1
Ante Peterlić Povijesti svih svjetskih kine- matografija počinju s doku- mentarnim filmom. Da bi se snimio igrani film, potrebno je više sredstava i filmskoga iskustva, dok se dokumenta- ristički pokušaj može izvesti i bez ikakvih priprema – sni- manjem onoga što je u nepo- srednoj blizini, a ta blizina je i onaj čovjekov najautentičniji svijet – svijet njegova boravi- šta, krajolika, zavičaja. Jasno, takva snimka ne pred- stavlja više od nekakve zabilježbe, od tzv. činjeničnog filma, no tako se najspontanije počinje. A onda to zadubljivanje u okoliš može prerasti u reportažu, pa u složeni dokument, u osvjedočenje o životu i povijesti, može nadrasti skup pukih podataka te biti umjetnički nadahnuto djelo. Takvom “jednostavnom” snimkom počinje i hrvatska kinematografija, snimkom šibenske luke iz 1903. što ju je ostvario Poljak Stanislaw Noworyta koji se kasnije zauvijek nastanio u Zagrebu. Takva su i pionirska hr- vatska filmska ostvarenja: prvi od Hrvata koji je snimao bio je Splićanin Josip Karaman koji je 1909. dokumen- tirao društvene događaje u Splitu, dok je prvi koji je radio kao filmski profesionalac, i to za francusku tvr- tku, bio Zagrepčanin Josip Halla koji je, među ostalim, izvještavao o bitkama u ratovima na Balkanu. Nešto vrlo slično moglo bi se ispričati i o Bosni i Hercego- vini: prva snimanja, i to dokumentaristička, izveli su početkom stoljeća u Mostaru Francuzi, a prve poznate značajne snimke, one na dan atentata na prijestolona- sljednika Ferdinanda, realizirao je Anton Valić… Bijahu to tek počeci, a veći poticaji razvoju doku- mentarnoga filma u Hrvatskoj nastupaju sustavnim i organiziranim djelovanjem Škole narodnog zdravlja u Zagrebu čija se djelatnost - obrazovni i instruktivni film - počinje bližiti i dokumentarizmu, i tako oko nje okupljeni rade i dokumentarne filmove – o ljepo- tama Hrvatske i životu u njoj. Jedan od filmova iz tog vremena, antropološki dokumentarni film film Drage Chloupeka i Aleksandra Gerasimova, “Jedan dan u Turopoljskoj zadruzi” (1933), zbog svoje vrijednosti dobit će 1960. (!) nagradu na festivalu u Firenzi. Inače, Gerasimov je snimio i prvi dugometražni film na području Jugoslavije –dokumenatrni film Velebit (1932). No, ubrzo će se proširiti tematika i snimat će se i tzv. (prema njemačkom) “Kultur - filmovi”, filmovi iz povijesti i umjetnosti, kao npr. “Barok u Hrvatskoj” (1942) Oktavijana Miletića. Nakon, II. svj. rata ova vrsta doživljava vrlo ubrzani razvoj; od 1946. proizvodi ih Ja- dran film, a početkom 1950-ih nastaju i specijalizirana Izbor filmova s Festivala kratkog filma u Mostaru Festival kratkog filma održan je u Mostaru od 12. do 15. lipnja 2003. Na širokobriješkim Danima filma prikazuju se tri prvonagrađena filma s mostarskog festivala: “Kad se smrkne”, “Dugo putovanje” i “Rijetke istarske životinje”, te film iz izbora Film kluba iz Mo- stara, “T.P. (39)”. Mostarski festival omogućio je mladim autorima fil- ma da prikažu svoje radove i razmjene međusobna iskustva i ideje, te da iznađu moguća rješenja za neke probleme filmske produkcije. Osim toga, stvorio je podlogu za aktivnu razmjenu svježih ideja i kreativnu komunikaciju. KAD SE SMRKNE Dva prijatelja u jednoj noći. Nakon određenog vremena letargično provededenoga u stanu odlučuju se na izlazak i potragu za pustolovinom. Podvig završava povratkom na početnu točku s nešto više novčića u džepu i dvije limenke piva… autori: Domagoj Vidaković, Vjeran Vukašinović, Ines Šulj trajanje: 24 min. 30 sek., miniDV godina: 2003. LUNGO NED DROMENCE/DUGO PUTOVANJE … o životu Roma u Bosni i Hercegovini autori: Vildana Drljević i Naida Balić trajanje: 23 min., mini DV godina: 2003. RIJETKE ISTARSKE ŽIVOTINJE Film je bajka koja u karikira- noj dokumentarističkoj formi ogoljuje lokalpatriotizam. Film je, po riječima autora, kritika samodovoljnosti i narcisoidnosti. Dvije se izmišljene životinje uzdižu na razinu kulta.. autori: Nenad Marjanović- dr. Fric, Diego Bosusco - Ptica i Zoran Mikletić trajanje: 20 min., mini DV godina: 2002. T.P.(39) Konflikt marginaliziranog pojedinca s društvom i frustracije svakodnevice. autori: Goran Butorac i Dejan Diklić trajanje: 4 min. 45 sek., animirani godina: 2003. ZABRANJENA IGRAČKA Petogodišnji dječak živi s majkom, bez oca. Jednog dana u njihov stan ulazi ne- poznati gost... scenarist i redatelj: Zrinko Ogresta kamera: Davorin Gecl montaža: Dubravka Premar trajanje: 16 min., 35mm, igrani proizvodnja: Zagreb Film godina: 1986.-87. Dvadesetogodišnji Toni će - tek kada njegova vršnjakinja Zrinka obznani da se s maj- kom Ružom, koja je ostala bez posla, sprema na rad u Italiju - shvatiti da ne može bez nje, da je voli... Toni bi rado i sam pošao s njima u inozemstvo. I to ne samo zbog toga što bi mu život bez Zrinke postao ne- podnošljiv već i stoga što bi se - na taj način - oslobodio i vlastite obitelji koju otac, s teškim traumama stečenim u ratu, terorizira. Nakon najnovijeg obitelj- skog incidenta kojeg je nehotice skrivio uznemireni Toni, pretučena majka za- vršava u bolnici, otac u pri- tvoru, a događaji se doda- tno kompliciraju kada djed i baka otmu svoju unuku, Tonijevu sestricu Klaru. Toni će se naći u procjepu između voljene Zrinke koja samo što nije krenula na put i svoje obitelji koju sada ne može napustiti... DESET MINUTA Film paralelno prati radnje u Sarajevu i Rimu. Dok u Sarajevu ljudi ginu, u Rimu začuđenom Japancu izrađuju fotografije za samo 10 min. režija: Ahmed Imamović scenarist: Srđan Vuletić kamera: Almir Đikoli i Mirsad Herović montaža: Midhad Mujkić i Almir Kenović uloge: Enis Bešlagić, Elmedin Leleta, Sathosi Yahata, Izudin Bajrović, Admir Glamočak trajanje : 10 min., 35 mm, igrani godina: 2002. Zoran Tadić Zagrebački Autorski studio – fotografija, film, video djeluje već duže od jednog desetljeća, osnovan je 1992. Filmografija kluba broji već više od 150 filmova, a u radu na njima okušalo se blizu 50 autora. Filmovi Autorskog studija zapaženo su prikazivani i nagrađivani na mnogim amaterskim i drugim festivalima i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Aktivnost kluba je raznovrsna: Autorski studio organizira tečajeve, pomaže u edukaciji mladih surađujući s filmskim i video družinama u osnovnim i srednjim školama, održava mnogobrojne tribine i projekcije klasičnih i avangardnih filmova, priređuje klupska prvenstva kao i sučeljavanja s filmovima drugih kinoklubova. Ipak, temeljna je klupska djelatnost rad na filmovima. S ponosom može- mo reći da naši filmovi, ili barem veći broj naših “boljih” filmova, nose kao svojevrstan zajednički zaštitni znak – stalnu želju za istraživanjem, za propitivanjem kako mogućnosti filma, tako i – unutar toga – vlastitih dosega i kreativnih napora. Iako ne treba podcjenjivati ni dokumenta- rističke ni igranofilmske pokušaje i domete, sasma je razumljivo da je unutar klupske produkcije najzastupljeniji eksperimentalni, taj propiti- valački, radoznali, naglašeno osobni i autorski film. Razumljivo je isto tako i iz istih razloga, da je naš izbor za ovu širokobriješku projekciju sastavljen iz fundusa upravo takvih filmova. Predstavljamo šest autora Autorskog studija. To su Milan Bukovac (1958.), Milan Bunčić (1954.), Damir Čučić (1972.), Zdravko Mustać (1961.), Tomislava Vereš (1960.) i Vlado Zrnić (1959.). Neki od spomenutih dulje su se zadržali u klubu, neki kraće, neki su i da- nas stupovi Autorskog stusdija. Svatko od njih, međutim, ostavio je trajan trag ne samo u povijesti Autorskog studija već i u povijesti cjelokupnog hrvatskog “amaterskog” filmskog stvaralaštva. BACK HOME autor: Milan Bukovac kamera: Milan Bukovac montaža: Milan Bukovac ton: Tomica Horvat obrada negativa: Drago Doppler uloga: Drago Doppler trajanje: 8 min. 19 sek., 16 mm, c/b eksperimentalni godina: 1996. REWIND autor: Milan Bunčić kamera: Milan Bukovac montaža: Milan Bukovac ton: Milan Bukovac uloga: Irena Očko asistent režije: Tomislava Vereš trajanje: 1 min., Betacam SP, boja, igrani godina: 1995. S DRUGE STRANE autor: Milan Bunčić kamera: Milan Bukovac montaža: Damir Čučić ton: Milan Bunčić scenografija: Marija Šebrek uloge: Suzana Golec, Milan Bunčić trajanje: 58 sek., Betacam SP, c/b, igrani godina: 1997. JESEN autor: Milan Bunčić kamera: Milan Bukovac montaža: Milan Bukovac ton: Milan Bunčić uloge: Gospođa Javornik, Stjepan Vidaković trajanje: 1 min., Betacam SP, boja, igrani godina: 2000. POZIV NA PLES autor: Milan Bunčić kamera: Milan Bukovac montaža: Damir Čučić ton: Milan Bunčić uloge: Stjepan Vidaković, trajanje: 1 min., Betacam SP, boja, igrani godina: 1998. TRAIN 622 autor: Milan Bunčić kamera: Andrej Hanžek montaža: Milan Bukovac ton: Milan Bunčić uloga: Stjepan Vidaković trajanje: 60 sek., DVCAM, boja, igrani godina: 2001. FILMOM PROTIV AUTORA autor: Damir Čučić kamera: Damir Čučić montaža: Damir Čučić ton: Damir Čučić trajanje: 7 min. 30 sek., Betacam SP, boja, dokumentarni godina: 1999. BUQUET autor: Zdravko Mustać kamera: Zdravko Mustać montaža: Milan Bukovac ton: Zdravko Mustać, Milan Bukovac trajanje: 15 min., SVHS, boja, eksperimentalni godina: 1996. NEŠTO OSOBNO autorica: Tomislava Vereš kamera: Mian Bukovac montaža: Milan Bukovac, Tomislava Vereš ton: Tomislava Vereš, Milan Bukovac trajanje: 56 sek., Betacam SP, boja, eksperimentalni godina: 1997. SUSJED autorica: Tomislava Vereš kamera: Milan Bukovac montaža: Milan Bukovac, Tomislava Vereš ton: Milan Bukovac trajanje: 1 min., DVCAM, boja, dokumentarni godina: 2002. WHERE IS THE FILM autori: Tomislava Vereš i Milan Bukovac kamera: Milan Bukovac montaža: Milan Bukovac uloge: Pepica Pavlek. Tomislava Vereš, Bruno Anković, Šačir Krčmari, Milan Bunčić, Drago Doppler, Amir Šepić trajanje: 1 min, SVHS, boja, igrani godina: 1995. 