HRVATSKI ŽELJEZNI ČKI MUZEJ

1. SKUPLJANJE GRAĐE

1.2. Terensko istraživanje

Terenskim istraživanjem i suradnjom sa željezničarima u Ribničarstvu Crna Mlaka pronađena

je parna lokomotiva proizvodnje Jenbach i posebni vagoni za prijevoz ribe. O preuzimanju

lokomotive i vagona za fundus HŽM-a još se vode pregovori s vlasnikom Ribničarstva

(projekt vodi Helena Bunijevac).

Istraživanje potencijalne građe na Zagreb - Ranžirnom kolodvoru i popisivanje postojeće;

izrada rasporeda vagona i lokomotiva (D. Marohnić).

Kontakti s M. Sujerom vezani za potencijalnu građu u Novskoj i za mogućnost preuzimanja

knjiga u muzejsku knjižnicu (D. Marohnić).

1.6. Ustupanje

HŽ-ova tvrtka RVR Uslužne djelatnosti d.o.o. Zagreb iskazala je spremnost za ustupanje

dvaju vozila kemijskog vlaka HŽM-u. Obavljena je ekspertiza ponuđenih vozila, no postupak

preuzimanja nije završen tijekom 2007.

2. ZAŠTITA

2.1. Preventivna zaštita

Preventivna zaštita građe HŽM-a provodi se u željezničkim jedinicama koje ustupaju građu

Muzeju, i to kada okolnosti to dopuštaju. Preventivna zaštita u muzeju provodi se na dijelu

građe koja se čuva u suhim prostorima depoa. Dvadeset željezničkih vozila izloženih na

vanjskom izložbenom prostoru HŽM-a nisu preventivno zaštićena. Utjecaju atmosferilija, ali

i mogućoj devastaciji, prepušteno je i 16 željezničkih vozila izloženih kao spomenici tehničke

baštine ne hrvatskim željezničkim kolodvorima te lokomotiva 51-053, izloženih u Kulturnom

centru Mate Lovraka u Velikom Grđevcu. Njihova preventivna zaštita svedena je na češća

bojenja i restauriranja te na organiziranu čuvarsku službu gdje je to izvedivo.

2.2. Konzervacija

Iz zbirke Željeznička vozila i dijelovi konzervirana su dva izloška. Prvi od njih je parna

lokomotiva oznake JŽ 51-014/MAV 375.964 iz 1926. godine, a konzervirana je u

željezničkoj radionici u Osijeku još 2004. g. Cijelo to vrijeme lokomotiva čeka dovršetak

projekta uređenja trga uz željeznički kolodvor u Osijeku, u sklopu kojega je predviđeno i

izlaganje parne lokomotive. Drugo konzervirano vozilo jest parna lokomotiva oznake HŽ 22-

047 /MAV 324.491 iz 1915., konzervirana u željezničkoj radionici u Sisku. Njezino

dekonzerviranje vezano je za ostvarenje projekta muzejskog vlaka.

2.3. Restauracija

Tijekom 2007. restaurirana je samo parna lokomotiva MAV 375.503 / JŽ 51-032, koja je od

1985. izložena na Željezničkom kolodvoru Rijeka. Lokomotiva je sagrađena 1914. u Tvornici

strojeva MAVAG u Budimpešti. U Hrvatskoj je vozila punih 70 godina. Nakon izlaganja

lokomotiva je prvi put cjelovito obnovljena. Restauriranje su izveli radnici Remonta i

proizvodnje željezničkih vozila d.o.o. iz Slavonskog Broda, i to na mjestu izlaganja, dakle na

riječkom kolodvoru. Radovi su trajali mjesec dana i bili su dovršeni početkom studenoga.

Restauriranje je stajalo 242.194,40 kuna. Uz restauratorske zahvate željeznički su stručnjaci

proveli i rasvjetu lokomotive, čime je lokomotiva vidljiva i noću. Osim toga, rasvjeta bi

trebala spriječiti i devastaciju tog vrijednog spomenika tehničke baštine. Koordinaciju

projekta restauriranja vodila je Helena Bunijevac.

U 2007. nije dovršeno restauriranje parne lokomotive 33-058 i pripadajućeg spremnika vode i

goriva (tendera). Kašnjenje projekta izvođač radova TŽV "Gredelj" opravdao je neplanirano

velikom količinom preuzetih poslova.

Kasne i radovi na projektima obnove dvaju teretnih muzejskih vagona (zatvorenoga i

otvorenoga), koje restaurira tvrtka Održavanje vagona d.o.o. Zagreb, i to u svojoj radionici u

Moravicama.

2.4. Ostalo

Uz mnogo otegotnih okolnosti muzejska je lokomotiva MAV 324.931/HŽ 22-077 tijekom

listopada prevučena iz Botova (na hrvatsko-mađarskoj granici) do Slavonskog Broda, gdje bi

2008. trebala biti obnovljena. Lokomotiva je sagrađena 1916. u Tvornici lokomotiva

Mađarskih državnih željeznica u Budimpešti, a nakon odrađenoga radnog vijeka 1991.

uvrštena je u fundus HŽM-a. Godinu dana poslije restaurirana je i "stavljena pod paru". Još je

godinu dana vukla kompoziciju muzejskoga vlaka, potom je korištena samo za rijetka

obljetnička događanja, da bi 1994., bez znanja HŽM-a, bila odvezena u Praonicu teretnih

vagona u Botovo gdje je služila za grijanje vode za pranje vagona. Takvim postupkom

lokomotiva je ozbiljno uništena, što će onemogućiti njezino dovođenje u vozno stanje. Zato

će biti obnovljena samo kao muzejski izložak. Otpremu lokomotive iz Botova i njezinu

dopremu do Slavonskoga Broda koordinirali su Helena Bunijevac iz HŽM-a i Božidar

Cerovečki iz Prometnih poslova HŽ-Infrastrukture.

3. DOKUMENTACIJA

3.1. Inventarna knjiga

Upis u inventarnu knjigu završio je 2007.s rednim brojem 460. Tijekom godine upisan je

samo jedan novi predmet, i to prometnička pištaljka u Zbirku odora, osobnih dokumenata i

pribora. Trenutačno je stanje u zbirkama ovakvo:

1. Zbirka željezničkih vozila i dijelova - 160 inventiranih predmeta,

2. Zbirka izgradnje i održavanja pruga - 40 inventiranih predmeta,

3. Zbirka signalnih, svjetlosnih i telekomunikacijskih sredstava i uređaja - 57 inventiranih

predmeta,

4. Zbirka strojeva, alata i opreme - 36 inventiranih predmeta,

5. Zbirka odora, osobnih dokumenata i pribora - 73 inventirana predmeta,

6. Zbirka maketa - 94 inventirane makete.

Predmeti iz navedenih zbirki računalno su obrađivani. Do listopada 2007. korištena je

programska podrška MS ACCESS. Tada je Ministarstvo kulture, posredovanjem MDC-a,

omogućilo korištenje integriranim muzejsko-informacijskim sustavom M++ i S++, pa je

obavljena konverzija podataka. To zahtijeva dopunu baze novim podacima i reviziju

podataka za svih šest zbirki. Predmetne zbirke vodi Denis Marohnić.

3.3. Fototeka

Krajem 2007. počelo je razdvajanje fototečne građe na dvije cjeline. Jednu cjelinu čini

sekundarna dokumentacija, u kojoj fotografija ima dokumentarističnu funkciju, a u drugoj su

cjelini originalne fotografije (tematski vezane za željeznicu), koje čine Zbirku fotografija.

