sadržaj3 „IZGUBLJENI SVJETOVI - pradavni vrtovi devona,

karbona i krede"30

4 Olujno jugo u Gorskom kotaru lomilo stoljetna stabla

ko šibice33

7 Raste cijena listača 349 Nekretnine Hrvatskih šuma koje nisu u funkciji

uskoro bi mogle na tržište36

3811 Započela konverzije šuma iz Programa ruralnog

razvoja RH 4014 Mediteranski potkornjak dokaz klimatskog zatopljenja

4216 Bespilotne letjelice u službi šumarstva

19 lako se napravilo jako puno, rješenje se ne nazire 43

22 Hrvatske šume u akciji Za tisuću radosti46

23 Održana početna konferencija projekta RedFaith

4824 Oakprotection novi je projekt u kojem sudjeluju

Hrvatske šume 50

26 Šumska biomasa kao obnovljivi izvori energije 5228 Vraćanje digniteta šumarskih stručnjaka, prvenstveno

revirnika54

Prezentacija rezultata znanstveno istraživačkog rada

na području Spačve

Karlovački šumari pomažu braniteljskim

asocijacijama

Djelić šume u školi

Šume našeg planeta alarmantno se uništavaju

Predavanje o tlu šumskih ekosustava

U stablima su zapisani povijesni događaji koji su

utjecali na sadašnjost

Ukusna, ali zaštićena

Šumarija u kojoj kao pripravnik naučite sve o

šumarstvu

Jelenovo uho dolazi uz hrast i bukvu

Moje ruke, tvoje oči, naša šuma

Za vitku liniju, dobru probavu i čvrst san

Hrvatske šume ekokum dječjem vrtiću iz Kutine

Dječji kutak

O ^H R VA TSK ES f W =_S U M E ___________________________________________________Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčič, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804169, faks: 01/48041 0 1 1 e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr

Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Kroz krošnje i maglu 1, Goran Dorić | Zadnja stranica: Poplava iz čamca, Goran Dorić

Grafičko oblikovanje: Darko Gržin Lektura i tisak: Kerschoffiset Zagreb d.o.o. | Naklada: 6200 kom |CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).

U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.!

2 HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

NajavaZNANSTVENO-POPULARNA IZLOŽBA U Tekst/foto:Sanja Kovačić

ZAGREBAČKOM BOTANIČKOM VRTU

„IZGUBLJENI SVJETOVI - pradavni vrtovi devona, karbona i krede*'

U sezoni 2018. godine Botanički vrt PMF-a u Zagrebu svojoj će publici predstaviti novu izložbu, koju će osmisliti vrtni botaničari dr. sc. Sanja Kovačić, dr. sc. Dubravka Sandev i dr. sc. Vanja Stamenković, u suradnji s kolegama - botaničarima, paleontolozima, geografima i kemičarima s matičnog fakulteta.

Znanstveno-popularna izložba „IZGUBLJENI SVJETOVI - pradavni vrtovi devona, karbona i krede" pred­stavit će evoluciju biljnoga carstva tijekom posljednje pola milijarde godina, kroz tri izmišljena „vrta" iz tri geološka perioda u razvitku Zemlje: ranog devona (era paleozo-

ika), srednjeg karbona (era paleozoika) i kasne krede (era me­zozoika). Izložba će biti namijenjena prvenstveno školskoj djeci (od viših razreda osnovne škole do gimnazije), ali zanimljiva i najširoj javnosti.

Kroz tri ,,d io ra m e "-tr i izmišljena „cvjetnjaka" iz pretpovije­snih razdoblja - posjetitelji će naučiti kako su i kada biljke izašle iz vode i naselile kopno te tijekom stotina m ilijuna godina evo­luirale, čineći svijet kakav nas danas okružuje.

Diorama koja će prikazivati rani devon (prije oko 400 m iliju ­na godina) bit će uređena oko slike engleskog autora Richarda Bizleya, koja prikazuje slavne rinijske rožnjake u Škotskoj, gdje su

pronađeni fosilni ostaci najranije kopnene flore. Vrtni botaničari načinit će makete najranijih kopnenih biljaka (rinija, kuksonija) i gljiva (prototaksite) te predstaviti neke od najprim itivnijih i da­nas živućih biljaka iz vrtnih zbirki (npr. jetrenjarke, selaginele i metličaste paprati).

Logo izložbe „Flora Palaeozoica", autor dr. sc. Vanja Stamenković

Kao kulisa diorame koja će prikazivati srednji karbon (prije oko 300 m ilijuna godina) poslužit će računalna grafika još jed­nog cijenjenog paleo-crtača, Amerikanca VValtera B. Myersa. Najveće šume koje su dotada postojale na našemu planetu, u kojima su dominirale prim itivne biljke poput 30-metarskih cr- votočina i preslica, zauzimale su tadašnje kontinente. Još i danas širom svijeta možemo naći potomke tih davno izumrlih biljaka, poput araukarija. Kako su nastale debele naslage ugljena kojega još uvijek koristimo i zašto je tako nešto danas nemoguće...?

Cinko je jedini preživjeli član pradavne porodice golosjemenjača

Napokon, diorama koja će prikazivati „v rt" iz kasne krede (prije oko 100 m ilijuna godina) bit će osmišljena oko originalnog djela hrvatskog crtača Berislava Kržića. Šume iz toga razdoblja

već su nam sasvim bliske: u njima rastu rane golosjemenjače kao s to je ginko te prve kritosjemenjače, kao što su magnolije. No, zašto su te nepregledne šume nestale? Zašto je dolazilo do povremenih masovnih izumiranja, koja su tijekom posljednje pola milijarde godina barem pet puta gotovo izbrisala život s lica Zemlje - nalazimo li se upravo danas unutar sljedećeg velikog

izumiranja...?Izložba će biti financirana redovitim sredstvima koja Grad

Zagreb donira Botaničkom vrtu PMF-a, uz potporu Biološkog odsjeka PMF-a, Hrvatskog botaničkog društva te tvrtke „Kolding d.o.o.".

Ulaz će biti be­splatan, u radno vrijeme izložbe­nog paviljona, za

sve zainteresirane posjetitelje, uz mogućnost orga­niziranih stručnih

ob ilazaka.!

Američka velecvjetna magnolija jedna je od najljepših vrsta toga roda u uzgoju Botaničkog vrta.

Tekst: Irena Devčić Foto: Irena Devčić, dron

KATASTROFA U GORSKOM KOTARU

Olujno jugo u Gorskom kotaru

lomilo stoljetna stabla ko šibice

Gorski kotar, nekoć poznat kao „Zeleno srce Hr­vatske" sve manje opravdava taj epitet. Ledolom i potkornjak u potpunosti su promijenili vizuru ovog šumovitog kraja dokje olujno jugo, koje je u prosin­cu zahvatilo Gorski kotar, donijelo nove probleme delničkim šumarima čije će razmjere i posljedice još dugo vremena svi osjećati na svojoj koži.

Nakon ledoloma i potkornjaka koji su opustošili šume Gorskog Kotara, sredinom prosinca ovo područje za­desila je nova katastrofa. Naime, 11. na 12. prosinca olujno jugo, ne zabilježeno u ovim krajevima, rušilo je sve pred sobom. 0 razinama štete dovoljno govori činjenica

da je župan Zlatko Komadina proglasio elementarnu nepogo­du zbog velikih šteta na imovini fizičkih i pravnih osoba. Zbog iznimno velikih šteta u šumskim sastojinama, 22. prosinca u šu­mariji Vrbovsko održan je sastanak direktora sektora šumarstva Krešimira Žagara s djelatnicima UŠP Delnice, a koji tjedan kasni­

je i rukovoditelja odjela proizvodnje s Uprava šuma podružni­ca, sve kako bi se utvrdili razmjeri štete te pružila sva potrebna pomoć. Prva procijenjena šteta bila je 177.000 m 3, no vrlo brzo je utvrđeno da će količine oštećene drvne mase biti puno veće.

U prvi mah, nakon vremenske nepogode, do pojedinih gos­podarskih jedinica nije se moglo proći zbog porušenih stabala i zakrčenih prometnica. Do sada, zaključno s 21. siječnja 2018. godine, procijenjena bruto masa popela se na čak 500.000 m 3!

No, prometnice se i dalje raščišćavaju kako bi se moglo prići svim odjelima. Samo na području Vrbovskog, ulaskom u predio Grič, utvrđena je totalna šteta na površini od 60 hektara, pa je i dalje otvoreno pitanje ukupne štete, rekla je voditeljica Uprave šuma podružnice Delnice, Ivana Pečnik - Kastner. Šteta

je tim veća što je vjetar rušio zdrava stabla. Pune krošnje zdravih stabala jela i smreka djelovale su poput jedra kojajevjetarčupao i lomio. Uspravni su ostali stajati šušci koje je dokrajčio potkor­njak, pa čitav kraj djeluje upravo apokaliptično. U šali, iako im do šale nije, Gorani pogledavaju prema nebu očekujući udar mete­ora je r kažu, jedino ih je to do sada zaobišlo. Ono što je prisut­ne najviše zabrinulo jest nemogućnost izvršavanja doznake je r

Pored smreke stradala je i jelaObilazak terena

Zbog izvaljenih stabala prometnice su neprohodnePrizori u šumi su zastrašujući

Aktualnostabla leže doslovce jedna na drugima u hrpama visokim neko­liko metara. Sanaciju je naravno potrebno hitno izvršiti je r s pro­ljećem dolazi nova prijetnja u vidu potkornjaka, no ovoga puta osim smrekovog postoji opasnost pojave i jelovog potkornjaka. Na sreću ili na žalost, UŠP Delnice imaju iskustva s izvanrednim

situacijama te su i sada predložili reakciju kao i u slučaju ledolo- ma, odnosno obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede te form irati Ad hoc Radnu skupinu. Prioritet se mora dati sanaciji porušenih šumskih kompleksa i to, po mogućnosti, do kraja travnja. Ne us­pije li se čitavo područje sanirati prijeti ozbiljna opasnost od na­pada jelovog potkornjaka, a i blaga zima svakako ne ide u prilog šumarima. Ovdje se pojavljuju četiri vrste jelovog potkornjaka, uz dvije vrste smrekovog potkornjaka, Gorski kotar bi zadesila

prava katastrofa. ■

Stručnjaci procjenjuju kako bi šteta mogla popeti na 500.000 kubika Pravi razmjeri štete znat će se kada se očiste sve prometnice i obiđu svi predjeli

Fotografije snimljene dronom pokazuju pravi razmjer štete

/ Vi s * ■\ v P A 1 • .

A — ' > n

A

\ A

\ '•

6 HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

POTPISANO PISMO NAMJEREAktualno

Tekst: CoranVincenc

Raste cijena listača

Između ostalog, u pismu se proklamira strateško opredjeljenje Udruženja prema kružnoj ekonomiji velikog broja malih i srednjih subjekata, naročito u ruralnim područjima Hrvatske stvarajući tako pretpostavke za ekonomski rasti i razvoj, a samim time i ostanak stanovništva na tim područjima.

Udruženje drvoprerađivača koje djeluje u sklopu Hr­vatske gospodarske komore je u suradnji s Hrvatskim šumama usuglasilo novi model raspodjele trupaca na kojem se radilo posljednjih 6 mjeseci u sklopu sektor- ske strategije donesene početkom 2017. godine. Novi model

temelji se na fakturiranju proizvodnje prema kojima će hrvatske šume od početka ove godine utvrđivati količine za isporuku pre­ma fakturama o prodanim proizvodima koje će im prerađivači dostavljati u realnom vremenu, čime će se omogućiti učinko­vitiji nadzor i spriječiti zlouporabe na koje su se drvoprerađivači konstantno žalili. Naime dosadašnji model godinama je prozi­van od strane drvoprerađivača koji su smatrali kako se sirovina raspodjeljuje netransparentno i na štetu malih prerađivača.

Prioritet će u okviru raspoloživih količina i dalje imati proi­zvođači namještaja od masivnog drva kao i tvrtke s visokim stup­njem finalizacije dok će se preostale količine raspodijeliti među pilanama prema utvrđenim kriterijima.

Iznimka će biti male pilane smještene u ruralnim područji­ma kojima će se raspodijeliti zagarantirane količine koje će pre­ma mogućnostima moći dosegnuti do 20 posto više od dogovo­renih količina. Utvrđenje i gornji maksimum od 50 tisuća kubika koje će za sve vrste sortimenata moći dobiti veći proizvođač a ta količina je utvrđena kao maksimalna za sva povezana poduzeća u istoj vlasničkoj strukturi.

Proteklih mjeseci dok se dokument usuglašavao podjele među drvoprerađivačima su bile velike a treba naglasiti kako su u 2017. godini drvoprerađivači tražili čak 637 tisuća kubika više od planiranih 2,26 milijuna kubika.

Velikoj potražni pridonijela je niska ci­jena sirovine koja je kod nas prema procje­nama Hrvatskih šuma i ovisno o vrsti 30 do 70 posto niža nego u ostalim zemljama EU.Niskim cijenama pokušalo se potaknuti do­maću proizvodnju no otvorio se prostor za rast izvoza sirovine i poluproizvoda čime su pojedinci akumulirali brzu i veliku zaradu.Stručnjaci iz sektora drvne industrije sma­traju kako nova pravila ne bi trebala otjerati nove ulagače, posebice finaliste koje će se i dalje poticati većim količinama sirovine.

Ono sto je važno, Hrvatske šume su uspjele isposlovati svoje amandmane u Pismo namjere prema kojima bi cijene tru ­paca narasle u odnosu na važeće i to hrast lužnjak 9,4 posto u 2018. te za isti iznos u

2019., hrast kitnjak po 4,7 posto za obje godine te bukva i ostale tvrde listače po 2,5 posto u 2018. i 2019.

- Nakon uspješnih pregovora, Hrvatske šume d.o.o. i Udru­ženje drvno-prerađivačke industrije HGK potpisali su Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca kojim se određuje transparentna raspo­djela drvnih trupaca po svakom proizvođaču, koji će moći izra­čunati koliko trupaca će prim iti te planirati svoju proizvodnju, - istaknuli su na konferenciji za medije 27. prosinca predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije Danijel Smiljanić, član Udruženja Ivić Pašalić i predsjednik Uprave HŠ d.o.o. Krunoslav

Jakupčić.- Male pilane, koje čine 96 % ukupnog broja proizvođača,

prema sporazumu dobit će povećanje drvne sirovine za 20 %, a finalni proizvođači namještaja dobit će 25% poticaja na sve vrste drvne sirovine. Pronašlo se i rješenje da se osigura 20.000 kubič­nih metara hrasta lužnjaka za projekt proizvodnje namještaja u Vukovaru, - poručio je Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.

- Ovaj je sporazum od posebne važnosti i na njemu se u okviru Udruženja radilo već godinu i pol dana. Želimo pokaza­

ti da se u Hrvatskoj stvari mogu mijenjati na bolje, a on može biti predložak i za druge industrije, - istaknuo je član Udruženja Ivić Pašalić dodajući da drvo-proizvođači u RH, koji zapošljava­ju 23.000 radnika i čine 10 posto hrvatskog izvoza, imaju pravo tražiti od državnih tijela da odlukama i mehanizmima pomognu hrvatsko gospodarstvo.

Dobro su prošle male pilane u ruralnim podri

- Pismo razumijevanja je dokument potpisan na 10 godina i

to je vrijeme u kojem je potrebno provesti restrukturiranje drvne

industrije koja će biti ili perjanica razvoja ili tek sirovinska osno­

va, - rekao je Pašalić dodajući kako će Udruženje krenuti i korak

dalje te će sami napisati prijedlog zakona o industrijskoj preradi

drva.Predsjednik uprave HŠ-a KrunoslavJakupčić istaknuo je

kako su tijekom tvrdih pregovora HŠ zagovarale višu cijenu dok

su drvoprerađivači bili za rabatnu politiku s visokim rabatom.

Povećanje cijena pravdao je povećanim potrebama Hrvatskih

šuma za radnicima i opremom te lošim klimatskim uvjetima i

štetnicima koji su doveli do loše sezone.

- Kada trupce pretovarimo na vaš kamion oni istog trena

vrijede duplo. Potražnja je velika, tko god ima takvu potražnju

logično je da modificira cijenu. Mi smo cjenovno i dalje među

najnižima od zemalja u okruženju, ali tu se javlja paradoks, niska

cijena umjesto da prouzroči rast, dovodi do većeg izvoza tru ­

paca, - upozorio je Jakupčić dodajući kako od korekcije cijena očekuje manji pritisak na HŠ, novu dodanu vrijednost, rast zapo­

šljavanja i opstanak ruralnih krajeva.

- Ovo povećanje cijena nije veliko, ali ne mogu reći da je itko

u pregovorima pobijedio, prije bi se moglo reći da nema pora­

ženih. Zabetoniranim cijenama drva došao je kraj. Zadovoljni

smo s činjenicom da će se odsada svake godine pregovarati o

cijeni drvnih sortimenata i da smo ukinuli rabate koji su bili naj­

viši za hrast, najtraženiju vrstu na tržištu, što je apsurdno, - za­

ključio je Jakupčić.

Član uprave HŠ-a Ante Sabljić najavio je novu politiku po pi­

tanju praćenja izlaznih računa naših drvoprerađivača, kazavši da će već u idućih par dana na snagu stupiti sustav prema kojem će se pratiti otprema proizvoda drvne industrije u realnom vre­

menu.- Od 2. siječnja 2018. ćemo od drvne industrije zatražiti

potvrdu za svaku otpremu u realnom vremenu, posebno se to odnosi na proizvođače namještaja je r je za njih Pismom cijena umanjena za 25 posto. Naravno, pratit ćemo i ostale, a u idu­ćem razdoblju ćemo vas detaljno upoznati s modelom. Sve što radimo će biti transparentno i objavljeno na našim stranicama, - izjavio je Sabljić, uz poruku da će vrijeme pokazati je li ovo što se dogovorilo korak u pravom smjeru za razvoj drvne industrije.

Željko Kraljičak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede,

poručio je kako potpisivanje Pisma pokazuje da svi dionici zajed­no rade na tome da što kvalitetnije uposle domaće kapacitete i iskoriste sirovinu.

- Povećanje cijena i ukidanje rabata prihvatili ste zbog održi- vosti sektora i na tome vam hvala. Za nas je najvažnija stvar da se mijenjaju financijski uvjeti. Obvezali smo se da ćemo zajed­nički stvoriti financijska sredstva za poticanje onog što želimo a to je što veća finalizacija je r ona stvara veću dodanu vrijednost i zapošljava ljude, - istaknuo je Kraljičak, uz napomenu da mora­mo na visokoj tehnologiji stvarati održivo gospodarstvo.

- Ako smo donijeli zakone i propise onda ih moramo pošti­vati je r je to jamstvo da ćete svi imati dovoljno sirovine za vaše tvornice, drago mi je da ste zaštitili male proizvođače je r oni ostvaruju program ruralnog razvoja kroz kreiranje radnih mje­

sta, - poručio je Kraljičak. ■

8 HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

NEKRETNINEAktualno

Tekst/foto: Goran Vincenc

Nekretnine Hrvatskih šuma koje nisu u funkciji uskoro bi mogle na tržište

Hrvatske šume raspolažu sa velikim brojem nekretnina diljem teritorija Republike Hrvatske. Veliki broj tih nekretnina nije u funkciji, stoga je uprava Društva pokrenula inicijativu da se neiskorištene nekretnine, ovi­sno o mogućnostima ponovno vrate u funkciju. Ima tu svega, od stanova, poslovnih prostora, ugostiteljskih objekata, poslovnih zgrada, skladišta, lugarnica, radničkih nastambi, gospodarskih zgrada, garaža a jedno vrijeme u vlasništvu Hrvatskih šuma bio je i jedan dvorac.

Hrvatske šume u svojem vlasništvu imaju znatan broj ne­kretnina koji trenutno nemaju svoju funkciju i samim time predstavljaju mrtvi kapital. Nekretnine se nalaze diljem Republi­ke Hrvatske i neke od njih imaju tržišno zanimljivu lokaciju ali i vrijednost. Pojedine nekretnine su u odličnom stanju no mnogo je i onih koje su stradale u ratu ili su jednostavno prepuštene zubu vremena je r je funkcija zbog kojih su izgrađene nestala iz fokusa Hrvatskih šuma.

Tim povodom, Uprava Društva pokrenula je inicijativu po­pisivanja svih nekretnina u vlasništvu Hrvatskih šuma s ciljem stavljanja istih u funkciju. Kako je riječ o vrlo opsežnom poslu, do sada je obrađeno 10 podružnica, a u narednom razdoblju obradit će se i ostalih šest.

Želja Uprave Društva na čelu s Krunoslavom Jakupčićem jest

pokrenuti taj mrtvi kapital s nulte točke i pokušati ga staviti u funkciju, a po mogućnosti ostvariti i određenu dobit. Za pojedi­ne nekretnine već sada vlada interes dok će se za neke od njih teško naći zainteresiranog ulagača.

- Smatramo kako nekretnine koje nisu u funkciji treba ponu­diti tržištu jer, ukoliko ih ne ponudimo nećemo niti znati vlada li za njima interes ili ne. U svakom slučaju, šteta bi bila da te ne­kretnine propadnu samo zato što smo u startu pretpostavili da za njima ne vlada nikakav interes. Bilo bi dobro prepustiti tržištu da formira interes o ponuđenim nekretninama, - rekao je pred­sjednik Jakupčić.