60 SEKUNDI autorica: Tomislava Vereš kamera: Tomislava Vereš, Milan Bukovac montaža: Milan Bukovac ton: Milan Bukovac trajanje: 1 min., SVHS, boja, dokumentarni godina: 1994. STRAH autori: Tomislava Vereš, Milan Bukovac kamera: Milan Bukovac montaža: Milan Bukovac ton: Milan Bukovac, Mino Derenčin TOUR RETOUR 1999. – 2000. autori: Tomislava Vereš, Milan Bukovac kamera: Milan Bukovac, Tomislava Vereš montaža: Damir Čučić ton: Milan Bukovac trajanje: 4 min., Betacam SP, boja, eksperimentalno animirani godina: 2000. AVE (MORITURI TE SALUTAT) autor: Vlado Zrnić kamera: Vlado Zrnić montaža: Milan Bukovac ton: Vlado Zrnić, Milan Bukovac vrsta: trajanje: 13 min, SVHS, eksperimentalni godina: 1995. Hrvatski film, 1990-2003 Petar Krelja Od približno sedamde- setak igranih filmova, koliko ih je snimljeno u razdoblju od 1990. - 2003., gotovo trećina otpada na ostvarenja koja - na ovaj ili onaj način - govore o prije- ratnom vremenu; vre- menski najodmaknutiji, ”Konjanik” Branka Ivan- de, vraća se čak u XVIII. stoljeće. Najveći dio tih filmova posežu za prošlošću da bi u njoj otkrili uporišne točke za in- terpretaciju novovjekih zbivanja; stoga, nije slučajno što se opetuju godine karakteristične i nezaobilazne u novijoj hrvatskoj povijesti: 1918.,1939.,1945.,1971., 1990. Pa ipak, oni najkvalitetniji filmovi (uz Ivandinog “Konjanika”, “Konte- sa Dora” Zvonimira Berkovića, ”Ne dao Bog većeg zla” Snježane Tribuson) u dosluhu su - ne s kakvom “pre- vratničkom” godinom - već s duhom određene epohe. Jedna manja skupina filmova pak striktno povezuje dva vremena: ono prijeratno s težištem na 1971. s onim početka rata u Hrvatskoj. Izdvajaju se dva solidna ostvarenja: ”Krhotine” Zrinka Ogreste i “Kad mrtvi za- pjevaju” Krste Papića. Realizirano je i petnaestak ratnih filmova. Određeni broj ostvarenja iz tog žanra govori o kreativnoj nemoći da se suvislo i sugestivno svjedoči o nečemu takvom kao što je neposredna ratna opasnost. Tek dvojica darovitih mladih autora iznjedriše vrijedna ostvarenja vezana za Domovinski rat: Lukas Nola (”Svaki put kad se rastajemo”, ”Nebo sateliti” i Vinko Brešan “Kako je počeo rat na mom otoku”, ”Svjedoci”). Određenu pažnju zavrjeđuje i film “Prepoznavanje” Snježane Tribuson; najimpresivnije ratne okršaje vidjesmo pak u ostvarenju “U okruženju” kinoamatera Sabljaka. Više od jedne trećine otpada na filmove sa suvreme- nom temom – njih 25. Znatan dio još uvijek – uzgre- Kao i obično, čovjeku uvijek nedostaje novca, ljubavi, vremena, ali nikada ne nedostaje – predrasuda. Predrasude nas tjeraju da određene događaje vežemo uz određene stvari. Primjer: jedan festival, ili pregled, zahtjevnijih ili nekomercijalnih filmskih oblika – uključujući i “zloglasni” eksperimentalni film – gospodin Svako- dnević uvijek će pokušati organizirati u velikom gradu, tamo gdje postoji “publika OTISCI DUBINE Otisci dubine je film o 29-go- dišnjaku Stjepanu Perkoviću, koji sudbinom prilika, još od rođenja, “vuče za sobom prikolicu” zvanu cerebralna paraliza. Iako nesposoban bilo što raditi rukama, KREŠO Film govori o g. Kreši čiji je svakodnevni posao dostaviti hranu starim i nemoćnim osobama. Promatrajući ga kako radi upoznajemo te osamljene, stare ljuse i njiho- ve sudbine. autori: Ana Trkulja, Ana Blažić, Ines Samardžija i Marija Brekalo trajanje: 21 min. 45 sek., Mini DV, Dokumentarni proizvodnja: FKVK Zaprešić godina: 2002. SAN autor: Tomislav Topić kamera: Andrej Hanžek glumi: Marin Zadro glazba: Jimi Hendrix trajanje: 15 min., DVcam, eksperimentalni proizvodnja: Autorski Studio - FFV, Zagreb godina: 2003. ČUDNOVATI MUNGOS režija: Branko Marjanović trajanje: 8 min. 30 sek. godina: 1973. LJUDI S NERETVE režija: Obrad Gluščević trajanje: 17 min. 15 sek. godina: 1966. OD 3 DO 22 režija: Krešo Golik trajanje: 14 min. 15 sek. godina: 1966. ČVOR režija: Krsto Papić trajanje: 10 min. 15 sek. godina: 1969. ŠIJE režija: Nikola Babić trajanje: 11 min. godina: 1971. RECITAL režija: Petar Krelja trajanje: 14 min. 40 sek. godina: 1972. DRUGE režija: Zoran Tadić trajanje: 12 min. 30 sek. godina: 1972. Hrvatski dokumentarni film poduzeća - Zora film i Zagreb film, koja će svojom dje- latnošću pokriti sve žanrove ovog filmskog roda. Dok su se nakon rata najprije snimali programski filmovi koji su i propagandistički isticali kolektivizam – filmovi o socijalističkoj izgradnji, povijesti radničkoga pokreta i tragedijama rata, postupno, od 1948., zahvaljujući othrvavanju stegama poetike socijalističkog realizma naglasak u pristupu temama postupno počinje pre- laziti na ljude, na pojedince, na njihov rad i napore, kao u “Tunolovcima” (1948) Branka Belana i u “Još jedan brod je zaplovio” (1948) Kreše Golika. Zapaža se zatim usmjerenje prema sve poetičnijem filmu, osobito kad se govori o ljepotama zemlje, o njezinoj prirodi, flori i fauni, pa se tu posebno ističu filmovi Branka Marjanovića iz ciklusa “Mala čuda velike priro- de”. Isto se odnosi i na antropološki film koji govori o životu ljudi, njihovih gradova npr. “Jedan dan na Rijeci” (1955) Ante Babaje i regija kao film Obrada Glušćevića “Ljudi s Neretve” (1966). Kada, pak, tijekom 1960-ih bude nastupilo i kratkotrajno razdoblje liberalizacije, dokumentarizam će u još većoj mjeri postati vrsta koja omogućuje da do izraza dođe redateljev osobni stil i svjetonazor. Ujedno, to je i vrijeme javljanja filmova koji se kritički osvrću na društvenu praksu, a tada će postati sve uočljivije i otvaranje prema svijetu pa se vrlo brzo preuzimaju i suvremene svjetske doku- mentarističke metode, i to upravo one koje u središte stvavljaju čovjeka koji izravno svjedoči o sebi, metode tzv. filma istine i izravnoga filma. Nastaju tada i neka remek djela kao “Od 3 do 22” (1966) Kreše Golika, niz filmova Rudolfa Sremca (“Ljudi na točkovima” /1963/ i Krste Papića (“Kad te moja čakija ubode” /1968/, “Čvor” /1970, “Specijalni vlakovi” /1972/, “Mala seoska priredba” /1972/) , zatim ciklusi filmova Nikole Babića (“Šije”,1970; “Okolo nje, okolo nje”, 1971), Zorana Tadića (“Zadnja pošta Donji Dolac”, 1971; “Druge”, 1972) i Petra Krelje (“Recital”, 1972; “Splendid Isola- tion”, 1973). Govoreći o životu, običajima i tegobama naroda dobivaju mnogi od tih filmova nagrade i na uglednim svjetskim festivalima. Međutim, što zbog obračuna s demokratskim snaga- ma i pojačanoga političkoga nadzora, što zbog kon- kuriranja televizije koja nudi obilje dokumentarističkih sadržaja taj val stvaralaštva i gorljivog društvenog angažmana gube energiju sredinom 1970-ih, a isto- dobno i državno financiranje te proizvodnje počinje se ograničavati. Međutim, dokazujući sposobnost slijeđenja tehnoloških dometa novoga vremena, hrvat- ska je elektronička produkcija sve razvijenija, odnosno, video produkcija potire granice između filma i televi- zije, a nudi i pogodnosti efikasnog i jeftinijeg doku- mentarističkog reagiranja, i izvan medijskoga središta i profesionalnih proizvodnih kuća. I tako u procesu koji traje posljednjih dvadesetak godina počinje novi uspon hrvatskog dokumentarizma. Posebno dolazi to do izražaja u neovisnoj Hrvatskoj: ratna zbivanja uka- zala su na važnost dokumentarizma, što na tragičan način potvrđuje i smrt četvorice mladih snimatelja koji su kamerom svjedočili o ratu. Domovinski rat i njegove posljedice ostat će u novim filmskim zapisima trajno zabilježeni – kao povijesna činjenica, ali i kao osobno svjedočenje onih koji su ga iskusili. Dokazuju to djela Petra Krelje i novoga naraštaja - Biljane Čakić, Vlade Zrnića, Zdravka Mustaća, Ivana Salaja, Ivana Faktora i drugih. A sva ta najnovija uzbudljiva dokumentaristička djelovanja – kojima nije lako naslutiti vrhunac - imaju i podršku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske odvaja dio sredstava i za tu produkciju, a Hrvatski filmski savez svojom organizacijom i stručnom pomo- ću pomaže da se ova vrsta razvija i unutar neprofe- sijskoga filma. PREMIJERA Kateter/ Možda su naši filmski dani u Širokom Brijegu u cjelini uzevši imali u začetku nešto nedefinirano, čudno, za ovu sredinu neuobičajeno, toliko daleko u svom ‘’eksperimentalizmu’’ od vladajućeg kulturnog puritanizma. Međutim, upravo ono što ih izdvaja od ostalih kulturnih događanja kod nas uskoro je postala njihova prednost, a ne nedostatak. I kroz dobre, i kroz ne tako dobre filmove, odaslana je poruka hercegovačkim mladim ljudima da film i nije tako teško napraviti. On ne mora biti velik, ne mora biti remek djelo, može samo biti neka njihova crtica, neka ideja, kreativni crv pre- nijet na filmsku vrpcu. Postali su toga svjesni, otvorena je neka nova vizija, novo razmišljanje o filmskom stvaralaštvu. Neki od tih klinaca su se tek na premijernoj reviji 2000. godine prvi put upoznali s malim stvarima na filmskom platnu. Do tada im je kino pružalo samo kateter prema skupim filmskim spektaklima i najko- JOŠKOVA TRI STOLJEĆA autor: Ante Marić kamera: Mirko Vojanić montaža: Zdravko Borko ton: Tomislav Višal trajanje: 30 min., Betacam SP, dokumentarni proizvodnja: HRT godina: 2002. srijeda 10. rujna u 21 00 četvrtak 11. rujna u 18 00 19 30 20 30 /Ogresta/Imamović/Krelja petak 12. rujna u 19 00 za to”, odnosno tamo gdje je uobičajeno da se sve vrste umjetnosti, pa čak i one naporne, moraju tolerirati. Jer to grad čini gradom, naravno... Kada je, prije tri godine, prvi put organizirana Revija hrvatskog filma i videa u Širokom Brijegu, gospodin Svakodnević – ovaj put u ulozi gledatelja, konzumenta – odmah je pomislio kako je riječ o nekakvom pregledu filmova s tekućeg Pulskog festivala. Napokon, što bi to u jednom malom gradu, gradiću, mjestu – i to mjestu koje čak nije ni u Hrvatskoj, već u Bosni i Hercegovini – uopće željeli pogledati osim eventualno igranog filma. Istinabog, pritom svi znamo kako su pulske berbe često gore od vina glavoboljčeka, gorke i kisele istodobno, no što je tu je, barem su filmovi hrvatski, pa će to valjda u Širokom otrpjeti na račun nacionalnog sentimenta... Ali pokretač revije Tomislav Topić, kao i Vera Robić-Škarica iz Hrvatskog filmskog saveza u Zagrebu, razmišljali su, srećom, kvalitetnije od toga... Program Revije usredotočit će se na neprofesijsko stvaralaštvo, na eksperimentalni film, na do- kumentarni film, na sve ono što je, u svojoj vrijednosti, potvrđeno u ocjenjivanju malo dubljem od dnevnih interesa i pomodnosti. I tako je krenulo. Prve godine, od 5. do 7. rujna 2000., predstavljen je retrospektivni izbor Kinokluba “Zagreb”, najstarijeg hrvatskog kinokluba, utemeljenog još 1928. godine. Slijedili su nagrađeni filmovi s revija hrvatskog filmskog i video stvaralaštva, a spona prema Širokom Brijegu, kao mjestu održavanja Revije, uspostavljena je terminom rezerviranim za domaćeg autora. Prve je godine to bio Tomislav Topić s filmom “Elipsa”, na drugoj Reviji vidjeli smo “Za križem” Mirele i Ivana Cigića, dok su na trećoj prikazani “Spori jahači” Roberta Bubala. Šest autora Autorskog studija uloge: Dražen Ilinčić, Mario Britvić, Pepica Pavlek, Drago Doppler, Damir Čučić, Alan Bahorić, Mino Derenčin, Vjeran Blašković, Anita Montina, Damir Žakman, Jure Ožić Bebek, Vozač Štef, Toni Bertović, Goran Šteković, Hinko, Ivica Horvatić trajanje: 51 sek., Betacam SP, boja, igrani godina: 1998. 