Početnim radom nabrojeno je 6.205 pozitiva i 730 negativa fotografija.

Autori fotografija većinom su nepoznati. Detaljna obrada fotografija obavit će se tijekom

unošenja u muzejsko-informacijski sustav M++.

Zbirka fotografija HŽM-a sadržajno je podijeljena na sljedeće cjeline / serije.

1. Lokomotive i motorni vlakovi:

1-1. parne lokomotive (166 fotografija)

1-2. dizelske i dizelsko-električne lokomotive (43 fotografije)

1-3. električne lokomotive (29 fotografija)

1-4. motorni vlakovi i šinobusi (55 fotografija)

1-5. poslovni i drugi vlakovi (14 fotografija)

1-6. lokomotive i vlakovi u Domovinskom ratu (9 fotografija).

2. Vagoni:

2-1. putnički vagoni (31 fotografija)

2-2. teretni vagoni (14 fotografija)

2-3. specijalni vagoni (8 fotografija)

2-4. radni vagoni (6 fotografija )

2-5. vagoni u Domovinskom ratu (11 fotografija).

3. Ostala željeznička vozila i dijelovi:

3-1. motorne drezine i strojevi za održavanje pruge (27 fotografija)

3-2. ostala pružna vozila (24 fotografije)

3-3. dijelovi željezničkih vozila (2 fotografije).

4. Željezničke pruge i pružni objekti:

4-1. željezničke pruge i pružna postrojenja (206 fotografija)

4-2. mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci (186 fotografija)

4-3. tuneli (12 fotografija)

4-4. pružni objekti i uređaji (38 fotografija)

4-5. alati i pribor za održavanje pruga (23 fotografije)

4-6. pruge i pružna postrojenja u Domovinskom ratu (35 fotografija).

5. Signalni uređaji i elektropostrojenja:

5-1. signali i telekomunikacijski uređaji i postrojenja (131 fotografija)

5-2. elektropostrojenja i uređaji (52 fotografije)

5-3. elektroaparati i oprema (4 fotografije)

5-4. Signalni uređaji i elektropostrojenja u Domovinskom ratu (28 fotografija).

6. Strojevi, aparati i drugi uređaji (32 fotografije)

7. Željeznički objekti:

7-1. kolodvorske i druge službene zgrade (711 fotografija)

7-2. ložionice, depoi, radionice (66 fotografija)

7-3. stambene zgrade (11 fotografija)

7-4. ostale željezničke zgrade i objekti u kolodvorima (62 fotografije)

7-5. željezničke zgrade u Domovinskom ratu (154 fotografije).

8. Prigodne obljetnice, skupovi i radnici željeznice:

8-1. obljetnice, skupovi i radnici željeznice (539 fotografija)

8-2. rad Hrvatskoga željezničkog muzeja (823 fotografije)

8-3. rad Tvornice željezničkih vozila "Janko Gredelj" (628 fotografija)

8-4. rad HKUD-a Željezničara (346 fotografija)

8-5. rad željezničkih škola (83 fotografije)

8-6. ostale fotografije o željeznici (639 fotografija).

9. Albumi (957 fotografija)

Fototeka će sadržavati dokumentacijske fotografije (sekundarna muzejska dokumentacija).

Trenutačno oko 8.000 digitalnih fotografija.

3.5. Videoteka

U videoteci je pohranjeno 40 videokaseta.

3.6. Hemeroteka

Hemeroteka sadržava 1.892 zapisa koji su računalno obrađeni u programu M++ (Sekundarna

dokumentacija). Prikupljaju se napisi vezani za povijest, modernizaciju i razvoj Hrvatskih

željeznica, uz zaštitu povijesno obilježenih željezničkih objekata te aktivnosti i rad HŽM-a.

3.8. Stručni arhiv

Vođena je dokumentacija o izložbama i ostalim događanjima u HŽM-u i izvan njega, koja su

vezana za muzejsku djelatnost.

Vođena je dokumentacija o restauriranju muzejskih vozila, tijeku izvedbe i obavljenim

poslovima.

4. KNJIŽNICA

Knjižnica HŽM-a specijalizirana je knjižnica znanstvenog tipa. Knjižni se fond popunjava

aktualnim izdanjima Hrvatskih željeznica, i to izdanjima glasila, stručnih časopisa i službenih

propisa, starih izdanja pravilnika, brošura, stručnih knjiga i priručnika, knjiga, pravilnika,

časopisa, muzejskih izdanja i ostale slične literature koja je HŽM-u darovana, kupljena ili

preuzeta. Na kraju 2007. knjižni je fond brojio 1.567 naslova.

Iz knjižnice su izdvojeni pravilnici, upute i ostala tiskana zakonska regulativa s kraja 19. i

početka 20. st. te su zajedno s rukopisnom ostavštinom premješteni u novoosnovanu Zbirku

propisa, povijesnih osvrta i drugih tiskovina o željeznici.

Zbirka trenutačno ima 179 upisa i priprema se za obradu u programu M++. Sadržava raritetna

stručna izdanja o željezničkoj povijesti, od kojih su neka tiskana tijekom druge polovice 19.

st. Uz to sadržava rukopise inž. Ivana Belavića, koji se bavio istraživanjem željezničke

povijesti sredinom 20. st. Zbirka obuhvaća i tiskane pravilnike, zakonske odredbe i propise o

organiziranju i ostvarenju željezničkog prometa, upute i zbirke uputa o organizaciji prijevoza

i rukovanju vozilima.

I ta je zbirka uvrštena u sustav izvornoga arhivskoga gradiva Hrvatskoga državnog arhiva.

Iz knjižnice je izdvojeno i gradivo tehničke dokumentacije te premješteno u Zbirku tehničke

dokumentacije, koja sadržava raznovrsno gradivo o povijesti željeznice. Vremenski raspon

gradiva je od 1860. do 2007. U Zbirci su razni specifi čno željeznički oblici dokumentacije:

grafikoni voznih redova, željeznički uzdužni i poprečni profili, situacijski nacrti željezničkih

objekata, nacrti i shematski prikazi željezničkih vozila te dokumentacija vezana za izgradnju

pojedinih pruga s područja RH.

Zbirka tehničke dokumentacije podijeljena je na 9 cjelina:

1. Željeznički kapaciteti,

2. Željezničke pruge,

3. Lokomotive,

4. Dokumentacija o izgradnji pruga,

5. Dokumentacija o signalnim i telekomunikacijskim uređajima,

6. Kolodvorske građevine,

7. Proizvodni program TŽV-a "Gredelj",

8. Idejni projekti pruga i pružnih građevina,

9. Vozni redovi.

Nosač: papir, količina: 30 m

Do kraja 2007. g. usustavljeno je 2.345 dokumenata. Problem pri obradi Zbirke jest

nastojanje da se poštuju načela muzeologije i arhivistike jer je Zbirka ponajprije arhivskog

tipa ( i predstavljena je u Pregledu arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, u izdanju

HDA). Zbirka se računalno obrađuje u M++ pa se poštuju načela muzeologije, a istodobvno

nastaje i analitički inventar (tema rada stručnog ispita za arhivista Tamare Štefanac), a

priprema se i obrada u ARHiNET-u.

