoj. Drugi netočan podatak je uvezi s tiskom glasila Hrvatske veterinarske komo-reiglasilaHrvatskogaveterinarskogdruštva,dvajučasopisa istog imenaHrvatski veterinarski vjesnik.Korištenjem prethodnog izvora podataka prof. dr.sc.MarkoTadićnavodi:...Nakon svladavanja brojnih i nepredvidivih poteškoća časopis napokon 1993. go-dine ponovo počinje izlaziti i postaje službeno glasilo obnovljenog staleškog društva hrvatskih veterinara Hrvatsko veterinarsko društvo – 1893. – Societas veterinaria croatica koje iste godine postaje i izda-vač časopisa (...) Godine 2008., kad se nakon dugog čekanja Hrvatski veterinarski vjesnik počinje referi-

rati u svjetskoj bazi podataka CAB Abstract, časopis se na štetu veterinarstva u Hrvatskoj gasi i prestaje izlaziti. (...)Od svih spomenutih časopisa danas re-dovito izlaze samo: Meso, Krmiva, Stočarstvo, Ve-terinarska stanica i Veterinarski arhiv.”Navedeni jepodataknepotpunineistinitjerseodnosinaglasiloHrvatskogaveterinarskogdruštva,aprešućujepo-stojanost tiskaHrvatskoga veterinarskog vjesnika,glasilaHrvatskeveterinarskekomore,koji izlaziodsrpnja1993.godine,redovito,svedodanas.

Veterinarski dani, znanstveno-stručni skup veterinara R. Hrvatske

Nakon Osnivačke skupštine Hrvatske veterinar-skekomore28.veljače1992.godineinjezinaupisauRegistardruštvenihorganizacijaR.Hrvatske19.ožuj-ka1992.godineteprijemazaredovitogipunoprav-nog člana Svjetskog veterinarskog društva (WorldVeterinaryAssociation)na44.Glavnojskupštini23.svibnja 1992. godine uParizu Izvršni odborHVK je4. rujna 1992.donioodlukuoodržavanju redovitihgodišnjihsusretapodnazivomVeterinarski dani.

ZapočelojesaskupomVeterinarski dani ‘92.,kojijeprviznanstveno-stručniskupveterinaraR.Hrvat-ske.OdržanjeuPuliod12.do14.studenoga1992.godineuhoteluHistria,uorganizacijiHrvatskevete-rinarskekomore(Organizacijskiodbor:IvanForgač,BožoMikulić,AnkaJuzbašić,StankoPelko,DubravkoKapetanić,VladimirPezo,AldoKursar,ZdenkoRad-man,KrešimirLovrinčević,SrđanTiljak,DavorMara-ković iTomislavVukasović).RadnatemaskupabilajeHrvatsko veterinarstvo u poslijeratnom razdoblju,naziva koji je možda u nekih izazvao nedoumicu.Opravdanost takvom pristupu razmišljanja i djelo-vanjaveterinarskestrukeobjašnjavaizlaganjeprof.dr. sc. Marka Tadića i dr. sc. Slobodana Juzbašića,Zadaće veterinarstva u obnovi Hrvatske....Rat pro-tiv Hrvatske traje dulje od dvije godine. Po mnogim svojim obilježjima on je osobit u povijesti ratovanja ( ...) Ratnih razaranja pošteđen je manji dio Hrvat-ske, ali nije pošteđena nijedna djelatnost. Osobita i velika stradanja su na selu i u poljoprivredi. Napa-dači su zauzeli šesnaest hrvatskih općina te njih još

4


pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede išumarstvaRepublikeHrvatskeiHrvatskegospodar-skekomore.Članoviorganizacijskogodborabilisu:predsjednikAldoKursar, tajnikTomislavVukasovićtečlanoviMirkoBurić,StjepanFeldhofer, IvanFor-gač,JosipJuras,AnkaJuzbašić,KrešimirLovrenčić,IvanMajdak, BožoMikulić, VladimirMitin, VladimirPezo, Franjo Sanković, Srđan Tiljak, Marko Tadić iZvonimirVinovrški.RadnatemabilajeHrvatsko ve-terinarstvo u ogledalu novih zakona.Skupjepratilooko500sudionika, ali i predstavnikaBavarske ve-terinarskekomore,AustrijskeveterinarskekomoreteveterinariRepublikeSlovenijeiBosneiHercegovi-ne.Onisuuradnomdijeluskupa izvijestilinazočneoustrojstvuveterinarskestrukesvojihzemaljateoproblemimanjihovedjelatnosti.

IzlaganjanaVeterinarskimdanima‘93.objedinju-jetiskaniZbornik radova Veterinarski dani ‘93.,Hr-vatsko veterinarstvo u ogledalu novih zakona,Opa-tija,11.–13.studenoga1993.,ISBN953-96019-3-2,tiskan1993.godineunakladiod800primjeraka.

Veterinarski dani ‘94. trećiunizu,aneprvi,kakonavodi prof. dr. sc.MarkoTadić, održani su uDu-brovniku od 13. do 15. listopada 1994. godine, uorganizaciji Hrvatske veterinarske komore i Hrvat-skogaveterinarskogdruštva,podpokroviteljstvomMinistarstvapoljoprivredeišumarstvaRH,Ministar-stvaturizmaRH,Ministarstvaznanosti itehnologijeRH i Hrvatske gospodarske komore. U organizacij-skom odboru bili su: predsjednik Aldo Kursar, taj-nikTomislavVukasović,MarioBauer,MarijanBulat,Mirko Burić, Marijan Catinelli, Slavko Cvetnić, IvanForgač,RadovanFuchs,JosipJuras,AnkaJuzbašić,DijanaKatica,KrešimirLovrenčić,IvanMajdak,DarkoMajnarić,TomoMartinčić,ČedomirPauković,ZlatkoRadić,MarkoTadić,SrđanTiljak,MladenVedriš,Du-bravkoViduč iMarijaVučemilo. Jedanodnajljepšihhrvatskih hotela, cavtatska Croatia, tijekom ratapotpunooštećena,uvrijemeodržavanjaVeterinar-skih dana ‘94.ustanjuobnavljanja,bilajemjestopr-vogaradnogdanaskupa.Prviputnakonratnogpu-stošenjauKongresnojdvoraniodržana jePlenarnasjednica i otvaranjeVeterinarskih dana ‘94.Svojimdolaskomautobusima izDubrovnika 13. listopada ijednodnevnimradnimboravkomuCavtatuveterina-risupridonijeliozračjupočetkanovihdana,nesamohotelaCroatianegoirazorenogmuzaleđa.Povrat-komuvečernjimsatimasudionicisustručnudjelat-nostpopredviđenomprogramunastaviliuDubrov-niku14.i15.listopada1994.godine.

OdržaniskuppratitiskaniZbornik radova Veteri-narski dani ‘94.,Dubrovnik,13.–14.listopada1994.,ISBN953-96019-7-5,unakladiod500primjeraka.


29 ugrozili ratom. To je 19,25 odnosno 39,61 posto površine Republike Hrvatske ili 19,66 i 40,36 posto svih poljoprivrednih površina Republike Hrvatske. Na tom je području 1990. bilo 8,64 i 37,04 posto svega pučanstva, 8,28 i 35,92 posto svih domaćinstava te 12,46 i 37,56 posto svih poljoprivrednih gospodar-stava. S gledišta promišljanja posljedica rata na selu i poljoprivredi valja zabilježiti i ove podatke: na ozna-čenom je području 1990. zabilježeno 26,04 i 42,36 posto konja, 16,49 i 33,84 posto goveda, 46,40 i 33,50 posto ovaca, 13,71 i 41,90 posto svinja te 14,17 i 36,91 posto peradi od ukupnog broja u Republici...

...Iako rat još nije okončan, u tijeku je obnova. Obnova kao posljedica rata... Izlaganjeministrapo-ljoprivrede i šumarstva RH dr. sc. Ivana MajdakaGlobalna gospodarska politika Republike Hrvatske i osnovne smjernice razvoja poljodjelske proizvodnje u poslijeratnom razdobljuucijelostijeodrediloradnutemuskupa,nouuvoduseukazaloinanedaćetogvremena....uništene su ili okupirane velike površine najplodnije slavonske ravnice zajedno s prošlogodiš-njom ljetinom. Razoreni su mnogi stočarski objekti s vrlo vrijednim genetskim potencijalom stoke. Izvan kontrole vlasti Republike Hrvatske iznenada se našlo oko 400.000 hektara obradivih površina. Okupirano je 120.000 seoskih gospodarstava, a uništena su i spaljena mnoga sela čiji se žitelji najvećim dijelom još i danas nalaze u izbjeglištvu. Iako je to već više puta objavljivano, ali nije suvišno da još jedanput i ovom prilikom spomenemo da je prema našim pro-cjenama uništeno ili otuđeno oko 120.000 goveda, oko 145.000 svinja, od toga 65.000 rasplodnih svi-nja, 14.000 konja i oko 2,5 milijuna peradi. Ne treba smetnuti s uma činjenicu da je među više od brojnih 700.000 prognanika i izbjeglica bilo najviše upravo seljaka i njihovih obitelji, s ugrožavanjem kompletnih sela i njihovih žitelja ugrožene su zaokružene životne i radne cjeline. U prehrambenoj industriji uništeno je gotovo 40 posto proizvodno - prehrambenih, skla-dišnih i distributivnih kapaciteta...

Nazočnostoko400veterinaraizcijeleHrvatske,iz 12općinskih inspekcija,56veterinarskih stanica,Hrvatskevojskei45drugihorganizacijapokazaloje,unatoč ratnimzbivanjima, potrebu redovitosti odr-žavanjaskupakaovažnogmjestaizmjeneiusmjera-vanjastručneveterinarskemisli.

Zbornik radovaVeterinarski dani ‘92.,Hrvatsko veterinarstvo u poslijeratnom razdoblju,Pula, 12–14.studenoga1992.,ISBN953-96019-2-4,tiskanje1993.godineunakladiod800primjeraka.

Veterinarski dani ‘93.održanisuod11.do13.stu-denoga1993.godineuOpatiji,uGrandhoteluAdria-tic, u organizaciji Hrvatske veterinarske komore,

5



Danas jeodržavanjeVeterinarskih dana ustalje-no. Posljednji u nizu znanstveno-stručni skup podnazivomVeterinarski dani 2018.održan jeuOpatijiod15.do18.listopada2018.godine.Skupsuorga-niziraliHrvatskaveterinarskakomora,Veterinarskifakultet u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut,podpokroviteljstvompredsjedniceRepublikeHrvat-ske,Ministarstvapoljoprivrede,Ministarstvaznano-stiiobrazovanjatePrimorsko-goranskežupanije.

Hrvatski veterinarski vjesnik, glasilo Hrvatske veterinarske komore

PrvibrojHrvatskoga veterinarskog vjesnika(UDK619,ISSN1330-2124),glasilaHrvatskeveterinarskekomore,kaovišebroj1–6otisnutje17.srpnja1993.godine. Predstavljanje javnosti novoga časopisa sKodeksomveterinarskeetikeupriličenoje17.rujnauprostorijamaHrvatskeveterinarskekomore.Otomje događaju izvijestio Hrvatski radio i dnevni tisak(Vjesnik, 18. rujna 1993.): ...Hrvatska veterinarska komora pokrenula je novi časopis, Hrvatski veteri-narski vjesnik...Hrvatskim veterinarskim vjesnikom žele se riješiti svi problemi veterinarskog djelovanja, želi se zahvatiti problematika gospodarstva, škol-stva, zakonodavstva i sveobuhvatnog postojanja veterinarstva,istaknutojenapredstavljanju.Hrvat-ski veterinarski vjesnik izlazit ćeunakladiod 1500primjeraka...(Večernjilist,23.rujna1993.):...U Za-grebu je prošlog četvrtka (...) pod sponzorstvom PIK-a Vrbovec svečano promoviran Hrvatski veteri-narski vjesnik, glasilo veterinarske struke Hrvatske.Kako je istaknuo Aldo Kursar, predsjednik Veteri-narskekomore,ovo je značajan korak za razmjenu stručne veterinarske misli i prakse...