20 00 4. dani filma - široki brijeg kinodvorana borak/srijeda, 10.rujna u 21:00/četvrtak, 11.rujna u 18:00, 19:30, 20:30/petak, 12. rujna u 19:00, 20:00, 21:00/ulaz slobodan mercijalnijim filmskim sadržajima. S pravom se može ustvrditi da su filmske revije u Širokom Brijegu iznjedrile, ne samo povećan interes za različite filmske žanrove - do tada većini nepoznate, nego i konkretne više ili manje uspjele filmske proizvode inspirirane rujanskim projekcijama u kinu Borak. Već samo ta činjenica veliki je dobitak, a ujedno i zalog koji širokobriješki filmski dani nose sa sobom. Pored filmskih dana svakoga rujna, Široki je Brijeg dobio još nešto. Dobio je ono što je primjerice Pariz dobio još 1920. godine. Naime, tada je Ricciot Canud utemeljio u Parizu Klub prijatelja sedme umjetnosti. Međutim, bez obzira što zaostaje 80 godina za Parizom najbitnije je da je konačno dobio svoj kino klub (pa makar ima i manje zvučan naziv: Amater, pa makar i nije u Parizu nego samo u Širokom, pa makar i njegovi utemeljitelji nisu tako čuveni kao Ricciod Canud – mislim: još nisu razmotati i čitati kao što su naši stari čitali Vjesnik! (NAKON ČITANJA SMOTATI I ČUVATI DOMA NA SUHOM MJESTU PRI SOBNOJ TEMPERATURI) tako čuveni) i da mladi filmofili imaju utočište, te se barem jedanput godišnje upoznaju s nečim što se razlikuje od redovite kino ponude. Na cesti kreiranja Dana filma u Širokom Brijegu afirmirani su u tri godine neki do sada nepoznati dosezi u našem okružju. Ističem duh koji je vladao u tim danima, neobavezni nonšalantni stil na revijama i oko njih, aromu neuobičajene kulturnja- čke atmosfere za ovo područje, te ambijent, glacijalnost i kulersku suzdržanost koja je odbila upravo one koje i treba odbiti – face nezainteresirane za pokretne slike i mogućnosti koje one nude. Svaka teatralnost i umjetno vezivanje uz navodno srodne predstave i likove koje ih prate ostavljeni su ispred vrata širokobrijeških Dana filma. Stoga oni imaju čvrste temelje i daju šansu za daljnji razvitak u godi- nama koje slijede, a također otvaraju prostor za lokalne mlade entuzijaste da svoju zaljubljenost u film pokušaju konkretizirati na celuloidnoj vrpci. Ivo Čolak Kako sam otkrio Arizonu Termin “domaćeg autora” puno je pomogao, rezultati pokazuju, pokretanju lokal- ne filmske produkcije. Osnovan je i kinoklub nazvan “Amater”... Ali, vratimo se programima Revije u njihovoj cijelosti. Nakon opipavanja terena prve godine, kada se vidjelo da postoji publika za amaterske, eksperimentalne i druge filmove što ne koštaju najmanje četiri milijuna kuna, poput dugometražnih igranih (što ukupno imaju puno manje gledatelja nego ovi prikazani u Širokom Brijegu), odlučno se nastavilo tim “nepopularnim”, “marginalnim”, smjerom. Na drugoj Reviji predstavljeni su radovi najuglednijih eksperimentatora (Gotovac, Mustać, Galeta), nagrađivanih dokumentarista (Čučić, Čakić-Veselič), kao i hr- vatskih filmskih klasika (Tadić). Ugodan dodatak, što se zadržao i kasnije, bio je potpourri ostvarenja s izuzetno voljene Revije jednominutnog filma u Požegi... ... I tako se stiglo do trećeg izdanja Revije, opet s potpisima Mustaća, Gotovca, Galete, Čučića, Faktora, Krelje... Sve su to imena i filmovi što su sinonim za dugogodišnji, uporan i strastven, filmski rad. Štoviše, ne samo za filmski rad, već i za filmski život... Kad sam prvi put razmaknuo zavjesu na prozoru hotela “Royal”, u predgrađu Širokog Brijega, okolni krajolik, upotpunjen trgovačkim natpisima i auto-servi- sima, podsjetio me na Arizonu, na prostranstva i mogućnosti. Naravno da nikad nisam bio u Arizoni, ali vjerojatno je u meni odjeknuo pejzaž iz nekog filma što se događa u Arizoni... Tko onda može reći da Široki Brijeg nije plodno filmsko tlo! I već sada treba misliti na okruglu brojku pet, odnosno na petu, i jubilarnu, Reviju hrvatskog filma i videa, koja će se održati iduće jeseni. Protiv predrasuda, a u ime filmske znatiželje... Dražen Ilinčić ISPOD CRTE Scenarist i redatelj: Petar Krelja Glume: RAKAN RUSHAIDAT, LEONA PARAMINSKI, RELJA BAŠIĆ, NADA SUBOTIĆ, FILIP ŠOVAGOVIĆ, JASNA BILUŠIĆ, ANJA ŠOVAGOVIĆ DESPOT, DUBRAVKA OSTOJIĆ, BUGA MARIJA ŠIMIĆ, HRVOJE KEČKEŠ, IVO GREGUREVIĆ, GORAN GRGIĆ, DRAGAN DESPOT i drugi. kamera: Karmelo Kursar h.f.s. Skladatelj: Davor Rocco Montažer: Slaven Zečević Scenograf: Tanja Lacko Kostimograf: Latica Ivanišević Suradnik na scenariju: Drago Kekanović Maska: Snježana Gorup Zvuk: Mladen Pervan, Dubravka Premar, Ruben Albahari Direktorica filma: Ankica Jurić-Tilić Producent: Veljko Krulčić Trajanje: 105 min. Format: Format: 35 mm Fuji Proizvodnja: Vedis i HRT Godina: 2003. PREMIJERA PREMIJERA Priređivači: Kino video klub Amater, Dom kulture Široki Brijeg, Hrvatski filmski savez/Priređivački odbor: Tomislav Topić, Robert Bubalo, Ivo Čolak, Srećko Slišković, Vera Robić - Škarica/Tekstovi: Ivo Čolak, Ante Peterlić, Petar Krelja, Zoran Tadić, Dražen Ilinčić/Voditeljica programa: Mia Grbešić Ćavar/Tehničko vodstvo: Željko Radivoj, Oliver Polić, Boris Galić/Web Stranice: Aleksandar Cimeša/Design: design by hercegtisak/Priprema i tisak: Hercegtisak doo, Široki Brijeg/ Naklada: 1000/Široki Brijeg, kolovoz 2003. Milan BUKOVAC Milan BUNČIĆ KOLJEMO I SVIRAMO Nekad poznati glazbeni sastav “Pet za pet” koji čine pet vrhunskih glazbenika (Miro Navračić, Darko Dervišević, Vlado Smiljanić, Miki Mihovec, i Željko Miloš) nedavno se ponovno okupio. Prva “gaža” bila im je na kolinju kod Vlade Smiljanića. Iako se danas bave različitim poslovima - Miki je pekar, Darko se bavi betonom, Miro ima glazbeni studio… - nisu zaboravili svirati, pa su odlučili ponovno krenuti zajedno. Prijeporno je jedino ime. Ne mogu se, naime, odlučiti hoće li se zvati kao i prije, „Pet za pet”, ili „Četiri suze i maramica”. S obzirom na mjesto prvoga ponovnoga okupljanja, mogli bi iskoristiti staru propagandnu poruku „Koljemo i sviramo po kućama”. Navedeni tekst tema je ovog autorskog dokumentarnog filma. redatelj: Branko Ištvančić scenarist: Branko Ištvančić kamera: Ivan Kovač ton: Antun Trnka glazba: Licitari i Vladimir Smiljanić urednik: Miro Branković trajanje: 30 min., Digi. Beta, dokumentarni proizvodnja: HRT godina: 2003. MARIJANA ŽENA POMORCA Priča o ženi pomorca, jednoj Penelopi koja je 30 godina čekala svog muža, koji je plovio po svjetskim morima. Ona govori o odlascima, dolascima, pismima koja su mjesecima putovala… i današnjim vremenima i pro- mjenama. autor: Zoran Zekanović glazba: Nebs Jelača trajanje. 28 min., mini DV, dokumentarni ZLATNA RIBICA Skrivena kamera... autor : Tihomir Crnjac trajanje: 7 min. samostalni autor godina 2003. AMERIKA Film dokumentira antiratni koncert održan u Širokom Brijegu 2.3.2003., koji je reklamirao mir, dobru zabavu i poticao normalne kreativne aktivnosti suprotiv novona- stalom trendu Bušizma autor : Igor Knezović trajanje: 8 min. samostalni autor godina 2003. JEDAN DAN autori: Tvrtko Mandić i Slaven Hrkać trajanje: 1 min. samostalni autori godina: 2003. BAYWATCH PO NAŠKI autor: Jasmina Mandić kamera: Ivan Naletilić montaža: Jasmina Mandić glume: Tomislava Naletilić, Marin Lončar, Jasmina Mandić, Jozo Zadro i Filip Matijević trajanje: 4 min., mini DV, igrani samostalni autor godina 2003. 21 00 proizvodnja: Samostalni autor, Zurich, Švicarska godina: 2002. PREMIJERA PREMIJERA Damir ČUČIĆ Zdravko MUSTAĆ Tomislava VEREŠ Vlado ZRNIĆ dice ili izravno – reflektira traumatska ratna zbivanja. Dominantna ličnost ovog razdoblja svakako je Zrinko Ogresta. Njegovu pomno realiziranu triologiju (”Ispra- ni”, ”Crvena prašina” i “Tu”) resi tematska relevantnost i stilska koherentnost. Posebnu pažnju zavrjeđuje melankolično-lirična komedija “Tri muškarca Melite Žganjer” Snježane Tribuson, a u pokušaju vraćanja kino-publike u dvorane veliki “posao” obavio je Vinko Brešan i sa svojom drugom komedijom “Maršal”. Po nečemu će se pamtiti i ostvarenja “Puška za uspavljiva- nje” Hrvoja Hribara, ”Mondo Bobo” Gorana Rušinovića i “Rusko meso” Lukasa Nole. Izdvojeno mjesto zauzima Dalibor Matanić koji je svojim beskompromisnim ostvarenjem “Fine mrtve djevojke” podario djelce programatskog značaja. Iako je s početkom rata kinematografski dokumenta- rac bio administrativno dokinut, zahvaljujući marnim pojedincima, djelomice HRT-u i producentskoj tvrtki “Factum” - nastaše u minulih 13 godina brojni visoko kvalitetni dokumentarci, afirmiraše se mnogobrojni pojedinci kao što su: Vlado Zrnić, Katarina Zrinka Ma- tijević, Branko Ištvančić, Vlatka Vorkapić, Dražen Žar- ković, Ivan Salaj, Zvonimir Jurić, Vinko Brešan, Damir Čučić, Jelena Rajković, Hrvoje Hribar, Danko Volarić... Djelo pak „Dečko kojemu se žurilo” - što s pomo- ću jedne duboko potresne životne priče povezuje prijeratno, ratno i poslijeratno razdoblje - postade svojevrsnim zaštitnim znakom hrvatskog - i ne samo dokumentarnog filma. Autorica: Biljana Čakić-Veselič. Naš najtraženiji izvozni ”artikl” svakako su - eksperi- mentalni filmovi, zapravo sveukupna domena hrvatske filmske i video alternative! S pravom! Ohrabrujući vitalizam žanra temelji se, kako na još uvijek visoko potentnoj garnituri “klasika”, osobito nakon što je Ministarstvo kulture odlučilo potpomagati taj žanr (Tomislav Gotovac, Ivan Ladislav Galeta, Zdravko Mu- stać, Ivan Faktor, Dalibor Martinis, Sanja Iveković...), tako i na pregrštima mladih darovitih novopridošlica koji i danas čine najatraktivniji dio dugovječne Hrvatske revije filmskog i video stvaralaštva. Žalosni smo zbog stanja u animiranom filmu. Ta nekoć perjanica hrvatske kulture koja se svojedobno bila vijo- rila i na samom krovu svjetske animacije, svela se tek na sporadične iskrice vrijedne pažnje: posebno na gra- fički intrigantne radove Danijela Suljića ili na osamljene bljeskove poput onog najnovijeg “Plasticata” Simona Bogojevića Naratha što nas je podsjetio na dane kada smo bili vični “pokupiti” i Oscara! Zadržavši se tek na proizvodnome segmentu hrvatske kinematografije, valja nam završno konstatirati da su njezini rezultati tek polovični, a u igranome filmu - po nekima - i ispod očekivanja. Razloge za takvo stanje - djelomice izgubljena identiteta i prestiža - nalazim u činjenici što su se - s početka ratnih devedesetih - svi konstitutivni potpornji kinematogrfije bili urušili i što su se njezina prva imena (Golik, Bauer, Berković, Babaja, Tanhofer, Hadžić, Tadić, Mimica...) bili obavili šutnjom. Mladi pak - stigli kao kakav dar s neba – nisu mogli, sve da su i htjeli, zaživjeti punim intenzitetom u kinematografiji koje, s proizvodnog stajališta, više kao da i nije bilo... Pa ipak, njezin duh - vidjesmo - nije slomljen, njezin se kreativni kontinuitet održao na Životu. Očekujemo da, umjesto pojedinačnih, napokon iznjedri pregršt kvalitetnih ostvarenja! Stjepana to nije spriječilo da izrazi svoj pjesnički i slikarski duh.Film je svojevrsni prikaz grča i vjere ,snage volje, duha i ljubavi za umjetnost koja pobjeđuje bolest i stvara nadu za neku sre- tniju budućnost,jer kako sam Stjepan u svojoj pjesmi “Spontani put” kaže: “I zapamti, svakim korakom ostavljaš za sobom trag bez kraja”. autorica: Žana Mrkonjić kamera: Antoni Ćorić ton: Marko Mikulić montaža: Miljenko Kutle trajanje: 26 min., BetaSP, dokumentarni proizvodnja: HRT godina: 2003. SILVESTROVO autor: Milan Bunčić kamera: Milan Bukovac montaža: Milan Bukovac ton: Milan Bunčić rasvjeta: Zoran Pisačić uloge: Stjepan Vidaković trajanje: 1min. 47 sek., DVCAM, boja, igrani godina: 2002. Vera Robić-Škarica Ivo Čolak Elektroprivreda HB Županija Zapadnohercegovačka Općinsko poglavarstvo Široki Brijeg Ministarstvo kulture Federacije BiH Turistička zajednica Županije Zapadnohercegovačke www.danifilma.com