Zbirku tehničke dokumentacije, Zbirku fotografija, Zbirku propisa, povijesnih osvrta i drugih

tiskovina o željeznici te hemeroteku, fond digitalnih i magnetskih zapisa, fototeku, videoteku

i knjižnicu vodi Tamara Štefanac.

4.1. Nabava

Tijekom 2007. knjižni fond povećan je za 133 nova upisa pojedinačnih primjeraka. Knjižni

fond HŽM-a poklonjenim knjigama obogatili su Zdenko Fučkar, Branko Vujasinović, Tadej

Brate i Marijan Vrga. Preuzeta su sva izdanja koja su tijekom godine pripremljena i tiskana

na Hrvatskim željeznicama. U knjižnici su zaprimljena i izdanja MDC-a, te naslovi

monografskih izdanja koje je Muzeju darovalo Ministarstvo kulture.

4.2. Stručna obrada knjižničnog fonda

Knjižnični fond obrađuje se prema ovoj klasifikaciji: Općenito o željeznici, Ustroj željeznice,

Željeznički promet, Pravilnici i upute za rad, Željeznička vozila, Pruge i pružna postrojenja,

Elektro-postrojenja i uređaji, Građevinski objekti, Službena glasila, časopisi i publikacije,

Ostala stručna literatura, Ostala izdanja.

4.3. Zaštita knjižnične građe

Tijekom 2007. konzervirane su 4 knjige, uz obnovu uveza, nabavljena je zaštitna ambalaža za

arhivsku i fototečnu građu (50 beskiselinskih kutija za arhivsko gradivo, 20 beskiselinskih

kutija za fotografije, omotnice za fotografije s PAT certifikatom i pergamenske vrećice

različitih dimenzija). Usto su uvezani primjerci izdanja časopisa koji izlaze na HŽ-u, i to lista

Holdinga HŽ-a Željezničar, Euro City revije i stručnog časopisa Željeznice 21.

4.4. Služba i usluge za korisnike

Knjižnica je dostupna djelatnicima HŽ-a i vanjskim korisnicima. Građa knjižnice korištena je

i pri pripremi priloga Znanstveno-obrazovnog programa HRT-a. Knjižnica je izvor podataka

zaposlenicima HŽM-a za znanstvenu obradu, pisanje recenzija i drugih stručnih napisa iz

željezničke povijesti.

4.5. Ostalo

U HŽM-u se obavljaju poslovi izrade bibliografija, izdavačka djelatnost knjižnice i sl. Kao i

svih godina do sada, vođena je bibliografija svih napisa i znanstvenih obrada o povijesti

željeznice u Hrvatskoj i o djelatnosti HŽM-a koje su objavljene u glasilima i publikacijama u

nakladi HŽ-a ili drugih nakladnika.

5. STALNI POSTAV

Hrvatski željeznički muzej ni 16 godina nakon osnivanja nema stalni izložbeni postav. Cijelo

vrijeme djeluje na privremenoj lokaciji u južnom dijelu TŽV-a "Gredelj", s ulazom iz Ulice

grada Vukovara. Raspolaže s oko 200 m2 radnog i čuvališnog prostora, vanjskog prostora

ukupne površine 2.400 m2 i ugrađenih 200 metara kolosijeka. Na tom je prostoru 2004.

oblikovan privremeni izložbeni postav na otvorenome, na kojemu je izloženo 20 željezničkih

vozila, od kojih je 8 parnih lokomotiva, jedna električna, 2 dizelsko-hidraulične manevarske

lokomotive, dvije dizelsko-električne lokomotive, snježni plug za parne lokomotive i šest

vagona. Autori izložbenog postava su H. Bunijevac iz HŽM-a i Š. Dmitrović iz TŽV-a

"Gredelj". Izložena vozila proizvedena su između 1899. i 1960. g., a prilagođena su trima

širinama kolosijeka kojima su se služile željeznice u Hrvatskoj (600 mm, 760 mm i 1.430

mm). Taj prostor dostupan je posjetiteljima koji ga mogu razgledati u uredovno vrijeme

HŽM-a, od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati, a prema dogovoru i izvan tog termina.

5.1. Novi stalni postav

Prema osnivačkoj odluci iz 1991. g., stalni postav HŽM-a trebao bi biti u radionicama TŽV-a

"Gredelj", u kojima su se od 1894. g. održavala, a potom i gradila željeznička vozila.

Radionice su građene namjenski, u svoje su vrijeme bile najveće željezničko industrijsko

postrojenje u ovom dijelu Europe, a svojim povijesnom obilježenošću i visokom razinom

očuvanosti danas su najvrjednija industrijska baštinu u zemlji. Stoga su i četiri radionice iz

prve faze izgradnje 2004. upisane u Registar kulturne i prirodne baštine RH. Premještanjem

proizvodnje iz "Gredeljevih" postrojenja, što ih je, zajedno s 130.000 m2 zemljišta 2006.

kupio Grad Zagreb, planirano je do početka 2009. g. Prema izjavama gradonačelnika Zagreba

i premijera Hrvatske vlade, HŽM bi trebao dobiti izložbeni prostor u zaštićenim halama, ili

barem u jednom njihovu dijelu, čime bi bilo omogućeno postavljanje muzeja in situ, uz

ostvarenje korelacije između izvornog prostora i izložene muzejske građe.

6. STRUČNI RAD

6.1. Stručna obrada muzejske građe

Stručna obrada obavljana je za svaki novi predmet, dokument, fotografiju, knjigu i ostalu

građu koja ulazi u muzejski fundus. S obzirom na to da 2007. nije bilo upisa u predmetne

zbirke (samo jedan), stručna se obrada uglavnom provodila u Zbirci tehničke dokumentacije i

Zbirci propisa, povijesnih osvrta i drugih tiskovina o željeznici.

6.2. Identifikacija / determinacija građe

Identifikacija i determinacija muzejske građe obvezno se obavlja pri upisu novih predmeta i

nove građe u muzejske fondove. Identifikacija se također kontinuirano provodi radi

upotpunjavanja i zaokruživanja informacija vezanih za građu pohranjenu u Muzeju. Pri

identifikaciji i determinaciji građe često se koristi pomoć stručnjaka s pojedinih područja

višeznačnih djelatnosti na željeznici.

6.3. Revizija građe

Revizija građe obavlja se gdje se za to pokaže potreba. Provodi se i u knjižničkom fondu,

fototečnom fondu i ostalim muzejskim fondovima. Revizija predmetnih zbirki bit će

obavljana sustavno, uz dopunu podataka u programu M++.

6.4. Ekspertize

Ekspertize se obavljaju na traženje vanjskih korisnika, i to učenika, studenata, znanstvenih

djelatnika, zaljubljenika u željeznicu, ali i institucija koje provode istraživanje pojedinih

segmenata željezničke povijesti ili prigodno obilježavaju obljetnice izložbama, tiskanjem

prigodnih izdanja, tematskim radijskim, televizijskim ili pisanim prilozima. Ekspertize se

rade i za potrebe internih korisnika, i to za znanstveni rad, uz prigodne izložbe i prigodna

izdanja, za stručne i publicističke napise u internim glasilima. Tijekom 2007. obavljene su

ove ekspertize:

- za izložbu Industria humanitas est (D. Marohnić, H. Bunijevac)

- za obilježavanje 145. obljetnice željezničke pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak

(istraživanje povijesnih izvora, periodike druge polovice 19. st., traženje novčanice

forinte za izradu replike (H. Bunijevac, T. Štefanac)

- za izložbu Baština u pokretu (H. Bunijevac, T. Štefanac)

- za izložbu Vatrena kola u Zagrebu (H. Bunijevac, T. Štefanac)

- za pripremu tiskanja poštanskih maraka serije Parne lokomotive (H. Bunijevac, T.