Među navedenim nekretninama mogu se naći brojni sta­novi koji su nekada služili radnicima šumarije koji su pristigli iz

Zgrada PIK-a u središtu Vinkovaca ima veliki potencijal

Pojedine nekretnine stradale su u ratu

drugih krajeva, tu je i veliki broj poslovnih prostora od kojih je znatan broj u ruralnim sredinama, a tržišno zanimljivi mogli bi biti i potencijali ugostiteljski objekti, pogotovo na područjima gdje je turizam razvijen ili u razvitku. Ljubiteljima prirode mogle bi biti zanimljive lugarnice duboko u šumi koje se jednostav­nom prenamjenom mogu pretvoriti u planinarske domove a pretpostavka je da će određeni interes vladati i za gospodarske zgrade poput skladišta, garaža ili radionica koje su nekoć služile kao gospodarske zgrade. Sve donedavno, u vlasništvu Hrvatskih šuma bio je i dvorac Eugena Savojskog, spomenik nulte kate­

gorije.Sve nekretnine koje nisu u funkciji svrstat će se u četiri

kategorije prema kojima će se odrediti daljnje postupanje:• U kategoriju A stavljeni su objekti koji su već u funkciji,

u višegodišnjem najmu i nekretnine koje su u odličnom stanju te služe za potrebe podružnica ili šumarija, no tu se ne smije pretjerivati. Princip je da srednje ili velike šu­marije imaju po jedan objekt takve namjene.

• U kategoriju B stavljene su nekretnine i objekti koji su u dobrom stanju i uz manja ulaganja mogu se ponuditi u višegodišnji najam ili staviti u funkciju druge namjene

• U kategoriju C spadaju devastirani objekti u koje Hrvat­ske šume d.o.o. neće ulagati ali će se oni i u takvome stanju ponuditi zainteresiranim stranama

• U D kategoriju ući će vrlo devastirani objekti koji su kao takvi opasni za boravak planinara, djece, izletnika i dr. te će biti postupno uklonjeni.

HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 9

Do sada niti jedna Uprava Hrvatskih šuma nije pokazivala interes za stavljanje tog velikog m rtvog kapitala u funkciju i ovo će biti svojevrstan test kojim će se vidjeti na koji način diše tržište. Prema zamišlje­nom, voditelji podružnica dobit će zadatak ispitati interes za pojedine nekretnine te će Upravi društva ovisno o interesu predložiti što dalje s pojedinom nekretninom tj. da li će nekretnina ići u prodaju, najam ili zakup.

0 pravom broju tih m rtvih kapitala moći ćemo govoriti nakon popisivanja imovine. Činjenica je kako nekretnine koje trenutno

ne služe Hrvatskim šumama u obavljanju poslova iz domene šumarstva, lovstva i ugostiteljstva mogu akumulirati određeni kapital, no još je velika nepoznanica koliko točno novca one vrijede. Jedini način da do­znamo njihovu vrijednost je da ih stavimo

na tržište. ■

Konačno se nazire kraj imovinskopravnoj zavrzlami na JadrijiUprava Hrvatskih šuma već je krenula rješavati jedan, desetljeća star imovinskopravni problem. Naime, početkom siječnja Grad

Šibenik posjetila je delegacija Hrvatskih šuma na čelu s predsjednikom HŠ Krunoslavom Jakupčićem, savjetnikom za EU fondove, razminiranje i protupožarnu zaštitu Nediljkom Dujićem i voditeljem UŠP Split Ivanom Melvanom, a tema je bila Jadrija.

Riječ je o najstarijem šibenskom kupalištu i jednom od prvih vikend naselja u ovome području koje je tijekom godina izraslo u gradsku četvrt Šibenika s više od 500 obiteljskih kuća. No većina vikendaša nelegalno koristi dvorišne parcele i okućnice koje su još

uvijek vlasništvo Hrvatskih šuma, a dok se to pitanje ne riješi vikendice se ne mogu legalizirati.Ova imovinskopravna zavrzlama stara je gotovo 50 godina i svo to vrijem e radila je problem kako Šibenčanima tako i vlasnicima

objekata na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma.Na sastanku je najavljeno kako će se intenzivirati aktivnosti ucrtavanja postojećih cesta na Jadriji prema izrađenom elaboratu

nerazvrstanih cesta koji radi prelaska na Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) nije ranije proveden u katastru. Osim toga Grad Šibenik i Hrvatske šume surađivat će u postupku utvrđivanja građevnih čestica za legalizirane objekte s

ciljem izbjegavanja mogućih infrastrukturnih problema.Delegaciju Hrvatskih šuma primio je gradonačelnik Željko Burić sa suradnicima, koji nije krio zadovoljstvo pokrenutim aktiv­

nostima.- U Gradskoj četvrti Jadrija naslijeđeni su brojni problemi a cilj nam je uhvatiti se u koštac s njima. Upravo su Hrvatske šume

dominantan faktor u rješavanju imovinskopravnih problema i drago nam je da konačno imamo prilike razgovarati o rješenjima. Grad Šibenik će, uz pisano obrazloženje, Hrvatskim šumama uputiti zahtjev za sve objekte i zemljišta na Jadriji za koje smatramo

da bi njima trebali upravljati, - rekao je Burić.Svim vlasnicima vikendica na Jadriji već je ranije bio upućen poziv za otkup nelegalno prisvojenih površina koje koriste i taj dio

posla obavit će Hrvatske šume. Geodeti će snimiti zatečeno stanje i korisnicima uzurpiranih površina ponuditi otkup uz primjerenu cijenu, poštujući činjenicu da to zemljište ljudi koriste godinama. Ukupna vrijednost zemljišta na Jadriji procijenjena je na oko 25 m ilijuna kuna.

Grad računa i na sportske objekte pa i na dio zemljišta uz plažu prema Sri- mi čega bi se Hrvatske šume odrekle u korist lokalne samouprave, ali pod uvje­tom da to ostane zelena površina i da ne bude predmet komercijalizacije.

Osim o Jadriji, na sastanku se razgo­varalo i o problemu igrališta u Lozovcu, a Grad Šibenik uputit će i zahtjev za do­djelu zemljišta na Šubićevcu na kojem

se trenutno nalaze teniski tereni.

Satelitski snimak Jadrije, Coogle Earth

10 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

AktualnoKONVERZIJE Tekst/foto: Goran Vincenc

Foto: Podružnice Hrvatskih šuma d.o.o.

Započela konverzije šuma iz Programa ruralnog razvoja RH Thisproorammeis

FUNDED BYTHEEU

Pod mjerom M08 - Potpora za ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, našao se i tip operacije Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura. Velika je to prilika za Hrvatske šume koje će u narednom razdoblju prijaviti oko 60 milijuna kuna konverzija u gotovo svim područjima Hrvatske.

OVAJ P R O J E K T S U F IN A N C IR A N J E S R E D S T V IM A E U R O P S K E U N IJE

i ,h iu za ruralni razvoj

ni na području Hrvatskih šuma d. Labin, <>.J.Smokovica, odsjek lOOf

Europskipoljoprivrednifo n d .7/ ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020.

Udio sufinanciranja : 85% EU, 15% RH

!Ć započeFotol - Konverzija je već započela u šumariji Labin

Hrvatske šume započele su radove na površinama za tip operacije 8.5.1. „Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura" iz Programa ruralnog ra­zvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. Površine za koje su Hrvatske šume potpisale Ugovore 0 financi­

ranju, ukupne vrijednosti od 9.115.077,91 kn ušle su u fazu reali­zacije. Konverzije će se u naredne 3 godine obavljati na površini od 194,56 ha, na podružnicama:

• U UŠP Osijek konverzija se odvija na dvije lokacije, povr­

šine od 36,58 ha i ukupne vrijednosti 1.900.755,32 kn.• U UŠP Koprivnica konverzija se odvija na jednoj lokaciji,

površine 3,84 ha i ukupne vrijednosti 133.681,43 kn.

• U UŠP Split konverzija se odvija na dvije lokacije, povr­

šine 96,41 ha i ukupne vrijednosti 5.308.676,92 kn.• U UŠP Zagreb konverzija se odvija na devet lokacija,

površine 52,15 ha i ukupne vrijednosti 1.574.458,28 kn.

• U UŠP Buzet konverzija se odvija na dvije lokacije, povr­

šine 5,58 ha i ukupne vrijednosti 197.506,29 kn.

Glavni ciljevi i rezultati navedenih konverzija su povećanje otpornosti šumskih ekosustava na biotske i abiotske čimbenike, povećanje okolišne vrijednosti i općekorisnih funkcija šumskih ekosustava, te očuvanje i povećanje biološke raznolikosti.

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 11

Aktualno

Treba naglasiti kako je to tek prvi „kontingent" konverzija koje Hrvatske šume planiraju prijaviti pod mjerom M08 Europ­skog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kojoj je svrha ula­ganje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma od kojih koristi mogu imati i privatni šumovlasnici kao i javna poduzeća.

Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna EU i proračuna RH od čega EU sudjeluje s 85 % udjela a RH s 15 %, dok intenzitet javne potpore po projektu iznosi 100 % od ukupno prihvatljivih troškova.

Prema zadanim uvjetima ovog tipa operacije, prihvatlji­va su ulaganja u konverziju panjača, šikara, šibljaka i drugih de- gradiranih oblika šumskih sastojina u šumske sastojine visokog uzgojnog oblika, konverzije šumskih kultura i plantaža u mješo­vite šumske sastojine visokog uzgojnog oblika autohtonih vrsta drveća te konverzija šumskih sastojina narušene strukture vrste drveća zbog lošeg gospodarenja u prošlosti u mješovite šumske sastojine s povoljnim udjelom glavnih vrsta drveća.

Kao razlog zbog kojeg je prihvatljivo ulaganje u navedene resurse, u Programu ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. navedeno je kako šumski ekosustavi postaju sve ranjiviji na nepovoljne biotske i abiotske čimbenike, osobito zbog kli­matskih promjena, stoga je potrebno posebnu pažnju posveti­ti njihovom očuvanju i povećanju njihove otpornosti, ekološke vrijednosti i općekorisnih funkcija. Uloga šuma nije samo gos­podarska, njihovu vrijednost također predstavljaju i općekorisne funkcije koje šume pružaju. Vrijednost općekorisnih funkcija šuma, osobito u krškom području Hrvatske, znatno premašuje vrijednost drva.

Mjera M08 temelji se na Šumskogospodarskoj osnovi pod­

ručja Republike Hrvatske za razdoblje 2006.-2015. koja uzima u obzir obveze preuzete na Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi pridonoseći provedbi nove Strategije EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. Izradom i provođenjem šumskogospodarskih planova radi osiguranja po- trajnosti prihoda te ekološki i socijalno odgovornog gospodare­nja šumama, čuvajući i povećavajući biološku raznolikost, kao i općekorisne funkcije šuma, osigurava se dugoročna gospodar­ska vrijednost šumskih ekosustava.

Šumskogospodarski planovi (ŠGP) izrađeni su za sve šume u

državnom vlasništvu i 61,78% šuma u privatnom vlasništvu tako da je ovu mjeru moguće prim ijeniti na ukupno 91,3 % šuma u Hrvatskoj.

Panjače, šikare, šibljaci, makije i garizi predstavljaju de­gradirane oblike šumskih sastojina koje pokrivaju 1.046.972 ha (ŠGOP 2006.-2015., 2005), što predstavlja 44 % šumskog po­

dručja u Hrvatskoj. Zbog svoje strukture, klimatskih i stanišnih uvjeta degradirane šumske sastojine vrlo su osjetljive, kako na šumske požare, bolesti i štetnike, tako i na ostale abiotske i bi­otske faktore. S obzirom na veliki udio te potencijal ovih šuma,

Radovi na ograđivanju

Aktualnokako u ekološkom, tako i u gospodarskom smislu, poželjno ih je šumskouzgojnim radovima prevoditi u visoki uzgojni oblik kako

bi se doprinijelo povećanju njihove otpornosti i okolišne vrijed­nosti te poboljšanju njihovih općekorisnih funkcija.

Zbog nestručnog gospodarenja u prošlosti, u šumama šu-

moposjednika nalazi se značajna površina šuma u kojima su nestale glavne autohtone vrste drveća, kao što su hrast, jasen

i dr., koje čine glavni strukturni element prirodnih mješovitih sastojina. Kako bi se poboljšala sastojinska struktura, otpornost, ekološka i dugoročno gospodarska vrijednost, takve sastojine

potrebno je vratiti u prvotno stanje, odnosno zamijeniti prirod­nim mješovitim sastojinama glavnih vrsta drveća.

Treba naglasiti kako je potencijal konverzija izuzetno velik. Osim što će se poboljšati kvaliteta drvne zalihe, povećati otpor­

nost šumskih ekosustava na sve oblike ugroza uzrokovanih kli­matskim promjenama te samim tim e povećati i vrijednost op­ćekorisnih funkcija šuma. Treba imati na umu kako je šumarstvo

bitan sektor u ruralnim krajevima te će se ulaganjem u pobolj­šanje kvalitete šumskih ekosustava povećati i broj radnih mjesta

potrebnih za provođenje svih tih projekata.Ipak treba istaknuti kako su radovi iz operacija konverzija

usmjereni na konverziju onih šuma panjača, šikara i šibljaka u šume visokog uzgojnog oblika gdje za to danas postoje povoljni klimatski i stanišni uvjeti. Potpora se neće davati za konverziju

panjača, šikara, šibljaka i drugih degradiranih oblika šumskih sastojina koji danas predstavljaju zadovoljavajući oblik šumskog

pokrova s obzirom na specifične klimatske i stanišne uvjete u pojedinim regijama Republike Hrvatske. Također se neće finan­cirati konverzije šuma u minski sumnjivom području.

Ova Potpora vrlo je zanimljiva i zbog činjenice što se

dodjeljuje u obliku bespovratnih novčanih sredstava, a korisni­

ci mogu biti šumoposjednici, trgovačka društva koja sukladno zakonu gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu

Radovi pripreme staništa

UŠP Osijek prijavila je dvije lokacije ukupne površine 36,58 ha

RH te Udruge šumoposjednika sukladno nacionalnom zakono­davstvu. Sva ulaganja moraju biti u skladu s Osnovama gospo­darenja, Programima gospodarenja ili Elaboratima šumskouz- gojnih radova. U slučaju kada su aktivnosti vezane uz konverzije planirane na području ekološke mreže Natura 2000, potrebna je suglasnost (odgovarajuća procjena) Ministarstva zaštite oko­liša i energetike. Šumoposjednici moraju biti upisani u Upisnik

šumoposjednika pri Ministarstvu poljoprivrede dok Udruge šu­moposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnom zakonodavstvu.

Sukladno navedenome Hrvatske šume planiraju u 2018. godini prijaviti planove konverzija u vrijednosti oko 60 m iliju ­na kuna, dok ukupno predviđena sredstava u financijskom raz­doblju 2014.-2020. za ovaj tip operacije iznose gotovo 46 m iliju ­na eura. Natječaji se raspisuju na godišnjoj bazi te je operativna provedba u nadležnosti Agencije za plaćanje u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju. ■

AktualnoNOVA UGROZA ALEPSKOGA BORA Tekst: Marija Glavaš

Foto: Marta Matek, mag. bace. HŠI

Mediteranski potkornjak dokaz

klimatskog zatopljenja

U splitskoj park-šumi Marjan pojavio se štetnik mediteranski potkornjak (lat. Orthotomicus erosus Wolla- stori) koji još donedavno nije prepoznat kao značajan na tome području. Zahvaljujući globalnom zatoplje­nju koje pogoduje razvoju i u konačnici gradaciji ove vrste uzrokovao je sušenje oko 7.000 stabala alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) te je pokrenut program pod nazivom Sušenje borova u park-šumi Marjan ko­jega je voditelj dr. sc. Milan Pernek predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovnog gospodarenja u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom.

Mediteranski potkornjak (O.erosuš) je kornjaš crven­kasto smeđe boje iz potporodice potkornjaka(S- colytinae). Izgledom i uzorkom hodnika koje buši, nalik je na kod nas puno poznatijeg osmerozubog smrekovog potkornjaka (Jps typographus L.) samo je puno

manjih dimenzija,dužine od 2,7 do 3,5 mm. Daljnje razlike su najizraženije u strukturi ticala, seksualnom dimorfizmu i zakriv­ljenosti pokrovnih krila. Imago mediteranskog potkornjaka zašti­ćen je hitinskim oklopom. Glava je prekrivena prvim segmentom prsišta koji je kod kornjaša karakteristično zadebljan i naziva se pronotum. Najizraženija razlika u odnosu na druge potkornjake je da obronak pada i sa svake strane obronka nalazi se po četiri para zubaca s tim e da je drugi zubac najširi i pravokutan, a na kraju se spaja s trećim zupcem. Modificirana pokrovna krila šti­te stražnji, osjetljivi par krila. Noge i krila kukuljica su slobodni u odnosu na tije lo s tim e da pokrovna krila mogu biti ili naborana

Imago mediteranskog potkornjaka

ili glatka. Ličinke su bijele i bez nogu, dužine oko 2,7 do 3,5 mm, a izgled se ne mijenja kako rastu. Jajašca su bijele boje, dijelom providna, dužine oko 1 mm.

Prirodno je rasprostranjen u Europi, na Bliskom istoku, sre­dišnjoj Aziji i Kini. Premda je rasprostranjen po čitavoj Europi

štete je do sada radio samo u toplim, mediteranskim predjelima.Na području Turske, Francuske i Maroka ustanovljene su

dvije generacije, tri ili četiri generacije u Tunisu i Južnoafričkoj Republici i tri do pet generacija u Izraelu gdje su imaga aktivni od ožujka do listopada. Kukac se pojavio i u SAD-u. U Hrvatskoj se pojavio na alepskom boru na brdu Marjanu koje zauzima po­luotok kod Splita.

Na područjima gdje je prirodno rasprostranjen, medi­

teranski potkornjak parazitira na raznim vrstama bora (Pinus spp.), a pronađen je i na smreci (Picea spp.), jeli (Abies spp.), čempresu (Cupressus spp.) i cedru (Cedrus spp.). Od alohtonih

vrsta za domaćina je prona­šao duglaziju (Pseudotsuga spp.). Kod nas je značajan za alepski bor.

Imaga su snažni letači, sposobni prijeći područje od nekoliko kilometara u potrazi za pogodnim doma­ćinom. Najčešće napadaju stabla koja su već fiziološki oslabila te se kao takvi na području svog prirodnog rasprostiranja ubrajaju u sekundarne štetnike, a za razmnožavanje im osobito pogoduju sušna razdoblja. Primijećeno je da u po­sljednje vrijem e napadaju i zdrava stabla što znanstve­nici povezuju s globalnim

zatopljenjem. Mužjak naj­prije kolonizira stablo i stva-

1

Aktualnora bračnu komoru koju potom nastanjuju, obično dvije ženke. Ženke ponekad napuštaju komoru kako bi položile po 26 do 75

jajašaca svako položeno u svoju nišu, u hodnike dužine od 1,27 do 12,7 cm kojih je dva ili tri. Larvalni hodnici su u kori, vijugavi i duži od matičnih. Nakon što se izlegu, ličinke se hrane floemom i na taj način stvaraju specifični uzorak hodnika. Događa se da hodnici spajaju jedni s drugima. Hraneći se i tako proširujući hodnike ličinke prolaze tri razvojna stadija. U vrijeme kada su ličinke spremne za kukuljenje buše hodnike prema kori, osobito ako je floem deblji. Kada se razviju u odrasle jedinke izlaze iz stabala ostavljajući za sobom malene okrugle izlazne bušotine promjera 1,6 mm. Te mlade odrasle jedinke mogu nanovo kolo­nizirati ista stabla ili prelaze na druga.

Ova vrsta ima u Europi najviše dvije generacije godiš­nje, a vezano uz klimatske promjene na Mediteranu, ustanov­ljeno je kako se sada pojavljuju od dva do sedam puta godišnje. Navedeno je predviđeno na 5. izvješću IPCC u UN-u 2014. godi­ne. Prema autorima, znanstvenicima Battisti&Larson klimatske promjene djeluju na kukce na njihovo preživljavanje, reproduk­ciju, voltinizam (broj mladih jedinki svake godine kod kukaca) i prostorno širenje. Te promjene djeluju povoljno na sve navede­no u slučaju mediteranskog potkornjaka, a zbog čega je došlo do veće reprodukcije i većeg broja generacija.

Dosta se teško determinira prije nego što napadne stablo, odnosno prije pojave ulaznih bušotina s piljevinom. Skidanjem kore sa suhih napadnutih stabala lako se uočava gusta mreža hodnika. Imaga mogu ostaviti mreže hodnika karakterističnog uzorka u floemu. Samo jedna generacija mediteranskog potkor­njaka izazvat će sušenje živih stabala što se očituje promjenom boje iglica iz zelene u žutu i crvenkasto smeđu.

Prva istraživanja provedena prije jakog sušenja na Marjanu pokazala su da nije prisutan potkornjak vrste Tomicus destruens (VVoIlaston), kao ni opasna karantenska bolest koju uzrokuje nematoda vrste Bursaphelenchus xylophi!us (Steiner&Buhrer) Nickle. No nakon nekog vremena evidentirano oko 7.000 suhih borova što predstavlja 13 %, a kao uzročnik determiniran je me­diteranski potkornjak. Zbog takvog, neuobičajeno jakog sušenja pokrenut je projekt naziva Sušenje borova u park-šumi Marjan. Projekt vodi dr. sc. Milan Pernekvoditelj odjela u Zavodu za zašti­tu šuma i lovno gospodarenje u Hrvatskom šumarskom institu­tu u Jastrebarskom. Početkom godine u Splitu je održana javna prezentacija s ciljem informiranja o dosadašnjim rezultatima. Utvrđeno je da je najveći broj stabala starosti od 60 do 70 godina života i promjera oko 25 cm što je dokaz da uzrok sušenja nije velika starost stabala. Kao uzroci navedeni su: prisutnost m o­nokulture, klimatske promjene i vezano uz to klimatski ekstre­mi, potkornjaci kao sekundarni štetni organizmi koji napadaju domaćine koji su fiziološki oslabljeni i potkornjaci kao primarni štetni organizmi. Dr. sc. Milan Pernek naglašava utjecaj klimat­skih promjena. Poznato je kako povećanje temperature može djelovati na interakciju štetni o rganizam -dom aćin na način da su štete povećane (Bentzetal. 2010, Carniceretal. 2011, Pernek etal. 2012, Kramsetal. 2012, Sanguesa-Barreda 2015). Dr. sc. Pernek pojasnio je kako u budućnosti treba istraživati nepozna­te segmente vezane s biologijom mediteranskog potkornjaka i interakcijom te vrste s gljivom iz razreda Ophistostomatoidae i dendropatogenim nematodama kakve su otkrivene u Tunisu i Izraelu, a što je iznimno važno za daljnja istraživanja.