Hrvatski dokumentarni filmdo 15. lipnja 2003. Na širokobriješkim Danima filma prikazuju se tri prvonagrađena filma s mostarskog festivala: “Kad se smrkne”, “Dugo putovanje”

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Hrvatski dokumentarni filmdo 15. lipnja 2003. Na širokobriješkim Danima filma prikazuju se tri prvonagrađena filma s mostarskog festivala: “Kad se smrkne”, “Dugo putovanje”

Ante

Pet

erli

ćPo

vije

sti

svih

sv

jets

kih

kine

-m

atog

rafij

a po

činj

u s

doku

-m

enta

rnim

film

om.

Da

bi s

e sn

imio

igr

ani

film

, po

treb

no

je v

iše

sred

stav

a i

film

skog

a is

kust

va,

dok

se d

okum

enta

-ris

tički

pok

ušaj

mož

e iz

vest

i i

bez

ikak

vih

prip

rem

a –

sni-

man

jem

ono

ga š

to je

u n

epo-

sred

noj

bliz

ini,

a ta

bliz

ina

je

i on

aj č

ovje

kov

naja

uten

tični

ji sv

ijet

– sv

ijet

njeg

ova

bora

vi-

šta,

kra

jolik

a, z

avič

aja.

Jas

no,

takv

a sn

imka

ne

pred

-st

avlja

viš

e od

nek

akve

zab

iljež

be,

od t

zv.

činj

enič

nog

film

a, n

o ta

ko s

e na

jspo

ntan

ije p

očin

je.

A on

da t

o za

dubl

jivan

je u

oko

liš m

ože

prer

asti

u re

port

ažu,

pa

u sl

ožen

i dok

umen

t, u

osv

jedo

čenj

e o

živo

tu i

povi

jest

i, m

ože

nadr

asti

skup

puk

ih p

odat

aka

te b

iti u

mje

tnič

ki

nada

hnut

o dj

elo.

Takv

om “

jedn

osta

vnom

” sn

imko

m p

očin

je i

hrv

atsk

a ki

nem

atog

rafij

a, s

nim

kom

šib

ensk

e lu

ke i

z 19

03.

što

ju je

ost

vario

Pol

jak

Stan

isla

w N

owor

yta

koji

se k

asni

je

zauv

ijek

nast

anio

u Z

agre

bu.

Takv

a su

i p

ioni

rska

hr-

vats

ka f

ilmsk

a os

tvar

enja

: prv

i od

Hrv

ata

koji

je s

nim

ao

bio

je S

plić

anin

Josi

p K

aram

an k

oji j

e 19

09. d

okum

en-

tirao

dru

štve

ne d

ogađ

aje

u Sp

litu,

dok

je

prvi

koj

i je

ra

dio

kao

film

ski p

rofe

sion

alac

, i t

o za

fra

ncus

ku t

vr-

tku,

bio

Zag

repč

anin

Jos

ip H

alla

koj

i je,

međ

u os

talim

, iz

vješ

tava

o o

bitk

ama

u ra

tovi

ma

na B

alka

nu.

Neš

to

vrlo

slič

no

mog

lo b

i se

ispr

ičat

i i o

Bos

ni i

Her

cego

-vi

ni:

prva

sni

man

ja,

i to

dok

umen

taris

tička

, iz

veli

su

poče

tkom

sto

ljeća

u M

osta

ru F

ranc

uzi,

a pr

ve p

ozna

te

znač

ajne

sni

mke

, one

na

dan

aten

tata

na

prije

stol

ona-

slje

dnik

a Fe

rdin

anda

, rea

lizira

o je

Ant

on V

alić

Bija

hu t

o te

k po

čeci

, a

veći

pot

icaj

i ra

zvoj

u do

ku-

men

tarn

oga

film

a u

Hrv

atsk

oj n

astu

paju

sus

tavn

im

i or

gani

zira

nim

dje

lova

njem

Ško

le n

arod

nog

zdra

vlja

u

Zagr

ebu

čija

se

djel

atno

st -

obr

azov

ni i

ins

truk

tivni

fil

m -

po

činj

e bl

ižiti

i d

okum

enta

rizm

u, i

tak

o ok

o nj

e ok

uplje

ni r

ade

i dok

umen

tarn

e fil

mov

e –

o lje

po-

tam

a H

rvat

ske

i živ

otu

u nj

oj.

Jeda

n od

film

ova

iz t

og

vrem

ena,

ant

ropo

lošk

i do

kum

enta

rni

film

film

Dra

ge

Chl

oupe

ka i

Ale

ksan

dra

Ger

asim

ova,

“Je

dan

dan

u Tu

ropo

ljsko

j za

druz

i” (1

933)

, zb

og s

voje

vrij

edno

sti

dobi

t će

196

0. (

!) n

agra

du n

a fe

stiv

alu

u Fi

renz

i. In

ače,

Ger

asim

ov j

e sn

imio

i p

rvi

dugo

met

ražn

i fil

m

na p

odru

čju

Jugo

slav

ije –

doku

men

atrn

i fil

m V

eleb

it (1

932)

. N

o, u

brzo

će

se p

roši

riti t

emat

ika

i sni

mat

će

se i

tzv.

(pr

ema

njem

ačko

m)

“Kul

tur

- f

ilmov

i”, f

ilmov

i iz

pov

ijest

i i u

mje

tnos

ti, k

ao n

pr.

“Bar

ok u

Hrv

atsk

oj”

(194

2) O

ktav

ijana

Mile

tića.

Nak

on, I

I. sv

j. ra

ta o

va v

rsta

do

živl

java

vrlo

ubr

zani

razv

oj; o

d 19

46. p

roiz

vodi

ih Ja

-dr

an f

ilm, a

poč

etko

m 1

950

-ih

nast

aju

i spe

cija

lizira

na

Izbo

r fi

lmov

a s

Fest

ival

a kr

atko

g fi

lma

u M

osta

ruFe

stiv

al k

ratk

og f

ilma

održ

an j

e u

Mos

taru

od

12.

do 1

5. l

ipnj

a 20

03.

Na

širo

kobr

iješk

im D

anim

a fil

ma

prik

azuj

u se

tri

prvo

nagr

ađen

a fil

ma

s m

osta

rsko

g fe

stiv

ala:

“K

ad s

e sm

rkne

”, “D

ugo

puto

vanj

e” i

“Rije

tke

ista

rske

živ

otin

je”,

te f

ilm iz

izbo

ra F

ilm k

luba

iz M

o-st

ara,

“T.

P. (

39)”.

Mos

tars

ki f

estiv

al o

mog

ućio

je

mla

dim

aut

orim

a fil

-m

a da

prik

ažu

svoj

e ra

dove

i r

azm

jene

međ

usob

na

isku

stva

i id

eje,

te

da iz

nađu

mog

uća

rješe

nja

za n

eke

prob

lem

e fil

msk

e pr

oduk

cije

.O

sim

tog

a, s

tvor

io j

e po

dlog

u za

akt

ivnu

raz

mje

nu

svje

žih

idej

a i k

reat

ivnu

kom

unik

aciju

.

KA

D S

E S

MR

KN

ED

va p

rijat

elja

u j

edno

j no

ći.

Nak

on

odre

đeno

g vr

emen

a le

targ

ično

pro

vede

deno

ga u

st

anu

odlu

čuju

se

na

izla

zak

i po

trag

u za

pu

stol

ovin

om.

Podv

ig

zavr

šava

po

vrat

kom

na

po

četn

u to

čku

s ne

što

više

nov

čića

u d

žepu

i d

vije

lim

enke

piv

a…au

tori:

Dom

agoj

Vid

akov

ić,

Vjer

an V

ukaš

inov

ić, I

nes

Šulj

traj

anje

: 24

min

. 30

sek.

, m

iniD

Vgo

dina

: 20

03.

LUN

GO

NE

D

DR

OM

EN

CE

/DU

GO

P

UTO

VA

NJE

… o

živ

otu

Rom

a u

Bos

ni i

Her

cego

vini

auto

ri: V

ildan

a D

rljev

ić i

Nai

da B

alić

traj

anje

: 23

min

., m

ini D

Vgo

dina

: 20

03.

RIJ

ETK

E I

STA

RS

KE

Ž

IVO

TIN

JEFi

lm j

e ba

jka

koja

u k

arik

ira-

noj d

okum

enta

ristič

koj f

orm

i og

olju

je

loka

lpat

riotiz

am.

Film

je,

po

riječ

ima

auto

ra,

kriti

ka

sam

odov

oljn

osti

i na

rcis

oidn

osti.

D

vije

se

iz

miš

ljene

živ

otin

je u

zdiž

u na

ra

zinu

kul

ta..

au

tori:

Nen

ad M

arja

novi

ć-

dr. F

ric, D

iego

Bos

usco

-

Ptic

a i Z

oran

Mik

letić

traj

anje

: 20

min

., m

ini D

Vgo

dina

: 20

02.

T.P.

(39

)Ko

nflik

t m

argi

naliz

irano

g po

jedi

nca

s dr

uštv

om i

frus

trac

ije s

vako

dnev

ice.

auto

ri: G

oran

But

orac

i D

ejan

Dik

lićtr

ajan

je: 4

min

. 45

sek.

, an

imira

nigo

dina

: 20

03.

ZA

BR

AN

JEN

A I

GR

KA

Peto

godi

šnji

dječ

ak

živi

s

maj

kom

, be

z oc

a.

Jedn

og

dana

u n

jihov

sta

n ul

azi

ne-

pozn

ati g

ost..

.sc

enar

ist

i red

atel

j: Zr

inko

O

gres

taka

mer

a: D

avor

in G

ecl

mon

taža

: Dub

ravk

a Pr

emar

traj

anje

: 16

min

., 35

mm

, ig

rani

proi

zvod

nja:

Zag

reb

Film

godi

na: 1

986.

-87.

Dva

dese

togo

dišn

ji To

ni ć

e -

tek

kada

nje

gova

vrš

njak

inja

Zr

inka

obz

nani

da

se s

maj

-ko

m R

užom

, ko

ja je

ost

ala

bez

posl

a, s

prem

a na

rad

u

Italij

u -

shva

titi d

a ne

mož

e be

z nj

e, d

a je

vol

i...

Toni

bi r

ado

i sam

poš

ao s

nj

ima

u in

ozem

stvo

. I t

o ne

sa

mo

zbog

tog

a št

o bi

mu

živo

t be

z Zr

inke

pos

tao

ne-

podn

ošlji

v ve

ć i s

toga

što

bi

se -

na

taj n

ačin

- o

slob

odio

i v

last

ite o

bite

lji k

oju

otac

, s

tešk

im t

raum

ama

steč

enim

u

ratu

, ter

oriz

ira.

Nak

on

najn

ovije

g ob

itelj-

skog

in

cide

nta

koje

g je

ne

hotic

e sk

rivio

uzn

emire

ni

Toni

, pr

etuč

ena

maj

ka z

a-vr

šava

u b

olni

ci, o

tac

u pr

i-tv

oru,

a d

ogađ

aji s

e do

da-

tno

kom

plic

iraju

kad

a dj

ed

i ba

ka o

tmu

svoj

u un

uku,

To

nije

vu s

estr

icu

Kla

ru.

Toni

će

se n

aći

u pr

ocje

pu

izm

eđu

volje

ne Z

rinke

koj

a sa

mo

što

nije

kre

nula

na

put i

svo

je o

bite

lji k

oju

sada

ne

mož

e na

pust

iti...

DE

SE

T M

INU

TA F

ilm p

aral

elno

pra

ti ra

dnje

u

Sara

jevu

i R

imu.

Dok

u

Sara

jevu

ljud

i gin

u, u

Rim

u za

čuđe

nom

Jap

ancu

izra

đuju

fo

togr

afije

za

sam

o 10

min

.

reži

ja: A

hmed

Imam

ović

scen

aris

t: S

rđan

Vul

etić

kam

era:

Alm

ir Đ

ikol

i i M

irsad

H

erov

ićm

onta

ža: M

idha

d M

ujki

ć i

Alm

ir Ke

novi

ćul

oge:

Eni

s B

ešla

gić,

El

med

in L

elet

a, S

atho

si

Yaha

ta, I

zudi

n B

ajro

vić,

Ad

mir

Gla

moč

aktr

ajan

je :

10 m

in.,

35 m

m,

igra

nigo

dina

: 20

02.

Zora

n Ta

dić

Zagr

ebač

ki Au

torsk

i stu

dio –

foto

grafi

ja, fi

lm, v

ideo

djeluj

e ve

ć du

že

od je

dnog

dese

tljeć

a, os

nova

n je

1992

. Film

ogra

fija k

luba b

roji

već v

iše

od 15

0 fil

mova

, a u

radu

na

njima

oku

šalo

se bli

zu 5

0 au

tora

. Film

ovi

Auto

rskog

stu

dija

zapa

ženo

su

prika

zivan

i i n

agra

đivan

i na

mnog

im

amat

ersk

im i d

rugim

festi

valim

a i u

Hrva

tskoj

i u in

ozem

stvu.

Aktiv

nost

kluba

je

razn

ovrsn

a: Au

torsk

i stu

dio o

rgan

izira

teč

ajeve

, po

maže

u e

duka

ciji m

ladih

sura

đujuć

i s fi

lmsk

im i

video

dru

žinam

a u

osno

vnim

i sre

dnjim

škola

ma, o

drža

va m

nogo

brojn

e trib

ine i

proje

kcije

kla

sičnih

i a

vang

ardn

ih fil

mova

, pr

iređu

je klu

pska

prv

enstv

a ka

o i

suče

ljava

nja s

filmo

vima d

rugih

kino

klubo

va.

Ipak

, tem

eljna

je kl

upsk

a djel

atno

st ra

d na f

ilmov

ima.