Štefanac)

- za snimanje dokumentarne emisije iz serije Hrvatska kulturna baština (H. Bunijevac,

T. Štefanac)

- specijalnih vozila kemijskog vlaka ponuđenih HŽM-u za preuzimanje u fundus (D.

Marohnić)

- vrijednosti parne mini lokomotive i vagona u vlasništvu ing. Dušana Podunavca,

vezano za ponudu za otkup (D. Marohnić)

- telekomunikacijskog postrojenja na Zagreb ranžirnom kolodvoru, ponuđenih HŽM-u

za preuzimanje (D. Marohnić).

6.5. Posudbe i davanje na uvid

Predmetni izlošci, dokumentaristična i fototečna građa više su puta davana na uvid, i to radi

pisane obrade željezničke povijesti u obliku stručnih i znanstvenih ili diplomskih i

seminarskih radova. Omogućeno je i presnimavanje dokumentarističke građe za televizijske

priloge te korištenje građom za idejne podloge pri rješenju novih poštanskih maraka iz serije

Parne lokomotive.

Za izložbu Naša željeznica u Brodu Moravicama posuđeno je 15 izložaka iz fundusa HŽM-a

(6 maketa željezničkih vozila, 6 lokomotivskih pločica, karabitna signalna svjetiljka,

skretnički lik, limena truba, tri fotografije 70x100 cm).

Za predstavljanje starih jelovnika iz 1915., 1938. i 1945. g. 2. ožujka u restoranu

Željezničkog ugostiteljstva Zagreb GK u ožujku posuđene su dvije makete muzejskih vozila i

dvije signalne svjetiljke, prometnička kapa, prometnički loparić i signalna svjetiljka.

Za pripremu izložbe Baština u pokretu na uvid je dostavljeno 170 fotografija (skeniranih i

originala) te 15 nacrta, i to za cjelinu 145 godina željezničke pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak

32 fotografije; za cjelinu Gradnja pruga 47 fotografija i 5 nacrta; za cjelinu Željeznička

vozila 44 slike; za cjelinu TŽV "Gredelj" 47 fotografija i 10 nacrta.

6.6. Sudjelovanje na kongresima i savjetovanjima

- Helena Bunijevac sudjelovala je na III. međunarodnoj konferenciji o industrijskoj

baštini, održanoj u listopadu u Rijeci s izlaganjem o željezničkoj industrijskoj baštini

u Hrvatskoj.

- Tamara Štefanac sudjelovala je (bez izlaganja) na međunarodnom simpoziju Virtual

Culture and Its Impact on Cultural Tourism: Experiences from South-East Europe,

održanome u lipnju u Zagrebu.

6.7. Publicistička djelatnost stručnih djelatnika

- Bunijevac, H. Šesnaesta godina djelovanja HŽM-a.// Željezničar, 736, veljača 2007.,

str. 58-59.

- Bunijevac, H. Aktualni projekti HŽM-a (izložba Industria humanitas est)//Željezničar,

travanj 2007., br. 738, str. 47.

- Bunijevac, H. Vjekoslav Bokor, strojovođa parnih lokomotiva.// Željezničar, lipanj

2007., br. 740, str. 54.

- Bunijevac, H. (Ne)zaštita industrijske baštine, Željeznički kolodvor na Sušaku. //

Željezničar, kolovoz 2007., br. 742, str. 40-41.

- Bunijevac, H. Dani europske baštine; Baština u pokretu.// Željezničar, rujan 2007., br.

743, str. 28-29.

- Bunijevac, H. Baština u pokretu. //Željezničar, listopad 2007., br. 744, str. 18.

- Bunijevac, H. Predavanje i izložba u Gradskoj knjižnici: Vatrena kola u Zagrebu.//

Željezničar, listopad 2007., str. 17.

- Bunijevac, H. Restauracija muzejske lokomotive u Rijeci: Zaštita segmenta

industrijske baštine.// Željezničar, listopad 2007., str. 65.

- Bunijevac, H. Otvorena izložba na temu željeznice (Brod Moravice). // Željezničar,

studeni 2007., br. 745, str. 50-51.

- Bunijevac, H. Lokomotiva 22-077 otpremljena u Slavonski Brod. // Željezničar,

studeni 2007., br. 746, str. 52.

- Bunijevac, H. Promocija knjige: Prvih pedeset godina željezničke povijesti. //

Željezničar, prosinac 2007., br. 746, str. 50-51.

- Bunijevac, H. Osnovnoškolci u HŽM-u: Željeznica kao inspiracija. // Željezničar,

prosinac 2007., br. 746, str. 51.

- Bunijevac, H. III međunarodna konferencija o industrijskoj baštini.// Željeznice 21,

br. 4, prosinac 2007.

- Bunijevac, H. Promocija knjige iz željezničke povijesti.// Željeznice 21, br. 4, prosinac

2007., str. 67.

- Štefanac, T. Reagiranja javnosti na izložbu Industria humanitas est. // Željezničar, br.

740, lipanj 2007., str. 52.

- Štefanac, T. 130 izviđača u poštanskom vagonu.// Željezničar, br. 744, listopad 2007.

- Marohnić, D. Željeznički zanesenjaci iz Engleske u Hrvatskoj.// Željezničar, br. 739,

svibanj 2007.

6.8. Stručno usavršavanje

- Denis Marohnić: Čuvanje muzejskih zbirki - zaštita umjetnina na papiru (organizator

MDC, travanj)

- Tamara Štefanac: Tečaj za djelatnike u pismohranama (Hrvatski državni arhiv,

svibanj)

6.9. Stručna pomoć i konzultacije

Stručna pomoć i konzultacije ostvaruju se u dva segmenta, unutar HŽ-a i izvan njega.

Unutar HŽ-a pruža se pisana i usmena pomoć pri obradi i edukaciji o razvoju željeznice,

izgradnji pruga, razvoju vučnih i vučenih vozila, i djelovanju različitih željezničkih

udruga i organizacija te o cjelokupnoj povijesti željeznice. Stručna pomoć i konzultacije

pružaju se i restauratorima koji obnavljaju željeznička vozila i željezničke objekte pod

konzervatorskom zaštitom. Povijesne potke za sve prospekte koji se izrađuju u HŽ-u

također se ostvaruju u HŽM-u. Vanjski korisnici Muzeja mogu dobiti stručnu pomoć pri

pripremi pisanih radova svih vrsta ili za osobnu edukaciju.

- Obavljene su konzultacije s novinarkom Novog lista Bojanom Radetić vezane za

postrojenja "Gredelja", njegovu reurbanizaciju i oblikovanje stalnog postava HŽM-a

(H. Bunijevac).

- Pružena je stručna pomoć u izradi stručnog rad mr. Vladka Lozića o povijesti

željezničke pruge Knin-Zadar (H. Bunijevac).

- Stručna pomoć pružena je i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode

pri reviziji rješenja o preventivnoj zaštiti spomen-obilježja u gradu Zagrebu (H.

Bunijevac).