Pogled odozgo

Kazao je kako će se potkornjak na Marjanu suzbijati in­tegriranom (sveobuhvatnom) zaštitom šuma, koja uključuje in­tenzivan monitoring feromonskim klopkama, pravovremenim otkrivanjem i doznakom napadnutih stabala tj. još zelenih bo­rova tijekom ožujka uz praćenje generacija i stabala požutjelih krošanja tijekom cijele godine, potom pravovremenim sječama i izradom doznačenih stabala te prim jenom insekticidne mreže. Planira se provesti i zamjenska sadnja autohtonom vegetaci­jom , odnosno hrastom crnikom (Quercus //exL.).

Prema autorima, entomolozima Jana C. Lee, Sheri L. Smith i Steven J. Seybold kukac ima nekoliko prirodnih neprijatelja. U Izraelu je primijećeno kako se mediteranskim potkornjakom hrani sirijski djetlić (Dendrocopos syriacus Ehrenberg). U Južno­afričkoj Republici pronađeno je nekoliko vrsta osa koje uzrokuju paralizu ličinki i nekoliko vrsta kornjaša koji se hrane njima. U SAD-u, u saveznoj državi Kaliforniji u nekoliko hodnika su pro­nađeni parazitska ličinka i kornjaš. Determinirani parazitoidi uključuju opnokrilce iz porodica Braconidae, Eurytomidae\ Pte- romalidae no valja ukazati kako učinkovitost još nije poznata. Poznato je kako drže populaciju mediteranskog potkornjaka pod kontrolom sve dok ne dođe do nepovoljnih vremenskih uvjeta i u okolnostima kod kojih im je na raspolaganju obilje

materijala na kojem parazitiraju. ■

Pogled odozdo

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 15

AktualnoNOVE TEHNOLOGIJE U ŠUMARSTVU Tekst: Irena Devčić

Foto: Irena Devčić, dron

Bespilotne letjelice u službi šumarstva

Sredinom prošle godine Uprava šuma podružnica Koprivnica prva je podružnica koja je nabavila bespilotnu letjelicu marke DJIINSPIRE 2. Uređaj je opremljen digitalnom kamerom sa žiroskopom koja omogućava sta­bilizaciju slike i mnoštvom senzora koji pilotu daju dodatnu sigurnost prilikom izvođenja letačkih operacija.

Iako je šumarstvo struka stara preko 250 godina, razvija se i napreduje zajedno s vremenom u kojem živimo. Dobro, ne možda brzinom koju bismo priželjkivali, ali ipak se kreće. Je­dan od noviteta koji donosi brojne mogućnosti napretka u šumarstvu je i pojava dronova. Prezentaciju korištenja jednog

takvog uređaja omogućio nam je Alan Novkinić iz Uprave šuma podružnice Koprivnica. Posljednjih jedanaest godina radi na izradi digitalnih karata, odnosno GIS-u, u odjelu uređivanja, a iz vlastite ljubavi prema letjelicama počeo se interesirati i za dre­nove. I sam naglašava kako princip letenja poznaje od ranije jer se i u privatnom životu bavi izradom i letenjem s radio upravlja­nim letjelicama, i to više od 30 godina. Sredinom prošle godine Uprava šuma podružnica Koprivnica prva je podružnica koja je nabavila bespilotnu letjelicu marke DJI INSPIRE 2. Uređaj je opre­mljen digitalnom kamerom sa žiroskopom koja omogućava stabilizaciju slike i mnoštvom senzora koji pilotu daju dodatnu sigurnost prilikom izvođenja letačkih operacija.

- Prilikom leta pilot može letjelicom upravljati na vizualni kontakt ili pomoću zaslona gdje tijekom leta dobiva sve potreb­ne informacije o statusu letjelice i parametrima snimanja. U ve­ćini slučajeva pilot će bez vizualnog kontakta morati upravljati samom letjelicom zbog specifičnosti letačkog okruženja a to je u našem slučaju šuma,- objašnjava Novkinić.

Za samo upravljanje letjelicom koriste se dvije apli­kacije koje se isporučuju zajedno s letjelicom, a to su DJI GO 4 aplikacija i DJI GROUND STATION PRO. Obje služe za izvođenje

letačkih operacija poput mapiranja ili inspekcije terena odnosno područja interesa snimanja. Razlika je jedino u tome što kod DJI GO 4 aplikacije pilot sam upravlja letjelicom i kamerom te postavkama snimanja, dok je DJI GSP programibilna aplikacija u kojoj je moguće predefinirati parametre leta tako da letjelica po točno određenim koordinatama i parametrima sama odradi snimanje. Ta aplikacija uglavnom se koristi kod mapiranja pod­ručja gdje će se dobivene fotografije kasnije obrađivati pomoću specijalnih alata.

Nakon nabavke drena, prvo pravo korištenje letjelice dogo­dilo se na području UŠP Vinkovci, kada je u šumariji Otok izbio

veliki požar.- Moram naglasiti da u vrijem e izbijanja požara osim same

letjelice i znanja letenja nismo imali nikakvo znanje ni alate za kasniju obradu snimaka. Vožnjom od Koprivnice do Vinkovaca u glavi mi se konstantno vrtjela misao kako dolaskom na samo požarište najbolje iskoristiti letjelicu. Stigavši tamo dignuli smo letjelicu u zrak i krenuli sa samim izviđanjem požarišta da do­bijemo okvirnu sliku razmjera požara. U više preleta nadlijetali smo samo požarište što je u konačnici urodilo i plodom, je r se zbog jakog vjetra koji se javljao ponovno razbuktao plamen i krenuo požar, - kazuje Novkinić te dodaje kako tog puta nije bilo iznenađenja.

- S obzirom da su vatrogasne ekipe još uvijek bile na tere­nu i kako je požar lociran iz zraka na vrijeme je i ugašen pošto se točno znalo gdje treba ići. Osim samih izviđačkih letova toga

dana snimljen je i niz fotografija samog opožarenog područaja. U kasnijem razgo­voru s voditeljem UŠP Vinkovci razmatrala

se ideja da li bi se iz fotografija nekako dalo izračunati kolika je stvarna opožarena povr­šina. Ništa nisam mogao obećati je r je i za mene to na neki način nova tehnologija ali i izazov, - rekao je Novkinić.

Vrativši se u Koprivnicu intenzivno

je počeo u svoje slobodno vrijem e raditi na istraživanju i proučavanju literature, ali i samih programa i rješenja koja bi zado­voljila takvu ideju. Nakon manje od mjesec dana čitanja i samoeduciranja počeli su se javljati i prvi rezultati. Na internetu je prona­šao nekoliko softverskih rješenja te krenuo s njihovim testiranjem. Kada je uspio sve napravljene fotografije spojiti u jednu cjeli-

nu slijedeći korak bio je otkriti način kako dobiti mjerilo i kako uopće izračunati površinu. Što je više radio u samom programu

sve bolje je razumijevao sam način rada programa pa su i re­zultati bili sve izvjesniji. Na kraju, ne samo da je dobio potrebnu površinu, nego je uspio dobiti i prikaz modela površine u 3D-u, shp. file koje je bio prim jenjiv u CIS-u i geoportalu HŠ, rasterski

prikaz odnosno dof., eksponiran podatak na Google Earth i 3D model eksponiran u PDF-u. Nakon što je Novkinić dobio sve te podatke iz slike, kolege iz Vinkovaca potvrdili su njegove rezul­tate terestričkim mjerenjima opožarene površine nakon čega je i prvi put podatak snimljen dronom ušao u službeni zapisnik o nastaloj šteti od požara.

Kako je to još uvijek nova tehnologija koja je u fazi razvi­janja i dalje traži sve moguće načine primjene u šumarstvu, pa je tako dron, osim za požare i sanaciju požarišta, korišten i kod snimanja zdravstvenog stanja stabala, rekognisciranje terena, uroda sjemena, napada mogućih štetnika, nadziranja kretanja divljači, vjetroloma, snijegoloma i još mnogo drugih mogućih primjenjivih aspekata.

Treba naravno naglasiti kako je čovjek u cijeloj toj priči neza­obilazan faktor i da bez njegove prisutnosti u šumi i na terenu nema ni šumarstva te da nova tehnologija donosi samo benefite i bolji pogled na cjelokupan šumarski posao koji možemo dobiti iz još jedne dostupne nam točke promatranja pridržavajući se pri tome svih zakonskih propisa o sigurnosti zračnog prometa, zaključuje Novkinić.

Prilikom korištenja bespilotnih letjelica potrebno je zna­

ti da je Pravilnikom Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo propisano kako nije dozvoljeno letenje iznad središta gradova, naselja i mjesta, skupina ljudi (na koncertu, vjenčanju, priredbi, prosvjedu, demonstracijama i si.) ili iznad industrijskog područ­ja gdje bi zbog pada drona moglo doći do zapaljenja ili eksplo­zije. Također je zabranjeno letenje noću i na manjoj udaljenosti od 150 metara od skupine ljudi, na udaljenosti manjoj od 30 metara od ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, cesta, želje­zničkih pruga, vodenih putova ili dalekovoda, izvan vidnog polja rukovatelja, kao i letenje na udaljenosti većoj od 500 metara od

rukovatelja. ■

Pripreme za let Pogled na Brezovicu iz visine

HlrTTrNER

4 ,5 t2&38G,90 kn

PROFESIONALNA ECO KOSILICA

70HDK6 Diesel motor 6KS

masa 105kg 11.400,00 kn

9300,00 kn

MOTOKL^nVATOR (6KS) SA SNJEŽNOM FREZOM (i još 20-ak raznih priključaka)

14.200,00 lmLOPATA

Oam (kvalitetnametalna sa

drvenom drško:

65,33 kn

ROTOMALČER za teške terene ISO c m - 13.850,00 kn 120 c m - 9.8*5,00 kn 7oWnynxn)Dam

Pakračka ulica 10, Bjelovar, Croatia Tel: 043 244 111 Fax: 043 244 229 www.hittner.hr info@hittner.hr

PROF. DR. SC. BORIS HRAŠOVEC Tekst: CoranVincencFoto: Boris Hrašovec, Coran Vincenc

Intervjulako se napravilo jako puno, rješenje se

ne nazire

Prošlo je 6 mjeseci od inicijalnog sastanka operativnog tima uslijed ugroze šuma zbog hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) koji se održao početkom srpnja. S obzirom na veliku medijsku zainteresi­ranost koja je ljetos vladala oko ovoga problema, zanimalo nas je koliko toga je postignuto u proteklom razdoblju. Za neke stvari moramo iskazati zadovoljstvo brzinom odrađenih poslova ali treba naglasiti kako postoje brojni upitnici na koje znanost još uvijek nema odgovore.

Od 2013. godine kada je hrastova mrežasta stjenica (HMS) prvi put primijećena na području spačvanskog bazena pa sve do ove godine kada se ovaj štetnik pro­širio dalje prema zapadu gdje je prešao slovensku gra­nicu, šumari muku muče sa zaustavljanjem njezine gradacije.

Inicijalni sastanak operativnog tima održanog početkom srpnja bio je znak da je voda stigla do ušiju. Problemi na terenu su se gomilali stoga je bilo potrebno udruženo djelovanje svih institucija koje su uključene u problematiku kako bi se konačno stvari počele pomicati s mrtve točke. Na sastanku koji je iniciralo Ministarstvo poljoprivrede sudjelovali su predstavnici hrvatskih šuma d.o.o., Šumarskog fakulteta, hrvatskog šumarskog institu­

ta, Savjetodavne službe te predstavnik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika. Tada je identificirano 5 ključnih proble­ma koji mogu prerasti u državni, pa čak i širi problem. Govorilo se o nemogućnosti izvršenja osnova gospodarenja što bi po­sljedično moglo dovesti do izostanka sječe glavnog prihoda te izostanka općekorisnih funkcija šuma uslijed odumiranja koje je prema mogućim projekcijama moglo biti širih razmjera, a tu je i javnozdravstveni problem.

Prošlo je 6 mjeseci i mi smo popričali sa sudionikom inicijal­nog sastanka prof. dr. sc. Borisom Hrašovcem o do sada podu­zetim mjerama.

- Mnogo toga se dogodilo u proteklome razdoblju. Jedna od dogovorenih mjera bila je uspostaviti komunikaciju sa zemlja­ma u okruženju. Šumarski fakultet u Zagrebu intenzivirao je već

dugogodišnju izvrsnu suradnju s Mađarskim šumarskim institu­tom, ovoga puta izričito u vezi s problemom hrastove mrežaste stjenice. Nedavni FAO—REUFIS (Forest invasive Species Netvvork fo r Europe and Central Asiaj skup u Budimpešti također je po­služio kao platforma gdje se raspravljalo o ovoj problematici. Rusi imaju strašne probleme sa stjenicom, područje oko Krasno- dara je trenutno najjače zahvaćeno gradacijom ovog štetnika. Radi se o skoro 2 milijuna četvornih kilometara pod „invazijom" ove stjenice, od čega skoro 400.000 ha pokrivaju hrastove šume. Ono što držimo osobito važnim, intenzivirala se komunikacija na međunarodnoj razini o problemu hrastove mrežaste stjeni­ce. Iz suradnje će uskoro izaći i znanstveni pregledni rad kojemu je cilj prognozirati područje budućeg rasprostiranja hrastove mrežaste stjenice u zoni Paleoartika, a na temelju podataka o vr­

stama drveća na kojem je zabilježena i intenzitetu šteta koje već sada uzrokuje na području kojim se intenzivno širi. Za ilustraciju sveobuhvatnosti ovakvog pristupa mogu reći da je riječ o zajed­ničkom radu od najmanje 20-ak autora iz europskih zemalja u kojima je do sada evidentiran ovaj strani invazivni štetnik.

Što smo do sada uspjeli doznati o hrastovoj mrežastoj

stjenici? Djeluje li na nju neko poznato sredstvo?- Puno je tu pitanja s kojima se još moramo uhvatiti u koštac

kako bismo na kraju dobili jasniju sliku. Hrvatski šumarski insti­tu t odradio je laboratorijsko istraživanje učinkovitosti insekticida gdje su sukladno EU Uredbi obavili testiranje četiri sredstva od

HRVATSKE ŠU M E BROJ 253-2541 SIJEČANJ-VEUAČA 2018. 19

Intervju

Napad hrastove mrežaste stjenice u Petkovcu

kojih su u obzir uzeti dva prirodna nesintetska sredstva, jedan mikrobiološki preparat te jedno sintetsko sredstvo, klasičan in­sekticid. Pokazalo se kako je sredstvo ASSET, kontaktni insekticid koji sadrži piretrin dobiven ekstrakcijom iz biljke buhač, najučin­kovitiji. lako je riječ o laboratorijskim uvjetima te je predloženo ponavljanje pokusa s većim uzorkom štetnika i usporednim te­renskim istraživanjima, raduje iznimna brzina i profesionalnost kojom je pokus proveden, niti 2 tjedna nakon inicijalnog sastan­ka.

U konačnici, mi još uvijek malo znamo o samoj biologiji hra­stove mrežaste stjenice, stoga je teško davati bilo kakve prognoze.

U zavodskom laboratoriju šumarskog fakulteta postavili smo i laboratorijski pokus palatabilnosti naših najvažnijih vrsta hrastova ne bismo li utvrdili koje od hrastova stjenica „najradi­je siše", no rezultati su bili nekonzistentni. Odraslim jedinkama davali smo lišće lužnjaka, kitnjaka, medunca, cera pa i ostalih hrastova no u laboratorijskim uvjetima nisu se htjele hraniti, a mi ne znamo zašto.

Činjenica je da još uvijek premalo znamo o biologiji vrste.

Iskustva s ovim tipom štetnika su oskudna pa je samim time, u ovoj fazi istraživanja vrlo otežano donositi bilo kakve suvisle za­ključke.

Dobro, ali neke stvari su ipak odrađene i na terenu?- Točno. I ono što raduje jest brzina s kojom se neke stvari

odvijaju. Hrvatske šume odlučile su financirati ciljani znanstve­noistraživački projekt s ciljem što bržeg napretka u istraživanju ovog novog štetnika. Držim ovakvu procjenu u potpunosti op­ravdanom je r ćemo tako daleko prije doći do iskoristivih rezul­tata. Što se toga tiče, nismo jedini u okruženju. I druge zemlje

pogođene ovim novim štetnikom počele su ulagati u svoje istraživačke resurse i pokušavaju što prije doći do primjenjivih rješenja. Nitko još ne zna koliki je aditivni stres na biljke uslijed napada hrastove mrežaste stjenice. Mi ne znamo da li možemo očekivati pad prirasta, smanjenje uroda ili nešto treće iskazano u brojkama. Prije nepunih 30-ak godina bili smo suočeni sa slič­nim prim jerom napada kestenovog moljca minera (Cameraria ohridella) kojemu je od neposrednog štetnog učinka znanstve­no do danas dokazan jedino smanjeni volumen ploda divljeg ke­stena. Prirast nije patio od njegova napada, barem o tom učinku ne postoje konkretni znanstveni dokazi. 0 estetici nitko ne dvoji, tu nema spora, krošnje divljeg kestena, a od nedavno i krošnje svih naših kontinentalnih hrastova, preuranjeno poprimaju „je ­senske" boje, odnosno, lišće znatno ranije gubi svoju fiziološku ulogu. Na pitanje koliko ovaj estetski aspekt može istovremeno

biti i ekonomski, ali i ekološki, nije moguće sada dati nedvosmi­slen odgovor. Realno je pitanje koliko smo novca spremni uložiti kako bi očuvali estetsku vrijednost šume ukoliko je ona jedina posljedica napada HMS-a. 0 problemima kod poduzimanja mjera suzbijanja i kod šteta koje su dokazano ekonomske i eko­loške, da i ne govorim.

Kako to mislite?Mislim na procedure registracije novih sredstava za zaštitu

bilja ili proširivanje registracije postojećih sredstava na nove štetnike. Treba imati na umu kako je, inače dobrodošao sustav nadzora u biljnom zdravstvu i kompleksna EU legislativa istovre­meno i ozbiljna prepreka u ovakvim "incidentnim " situacijama. Da bi se neki štetnik suzbijao lege artis potrebno je imati regi­strirano sredstvo, način i mjesto primjene, kako bi se na m ini­mum sveo negativan učinak sredstva na neciljane organizme. Obzirom da nisu postojala prethodna, znanstveno verificirana istraživanja o neškodljivosti ASSET-a ili sličnih sredstava u tre ti­ranju HMS-a, razumljivo je da državna tijela koja su ovlaštena za davanje mišljenja u postupcima registracije ili pridobivanja posebnih dozvola nisu mogla pristati na davanje suglasnost za primjenu već spomenutog, laboratorijski testiranog ASSET-a. Još samo prije 15-ak godina ovakav i slični pripravci smatrani su najekološkijim insekticidima s obzirom da potječu od prirodnih izvora, primjerice ekstrakta biljke buhač. Činjenica je kako ovo­

ga trenutka nigdje u Europskoj zajednici ne postoji registrirano sredstvo za zaštitu šuma namijenjeno suzbijanju HMS-a i to još iz zraka! Nažalost, slična je situacija i sa još nekim invazivnim štetnim organizmima koji praktički svakodnevno ulaze na teri­torij Europe.

Dodatna okolnost koja komplicira situaciju je činjenica da Hrvatske šume posjeduju FSC certifikat pa je i o tome trebalo voditi računa. ASSET je istina registriran u susjednoj Italiji ali za plataninu mrežastu stjenicu u urbanom okruženju te za nači­nom primjene u visokom razrjeđenju u velikim količinama vode i po preporukama proizvođača u visokim dozama, reda veličine i preko 60 l/ha. Iz perspektive ozbiljnije primjene bilo kojeg sred­stva iz zraka, a to su naše šumske sastojine, sve doze iznad 10-15 l/ha u pravilu su neizvedive i ekonomski teško branjive (problem rokova, učinkovitosti letjelice i cijene leta po jedinici površine).

Ipak, moram to jasno istaknuti, od strane Ministarstva po­ljoprivrede kao i svih nadležnih institucija iskazana je nedvo-

Mrtva stjenica nakon tretiranja

2 0 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

Ljepljivi prsten na kori snimljen u listopadu 2017.

smislena volja za poduzimanjem aktivnih mjera pa je rješenje iznađeno u izdavanju dozvole Šumarskom fakultetu Sveučilišta

u Zagrebu za istraživanje i razvoj neregistriranog sredstva zašti­te bilja, ili konkretnije, za provedbu prvog, pokusnog tretiranja HMS-a pripravkom ASSET na području UŠP Vinkovci. Suglasnost

za pokusno tretiranje u ovom iznimnom slučaju dobivena je i od Hrvatskog šumarskog instituta čiji su djelatnici iz Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje na čelu s dr. sc. Milanom Pernekom u sklopu svojih redovitih poslova odgovorni za zdrav­stveni nadzor našeg šumskog bogatstva. Pritom su precizno definirane doze, rokovi i površine koje su obuhvaćene ovim po­kusnim tretiranjem te imenovane odgovorne osobe. Ugovoreni i pokrenuti istraživački projekt kojega su Hrvatske šume sklopile sa Šumarskim fakultetom svakako je pridonio da se ovako nešto

moglo i sprovesti.