S pon

osom

mož

e-mo

reći

da n

aši f

ilmov

i, ili

bare

m ve

ći br

oj na

ših “

boljih

” film

ova,

nose

kao s

vojev

rstan

zajed

nički

zašti

tni z

nak –

staln

u želj

u za i

straž

ivanje

m,

za pr

opiti

vanje

m ka

ko m

oguć

nosti

filma

, tak

o i –

unut

ar to

ga –

vlas

titih

doseg

a i k

reat

ivnih

napo

ra. I

ako

ne tr

eba

podc

jenjiv

ati n

i dok

umen

ta-

ristič

ke n

i igr

anofi

lmsk

e pok

ušaje

i do

mete,

sasm

a je

razu

mljiv

o da

je

unut

ar k

lupsk

e pro

dukc

ije n

ajzas

tuplj

eniji

eksp

erime

ntaln

i, ta

j pro

piti-

valač

ki, ra

dozn

ali, n

aglaš

eno

osob

ni i a

utor

ski f

ilm. R

azum

ljivo

je ist

o ta

ko i

iz ist

ih ra

zloga

, da

je na

š izb

or za

ovu

širo

kobr

iješk

u pr

ojekc

iju

sasta

vljen

iz fu

ndus

a upr

avo t

akvih

film

ova.

Pred

stavlj

amo š

est

auto

ra

Auto

rskog

stud

ija. T

o su

Mila

n Bu

kova

c (19

58.),

Mila

n Bu

nčić

(1954

.),

Dami

r Čuč

ić (19

72.),

Zdra

vko M

usta

ć (19

61.),

Tomi

slava

Ver

eš (19

60.)

i Vla

do Zr

nić (1

959.)

.Ne

ki od

spom

enut

ih du

lje su

se za

drža

li u kl

ubu,

neki

krać

e, ne

ki su

i da-

nas s

tupo

vi Au

torsk

og st

usdij

a. Sv

atko

od nj

ih, m

eđut

im, o

stavio

je tr

ajan

trag n

e sam

o u p

ovije

sti A

utor

skog

stud

ija ve

ć i u

pov

ijesti

cjelo

kupn

og

hrva

tskog

“ama

tersk

og” f

ilmsk

og st

vara

laštv

a.

BA

CK

HO

ME

au

tor:

Mila

n B

ukov

ac

kam

era:

Mila

n B

ukov

acm

onta

ža: M

ilan

Buk

ovac

ton:

Tom

ica

Hor

vat

obra

da n

egat

iva:

Dra

go

Dop

pler

ulog

a: D

rago

Dop

pler

tr

ajan

je: 8

min

. 19

sek.

, 16

mm

, c/b

eks

perim

enta

lni

godi

na: 1

996.

RE

WIN

Dau

tor:

Mila

n B

unči

ć ka

mer

a: M

ilan

Buk

ovac

mon

taža

: Mila

n B

ukov

acto

n: M

ilan

Buk

ovac

ulog

a: Ir

ena

Očk

oas

iste

nt r

ežije

: Tom

isla

va

Vere

štr

ajan

je: 1

min

., B

etac

am S

P,

boja

, igr

ani

godi

na: 1

995.

S D

RU

GE

STR

AN

Eau

tor:

Mila

n B

unči

ć ka

mer

a: M

ilan

Buk

ovac

mon

taža

: Dam

ir Č

učić

ton:

Mila

n B

unči

ćsc

enog

rafij

a: M

arija

Šeb

rek

ulog

e: S

uzan

a G

olec

, Mila

n B

unči

ć tr

ajan

je: 5

8 se

k., B

etac

am

SP, c

/b, i

gran

igo

dina

: 199

7.

JES

EN

auto

r: M

ilan

Bun

čić

kam

era:

Mila

n B

ukov

acm

onta

ža: M

ilan

Buk

ovac

ton:

Mila

n B

unči

ćul

oge:

Gos

pođa

Jav

orni

k,

Stje

pan

Vida

kovi

ćtr

ajan

je: 1

min

., B

etac

am S

P,

boja

, igr

ani

godi

na: 2

00

0.

PO

ZIV

NA

PLE

Sau

tor:

Mila

n B

unči

ćka

mer

a: M

ilan

Buk

ovac

mon

taža

: Dam

ir Č

učić

ton:

Mila

n B

unči

ćul

oge:

Stje

pan

Vida

kovi

ć,tr

ajan

je: 1

min

., B

etac

am S

P,

boja

, igr

ani

godi

na: 1

998.

TRA

IN

622

au

tor:

Mila

n B

unči

ćka

mer

a: A

ndre

j Han

žek

mon

taža

: Mila

n B

ukov

acto

n: M

ilan

Bun

čić

ulog

a: S

tjepa

n Vi

dako

vić

traj

anje

: 60

sek.

, DVC

AM

, bo

ja, i

gran

i go

dina

: 20

01.

FIL

MO

M P

RO

TIV

A

UTO

RA

au

tor:

Dam

ir Č

učić

ka

mer

a: D

amir

Čuč

mon

taža

: Dam

ir Č

učić

ton:

Dam

ir Č

učić

traj

anje

: 7 m

in. 3

0 se

k., B

etac

am S

P, b

oja,

do

kum

enta

rni

godi

na: 1

999.

BU

QU

ET

auto

r: Z

drav

ko M

usta

ć ka

mer

a: Z

drav

ko M

usta

ćm

onta

ža: M

ilan

Buk

ovac

ton:

Zdr

avko

Mus

tać,

Mila

n B

ukov

actr

ajan

je: 1

5 m

in.,

SVH

S,

boja

, eks

perim

enta

lni

godi

na: 1

996.

NE

ŠTO

OSO

BN

O

auto

rica:

Tom

isla

va V

ereš

ka

mer

a: M

ian

Buk

ovac

mon

taža

: Mila

n B

ukov

ac,

Tom

isla

va V

ereš

ton:

Tom

isla

va V

ereš

, Mila

n B

ukov

actr

ajan

je: 5

6 se

k., B

etac

am

SP, b

oja,

eks

perim

enta

lni

godi

na: 1

997.

SU

SJE

D

auto

rica:

Tom

isla

va V

ereš

ka

mer

a: M

ilan

Buk

ovac

mon

taža

: Mila

n B

ukov

ac,

Tom

isla

va V

ereš

ton:

Mila

n B

ukov

actr

ajan

je: 1

min

., D

VCA

M,

boja

, dok

umen

tarn

igo

dina

: 20

02.

WH

ER

E I

S TH

E F

ILM

auto

ri: T

omis

lava

Ver

eš i

Mila

n B

ukov

ac

kam

era:

Mila

n B

ukov

acm

onta

ža: M

ilan

Buk

ovac

ul

oge:

Pep

ica

Pavl

ek.

Tom

isla

va V

ereš

, Bru

no

Anko

vić,

Šač

ir K

rčm

ari,

Mila

n B

unči

ć, D

rago

Dop

pler

, Am

ir Še

pić

traj

anje

: 1 m

in, S

VHS,

boj

a,

igra

nigo

dina

: 199

5.

60

SE

KU

ND

I au

toric

a: T

omis

lava

Ver

kam

era:

Tom

isla

va V

ereš

, M

ilan

Buk

ovac

mon

taža

: Mila

n B

ukov

acto

n: M

ilan

Buk

ovac

tr

ajan

je: 1

min

., SV

HS,

boj

a,

doku

men

tarn

igo

dina

: 199

4.

STR

AH

auto

ri: T

omis

lava

Ver

eš,

Mila

n B

ukov

acka

mer

a: M

ilan

Buk

ovac

mon

taža

: Mila

n B

ukov

acto

n: M

ilan

Buk

ovac

, Min

o D

eren

čin

TOU

R R

ETO

UR

19

99.

200

0.au

tori:

Tom

isla

va V

ereš

, M

ilan

Buk

ovac

ka

mer

a: M

ilan

Buk

ovac

, To

mis

lava

Ver

ešm

onta

ža: D

amir

Čuč

ićto

n: M

ilan

Buk

ovac

traj

anje

: 4 m

in.,

Bet

acam

SP

, boj

a, e

kspe

rimen

taln

o an

imira

nigo

dina

: 20

00.

AV

E

(MO

RIT

UR

I TE

SA

LUTA

T)

au

tor:

Vla

do Z

rnić

ka

mer

a: V

lado

Zrn

ićm

onta

ža: M

ilan

Buk

ovac

ton:

Vla

do Z

rnić

, Mila

n B

ukov

acvr

sta:

tra

janj

e: 1

3 m

in,

SVH

S, e

kspe

rimen

taln

igo

dina

: 199

5.

Hrv

atsk

i film

, 19

90-2

003

Pet

ar K

relj

aO

d pr

ibliž

no s

edam

de-

seta

k ig

rani

h fil

mov

a,

kolik

o ih

je

sn

imlje

no

u ra

zdob

lju

od

1990

. -

2003

., go

tovo

tre

ćina

ot

pada

na

os

tvar

enja

ko

ja -

na

ovaj

ili

onaj

na

čin

- go

vore

o p

rije-

ratn

om

vrem

enu;

vr

e-m

ensk

i na

jodm

aknu

tiji,

”Kon

jani

k” B

rank

a Iv

an-

de, v

raća

se

čak

u X

VIII.

st

olje

će.

Naj

veći

dio

tih

film

ova

pose

žu

za

proš

lošć

u da

bi

u

njoj

ot

krili

up

oriš

ne

točk

e za

in

-te

rpre

taci

ju

novo

vjek

ih

zbiv

anja

; st

oga,

nije

slu

čajn

o št

o se

ope

tuju

god

ine

kara

kter

istič

ne

i ne

zaob

ilazn

e u

novi

joj

hrva

tsko

j po

vije

sti:

1918

.,193

9.,1

945.

,197

1.,

1990

. Pa

ipa

k, o

ni

najk

valit

etni

ji fil

mov

i (uz

Ivan

dino

g “K

onja

nika

”, “K

onte

-sa

Dor

a” Z

voni

mira

Ber

kovi

ća, ”

Ne

dao

Bog

već

eg z

la”

Snje

žane

Trib

uson

) u

dosl

uhu

su -

ne

s ka

kvom

“pr

e-vr

atni

čkom

” go

dino

m -

već

s d

uhom

odr

eđen

e ep

ohe.

Jedn

a m

anja

sku

pina

film

ova

pak

strik

tno

pove

zuje

dv

a vr

emen

a: o

no p

rijer

atno

s t

ežiš

tem

na

1971

. s

onim

poč

etka

rat

a u

Hrv

atsk

oj. I

zdva

jaju

se

dva

solid

na

ostv

aren

ja:

”Krh

otin

e” Z

rinka

Ogr

este

i “K

ad m

rtvi

za-

pjev

aju”

Krs

te P

apić

a.R

ealiz

irano

je

i pe

tnae

stak

rat

nih

film

ova.

Odr

eđen

i br

oj o

stva

renj

a iz

tog

žan

ra g

ovor

i o k

reat

ivno

j nem

oći

da s

e su

visl

o i s

uges

tivno

svj

edoč

i o n

ečem

u ta

kvom

ka

o št

o je

nep

osre

dna

ratn

a op

asno

st.

Tek

dvoj

ica

daro

vitih

mla

dih

auto

ra i

znje

driš

e vr

ijedn

a os

tvar

enja

ve

zana

za

Dom

ovin

ski r

at:

Luka

s N

ola

(”Sv

aki p

ut k

ad

se r

asta

jem

o”,

”Neb

o sa

telit

i” i

Vink

o B

reša

n “K

ako

je p

očeo

rat

na

mom

oto

ku”,

”Svj

edoc

i”).

Odr

eđen

u pa

žnju

za

vrje

đuje

i

film

“P

repo

znav

anje

” Sn

ježa

ne

Trib

uson

; naj

impr

esiv

nije

rat

ne o

krša

je v

idje

smo

pak

u os

tvar

enju

“U

okr

užen

ju”

kino

amat

era

Sabl

jaka

.Vi

še o

d je

dne

treć

ine

otpa

da n

a fil

mov

e sa

suv

rem

e-no

m t

emom

– n

jih 2

5. Z

nata

n di

o jo

š uv

ijek

– uz

gre-

Kao

i obič

no, č

ovjek

u uv

ijek

nedo

staje

novc

a, lju

bavi,

vre

mena

, ali

nikad

a ne

ne

dosta

je –

pred

rasu

da. P

redr

asud

e nas

tjer

aju da

odre

đene

doga

đaje

veže

mo uz

od

ređe

ne st

vari.

Prim

jer: je

dan f

estiv

al, ili

preg

led, z

ahtje

vnijih

ili ne

kome

rcijal

nih

films

kih ob

lika –

uklju

čujuć

i i “z

loglas

ni” ek

speri

ment

alni fi

lm –

gosp

odin

Svak

o-dn

ević

uvije

k će p

okuš

ati o

rgan

izira

ti u v

eliko

m gr

adu,

tamo

gdje

posto

ji “pu

blika

OTI

SC

I D

UB

INE

Otis

ci d

ubin

e je

film

o 2

9-g

o-di

šnja

ku S

tjepa

nu P

erko

viću

, ko

ji su

dbin

om p

rilik

a, j

oš o

d ro

đenj

a,

“vuč

e za

so

bom

pr

ikol

icu”

zv

anu

cere

bral

na

para

liza.

Ia

ko

nesp

osob

an

bilo

što

rad

iti r

ukam

a,

KR

EŠO

Film

gov

ori

o g.

Kre

ši č

iji j

e sv

akod

nevn

i po

sao

dost

aviti

hr

anu

star

im

i ne

moć

nim

os

obam

a.