- Stručna pomoć pružena je urednici emisije Hrvatska kulturna baština Znanstveno-

obrazovnog programa HTV-a Eddi Dubrovac vezana za obradu povijesti Zagreb -

Zapadnog kolodvora, Zagreb - Glavnog kolodvora i HŽM-a (H. Bunijevac).

- Stručna pomoć pružena je pri obradi izložbe Baština u pokretu (H. Bunijevac, T.

Štefanac).

- Stručna pomoć u projektu obilježavanja 145. obljetnice dolaska prvog vlaka u Zagreb

(H. Bunijevac, T. Štefanac).

- Stručna pomoć urednici Programa za djecu i mlade HTV-a Anamariji Simonelli-

Milkovi ć u oblikovanju priloga o povijesti željeznice i djelovanju HŽM-a (H.

Bunijevac).

- Pružena je stručna pomoć režiseru Zoranu Pezi iz tvrtke Plavi film pri snimanju spota

Akija Rahimovskog u HŽM-u (D. Marohnić).

- Stručna pomoć iskazana je Davidu Jelerčiću iz Muzeja željeznica u Trstu pri

istraživanju električnih lokomotiva u Hrvatskoj (D. Marohnić).

- Stručna pomoć Tomi Bačiću pri istraživanju dizelskih lokomotiva u Hrvatskoj (D.

Marohnić).

- Stručna pomoć Ivanu Cerovečkom pri usklađivanju popisa vagona na Zagreb -

Ranžirnom kolodvoru (D. Marohnić).

- Stručna pomoć Narodnom sveučilištu Dubrava u rasvjetljavanju povijesti željezničke

pruge Dubrava-Slanovec (D. Marohnić).

- Stručna pomoć Nenadu Labusu iz Konzervatorskog odjela Rijeka, vezana za obradu

povijesti tunela na Trsatu (D. Marohnić).

6.10. Urednički poslovi, recenzije knjiga i članaka

Helena Bunijevac bila je glavna urednica knjige Branka Vujasinovića Upravno i poslovodno

osoblje na željeznicama u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji do 1918. Knjiga je objavljena u

listopadu 2007. u nakladi HŽ-Holdinga, d.o.o., HŽ-Infrastrukture, d.o.o. te Hrvatskoga

željezničkog muzeja.

6.11. Djelovanje u strukovnim društvima

Helena Bunijevac članica je Hrvatskoga muzejskog društva.

6.12. Informatički poslovi Muzeja

Poslovi obuhvaćaju kreiranje i održavanje web stranica, online baze podataka, digitalizaciju

građe i sl.

Web stranica Muzeja postavljena je u sklopu web stranica Hrvatskih željeznica. Stranicu je,

prema uvjetima dogovorenim s HŽ Informatikom fotografski i dizajnerski oblikovao odnosno

redizajnirao te prvim tekstovima popratio D. Marohnić. Ažuriranje podataka tijekom godine

obavila je H. Bunijevac.

7. ZNANSTVENI RAD

7.1. Tema i nositelj projekta

Znanstveno istraživanje željezničke povijesti ciljano je bilo usmjereno na dijelove pruge koje

su tijekom 2007. bilježile okrugle obljetnice svoje izgradnje.

- 145 godina Zagreb - Zapadnog kolodvora: znanstveno istraživanje provela je Tamara

Štefanac. Istraživanje je bilo usmjereno na povijest pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak, koja je

izgrađena 1862. godine. Istraživanja su obuhvatila pretraživanje serijskih publikacija časopisa

koji su izlazili u drugoj polovici 19. st., a čuvaju se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici

(Časopis za suvremenu povijest, Naše gore list, Glasonoša, Ost unud West, Pozor, Sloga,

Komatac, Agramer Zeitung, Dom i svijet) i knjiga s građom o povijesti Zagreba u drugoj

polovici 19. st. Istraživanje je provedeno kao podloga za projekt obilježavanja 145. obljetnice

dolaska prvog vlaka u Zagreb, za pripremu promotivnog materijala i za pripremu prigodnog

događanja na Zagreb - Zapadnom kolodvoru, koje su organizirale Hrvatske željeznice.

- Željeznička industrijska baština; znanstveno istraživanje provela je Helena Bunijevac.

Cilj istraživanja bio je dopuna spoznaja o lokacijama i opsegu industrijske baštine na

željeznici u Hrvatskoj. Za tu svrhu istražena je dostupna stručna građa, konzultirani

željeznički stručnjaci, obavljeno snimanje dijela lokacija koje su sačuvale izvorna baštinska

obilježja. U istraživanju su fotografirajući baštinske lokacije surađivali Špiro Dmitrović,

Dragutin Staničić i Tamara Štefanac. Istraživanje je obuhvatilo radionička postrojenja na

Zagreb - Zapadnom kolodvoru, u TŽV-u "Gredelj", u željezničkom kompleksu Karlovac,

željeznička postrojenja na Sušaku, radionička postrojenja u Rijeci, željeznički kompleks u

Osijeku. Istraživanje je provedeno radi upoznavanja javnosti s navedenom temom, i to u

pisanim i elektroničkim medijima, na prigodnim izlaganjima i stručnim skupovima.

- Povijest željeznice u Lici; znanstveno istraživanje provela je Helena Bunijevac.

Istraživanje je provedeno za znanstveni skup Identitet Like: korijeni i razvitak (26. - 29. rujna

u Gospiću) i za objavljivanje u zborniku sa znanstvenog skupa. Izlaganje je naslovljeno

Željeznica kao preduvjet gospodarskog identiteta Like.

- Povijest pionirske željeznice u Zagrebu, znanstveno istraživanje proveo je Denis Marohnić

za pripremu knjige Pionirske željeznice u Zagrebu autora Siniše Lajnerta.

7.2. Publicirani radovi

- Bunijevac, H. Povijest šumskih željeznica u Hrvatskoj. // EC Revija, proljeće 2007.,

str. 10-13.

- Bunijevac, H. Željeznica i turizam na Opatijskoj rivijeri. // EC Revija , ljeto 2007, str.

6-10.

- Bunijevac, H. 145 godina željeznice u Zagrebu; Ulazak u europski prometni sustav.//

EC Revija, jesen 2007, str. 2-6.

- Bunijevac, H. Projekt Baština u pokretu.// EC Revija , jesen 2007., str. 8-9.

- Bunijevac, H. Željeznička industrijska baština u Hrvatskoj: Vrijednost koju bi valjalo

više cijeniti.// EC Revija, zima 2007., 22-26.

- Bunijevac, H. Zgrada na ures Zagrebu.// Zagreb, br. 104, godina 6., veljača 2007., str.

16-17.

- Bunijevac, H. Povijest grada/Zagreb - Zapadni kolodvor.// Zagreb, moj grad, br. 7,

listopad 2007., str. 14-17.

- Bunijevac, H. 130 godina pruga Split - Siverić i Perković - Šibenik: Povijest "krnje

željeznice".// Željeznice 21, 3/207, str. 41-43.

- Bunijevac, H. 125 godina pruge Sisak-Sunja/Dobrljin; Priprema za novi značaj. //

Željezničar, br. 738, travanj 2007., str. 60-61.

- Bunijevac, H. 105 godina od izgradnje Parenzane; Pružna trasa pretvara se u šetnicu.

// Željezničar, br. 737, ožujak 2007., str. 62-63.

- Bunijevac, H.130 godina pruga Split-Siverić i Perković-Šibenik. // Željezničar, br.