Vrijemekadauslijedu istovjetnosti inesporazu-madvajuveterinarskihudruženja,uželjiostvarenjadruštvenevažnosti,1993.godine,nakonprvogbrojaHrvatskog veterinarskog vjesnika, glasila Hrvatskeveterinarskekomore, iztiska izlazi iprvibrojčaso-pisaistogimenauizdanjuHrvatskogaveterinarskogdruštva,bezsumnjedanasjediopovijestiveterinar-stvauHrvatskoj.GlasiloHrvatskogaveterinarskogdruštvaprestalojeizlaziti2008.godine.

Redovitoodprvogadana17.srpnja1993.godineizlazi Hrvatski veterinarski vjesnik izdavača Hrvat-skeveterinarskekomore,u šestdvobrojagodišnjedo 2011. godine, odnosno u četiri dvobroja sve dodanas. Ukupno je objavljeno 26 godišta, u nakladipojedinačnihbrojeva,ovisnoogodištu,odpočetnih1500primjeraka, u nizupovećanih vrijednosti (npr.1998.–1900;2000.–2200;2007.–3000;2010.–3000),do26.godišta2018.godineukojemujebr.7–8otisnutu2580primjeraka.Od2013.godine,

odnosno od broja 21-1/2, impresum kao izdavačenavodiHrvatskuveterinarskukomoruiVeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu.

Glavni urednik časopisa do lipnja 18. godišta(2010.godine)biojedr.sc.MirkoBurić,anakontogadr.sc.IvanKrižek.Osimglavnogurednikatiskovinuod 2013., broj 21/1-2 uređuju urednici prof. dr. sc.Petar Džaja i dr. sc. Ivan Križek, a od broja 21/7-8pridružujeimseizv.prof.dr.sc.KrešimirSeverin.

Kao prilog godištu časopisa, okvirom izdanjaKnjižnica Hrvatskog veterinarskog vjesnika; Hrvat-ska veterinarska povjesnica tiskane su tri knjige,svakaunakladi od3000primjeraka.Godine 1997.objavljena je knjigaBiti veterinar; sjećanja na život i rad pripadnika jednoga od četiriju naraštaja vete-rinara u obitelji Benčević iz Slavonskog Broda (1915. – 2005.), autoraprof.dr.sc.KrsteBenčevića(ISBN978-953-98673-8-4). Zatim 2008. godine slije-di druga Povijest mesarskog obrta i nadzora nad klanjem stoke, prodajom i preradom mesa u gra-du Osijeku,koju jenapisaodr.sc.ĐuroRapić(ISBN978-953-98673-9-1).Posljednjaknjigatogaizdanja,Veterinarsko zdravstvo na području grada Osijeka ti-jekom XIX. stoljeća(ISBN978-953-7696-06-9),au-toradr.sc.MirkaBurića,objavljenaje2009.godine.

Literatura• BURIĆ, M. (1994): 1990. - 1994. Vrijeme novog

društvenogudruživanjahrvatskihveterinara;100godina društvenog udruživanja hrvatskih veteri-nara1894.-1994.,Zagreb.(131-175).

• Hrvatski veterinarski vjesnik, HVK; godišta:1/1993.,2/1994.,3/1995.,Zagreb.

• MAJDAK, I. (1993):GlobalnagospodarskapolitikaRepublike Hrvatske i osnovne smjernice razvojapoljodjelske proizvodnje u poslijeratnom razdo-blju.Veterinarskidani‘92;Hrvatskoveterinarstvouposlijeratnomrazdoblju(Pula,12.-14.studenog1992.)zbornikradova.Zagreb.(9-14).

• TADIĆ,M.,S. JUZBAŠIĆ (1993):Zadaćeveterinar-stva u obnovi Hrvatske. Veterinarski dani ‘92;Hrvatskoveterinarstvouposlijeratnomrazdoblju(Pula,12.-14.studenog1992.).Zbornikradova.Zagreb.1993.(15-19).

dr. sc. Mirko Burić,dr. med. vet.

6


Back tu Future oglas A4 - HR.indd 1 1/23/2019 9:01:47 AM

7


Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa viru-sa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske, Narodne novine br. 111/2018, od 12. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podri-jetla, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o državnom inspektoratu, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama Zakona o hrani, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama Zakona o higi-jeni hrane i mikrobiološkim kriteri-jima za hranu, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmi-ma, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Zakon o uzgoju domaćih životinja, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Naredba o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, Narodne novine br. 115/2018, od 20. prosinca 2018.

Pravilnik o načinu i programu stjecanja potrebnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane, Narodne novine br. 116/2018, od 21. prosinca 2018.

Naredba o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2019. godini, Narodne novine br. 5/2019, od 16. siječnja 2019.

Pravilnik o izmjenama i dopu-nama Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti, Narodne novine br. 9/2019, od 25. siječnja 2019.

Pripremio: dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.

POPIS OBJAVLJENIH PROPISA od 5. 12. 2018. do 25. 1. 2019.

NOVI ČLANOVI HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE


AFranAdamić,dr.med.vet.

BSonjaBabić,dr.med.vet.

KMislavKobetić,dr.med.vet.

MRobertMarkanović,dr.med.vet.

KlaraMarić,dr.med.vet.NivesMašala,dr.med.vet.KarlaMilošević,dr.med.vet.BarbaraMioš,dr.med.vet.

OPetraOršošKumerički,dr.med.vet.

SIvanaSabolek,dr.med.vet.

ŠJurajŠavorić,dr.med.vet.MarinaŠpehar,dr.med.vet.

ZIvaZečević,dr.med.vet.

Pripremila:Alka Sasunić, bacc. oec.

Back tu Future oglas A4 - HR.indd 1 1/23/2019 9:01:47 AM

8


Noć muzeja 2019.na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

„Izvedite ljubimca u muzej!“

Zbirka koštanih preparatima cijelih životinja na prvome katu Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju


Zbirka Zavoda za veterinarsku patologiju

UsklopumanifestacijeNoćmuzeja2019.go-dinestemomMuzeji – inovacije i digitalna budućnost na Veterinarskome fakultetuSveučilištauZagrebuposjetiteljima jebioomogućenobilazakiupoznavanjezanimljivedigitali-ziraneinedigitaliziranemuzejskegrađenaZavoduzaanatomiju,histologijuiembriologiju,Zavoduzauzgojživotinja i stočarskuproizvodnju,Zavoduzaveteri-narskupatologiju,Zavoduzasudskoiupravnovete-rinarstvoteZavoduzaveterinarskubiologiju.

Zavod za anatomiju, histologiju i embriologijuovejegodinezaposjetiteljeotvoriogotovocijeluzgradu,izloživšizbirkukosturadomaćihidivljihkralježnjaka(Anatomskimuzej)kojaprikazujeraznolikostkošta-nog sustava kralježnjaka. Raznolikost građe košta-nogsustavaživotinjatemeljjerazlikaunačinuživotapojedinihvrsta.Zbirkaslužistudentimaveterinarskemedicineusvladavanjugradivavezanogzakoštanisustav.UknjižniciZavodazaanatomiju,histologijuiembriologijuprikazanajebrojnastručnaliteraturaizmorfologiježivotinjaičovjekakojasetučuvaikoristiodosnutkazavoda.Kaoinovaciju,aliiprimjerdigita-lizacijeuprostoruknjižnice,djelatniciZavodapripre-mili su računalanakojimasuprezentirali3Datlasprivjesnogkosturakonja izrađennafakultetu.Takosu posjetiteljima omogućili da sami nauče nešto okostima konja uz pomoćdigitalnog atlasa, tiskanihatlasaikoštanihpreparata.

NadrugomkatuZavodaotvorena je i zbirkahi-stoloških slika koja sadržavaokoosamdesetuljnihplatnakojejeizradiopreparatorSilvioTrapanspri-kazimamikroskopskestruktureraznihtkivaiorgana.Taseuljnaplatnaidanaskoristeunastaviizhistolo-gijeprilikomtumačenjaosnovamikroskopskegrađe.Posjetiteljimajeuzpomoćvrijednihdemonstratoraomogućenoda,uzprikaznauljnomplatnu,organeistražepomoćumikroskopairačunala.Posjetzbirciposjetiteljisuzavršilipovratkomuprošlostnaizlož-binekolikogeneracijasvjetlosnihmikroskopatepo-pratneopremezapripremuhistološkihpreparata.

OsimvrijednihzbirkizavodazaNoćmuzejaotvo-rena je i Anatomska učionica koja je trenutačno uposljednjojfaziobnove.Nazidovimaseizrađujuana-

tomskeilustracijekojesuodabralistudentiisamiihslikaju.Tećeilustracijeslužitikaopomoćpriučenjuitumačenjuodređenihnastavnihcjelina.Posjetitelji-masuvrijednistudentiprikazalikakoseuzpomoćdigitaliziranih anatomskih slika izrađuju velike ilu-stracijenazidu.

Zavod za veterinarsku patologiju posjetiteljimajeotvorio svojumuzejsku zbirkukoja sesastoji odoko3000preparatapatološkipromijenjenihorganarazličitihživotinjskihvrsta,humanihorgana,konkre-menata, stranih tijela i nakaza. Zanimljivostmuze-jasuibolestiživotinjakojesudanasiskorijenjeneuHrvatskoj,poputsakagije, tuberkulozeteslinavke išapa.Muzejseposvojembogatstvueksponatasi-

9


gurnomožesvrstatiu rednajvećihpatološko-ana-tomskihzbirkiuEuropi,nesamopobrojunegoipozastupljenosti mnogih rijetkih slučajeva patologijedomaćihživotinja,poputurođenihdeformacija (na-kaza).Najstarijiizložakpatološkihpromjenapotječeiz 1923.godine.Natakoobilnompatoanatomskomi histološkommaterijalu postupno su se obučava-li stručnjaci, veterinarski patolozi, koji su stvorili

osnovunesamopatološkeanatomijeihistologijenaVeterinarskom fakultetu u Zagrebu nego i osnovuzaposlijeosnovanefakulteteuSarajevu,Ljubljani iBeogradu.OsnivačmuzejaiprvipredstojnikZavodazaveterinarskupatologijubiojeprof.dr.sc.LjudevitJurak.

Zavod za veterinarsku biologiju odao je počastprof.dr.sc.IviHorvatuprikazavšimalendionjegovaradanaVeterinarskomfakultetuod1947.do1963.godine.Prikazradazajedničkimsusnagamapripre-milidjelatniciVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebu, Botaničkog zavoda Prirodoslovno-mate-matičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Grad-skogmuzejauČazmi.Prof.dr.sc. IvoHorvatbioje


Zbirke veterinarskih instrumenata, zbirka potkova i druga vrijedna arhivska građa u Zavodu za sudsko i upravno

veterinarstvo

redovitiprofesorbotanikenaVeterinarskomfakul-tetu Sveučilišta u Zagrebu. Pionir je fitocenološkihistraživanjananačelimaBraun-Blanquetoveškole ijedan je od vodećih geobotaničara svojega doba uEuropi. Tijekommanifestacije posjetiteljima su biledostupnekartebiljnihzajednicaHrvatskekojesuna-staleod1948.do1951. iod 1951.do 1954.godine;dio zbirke sjemenja biljnih zajednica, primjeri origi-nalnih i digitaliziranih herbarija (Virtualni herbarij –Herbarium Croaticum,PMFSveučilišteuZagrebu)teoriginalniseparatiradova.

U zbirciZavoda za sudsko i upravno veterinar-stvo nalaze se stari instrumenti pomoću kojih sunaši stariji kolege dijagnosticirali ili liječili različitebolestiživotinja.Osimtogatusuinajstarijediplomenašihkuršmida,medicinara–veterinara.Trebaspo-menutiivrijedneknjigekojeposebnupozornostza-služujuzbogsvojestarostikaoiprveozbiljneknjigepisanenahrvatskomjezikuautoranašihkolega.Uzsvenavedenouzbircisenalaze inajstarijizakonskipropisivezanizaveterinarskudjelatnost.

Zavod za uzgoj životinja i stočarsku proizvodnjuizložiojemodelegoveda,konja,svinja,ovacaikozaizrađenih od gipsa i bronce. Dio modela izradio jepoznatihrvatskikiparRobertFrangešMihanović.Tusuimodelikokoši,gusaka,pataka,pura,golubovaizečeva izrađeni tehnikomprepariranja ipunjenja tekolekcijaperjaikrzna,odnosnovuneovaca.Takođersuizložilidigitaliziraneslikeživotinjanastaleupret-hodnomtisućljeću.