Prom

atra

jući

ga

ka

ko

radi

up

ozna

jem

o te

os

amlje

ne, s

tare

ljus

e i n

jiho-

ve s

udbi

ne.

auto

ri: A

na T

rkul

ja, A

na

Bla

žić,

Ines

Sam

ardž

ija i

Mar

ija B

reka

lotr

ajan

je: 2

1 m

in. 4

5 se

k.,

Min

i DV,

Dok

umen

tarn

ipr

oizv

odnj

a: F

KVK

Zap

reši

ćgo

dina

: 20

02.

SAN

auto

r: T

omis

lav

Topi

ćka

mer

a: A

ndre

j Han

žek

glum

i: M

arin

Zad

rogl

azba

: Jim

i Hen

drix

traj

anje

: 15

min

., D

Vcam

, ek

sper

imen

taln

ipr

oizv

odnj

a: A

utor

ski S

tudi

o -

FFV,

Zag

reb

godi

na: 2

003

.

ČU

DN

OV

ATI

MU

NG

OS

reži

ja: B

rank

o M

arja

novi

ćtr

ajan

je: 8

min

. 30

sek.

godi

na: 1

973.

LJU

DI S

NE

RE

TV

Ere

žija

: Obr

ad G

lušč

ević

traj

anje

: 17

min

. 15

sek.

godi

na: 1

966.

OD

3 D

O 2

2re

žija

: Kre

šo G

olik

traj

anje

: 14

min

. 15

sek.

godi

na: 1

966.

ČV

OR

reži

ja: K

rsto

Pap

ićtr

ajan

je: 1

0 m

in. 1

5 se

k.go

dina

: 196

9.

ŠIJ

Ere

žija

: Nik

ola

Bab

ićtr

ajan

je: 1

1 m

in.

godi

na: 1

971.

RE

CIT

AL

reži

ja: P

etar

Kre

ljatr

ajan

je: 1

4 m

in. 4

0 se

k.go

dina

: 197

2.

DR

UG

Ere

žija

: Zor

an T

adić

traj

anje

: 12

min

. 30

sek.

godi

na: 1

972.

Hrv

atsk

i do

kum

enta

rni f

ilm

podu

zeća

- Z

ora

film

i Za

greb

film

, koj

a će

svo

jom

dje

-la

tnoš

ću p

okrit

i sve

žan

rove

ovo

g fil

msk

og r

oda.

Dok

su

se

nako

n ra

ta n

ajpr

ije s

nim

ali

prog

ram

ski

film

ovi

koji

su i

prop

agan

dist

ički

istic

ali k

olek

tiviz

am –

film

ovi

o so

cija

listič

koj i

zgra

dnji,

pov

ijest

i rad

ničk

oga

pokr

eta

i tr

aged

ijam

a ra

ta,

pos

tupn

o, o

d 19

48.,

zahv

alju

jući

ot

hrva

vanj

u st

egam

a po

etik

e so

cija

listič

kog

real

izm

a

nagl

asak

u p

ristu

pu t

emam

a po

stup

no p

očin

je p

re-

lazi

ti na

lju

de,

na p

ojed

ince

, na

njih

ov r

ad i

nap

ore,

ka

o u

“Tun

olov

cim

a” (

1948

) B

rank

a B

elan

a i

u “

Još

jeda

n br

od je

zap

lovi

o” (

1948

) K

reše

Gol

ika.

Za

paža

se

zat

im u

smje

renj

e pr

ema

sve

poet

ični

jem

film

u,

osob

ito k

ad s

e go

vori

o lje

pota

ma

zem

lje,

o nj

ezin

oj

priro

di,

flori

i fa

uni,

pa s

e tu

pos

ebno

ist

iču

film

ovi

Bra

nka

Mar

jano

vića

iz c

iklu

sa “

Mal

a ču

da v

elik

e pr

iro-

de”.

Isto

se

odno

si i

na a

ntro

polo

ški f

ilm k

oji g

ovor

i o

živo

tu lj

udi,

njih

ovih

gra

dova

npr

. “Je

dan

dan

na R

ijeci

” (1

955)

Ant

e B

abaj

e i r

egija

kao

film

Obr

ada

Glu

šćev

ića

“Lju

di s

Ner

etve

” (1

966)

. K

ada,

pak

, tij

ekom

196

0-i

h bu

de n

astu

pilo

i k

ratk

otra

jno

razd

oblje

lib

eral

izac

ije,

doku

men

tariz

am ć

e u

još

većo

j mje

ri po

stat

i vrs

ta k

oja

omog

ućuj

e da

do

izra

za d

ođe

reda

telje

v os

obni

stil

i sv

jeto

nazo

r. U

jedn

o, t

o je

i vr

ijem

e ja

vlja

nja

film

ova

koji

se k

ritič

ki o

svrć

u na

dr

uštv

enu

prak

su,

a ta

da

će p

osta

ti sv

e uo

čljiv

ije i

otv

aran

je p

rem

a sv

ijetu

pa

se v

rlo b

rzo

preu

zim

aju

i su

vrem

ene

svje

tske

dok

u-m

enta

ristič

ke m

etod

e, i

to u

prav

o on

e ko

je u

sre

dišt

e st

vavl

jaju

čov

jeka

koj

i izr

avno

svj

edoč

i o s

ebi,

met

ode

tzv.

film

a is

tine

i izr

avno

ga f

ilma.

Nas

taju

tad

a i n

eka

rem

ek d

jela

kao

“Od

3 do

22”

(196

6) K

reše

Gol

ika,

niz

fil

mov

a R

udol

fa S

rem

ca (

“Lju

di n

a to

čkov

ima”

/19

63/

i K

rste

Pap

ića

(“K

ad t

e m

oja

čaki

ja u

bode

” /1

968/

, “Č

vor”

/19

70,

“Spe

cija

lni v

lako

vi”

/197

2/,

“Mal

a se

oska

pr

iredb

a” /1

972/

) , z

atim

cik

lusi

film

ova

Nik

ole

Bab

ića

(“Ši

je”,1

970;

“O

kolo

nje

, ok

olo

nje”

, 19

71),

Zo

rana

Ta

dića

(“Z

adnj

a po

šta

Don

ji D

olac

”, 19

71;

“Dru

ge”,

1972

) i P

etra

Kre

lje (

“Rec

ital”,

197

2; “

Sple

ndid

Iso

la-

tion”

, 19

73).

Gov

oreć

i o ž

ivot

u, o

biča

jima

i teg

obam

a na

roda

dob

ivaj

u m

nogi

od

tih f

ilmov

a na

grad

e i

na

ugle

dnim

svj

etsk

im f

estiv

alim

a.M

eđut

im,

što

zbog

obr

ačun

a s

dem

okra

tski

m s

naga

-m

a i

poja

čano

ga p

oliti

čkog

a na

dzor

a, š

to z

bog

kon-

kurir

anja

tel

eviz

ije k

oja

nudi

obi

lje d

okum

enta

ristič

kih

sadr

žaja

ta

j va

l st

vara

lašt

va

i go

rljiv

og

druš

tven

og

anga

žman

a gu

be e

nerg

iju s

redi

nom

197

0-i

h, a

ist

o-do

bno

i dr

žavn

o fin

anci

ranj

e te

pro

izvo

dnje

poč

inje

se

og

rani

čava

ti.

Međ

utim

, do

kazu

jući

sp

osob

nost

sl

ijeđe

nja

tehn

ološ

kih

dom

eta

novo

ga v

rem

ena,

hrv

at-

ska

je e

lekt

roni

čka

prod

ukci

ja s

ve r

azvi

jeni

ja, o

dnos

no,

vide

o pr

oduk

cija

pot

ire g

rani

ce iz

međ

u fil

ma

i tel

evi-

zije

, a

nudi

i p

ogod

nost

i ef

ikas

nog

i je

ftin

ijeg

doku

-m

enta

ristič

kog

reag

iranj

a, i

izva

n m

edijs

koga

sre

dišt

a i

prof

esio

naln

ih p

roiz

vodn

ih k

uća.

I t

ako

u p

roce

su

koji

traj

e po

slje

dnjih

dva

dese

tak

godi

na p

očin

je n

ovi

uspo

n hr

vats

kog

doku

men

tariz

ma.

Pos

ebno

dol

azi t

o do

izra

žaja

u n

eovi

snoj

Hrv

atsk

oj:

ratn

a zb

ivan

ja u

ka-

zala

su

na v

ažno

st d

okum

enta

rizm

a, š

to n

a tr

agič

an

nači

n po

tvrđ

uje

i sm

rt č

etvo

rice

mla

dih

snim

atel

ja k

oji

su k

amer

om s

vjed

očili

o ra

tu. D

omov

insk

i rat

i nj

egov

e po

slje

dice

ost

at ć

e u

novi

m f

ilmsk

im z

apis

ima

traj

no

zabi

lježe

ni –

kao

pov

ijesn

a či

njen

ica,

ali

i kao

oso

bno

svje

doče

nje

onih

koj

i su

ga is

kusi

li. D

okaz

uju

to d

jela

Pe

tra

Kre

lje i

nov

oga

nara

štaj

a -

Bilj

ane

Čak

ić,

Vlad

e Zr

nića

, Zdr

avka

Mus

taća

, Iv

ana

Sala

ja, I

vana

Fak

tora

i dr

ugih

. A s

va t

a na

jnov

ija u

zbud

ljiva

dok

umen

taris

tička

dj

elov

anja

– k

ojim

a ni

je la

ko

nasl

utiti

vrh

unac

- im

aju

i po

dršk

u: M

inis

tars

tvo

kultu

re R

epub

like

Hrv

atsk

e od

vaja

dio

sre

dsta

va i

za

tu p

rodu

kciju

, a

Hrv

atsk

i fil

msk

i sav

ez s

vojo

m o

rgan

izac

ijom

i st

ručn

om p

omo-

ću p

omaž

e da

se

ova

vrs

ta r

azvi

ja i

unut

ar n

epro

fe-

sijs

koga

film

a.

PR

EM

IJE

RA

Kateter/

Mož

da su

naši

films

ki da

ni u Š

iroko

m Br

ijegu

u cje

lini u

zevš

i imali

u

zače

tku

nešto

ned

efinir

ano,

čudn

o, za

ovu

sredin

u ne

uobič

ajeno

, toli

ko d

aleko

u

svom

‘’ek

speri

ment

alizm

u’’ o

d vla

dajuć

eg k

ultur

nog

purit

anizm

a. Me

đutim

, up

ravo

ono š

to ih

izdva

ja od

osta

lih ku

lturn

ih do

gađa

nja ko

d nas

usko

ro je

posta

la nji

hova

pred

nost,

a ne

nedo

stata

k.I k

roz d

obre

, i k

roz n

e ta

ko d

obre

filmo

ve, o

dasla

na je

por

uka

herce

gova

čkim

ml

adim

ljudim

a da f

ilm i n

ije ta

ko te

ško n

apra

viti. O

n ne m

ora b

iti ve

lik, n

e mor

a bit

i rem

ek dj

elo, m

ože s

amo b

iti ne

ka nj

ihova

crtic

a, ne

ka id

eja, k

reat

ivni c

rv pr

e-nij

et na

film

sku v

rpcu

. Pos

tali s

u tog

a svje

sni,

otvo

rena

je ne

ka no

va vi

zija,

novo

ra

zmišl

janje

o film

skom

stva

ralaš

tvu.

Neki

od ti

h klin

aca s

u se t

ek na

prem

ijern

oj rev

iji 20

00. g

odine

prv

i put

upo

znali

s ma

lim st

varim

a na

film

skom

plat

nu. D

o ta

da im

je ki

no pr

užalo

samo

katet

er pr

ema s

kupim

film

skim

spek

takli

ma i n

ajko-

JOŠ

KO

VA

TR

I STO

LJE

ĆA

auto

r: A

nte

Mar

ićka

mer

a: M

irko

Voja

nić

mon

taža

: Zdr

avko

Bor

koto

n: T

omis

lav

Viša

ltr

ajan

je: 3

0 m

in.,

Bet

acam

SP

, dok

umen

tarn

ipr

oizv

odnj

a: H

RT

godi

na: 2

002

.

srije

da

10. ru

jna

u 21

00

četv

rtak

11.

ruj

na u

18

00

193

0

20

30/O

gres

ta/I

mam

ović

/Kre

lja

pet

ak 1

2.

rujn

a u 1

90

0

za to

”, od

nosn

o tam

o gdje

je u

običa

jeno d

a se s

ve vr

ste u

mjetn

osti,

pa č

ak i

one

napo

rne,

mora

ju to

lerira

ti. Je

r to g

rad č

ini gr

adom

, nar

avno

...Ka

da je

, prij

e tri

godin

e, pr

vi pu

t org

anizi

rana

Rev

ija h

rvat

skog

film

a i v

idea

u Šir

okom

Brij

egu,

gosp

odin

Svak

odne

vić –

ovaj

put u

uloz

i gled

atelj

a, ko

nzum

enta

odma

h je p

omisl

io ka

ko je

riječ

o ne

kakv

om pr

egled

u film

ova s

teku

ćeg P

ulsko

g fes

tivala

. Nap

okon

, što

bi to

u jed

nom

malom

grad

u, gr

adiću

, mjes

tu –

i to

mjest

u ko

je ča

k nij

e ni u

Hrv

atsk

oj, ve

ć u B

osni

i Herc

egov

ini –

uop

će že

ljeli

pogle

dati

osim

even

tualn

o igr

anog

film

a. Ist

inabo

g, pr

itom

svi z

namo

kako

su pu

lske b

erbe

često

gore

od vi

na gl

avob

oljče

ka, g

orke

i kis

ele is

todo

bno,

no št

o je t

u je,

bar

em

su fi

lmov

i hrv

atsk

i, pa

će

to va

ljda

u Šir

okom

otrp

jeti n

a ra

čun

nacio

nalno

g sen

timen

ta...