740, lipanj 2007., str. 64-65.

- Bunijevac, H. Četrdeset godina pruge Knin- Zadar. // Željezničar, br. 742, kolovoz

2007., str. 64-65.

- Bunijevac, H. Željeznički kolodvor na Sušaku. // Željezničar, br. 742, kolovoz 2007.,

str. 40-41.

- Bunijevac, H. 145 godina željezničke pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak; Otvorena

vrata prema Europi. // Željezničar, br. 743, rujan 2007., str. 66-67.

- Bunijevac, H.; Povijest pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak. // Naše gore list; br. 1/

2007., str. 1-4.

- Bunijevac, H. Povijest "Parovozne lonjsko-poljske željeznice".// Željezničar, br. 745,

studeni 2007., str, 62-63.

7.3. Znanstveno usavršavanje

Nastavak poslijediplomskoga znanstvenog studija etnologije i kulturne antropologije,

muzejsko-konzervatorski smjer (D. Marohnić).

8. STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI I SEMINARI U ORGANIZACIJI I

SUORGANIZACIJI MUZEJA

8.2. Stručni skupovi

Skup članova Sekcije pedagoga Hrvatskoga muzejskog društva, održan 22. siječnja.

9. IZLOŽBENA DJELATNOST

• Prigodna izložba jelovnika

Zagreb - Glavni kolodvor, kolodvorski restoran Željezničkog ugostiteljstva, 2. ožujka

Autori prigodnog postava: Mirsad Hodžić i Denis Marohnić

Broj izložaka: jelovnici iz 1915., 1938. i 1947., tri makete željezničkih vozila,

signalna svjetiljka

Vrsta: edukativna, informativna

• "Industria humanitas est", dokumentaristička izložba

Zagreb - Glavni kolodvor, VI. peron, muzejski vagon i Zagreb - Glavni kolodvor,

vestibule, 18. - 31. svibnja u muzejskom vagonu, a tijekom srpnja i kolovoza u

vestibulu

Autor stručne koncepcije: Denis Marohnić

Autori fotografija: Denis Marohnić i Špiro Dmitrović

Autorica teksta: Helena Bunijevac

Autor likovnog postava: Denis Marohnić

Broj izložaka: 25 fotografija formata 70x100 cm i 20 kom. kovačkog pribora i alata

hznet.hr /kultura/ HZM

Vrsta: povijesna, informativna, edukativna, pokretna

Tema: Međunarodni dan muzeja. Izložba je slijedila zadanu temu - Muzeji i

univerzalna baština. Misija izložbe bila je upoznati javnost s bogatim resursom

tehničke, željezničke baštine u kompleksu Tvornice željezničkih vozila "Gredelj",

koji se nalazi u Trnju, s južne strane Glavnog kolodvora, gotovo u središtu grada.

Kompleks je izgrađen 1894. g. kao najveće industrijsko postrojenje u tom dijelu

Europe za održavanje parnih lokomotiva i vagona, a njegova povijesna jezgra i danas

je velikim dijelom sačuvana zahvaljujući činjenici da se u tvornici još uvijek

proizvodi. No 2006. kompleks je kupio Grad Zagreb, a tvornička postrojenja trebala

bi biti premještena do 2009. Time će prostor biti reurbaniziran, u sklopu čega bi

trebalo biti riješeno i pitanje integriranja četiriju objekata koje Ministarstvo kulture

štiti kao kulturno dobro. U tom kontekstu trebalo bi se riješiti i pitanje stalnog postava

HŽM-a, čije zbirke čine idealnu poveznicu tog povijesno obilježenog prostora,

njegove funkcije i očuvanja vrijedne tehničke baštine. Izložba je trebala upozoriti, na

neki način i dokazati, da svaka industrija samim svojim postojanjem nakon proteka

nekog vremena postaje i dio kulturne sredine u kojoj djeluje - odnosno kultura sama.

Korisnici: široka javnost, odrasli djeca školske dobi

• Baština u pokretu (Moving heritage)

Organizator izložbe: Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne baštine, u

sklopu projekta Dani europske baštine

Nositelji projekta: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Hrvatski

željeznički muzej, Tehnički muzej

Tehnički muzej Zagreb, Savska cesta 18, 27. rujna - 7. listopada

Autorice stručne koncepcije; Tamara Ganoci Frisch i Martina Juranović Tonejc iz

Uprave za zaštitu kulturne baštine MK RH, Helena Bunijevac, HŽM

Autori dizajnerskih rješenja projekta, likovnog oblikovanja postava i multimedijskog

materijala (videoprojekcija hrvatskih željezničkih kolodvora i CD-a u funkciji

kataloga): Dizajn studio (R)evolucija

Stručne suradnice: Tamara Štefanac, HŽM, Neda Staklarević, Tehnički muzej u

Zagrebu

Povijest željeznice prezentirana je unutar četiriju cjelina oblikovanih na odvojenim

izložbenim panoima s ovim tematskim određenjima: 145 godina željeznice u Zagrebu,

TŽV "Gredelj" - jedinstveni baštinski kompleks, željeznička vučna vozila kroz

povijest HŽ-a, oblikovanje željezničke mreže u Hrvatskoj. Za obradu panoa

iskorišteno je više od 170 fotografija i 15 nacrta iz arhiva HŽM-a.

Izloženo je 10 izložaka iz fundusa HŽM-a.

Vrsta: povijesna, informativna,edukativna, skupna, pokretna

Projektu Dani europske baštine Hrvatska se pridružila događanjima o temi Baština u

pokretu, čime je naglašena vrijednost hrvatske tehničke baštine koja se nezasluženo

rijetko izlaže, a koja je najzaslužnija za brže povezivanje znanja, ljudi, kultura i

običaja. Tema Dana europske baštine u Hrvatskoj 2007. proistekla je iz 145.

obljetnice izgradnje željezničke pruge Zidani Most - Zagreb - Sisak. Taj

revolucionaran pothvat pridonio je tomu da je Zagreb već 1862. postao međunarodno

željezničko čvorište, a to je uvelike utjecalo na razvoj grada, ali i na njegovu naglu

urbanizaciju. Zahvaljujući željeznici, počeo je industrijski razvoj grada, a kasnije i

oblikovanje Donjega grada, između reprezentativnog zdanja Glavnog kolodvora na

jugu te Gradeca i Kaptola na sjeveru. U to vrijeme sagrađena je i Strojarnica MÁV-a

kao najveće industrijsko postrojenje koje i danas čuva velik dio izvornih obilježja.

Ministarstvo kulture prepoznalo je taj kompleks kao vrijednu industrijsku baštinu,

pokrenulo je njegovu valorizaciju preko Uprave za zaštitu kulturne baštine i

proglasilo ga zaštićenim kulturnim dobrom.

Slijedom toga, najveći dio izložbe bio je posvećen željeznici, i to čak četiri cjeline -

izgradnja željeznice u Hrvatskoj, izgradnja željeznice u Zagrebu, željeznička vučna

vozila i TŽV "Gredelj". Te su cjeline bile obogaćene sa 178 fotografija i nacrta, ali i

izlošcima ručne drezine, makete aluminijskog dizelsko-motornog vlaka, rezačice

tračnica, signalnih svjetiljaka te lokomotivskih natpisnih ploča. U sklopu dijela

izložbe posvećenoga željezničkoj baštini bili su izloženi i prvi metalni zračni brod,

tzv. zepellin, koji je u 19. st. konstruirao Zagrepčanin David Schwartz, te replika

bicikla izrađena prema nacrtima Leonarda da Vincija. Bio je prikazan i razvoj

gradskog prijevoza u Zagrebu. Sve to uokvireno je zanimljivim izložbenim postavom

koji je obuhvatio i suvremena sredstva multimedijskih prezentacija. Umjesto

izložbenoga kataloga, izrađen je CD sa zanimljivom tematskom obradom na

hrvatskome i engleskom jeziku.