Ustudentskim prostorijamanašivrijednistuden-ti veterinarske medicine prikazali su rad svih stu-dentskihudrugaVeterinarskogafakultetaprikazomdigitalnihzapisaodosnutkaudrugadodanas.

Posebno nas veseli da smo i ove godine vratanašeg fakulteta otvorili posjetiteljima s njihovimkućnimljubimcima,takodasuvečernjušetnjuslju-bimcemmoglispojitisugodnimdruženjemnaVete-rinarskomfakultetu.

S ponosommožemo ustvrditi da je za vrijememanifestacije Veterinarski fakultet posjetilo oko650evidentiranihposjetiteljakojinisukrilisvojeza-dovoljstvoviđenimtesunajavilisvojponovnidola-zakisljedećegodine.

Na kraju, željami je uime koordinatora izložbe,zahvaliti svim vrijednim sudionicima manifestacijeNoćimuzejaVeterinarskogfakultetabezkojihprika-zanihzbirkinebinibiloilibibilezaboravljene.

Autor fotografija: Alen Bregeš, dr. med. vet.

doc. dr. sc. Ana Shek Vugrovečki

Zavod za veterinarsku biologiju

10


Upetak22.veljačeodržana je Izbornasjed-nica Fakultetskoga vijeća Veterinarskogafakulteta na kojoj je biran dekan zaman-datno razdoblje ak. god. 2019./2020.,2020./2021. i 2021./2022. Članovi Vijeća još jed-nomsuukazalipovjerenjetrenutačnomdekanuprof.dr.sc.NenaduTurkukoji jepodrugiput izabranzadekana,sa107glasovaza,35glasovaprotivi16ne-važećihglasačkihlistića.

Prof. dr. sc. Nenad Turk u sljedeće mandatnorazdobljeućićesDekanskimkolegijemudjelomicenovomsastavu.Dosadašnjimprodekanima,prof.dr.sc.LjubiBarbiću,prodekanuzakadrovskeresurse,organizacijuiupravljanje,izv.prof.dr.sc.DeanuKo-njeviću,prodekanuzaznanost,poslijediplomskestu-dije icjeloživotnoučenje,prof.dr.sc.JurjuGrizelju,prodekanuzameđunarodnusuradnjuistudijnaen-gleskomjezikuidoc.dr.sc.DanijeliHorvatekTomić,prodekanicizakontrolukvalitetepridružitćeseizv.prof.dr.sc.AndreaGudanKuriljkaoprodekanicazaintegrirani studij i studente i izv. prof. dr. sc. IvanaTlakGajgerkaoprodekanicazafinancijskoposlova-njeiinvesticije.

Izboromprof.dr.sc.NenadaTurkazadekanazanovomandatnorazdoblječlanoviVijećaodalisupri-znanjeuspješnomraduiiznimnimrezultatimaupro-teklomrazdobljukaoipoliticistabilnostiikontinuite-tazavrijemekojejeprednama.Obrativšisečlanovi-maFakultetskogvijećaizahvalivšiimnapovjerenju,dekan je istaknuoglavne ciljevenjegovaprogramaza sljedeće mandatno razdoblje: U posljednjih ne-koliko godina živimo u doba neprestanih i sve bržih promjena, poticanih uglavnom snažnim razvojem tehnologije, pri čemu eksponencijalna priroda tog procesa otežava preciznije predviđanje budućnosti u gotovo svim područjima ljudskoga djelovanja. U takvom nestabilnom okruženju nužno je promicati presudnu ulogu koju obrazovanje i kreativnost ima-ju u razvoju društva, gospodarstva i civilizacijskog okvira jednog naroda. U tom je kontekstu vidljivo i da je zadatak uprave Fakulteta, a posebice dekana kao najodgovornije osobe, iznimno zahtjevan. Pritom je presudno i najvažnije isticati se kvalitetom studij-skog programa i kvalitetom istraživačkih projekata,

kao i dosljednim promicanjem akademskih vrijedno-sti u koje se ubrajaju poštenje, pravednost, pošto-vanje, povjerenje, odgovornost i jednake mogućnosti za sve. Kao što sam već istaknuo prilikom stupanja u prvi mandat čelništva Fakulteta, usuđujem se istaknuti trovrsnu misiju dekana: vodstvo i organi-zacijska struktura moraju biti usmjereni prema po-stizanju uspjeha u obrazovanju, izvrsnosti u istraži-vanju te nositi obvezu i povlasticu služenja zajednici u smislu osiguranja preduvjeta za provođenje svega spomenutoga. Tu prije svega mislim i na osiguranje financijskog okvira i njegovu stabilnost, sposobnost vođenja i motiviranja svih djelatnika, kao i upravljanje i organiziranje svih segmenata djelovanja ustanove. Dekan prije svega treba uvažavati postavljene stra-teške ciljeve fakulteta, ali treba znati i kako od dobre ideje doći do održivog rezultata. Važno je i da poštuje tradicionalne akademske vrijednosti, ali i da je spo-soban odgovoriti na suvremene izazove koji se pred njega stavljaju na nacionalnoj, ali i međunarodnoj ra-zini. Uspjeh koji se pritom postiže jedan je od ključnih kriterija za ocjenu učinka dekana.

Ured dekana

Željana Klječanin Franić, prof.

Dekan prof. dr. sc. Nenad Turk

Na Veterinarskom fakultetu izabran dekan za mandatno razdoblje ak. god. 2019./2020.,

2020./2021. i 2021./2022.


11


ma nematodamaAncylostoma spp. iDioctophyme renaleteugovedasasupkliničkominvazijomvelikimmetiljem(Fasciola hepatica).Istraženjeučinaksup-kliničkih oblika bolesti na biokemijske biljege u krviposebiceproteineakutnefaze.Upasasasupklinič-kom invazijomcrijevnogparazitaAncylostomaspp.utvrđen je značajan porast C-reaktivnog proteina,haptoglobinainezasićenogkapacitetavezanjaželjezateznačajanpadkoncentraciježeljeza,IGF-1ialbumi-na.NematodaDioctophyme renale jestvelikiparazitkojinajčešćenastanjujedesnibubregteuzrokujejakooštećenje bubrežnog parenhima. Prof. Schmidt pri-kazalajeučinaknefrektomijekojajeučinjenaupasa

invadiranih s Dioctophyme renale naproteineakutnefaze–serumskiamiloid A, CRP i haptoglobin. U ži-votinja sa supkliničkim parazitskiminvazijamabezvidljivihkliničkihzna-kovautvrđenjeodgovorakutnefazeštopridonosiboljojdijagnosticisup-kliničkihparazitskihbolestiuveteri-narskojpraksi.

Predavanje je izazvalovelikuza-interesiranostnašihkolegaskojimaje prof. Scmidt tijekom raspravepodijelila svoja iskustva iz prakse iznanstvenograda.

izv. prof. dr. sc. Romana Turk

NaVeterinarskomfakultetuSveučilištauza-grebuučetvrtak28.veljačeu12satiodrža-no jepredavanjeprofesoriceElizabethMSSchmidt pod naslovom „Acute phase res-ponse in subclinical diseases of domestic animals“.

Dr. ElizabethMoreira dosSantosSchmit profe-sorica jeparazitologije iveterinarskekliničkepato-logije na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta SaoPauloStateUniversity (UNESP, kampusBotucatu),Brazil.Studijveterinarskemedicinezavršilaje1997.godine na Veterinarskom fakultetu, University ofParaná State (UFPR, kampus Curitiba), Brazil. Ma-gistrirala je2000.godineupodručjuveterinarskihznanostina istomfakultetuuBrazilu,adoktorirala2007.godineizveterinarskepatologijenaVeterinar-skomfakultetu,SaoPauloStateUniversity(UNESP,kampusJaboticabal),Brazil.Bilajestipendisticapro-jektaFP7Nematode Health System,MarieCurietije-komkojegajegodinudanaboravilanaSveučilištuuGlasgowu,UjedinjenoKraljevstvo.Prof.Schmidtta-kođer jebilaposlijedoktarandicaSveučilištauMur-ciji,Španjolska.Područjeznanstvenoginteresaprof.Schmidt jest klinička patologija domaćih životinja,kaoidivljihiegzotičnihživotinja.

Tijekom predavanja prof. Schmidt je prikazalanedavna istraživanjaprovedenauBraziluupasasasupklinčkimoblicimaparazitskihbolestiuzrokovani-

Predavanje prof. Elizabeth Moreira dos Santos Schmidt „Acute phase response in subclinical

parasitic diseases of domestic animals”


Prof. Elizabeth Moreira dos Santos Schmidt

Sudionici predavanja

12


Doktori veterinarske medicine

Diplomirali na Integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju veterinarske medicine od 1. prosinca 2018. do 28. veljače 2019. godine

Ime i prezime Datum diplomiranja Naziv teme diplomskog rada

AntoniaBolšec 11.12.2018 Patofiziologijaendokrinihbolestipasaimačaka:sličnostiirazličitostisendokrinimbolestimauljudi

AnamarijaFoglar 14.12.2018 Povezanostnenormalnogponašanjaidobrobitipasaimačakakućnihljubimaca

AnetaPiplica 17.12.2018 Retrospektivnaanalizabiopsiranihuzorakaželudcaicrijevapasa

PetraOršošKumerički 19.12.2018 Utjecajhranidbenarasplodnusposobnostbikova

MagdalenaŠkaro 20.12.2018 Utjecajdodatkabakterijskihkulturauhranjivisupstratnamikroflorularvicrnevojničkemuhe

SonjaVukelić 20.12.2018 Kirurškoliječenjeperiodontitisapasa

AnaVarjačić 21.12.2018 Laboratorijskadijagnostikaporemećajahemostaze

NinaVukušić 11.1.2019 Karakterizacijabakteriocinaenterokokaizoliranihizhraneživotinjskogpodrijetla

HelenaHajdin 24.1.2019 Korištenjeketogenedijetekodonkološkihpacijenataumalojpraksi

MiroslavVlašić 5.2.2019 Morfološkeosobitostiprobavnogsustavaupticasosvrtomnamogućebolesti

IvanaJosić 8.2.2019 Kvalitetamesnihpripravakaodjanjećegmesa

PaulaUglešić 8.2.2019 Neurofiziologijaboliukirurškihpacijenata

MagdalenaKolenc 26.2.2019 UčestalostiupalasluznicevanjskogzvukovodauslobodnoživućihmačakanapodručjugradaZagrebaiokolice

Referada za integrirani preddiplomski i diplomski studij, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sanja Vindiš

DIPLOMIRALI - MAGISTRIRALI - DOKTORIRALI NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU


13


Seminar jepružiomogućnostdoktorimaveteri-narskemedicinedanajednommjestučujunajaktu-alnijemogućnostikojupružadanašnjaveterinarskadijagnostika,sobiljemkorisnihpodatakazasvakod-nevnupraksu,anačinnakojijeLABOKLINorganizi-ranuHrvatskojsvakomkolegi,izbilokojegdijelaHr-

vatske,omogućujejedna-kurazinuibrzinudijagno-stikekakvuimajunajboljeklinike u Zürichu, Berlinu,Londonuilidrugimeurop-skimmetropolama.Sudi-onici su seminar ocijeniliocjenom4,42.

dr. sc. Davorin Lukman, dr. med. vet.

LABOKLIN

Hrvatska&Slovenija

Najveća tvrtka u Europi za veterinar-sku kliničku laboratorijsku dijagno-stiku, LABOKLIN iz Njemačke, 23.veljače 2019. u hotelu Internationalodržala je edukacijski skuppodnazivom„Kli-ničkalaboratorijskadijagnostikausvakodnev-nojpraksi“.

Predavači subiliDr.RuthKlein, voditeljicaOdjela za kliničku patologiju u laboratoriju uBadKissingenu,središnjem inajvećem labo-ratorijuLABOKLINAodosamuEuropi,s450zaposlenih.Obradila je teme„Najčešćeendo-krinopatijeupasa imačaka–nekiaspektidi-jagnostike iterapije“ i„Imunološkiporemećaji–dijagnostikaimunološkihbolesti“.

Drugi predavač bio je dr. sc. DavorinLukman,dr.med.vet.,predstavnikLABOKLI-NAzaHrvatskuiSloveniju,striteme:„Preanalitika“,„Gerijatrijskipacijent–objektivnadijagnostika inaj-češćegreškeupraksi“i„BRAFMUTACIJA–najnovijametoda dijagnostike karcinoma prijelaznog epitelamokraćnog mjehura, mokraćne cijevi i prostate upasa“.