Ali po

kreta

č rev

ije To

misla

v Top

ić, ka

o i Ve

ra R

obić-

Škar

ica iz

Hrv

atsk

og fi

lmsk

og

save

za u

Zag

rebu

, raz

mišlj

ali su

, sre

ćom,

kva

litetn

ije o

d to

ga...

Pro

gram

Rev

ije

usre

doto

čit će

se n

a ne

profe

sijsk

o stv

arala

štvo,

na ek

speri

ment

alni f

ilm, n

a do

-ku

ment

arni

film,

na s

ve on

o što

je, u

svojo

j vrij

edno

sti, p

otvr

đeno

u oc

jenjiv

anju

malo

dublj

em od

dnev

nih in

teres

a i po

modn

osti.

I ta

ko je

kren

ulo.

Prve

godin

e, od

5. do

7. ru

jna 20

00., p

reds

tavlj

en je

retro

spek

tivni

izbor

Kino

kluba

“Z

agre

b”, n

ajsta

rijeg

hrva

tskog

kino

kluba

, utem

eljen

og jo

š 192

8. go

dine.

Slijed

ili su

nag

rađe

ni fil

movi

s rev

ija h

rvat

skog

film

skog

i vid

eo st

vara

laštv

a, a

spon

a pr

ema Š

iroko

m Br

ijegu

, kao

mjes

tu od

ržav

anja

Revij

e, us

posta

vljen

a je t

ermi

nom

reze

rvira

nim za

dom

aćeg

aut

ora.

Prve

je g

odine

to b

io To

misla

v Top

ić s f

ilmom

“E

lipsa

”, na

drug

oj Re

viji v

idjeli

smo “

Za kr

ižem”

Mire

le i I

vana

Cigić

a, do

k su n

a tre

ćoj p

rikaz

ani “

Spor

i jaha

či” Ro

berta

Bub

ala.

Šest

aut

ora

Auto

rsko

g st

udija

ulog

e: D

raže

n Ili

nčić

, Mar

io

Brit

vić,

Pep

ica

Pavl

ek, D

rago

D

oppl

er, D

amir

Čuč

ić, A

lan

Bah

orić

, Min

o D

eren

čin,

Vj

eran

Bla

škov

ić, A

nita

M

ontin

a, D

amir

Žakm

an,

Jure

Oži

ć B

ebek

, Voz

Štef

, Ton

i Ber

tovi

ć, G

oran

Št

ekov

ić, H

inko

, Ivi

ca

Hor

vatić

tr

ajan

je: 5

1 se

k., B

etac

am

SP, b

oja,

igra

nigo

dina

: 199

8.

20

00

4.

dani fi

lma - š

iroki bri

jeg

kino

dvor

ana

bora

k/sr

ijeda

, 10.

rujn

a u

21:0

0/če

tvrt

ak, 1

1.ru

jna

u 18

:00,

19:

30, 2

0:30

/pet

ak, 1

2. r

ujna

u 1

9:00

, 20:

00, 2

1:00

/ula

z sl

obod

anme

rcijal

nijim

film

skim

sadr

žajim

a. S p

ravo

m se

može

ustv

rditi

da su

film

ske r

evije

u Š

iroko

m Br

ijegu

iznje

drile

, ne s

amo p

oveć

an in

teres

za ra

zličit

e film

ske ž

anro

ve

- do t

ada v

ećini

nepo

znat

e, ne

go i k

onkr

etne v

iše ili

man

je us

pjele

films

ke pr

oizvo

de

inspir

irane

rujan

skim

pro

jekcij

ama

u kin

u Bo

rak.

Već s

amo

ta či

njenic

a ve

liki j

e do

bitak

, a uj

edno

i zalo

g koji

širo

kobr

iješk

i film

ski d

ani n

ose s

a sob

om.

Pore

d film

skih

dana

svak

oga r

ujna,

Širok

i je Br

ijeg d

obio

još ne

što. D

obio

je on

o što

je pr

imjer

ice P

ariz

dobio

još 1

920.

godin

e. Na

ime,

tada

je R

icciot

Canu

d utem

eljio

u Pa

rizu

Klub

prija

telja

sedme

umj

etnos

ti. M

eđut

im, b

ez o

bzira

što

zaos

taje

80

godin

a za P

arizo

m na

jbitn

ije je

da je

kona

čno d

obio

svoj

kino k

lub (p

a mak

ar im

a i m

anje

zvuč

an n

aziv:

Ama

ter, p

a mak

ar i

nije u

Par

izu n

ego s

amo u

Širo

kom,

pa

maka

r i nj

egov

i utem

eljite

lji nis

u tak

o čuv

eni k

ao Ri

cciod

Canu

d – m

islim

: još

nisu

razmotati i čitati kao što su naši stari čitali Vjesnik! (NAKON ČITANJA SMOTATI I ČUVATI DOMA NA SUHOM MJESTU PRI SOBNOJ TEMPERATURI)

tako

čuve

ni) i

da m

ladi f

ilmofi

li im

aju u

točiš

te, te

se b

arem

jeda

nput

god

išnje

upoz

naju

s neč

im št

o se r

azlik

uje od

redo

vite k

ino po

nude

.Na

cesti

kreir

anja

Dana

film

a u Ši

roko

m Br

ijegu

afirm

irani

su u

tri go

dine n

eki d

o sa

da ne

pozn

ati d

osez

i u na

šem

okru

žju. I

stiče

m du

h koji

je vl

adao

u tim

danim

a, ne

obav

ezni

nonš

alant

ni sti

l na r

evija

ma i o

ko nj

ih, ar

omu n

euob

ičajen

e kult

urnja

-čk

e atm

osfer

e za

ovo

podr

učje,

te a

mbije

nt, g

lacija

lnost

i kule

rsku

suzd

ržan

ost

koja

je od

bila u

prav

o one

koje

i tre

ba od

biti –

face

nez

ainter

esira

ne za

pok

retn

e sli

ke i m

oguć

nosti

koje

one n

ude.

Svak

a tea

tralno

st i u

mjetn

o vez

ivanje

uz na

vodn

o sro

dne p

reds

tave

i lik

ove k

oje ih

pra

te os

tavlj

eni s

u isp

red

vrat

a šir

okob

riješ

kih

Dana

film

a. Sto

ga on

i imaju

čvrst

e tem

elje i

daju

šans

u za d

aljnji

razv

itak u

godi-

nama

koje

slijed

e, a t

akođ

er ot

vara

ju pr

osto

r za l

okaln

e mlad

e ent

uzija

ste da

svoju

za

ljublj

enos

t u fi

lm po

kuša

ju ko

nkre

tizira

ti na

celul

oidno

j vrp

ci. Iv

o Čo

lak

Kako

sam

otk

rio

Ari

zonu

Term

in “d

omać

eg au

tora

” pun

o je p

omog

ao, r

ezult

ati p

okaz

uju, p

okre

tanju

loka

l-ne

film

ske p

rodu

kcije

. Osn

ovan

je i k

inoklu

b naz

van “

Amat

er”..

.Ali

, vra

timo

se pr

ogra

mima

Rev

ije u

njih

ovoj

cijelo

sti. N

akon

opip

avan

ja ter

ena

prve

god

ine, k

ada

se vid

jelo

da p

ostoj

i pub

lika

za a

mater

ske,

eksp

erime

ntaln

e i

drug

e film

ove š

to ne

košta

ju na

jman

je če

tiri m

ilijun

a kun

a, po

put d

ugom

etraž

nih

igran

ih (š

to uk

upno

imaju

pun

o ma

nje g

ledat

elja

nego

ovi

prika

zani

u Šir

okom

Br

ijegu

), od

lučno

se n

asta

vilo t

im “n

epop

ularn

im”,

“mar

ginaln

im”,

smjer

om. N

a dr

ugoj

Revij

i pre

dsta

vljen

i su

rado

vi na

jugled

nijih

eksp

erime

ntat

ora

(Got

ovac

, Mu

stać,

Galet

a), n

agra

đivan

ih do

kume

ntar

ista

(Čuč

ić, Č

akić-

Vesel

ič), k

ao i

hr-

vatsk

ih fil

mskih

klas

ika (T

adić)

. Ugo

dan d

odat

ak, š

to se

zadr

žao i

kasn

ije, b

io je

potp

ourri

ostv

aren

ja s i

zuze

tno v

oljen

e Rev

ije je

dnom

inutn

og fi

lma u

Pože

gi...

... I

tako

se st

iglo

do tr

ećeg

izda

nja R

evije

, ope

t s p

otpis

ima

Musta

ća, G

otov

ca,

Galet

e, Ču

čića,

Fakt

ora,

Krelj

e... S

ve s

u to

imen

a i f

ilmov

i što

su s

inonim

za

dugo

godiš

nji, u

pora

n i s

trastv

en, f

ilmsk

i rad

. Što

više,

ne sa

mo z

a fil

mski

rad,

već i

za fi

lmsk

i živo

t...

Kad

sam

prvi

put r

azma

knuo

zav

jesu

na p

rozo

ru h

otela

“Ro

yal”,

u p

redg

rađu

Šir

okog

Brij

ega,

okoln

i kra

jolik,

upo

tpun

jen tr

gova

čkim

nat

pisim

a i a

uto-

servi-

sima,

pods

jetio

me n

a Ariz

onu,

na p

rostr

anstv

a i m

oguć

nosti

. Nar

avno

da n

ikad

nisam

bio u

Arizo

ni, al

i vjer

ojatn

o je u

men

i odje

knuo

pejza

ž iz n

ekog

film

a što

se do

gađa

u Ar

izoni.

..Tk

o ond

a mož

e reć

i da Š

iroki

Brije

g nije

plod

no fi

lmsk

o tlo!

I već

sada

treb

a misl

iti

na ok

ruglu

brojk

u pet,

odno

sno n

a petu

, i jub

ilarn

u, Re

viju h

rvat

skog

filma

i vide

a, ko

ja će

se o

drža

ti idu

će je

seni.

Prot

iv pr

edra

suda

, a u

ime f

ilmsk

e zna

tiželj

e...

Dra

žen

Ilinčić

ISP

OD

CR

TESc

enar

ist i r

edat

elj: P

etar K

relja

Glum

e: RA

KAN

RUSH

AIDA

T, LE

ONA P

ARAM

INSK

I, RE

LJA

BAŠIĆ

, NAD

A SUB

OTIĆ

, FILI

P ŠO

VAGO

VIĆ,

JASN

A BILU

ŠIĆ,

ANJA

ŠOVA

GOVI

Ć DES

POT,

DUBR

AVKA

OST

OJIĆ

, BUG

A MA

RIJA

ŠIMI

Ć, HR

VOJE

KEČK

EŠ,

IVO

GREG

UREV

IĆ, G

ORAN

GR

GIĆ,

DRAG

AN D

ESPO

T i

drug

i. ka

mera

: Kar

melo

Kursa

r h.f.

s. Sk

ladat

elj: D

avor

Rocc

oMo

ntaž

er: S

laven

Zeče

vićSc

enog

raf:

Tanja

Lack

oKo

stimo

graf:

Latic

a Iva

nišev

ićSu

radn

ik na

scen

ariju

: Dra

go

Keka

nović

Mask

a: Sn

ježan

a Gor

upZv

uk: M

laden

Perv

an, D

ubra

vka

Prem

ar, R

uben

Alba

hari

Dire

ktor

ica fi

lma:

Ankic

a Ju

rić-T

ilić

Prod

ucen

t: Ve

ljko K

rulči

ćTr

ajanje

: 105

min.

Form

at: F

orma

t: 35

mm

Fuji

Proiz

vodn

ja: Ve

dis i H

RTGo

dina:

2003

.

PR

EM

IJE

RA

PR

EM

IJE

RA

Prir

eđiv

ači:

Kino v

ideo k

lub Am

ater, D

om ku

lture

Širok

i Brij

eg, H

rvats

ki film

ski s

avez

/Pri

ređi

vačk

i odb

or: T

omisl

av To

pić, R

obert

Bub

alo,

Ivo Čo

lak, S

rećko

Slišk

ović,

Vera

Robić

- Šk

arica

/Tek

stov

i: Ivo

Čolak

, An

te Pe

terlić

, Peta

r Krel

ja, Zo

ran T

adić,

Dra

žen I

linčić

/Vod

itelji

ca

prog

ram

a: M

ia Gr

bešić

Ćava

r/Teh

ničk

o vo

dstv

o: Že

ljko R

adivo

j, Ol

iver P

olić,

Boris

Gali

ć/Web

Str

anic

e: Al

eksa

ndar

Cime

ša/D

esig

n:

desig

n by h

erceg

tisak

/Pri

prem

a i t

isak

: Herc

egtis

ak do

o, Šir

oki B

rijeg

/Na

klad

a: 10

00/Ši

roki

Brije

g, ko

lovoz

2003

.

Mil

an B

UK

OV

AC

Mil

an B

UN

ČIĆ

KO

LJE

MO

I S

VIR

AM

ON

ekad

poz

nati

glaz

beni

sa

stav

“Pe

t za

pet

” ko

ji či

ne

pet

vrhu

nski

h gl

azbe

nika

(M

iro N

avra

čić,

Dar

ko

Der

više

vić,

Vla

do S

milj

anić

, M

iki M

ihov

ec, i

Žel

jko

Milo

š)

neda

vno

se p

onov

no o

kupi

o.