Kako je prošao taj pokus?- Šumarski fakultet je u suradnji s Hrvatskim šumama nadzi­

rao i koordinirao tretman odabranih odjela hladnim atomizira- njem uz veličinu čestica od 50 do 100 mikrona. Tretirano je 304 ha zrakoplovom te 100 ha helikopterom. Površine su tretirane 28. srpnja u predvečernjim satima na području šumarije Otok i Županja za što je utrošeno 3 leta avionom prema zadanim do­

zama 2,0 l/ha ASSET-a u razrjeđenju i dozi od 5,10, i 15 I vode po hektaru. Tretiranje helikopterom odrađeno je 3. kolovoza na­večer, zatim 4. kolovoza ujutro i navečer te 5. kolovoza ujutro na području šumarije Lipovac. Prije tretiranja postavljena su kon­trolna platna kakva se uobičajeno koriste kod evaluacije avioza- magljivanja naših načešćih defolijatora. Ovoga puta su na njima dnevno brojane uginule stjenice. Prva brojanja uginulih imaga započeta su prije samog tretiranja a zatim su nastavljena nakon tretiranja. Kao rezultat, vidljivo je bilo naglo povećanje broja ugi­nulih stjenica u prvom i drugom danu nakon provedenog tre ti­ranja, što je i logično je r je riječ o kontaktnom insekticidu. Ug i ba­nja su nastavljena i u kasnijim danima ali u manjem intenzitetu.

Razlozi su višestruki, a dominantni su zasigurno velike vrućine i imigracija

stjenice iz okolnih netretiranih površi­na. ASSET je termolabilan i fotosenzi- bilni pripravak. Kada govorimo o doza­

ma, možemo reći da su sve doze dale pozitivne rezultate ali su nešto manji

učinci uočeni u primjeni doze od 25 I vode, pogotovo kod primjene iz aviona.

Koji su u konačnici bili rezultati?- Vizualnim pregledom sastojina

koji svakodnevno vrše kolege u UŠP

Vinkovci ustanovljeno je kako je u sa-

stojinama u kojima je izvršeno tretira­nje uočen vrlo mali broj živih primjera­

ka stjenice ili ih uopće nije bilo. Važan je dio rezultata momentalno „sakriven"

u žiru tretiranih odjela, a bit će nam po­znat tek nakon testova koji se još pro­vode u zavodima Šumarskog fakulteta.

Intervju

Da li onda možemo reći kako je problem riješen?- Ne, nikako! Glavni cilj provedenog pokusnog suzbijanja

hrastove mrežaste stjenice bio je očuvanje što funkcionalnije

lisne mase i dovršenje formiranja uroda žira kako bismo mogli imati uspješnu obnovu. Na tom tragu već sada planiramo bu­

duća istraživanja je r očekujemo najveće probleme, ako ih bude, vezano za kvalitetu i količinu žira potrebnog za obnovu naših hrastika. S obzirom na visoki datum tretiranja te na činjenicu da

je lisna površina do srpnja ove godine već poprilično stradala uslijed napada stjenice, ostaje tek za vidjeti kakav će biti konačni

rezultat. Prema mojem mišljenju bit će potrebno ponoviti pokus ali ovaj puta u proljeće na početku vegetacije. Trebat će intenzi­

virati istraživanja biologije ove stjenice, a vezano na to, naći „naj­slabije karike" u biološkom ciklusu koje onda diktiraju strategiju

suzbijanja. Ponavljam, dok ne spoznamo o kakvim se stvarno štetama radi (osim svima jasno vidljive diskoloracije) nećemo moći jasno i nedvosmisleno dokazati opravdanosti tretiranja, a

s tim e je tijesno u vezi i ekonomska opravdanost aviotretiranja, definiranje kritičnog broja i si. Rekao bih svakako da već samo

radi visoke cijene cijelog postupka nikada nećemo biti u moguć­nosti tretirati sve napadnute površine, barem ne u kategorija­

ma tisuća hektara hrastika. Stoga treba vidjeti i koliki je u broju i vremenu priljev jedinki sa susjednih površina nakon tretiranja.

Kvantitet i kvalitet žira u tretiranim odjelima i okolnim u kojima je žir također urodio momentalno se ispituje u fakultetskim la­

boratorijima. Sve su to podaci koji se još prikupljaju, obrađuju i koji će vrlo brzo biti predočeni naručitelju, Hrvatskim šumama.

Ipak, testirali smo uspješnost u primjeni ispitanog pripravka

i došli do spoznaje o potrebnim količinama vode kod pripreme otopine za tretiranje, a to su već značajni pomaci. Treba vodi­

ti računa da do sada nije postojala apsolutno nikakva spoznaja u primjeni insekticida ASSET iz zraka, a s obzirom na vrlo mali

broj potencijalno prihvatljivih pripravaka za suzbijanje hrastove mrežaste stjenice u budućnosti, stečeno iskustvo svakako je dra­

gocjeno. ■

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 21

DogađajiBOŽIČNA DRVCA ZA POMOĆ NAJPOTREBITIJIMA Tekst: Marija Glavaš

Foto: Tatjana Đuričić Kuric

Hrvatske šume u akciji Za tisuću radosti

Hrvatske šume d.o.o. su i 2017. godine sudjelovale u 16. po redu humanitarnom događaju Hrvatskog Cari- tasa Za tisuću radosti. Donirana božična drvca svake se godine prodaju građanstvu po prigodnim cijenama, a prihod odlazi najpotrebitijim obiteljima u Republici Hrvatskoj. Hrvatske šume d.o.o. podržavaju ovu hva­levrijednu akciju od njenih početaka, a do sada su darovale oko 6.000 drvaca.

Prošle je godine u prosincu glavni zagrebački Trg bana Josipa Jelačića dodatno zaživio, ozelenjen stabalcima običnih smreka, bodljikavih smreka i Pančićevih omorika. Kupnjom jednog ili više drvaca omogućeno je Zagrepča­nima ugoditi sebi i obiteljima, unijeti u dom duh i miris Božića

i ujedno osjetiti radost zbog spoznaje da su pomogli obiteljima kojima je to nažalost doista potrebno. Ravnatelj Caritasa mons. Fabijan Svalina je na konferenciji koja je prethodila događaju po­jasnio kako je riječ o obiteljima nezaposlenih, braniteljskim obi­teljima, obiteljima koje su dospjele u dugove ili onima kojima je netko od članova teško bolestan. Ukazao je i kako je akcija 2017. godine, pod geslom Daruj i obraduj, predstavljena na tragu snažnog poticaja pape Franje koji je 1. svjetskog dana siromašnih poručio:

- Ne ljubimo riječima, već djelima!, - a završio po­rukom:

- Siromašni nisu problem: oni su izvor na kojem se moramo napajati u našem nastojanju da prihvaćamo bit evanđelja. Tijekom konferencije voditelj UŠP Zagreb

Damir Miškulin pojasnio je kako su Hrvatske šume od početka akcije donirale oko 6.000 božičnih drvaca te zahvalio svim građanima Republike Hrvatske koji su kupnjom drvca pomogli ne samo građanima u potrebi nego i razvoju hrvatskog poduzetništva na način da su se zaštitila radna mjesta u proizvodnji.

Građani Hrvatske odavno su pokazali socijalnu osjetljivost i solidarnost na djelu te su se i na ovu akciju

rado odazvali unatoč neugodnim vremenskim prilikama. Drvca su prodana u vrlo kratkom vremenu i to je potvrdilo izjavu za medije voditeljice protokola - prevoditeljice Hrvatskih šuma Ane Juričić Muse kako građani vole ovu akciju. Kao i dosadašnjih go­dina u dobrotvornu kupovinu se uključio gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandič.

Dvjesto smreka namijenjenih za prodaju tijekom božič­ne akcije bile su pripremljene s busenima i smještene u tegle. Cilj je potaknuti osobe koje su kupile božična drvca posaditi ih poslije praznika, kako bi rasla i dalje i ne samo uljepšala

okoliš, nego i poboljšala kvalitetu života budući da, prema nekim navodima dva zrela stabla u godini dana proizvedu do­voljno kisika za jednu četveročlanu obitelj. Time Hrvatske šume istodobno sudjeluju u ekološkom osvještavanju građanstva.

Prvih godina se Caritasova akcija Za tisuću radost/održavala u više većih gradova Hrvatske te su drvca darivana iz rasadnika na području UŠP Zagreb, Koprivnica, Ogulin, Nova

Gradiška i Gospić. UŠP Ogulin sudjelovala je u akciji do 2013. godine, a tradiciju darivanja drvaca do danas su održale UŠP Za­

greb i Koprivnica. Tradicionalno i sada već simbolično mjesto na kojem se održava humanitarna akcija do danas je ostao Trg bana Josipa Jelačića u Zagrebu, a u akciju su najviše uključeni radnici u UŠP Zagreb koji osim priprema drvaca vrše i pakiranje drvaca

i sudjeluju u prodaji.Osim božičnih drvaca Hrvatske šume donirale su ove godine

i 120 m3 ogrjevnog drveta i na taj način također pomogle potre­

b it im a .!

2 2 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

DogađajiEU PROJEKTI Tekst/foto:GoranVincenc

Održana početna konferencija projekta

Red Faith Interreg HEuropski fond za regionalni razvoj

Program prekogranične suradnje

Mađarska-H rvatska

Projektom Red faith upoznat će se tehnologije zračnog snimanja, te će se odabrati metodologija koja će odgovarati potrebama partnera. Unaprijedit će se i stručnost radnika na temelju rezultata analiza, te će se podići svijest o značenju šuma i rada u šumi.

Službeni plakat projekta

I■

Baranjska županija i grad Pečuh u Mađarskoj bili su sredi­nom prosinca domaćin početne konferencije projekta Red Faith koji je započeo 1. listopada 2017. godine. Dru­gi je to projekt na kojem surađuje Mađarska tvrtka Me­csekerdo i Hrvatske šume, no ovaj put s hrvatske strane projekt

provodi UŠP Osijek. Riječ je o projektu „Obnove biološke razno­

likosti šuma pomoću zračnih videotehnologija" ukupne vrijed­nosti 485.401,94 eura od kojih EU sufinancira 412.591,64 eura. Vodeći partner na projektu je Baranya Megyei Onkormanyzat iz Pečuha dok su partneri na projektu Mecsekerdo ZRT iz Pečuha te Hrvatske šume d.o.o., UŠP Osijek i Fakultet za odgojne i obra­

zovne znanosti Sveučilišta JJ. Strossmeyera u Osijeku. Red Fai­th je izabran u ožujku 2017. godine na prvome pozivu Interreg prekogranične suradnje Mađarska - Hrvatska za razdoblje

2014.-2020.Projekt je nastao iz potrebe za efikasnijim, kompleksnijim i

detaljnijim procesom rekognosciranja i pregleda terena šuma i šumskog zemljišta. Slike iz zraka omogućavaju bolje razumi­jevanje kompozicije šume, posebno krošnji. Zračni monitoring

pruža mogućnost bolje prevencije širenja invazivnih vrsta, bržu reakciju na ugroze šume od insekata, bolesti ili ljudi, analizira rezultate korištenja kemijskih sredstava i ostalih uzgojnih rado­va, prikazuje štete od suše i požara, upozorava na mogućnosti poplave i prati njeno širenje te moguće zastoje, pomaže pri ure­đivanju šuma, procjenjuje stanje biomase, itd.

Na službenom predstavljanju, istaknuto je kako su Baranjska županija iz Mađarske zajedno s Osječko-baranjskom županijom iz Hrvatske povukla najviše sredstava iz EU fonda prekogranične suradnje stoga se partnere iz ove dvije županije smatra najpo­željnijima. Hrvatska i Mađarska trebaju blisko surađivati pogo­tovo na području zaštite okoliša a upravo ovaj projekt znak je da se suradnja pojačava i na tom polju. Očekivani rezultati u 20 mjeseci trajanja projekta su digitalne vegetacijske karte pojedi­nih vrsta s posebnim naglaskom na invazivne vrste, Metodološki sažetak u korištenju zračnih tehnologija te akcijski planovi šu­marskih tvrtki s obiju strane granice.

Projektna menadžerica Yvette Szabados predstavila je

prisutnima projekt Red Faith koji će trajati do kraja svibnja 2019. godine. Uz brojne aktivnosti na monitoringu šuma gdje će se u sklopu projekta nabavljati i dron, provest će se brojne edukativ- ne i PR aktivnosti.

Početnoj konferenciji prisustvovao je i član Uprave hrvatskih šuma Igor Fazekaš koji je prisutnima predstavio tvrtku Hrvatske šume. Istaknuo je suradnju šumara s obje strane granice kao i cijele regije kao prim jer pozitivnog načina rješavanja problema u struci te pozitivne komunikacije na projektima koji imaju širi društveni interes. Uvjeren je kako će ova suradnja donijeti još

Detalj s početne konferencije

projekata čime će dvije šumarske tvrtke postati najjači igrači u regiji u povlačenju EU sredstava.

Projekt s hrvatske strane provodi Boris Ljubojević, Stručni su­radnik za strateški razvoj i upravljanje organizacijskim promje­nama. On je u svome govoru istaknuo prilagodbu klimatskim promjenama kao važan izazov Europske unije. Šume u Europi

su ugrožene a važan korak u njihovom očuvanju kvalitetan je monitoring. Istaknuo je aktivnosti koje će hrvatska strana pro­vesti s posebnim naglaskom na stručni šumarski dio kao i na analizu postojećeg monitoringa. Za potrebe projekta nabavit će se dron a za potrebe edukacije renovirat će se stara lugarnica u mjestu Tikveš koja će služiti edukaciji djece o značaju klimatskih promjena i zaštite šuma, a radit će se i na suzbijanju invazivnih vrsta na snimljenom području. Pokrenut će se i internet stranica kako bi šira javnost bila bolje upućena u aktivnosti projekta. Želja

je novim tehnologijama uvesti šumarske tvrtke obiju država u

21. stoljeće. ■

PANEL „SANACIJA OPOŽARENIH PODRUČJA I PREVENCIJA POŽARA"

Tekst/foto: Goran Vincenc

Oak protection

novi je projekt u

kojem sudjeluju Hrvatske šume

B3 Interreg HEuropski fond za regionalni razvoj

Program prekogranične suradnje

Mađarska-Hrvatska

Hrast lužnjak i ostale autohtone vrste dravskoga bazena ugrožene su klimatskim promjenama i in- vazivnim vrstama, stoga je potrebno pojačati mo­nitoring kako bi šumarski stručnjaci lakše došli do rješenja problema ugroženosti sastojina, rečeno je na početnoj konferenciji projekta Oak protection održanog u mađarskom gradu Pečuhu.

U srijedu 13. prosinca u mađarskom gradu Pečuhu odr­žana je početna konferencija projekta „Protection of English oak in cross-border area (Oak protection)" ili Zaštita hrasta lužnjaka u prekograničnom području

(Zaštita hrasta), još jedan projekt u nizu u kojem sudjeluju Hr­vatske šume a koji se financira EU sredstvima. Nositelj projekta je mađarska šumarska tvrtka Mecsekerdo Zrt. Dok Hrvatske šume d.o.o., UŠP Našice sudjeluju kao partner. Riječ je o projektu koji

za cilj ima zaštitu prirodnih lužnjakovih šuma kroz procese po- trajnog gospodarenja uspostavljanjem mjernih stanica koje će davati egzaktne podatke potrebne kako bi se očuvala prirodna hrastova šuma s obje strane granice. Kako bi to ostvarili, s obje strane granice postavit će se sustav mjernih stanica podzemnih voda koji će biti digitaliziran. Analizirajući invazivne vrste i druge ugroze uz podatke o podzemnim vodama, šumarski stručnjaci dobit će bolji uvid u prirodne i klimatske faktore te će sukladno tom u moći povući i konkretnije poteze na terenu kojima će se štititi prirodni fenomen autohtonih šuma. Za provedbu projekta ukupno je odobreno 638.664,62 eura od kojih EU fond sudjeluje s 542.847,92 eura (85 %). Upravi šuma Našice pripada 231.028,37 eura dok mađarskim partnerima pripada 407.616,25 eura.

U uvodnome govoru, Tamas Kocsis rukovoditelj službe ra­zvoja tvrtke Mecsekerdo Zrt najavio je govornike i projekte u kojima će u narednom razdoblju sudjelovati tvrtka Mecsekerdo

Događaji

Nataša Rap prilikom predstavljanja projekta

s partnerima iz Hrvatskih šuma. Istaknuo je važnost projekta za oba partnera te za ekosustave obiju država.

Programska menadžerica iz odjela prekogranične suradnje Mađarska -Hrvatska Andrea Kakas predstavila je brojkama do­sadašnju suradnju između dviju zemalja s posebnim naglaskom na trenutno financijsko razdoblje 2014.- 2020. pozvavši pri tome nove potencijalne partnere na suradnju u drugom pozivu koji će uskoro biti objavljen.

Milan Kiss, stručni suradnik za razvoj predstavio je prisutni­ma ciljeve i aktivnosti vezane za projekt Oakprotection. U sklopu projekta napravit će se 43 bunara i 7 digitaliziranih meteorološ­kih postaja kako bi se preciznije došlo do podataka u dva vegeta- cijska razdoblja koliko traje projekt.

Endre Burian, rukovoditelj odsjeka za šumarstvo i zaštitu pri­rode predstavio je profesionalne aspekte opravdanosti projekta te probleme i izazove u upravljanju šumama koje se dotiču ovo­ga projekta.

Projekt s hrvatske strane predstavila je Nataša Rap, rukovodi­teljica Odjela za ekologiju UŠP Našice navevši prilikom izlaganja

kako je na prostoru našičke uprave čak 90 % šuma prirodnog porijekla no zbog meliorativnih zahvata u poljoprivredi, došlo je do poremećaja prirodnih tokova voda što ugrožava sastojine hrasta lužnjaka na području od preko 20.000 ha. Iz podataka s Hrvatskog šumarskog instituta vidljivo je kako nivo podzemnih voda konstantno opada a upravo su podzemne vode važne za život zajednica hrasta lužnjaka. Stoga postoji potreba za boljim

sustavom i modernizacijom motrenja podzemnih voda koji će se ostvariti pomoću digitaliziranih piezometara. Svi dobiveni po­daci bit će dostupni javnosti, a kao krajnji rezultat kartirat će se invazivne vrste koje ugrožavaju ekosustav lužnjakovih sastojina.

Prisutnima se obratio i Sabolcs Zavocsky, direktor Nacional­nog parka D unav- Drava koji je predstavio ciljeve i aspekte zašti­te prirode u dravskoj nizini. Naglasio je kako su očuvanje i zaštita te monitoring prioriteti Nacionalnom parku koji je ovaj stupanj zaštite dobio 1996. godine. Poseban osvrt dao je važnosti gos­podarenju autohtonim vrstama te samim tim e i uklanjanju inva- zivnih vrsta kao jednom od prioriteta gospodarenja zaštićenim

područjem. ■

[ u i i i p is j

DogađajiFORBIOENERGY■ PROJEKT SUFINANCIRAN SREDSTVIMA Tekst: Irena DevčićEUROPSKE UNIJE Foto: lrena Devčić’arhiva

Šumska biomasa kao obnovljivi izvori

energije

Prilikom pridobivanja energije, teoretski, može poslužiti sva biomasa dobivena zahvatima njege čišćenja u prvim dobnim razredima regularnih šuma. Ta se biomasa za sada nije prikazivala u okvirima godišnjih etata visokih regularnih šuma, srednjih, niskih i prebornih, jer se po dimenzijama stabala nalazi ispod taksacijske granice od 10 cm prsnog promjera za koju tržište do nedavno nije pokazivalo interes

Šumska biomasa na zaštićenim područjima Mediterana puni je naziv projekta koji se sufinancira sredstvima Eu­ropske Unije. Glavni cilj projekta, u koji su uključene čak četiri mediteranske države, Italija, Španjolska, Slovenija

i Hrvatska, jest poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj ovog sektora. U Europi se, u od­nosu na prosječnu razinu energije iz obnovljivih izvora od oko 12,5 %, bilježi veći deficit na mediteranskim područjima je r su mnoge zemlje ispod ove razine. U kontekstu zaštićenih područ­ja mediteranske regije, često nema usklađenosti između strate­gija i ciljeva europske politike i konkretnih radnji koje se provode na regionalnoj i lokalnoj razini. Zašto je to tako te na koji način potaknuti korištenje biomase, pokušat će se dokučiti ovim dva m ilijuna eura vrijednim projektom.

Prva tematska radionica održana je u Gospiću, počet­kom prosinca 2017. u prostorijama Parka prirode „Velebit" koji je ujedno i jedan od partnera na projektu ali i područje testira­

nja. Osim PP „Velebit", praktični dio projekta provodit će se i na području PP „Telašćica" te PP „Vransko jezero". Nositelj projekta u Hrvatskoj je Zadarska županija, kojoj je ovo prvi veliki projekt iz područja šumarstva kako je istaknula Katarina Skelin, pomoć­nica pročelnika za poljoprivredu Zadarske županije. Radionicu pod nazivom „Procjena prijetnji i koristi u procesu pridobivanja biomase s naglaskom na socio-ekonomski učinak i ekološke čimbenike" moderirali su Silvija Zec i izv.prof. Željko Zečić. Ra­

dionica je prvenstveno bila namijenjena ključnim donositeljima odluka i stručnoj zajednici stoga je razumljivo da je okupila i veliki broj šumara. Bili su tu voditelj UŠP Gospić Josip Brkljačić, rukovoditeljica ekologije UŠP Gospić Mandica Dasović, upravite­lji šumarija Sv.Rok, Karlobag, Obrovac i Biograd, Zoran Šunjić iz

Službe za razvoj i EU projekte, viši šumarski inspektor Ministar­stva poljoprivrede Darko Tonković, Ksenija Franulović iz Savjeto­davne službe te brojni drugi stručnjaci i zainteresirani pojedinci.