LABOKLIN AKADEMIE „Klinička laboratorijska dijagnostika u svakodnevnoj praksi“

Zagreb, 23. veljače 2019.

Dr. sc. Davorin Lukman, dr. med. vet. i sudionici skupa

Dr. Ruth Klein i dr. sc. Davorin Lukman, dr. med. vet.

14


Od10. do 14. lipnja 2018. godine održan je25.svjetskikongresozdravljusvinjaIPVS(International Pig Veterinary Society).Kon-gresjeorganiziralomeđunarodnoudruže-njeveterinaraIPVS,sciljempovezivanjaveterinarakoji se bave problematikom svinjogojske proizvod-nje. Prvi kongres IPVS održan je 1967. u Cambrid-geu, UK, i na njemu je sudjelovalo 500 sudionika.Posljednji,25.poredukongresodržanjeukineskomChongqingu.

Neki od naših starijih kolegamogli bi se prisjetitinekihprošlihboljihvremenaukojimasuihrvatskove-terinarstvoisvinjogojstvoimalisvjetskiugled.TakojepetiIPVSkongresorganiziran1978.godineuZagrebu,uzpredsjedanjeprofesoraOskaraBoehmasaljubljan-skogVeterinarskogfakulteta,teuzvelikoorganizacij-skozalaganjeprofesoraMarijanaSvibenaiMiroslavaHeraka,sazagrebačkogaVeterinarskogfakulteta.

Kongresjeovegodineokupiooko5000delegatakojisuprisustvovalizanimljivimpredavanjimairadi-onicamaodržanimuChongqingYuelaiInternationalConvention Centre, impozantnoj građevini koja navišeod12500kvadrataiu47konferencijskihsalamožeugostiti20000ljudi.

Kongres je okupio delegate iz cijeloga svijeta, apredstavnikizHrvatskebiojeDraženHižmanizBe-ljeAgro-veta.Programkongresabiojepodijeljenusekcije:Zdravljestadaiekonomika,Virusnebolesti,Veterinarsko javno zdravstvo, Bakterijske bolesti,Hranidba, Imunologija ivakcinologijateReprodukci-

ja.Prijepočetkasvakesekcije,kaoinapočetkusva-kogaodtridanakongresa,glavnigovornik(Keynote speaker),održaobipredavanjesnajnovijimspozna-jamaizpojedinegranesvinjogojstva.

Drugoga dana, na kraju radnoga dijela, u kon-gresnom je centru organizirana svečana večera, usvečanojhaliod5000kvadrata(osamnogometnihigrališta). Prisustvovali smo izvedbi tradicionalnihplesovaipjesamatogdijelaKine.

Mogućejedaseivipitate,kaoštoseiautortek-staprijeputapitao,gdjejetoChongqing?Nikadčulizatajgrad?EpatojegradićusredišnjojKini,naoba-lamaYangtzea,prostiresena82400kvadratnihki-lometara(skorodvostrukovišeodpovršineHrvat-ske)iunjemuživi33milijunaljudi.

25. svjetski kongres o zdravlju svinja IPVSChongqing, Kina, 10. – 14. lipnja 2018.

ZNANSTVENI I STRUČ NI SKUPOVI

Panorama Chongqinga

Chongqing Yuelai International Convention Centre

15


višeljudi–biotoTrgnebeskogmiraiZabranjenigradkojesmoposjetiliuPekingu,biotoulazukompleksVelikoga(Kineskog)zida,biotosamonajobičnijiulazu metro. Također, pripremite se na kulturološkerazlike – od prezačinjene hrane i nama nepoznatihvrsta začina do običaja vrlo glasnog pročišćivanjanosa i grla bez obzira namjesto i vrijeme.No njihjemilijardu i pol, a nas četirimilijuna, pa tko kažedasmomiupravu…Također,novcemijenjajtesamo

uhoteluinabankomatima,iobveznočuvajte potvrde, jer prije ili poslijenekinadobudnipolicajacpitatćevaszanjih.Aakosteovisnikomodernimnačinima komunikacije, upamtite –WhatsApp,Viber,FacebookuKininefunkcionirajuosimakonematedobarVPN program. Također, nijedna Go-ogleusluganeradi–nimape,nimail,nipretraživač.

Dražen Hižman, dr. med. vet. Belje agro-vet d.o.o.

Putovanjedonjegaavanturajezasebe–podra-zumijeva let izBeogradaprekoPragadoPekingautrajanjuod14sati,teletizPekingautrajanjuodče-tirisata.Slijećeteugolemgradnalipanjskih33oCi90%vlage,tenamjestogdjekišapljuštibarempetputadnevno.

AkoputujeteuKinu,morateseoboružatistrplje-njem.Kontroliratćevamdokumenteipretresativasiprtljagunaulaskuusvakopodručjegdjeimamalo

ZNANSTVENI I STRUČ NI SKUPOVI

Nudimoposaozadvojedoktoraveterinarskemedicine(m/ž)spoloženimdržavnimstručnimispitom.Životopismožeteposlatinae-mail:[email protected],azasvedodatne infor-macijenazovitena098256423.

ZaraduveterinarskojambulantizakućneljubimceuOsijekutražimodoktoraveterinarskemedicine(m/ž)sradnimiskustvomilibezradnogiskustva.Životopisposlatinae-mail:[email protected]:031204747.

Tražimodoktoraveterinarskemedicine(m/ž)zaraduambulantizamaleivelikeživotinjeuVeterinarskojstaniciĐak-ovod.o.o.Prednostjepoloženstručniidržavniispit.Životopismožeteposlatinae-mail:[email protected],azasvedodatneinformacijenazovitena098252160.

VeterinarskaambulantaKaraulad.o.o.nudiposaodoktoruveterinarskemedicine (M/Ž).Prednost imajuosobespoloženimdržavnimispitom.Zasveinformacijenazovitena0913331081.

Povoljnoprodajempokretnistolzaobaranjegoveda(korekcijapapakaidrugizahvati)markeRosensteiner.Sveinfor-macijenamob.0915432103.

PetNetworkInternationald.o.o.jetržišnilideruspecijaliziranojprodajihraneiopremezakućneljubimceuHrvatskojiregiji,diouspješnemeđunarodnePetNetworkgrupe.Višeinformacijaonamapogledajtenawww.pet-centar.hr.Uslijedstalnograstaiširenja,našetimoveuSplitu,RijeciiOsijekuželimoupotpunitimotiviranimosobamanapoziciji:VETERINAR,dr.med.vet(m/ž).Opisposla:raduveterinarskojljekarni,brigaonabavcirobezaljekarnu,savjetovanjekupaca,brigaomalimživotinjamauskloputrgovine.Uvjeti:važećalicenca,dobropoznavanjemedicinskehraneinje-zinihfunkcijateasortimanalijekovaipomoćnihlijekovitihsredstavazakućneljubimce,poznavanjeradanaračunalu,znanjeengleskogjezika,položendržavniispitjeprednost,iskustvoradasmalimživotinjamajeprednost.Ukolikostespremninanoveizazoveprijavupošaljitenae-mailadresu:[email protected]

BESPLATNI OGLASI

Sudionici skupa iz Hrvatske i Srbije


16


stu pojava pandemija zaslužnih za propast čitavihcarstava, teškevojneporaze ivelikemigracijesta-novništva. Broj oboljelih i podleglih žrtava izraženu stotinamamilijuna.Autor je uovoj knjizi obradiopovijestdijagnostike,liječenjaisuzbijanjanavedenihbolesti cijepljenjem i javnozdravstvenim mjerama,aliiiskoračioizstruketeopisaoutjecajtihepidemijanapolitiku,gospodarstvo,kulturuiumjetnost.Timejepridobioširečitateljstvo–odhumanemedicinedopovijestiisociologije.Dotaknuoseisudbinamnogihpoznatihličnosti,posebiceslikaraipjesnikaoboljelihodtuberkuloze,kojisuumiralimladiičijejestvara-laštvoobilježenobolešću.

Nakončitanjasvatkoćeshvatitidaživimoupri-vilegiranomtrenutku jerdanaspostojedjelotvornacjepivaprotivvećine,uovojknjizi,opisanihzaraznihbolesti.

doc. dr. sc. Vlasta Herak -Perkovićurednica knjige

Promocija nove knjige akademika Željka CvetnićaBOLESTI KOJE SU MIJENJALE SVIJET

KadamekolegaCvetnićzamoliodabudemured-nicaiovenjegoveknjigetemiobjasniodaželiopisatiutjecaj najvažnijih zaraznih bolesti na povijest ljud-skogaroda,prvomijepalanapametizjavamojegadragogprofesoraHrvojaGomerčića:Znadete, kole-gice, kada vas počne zanimati povijest, znači da ste ostarjeli.

Šalu na stranu, bila sam znatiželjna, ali i svje-sna činjenice da je povijesnomedicinska literaturaiznimno opsežna. No tada su počeli pristizati au-torovi tekstovi, o velikim boginjama, španjolskojgripi,malariji,kugi,pjegavomtifusu,povratnojiro-vovskojgroznici, tuberkulozi, lepri,sifilisu i,napo-sljetku,koleri.Jedanaestodabranih.Gustonapisantekst, potkrijepljen sa stotinjak slikovnih prikaza,zaintrigiraomesvojominterdisciplinarnošću.Osimtogasve tebolesti (izuzevvelikihboginja) idanassuaktualne!

AkademikŽeljkoCvetnićuovom jedijelugrađupodastro na drugačiji način, sabrao povijest i sa-dašnjost, povezao globalno i prisutno u Hrvatskoj,istaknuo međuodnos čovjeka i životinje u kontek-

EX LIBRIS

Velika sjednička dvorana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bila je premala da primi sve za-interesirane koji su 4. prosinca 2018. godine željeli nazočiti predstavljanju nove knjige akademika Željka Cvetnića, člana Razreda za medicinske znanosti HAZU-a. Radi se o djelu povijesne tematike u kojemu autor opisuje i komentira 11 odabranih zaraznih bolesti koje su svojedobno poprimile pandemijske razmjere, obilježile pojedine epohe i ostavile dubok trag na čovječanstvu.

Autor, akademik Željko Cvetnić i recenzenti knjige (u sredini Anđa Raič, prof. ispred suzdavača Medicinske naklade)

Sudionici promocije

17


14Bolesti koje su mijenjale svijet Velike boginje � pjegavo Ëudovište

Protivnici su ismijavali postupak cije-pljenja koji je provodio Jenner. Godine 1802. objavljivali su karikature koje prikazuju kako na mjestima na tije-lu gdje se cijepilo rastu rogate krave i izlaze iz tijela s posprdnim naslovom Prekrasni efekti nove inokulacije (slika 1-5). Podcjenjivali su rezultate objav-ljene u njegovu radu o cijepljenju krav-ljim boginjama, gdje se navodi da se u knjigama opisuju čudni rezultati cije-pljenja, a sve to samo zbog ljubomore i jer su bili veliki protivnici cijepljenja. Štoviše, velik broj londonskih liječni-ka pokušao mu je oduzeti prvenstvo pronalazača cijepljenja. Godine 1805. pozvali su Benjamina Jestyja i njego-va sina Roberta u London u pokušaju dokazivanja da je Jenner prevarant. Razumljivo, Jenner je bio neizmjerno povrijeđen djelima te skupine kolega čija je motivacija bila samo zlobna lju-bomora (Behbehani, 1983.).

Nakon desetljeća poštovanja i vrije-đanja u više ili manje jednakoj mjeri, Jenner se postupno povukao iz javnog života i vratio medicinskoj praksi u

Berkeleyu. U dvorištu je izgradio ko-libu i nazvao ju hram Vaccinia gdje je besplatno cijepio siromašne ljude (slika 1-6) (Mullin, 2003.).