Prva

“ga

ža”

bila

im je

na

kolin

ju k

od V

lade

Sm

iljan

ića.

Ia

ko s

e da

nas

bave

raz

ličiti

m

posl

ovim

a -

Mik

i je

peka

r, D

arko

se

bavi

bet

onom

, M

iro im

a gl

azbe

ni s

tudi

o…

- ni

su z

abor

avili

svi

rati,

pa

su o

dluč

ili p

onov

no k

renu

ti za

jedn

o. P

rijep

orno

je je

dino

im

e. N

e m

ogu

se, n

aim

e,

odlu

čiti

hoće

li s

e zv

ati k

ao

i prij

e, „

Pet

za p

et”,

ili „

Čet

iri

suze

i m

aram

ica”

. S o

bziro

m

na m

jest

o pr

voga

pon

ovno

ga

okup

ljanj

a, m

ogli

bi is

koris

titi

star

u pr

opag

andn

u po

ruku

„K

olje

mo

i svi

ram

o po

ku

ćam

a”. N

aved

eni t

ekst

te

ma

je o

vog

auto

rsko

g do

kum

enta

rnog

film

a.

reda

telj:

Bra

nko

Ištv

anči

ćsc

enar

ist:

Bra

nko

Ištv

anči

ćka

mer

a: Iv

an K

ovač

to

n: A

ntun

Trn

kagl

azba

: Lic

itari

i Vla

dim

ir Sm

iljan

ićur

edni

k: M

iro B

rank

ović

traj

anje

: 30

min

., D

igi.

Bet

a,

doku

men

tarn

ipr

oizv

odnj

a: H

RT

godi

na: 2

003

.

MA

RIJ

AN

A Ž

EN

A

PO

MO

RC

APr

iča

o že

ni p

omor

ca,

jedn

oj

Pene

lopi

koj

a je

30

godi

na

čeka

la

svog

m

uža,

ko

ji je

pl

ovio

po

svje

tski

m m

orim

a.

Ona

go

vori

o od

lasc

ima,

do

lasc

ima,

pi

smim

a ko

ja

su

mje

seci

ma

puto

vala

i da

našn

jim v

rem

enim

a i

pro-

mje

nam

a.au

tor:

Zor

an Z

ekan

ović

glaz

ba: N

ebs

Jela

čatr

ajan

je. 2

8 m

in.,

min

i DV,

do

kum

enta

rni

ZLA

TNA

RIB

ICA

Skriv

ena

kam

era.

..au

tor

: Tih

omir

Crn

jac

traj

anje

: 7 m

in.

sam

osta

lni a

utor

godi

na 2

003

.

AM

ER

IKA

Film

do

kum

entir

a an

tirat

ni

konc

ert

održ

an

u Ši

roko

m

Brij

egu

2.3.

2003

., ko

ji je

re

klam

irao

mir,

dob

ru z

abav

u i p

otic

ao n

orm

alne

kre

ativ

ne

aktiv

nost

i su

prot

iv

novo

na-

stal

om t

rend

u B

ušiz

ma

auto

r : I

gor

Kne

zovi

ćtr

ajan

je: 8

min

.sa

mos

taln

i aut

orgo

dina

20

03.

JED

AN

DA

Nau

tori:

Tvr

tko

Man

dić

i Sl

aven

Hrk

aćtr

ajan

je: 1

min

.sa

mos

taln

i aut

ori

godi

na: 2

003

.

BA

YW

ATC

H P

O N

KI

auto

r: J

asm

ina

Man

dić

kam

era:

Ivan

Nal

etili

ćm

onta

ža: J

asm

ina

Man

dić

glum

e: T

omis

lava

Nal

etili

ć,

Mar

in L

onča

r, Ja

smin

a M

andi

ć, J

ozo

Zadr

o i F

ilip

Mat

ijevi

ćtr

ajan

je: 4

min

., m

ini D

V,

igra

nisa

mos

taln

i aut

orgo

dina

20

03.

210

0

proi

zvod

nja:

Sam

osta

lni

auto

r, Zu

rich,

Švi

cars

kago

dina

: 20

02.

PR

EM

IJE

RA

PR

EM

IJE

RA

Dam

ir Č

Zd

ravk

o M

US

TAĆ

Tom

isla

va V

ER

Vla

do

ZR

NIĆ

dice

ili

izra

vno

– re

flekt

ira t

raum

atsk

a ra

tna

zbiv

anja

. D

omin

antn

a lič

nost

ovo

g ra

zdob

lja s

vaka

ko j

e Zr

inko

O

gres

ta. N

jego

vu p

omno

rea

lizira

nu t

riolo

giju

(”I

spra

-ni

”, ”C

rven

a pr

ašin

a” i

“Tu”

) re

si t

emat

ska

rele

vant

nost

i

stils

ka

kohe

rent

nost

. Po

sebn

u pa

žnju

za

vrje

đuje

m

elan

količ

no-l

iričn

a ko

med

ija

“Tri

muš

karc

a M

elite

Žg

anje

r” S

njež

ane

Trib

uson

, a

u po

kuša

ju v

raća

nja

kino

-pub

like

u dv

oran

e ve

liki “

posa

o” o

bavi

o je

Vin

ko

Bre

šan

i sa

svo

jom

dru

gom

kom

edijo

m “

Mar

šal”.

Po

neče

mu

će s

e pa

mtit

i i o

stva

renj

a “P

uška

za

uspa

vljiv

a-nj

e” H

rvoj

a H

ribar

a, ”

Mon

do B

obo”

Gor

ana

Ruš

inov

ića

i “R

usko

mes

o” L

ukas

a N

ole.

Izdv

ojen

o m

jest

o za

uzim

a D

alib

or

Mat

anić

ko

ji je

sv

ojim

be

skom

prom

isni

m

ostv

aren

jem

“F

ine

mrt

ve

djev

ojke

” po

dario

dje

lce

prog

ram

atsk

og z

nača

ja.

Iako

je s

poč

etko

m r

ata

kine

mat

ogra

fski

dok

umen

ta-

rac

bio

adm

inis

trat

ivno

dok

inut

, za

hval

juju

ći m

arni

m

poje

dinc

ima,

dje

lom

ice

HR

T-u

i pr

oduc

ents

koj

tvrt

ki

“Fac

tum

” -

nast

aše

u m

inul

ih 1

3 go

dina

bro

jni v

isok

o kv

alite

tni

doku

men

tarc

i, af

irmira

še

se

mno

gobr

ojni

po

jedi

nci k

ao š

to s

u: V

lado

Zrn

ić, K

atar

ina

Zrin

ka M

a-tij

ević

, B

rank

o Iš

tvan

čić,

Vla

tka

Vork

apić

, D

raže

n Ža

r-ko

vić,

Iva

n Sa

laj,

Zvon

imir

Jurić

, Vi

nko

Bre

šan,

Dam

ir Č

učić

, Jel

ena

Raj

kovi

ć, H

rvoj

e H

ribar

, Dan

ko V

olar

ić...

Dje

lo p

ak „

Deč

ko k

ojem

u se

žur

ilo”

- št

o s

pom

o-ću

je

dne

dubo

ko

potr

esne

ži

votn

e pr

iče

pove

zuje

pr

ijera

tno,

rat

no i

pos

lijer

atno

raz

dobl

je -

pos

tade

sv

ojev

rsni

m z

aštit

nim

zna

kom

hrv

atsk

og -

i n

e sa

mo

doku

men

tarn

og f

ilma.

Aut

oric

a: B

iljan

a Č

akić

-Ves

elič

.N

aš n

ajtr

ažen

iji i

zvoz

ni ”

artik

l” sv

akak

o su

- e

kspe

ri-m

enta

lni f

ilmov

i, za

prav

o sv

euku

pna

dom

ena

hrva

tske

fil

msk

e i

vide

o al

tern

ativ

e!

S pr

avom

! O

hrab

ruju

ći

vita

lizam

žan

ra t

emel

ji se

, ka

ko n

a jo

š uv

ijek

viso

ko

pote

ntno

j ga

rnitu

ri “k

lasi

ka”,

osob

ito

nako

n št

o je

M

inis

tars

tvo

kultu

re

odlu

čilo

po

tpom

agat

i ta

j ža

nr

(Tom

isla

v G

otov

ac,

Ivan

Lad

isla

v G

alet

a, Z

drav

ko M

u-st

ać,

Ivan

Fak

tor,

Dal

ibor

Mar

tinis

, Sa

nja

Ivek

ović

...),

ta

ko i

na

preg

rštim

a m

ladi

h da

rovi

tih n

ovop

ridoš

lica

koji

i dan

as č

ine

naja

trak

tivni

ji di

o du

govj

ečne

Hrv

atsk

e re

vije

film

skog

i vi

deo

stva

rala

štva

.Ža

losn

i sm

o zb

og s

tanj

a u

anim

irano

m f

ilmu.

Ta

neko

ć pe

rjani

ca h

rvat

ske

kultu

re k

oja

se s

voje

dobn

o bi

la v

ijo-

rila

i na

sam

om k

rovu

svj

etsk

e an

imac

ije,

svel

a se

tek

na

spo

radi

čne

iskr

ice

vrije

dne

pažn

je: p

oseb

no n

a gr

a-fič

ki in

trig

antn

e ra

dove

Dan

ijela

Sul

jića

ili n

a os

amlje

ne

blje

skov

e po

put

onog

naj

novi

jeg

“Pla

stic

ata”

Sim

ona

Bog

ojev

ića

Nar

atha

što

nas

je p

odsj

etio

na

dane

kad

a sm

o bi

li vi

čni “

poku

piti”

i O

scar

a!Za

drža

vši s

e te

k na

pro

izvo

dnom

e se

gmen

tu h

rvat

ske

kine

mat

ogra

fije,

val

ja n

am z

avrš

no k

onst

atira

ti da

su

njez

ini r

ezul

tati

tek

polo

vičn

i, a

u ig

rano

me

film

u -

po

neki

ma

- i

ispo

d oč

ekiv

anja

. R

azlo

ge z

a ta

kvo

stan

je

- dj

elom

ice

izgu

blje

na i

dent

iteta

i p

rest

iža

- na

lazi

m

u či

njen

ici

što

su s

e -

s po

četk

a ra

tnih

dev

edes

etih

-

svi k

onst

itutiv

ni p

otpo

rnji

kine

mat

ogrf

ije b

ili u

ruši

li i

što

su s

e nj

ezin

a pr

va im

ena

(Gol

ik,

Bau

er,

Ber

kovi

ć,

Bab

aja,

Tan

hofe

r, H

adži

ć, T

adić

, M

imic

a...)

bili

oba

vili

šutn

jom

. Mla

di p

ak -

stig

li ka

o ka

kav

dar

s ne

ba –

nis

u m

ogli,

sve

da

su i

htje

li, z

aživ

jeti

puni

m in

tenz

iteto

m u

ki

nem

atog

rafij

i koj

e, s

pro

izvo

dnog

sta

jališ

ta, v

iše

kao

da i

nije

bilo

...Pa

ipa

k, n

jezi

n du

h -

vidj

esm

o -

nije

slo

mlje

n, n

jezi

n se

kre

ativ

ni k

ontin

uite

t od

ržao

na

Živo

tu.

Oče

kuje

mo

da,

umje

sto

poje

dina

čnih

, na

poko

n iz

njed

ri pr

egrš

t kv

alite

tnih

ost

vare

nja!

Stje

pana

to

nije

spr

iječi

lo d

a iz

razi

svo

j pje

snič

ki i

slik

arsk

idu

h.Fi

lm je

svo

jevr

sni p

rikaz

gr

ča

i vj

ere

,sna

ge

volje

, du

ha i

lju

bavi

za

umje

tnos

t ko

ja

pobj

eđuj

e bo

lest

i

stva

ra

nadu

za

ne

ku

sre-

tniju

bu

dućn

ost,

jer

kako

sa

m S

tjepa

n u

svoj

oj p

jesm

i “S

pont

ani p

ut”

kaže

:

“I za

pam

ti,

svak

im k

orak

om

osta

vlja

š za

sob

om

trag

bez

kra

ja”.

auto

rica:

Žan

a M

rkon

jićka

mer

a: A

nton

i Ćor

ićto

n: M

arko

Mik

ulić

mon

taža

: Milj

enko

Kut

letr

ajan

je: 2

6 m

in.,

Bet

aSP,

do

kum

enta

rni

proi

zvod

nja:

HR

Tgo

dina

: 20

03.

SIL

VE

STR

OV

Oau

tor:

Mila

n B

unči

ć ka

mer

a: M

ilan

Buk

ovac

m

onta

ža: M

ilan

Buk

ovac

ton:

Mila

n B

unči

ćra

svje

ta: Z

oran

Pis

ačić

ulog

e: S

tjepa

n Vi

dako

vić

traj

anje

: 1m

in. 4

7 se

k.,

DVC

AM

, boj

a, ig

rani

godi

na: 2

002

.

Vera

Rob

ić-Š

karic

a

Ivo

Čol

ak

Elekt

ropr

ivred

a HB

Župa

nija

Zapa

dnoh

erce

gova

čka

Općin

sko p

oglav

arstv

o Šir

oki B

rijeg

Minis

tarst

vo ku

lture

Fede

racij

e BiH

Turis

tička

zajed

nica

Župa

nije

Zapa

dnoh

erce

gova

čke

ww

w.d

anif

ilma.

com