Kako je u uvodnom izlaganju rekao izv.prof. Željko

Zečić, RH se nalazi u samom vrhu Europe po šumovitosti. Od­

mah iza skandinavskih zemalja i Austrije, inače zemlje poznate po

svojim šumama u čitavoj Europi i svijetu. No, da bi održala svoju poziciju te konkurentnost prema drugim zemljama u okruženju, Hr­vatska mora racionalno iskoristiti te elemente i potencijale te i dalje provoditi održivo gospodarenje. Prilikom pridobivanja energije, teo­retski, može poslužiti sva biomasa dobivena zahvatima njege čišćenja u prvim dobnim razredima regu­larnih šuma. Ta se biomasa za sada nije prikazivala u okvirima godiš­njih etata visokih regularnih šuma, srednjih, niskih i prebornih, je r se po dimenzijama stabala nalazi is­pod taksacijske granice od 10 cm prsnog promjera za koju tržište do nedavno nije pokazivalo interes. Šumska biomasa podrazumijeva

Događaji

' . M ,

biomasu nadzemnih dijelova stabala, uključujući deblo, krošnju s lišćem odnosno iglicama kod crnogorice, sjemenke, češere te panj. Panj se ipak u većini zemalja rijetko koristi je r ima protue- rozijsku funkciju. Povećano pridobivanje šumske biomase uvodi u šumsku praksu metodu iveranja odnosno usitnjavanja drva. Alternativna upotreba drvnih ostataka iz šumarstva i sličnih sek­tora, kao što su pilane, predstavlja atraktivan izvor energije. Kod pridobivanja šumske biomase, problem najčešće predstavljaju

troškovi transporta koji su često visoki zbog velikih udaljeno­sti mjesta izrade i korištenja u postrojenjima. U operativnom smislu to u Hrvatskoj danas još nije riješeno. Ostaje otvoreno i pitanje zakonodavstva u zaštićenim područjima koje je u ovom trenutku vrlo ograničavajuće. Silvija Zeč je na­glasila kako na prvom mjestu ostaje pitanje isplativo­sti. Kao temeljni problem javlja se pitanje potražnje jer prema dosadašnjim iskustvima, južnije od Splita ne po­stoji nikakva zainteresiranost. U daljnjoj raspravi Mandica Dasović postavila je pitanje očuvanje ravnoteže šumskih sastojina, odnosno koliko se točno biomase može izni­je ti iz šume, a da se ne ošteti ravnoteža ekosustava i ne osiromašuje tlo, odnosno znamo li koliki je to biološki m i­

nim um koji mora ostati u šumi. Odgovorio je prof. Zečić rekavši kako se odmah u startu isključuje iznošenje lišća i iglica iz šume te se tim e ne ugrožava kvaliteta tla. Kada govorimo o korištenju biomase, nakon izvršene njege u sastojinama mislimo prvenstveno na sitnu granjevinu, pa se postavlja pitanja da li takvi šumski ostaci poboljšavaju kvalitetu tla ili predstavljaju opasnost od požara, zapitao se prof. Zečić. Ksenija Franulović iz savjetodavne službe osvrnula se na nepostojanje propisane količine biomase koja se može koristiti u sastojini, te potrebi da se ona pro­piše baš kao što se propisuje etat za drvnu masu. Tako­đer, smatra kako bi se šumoposjednici morali udružiti te

zajedno s Hrvatskim šumama plasirati biomasu, možda kroz zajedničko stovarište i distribuciju. Zoran Šunjić iz Direkcije HŠ, dodao je kako je u UŠP Split rađena studija

izvodljivosti sabirno-distribucijskog centra, gdje su krajnji konzumenti mali korisnici s obzirom da se gotovo cijela Dalmacija grije na drva. Po mišljenju upravitelja šumarije Karlobag, osnovni problem je nedostatak stanovništva u ruralnim krajevima;

- Kada smo bili na ispomoći u UŠP Zagreb tamo smo

vidjeli da se ljudi tuku za svaku grančicu drveta koju mogu dobiti, a ovdje kod nas više nema tko n i ukrasti.-

Suština priče je da se čitav ciklus zaokruži u prostoru od 50 do 100 kilometara od sakupljene biomase, a u području Lič- ko-senjske županije to se, na žalost, nema za koga raditi. Još je ­dan problem je teška konfiguracija terena, rekao je Denis Miočić, upravitelj šumarije Obrovac. Prostor za pridobivanje biomase treba tražiti u mjerama njege i prorede. Prva tematska radionica bila je prilika da se iznesu svi potencijalni problemi i prepreke u značajnijem korištenju biomase na području Mediterana, a na idućoj radionici sudionici će pokušati pronaći rješenja za detek­

tirane probleme. ■

121. SJEDNICA SKUPŠTINE HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA Tekst/foto: Irena DevHć

Vraćanje digniteta šumarskih

stručnjaka, prvenstveno revirnika

Hrvatsko šumarsko društvo nastavit će lobirati prema Vladi RH i resornom ministarstvu, kako bi ponajprije vratili ime šumarstva u naziv resornoga ministarstva. Želja je utjecati na Vladu i ostale relevantne subjekte društva da se poduzeće za gospodarenje državnim šumama Hrvatske šume d.o.o., ne vrednuje samo kroz ostvarenu financijsku dobit već prije svega po odgovornom i potrajnom gospodarenju najvrjednijim pri­rodnim resursom koji imamo, našim šumama.

Sredinom prosinca prošle godine, održana je 121. Sjed­nica skupštine Hrvatskog šumarskog društva. Sjednici su prisustvovali i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, akademici Igor Anić i Slavko Matić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta Dijana Vuletić te

drugi uzvanici i gosti. Predsjednik Uprave HŠ-a, Krunoslav Ja­

kupčić, iznio je zadovoljstvo dobrom suradnjom s Hrvatskim šu­marskim društvom s kojim je obnovljena i pretplata na časopis Šumarski list.

-Timski rad je temelj svakog uspješnog poduzeća i vjerujem da smo u ovo relativno kratko vrijeme uspjeli postići sinergiju ljudi i vratiti povjerenje kako bi timski rad opet profunkcionirao. Bilo bi pretjerano reći da smo u ovom trenutku fascinirani po­stignutim, ali moram reći da se napravilo jako puno u ovo malo vremena, - rekao je predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić. Izvi­jestio je nazočne da su počeli pregovori o Kolektivnom ugovoru za zaposlenike HŠ-a, a glavni kratkoročni planovi za iduću godi­

nu svakako su razvoj projekata financiranih od strane EU, jačanje

kapaciteta protupožarne zaštite, izrada i završetak pravilnika o plaćama i nagrađivanju te unaprjeđenje informatizacije i sof­tverske podrške.

Predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić podnio je izvještaj o radu

za godinu na izmaku te iznio plan rada za iduću.- Na posljednjoj redovitoj, ali i svečarskoj, 120. Skupštini

Hrvatskoga šumarskog društva, u sklopu svečane akademije povodom 170. obljetnice osnutka HŠD-a i 140. godine izlaže- nja Šumarskoga lista, prikazali smo kratku povijest djelovanja HŠD-a, ali i nagradili najzaslužnije članove za njihov trud u pro­

teklom desetljeću. Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja obilježili smo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stručnim

skupom „Stanje privatnih šuma u Republici Hrvatskoj". S neza­dovoljavajućim stanjem u privatnim šumama većinom u ma­lom šumoposjedu, koje se posljednjih godina i značajno pogor­šalo povećavanjem nelegalnih i nestručnih sječa bez adekvatne obnove šuma, - suglasili su se svi sudionici skupa. Treba reći da je država kroz ustrojavanje posebne službe za šume šumopo-

sjednika napravila i pozitivne pomake u gospodarenju tim šumama, ali još uvijek postoji više nezadovoljavajućih eleme­nata s kojima će se trebati baviti kroz duže vremensko razdoblje; čuvanje šuma te inspekcijski i stručni nadzor kojim bi se gos­podarenje privatnim šumama dovelo u optimalno stanje, lako na skupu nisu usaglašena sva stajališta, pojedinačna prom i­šljanja svih sudionika kao pri­jedlozi zaključaka uvršteni su uz opis skupa na stranicama Šumarskog lista.

Drugi stručni skup bio je terenski seminar s temom „Šumskouzgojni radovi u sa-

stojinama Gorskog kotara ošte­ćenim ledolomom". Voditelji

seminara, akademici Igor Anić i Slavko Matić, na stajalištima u četiri šumarije UŠP Delnice, pokazali su stanje smrekovo-jelo-

vih, jelovo-bukovih i bukovih šumskih sastojina oštećenih le-

dolomom u veljači 2014. godine. Naše članstvo sudjelovalo je

i na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u organizaciji

drugih institucija od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskoga inženjerskog saveza, Šumarskog fakulteta Sveučili­

šta u Zagrebu, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatske komore

inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskoga drvnog

klastera do Hrvatskih šuma i Savjetodavne službe. Dobar dio

godine protekao je u radu na novom Zakonu o šumama koji je započeo 2016. godine. Osim predstavnika HŠD-a, mr. sc. Petra

Jurjevića, u rad se uključila i središnjica na četiri posebno orga­

nizirana sastanka od strane Ministarstva poljoprivrede. Odnosi

s trgovačkim društvom Hrvatske šume nakon postavljanja nove

Uprave Društva poboljšani su, a tijekom godine održano je i ne­

koliko sastanaka na više tema s predsjednikom Uprave i njego­

vim suradnicima. Hrvatske šume d.o.o. obnovile su pretplatu na Šumarski list te je tim e ponovno povećana naklada lista. Jedna

od najznačajnijih novosti je svakako i ta da su prostori HŠD-a,

nakon što je iz njih otišla Direkcija HŠ-a, ponovno iznajmljeni i

to Goethe institutu. Glavni je to razlog i rebalansa financijskog

plana za 2017. godinu s obzirom da su se prihodi neplanirano

povećali, pa će Društvo ovu godinu umjesto planiranog m inu­

sa završiti u plusu, - zaključio je u svom izvještaju predsjednik HŠD-a OliverVlainić.

Što se tiče planova za 2018., Hrvatsko šumarsko društvo

nastavit će lobirati prema Vladi RH i resornom ministarstvu, kako bi ponajprije vratili ime šumarstva u naziv resornoga m i­nistarstva. Želja je utjecati na Vladu i ostale relevantne subjekte

društva da se poduzeće za gospodarenje državnim šumama Hr­vatske šume d.o.o., ne vrednuje samo kroz ostvarenu financijsku dobit već prije svega po odgovornom i potrajnom gospodarenju najvrjednijim prirodnim resursom koji imamo, našim šumama. Ukazivat će se na potrebu decentralizacije sustava Hrvatskih šuma d.o.o. te vraćanju digniteta šumarskih stručnjaka, prije svega revirnika, kao temeljnog radnog mjesta šumarskog inže­njera. Prigodnim aktivnostima planira se obilježit Svjetski dana šuma i Dan planeta Zemlje. Na Svjetski dan šuma održat će se promocija knjige o prof. Branimiru Prpiću. Zajedno s HKIŠDT za

jesen je planirana stručna ekskurzija u Argentinu, tragom dr. sc. Josipa Balena i njegovih suradnika, koji su ostavili duboki trag u osnivanju šumarskog obrazovanja na tamošnjem Sveučilištu. Plan je također popuniti i preostali poslovni prostor Šumarskog

doma, tj. dijela prve i druge etaže te dijela potkrovlja zgrade. Kako je interes za te prostore pokazao Goethe institut, koji je već zakupio dio prizemlja i prve etaže, očekuje se kako će se upravo s tom institucijom, kao poželjnim partnerom, u 2018. godini sklo­piti Ugovor o najmu i za preostale prostore. Od radova održava­nja zgrade predviđeni su izmjena krovnih prozora i popravci sto­larije u dijelu zgrade koji koristi Institut za razvoj i međunarodne odnose, kao i soboslikarski radovi u tim poslovnim prostorima.

Uredit će se i glavni ulaz u podrumski dio zgrade. ■

Događaji

I I

Nenadmašna stabilnost rezanja

PREGIMEX d.o.o. Slavka Batušića 31, 10090ZAGREB

Fax: 013894668 Mob: 0989934639

pregimex@pregimex.hrwww.woodmizer.hr Wood-Mizer

DogađajiPROBLEM OBNOVE HRASTA LUŽNJAKA U Tekst/foto: Irena Devčić

SPAČVANSKOM BAZENU

Prezentacija rezultata znanstveno istraživačkog rada na području Spačve

Istraživale su se promjene u staništima te njihov utjecaj na HL (vitalitet, fiziologija, plodonošenje i si.), zatim doprinos abiotskih i biotskih čimbenika, te mogućnosti prilagodbe (prepoznavanje potrebnih radova na njezi sastojina i prvih proreda, strukturna adaptacija sastojina prema raspoloživim resursima, fenotipski plasticitet pojedinih provenijencija odnosno mogućih drugih vrsta spram npr. ekstremnih klimatskih uvje­ta).

Početkom prosinca prošle godine, u Upravi šuma podruž­nica Vinkovci, održana je prezentacija rezultata znan­stvenoistraživačkog projekta naziva „Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u spa- čvanskom bazenu", koji je za Hrvatske šume zadnje tri godine

provodio Hrvatski šumarski institut. Osnovni ciljevi istraživanja bili su stjecanje znanja i razumijevanje procesa ekoloških i kli­matskih promjena koje se očituju u cijelom nizu značajki šuma na području spačvanskog bazena te čimbenika koji ugrožavaju njihovu obnovu i opstanak.

Sastanak je otvorio voditelj UŠP Damir Dekanić te zahvalio

na zanimljivom i kvalitetnom istraživanju s problematikom koja je za ovo područje izuzetno bitna. Predsjednik Uprave HŠ-a,

Krunoslav Jakupčić naglasio je kako je ovo prava tema koja se održava na pravom mjestu. U nizinskim dijelovima Hrvatske su­srećemo se s čitavim nizom problema, od Velike Gorice pa sve

do Spačve. Ako nisu divlje svinje onda su miševi, ako nisu miševi onda je Chalara fraxinea, ako nije Chalara onda je hrastova mre- žasta stjenica, a sve navedeno još je pojačano klimatskim pro­mjenama. Ono s čime se sada suočavamo je izuzetno otežana obnova hrastovih i jasenovih sastojina, a jedan dio rješenja sva­kako vidimo i u tome da se oslonimo na istraživanja i rezultate znanstvene zajednice prvenstveno Šumarskog fakulteta i Hrvat­

skog šumarskog instituta. - Samo sinergijom možemo postići rezultate i ja vam se zahvaljujem na prezentaciji ove prevažne teme za sve nas šumare,- zaključio je Jakupčić.

Rezultate istraživanja prikazao je tim na čelu s dr.sc. Dijanom Vuletić i dr.sc. Tomislavom Dubravcom. Osnovni cilje­vi istraživanja bili su stjecanje znanja i razumijevanja procesa ekoloških i klimatskih promjena koje se očituju u cijelom nizu značajki šuma na području spačvanskog bazena te čimbenika koji ugrožavaju njihovu obnovu i opstanak. Istraživale su se pro-

v *Događaji

mjene u staništima te njihov utjecaj na HL (vitalitet, fiziologija, plodonošenje i si.), zatim doprinos abiotskih i biotskih čimbeni­ka, te mogućnosti prilagodbe (prepoznavanje potrebnih radova na njezi sastojina i prvih proreda, strukturna adaptacija sastojina prema raspoloživim resursima, fenotipski plasticitet pojedinih provenijencija odnosno mogućih drugih vrsta spram npr. ek­stremnih klimatskih uvjeta). U prezentaciji pod nazivom „Su­vremeni izazovi gospodarenja šumama spačvanskog bazena" Hrvoje Marjanović prikazao je detaljnu prostorno-vremensku analizu stanišnih komponenti. Hrast lužnjak dolazi u području gdje prosječne godišnje temperature iznose od 11 do 13 stup­njeva celzijusa, a oborine se kreću od 700 do 1000 mm. Ako go­vorimo o temperaturi onda se jasno vidi trend porasta prosječne godišnje temperature dok količina oborina ostaje ista. Ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da se prosječna godišnja tempera­tura približava razini od 14°C, što bi se lako moglo dogoditi već 2030. godine, a onda ulazimo u neistraženi teritorij, jer, kada je hrast lužnjak u pitanju, na području Europe, u takvim klimatskim prilikama, on ne pridolazi. Testirala se i hipoteza da su sastojine preguste te da je i to možda razlog pojačanog sušenja, no istra­živanje je pokazalo daje u gušćim sastojinama s jačim obrastom intenzitet sušenja manji. Rezultat je suprotan uvaženoj logici, ali znak da se ovim šumama dobro gospodari i da obrast nije pregust. Porast prosječne starosti sastojine pomaknuo se sa 95 godina na više, no to je normalno je r šume spačvanskog bazena stare. Porast prosječne starosti sastojina statistički značajno je doprinio povećanom sušenju. Prosječno povećanje intenzite­ta u razdoblju 1995.-2015. g. iznosi 32 %. Gledajući dinamiku prirasta i povezanost sa sušenjem, zaključeno je kako čimbenici koji dovode do povećanog intenziteta sušenja hrasta lužnjaka u spačvanskom bazenu istodobno ne djeluju negativno na trend prirasta. Sastojine u posljednje vrijeme rastu brže (duže vegeta- cijsko razdoblje) i slijedom toga vjerojatno brže izlučuju stabla.

U prezentaciji dr.sc. Dijane Vuletić „Prilagodba gospoda­renja šumama na području spačvanskog bazena, Natura 2000 područja, Obveze propisane FSC certifikatom i ciljevi gospo­darenja", prikazana su područja koja se nalaze pod Naturom 2000. Nacrt Plana upravljanja za područje spačvanskog bazena napravljen je ali nije službeno usvojen, a za njegovu provedbu

bit će zadužena Javna ustanova za upravljanje zaštićenim pri­rodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije. Održivo upravljanje šumama te ispunjenje uvjeta zaštite mreže Natura 2000 čine element modela i predstavljaju cilj pri čijem ostvare­nju se u obzir, kao kriteriji, uzimaju ekološke karakteristike šum­skih ekosustava te pokazatelji povoljnosti stanja očuvanosti vrsta i staništa.

Istraživanja na trajnim pokusnim plohama prezentirao je dr.sc. Tomislav Dubravac. Na starim pokusnim plohama iz 90-ih godina analizirana je struktura i dinamika oštećenosti krošanja stabala hrasta lužnjaka, ovisnost oštećenosti o starosti sastojine, struktura sastojine i struktura krošanja te utjecaj stupnja ošteće­nosti krošanja na prirast temeljnice. Zaključak je kako do pojave značajno oštećenih stabala lužnjaka dolazi već prije polovice op­hodnje, odnosno u starosti od oko 70 godina. Oštećenost krošnje značajno utječe na smanjenje godišnjeg prirasta temeljnice, a u sastojinama obje šumske zajednice, odnosno i u niži i na gre­di, stabla sa značajno oštećenom krošnjom imala su i značajno manji godišnji prirast temeljnice u usporedbi sa zdravim stabli­ma sličnih prsnih promjera. Prosječni godišnji prirast temeljnice značajno oštećenih stabala za 37 % je manji u sastojinama na gredi, a za 33 % u sastojinama u niži od prosječnog godišnjeg prirasta temeljnice vitalnih stabala. Istraživanjem su utvrđene i velike sličnosti u dinamici oštećenosti krošanja u sastojinama na gredi i u niži, što upućuje na zajednički kompleks barem dijela utjecajnih čimbenika u procesu odumiranja pojedinačnih staba­la.