Jennerov je rad prvi znanstveni pokušaj nadziranja zarazne bolesti namjernim cijepljenjem. Sam je primijenio postu-pak cijepljenja te nastavio svoje dalj-nje znanstveno istraživanje i praćenje postupka cijepljenja (Riedel, 2005.). Početkom XIX. stoljeća cijepljenje protiv boginja brzo se širilo zapadnim svijetom i bilo je u velikoj mjeri od-govorno za promjene u demografskoj strukturi u svijetu. Svjetska se demo-grafija prije cijepljenja naziva razdoblje prije Jennera (pre-Jenner) jer je tijekom tog razdoblja na 1000 rođene djece jedna trećina umirala između rođenja i dobi od jedne godine, a trećina izme-đu jedne i osamnaest godina života. Svjetska demografija nakon cijepljenja zove se poslije Jennera (post-Jenner) jer se uočava porast broja preživjelih oso-ba između rođenja i 18. godine života. Ako stope nataliteta ostanu konstan-tne, pojavljuje se eksplozija stanovniš-tva, a to se dogodilo u Europi u XIX. stoljeću upravo zbog cijepljenja protiv

Slika 1-5. Karikatura kojom su protiv-nici cijepljenja javno napadali Jennera (Behbehani, 1983.).

Slika 1-6. Hram Vaccinia (Riedel, 2005.).

Knjigu su predstavili akademik Zvonko Kusić,predsjednikHAZU-a,akademikPavaoRudan,glavnitajnikHAZU-aiakademikMarkoPećina,tajnikRazre-dazamedicinskeznanostiHAZU-aterecenzentiknji-ge izv.prof.dr.sc.ŽeljkoDugac,Zavodzapovijesti filozofijuHAZU-a; prof. dr. sc.NenadTurk, dekanVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebu;izv.prof.dr.sc.BorisHabrun,ravnateljHrvatskogvete-rinarskoginstituta.

Tijek promocije i izvatke iz govora uvaženihpromotora,akademikairecenzenataknjige,možetepročitati na portalu VETERINA koji dugi niz godinauređujekolegaZoranJuginovićiodličnopratizbivanjaustruci(http://veterina.com.hr/?p=72836).

Ovo vrlo kompleksno izdanje Medicinske naklade iHrvatskogveterinarskoginstitutaotisnutojena340stranicapopraćenogsačak655referenci.

EX LIBRIS

Željko CvetniÊ

Bolesti koje su mijenjale svijet

Željko CvetniÊ

Bolesti koje su mijenjale svijet

Žel

jko

Cve

tniÊ

Bol

esti

koj

e su

mije

njal

e sv

ijet

Naslovnica: spomen-ploËa posveÊena velikom istraživaËu dr. Robertu Kochu, osloboditelju otoËja od malarije (Nacionalni park Brijuni).

ISBN 978-953-176-877-1

250,

00 kn

213Bolesti koje su mijenjale svijetTuberkuloza � bijela smrt

Milivoj Dežman (1873. – 1940.) (slika 8-9), hrvatski liječnik i književnik, je-dan je od osnivača i ravnatelj lječilišta za tuberkulozu Brestovac (slika 8-10). Kao kulturni i publicistički djelatnik bio je urednik najvažnijih moderni-stičkih časopisa. Jedan je od osnivača Društva hrvatskih književnika. Nakon studija medicine u Grazu i Beču zapo-slio se kao asistent na kirurškom odje-lu, a kasnije je preuzeo službu liječnika Okružne blagajne. Njegovu je posebnu pažnju pobudila tuberkuloza s kojom se svaki dan susretao. Pretežno je radio s bolesnim radnicima, posvuda je su-sretao bijedu i zapuštenost bolesnika. U to je vrijeme za liječenje tuberkulo-ze pratio razvoj i osnivanje lječilišta u Europi s mišlju kako bi on u svojoj do-movini mogao pokrenuti borbu protiv tuberkuloze (Ćepulić, 1940.).

Sanatorij za tuberkulozu u HrvatSkoj

Slika 8-9. Milivoj Dežman (1873. – 1940.), hrvatski lijeËnik i književnik, jedan je od osnivaËa i ravnatelj ljeËilišta za tuberkulo-zu Brestovac. (izvor: http://www.enciklo-pedija.hr/natuknica.aspx?id=14929)

Slika 8-10. Sanatorij Brestovac. (izvor: https://vintagezagreb.net/photos/29bdbc 99-4f59-70de-b9bc-7ad19dcbb54a)

U Liječničkom vjesniku iz 1912. (br. 2., str. 82.) i iz 1910. (br.11., str. 387 – 388), piše sljedeće: Poput sanatorija za tuberkulozu u kulturnim zemljama Evrope otvoreno je i na Sljemenu kraj Zagreba liječilište za bolesti disala godi-ne 1909. Zavod je utemeljen subvencija-ma zagrebačke okružne blagajne i prino-sima privatnika te je u prvom redu bio namijenjen tuberkuloznim radnicima. Zavod ima vlastitu električnu centralu i vodovod i vlastito mljekarstvo, a liječenje se provodi po uzore na Švicarske sanato-rije za tuberkulozu. Do 1. siječnja 1913. godine u Zavod je bilo primljeno 613 bolesnika, 57 nije moglo biti liječeno i otpušteni su, 519 je liječeno, a uku-pno je 431 pacijent otpušten sposoban za rad. Bolest je ostala nepromijenjena kod 63, pogoršala se kod 23, a dva su umrla u Zavodu. Liječilo se Brehmer-Dettweilerovom metodom. U Zavod su dolazili pacijenti iz Hrvatske, Dalmacije i Bosne, a rezultati lječilišta nisu zaosta-jali za rezultatima stranih zavoda.

29Bolesti koje su mijenjale svijetVelike boginje � pjegavo Ëudovište

Pretpostavlja se da se virus može širiti između ljudi i opisan je tijekom poje-dinih epidemija u Brazilu. Osim ti-pičnih promjena na rukama, prstima i rukama, opisane su i promjene na licu (Batista i sur., 2009.).

Pokusne su infekcije na kravama doka-zale da se virus vakcinije širi s inficira-nih krava na telad, a tijekom mužnje i na ljude. Ljudi virus šire i tijekom mu-žnje, bilo rukama bilo strojem za mu-žnju koji nije dezinficiran. Čest način infekcije stada jest uvođenje zaraženih goveda u stado. Virus je pronađen u sekretima i ekskretima goveda, može se naći u mlijeku i fecesu 50% inficiranih životinja. Postoiji hipoteza da virusom onečišćen okoliš može inficirati glo-davce, a glodavci druge predatore te se na taj način može održavati krug rezer-voara virusa u prirodi. Također, konzu-macijom sirova mlijeka i različitih svje-žih sireva virus se može širiti na ljude. Virus je opstao u siru i nakon 60 dana

zrenja. No stvarni rizici od konzuma-cije mlijeka i sira onečišćenog virusom još uvijek nisu poznati. Brazil je peti proizvođač mlijeka u svijetu, zato je pojava goveđeg virusa vakcinije rizik za javno zdravstvo u toj zemlji, a uzrokuje i goleme gubitke u proizvodnji mlijeka (slika 1-17) (Matos i sur., 2018.).

Kasnija su istraživanja pokazala pri-sutnost virusa vakcinije u miševa (Mus musculus), oposuma (Didelphis al-biventris) i pasa tijekom zoonotskih epidemija prouzročenih tim virusom. U mnogim su radovima dobiveni po-zitivni rezultati u uzorcima krvi krava i drugih domaćih sisavaca, divljih glo-davaca i drugih divljih sisavaca i ljudi s područja gdje su se pojavljivale epi-demije, ali i iz područja gdje nije bilo epidemija. Rezultati istraživanja upu-ćuju na prisutnost virusa u različitim nišama i mogućnost opstanka i širenja među njima (Peres i sur., 2018.).

Slika 1-16. Promjene na rukama muzaËa u fazi zarastanja, prouzroËene virusom vakcinije (Megid i sur., 2008.).

290Bolesti koje su mijenjale svijet Sifilis � stari neprijatelj ËovjeËanstva

Rad Sebastiana Brandta iz 1496. godi-ne prikazuje Svetu Mariju s djetetom koje baca svjetlost u obliku koplja i ka-žnjava bolesne od sifilisa, pojedince s višestrukim čirevima po tijelu. S druge, lijeve strane slike predstavljen je kralj Maksimilijan I. i njegovi vitezovi. On je spreman primiti krunu kao nagradu za dekret koji je izdao 1495. godine, navodeći da je bolest posljedica bogo-huljenja i grijeha, kažnjavajući grešni-ke, patnjom i sifilisom zbog njihova nemoralnog ponašanje (slika 10-8) (Morton, 1990.).

Još jedna važna slika pripada Jacquesu Lanietu iz XVII. stoljeća, a ilustracija prikazuje čovjeka u peći za fumigaciju, što je u to vrijeme bila moderna meto-

Slika 10-7. Prikaz plaÊenog vojnika s Ëi-revima po nogama prouzroËenih sifilisom. Drvorez, Alfred Dürer, 1496. (izvor: Tampa i sur., 2014.).

Slika 10-8. Sveta Marija s djetetom, ba-ca zrake svjetlosti i kažnjava bolesne od sifilisa. Sebastijan Brandt, drvorez 1496. godine (izvor: Morton, 1990.).

Slika 10-9. Prikaz Ëovjeka u peÊi za fumi-gaciju, Jacques Laniet, Pariz, 1659. godi-na (izvor: Morton, 1990.).

da liječenja sifilisa (slika 10-9). Na peći se nalazi napisano na francuski pur un plaisir, mil douleur, što bi u prijevodu značilo za jedan užitak, tisuću boli, izre-ka koja se vrlo često rabila tih godina (Morton, 1990.; Tampa i sur., 2014.).

Rembrant (1606. – 1669.) je tako-đer u XVII. stoljeću naslikao portret Gerarda de Lairessea, gdje se mogu uočiti kongenitalne sifilisne posljedice među kojima i frontalni štitnik. Eduard Munch (1863. – 1944.), ekspresioni-

322Bolesti koje su mijenjale svijet Kolera

Slika 11-17. Vodoopskrbni sustav u Keniji i manjak higijenski ispravne vode glavni su uzroci širenja kolere. Osobito su izlože-na djeca. (prikaz vodoopskrbnog sustava u Keniji) (izvor: http://www.a24.com.tr/yemen-ve-kenyada-binlerce-kolera-vaka-si-haberi-40095912h.html?h=50)

Slika 11-19. Životnji uvjeti u Siriji (pranje rublja na cesti) i ratna dogaðanja prido-nose pojavi kolere. (izvor: http://aa.com.tr/en/health/cholera-epidemic-spreading-in-syria-says-expert/456395)

Slika 11-18. DjeËak se opskrbljuje vodom tijekom velike epidemije kolere u Jeme-nu. (Izvor: http://ye.one.un.org/content/unct/yemen)

Okoliš je važan u čimbenik u epide-miologiji kolere. Gustoća naseljenosti, loša sanitarna i zdravstvena infrastruk-tura ozbiljni su nedostatci u kontroli i suzbijanju bolesti. Promjena tempera-ture površinske vode i kontaminacija okoliša hranjivim tvarima dovode do proliferacije fitoplanktona i zooplan-ktona te porast broja uzročnika kolere (Harris i sur., 2012.). Povoljan i brz rast fitoplanktona čest je nakon ljet-nih monsunskih kiša, kao što je slučaj u Bengalskom zaljevu, a vrhunac epi-demije kolera doseže upravo nakon ljetnih monsuna. Priobalne površinske vode, tople i obogaćene različitim hra-njivima iz okoliša i rijeka izlijevaju se u zaljev. Dokazana je povezanost V. cho-lerae i zooplanktona, osobito kopepo-da (engl. copepods), malih sitnih rakova u obitelji zooplanktona (slika 11-20).