Izložba je u prosincu 2007. postavljena i u Konzervatorskom odjelu Rijeka.

• Vatrena kola u Zagrebu

Gradske knjižnice Zagreb, Odjel za djecu i mladež, Starčevićev trg 4, 1. - 10.

listopada

Autorice izložbenog postava Helena Bunijevac i Tamara Štefanac

Broj izložaka: 10 predmeta iz fundusa HŽM-a i 6 fotografija formata 70 x 100 (odabir

fotografija: Branimir Butković i Denis Marohnić)

Uz otvorenje izložbe održano je prigodno predavanje o povijesti željeznice u

Hrvatskoj (Helena Bunijevac) namijenjeno djeci osnovnoškolske dobi.

Vrsta: samostalna, edukativna, informativna, povijesna

Izložba je postavljena u povodu 145. obljetnice dolaska prvog vlaka u Zagreb i

obilježavanja Dana Hrvatskih željeznica. Tim povodom djecu smo željeli upoznati s

povijesnim činjenicama vezanim za uspostavu i razvoj željezničkog sustava u

Hrvatskoj i sa željezničkim vozilima na parni pogon iz pionirskog razdoblja

željeznica.

• Naša željeznica

Dom kulture Brod Moravice, Čitaonica, 27. listopada - 15. studenoga

Organizatori izložbe: Etno udruga Turanj , HŽM i Josip Štimac

Autor stručne koncepcije i likovnog postava: Josip Štimac

Broj izložaka: 80-ak predmeta iz privatne zbirke J. Štimca i 15 izložaka HŽM-a (6

maketa željezničkih vozila, 6 lokomotivskih pločica, karabitna signalna svjetiljka,

skretnički lik, limena truba, 3 fotografije 70x100cm)

Na otvorenju izložbe H. Bunijevac održala je tematsko predavanje o povijesti riječke

pruge (134 godine riječke pruge).

Vrsta: skupna, edukativna, informativna

10. IZDAVAČKA DJELATNOST MUZEJA

10.1. Tiskovine

- HŽM izdao je u svibnju izložbeni katalog Industria humanitas est, u nakladi od 500

primjeraka. Autor likovnog oblikovanja kataloga je D. Marohnić, autori fotografija D.

Marohnić i Š. Dmitrović, a autorica teksta H. Bunijevac.

- HŽ-Holding, d.o.o. i Hrvatski željeznički muzej u studenome su objavili knjigu

Upravno i poslovodno osoblje na željeznicama u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji do

1918., koju je pripremio Branko Vujasinović. Knjiga donosi popise željezničkih

zaposlenika koji su radili između 1862. i 1918. g., a koji su imali upravne i

poslovodne funkcije. Uz njihova imena navedena su i mjesta službovanja,

organizacijske jedinice unutar kojih su radili i funkcije koje su u njima obnašali. Na

temelju toga stječe se uvid u organizacijski željeznički ustroj u pojedinim razdobljima

te u način funkcioniranja i širenja željezničkog sustava u Hrvatskoj. Glavna urednica

knjige je Helena Bunijevac, a tiskana je u nakladi od 1.000 primjeraka. Promovirana

je 27. studenoga na Odjelu za mladež Gradske knjižnice u Zagrebu.

10.3. Elektroničke publikacije

- D. Staničić izradio je CD zapis s obilježavanja 145. godina dolaska prvog vlaka u

Zagreb.

- T. Štefanac izradila je i likovno oblikovala CD prezentaciju o HŽM-u prema konceptu

H. Bunijevac. Prezentacija je bila dio priloga u TV emisiji Nulti sat.

- T. Štefanac je prema konceptu H. Bunijevac izradila i likovno oblikovala CD

prezentaciju o povijesnom prikazu riječke pruge (134 godine riječke pruge).

Prezentacija je bila dio izlaganja na otvorenju izložbe Naša željeznica u Brodu

Moravicama.

- T. Štefanac je prema konceptu H. Bunijevac izradila i likovno oblikovala CD

prezentaciju Željeznička industrijska baština. Prezentacija je bila rađena za

savjetovanje o industrijskoj baštini u Rijeci.

- D. Marohnić izradio je CD zapis s fotografijama izložbe Industria humanitas est.

- D.Marohnić izradio je CD zapis o restauriranju Zagreb - Zapadnog kolodvora.

- D.Marohnić izradio je CD zapis baštinski obilježenih željezničkih objekata u Rijeci.

11. EDUKATIVNA DJELATNOST

11.1. Vodstva

- 22. siječnja - grupa muzealaca iz HMD-a (23 posjetitelja, vodstvo H. Bunijevac)

- 31. siječnja - Klub liječenih alkoholičara (14 posjetitelja, vodstvo H. Bunijevac)

- 23. veljače - Dječji vrti ć Iskrica (20 posjetitelja, vodstvo H. Bunijevac)

- 11. travnja - skupina ljubitelja željeznice iz Engleske (vodstvo D. Marohnić)

- 20. travnja - učenici Prometne škole iz Splita (50 posjetitelja, vodstvo H. Bunijevac)

- 5. lipnja - Dječji vrti ć Vedri dani (40 posjetitelja, vodstvo H. Bunijevac i T. Štefanac)

- 22. studenog - učenici OŠ Petra Zrinskoga iz Zagreba (22 posjetitelja, vodstvo H.

Bunijevac i T. Štefanac)

- 18. - 23. svibnja - vodstvo izložbom Industria humanitas est (T. Štefanac)

- 13. listopada - 130 izviđača Izviđačkog saveza Hrvatske (vodstvo T. Štefanac)

11.2. Predavanja

- Helena Bunijevac: tematsko predavanje Vatrena kola u Zagrebu, 1. listopada, Odjel

za djecu i mladež Gradske knjižnice Zagreb

- Helena Bunijevac: tematsko predavanje 134. godine riječke pruge, 27. listopada,

Čitaonica Doma kulture Brod Moravice

- Helena Bunijevac: prigodno izlaganje na otvorenju izložbe Industria humanitas

est,18. svibnja

- Helena Bunijevac: prigodno izlaganje na promociji knjige B. Vujasinovića Upravno i

poslovodno osoblje na željeznicama u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji do 1918., 27.

studenog

- Denis Marohnić: prigodno izlaganje o željeznici u Hrvatskoj prilikom vodstva grupe

engleskih ljubitelja željeznice, 11. travnja

- Tamara Štefanac: prigodna izlaganja o industrijskoj baštini u "Gredelju" i o

poštanskom vagonu, 18. - 23. svibnja

- Tamara Štefanac: prigodno izlaganje o poštanskom vagonu, 13. listopada.