Drugi dio istraživanja rađen je na novim pokusnim ploha­ma u Kunjevcima. Glavni razlozi istraživanju jesu ti što se udio VI dobnog razreda u spačvanskom bazenu, radi nejednolikog ras­poreda, značajno povećao. Uzimajući u obzir trend smanjenja godišnje količine oborina, uz povećanje srednje godišnje tem ­perature zraka te sve češće ekstremne suše i toplinske valove, obnova ovih sastojina postaje pravi izazov. Istraživanjima su do­biveni kvalitativni i kvantitativni strukturni elementi u mladim sa­stojinama hrasta lužnjaka prvoga/drugoga dobnog razreda koji do sada nisu istraživani. U mlađim razvojnim stadijima sastojine intenzivno je izlučivanje i prirodno odumiranje stabala zbog in­tenzivnog rasta, prirasta i međusobne konkurencije stabala. U to

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 31

doba su biološki potencijal stabala i njihova vitalnost najveći, što omogućava uzgojne zahvate visokog intenziteta, a da to ne šteti prirastu i stabilnosti sastojine. Radovi njege u mladim sastojina- ma moraju biti pravovremeni, intenziteti metode moraju pratiti

prirodne procese koji vladaju u tim sastojinama, a zahvati u skla­du s biološkim svojstvima, ekološkim i šumskouzgojnim značaj­kama vrste. Hayerovu devizu „rano, često, umjereno" moglo bi se prilagoditi današnjim spoznajama i izm ijenjenim klimatskim uvjetima te je transformirati u „rano, rjeđe, jače". Rezultati su ukazali na bolju strukturu krošanja uslijed jačih intenziteta uz­gojnih radova. Prema dosadašnjim istraživanjima razvijenija krošnja upućuje na razvijeniji korjenov sustav, a samim tim e i

bolju prilagodbu na klimatske promjene.0 genetskoj raznolikosti hrasta lužnjaka istraživanje je

radio tim na čelu s dr.sc. Mladenom Ivankovićem. S obzirom na periodičnost plodonošenja žira pratila se dinamika uroda po kvaliteti i količini u sastojinama različite dobi kako bi se utvrdio proizvodni potencijal sastojina različitih starosti. Također željelo se utvrditi čimbenike koji utječu na količinu i dinamiku plodono­šenja te na kvalitetu žira. Vitalitet žira sakupljenog 2013. godine na postavljenim pokusnim plohama je bio nizak zbog toga što

prije analize žir nije bio dorađen, a u 2015. i 2016. godini urod je bio loš, a zametnuti žir i žir u razvoju stradali su od mraza ili od ose šiškarice. Istraživanje je pokazalo kako je pojava uroda ge­netski uvjetovana, a urod se pojavljuje periodično. U promatra­nom razdoblju urod se pojavio uzastopno dva puta, a dva puta je gotovo potpuno izostao uslijed negativnog utjecaja ekoloških čimbenika. Temeljem podataka o obilnosti žira dobivenih me­todom sjemenomjera te literaturnih podataka dana je ocjena proizvodnog potencijala lužnjakovih sastojina prema indeksu

uroda od pet stupnjeva.O mogućnosti obnove hrastovih šuma pomoću polipropi-

lenskih štitnika i hidrofilnih granula govorio je mr.sc. Boris Liović. - Istraživanje je trajalo tri godine i u tom periodu susretali smo se s brojnim nepovoljnim činiteljima. Dogodio se izuzetno jak napad pepelnice, ali van štitnika, mladice zaštićene štitnicima nisu bile napadnute. Što se tiče zakorovljenosti, potrošila se 1/5 herbicida u odnosu na standardne količine. Što se tiče hrastove

mrežaste stjenice, njezina prisutnost je zabilježena ali znatno

slabijeg intenziteta. Sadnice zaštićene štitnicima imale su veći

Zabrinjavajuća je činjenica da se prosječna godišnja temperatura približava razini od 14°C, što bi se lako moglo dogoditi već 2030. Godine, a hrast u takvim klimatskim prilikama ne pridolazi.

uspjeh preživljavanja ali i znatno veću

visinu. Upotreba polimera nije pokaza­

la opravdanost, -zaključio je Liović.

Još jedan biološki čimbenik utje­če na lošu i otežanu obnovu hrastovih

šuma. Glodavci predstavljaju u Spačvi

sve veći problem. Grizu korjenov sustav

te čine štetu na šumskom sjemenu. Nji­

hova masovna pojava događa se svake

tri do četiri godine, izvijestio je dr.sc. Marko Vucelja u prezenta­

ciji o glodavcima na području spačvanskog bazena. O ekološkim

uvjetima govorio je dr.sc. Ivan Pilaš. Prognoze za spačvanski ba­

zen nisu baš dobre, klima se mijenja, a razina podzemnih voda

sve više opada. Količina oborina u budućnosti neće biti dovoljna

za hrast lužnjak s obzirom da se razina podzemnih voda sve više

smanjuje i sve je manje dostupna rizosferi hrasta lužnjaka. Sušni

stres čini se da je glavni problem spačvanskog bazena. Poreme­

ćen je vodni režim što itekako utječe na stanje hrasta lužnjaka.

Svakih deset godina osutost stabala povećava se u prosjeku za 5

%. Naime osim ekstremnih vrućina i sušnih perioda, javlja se još

jedan problem.Što je manje vode to je manje kalcija u biljci koji je potre­

ban za kontrolu zatvaranja pući, objasnio je dr.sc. Nenad Potočić. Šume su tijekom cijelog svog života izložene pojedinačnom i

kombiniranom stresu različite snage i trajanja, a mnogi čimbe­

nici stresa imaju snažno međudjelovanje. U ovom istraživanju

prikupljeni su i obrađeni podaci o osutosti krošanja s ploha bio-

indikacijske i osnovne mreže za motrenje oštećenosti šumskih

ekosustava u sklopu UNECE - ICP Forests Hr. Na plohi inten­

zivnog motrenja u Vrbanji praćeno je stanje osutosti krošanja

te biotičke i abiotičke štete na stablima, ishrana stabala hrasta

lužnjaka, unos kemijskih spojeva iz atmosfere depozicijom.

Istraživanje je pokazalo da je moguće povezati različiti stupanj

osutosti s biokemijskim pokazateljima stresa. Sa stupnjem osu­

tosti oba pokazatelja stresa su povećana. Malondialdehid (MDA)

i vodikov peroksid (H2O2) mogu biti dobri pokazatelji vitaliteta

stabala, a stabla lošijeg zdravstvenog stanja (veće osutosti) čini

se da imaju smanjen hidraulički konduktivitet, odnosno niže

koncentracije Ca.

Sažeto rečeno moglo se zaključiti kako klimatske promjene

izrazito utječu na stanje hrastovih šuma. Ekstremne suše, visoke

ljetne temperature te sve niži nivo podzemnih voda dostupnih

rizosferi osnovni su razlozi sušnog stresa u kojemu se nalaze

ove sastojine. Bitno je naglasiti kako je istraživanje pokazalo da

se šumama spačvanskog bazena dobro gospodari, hipoteza da

su sastojine preguste ne stoji te hrastove sastojine spačvanskog

bazena imaju normalan obrast, a bar za sada i dobar prirast. ■

3 2 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

SURADNJA

DogađajiTekst/foto: Dražen Matičić

Karlovački šumari pomažu

braniteljskim asocijacijama

Cilj Udruge branitelja i veterana Vojne policije iz Domovinskog rata je okupljanje sudionika Domovinskog rata - bivših i sadašnjih pripadnika VP OSRH; očuvanje identiteta i tradicije Domovinskog rata, zaštita sta­tusa i dostojanstva, promidžba interesa te pružanja svekolike pomoći svojim članovima; suradnja i pove­zivanje s odgovarajućim ustrojstvenim oblicima, međunarodnim organizacijama dragovoljaca i veterana.

Karlovcu je u Upravnoj zgradi Hrvatskih šuma pred kraj 2017. godine održana druga redovna-izvještajna Skupština UBVVPDR-PKŽ.

Nakon intoniranja državne himne, predsjednik udruge je pozdravio sve nazočne i zahvalio na dolasku te po­zvao na m inutu šutnje za sve poginule i umrle hrvatske brani­telje, nakon čega se pristupilo izboru radnih tijela te održavanju Skupštine.

Izvještaj predsjednika i Izvršnog odbora, odnosno Udruge u cjelini u razdoblju između dviju Skupština, podnio je predsjed­nik udruge Dražen Matičić, mag. ing. koji se u svom izlaganju između ostalog prisjetio poginulih pripadnika 70. bVP navodeći njihova imena kao i datume stradavanja. Prisjetio se i svih zapo­vjednika postrojbe kao i rezultata rada 70. bVP Karlovac, među kojima je istaknuo organizaciju Prvih igara Vojne Policije koje su održane u Karlovcu 1992. godine.

Financijsko izvješće podnio je tajnik Ivica Devčić i u njemu je istaknuo da se svi prihodi odnose na članarinu, a rashodi na vođenje računa, knjigovodstvene usluge i trošak održavanja Skupštine.

Izvješće Nadzornog odbora podnio je predsjednik istog, Ro- bert Čurilović, koji je izvijestio da u radu Udruge nisu uočene

nikakve nepravilnosti.Nazočnima je iznesen Financijski plan za 2018. godinu kao

i Plan aktivnosti za 2018. godinu koji se temelji na Strateškom planu rada Udru­ge vojne policije za razdoblje od 2017. - 2020. godine. Nakon kraće rasprave usvojeni su predloženi planovi za 2018. godinu.

Po završetku radnog dijela Skupštine, nazočnim članovima Udruge i gostima na Skupštini obratili su se prigodnim rije­čima kao i željama za što uspješnijim ra­dom: Marin Svetić, dipl. ing. šum., voditelj UŠP Karlovac, Željko Jakobčić predsjednik

UBVVPDR, Jakov Stanušić podpredsjednik UBVVPDR, pukovnik u miru Ferdinand Šikić prvi zapovjednik 70. bVP, brigadir

u miru predsjednik počasnog voda 110. brigade Dubravko Halovanić, Slobodan Martinović - Coco karlovačka sportska legenda i bojnik M ijo Halar, zapovjednik

satnije PVP u Karlovcu. ■

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 33

Tekst: Marija GlavašFoto: Marija Glavaš, Jasna Tolnaj

DogađajiPRIZNANJE MEDICINSKOJ ŠKOLI BJELOVAR

Djelić šume u školi

Hrvatske šume d.o.o. već su se nebrojeno puta uključile u akcije u kojima aktivno pomažu u ozelenjavanju prostora, osobito kada su u pitanju djeca i mladi. Aktivno uključivanje Uprave šuma podružnice Bjelovar u izradu šumskog vrta u atriju Medicinske škole Bjelovar rezultiralo je priznanjem školi na natjecanju za naj­ljepši školski vrt u konkurenciji s više od sto odgojno-obrazovnih ustanova diljem Hrvatske.

Profesorica Jasna Tolnaj zaposlena u Medicinskoj školi Bje­lovar dosjetila se kako pružiti svojim učenicima moguć­nost opuštanja i učenja temeljenog na slobodnoj volji i prirodnoj znatiželji. Stjecanje znanja koje donosi osje­ćaj vlastite vrijednosti, odnosno takvoga koje je lišeno osjećaja

obaveze i tim e psihičkog pritiska. U neiskorištenom i nelijepom dijelu školskog predvorja, površine oko 10 m2, ograđenog sta­klom, prepoznala je budući šumski vrt. Odličnu ideju je podržala

i ravnateljica škole Nena Arvay, a u ostvarenje se rado uključila i školska knjižničarka Zorka Renić koja je sudjelovala u podizanju vrta, napisala tekst o njegovom stvaranju i koja u održavanju su­djeluje i danas.

Kao istinska zaljubljenica u botaniku, profesorica Tolnaj zna­la je da šumsko bilje kojim namjerava oplemeniti prostor mora dobro podnositi zasjenu. Školska knjižničarka Zorka Renić je

znala kome se obratiti za stručne savjete i potreban materijal, a rukovoditeljica Odjela za ekologiju u Upravi šuma Podružnici Bjelovar Željka Bakran i stručna suradnica za ekologiju Tatjana

Kravaica vrlo su se rado odazvale pozivu. Pobrinule su se da se iz šuma na Bilogori i Papuku, tj. područja kojima gospodare šu­marije koje su sastavnice UŠP Bjelovar, sakupi i dostavi potreban

biljni materijal. Dio biljaka je doniran od zaposlenika iz njihovih vlastitih vrtova. Kako bi dojam šume bio potpun, krajobrazna ar­hitektica Margareta Pleša je osmislila prostori nacrtala plan vrta, a kolegica Bakran se pobrinula i pronašla panj koji krasi središte vrta i osigurala dopremu kamena iz kamenoloma Skočaj kojim također upravlja UŠP Bjelovar. U uređenje se uključio i Grad Bje­

lovar zahvaljujući kojem je dopremljena i zamijenjena zemlja u šumskom vrtu.

Biljke koje su prerasle maleni šumski vrt u atriju Škole,

presađene su na zelenu površinu ispred škole pa se škola može pohvaliti kako ima tri botanička vrta. Treći vrt,zasađen najpo­znatijim ljekovitim biljem poput kadulje i nevena, nalazi se iza školske zgrade, a održavaju ga učenici koji se školuju za farma­ceutske tehničare.

U listopadu 2014. godine kada su djelatnice škole, kolegice Bakran i Kravaica i učenici prionuli poslu uređivanja vrta, niko­me od njih nije u mislima bila prijava na natjecanje. Profesorica Tolnaj imala je za glavni cilj omogućiti učenicima promatranje zelenog kutka u kojem će se osloboditi stresa. Poznato je kako biljke krijepe svojom energijom i istodobno um iruju i dokazano da emitiraju u zrak razne spojeve objedinjene pod nazivom fi- tocini, a koji djeluju kao prirodni antibiotici i tako dodatno štite organizam. Daljnji cilj bio je potaknuti znatiželju učenika a time i zanimanje i u konačnici sklonost prema botanici, šumi i prirodi općenito.

Dio učenika doista je pokazao zanimanje saznati koje su vr­ste posađene u njihovom vrtu. 0 tome su mogli saznati proma­trajući plakat s planom vrta, popisom i slikama svih vrsta, a koji se nalazi na panou pored vrta. Doznali su da je većina biljaka u vrtu prirodno rasprostranjena u šumama koje ih okružuju, dok manji dio predstavlja varijetete iz uzgoja. Na malenom prostoru od svega oko 10 m2 uspijeva čak oko 40 vrsta biljaka. Primjeri

U vrtu se vječno događaju promjene

autohtonih šumskih biljaka su mali zimzelen (Vinca m inor L.), mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum L.), solomonov pečat (Polygonatum odoratum Mili.), jelenji jezik (Asdepium sco- lopendrium L.), mahovina roda Biyophyta, a primjeri biljaka iz uzgoja su bršljan (Hederahelix i . j varijegiranoga lišća, perunika vrste IrisjaponicaThunb., kukurijek (Helleborus xhybridus ‘Red Ladyj i dr.

Učenici koji su pokazali interes za vrt, dobili su razne projek­tne zadatke. Jedan je rad na fotopriči putem koje evidentiraju fenološke promjene na određenim vrstama biljaka. Zadatak je koncipiran na način da se svaki mjesec motri po jedna vrsta.

U ' -4

Drugi je zadatak bio pronaći i zapisati podatke o svakoj vrsti, a odnose se na rasprostranjenost, opis, uzgoj i ljekovitost. Treći je bio izraditi poster koji prikazuje odabranu biljku iz vrta, a zahva­ljujući plakatu sada učenici, ali i svi zaposlenici škole mogu us­porediti sliku biljke na plakatu i živu biljku u vrtu i doznati koji je njezin domaći i znanstveni naziv.

Dio zainteresiranih učenika redovito radi na održava­nju svog malenog vrta, čiste i zalijevaju i na zadovoljstvo svojih nastavnika primjećuju promjene i daju pozitivne komentare.

Lijepo uređen vrt i nabrojeni projekti povezani s vrtom u ko­jim a učenici sudjeluju, osigurali su školi mogućnost prijave za sudjelovanje u ekološko-obrazovnom projektu koji još od 1995. godine organizira Hrvatska radiotelevizija, a koji je pokrenula i dugi niz godina vodi novinarka Lidija Komes. Riječ je o natje­canju naziva Najljepši školski vrtovi koje podupiru Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo poljoprivrede, Fond za za­štitu okoliša i energetsku učinkovitost i brojni privatni donatori. Medicinska škola Bjelovar se prošle godine prijavila na natjeca­nje po prvi put i zaslužila priznanje za originalnu ideju realiza­cije šumskog vrta u atriju škole. Glavnu nagradu Zlatnu povelju Hrvatske radiotelevizije zaslužila je Osnovna škola iz Bregane. Ideja o šumi u Medicinskoj školi Bjelovar iznimno se svidjela še- steročlanoj komisiji koja je došla u posjet 24. studenog prošle godine. Komisiju su činile Astrid Horvat iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vesna Cetin Krnjević iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Tamara Rehak Biondić iz Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo pri Ministarstvu poljopri­vrede, krajobrazna arhitektica Dobrila Kraljić, Lidija Komes vo­diteljica projekta i urednica na HRT-u Đurđica Čočić. Zaslužne

djelatnice škole ne skrivaju zadovoljstvo što se komisiji iznimno svidjela ideja te su dobile vrlo pozitivne komentare i što im je uopće dodijeljeno priznanje za tako malen vrt u konkurenciji s više od sto odgojno-obrazovnih ustanova.

Profesorica Tolnaj pojasnila je kako jo j je glavni motiv prijave na natjecanje bio dobiti priliku proširiti ideju i na druge odgojno-obrazovne ustanove kako bi i drugdje uživali koristi od projekta koji je kako ističe jednostavan, a uz to ne iziskuje veli­ke troškove. Bude li taj njezin plemeniti cilj prihvaćen, moći će s drugima razmjenjivati iskustva i materijale, a svi zajedno će

proširiti znanje.Svi ciljevi koje su planirali postići vrtom u ško­

li i naveli u školskom kurikulumu su i ostvareni. To su: podizanje razine ekološke pismenosti, upoznavanje autohtonih i alohtonih biljnih vrsta lokalnog prirodno-geografskog podneblja, pro­matranje promjena u prirodi kroz godišnja doba, upoznavanje morfologije, uvjeta rasta i ljekovi­tost pojedinih vrsta, razvijanje interesa za estetiku prostora, uživanje u prirodi, podizanje vrijednosti ulaznog prostora škole te poticanje korištenja od­mora učenika na promatranje biljaka kao način rješavanja stresa (duhovni aspekt vrta).

Može se zaključiti da su učenici Medicinske škole Bjelovaru svakom slučaju dobili puno, kad god izađu iz učionica na odmor oči odmaraju na zelenilu i udišu miris šume. Može se ujedno reći da su privilegirani je r doslovno imaju šumu u ško­

li. ■

Događaji

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 35

DogađajiTekst: Šaša Danon ■ Foto: A rthur Wyns

ŠUMARSTVO NA COP 23

Šume našeg planeta alarmantno se

uništavaju

- Rješenja koja se temelje na prirodi kao što su zaštita i obnova šuma mogu ukupno ublažiti porast tempe­rature za više od jedne trećine od predviđenog porasta do 2030. godine kako bi se porast temperature za­držao ispod 2 °C. Odlučujuća, kolektivna akcija je potrebna odmah kako bi se iskoristila ova prilika, - rečeno je na konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime

3 6 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

Događaji

Detalj sa zatvaranja konferencije

Sume su važan i neodvojiv dio odgovora na klimatske izazove kako zbog smanjenja emisija stakleničkih plinova koja se može postići sprječavanjem uništavanja i degradiranja šuma tako i zbog dodatnog ugljičnog

dioksida koji se može izdvojiti iz atmosfere poboljšanim

upravljanjem šumama te pošumljavanjem. Kako bi se ispunio

Pariški sporazum, tj. spriječilo povećanje globalne temperature

više od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, svi sektori trebaju

povećati svoje napore, lako šume već uklanjaju iz atmosfere više

od četvrtine emisije ugljičnog dioksida emitiranog izgaranjem

fosilnih goriva, doprinos šuma za postizanje ciljeva Pariškog spo­

razuma mogao bi biti mnogo veći. Zaustavljanje krčenja šuma,

poboljšano gospodarenje šumama i obnavljanje degradiranih i

uništenih zemljišta moglo bi smanjiti ukupne neto emisije do 30

%. Također se ne smiju zaboraviti ni ostale važne funkcije šume,

gospodarske, ekološke i socijalne.

Zbog važnosti šuma u sprječavanju i ublažavanju klimat­

skih promjena i ove godine je tijekom 23. Konferencije stranaka

Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime COP (Conference of

the parties) UNFCCC-a bio organiziran Dan šuma (Forest Day),

cjelodnevni događaj na kojem se raspravljalo o aktualnim tema-

tikama vezanim uz šumarstvo i zaštitu okoliša.Ovogodišnji COP 23 održavao se od 6. do 17. studenog

2017. godine pod predsjedanjem Fidžija. Zbog nedovoljnog ka­

paciteta Fidžija, male otočne države, ulogu domaćina je preu­

zeo Bonn u Njemačkoj, koji je ujedno i sjedište UNFCCC-a. Ove

godine na COP-u je sudjelovalo preko 26 tisuća ljudi, od pred­

stavnika skoro 200 država do predstavnika civilnog društva, me­

dija te međunarodnih organizacija.- Šume našeg planeta se uništavaju alarmantno.

Zaustavljanje ovog uništavanja je ključno za rješavanje klimatskih

promjena, smanjenje siromaštva te prehranu rastućeg

globalnog stanovništva, u skladu s Pariškim sporazumom i

ciljevima održivog razvitka. Rješenja koja se temelje na prirodi

kao što su zaštita i obnova šuma mogu ukupno ublažiti porast

temperature za više od jedne trećine od predviđenog porasta

do 2030. godine kako bi se porast temperature zadržao ispod 2

°C. Odlučujuća, kolektivna akcija je potrebna odmah kako b i se

iskoristila ova prilika,- izjavila je Inger Andersen, generalna direk­

torica Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) tijekom

događaja Pariški sporazum: Otključati potencijal šuma kako bi

se postigao 1.5 stupanj i otporniji svijet na klimatske promjene

(Pariš Agreement: Unlocking the potential offorests to achieve a

1.5 degree andclim ate resilient vvorld) koji se održavao u sklopu

Dana šuma (Forest day).