U ekosustavu oceana sposobnost bak-terija da razgrađuju hitin od glavne je ekološke važnosti. V. cholerae posjeduju hitinazu koja mu omogućuje da koristi hitin kao izvor ugljika. V. cholerae ta-kođer posjeduje sustav prepoznavanja hitina i omogućuje mu kolonizaciju crijeva kopepoda. Poznato je da jedan kopepod može sadržavati 104 do 106V. cholerae (Lipp i sur., 2002.). Budući da jedan kopepod može sadržavati 104 uzročnika kolere, znači da svega neko-liko (dva) kopepoda koji nose uzroč-nika kolere mogu inficirati čovjeka. Tijekom cvatnje planktona nekoliko kopepoda može se konzumirati u čaši vode što je dovoljno da uzrokuje kole-ru, osobito ako ne postoji tretman vo-doopskrbnog sustava, kao što je to naj-češće slučaj u selima Bangladeša, Indije

156Bolesti koje su mijenjale svijet Pjegavi tifus

su onečistile leteće vjeverice, a u dru-gog je pacijenta također dokazan kon-takt s letećim vjevericama (Reynolds i sur., 2003.). Od 2004. do 2006. godine silvatični pjegavi tifus dokazan je u pu-stinji u Pensilvaniji u tri slučaja. Svi su oboljeli bili savjetnici i treneri u logoru i boravili su u istoj kolibi, tu su izvije-stili da su čuli i vidjeli leteće vjeverice unutar kolibe u logoru. U bolesnika i u 71% istraženih vjeverica dokazana je R. prowazekii (Chapman i sur., 2009.). U siječnju 2009. godine nakon obitelj-

skog druženja dviju obitelji u državi New York u ljudi su se pojavili simp-tomi slični pjegavom tifusu, a serološ-ki su dokazana protutijela za rikecije. Iznad terase na kojoj je bilo druženje živjele su leteće vjeverice (Glaucomys volans). Serološka analiza krvi južnih letećih vjeverica pokazala je infekciju s R. prowazekii, svih 11 pretraženih životinja bilo je serološki pozitivno. Po svemu sudeći, vjeverice i njihov iz-met bili su izvor infekcije za dvoje ljudi (Prusinski i sur., 2014.).

Slika 5-6. Životni ciklus R. prowazekii (Bechah i sur., 2008.).

zaražene uši suizvor zaraze

zaraženikrpelji

zaraženikrpelji

aerosoli iz zaraženih ektoparazita(uši i buha) rijetki su izvor zaraze

zaražene letećevjeverice (SAD)

stres

pacijent s pjegavim(epidemijskim)

tifusom

izliječen pacijent

relaps bolesti, bakteremija(Brill-Zinsserova bolest)

Hranjenje krvljuzaraženih ljudi - zaražene uši )

hranjenje ušima

izbijanje tifusain ciranje ušima

(npr. rat, zatvor, beskućnici)

Svi zainteresirani mogu kupiti ovu knjigu u knjižarama Medicinske naklade (Cankarova 12 i Vlaška 90), uključujući i web-knjižaru, ili ju telefonski naručiti (01 3779 444).

18


dipl.ing.stočarstvaimnogimprekrasnimljudimaskojimasamradiouBaranjiiupredivnimšvicarskimAlpama.Zahvaliobihisvojojobitelji,supruziikćer-kama, koje mi cijelo vrijeme pružaju bezrezervnupodršku i imaju razumijevanja kada zbog zahtijev-nihobvezabivamčestoodsutancijeledane.Nakon2011., poslije šestomjesečnog školovanja, stječemzvanje ovlaštenog veterinara (amtlicher Tierarzt) iprelazimnaposaoovlaštenogveterinaraukantonuukojemusamidanas.

Možete li mi nešto reći o sebi i odluci da studirate veterinu?

Neznamštobihrekao,najvjerojatnijeuobičajeniklišej–dabihspašavao,liječioživotinje.Nojedanjedogađajbiopresudanzatuodluku,naimekadsemojvjerni 12-godišnji pas Hektor najeo Facirona i zbogtogauginuo.

Jeste li lako pronašli posao nakon završenog fa-kulteta?

Da,premamojimsaznanjima1999.nijebilomno-gozainteresiranihzaraduopustošenojBaranjinitijebilodovoljnoBaranjacaveterinara.

Milorad Mikala, dr. med. vet., u klaoničkom uredu

Nakon intervjua sAlanomKovačevićem,dr.med.vet.,dipl.ECVIM-CA,kojijesvojukari-jerunastavionaVetsuisse-FakultätUniver-sitätuBernu,želimpribližitiradjošjednogakolege,kojijesvojveterinarskipozivnastaviouŠvi-carskoj,alikaoovlašteniveterinar.NeželećimnogopisatioŠvicarskoj,koja jeuglavnomsvimapoznataobećanazemlja,uovomsažetkurazgovorapredsta-vitćuvamkoleguMiloradaMikalu,dr.med.vet.

Molio bih vas da se s kratkim životopisom predsta-vite čitateljstvu?

RođensamuOsijeku, aodrastao samuBelomManastiru. Za veterinarskog tehničara školovaosam se u Futogu te 1986. započeo studij veterinena sarajevskomVeterinarskom fakultetu. Diplomuveterinara stekao sam u Zürichu nakon stresnihi maratonskih 16 tjedana ispita krajem listopada1997.Kadkažemstresnih,želimnaglasitidastuden-tiveterineuŠvicarskojopćenitoimajumogućnostnasamojednoponavljanje,itosvihispita,bezobziranatojeliprilikomprvogizlaskanekiispitbiopozitivnoilinegativnoocijenjen.

Nakonstjecanjadiplomevolontiraosamuprivat-nojveterinarskojpraksizavelikeimaleživotinjedopovratka u Baranju 1998. Vrativši se u domovinu,1999.zapošljavamsekaoveterinaruBelju,alipoduvjetomdanostrificiramdiplomu,štosamiučinio.Naimenakonpoloženogispitakodpok.prof.dr.sc.J.Perićastječemihrvatskudiplomu–licencijuzaradkaoveterinar, koja i danaskrasi zidudnevnoj sobimogstanauŠvicarskoj.

Dotravnja2004.radiosamnadvijebeljskefar-me,tovnihgovedaimliječnihkrava,nakončegaod-lazimnatraguŠvicarsku,uprivatnupraksuzamaleivelikeživotinjeubliziniDavosa.Tuostajemsvedo2011. godine. Na taj se period u Belju i u privatnojambulanti uvijek osvrćem s određenom nostalgi-jom, naime te su emocije potaknute velikim izazo-vimaisuradnjomskolegamanaobnoviBelja,kaoinašimpostignućima.Naovommjestuposebnobihspomenuo i zahvalio se Krunoslavu Špringmanu,

VETERINARI U DIJASPORIMilorad Mikala, dr. med. vet.

Švicarska


19


Kako i zašto ste odlučili otići u inozem-stvo?

Neopisiva lakoća življenja bez nepo-trebnih birokratskih barijera te izvrsnaorganiziranostinstitucija.

S obzirom na četverojezičnost, koji ste jezik odlučili najbolje naučiti?

Izvorniješvicarskijezikretoromanski(Rätoromanisch),kojijetakođerslužbenijezik,agovoriseukantonuGraubuenden.Na veterinarskim fakultetima u Bernu iZürichu jezik na kojemu se uče i polažuispiti jest njemački ili engleski. Stoga seodgovornamećesamposebi,njemački.

Koliko je teško kao stranac sa završenim Veterinar-skim fakultetom pronaći posao u Švicarskoj?

Nijeteško,sveovisiostručnomznanjuisposob-nostitijekomprobnograda.

Jeste li osjetili ksenofobiju za vrijeme boravka u Švi-carskoj i imaju li švicarski veterinari određene privi-legije u odnosu na strance?

Nemogu reći da samu krugovima u kojima sekrećemkaoiusvakodnevnomživotuosjetionetrpe-ljivost.Štosetičeprivilegijamogurećidaakočovjekdobro vlada jezikom u govoru i pismu te je dobrointegriran u društvu, ima istovrijedan tretman kaoidomaćikolege.

Možete li našim čitateljima opisati koje su glavne sastavnice vašega posla?

Kaoovlašteniveterinaruvišeklaoničkihpogonanalažem upravne mjere, kontroliram zdravstvenostanje životinja namijenjenih klanju, kontroliramhi-gijenu u procesu klanja, sudjelujem u razvoju kon-cepatazabesprijekornofunkcioniranjeveterinarskeslužbe, iukantonu inanacionalnojrazini,kontinui-ranopoučavamcivilnegrupesuzbijanjuzaraza,kaoikolegeveterinare,teizlažemnastručnimskupovi-maovlaštenihveterinara.

Možete li otvoriti vlastitu veterinarsku ambulantu i pod kojim uvjetima?

Nakon dobivanja dozvole kantona (glavnog kanto-nalnogveterinara)ukojemuželimotvoritiambulantu,štojeunačelusamoformalnost,mogupočetisradomčak i ako u istommjestu ima već nekoliko ambulan-ti.Naimeovdjevladaslobodno tržište rada.A za radmože biti dostatno vozilo za terenski rad bez ikakvihprostorija.Tojetalakoćaživljenjakojusamspomenuo!

Kolika je cijena stanovanja, a kolika prosječna plaća veterinara?

Pa lepeza nekretnina i njihovih cijena velika jei ovisi radi li se o gradu ili selu. Za četveročlanuobitelj topodrazumijevačetverosobni ili veći stan/kuću.Ugradutrebaizdvojitioko1800dovišetisućašvicarskihfranakapom2.

PlaćesukaoštojekolegaizBernausvomintervjuurekao,započetnika,kojijetekzavršiofakultet(frisch ab Presse),4000do5000,panaviše,premagodina-maiskustva,auprivatnomsektoruovisnooprometuambulanteistatusu(namještenik,suvlasnik,vlasnik).


Milorad Mikala, dr. med. vet., uz vlasnike i asistenta pri kirurškoj intervenciji

Milorad Mikala, dr. med. vet., na intervenciji u Alpama, zabilježeno u novinama „Die

Suedostschweiz“.

20


Koliko plaćate zdravstveno osiguranje te kad se od-lazi u mirovinu?

To ovisi o osiguravajućoj ustanovi, usluzi kojučovjekželiiprivatnajestvarsvakogatevrlovelikastavkaukućnombudžetu.

Starosnasemirovinastječesa65godinaukan-tonuukojemusamsad,aonamoževariratiodkan-tonadokantona.

Koliko veterinarskih fakulteta ima u Švicarskoj?

Kad sam ja studirao, bila su dvaodvojena, i to uBernuiZürichu.PoslijesuspojeniuVetsuissefakultet.

Gdje se nalazi vaše mjesto zaposlenja i jeste li mo-rali polagati dodatne predmete zbog nostrifikacije diplome te ispite iz znanja stranog jezika?

TrenutačnoradimuKantonalnomveterinarskomuredu(Kantonale vetrinaeramt).

Kako su izgledali vaši prvi radni dani?

Zanimljivoikonfuzno,aliuzbezrezervnupodrškukolegekodkojegasamvolontiraosve jeubrzopo-stalomnogojasnije.

Jesu li vam edukacije obvezne i tko ih plaća?

Uprivatnomsusektorupotrebneželilisebitiup to dateiustanjupružitiidentičnuiliboljuusluguodkonkurencije,aplaćašihsam.

Je li vam švicarska veterinarska komora pomogla u traženju posla ili ste ga sami tražili?

Nije,ovdjevladaslobodnotržišterada.

Koje su prednosti, a koji nedostaci života u odnosu na Hrvatsku?

Ovdje jesvepodređenofunkcionalnosti ibespri-jekornoorganizirano,adomovina jedomovina,bezobziranasve.

Koliko vas vuče nostalgija i razmišljate li o povratku u Hrvatsku?

Velika odgovornost na radnommjestu i dugačkiradnidanineostavljajumnogovremenazatakvaraz-misljnja,auposljednjevrijemeuHrvatskudolazimoiponekolikoputagodišnje,takodanamtodjelomičnoublažavanostalgiju.

Što biste na kraju poručili mladim kolegama koji za-vršavaju Veterinarski fakultet u Zagrebu?

Važan je cilj i nit vodilja u životu, koju trebasli-jediti,teupornostivjerausebe.Našejezanimanjepoziv,anezvanje,izahtijevamnogoodricanjaianga-žmana.Sdrugestranejošjevišezadovoljstva.Budi-teaktivniudruštvuradiafirmacijenašestrukekaovažnogčimbenikaurazvojugospodarskestabilnosti.Pogledamolisamokolikoprihodaimašvicarskosto-čarstvo,bitćeposvejasnozaštotogovorim.

Razgovarao:dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.


CARBOGEL VETAktivni ugljen u obliku gela. Regulira rad crijeva i zaustavlja proljev. Na sebe veže mikotoksine i enterotoksine iz patogenih bakterija.Sastojci: ugljen, glicerol, natrij bikarbonat, maltodekstrin, natrij klorid, crni kumin, klinčić, kiselica, borovnica, kopriva.

Gel za zaustavljanje proljeva te poboljšanje probave i apetita u teladi.Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje prekrivaju crijevnu sluznicu te je na taj način štite i normaliziraju protok crijevnog sadržaja i zaustavljaju proljev. Sadrži kvasce koji stabiliziraju crijevnu mikrofloru i poboljšavaju probavu. Ugodnog je okusa pa ga životinje rado konzumiraju, čak i one koje zbog bolesti nemaju apetita.Sastojci: hrastova kora, borovnica, kesten, kvasac Saccharomyces cerevisiae.