11.4. Ostalo

Vodstvo djece iz OŠ Petra Zrinskog iz Zagreba po Zagreb - Glavnom kolodvoru, odlazak

vlakom do Zagreb - Zapadnog kolodvora, obilazak prometnog ureda i upoznavanje

organizacije i upravljanja prometom. Vodstvo i informiranje djece obavile su H. Bunijevac i

T. Štefanac, 1. listopada.

12. ODNOSI S JAVNOŠĆU

12.1. Press

- Bojana Radetić: Za Željeznički muzej samo jedna hala, Novi list, 20. siječnja 2007.;

razgovarala H. Bunijevac

- Mija Pavliša: Poštanski vagon iz 1963. postao izložbeni vagon, Metro Express, 21.

svibnja 2007.; razgovarali H. Bunijevac i D. Marohnić

- Stanko Budisavljević: Izložba u poštanskom vagonu, Glasilo sindikata pošta, lipanj

2007.; razgovarala T. Štefanac

- Jovan Hovan:Umirovljeni vlakovi, Varaždinske vijesti, 2. kolovoza 2007.; razgovarala

H. Bunijevac

- Jana Peršić: Učenici 3. razreda OŠ Petra Zrinskoga na putovanju; Večernji list, 2.

listopada 2007.

- Slavica Bakić: Dovršava se restauracija lokomotive ispred riječkog željezničkog

kolodvora; Novi list, 23. listopada 2007.; razgovarala H. Bunijevac

- M. Krmpotić: Članovi Udruge za očuvanje starina Turanj organizirali izložbu "Naša

željeznica", 4. studenog 2007.

- Jasmin Đečević: Novi sjaj parne lokomotive; Jutarnji list, 10. studenog 2007.

- N.E.: Izložba Baština u pokretu u riječkome Konzervatorskom odjelu; Novi list, 22.

prosinca 2007.

12.2. Sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama

- 2. program HR-a U prolazu, prilog o zaštićenim radionicama TŽV-a "Gredelj", 15.

veljače 2007. u 19 sati; novinarka Marina Marinović, razgovarali Helena Bunijevac i

Špiro Dmitrović

- 2. program HR-a , Prilog o izložbi Industria humanitas est, 19. svibnja 2007., u 14

sati; novinarka Marina Marinović; razgovarala Helena Bunijevac

- program HTV-a; Dobro jutro, Hrvatska, 22. svibnja 2007.; prilog o izložbi Industria

humanitas est i o muzejskom vagonu; novinarka Maja Uštar; razgovarala Helena

Bunijevac

- program Radio Zagreba, prilog Čičak, povijest dolaska željeznice u Zagreb, 5.

listopada 2007; novinarka Vesna Turtula; razgovarala Helena Bunijevac

- program HR-a, emisija Baština, prilog o povijesti željezničke pruge Zidani Most-

Zagreb-Sisak, 9. listopada 2007; novinarka Mirjana Žugec Pavičić; razgovarala

Helena Bunijevac

- program HTV-a, Nulti sat, prikaz događanja uz 145. obljetnicu pruge Zidani Most-

Zagreb-Sisak i predstavljanje HŽM-a, 29. listopada 2007., novinarka Anamarija

Simoneli Milković; razgovarala Helena Bunijevac

12.4. Promocije i prezentacije

Promocija knjige Upravno i poslovodno osoblje na željeznicama u Kraljevini Hrvatskoj i

Slavoniji do 1918., koju je priredio Branko Vujasinović. Promocija je održana u Gradskoj

knjižnici Zagreb, na Odjelu za djecu i mlade, 29. studenog 2007. Promotori su bili: Helena

Bunijevac, glavna urednica, prof. Mira Kolar-Dimitrijević i doc.dr. Mirela Slukan Altić,

recenzentice knjige te Vlatka Škorić, predstavnica nakladnika.

13. MARKETINŠKA DJELATNOST

Suradnja HŽM-a pri predstavljanju autentičnih povijesnih jelovnika iz 1915., 1936. i 1947.

godine; prigodno predstavljanje održano je u restoranu na Zagreb - Glavnom kolodvoru 2.

ožujka 2007.

Suradnja na projektu obilježavanja Dana HŽ-a 5. listopada 2007., koji je bio usmjeren na

145. obljetnicu dolaska prvog vlaka u Zagreb. Sudjelovanje je ostvareno u istraživanju

povijesne potke tog događanja, u pripremi pisanih tekstova o povijesti pruge Zidani Most-

Zagreb-Sisak, obradi novinskih tekstova iz druge polovice 19. st., u pronalaženju originala

forinte iz tog vremena za izradu replike, postavljanju prigodne izložbe i predavanja o

povijesti željeznice, sudjelovanjem u završnom kostimiranom programu.U projektu su

sudjelovale H. Bunijevca i T. Štefanac.

14. UKUPAN BROJ POSJETITELJA

Muzej su posjetile 674 osobe, od toga 620 iz Hrvatske, a 54 iz inozemstva.

15. FINANCIJE

Djelovanje HŽM-a u cijelosti financira osnivač, Hrvatske željeznice, koji pokriva sve

troškove restauriranja muzejskih izložaka, njihov transport, financijski prati izložbenu

djelatnost HŽM-a, tiskanje materijala vezanih za željezničku povijest, i to kao samostalna

izdanja ili u sklopu drugih tiskovina. U 2007. g. Ministarstvo kulture financiralo je kupnju

integriranoga muzejskog informacijskog sustava M++ i S++, čija je knjigovodstvena

vrijednost 15.300,00 kuna (uvođenje muzejsko-informacijskih sustava M++ i S ++).

15.2. Investicije

Za restauriranje muzejskih izložaka tijekom 2007. utrošeno je 242.194,40 kuna, za izložbenu

djelatnost 21.516,00 kuna, za nabavu opreme za arhiviranje dokumentacije 12.059,00 kuna,

za konverziju podataka iz datoteke Access u muzejsko-informacijske sustave M++ i S++.

Navedenim troškovima valja dodati i troškove održavanja opreme, strojeva i uređaja,

održavanja okoliša i druge troškove.

16. OSTALE AKTIVNOSTI

16.2. Izložbena djelatnost

Denis Marohnić predsjednik je i osnivač Udruge 4 image. Udruga je osnovana 2003. s ciljem

razvoja kulture u RH i promocije hrvatskog kulturnog identiteta. Bavi se organiziranjem

izložaba, predavanja i manifestacija, pomaganjem mladim umjetnicima, skupljanjem i

arhiviranjem informacija o hrvatskim umjetnicima i kulturi.

Izložba Žensko oko ostvarena je kao projekt Udruge 4 image.

Postavljena je u Muzeju grada Trogira.

Bila je otvorena od 19. do 30. srpnja.

Autori stručne koncepcije, izložbenog postava i kataloga: Maja i Denis Marohnić

Svoje su fotografije izložili Mare Milin i Željke Gradski-Galić.

16.3. Ostalo

- D. Marohnić bio je uključen u terenska istraživanja arhitekture i kulturnih

znamenitosti na području općine Dubrava, a za potrebe Narodnog sveučilišta

Dubrava. Započeto je u svibnju 2007.

- D. Marohnić bio je uključen u terensko istraživanje i fotografiranje etnološke baštine

na području općine Dubrava. Istraživanje je rađeno u suradnji s Lucijom Franić-

Novak iz Centra za tradicije NSD-a.

- D. Marohnić dizajnirao je katalog i autor je fotografija za izložbu Baštinarnice -

radionice inspirirane kulturnom i prirodnom baštinom zagrebačke Dubrave, lipanj

2007.