Neki od zaključka i uspjeha cjelodnevne kon­ferencije su: Inicijativa iz Ekvadora o smanjenju 15 milijuna tona emisija CO2 u šumarskom sektoru; nova politika kompanije Walmart koja se obveza­la na proizvodnju i kupovinu proizvoda zbog kojih neće biti krčenja i uništavanja šuma (Deforestati- on-free commoditiesj, nova politika kompanije Mars Ine. radi koje bi smanjili svoj ugljični otisak za 27 % do 2025. i 57 % do 2050. i to smanjivanjem i iz­bacivanjem sirovina za svoje proizvode radi kojih se

neodgovorno krče šume (palmino ulje u JI Aziji, kakaovac u za­padnoj Africi itd.). Još jedan uspjeh za očuvanje svjetskih šuma je i obveza 2/3 svjetskih proizvođača kakaovca u sprječavanju krčenja primarnih tropskih šuma radi novih plantaža kakaovca u Obali Bjelokosti i Gani. Također se Creen Climate Fund (GCS) obvezao dodijeliti 500 milijuna američkih dolara za projekte vezane uz šume i šumarstvo, a država Gabon na zaustavljanje ilegalne sječe i krčenja šuma čime će zaustaviti ispuštanje 20 m ilijuna tona CO2 u atmosferu.

lako se većina tem atike vezana uz šumarstvo na COP-u odnosi na tropske šume, koje su i najugroženije, ni šume konti­nentalnog pojasa i njihova uloga i važnost u borbi protiv klimat­skih promjena nisu bili zaboravljeni.

Šume i šumarski sektor EU članica su važni dio ravnoteže stakleničkih plinova u EU. Šume i šumski proizvodi umanjuju

količinu CO2 u zraku te također pružaju i ostale usluge ekosusta­va, kao što je drvna građa, energenti te bioraznolikost. To uklju­čuje i ulogu šume i drvnih proizvoda kao izvore ponora ugljika (Carbon sequestratiori) te također učinakzamjene fosilnih gori­va i materijala šumskim proizvodima.

- Potencijal šuma EU u doprinosu smanjenju i prilagodbi klimatskim promjenama nije iskorišten optimalno te nije poti­can od strane sadašnjih politika EU. S dobrim poticajima države članice EU bi mogle dostići i sekvestraciju dodatnih 400 Mt CO2/ godišnje do 2030. Sa već postojećim izvorima to bi bio ekviva­lent i do 22 % trenutne emisije ugljičnog dioksida na teritoriju država EU. Već danas šume upijaju 450 M t CO2/godišnje, ili 10 % ukupnih emisija CO2, a drvni proizvodi su izvor još dodatnih 44 M t sekvestracije CO2. Biomasa već proizvodi 6-7 % energet­skih potreba EU.- izjavio je Gert-Jan Nabuurs tijekom popratnog događaja „Uloga šume u Pariškom sporazum: od lokalnog do globalnog" organiziranog od strane EU tijekom COP 23. ■

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 37

Tekst/foto: Marija Glavaš

DogađajiSVJETSKI DAN TLA 5. PROSINCA

Predavanje o tlu šumskih ekosustava

Povodom Svjetskog dana tla, 5. prosinca 2017. godine u prostorijama Matice Hrvatske u Zagrebu prof. dr. sc. Nikola Pernar sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje pod naslovom: Tlo šumskih ekosustava, osobito u svjetlu suvremene antropogenizacije okoliša. Slušateljstvo je najprije po­zdravila i najavila temu i predavača pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku mr. sc. Jasna Matekalo - Draganović.

Prof. dr. sc. Pernar pojasnio je kako je ideja Svjetskog dana tla zaživjela na 17. Kongresu međunarodne tloznanstve- ne unije 2002. godine u Bangkoku. Službeno je progla­šen u prosincu 2013. godine na 68. zasjedanju Generalne skupštine UN-a s ciljem afirmiranja prirodnih dobara u brzora-

stućoj ljudskoj populaciji. Predavanjeje započeo s naglaskom na važnost razumijevanja utjecaja čovjeka na stanje ekosustava na Zemlji, osobito u razdoblju od posljednjih stotinjak godina, koje se u ekološkom i geološkom kontekstu s pravom prepoznaje kao

antropocen.Profesor Pernar je tlo definirao kao biološki aktivan rastresiti

sloj površinskog dijela litosfere sastavljen od krute, kapljevite i plinovite faze, obilježen specifičnim morfološkim, kemijskim,

fizičkim i biološkim značajkama. Tlo se razlikuje prema načinu i brzini razvoja, ulogama, izloženosti antropogenom utjecaju i raznim drugim mjerljivim parametrima. Ono je sastavnica bio­sfere i nerijetko je pod snažnim utjecajem čovjeka. S obzirom na razinu antropogenog utjecaja razlikuje se tlo šuma, prirodnih travnjaka, tresetišta, pustinja i polupustinja (uključujući i permafrost), agroekosustava, naselja, industrijskih sredina itd.

Za razliku od poljoprivrednog tla, šumsko tlo se obično niti ne primjećuje je r je zaštićeno {sakrivenoj drvećem i šumskom prostirkom (nerijetko i grm ljem i prizemnim rašćem). Šumsko

tlo obilježeno je većom raznolikošću nego tlo poljoprivrednih ekosustava-ono je proizvod šume, ali isto tako presudan je čim ­benik cjelokupne prirode te iste šume. Ono je proizvod i drugih

3 8 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

Događajičimbenika pa se zahvaljujući njegovoj raznolikosti lako mogu uočiti i druge raznolikosti šumskog ekosustava. U p rav ilu -š to je veći pedodiverzitet, što je više različitosti tla na nekom prostoru potrebno je i više različitih pristupa u gospodarenju takvim šum­skim ekosustavom, a realiziramo ih

izdvajanjem zasebnih odsjeka, evidentne su različite biljne zajednice itd. Govorimo tada o različitim šumama (biljnim

zajednicama, tipovima šuma i si.) i različitim tlima (u pedo- taksonomskom smislu) za koja je važno poznavati njihove ka­pacitete prijema antropogenih utjecaja u gospodarenju ekosu­stavom (npr. podnošenje zbijanja, zamočvarenja, erozije itd.). U usporedbi s poljoprivrednim ekosustavom, šumski ekosustavi najčešće su obilježeni tlom slabije plodnosti(skeletnost, stje- novitost, plitkoća tla i si.). Oni imaju specifičan vodni režim, pri čemu je upravo tlo ključna karika u dinamici i kruženju vode.

Šumsko tlo može se opisati kao živi organizam koji diše

i neprestano se mijenja. Ono je obilježeno specifičnom pedo- klimom, biološkom aktivnošću i dinamikom ugljika. Za razliku od tla poljoprivrednog ekosustava, udjel ugljika u šumskom tlu se dugoročno ne mijenja. Prof. Pernar je šumsko tlo opisao i kao živi laboratorij gdje se stalno odvijaju biokemijski procesi. U njemu se neprestano odvija specifični ciklus tvari i energije. Važan utjecaj na ciklus tvari ima vrsta drveća. U šumi s velikim fitodiverzitetom značajan udjel u ciklusu tvari ima veći broj bio- genih elemenata nego što je to u šumskoj kulturi, osobito kul­turi četinjača. Vrste poput brijesta, lipe i breze mogu sadržavati dvostruko više biogenih elemenata, odnosno mineralnih tvari u lišću, nego većina četinjača.

U gospodarenju šumskim ekosustavima posebna pozor­nost posvećuje se onim utjecajima koji imaju stanoviti degra- dacijski učinak na ekosustav. Tu se razlikuju oni koji imaju brzi povratni učinak i kao takvi su lako predvidljivi i oni koji se teško primjećuju a imaju nepopravljiv utjecaj. Upravo tlo je ključna sastavnica ekosustava koja ponekad može imati niski kapacitet prijema antropogenih degradacijskih utjecaja, što je presudno za očuvanje njegovih najvažnijih uloga (ekološko-proizvodne i ekološko-regulacijske). Antropogenizacija šumskih ekosustava (i tala šumskih ekosustava) posljedica je dvije skupine utjecaja. Jedna predstavlja interne, odnosno nužne gospodarske utjecaje, npr. zbijanje tla i onečišćenje (akcidenti, primjena pesticida), a druga eksterne utjecaje (šumski požari, erozija, onečišćenje iz atmosfere i prometa te različiti hidrotehnički zahvati). Od ek­sternih utjecaja posebno se ističu oni koji rezultiraju privreme­nim ili trajnim gubitkom tla (prenamjena zemljišta u rudarske kopove i koridore prometnica).

U gospodarenju prebornom šumom bukve i je le utjecaji na tlo manje su izraženi od onih u regularnoj sastojini. Oni su određeni razinom promjene vodnog, termičkog i svjetlosnog režima te intenzitetom zbijanja tla. U prebornoj šumi manja je opasnost od razvoja erozijskih procesa. U regularnoj sastojini nužno se na kraju ophodnje manifestira ekstremna promjena vodnog, termičkog i svjetlosnog režima, čija razina stresnog utjecaja na tlo ovisi o uspješnosti provedenih oplodnih sječa i obnove sastojine. Najizraženije promjene u tlu događaju se u uvjetima gospodarenja šumskim kulturama. Radi se o antro­pogenim ekosustavima pa je i priroda antropogenog utjecaja (osobito ako se radi o kulturama kratkih ophodnji) usporediva s onom u gospodarenju poljoprivrednim ekosustavom (može se

Mr. sc. Jasna Matekalo - Draganović

govoriti o antropogeniziranomtlu, ali i o antropogenom tlu, ovi­sno o razmjerima i intenzitetu primjene agrotehničkih mjera).

Drastični antropogeni utjecaji na šumsko tlo očituju se u vidu njegovog zbijanja, miješanja i premještanja tijekom tran­sporta drva unutar sastojine i privlačenja ili izvoženja drva iz šumske sastojine. Kako bi se takvi utjecaji minimalizirali prim je­njuju se preventivne mjere zaštite šumskog tla (optimizacija mreže prometnica, uvažavanje dinamike nosivosti tla kao krite­rija za odabir vremena privlačenja, izvoženja ili iznošenja drva, primjena granjevine i talpiranja, odabir i adaptacija odgovara­jućih tehničkih uređaja i si.). Jedan od antropogenih utjecaja na tlo u gospodarskim šumama je onečišćenje pesticidima koji se prim jenjuju za zaštitu od defolijatora i pepelnice. Zbog vodoza- štitne uloge šumskih ekosustava i zaštite bioraznolikosti, treba­ju se dosljedno provoditi propisane preventivne mjere i nadzor primjene pesticida.

Iznimno drastičan utjecaj na šumske ekosustave, patako i na šumsko tlo, imaju šumski požari. Negativne pojave manifestiraju se kroz gubitak vegetacijskog pokrivača što oso­bito povećava razinu degradacije fizičkih, kemijskih i bioloških značajki tla i njegove izloženosti eroziji. Tijekom i nakon požara dolazi i do dugoročne neuravnoteženosti biodostupnosti hra­njiva u tlu (drastično narušen ciklus tvari i energije)i sniženja pH-vrijednosti.

Najrazorniji proces i gotovo redovita popratna pojava šumskom požaru je erozija (i vodna i eolska). I pored činjeni­ce da je erozija tla najviše rasprostranjena na poljoprivrednom zemljištu, zapravo nakon šumskog požara manifestira najrazor­nije erozijske procese u terestričnim ekosustavima. Nakon po­žara produkti gorenja i tlo su nezaštićeni ili djelomično zaštićeni

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 39

DogađajiTekst/foto: Goran Vincenc

Akademik Ferdo Bašić - osvrt na novoizdani udžbenik

SVJETSKA PRIRODNA BAŠTINA

U stablima su

zapisani povijesni događaji koji su utjecali na sadašnjost

i lako se prenose vodom i/ili vjetrom (usporedivo s procesom na golom tlu: prosječna godišnja erozijska produkcija u europskoj šumi je svega 0,14 t/ha, a na golom tlu 15-17 t/ha; na medite­ranskom području to je dvostruko više - 32 t/ha)). Osim šum­skog požara, erozija može biti i rezultat internih utjecaja. Mogu je uzrokovati i gospodarski zahvati, npr. neprikladna izvedba prometnica, zakašnjela proreda, čiste sječe u šumskim kultura­ma na strmom terenu i si.

Specifičan eksterni antropogeni utjecaj na tlo šumskih

ekosustava očituje se u vidu onečišćenja iz atmosfere, osobito u vidu imisijske acid ifi kaci je i nakupljanja potencijalno štetnih tvari te u vidu klimatskih promjena. Novija istraživanja pokazala su da globalno zatopljenje dovodi do smanjenja zalihe ugljika u šum­skom tlu (niža razina pohrane ugljika, brža oksidacija organskih ostataka, češći i veći šumski požari itd.). Zapravo ubrzanje ciklu­sa ugljika rezultira daljnjim povišenjem njegove koncentracije u atmosferi. Od ostalih eksternih antropogenih utjecaja na tlo šumskih ekosustava potrebno je spomenuti njegovo onečišće­nje uzduž prometnih koridora i promjene vodnog režima hidro- tehničkim i infrastrukturnim zahvatima u nizinskim područjima (prometnice, kanali, retencije).

Ekstremni degradacijski utjecaj na šumski ekosustav uk­ljučuje, ne samo degradaciju ekoloških uloga tla, nego i njihov gubitak. To je u pravilu rezultat prenamjene šumskog zemljišta (najčešće su to prometni koridori i rudarski kopovi), a na global­noj razini to je deforestacija (svjetska površina šuma u stalnom je padu) u tropskim šumama i dezertifikacijski procesi u sup­tropskim područjima.

Na kraju, prof. Pernar je istaknuo kako je u uvjetima global­nog zamaha antropogenizacije okoliša, jamac očuvanja m ulti- funkcionalnosti šumskih ekosustava stručno i odgovorno gos­podarenje šumskim ekosustavima i kopnenim ekosustavima u cjelini i dakako, afirmacija značaja tla u svakodnevnom životu (što je i jedan od temeljnih ciljeva Svjetskog dana tla).

Na kraju predavanja, akademik Ferdo Bašić dao je prigodni osvrt na knjigu Tlo; nastanak, značajke, gospodarenje, autora prof. Pernara, koja je objavljena koncem 2017. godine u izdanju Šumarskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. ■

Uprava Društva Hrvatskih šuma d.o.o. već duže vri­jeme uviđa potrebu za unaprjeđivanjem informa­tičkog sustava tvrtke, a sada je načinila prve ozbiljne korake u realizaciji. Tijekom svake radionice održa­ne su prezentacije od strane četiriju renomiranih informatičkih tvrtki specijaliziranih za implemen­taciju ERP sustava. Najvažniji cilj uspostave takvog sustava je racionalno korištenje resursa unutar Hr­vatskih šuma d.o.o. i time postizanja kvalitetnijeg održivog gospodarenja šumama.

Sume Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Nacionalnog parka Paklenica ove su godine proglašene od strane UNESCO-a svjetskom prirodnom baštinom. Kao temelj stavljanja na popis svjetske baštine Iskonske bukove šume Karpata navedena je njihova izvornost, geografski položaj,

starost i veličina. Riječ je o 1.289,11 ha bukove šume u Nacio-

4 0 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 sijeCanj-veuača 2018.

nalnom parku Sjeverni Velebit na potezu Hajdučkih i Rožanskih kukova te 2.031,87 ha šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica.

Tim povodom NP Sjeverni Velebit organizirao je predavanje „Velebitske šum e-Svjetska prirodna baština" koje je održano u Domu kulture MC Nehajeva u Senju. Gosti predavači bili su pro­fesori i znanstveni novaci sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu koji su široj publici predstavili značaj Velebitskih šuma čiji je fenomen i bio jedan od temelja za proglašenje Nacional­nih parkova Sjeverni Velebit i Paklenica.

U prvom predavanju, prof.dr.se. JosoVukelić govorio je o ve - getacijskim značajkama šumskih staništa u NP Sjeverni Velebit Nabrojivši lokalitete gdje je šuma već krenula u proces zapra- šumljavanja, profesor Vukelić je iznio i niz zanimljivosti poput činjenice kako podvelebitsko područje ima vrhunske sastojine lužnjaka, koje se najednom manjem dijelu dotiču s jelovim sa- stojinama, što je pravi biološki raritet.

Napomenuo je i činjenicu kako su unatoč zaštiti bukovih šuma, šumarima prva premisa kada se spomenu Hajdučki i Ro- žanski kukovi ipaksmrekova šuma.

Doc. dr. sc. Stjepan Mikac rekonstruirao je ekstremne klimat­ske prilike istražujući stara stabla unutar NP Sjeverni Velebit i došao je do zaključka kako su isti klimatski faktori utjecali na ci­jelo područje, a to su požar, vjetar i potkornjak - isti faktori koji utječu i danas. Temeljem projekcija zaključio je kako nas čekaju veće štete od požara, insekata i vjetroizvala u razdoblju do 2040. godine. Zanimljivo, prema zapisima iz godova starih stabala unutar Parka, najekstremnija godina bila je 1866. kojoj je pret­hodila erupcija vulkana na Santoriniju u Grčkoj, a posljedica je nezapamćena glad u cijeloj Europi u kojoj je 400.000 ljudi umrlo od gladi. Najhladnije ljeto na području Parka bilo je 1816. godine odmah nakon erupcije vulkana Tambora u Indoneziji.

Na tragu ovih podataka, Anja Žmegač, mag. ing. silv. go­

vorila je o interakciji prirodnih požara i životnom ciklusu prašu­ma crnoga bora. Istražujući dva lokaliteta unutar NP Sjeverni Ve­

lebit, Borov vrh (1038 m n.v.) i Budim (1204 m n.v.) znanstvenici

su pokušali otkriti da li je u Europi postojao nekakav megapožar

kao uzročnikdegradacijskih stadija koje imamo danas. Zanim lji­vo je kako se intenzitet požara u Europi povećava ali istovreme­

no, intenzitet požara na Mediteranu opada što nam svima izgle­

da čudno s obzirom na okolnosti kojima smo svjedoci proteklih godina.

Domagoj Trlin, mag. ing. silv. objasnio je unutargodišnju di­

namiku rasta obične smreke u NP Sjeverni Velebit. Radivši poku­se na području Hajdučkih i Rožanskih kukova pratio je uz pomoć

dendrometrijskih traka dnevne aktivnosti stabala. Dokazana je

povećana transpiracija poslije kiše što ukazuje na povećanje aktivnosti. Zaključak je i kako je temperatura presudni čimbe­

nik je r drvo prirašćuje u optimalnim temperaturnim uvjetima.

Zanimljivo je i saznanje kako drvo većinu svoga prirasta ostvari

tijekom prvog mjeseca vegetacije tj. u proljeće kada su i tempe­raturni i klimatski uvjeti u svojem optimum u.

Zadnje predavanje pripalo je prof. dr. sc. Borisu Hrašovcu

koji je govorio o dinamikama populacija štetnih insekata, ponaj­prije potkornjaka te njihovim uzrocima i posljedicama. Potkor-

njake je proučavao na području Lubenovca gdje je kompletna

populacija smreke stradala pod generacijom potkornjaka. Tako­đer je proučavao smreke s delničkog područja te uspoređujući

podatke došao do zaključka kako je 2003. godina prijelomna

kada govorimo o gradaciji ovog štetnika. Slično je i u drugim

zemljama stoga je istaknuo i prim jer poljske Bjaloveže. Zaklju­čak je da zdravoj šumi potkornjak ne može ništa no šumi pod

stresom čini velike štete. Govoreći o urušavanju gradacije, prof.

Hrašovec istaknuo je kako je ona moguća no moraju se poklopiti klimatski parametri što je teško za očekivati. Također je istaknuo

kako su prirodni neprijatelji (ptice, drugi kukci) neučinkoviti te

da jedinu snagu u zaustavljanju gradacije imaju patogeni. Ipak niti oni nisu posebno učinkoviti je r potkornjaci imaju skroviti na­

čin života i rijetko se izlažu potencijalnim patogenima. ■

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 41

Mala enciklopedija šumarstvaVEPRINA

Ukusna, ali zaštićena

Veprina obuhvaća rod vazdazelenih grmića i po- lugrmova. Postoji 5 vrsta iz Sredozemlja i umjerenih šuma. Stabljika je zelena. Na mladici su naizmjenič­ni filokladiji u pazušcu sitnih, Ijuskavih listova. Naj­prisutnije su bodljikava veprina i širokolisna vepri­na. Latinsko ime roda Ruscus stari je rimski naziv za biljku, a potječe od starogrčke riječi za kljun zbog sličnosti bodljikavog lista s kljunom ptice.

Bodljikava veprina, oštrolisna veprina, kostrika, veprovina, ježevina ili metlika, latinski Ruscus aculeatus, je vazda- zeleni grm. Stabljika jo j je razgranata i nosi dvije vrste listova, a može narasti od 30 cm pa sve do jednog metra visine. Lažni listovi su šiljati i bodljikavi, po čemu je i dobila naziv

oštrolisna veprina, a s njihove donje strane su maleni pravi listo­vi. Veprina je dvodomna biljka, a to znači da u prirodi nalazimo posebno biljke sa ženskim i posebno sa muškim cvjetovima. Biljke sa ženskim cvjetovima imaju tučak, a s muškim prašni- ke. Iz neuglednih cvjetova razvija se plod, otrovna boba crvene boje, kojom se hrane brojne životinje. Plod veprine je jarko crve­ne boje, smješten je na listu koji je dovoljno čvrst da ga nosi. U svom kućištu, boba se sastoji od dvije pravilno složene plodnice sa sjemenkama. Svaka plodnica ima po dvije sjemenke. Bodlji­kava veprina inače pripada sloju grmlja, a u Hrvatskoj je zašti­ćena biljka. Mladi izdanci biljke jestivi su, no zbog zaštićenosti biljke ne smiju se sakupljati. Preferira vapnenasto tlo. Raste na mnogim nalazištima u kontinentalnom i primorskom područ­ju: Slavonija, Hrvatsko zagorje, Samoborsko gorje, Medvednica, Gorski kotar, Lika, Velebit, otoci Cres i Lošinj te okolica Nina.