Gel s vitaminima, mineralima i elektrolitima, pomaže pri zaustavljanju proljeve.Služi za nadoknadu izgubljenih vitamina, minerala i elektrolita te osigurava brzi izvor energije za oslabljeni organizam. Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje prekrivaju crijevnu sluznicu te je na taj način štite i normaliziraju protok crijevnog sadržaja dok glutamin pomaže regeneraciju crijevne sluznice. Sastojci: glicerin, propilen glikol, laktoza, kalcijev klorid, magnezijev klorid, vitamini AD3E, B kompleks, elementi u tragovimabiljne tvari: loboda, borovnica, trputac, cikorija,

IMMUNOGEL VETGel za jačanje imuniteta.Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje jačaju imunološki sustav te probiotičke bakterije koje stabiliziraju crijevnu mikrofloru i poboljšavaju probavu.

STOPGEL VET

HYDROGEL VET

Milorad Mikala, dr. med. vet., na prijemuu teladi u klaonici

Švicarske Alpe kao radno mjesto

21


CARBOGEL VETAktivni ugljen u obliku gela. Regulira rad crijeva i zaustavlja proljev. Na sebe veže mikotoksine i enterotoksine iz patogenih bakterija.Sastojci: ugljen, glicerol, natrij bikarbonat, maltodekstrin, natrij klorid, crni kumin, klinčić, kiselica, borovnica, kopriva.

Gel za zaustavljanje proljeva te poboljšanje probave i apetita u teladi.Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje prekrivaju crijevnu sluznicu te je na taj način štite i normaliziraju protok crijevnog sadržaja i zaustavljaju proljev. Sadrži kvasce koji stabiliziraju crijevnu mikrofloru i poboljšavaju probavu. Ugodnog je okusa pa ga životinje rado konzumiraju, čak i one koje zbog bolesti nemaju apetita.Sastojci: hrastova kora, borovnica, kesten, kvasac Saccharomyces cerevisiae.

Gel s vitaminima, mineralima i elektrolitima, pomaže pri zaustavljanju proljeve.Služi za nadoknadu izgubljenih vitamina, minerala i elektrolita te osigurava brzi izvor energije za oslabljeni organizam. Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje prekrivaju crijevnu sluznicu te je na taj način štite i normaliziraju protok crijevnog sadržaja dok glutamin pomaže regeneraciju crijevne sluznice. Sastojci: glicerin, propilen glikol, laktoza, kalcijev klorid, magnezijev klorid, vitamini AD3E, B kompleks, elementi u tragovimabiljne tvari: loboda, borovnica, trputac, cikorija,

IMMUNOGEL VETGel za jačanje imuniteta.Sadrži posebno odabrane biljne tvari koje jačaju imunološki sustav te probiotičke bakterije koje stabiliziraju crijevnu mikrofloru i poboljšavaju probavu.

STOPGEL VET

HYDROGEL VET

22


Sažetak

Gallibacterium anatis jedan je od najčešćih uzročnika infekcije gornjih dišnih puteva i donjega re-produktivnog sustava kokoši. Premda je dio fiziološkemikroflore, u nepovoljnim uvjetimamožeuzrokovatiinfekcijuteposljedičnosmanjenjeproizvodnjeiporastmortaliteta.Kliničkaslikaipato-morfološkepromjenevrlosunespecifične,štootežavapostavljanjeetiološkedijagnoze.Najčešćeuzrokujeproblemenafarmamakokošinesilica,iakojedokazaninaroditeljskimfarmamatefarmamatovnihpilića.InfekcijabakterijomG. anatispotencijalnajeopasnostzaperadarskuindustrijuzbogvelikihekonom-skihgubitakakojemožeuzrokovatiukratkomrazdoblju.Sobziromnatodaseradiooportunističkompato-genu,zakontrolubolestinajvažnijajeprimjenabiosigurnosnihmjeratenačelasvi unutra – svi van.Zbogvrlobrzograzvojarezistencijenaantimikrobnepripravke,uslučajuinfekcijepreporučujeseprimjenacjepivateprilagodbaprogramaimunoprofilaksesvakojpojedinojfarmi.

Ključne riječi: Gallibacterium anatis,perad,kokošinesilice

AbstractGallibacterium anatisisoneofthemostcommoncausativeagentsofupperrespiratoryandlowerre-

productivetractinfections.Althoughitisapartofthephysiologicalmicroflora,itcancauseaninfectioninunfavorableconditionsthatleadstoadecreaseinproductionandanincreaseinmortalityrates.Theclinicalsymptomsandpathomorphologicalchangesarenotspecific,whichcomplicatesdiagnosis.Itismostoftenfoundonlayerfarms,althoughithasbeendetectedonbreederandbroilerfarmsaswell.InfectionwithG. anatisrepresentsapotentialthreatforproductionbecauseofitseconomicimpactonthepoultryindustry.Itcancausemajorlossesinashortperiodoftime.Sinceitisanopportunisticpathogen,themostusefulmethodsforcontrollingthediseaseareimplementationofbiosafetymeasuresand“allin-allout”principle.Duetotheveryrapiddevelopmentofmultidrugresistance,vaccineapplicationandindividualadjustmentoftheimmunoprophylaxisprogramtothefarmisessentialinordertopreventdiseaseoutbreaks.

Key words: Gallibacterium anatis,poultry,layers

Infekcija bakterijom Gallibacterium anatis u kokoši nesilica

Gallibacterium anatis infection in laying hens

Lozica*, L., M. A. Liyemo., D. Horvatek Tomić, Ž. Gottstein

Liča LOZICA, dr. med. vet., asistentica, dr. sc. Danijela HORVATEK TOMIĆ, dr. med. vet., docentica, dr. sc. Željko GOTTSTEIN, dr. med. vet., docent, Zavod za bolesti peradi s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Mahoto Alphius LIYE-MO, dr. med. vet., Windhoek Animal Hospital, Windhoek, Namibia. *Dopisni autor: [email protected]

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

23



UvodGallibacterium anatis jest kokobacilarna, gram-

negativna bakterija iz porodice Pasteurellaceae (Christensen i sur., 2003). Dio je fiziološkemikro-florereproduktivnogsustavaigornjihdišnihputevakokoši(Bisgaard,1977.,Bojesenisur.,2003.a),iakomože uzrokovati infekcije koje uzrokuju pad proi-zvodnje jaja i porastmortaliteta. Posljednjih je ne-kolikodesetljećaprepoznatapodrazličitimimenima- Pasteurella anatis, avian Pasteurella haemolyti-ca, Actinobacillus salpingitidis, dabinakrajudobilaimeGallibacterium anatis.Godine1982.BisgaardjepredložionazivGallibacteriumkaosamostalanrod.PoslijejetajroduključenuporodicuPasteurellaceaena temelju sekvenca 16s rRNAgena (Christensen isur.,2003.). Rodtrenutačnoimasedamskupinasrazličitimvrstamapovezanih sličnostima sekvenca16SrRNAgenatefenotipskimkarakteristikama.Vr-stekojedanasubrajamouovajrodjesuG. anatis,G. melopsittaci,G. salpingitidis,Gallibacterium genos-pecies III,Gallibacterium group V iG. trehalosifer-mentans (Christensen isur.,2003.;Bisgaard isur.,2009.).G. anatismožesepodijeliti nadvamakro-skopskirazličitabiovara:nehemolitičkibiovaranatisibiovarhaemolyticakojistvarazonubeta-hemolizenakrvnomagaruismatraseučestalijimuzročnikominfekcija(Kristensenisur.,2011.;PerssoniBojesen,2015.;Ataeiisur.,2017.;Chavezisur.,2017.).Galli-bacterium jeizoliranizsvinja,goveda,različitihvrstaptica iperadikaoštosupurani,golubovi,prepeliceifazani,paičovjeka(Bisgaard,1977.;Mushinisur.,1980.;Bisgaard,1993.;Bojesenisur.,2003.b;Ne-ubauerisur.,2009.;Aubinisur.,2013.),nosmatrase da najštetnije utječe na nesivost kokoši nesilicai stopu mortaliteta tovnih pilića (Neubauer i sur.,2009.;Singhisur.,2016.;PerssoniBojesen,2015.).G. anatisjedanjeodnajčešćihuzročnikaporemeća-jareproduktivnogidišnogsustavaukokošinesilicauzkolibacilozu(Proctorisur.,2006.;Bojesenisur.,2007.;Kristensen i sur.,2011.;Singh i sur.,2016.).Najčešće patomorfološke promjene koje uzrokujejesuperitonitis,hepatitisisalpingitis(Bojesenisur.,2004.;Proctorisur.,2006.;Kristensenisur.,2011.;PerssoniBojesen,2015.).Sobziromnanespecifič-nostkliničkeslikeipatomorfološkihpromjena,teš-kojepostavitidijagnozubezdodatnihdijagnostičkihpretraga.

Patogeneza, klinička slikaPremdaseG. anatissmatrakomenzalnimmikro-

organizmomkoji jesastavnidiomikrofloregornje-gadišnog idonjegareproduktivnogsustavazdraveperadi,unepovoljnimuvjetimamožeuzrokovatibo-

lest.Predisponirajućičimbenicizanastanakinfekcijejesuneprikladni zoohigijenski uvjeti, stres, narušenimunosni i hormonski status, genetska predispo-zicija te infekcije drugim mikroorganizmima (Boje-sen i sur., 2003.; Bojesen i sur., 2004.; Rzewuskaisur.,2007.;Neubauerisur.,2009.;AbdEl-Hamidi sur., 2016., Persson i Bojesen, 2015.). Razvoj in-fekcije, supkliničke ili kliničke, uzrokujepostupan ilinagaopadproizvodnje jaja,ovisnooopćemzdrav-stvenom stanju jata, te povećanmortalitet. ČestoseradiokoinfekcijisavijarnimpatogenimsojevimaE. coli (APEC)kojiuzrokujuvrlosličnukliničkuslikui patomorfološke promjene. Kao u slučaju koliba-ciloze, zaražavanju dišnog sustava često prethodiinfekcija virusom, čime dišni sustav postaje osjet-ljiviji (Cordoni i sur., 2016.). Smanjena je brojnostmakrofaga te sposobnost fagocitoze makrofagai neutrofila koji imaju obrambenu ulogu (Matthijs isur.,2009.;Antão,2010.;Mellata,2013.).Ošteće-njetkivadišnogsustavavirusimadovodidogubitkacilija i trepetljikavihstanica,štouzrokujesmanjenucilijarnuaktivnost i čišćenjemukocilijarnogsekretate lakšeg prianjanje i prodiranje bakterija (Matthijsisur.,2009.).Oštećenjetkivadišnogsustavamožebiti uzrokovanoneprikladnimzoohigijenskimuvjeti-makaoštosulošaventilacijaiprevelikbrojživotinjauobjektu (AbdEl-Hamid i sur.,2016.),što takođermožedovestidoprobojabolestiujatu.

Kliničkaipatomorfološkaslikavrlosunespecifič-ne.Depresija,proljev ipadproizvodnje jajauočava-jusenavrhuncuproizvodnje,nosličnisesimptomimogu uočiti i kod kokcidioze, zaraznog bronhitisa,zarazne korice, newcastleske bolesti, influence ilikolere. Infekcija donjega reproduktivnog sustavauzrokuje atrofiju folikula, deformacije ljuski jaja,kao i razlike u njihovoj veličini, pad proizvodnje jajatepovećanmortalitet zbogpojaveperitonitisa.Bo-lest semože pojaviti u obliku akutne septikemije snaglimmortalitetomuzdravihnesilica,amožebitiprisutnaiusupkliničkomoblikuujatu(Paudelisur.,2013.).Čestouočenepatološkepromjenejesugnojnisalpingitis, folikulitis, peritonitis, perikarditis, upalazračnih vrećica, hepatitis i septikemija (slike 1.A, B,C). Kronična infekcija očituje se lokaliziranim ili ge-neraliziranim gnojnim peritonitisom (Hatem i sur.,2016.; Singh i sur,. 2016.). S obzirom na to da susimptomijednakikaouslučajukolibaciloze,postav-ljanjeetiološkedijagnozeotežanoje(Neubauerisur.,2009.). Utvrđeno je da G. anatis može uzrokovatipadproizvodnje jajabezpojavekliničke infekcije, zarazlikuodsrodnejojbakterijePasteurella multocida.UpojedinimjeslučajevimaG. anatis bila izolirana izorgana koji nisu bilimakroskopski patološki promi-

24



jenjeni, iako je uzrokovala uginuće životinja. Zepedaisuradnici(2010.)48satinakonintranazalneinoku-lacije bakterija uočili su histopatološke promjene udušniku, plućima, zračnim vrećicama i jetri, iako niklinički znakovi nimakroskopske promjene prilikompatomorfološkepretragenisubilividljivi.Kodkoko-šinesilicasamojenesenjeizrazitstres,ahormonskistatus (visoke razine estrogena) dodatno pridonosiprijemljivostinainfekcijusE. coli, patakoiG. anatis, do kojihnerijetkodolaziascendentnimputem(Anon.,2014.).Smatrasedajeascendentnainfekcijaglavninačinširenjabolestina reproduktivnisustav, jetru islezenu,štojeidokazanointraperitonealnominoku-lacijomGallibacteriumupilića(Bojesenisur.,2004.).Nespecifični klinički znakovi i nedostatak patogno-moničnih simptoma otežavaju postavljanje ante mortemdijagnoze,doksepostmortalninalazčestomože usporediti s onim prisutnim kod kolibaciloze,kolere,zaraznekoriceperadi,newcastleskebolestiiliinfluence(Christensenisur.,2003.).Težinakliničkihsimptoma,trajanjebolestiistopamortalitetaoviseiočimbenicimaokolišakaoštosulošahigijena,nepri-kladnaventilacija,visokarazinaamonijakauzrakuteprisutnostdrugihbolestiujatu(Paudelisur.,2015.;Abd El-Hamid i sur., 2016.). Infekcija može nastatihorizontalnimivertikalnimputem,nosmatrasedajehorizontalničešći(Bojesenisur.,2003.).Paudelisuradnici (2013.)dokazalisuda jeprimarnomjestoinfekcijedišnisustavtedahoaneimajuulogurezer-voaraizkojegaseudrugojfaziinfekcijeuzročniksi-stemski širi, i to najčešćeuorgane reproduktivnogsustava.IstujetvrdnjudokazaoiNeubauersasurad-nicima (2009.) izdvajanjem istog izolata iz dišnog ireproduktivnogsustava.EpizootiološkimpraćenjemuHrvatskojtakođerjeutvrđenaupravodominantnaučestalostizolataG. anatis uobriscimagornjihdiš-nih puteva i ždrijela (Lozica i sur., 2018.b). Smatrase da se vertikalni prijenos zbiva putem zaraženespermepijetlova.Paudelisuradnici(2015.)dokazalisuprisutnostG. anatis utestisimaiepididimisupije-tlovadobi35tjedananakonintranazalneinokulacije,štodokazujemogućnostvertikalnogprijenosa.Tadasu uočenimorfološki deformirani spermiji te lošijakvaliteta sperme. Dokazan je i transovarijalni prije-nos,štojepotvrdiloizdvajanjebakterijeizžumanjka(Bojesen isur.,2004.;Paudel isur.,2014.;PerssoniBojesen,2015.).NaširenjeG. anatisodmjestaula-ska po cijelomorganizmu, uz druge prisutne lezije,utječu i čimbenici okoliša, imunosupresija i kaniba-lizam (Neubauer i sur., 2009.; Paudel i sur., 2014.;AbdEl-Hamidisur.,2016.).Istotakoimikroklimatskiuvjetiuobjektumoguutjecatinapovećanupojavnostinfekcija,atimeibržeširenjejatom.Lawalisuradnici(2017.)dokazalisustatističkiznačajnurazlikuupo-

javnosti infekcijeujatuusuhoivlažnodobagodine.Iakoustrogokontroliranimuvjetimau intenzivnomuzgojurazlikenisutolikoznačajne,promjenamikro-klimatskih uvjetamože biti predisponirajući čimbe-nik.Nadalje,nekismatrajudadobnemautjecajanapojavnostbolesti (Bojesen i sur.,2003.), iakodrugiautoritvrdesuprotno(Bisgaard,1977.;PerssoniBo-jesen,2015.).

Čimbenici virulencijeČimbenici virulencije omogućuju pojavu bolesti

i određuju patogenost nekog mikroorganizma, tesu nužni za njegovu održivost (Persson i Bojesen,2015.). Oni pridonose pojavi simptoma, kolonizaci-ji,boljemiskorištavanjuhranjivihtvari, izbjegavanjuimunosnogsustava iadhezijimolekula.BakterijaG. anatis ima različite čimbenike virulencije kao štosu RTX-like toxin GtxA, outer membrane vesicles (OMV), kapsula, fimbrije, metaloproteaze te spo-sobnost hemaglutinacije.Mnoga se istraživanja te-meljenadokazivanjumogućnostikorištenjatihčim-benikavirulencijeuproizvodnjiautogenihcjepivakaonositeljapatogenosti.RTX-like toxin GtxA sintetizira-jusvebakterijeporodicePasteurellaceae(Pederseni sur., 2015.). Djeluje leukotoksično na makrofageperaditerazaraeritrociteštoseočitujenastankombeta-hemolitičkih zona na krvnom agaru u sluča-juG. anatis bv.haemolytica.OMVsumembranskestrukturekojestvarajusvegram-negativnebakteri-je.Imajuuloguuinterakcijisokolišemiunutarbak-terijskepopulacije teomogućujubakterijipreživlja-vanje u stresnimuvjetima.Njihova je glavna ulogaprihvaćanje,kolonizacijaizaštitabakterijskestanice(Singh i sur., 2016.). Novija se istraživanja temeljenamogućnostiiskorištavanjarazličitihčimbenikavi-rulencije kao adjuvansa i antigena u cjepivu koje bipružalounakrižnuzaštituodvišebiovarova iz rodaGallibacterium. G. anatis također ima sposobnoststvaranja biofilma što omogućuje prihvaćanje napovršineživihtkivaiimavažnuuloguupatogeneziipojavikroničnih infekcija,uzpojačanuneosjetljivostnaantimikrobnepripravke(Singhisur.,2016.).

DijagnostikaDijagnozainfekcijebakterijomG. anatismožese

postavitinatemeljuizolacijebakterijeiztkivatefe-notipskim i genotipskim metodama. S obzirom nanespecifičnost kliničkih znakova i patomorfološkihpromjenapotrebnesudodatnedijagnostičkemeto-dezapostavljanjesigurnedijagnoze.Bakterijerastuna krvnom agaru, bijelosivkaste su boje, promjera2 – 3mm, a hemolitičke sojeve obilježava tvorbazonebeta-hemolizeveličine1–2mmnakon24-sat-

25

HRVATSKI VETERINARSKI VJE

HRVATSKI VETERINARSKI - vef.unizg.hr · 2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 1-2 Cijenjeni čitatelji, poštovani suradnici, drage kolegice i kolege, u ozračju najvećega kršćanskog

Text of HRVATSKI VETERINARSKI - vef.unizg.hr · 2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 1-2 Cijenjeni...

HRVATSKI VETERINARSKI - Naslovnica

Hrvatski veterinarski institut je javni znanstveni institut u · Sve akreditirane metode u ovom katalogu označene su asteriksom „ * “. 6 Kontakt Hrvatski veterinarski institut

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK - hvk.hr

Veterinarski glasnik 5-6-2010

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK · ž.r. 2360000-1101250492 Zagrebačka banka d. d. Zagreb poziv na br. 02 200-1 . Inozemna pretplata s poštarinom = Im Ausland Jahre-sabonnement =

HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT ODJEL / PODRUŽNICA Odjel … · Penicilin V (Fenoksimetilpenicilin) / Penicillin V (Phenoxymethylpenicillin) Pirilimcin/Pirlimycin. Rifaksimin/Rifaximin

Veterinarski Glasnik 5-6, 2007

HRVATSKI VETERINARSKI · dr. sc. Josip Križanić, dr. med. vet.sljedećim rije-čima: „Poštovani ministre, državni tajniče, pomoćniče ministra, dekane, ravnatelju HVI-ja,

HRVATSKI VETERINARSKI...2019/11/27 · 1 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 5-6 HRVATSKI VETERINARSKI 2019. VJESNIK 27/5-6 UDK 619 * ISSN 1330-2124 SADRŽAJ HRVATSKI VETERINARSKI

Dr. sc. Vladimir Savić, dr. vet. med. Hrvatski veterinarski institut, … · 2011. 11. 20. · Influenca ptica i drugih životinja Dr. sc. Vladimir Savić, dr. vet. med. Hrvatski

HRVATSKI - intranet.vef.hrintranet.vef.hr/hvv/hvv-2013-21-1-2.pdf · HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 21/2013., 1-2 NAČIN UPLATE UPISNINE I ČLANARINE HVK 2013. UPISNINA Na temelju

HRVATSKI VETERINARSKI - hvk.hr · 1 hrvatski veterinarski vjesnik, 27/2019., 1-2 hrvatski veterinarski 2019. vjesnik 27/1-2 udk 619 * issn 1330-2124 sadrŽaj hrvatski veterinarski

VETERINARSKI FAKULTET · 2019. 5. 11. · Hrvatski morski ribolov je oduvijek imao izražen sezonski karakter, što znači da je najintenzivniji tijekom jeseni, a najslabiji zimi

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIKČlanarina za zaposlene veterinare iznosi 600,00 kn godišnje, a može se plaćati jednokratno, dvokratno (2 x 300,00), tromjesečno (3 x 200,00) ili 50,00

VETERINARSKI FAKULTET SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU Heinzelova … · ANATOMIJA S ORGANOGENEZOM DOMA ĆIH ŽIVOTINJA III _ Veterinarski fakultet _ 1 VETERINARSKI FAKULTET SVEU

E-mail: [email protected] Web stranica: Zajednica kršćanskog života Palmotićeva 31, 10 000 Zagreb Tel. / Fax : +385 /01/48 03 067 Zajednica kršćanskog

Hrvatski veterinarski institut je javni znanstveni ...Nažalost, pred II. Svjetski rat najveći dio opreme za proizvodnju lijekova i vakcina seli se 1939. godine u Zemun, a ostatak

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK - Naslovnica2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 23/2015., 3-4 NAČIN UPLATE UPISNINE I ČLANARINE HVK 2015. UPISNINA Na temelju čl. 127. st. 3. Zakona o

JEDINSTVENI VETERINARSKI (VETERINARSKO-SANITARNI) …

HRVATSKI VETERINARSKI - Naslovnica · 1 hrvatski veterinarski vjesnik, 26/2018., 1-2 hrvatski veterinarski 2016. vjesnik 2016. 2018. 26/1-2

CJENIK - Veterinarski fakultet

pozivaju Vas na VETERINARSKE DANE 2019....PRIMOŠTEN 23. do 27. listopada 2019. HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA VETERINARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT

VETERINARSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK · 2018-12-03 · sjednik Komore donosi odluku o članstvu u Komori u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09)

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU VETERINARSKI FAKULTET …

VETERINARSKI FAKULTET SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU Heinzelova … · 2018./2019. SPECIJALNA MIKROBIOLOGIJA _ Veterinarski fakultet _ 2

Ivana Giovanna Zupičić, Dražen Oraić, Relja Beck, …...Ivana Giovanna Zupičić, Dražen Oraić, Relja Beck, Daria Jurković, Snježana Zrnčić Hrvatski veterinarski institut

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK · 2018-12-03 · Uvodni referati ne podliježu recenziji te će kao takvi biti objavljeni u Zborniku radova. Svi ostali prihvaćeni znanstveno-stručni

HRVATSKI VETERINARSKI · 2020. 12. 18. · 2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 28/2020., 4 Dekan Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Nenad Turk Predsjednik

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK - intranet.vef.hrintranet.vef.hr/hvv/hvv-2014-22-3-4.pdf · Izvor fotografije za naslovnicu: Ivan Dolić (rujan, 2013) Potpisani autori priloga sami

Documents

HRVATSKI VETERINARSKI - vef.unizg.hr · 2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 1-2 Cijenjeni čitatelji, poštovani suradnici, drage kolegice i kolege, u ozračju najvećega kršćanskog

Text of HRVATSKI VETERINARSKI - vef.unizg.hr · 2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 1-2 Cijenjeni...