Korijenje najljekovitiji dio veprine koji, zahvaljujući raz- granatosti, crpi iz zemlje brojne vrijedne spojeve i minerale. Na glavni odebljali dio korijena nanizani su mnogi sitni i još sitniji korjenčići -r izom i- koji se granaju na sve strane do nekih 3 0 cm dubine. Korijen je ljutog i gorkog okusa, i specifičnog ugodnog mirisa. Boja mu je bijela, a na mnogim rebrastim pregibima je blijedoružičasta i čini njegov izgled vrlo zanimljivim. Na proljeće nas veprina daruje mladim metličastim izdancima zelene boje čiji je okus nešto više gorak od nama svima poznate i cijenjene šparoge. Ti izdanci veprine su već dugi niz godina nepravedno zapostavljeni kao gurmanska delicija čije su kvalitete ravne špa­rogi, a po nekim studijama iz morfologije i farmakopeje biljaka, i učinkovitije.

Širokolisna veprina, latinski Ruscus hypoglossum, je

zeljasti polugrm, vrlo cijenjen zbog svojih ukrasnih svojstava. Upotrebljava se najviše kao zelenilo za rez, a odrezani izboji se prodaju svježi ili obojeni u srebrnu ili zlatnu boju. U Izraelu, velikom svjetskom proizvođaču i izvozniku ove vrste, široko­lisna veprina je danas glavno zelenilo za rez dok se na Siciliji upotrebljava ispod agruma za obrubljivanje staza odnosno kao

živica. Širokolisna veprina je u prirodi ugrožena vrsta, stavljena

na popis vrsta Crvene knjige većine zemalja u kojima je prirod­no rasprostranjena. Glavnu prijetnju smanjenju njene brojnosti kod nas predstavljaju cvjećari koji je sakupljaju usprkos zakon­skoj zaštiti. Inspekcija nadležnog ministarstva za zaštitu priro­de tijekom prosinca zna izvršiti kontrolu tržnica i cvjećarnica u svim većim gradovima zbog sumnje da trgovci prilikom izrade božičnih i novogodišnjih aranžmana koriste zakonom zaštićene dekorativne biljke koje bez dozvole beru po šumama. U pravilu se radi o božikovini koja je strogo zaštićena biljka ali i mekolisnoj veprini koja je zaštićena zavičajna vrsta. Branje zaštićenih biljaka na terenu pojačano kontroliraju nadzorne službe u parkovima prirode i nacionalnim parkovima te u ostalim područjima koja su zaštićena na županijskoj razini, a koja imaju ustrojenu nad­zornu službu, a kazne se kreću i do 30.000 kuna.

Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, toč­nije izv.prof. Ksenija Karlović od 2003. godine do 2006. godine, provodila je projekt „Zaštita širokolisne veprine (Ruscus hypo- glossum L.) kroz uvođenje u uzgoj". Kao polazišna točka pro­jekta uzete su prirodne populacije širokolisne veprine u Repu­blici Hrvatskoj. Populacije su korištene za prikupljanje početnog biljnog materijala tj. stvaranje matičnog nasada. Istovremeno je provedena analiza varijabilnosti populacija s obzirom na m or­fološka svojstva važna sa stanovišta ukrasne vrijednosti vrste. Širokolisna veprina ima veliku potencijalnu vrijednost kao ukra­

sna biljka, naročito kao zelenilo za rez. Budući da je potražnja za širokolisnom veprinom velika, u cilju zadovoljenja potražnje na tržištu i ujedno zaštite veprine na svim prirodnim staništima pokazala se potreba za njenom komercijalnom proizvodnjom.

4 2 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 sijeCanj-veuača 2018.

Šumska razglednicaŠUMARIJA SENJ, UŠP SENJ Tekst/teCoranVIncenc

Šumarija u kojoj kao pripravnik naučite

sve o šumarstvu

Nevjerojatan je opus poslova kojima se bavi šumarija Senj. Od gospodarenja šumama na kršu, preko re­gularnih bukovih šuma pa sve do gospodarenja prebornim bukovo-jelovim šumama, od gospodarskih pa sve do zaštitnih šuma, od lovstva pa sve do protupožarne zaštite, sve to ima samo jedna šumarija. Kada još pridodamo Senjsku dragu, svjetski priznat primjer pozitivnog šumarskog uređenja krajobraza koji je doslovno spasio jedan grad od propasti, možemo sa sigurnošću reći kakoje šumarstvo od iznimne važnosti za opstanak čovjeka na ovome području.

Rijetko gdje postoji područje koje su toliko obilježili šuma­ri kao s to je to područje kojim gospodari UŠP Senj. Tu se

nalazi prva šumarija u Hrvatskoj, tu je poznata Senjska draga, tu su otoci koji na svega par kilometara imaju vrhunske mediteranske šume i krške goleti nalik pustinji. Ipak,

kada govorimo o sublimaciji šumarske struke, teško ćemo naći boljeg primjera od šumarije Senj.

Šumarija Senj površinom obuhvaća čak 28.938 ha i površin­

ski je najveća šumarija na području senjske podružnice. Na sje­veru se nalaze šumarija Crikvenica i Novi Vinodolski. Duž zapad­ne granice prostiru se od sjevera prema jugu redom šumarija Brinje i Otočac iz sastava UŠP Gospić, zatim šumarija Krasno koja

sa granicama šumarije Senj zatvara Nacionalni park Sjeverni Ve­lebit dok je na jugu još jedna šumarija iz sastava UŠP Gospić -

šumarija Karlobag. Na zapadu se nalazi Jadransko more.Upravo Jadransko more i granica Velebita i Velike Kapele koja

se nalazi na gorskom prijelazu Vratnik određuju specifičnost ove šumarije, kako klimatski tako i biološki. Malo tko ima prilike gos­podariti područjem od 0 do 1.492 metra nad morem uz drvnu zalihu šumarije od 2.431.227 kubika te godišnjim prirastom od

46.785 m 3Veliki prostor s tolikom klimatskom raznolikošću i velikom

drvnom zalihom zahtijeva i ozbiljniju gospodarsku podjelu tako da je u sastavu šumarije čak 10 gospodarskih jedinica podije­ljenih na krški i kontinentalni dio. Gospodarske jedinice Greben, Senjska draga, Biljevine, Volarica teGrabarje-Brsnica obuhvaća­ju čak 20.238 ha i njima se gospodari prema pravilima struke za krško područje dok GJ Miškovica, Javorov vrh - Stubica, Brušljan, Senjsko bilo te Senjska duliba sadrže visoku šumu i s njima se gospodari na tri načina: regularno, raznodobno te preborno.

Upravo su tri načina gospodarenja glavna karakteristika šu­marije Senj je r imati toliku raznolikost i njome upravljati nije niti malo lagan posao no šumari ovoga kraja obavljaju ga s maksi­malnom odgovornošću. Od vrsta je najzastupljenija bukva a gospodari se još i jelom, crnim borom, smrekom, gorskim javo­rom, gluhačem, meduncem, crnim i običnim grabom pa čak i kitnjakom.

- Pored tri načina gospodarenja, tu je još i lovstvo a veliki dio odgovornosti šumara pada i na protupožarno djelovanje, - go­vori nam upravitelj Željko Landić otkrivajući kako je u šumariji

zaposleno 47 djelatnika od kojih je 11 na određeno.U šumariji je mlada ekipa revirnika tako da im elana ne ne­

dostaje. Vlastitim kapacitetima djelatnici odrade 70 posto od 35.000 kubika godišnjeg etata.

Ipak, kada govorimo o šumarstvu, tu svakako moramo spomenuti Senjsku dragu kao svjetski prim jer pozitivnog djelo­vanja šumarske struke, čijim djelovanjem je grad Senj doslovno spašen od uništenja. Podsjetimo, još prije 140 godina Senjska draga je bila golet kojom bi se bujice tijekom nevremena sju­rile niz padine uništavajući sve pred sobom da bi se ta gomila prirodnog materijala svom silinom sručila na Senj. Poznat je pri­m jer iz 1856. godine kada je bujica odnijela cijelo gradsko gro­blje u 3 km udaljeno more. Problem su riješili šumari pošumivši cijelo područje. Time su smanjili snagu bujične vode i posljedič­no spasili grad Senj od propasti.

Osim zaštitne funkcije, šume Senjske drage imaju i gospo­darsku ulogu. Od ukupne površine od 2.579,81 ha, gospodar­ska djelatnost obavlja se na 1.255, ha, uz desetogodišnji etat od 13.020 m 3, gotovo u cijelosti prethodni prihod crnoga bora uz zahvate usmjerene prema pomlađivanju šume.

- Kakoje cijelo područje izuzetno bogato vodom, svi poslovi gospodarenja obavljaju se vrlo oprezno kako se ne bi narušilo

risi

i Ini■ r iil*postojeće stanje. Trenutno radimo na konverziji borovih šuma.

Osnovni zadatak pri tome je podržati donju etažu koja je već

dobro pomlađena crnim grabom, crnim jasenom, malolisnom

lipom i meduncem. Zbog izrazito jakog vjetra na ovom područ­

ju važno je zaštititi šumsko tlo od erozije uzrokovane vjetrom tj.

degradacije šumskog tla. Stoga se ostavlja vjetrobranski pojas

od stare borove sastojine kao najbolji stabilizator zemljišta i naj­

djelotvorniji način zaštite zemljišta. Borje ovdje odradio svoju

pionirsku ulogu, pripremio teren za povrat autohtone vegeta­

cije, zadržao tlo i na nama je da te uvjete iskoristimo, - govori

nam Landić.Šume se izvrsno prirodno pomlađuju i na drugim područji­

ma, tako da smo imali prilike vidjeti i izvrsno pomlađenu bukvu

Rna području Senjskog bila i Brušljana. Kako je riječ o zahtjevnom

brdskom a negdje i izrazitom suhom terenu, pomlađivanje se

vrši postupno kako se ne bi ugrozila struktura sastojine. Ono što

je vidljivo jesu jako dobro prirodno pomlađene bukove sastoji­

ne u prvom i lijepo njegovane bukove sastojine svih dobnih ra­

zreda. Osim regularnog oblika gospodarenja vidljive su i lijepe

pomladne jezgre u raznodobnim bukovim i bukovo-jelovim

prebornim šumama.Šumarija Senj gospodari i s dva otvorena državna lovišta

Ričiko bilo i Sjeverni Velebit, odnosno njihovim dijelovima na

površini od 17.000 ha koje dijeli sa šumarijama Otočac i Brinje

iz gospićke podružnice. Lovišta obuhvaćaju južne dijelove ma­

siva Velike Kapele i sjeverne dijelove Velebita do ruba Cackog

polja. Od divljači, kao glavne vrste obitavaju jelen obični, srna

obična, svinja divlja i medvjed smeđi. Za lovište je također ka­

rakteristična stalna prisutnost zaštićenih predatora vuka i risa.

Lovišta su opremljena lovnogospodarskim i lovnotehničkim

objektima koji omogućuju normalno gospodarenje, posebno u

zimskim mjesecima kada je glavnina divljači koncentrirana na

nižim nadmorskim visinama u tzv. zimskim remizama kojima

ovo područje obiluje.

Kako šumarija gospodari s više od 20 .000 ha na kršu,protupožarna zaštita predstavlja jedan od značajnijih poslova

šumara. Na području šumarije nalaze se dvije protupožarne

promatračnice: Greben i Crni vrh te čak411 kilometara pp cesta.

Treba naglasiti da je cijelo područje šumarije dobrano premre-

ženo pp cestama i da je otvorenost šumarije preko 20 km /1000

ha s obzirom na obraslu površinu te se vrlo brzo može reagirati

u slučaju šumskog požara ili u zaštiti grada Senja, je r ukoliko ne­

stane šume na tom području, velika je vjerojatnost da će nestati i grad. Šumari stoga vrše protupožarno čišćenje donje etaže iz

mjera biološke obnove šuma i održavanje protupožarnih putova

kao mjera protupožarnog djelovanja, a ove godine izgrađeno je i

5 kilometara novih šumskih cesta uz održavanje postojećih gdje

je uloženo više od 450.000 kn na što je šumarija jako ponosna.

JhitB1

Ipak, ove godine je na području Sjevernog Velebita na grani­ci s Nacionalnim parkom buknuo požar gdje je izgorjelo 211 ha od čega 113 ha visoke šume bukve. Kako je požar bio prizemnog karaktera a materijalne štete nije bilo, lagano je zaključiti kako su šumari dobro obavili svoj posao.

Šumarija uprihoduje i korištenje šumskih cesta od strane

djelatnika vjetroelektrane Vrataruša. Inače riječ je o prvoj vjetro- elektrani priključenoj na prijenosnu mrežu u RH.

Kada smo pitali upravitelja Landića za probleme koji muče šumare ovog kraja, vezano uz organizaciju posla, pojavu bole­sti i si., s olakšanjem je rekao kako šumari praktično problema

nemaju.- Stvarno bih bio nezahvalan kada bi se žalio na probleme

je r čitam koliko problema imaju šumari u drugim dijelovima ze­mlje. Od štetnika najgore je kada nam se pojavi borov četnjak što brzo dovedemo u granicu normale. Mehanički svake godine odradimo 24 ha i to je sasvim dovoljno. Imamo jako dobru su­radnju s lokalnom zajednicom, ljudi su svjesni važnosti šume na ovome području pa je i ponašanje lokalnog stanovništva prema prirodi odgovorno, - priča Landić.

Govoreći o suradnji s lokalnom zajednicom, u šumariji se rađa zanimljiv projekt uređenja poučne staze koja će revitalizira- ti stari Kaudersov put koji bi išao od kule Nehaj preko sela Ronče- vić doci do Planinarskog doma Sijaset i dalje do starih rasadnika sv. Mihovil i Kestenje sve do Orlovog vrha odakle puca pogled na cijelu dragu i otoke. Uz put bi se postavile poučne table koje bi pričale o nevjerojatnom pothvatu i pobjedi čovjeka nad priro­dom, pošumljavanja Senjske drage.

Prvi dokument koji je regulirao šumarstvo i promet dr­vom na kršu potječe iz 1754. godine a nastao je kao posljedica nestašice drva, naročito hrastovine vezane za izgradnju ratnih brodova, kada Marija Terezija osniva posebnu vlast „Dvorsko

Šumska razglednicatrgovačko vijeće" koje obuhvaća područje od Trsta do Karloba- ga i gdje se razvijaju načela potrajnog šumskog gospodarenja. Prema Šumskom redu tršćanske komercijalne Intendance za

bakarski dominion iz 1767. godine introducirane su slijedeće postavke:

- šuma je s obzirom na velike areale i dugotrajnost pro­izvodnje opće državno dobro i u pravilu ne može biti objekt neograničenog bogaćenja pojedinaca

- Šuma nije svojina samo današnjih već i budućih pokolje­

nja- šumskom gospodarstvu pripadaju sva ona zemljišta na

kojima nije moguća trajno unosnija kultura- težište je uzgojnih zahvata u onim vrstama drveća i u

onim sortimentima koji na međunarodnom tržištu imaju najveću cijenu

- za izvršenje tih zadataka šumskog gospodarstva nije do­voljno samo čuvanje šuma od neracionalnog iskorišta­vanja, već je potrebna i organizacija specijalne tehničke

uprave.Većem iskorištavanju pridonijela je izgradnja ceste Jozefi-

ne" od Karlovca do Senja (1770.-1779.). General Vukasović je 1785. godine staro korito bujice premjestio izvan zidina kako bi se spriječile poplave u gradu te je izgradio kamene pregrade u Senjskoj dragi radi zaustavljanja bujica. Očito je kako je nestanak vegetacije u oborinskom području uzrokovao pojavu jakih bu- jičnih tokova prema Senju što je i uzrokovalo poznato uništenje senjskog groblja iz 1856. godine. Nakon Vukasovićevih radova nastavlja se izgradnja pregrada, procjednica i pletera pod nadzo­rom zemaljske vlade iz Zagreba i Nadzorništva iz Senja no same tehničke mjere nisu bile dovoljne za potpuno obuzdavanje bu­jice, stoga je Šumski red iz Otočca 1867. godine pristupio rado-

Pomlađena bukva prvog dobnog razreda

Gljive naših krajeva

vima na poboljšanju devastirane autohtone vegetacije ali su rezultati bili slabi. Tek osnivanjem Nadzorništva za pošumlja- vanje primorskog krasa u Senju, koji je djelovao od 1878. do 1942 godine, započeli su ozbiljni poslovi na pošumljavanju ovog područja, najvećim dijelom kulturama crnog bora. Ra­zličitim uzgojnim zahvatima uspješno se obnavlja autohtona listopadna vegetacija dok su branjevine bora ograđivane su­hozidom kako bi se spriječio ulazak stoke. Tada su osnovana i dva spomenuta rasadnika kako bi se osigurao sadni materijal za pošumljavanje. Podignuta vegetacija prvenstveno je po­služila u zaštitnoj funkciji, posebno kulture crnoga bora koje su odigrale najvažniju zadaću u sanaciji bujičnih područja, te popravljanjem stanišnih uvjeta stvorile uvjete za pridolazak autohtone vegetacije.

Od 1981. godine dio područja kojim je gospodarila šu­marija proglašenje Parkom prirode Velebit.

Šumarija Senj djeluje od 1991. godine u sastavu Hrvat­skih šuma u sastavu UŠP Senj.

Senj je danas grad koji je prepoznat po tvrđavi Nehaj, uskocima i buri te se danas grad brendira na ova tri obilježja. No šumari svakako smatraju kako bi trebalo brendirati i šu­marstvo. Jer ipak su šume spasile grad, a sami šumari ovog kraja uvelike su zaslužni i za sav „zeleni identitet" grada pod Nehajem. ■

Tekst: Marija Glavaš Foto: arhiva

ZABRANJENA LJEKOVITA DELIKATESA

Jelenovo uho dolazi uz hrast i bukvu

Jelenovom uhu je više puta mijenjan znanstveni naziv, a u literaturi ćete ga najčešće naći pod: Po- lyporus umbellatus (Pers.) P. Karst., zatim Dendro polyporus umbellatus (Pers.) Julich, i Grifolia um- bellata (Pers.) Pilat. Najčešće korišteno ime roda dolazi od starogrčkih riječi polys što znači mnogo i poros što znači otvor, dok ime vrste umbellatus potječe iz latinskog, a najvjerojatnije se odnosi na udubljenje na vrhu klobuka koje podsjeća na pupak.

►

rit

f t

Ova se gljiva nalazi na crvenoj listi zaštićenih gljiva Hr­vatske pa je branje strogo zabranjeno, a kako je vrlo ljekovita isplati se posegnuti za prascima ili kapsula­ma koji se mogu nabaviti putem interneta. Kinezi su još prije dvije tisuće godina spoznali diuretsko djelovanje skle-

rocija.Rasprostiranje i stanište: raste po Europi, Aziji i u Sjevernoj

Americi. Široko je rasprostranjena, ali rijetka. Prividno se pojav­

ljuje na tlu, dolazi duboko urasla u podnožju stabala i korijenja, uglavnom tvrdih listača. Preferira hrast, bukvu, javor, zatim, grab te rjeđe meke listače brezu, lipu i johu, a rijetko se nađe uz četi­njače poput smreke, jele ili bora. Sa profit je ili parazit te uzrokuje bijelu trulež na bazi stabla. Također, spada u rijetke poliporne gljive.

Opis: plodno se tije lo sastoji od brojnih, malenih klobuka blijede sivosmeđe, sive, svjetlosive ili bjeličaste boje, ponekad u oker tonovima. Manje ili više su okrugli za razliku od klobuka donekle slične zec gljive (lat. Grifola frondosa') budući da su veći i oblika lepeze. Širina klastera, koji djeluje zbijeno, poput naniza­

nih crijepova, iznosi od 10 do 35 cm, a pojedinog klobuka od 2 do 4 cm. Klobuci su u početku konveksni, kasnije se izravnavaju i postaju plitko uleknuti. Suhi su na dodir i često s finim ljuska­ma u središtu koje dolaze osobito kod mlađih primjeraka. Vre­menom rub postaje valovit, na klobuku se često počinju javljati

Manje ili više okrugli klobuci

ogrebotine i požute. Na donjoj strani su kratke, bijele cjevčice himenofori koje se spuštaju nisko po stručcima. Mnogobrojni cilindrični stručci uzdižu se iz jedinstvene baze, dijele se na po nekoliko grančica koje su često srasle, a svaka na vrhu nosi klo­buk. Oni čine jedinstveno tije lo bjeličaste boje. Meso je mekano, krhko, gusto i bijele ili krem boje koja se ne mijenja nakon što se prereže. Otisak spora je bijele boje.

Okus i miris: po nekima meso ima ugodan miris po kopru, za neke osobe daje miris brašna i ugodnog je okusa, ali to se odnosi samo na mlađe primjerke. Oni stariji imaju žareći okus i prilično neugodan miris.

Vrijem e pojavljivanja: od lipnja do studenog.Kemijski sastav: sadrži vlakna (46,06 %), bjelančevine (7,9

%) ergosterol (provitamin D2), biotin, tvari topive na zraku, beta glukane koji djeluju kao imunostimulatori, elemente pepela, složene topive tvari u šećerima te biološki aktivne fermente. Fitokemijska analiza je pokazala prisustvo brojnih vrijednih se­kundarnih metabolita poput stereoida, polisaharida, antrakino- na i nukleozida. Membranske bjelančevine akvaporini pomažu ukloniti višak vode i natrija iz organizma. Uz to sadrži minerale: natrij, kalcij i kalij.

Ljekovito djelovanje: mladi sklerocij jelenovog uha bogat je tvarima koje djeluju diuretski, protutumorski, stimulirajuće na imunosustav, antivirusno i antibakterijski. Jelenovo uho djeluje povoljno na normalizaciju propusnosti krvnih žila, pridonosi poliferaciji (povećanju tkiva prilikom zarastanja rana). Jača rast kose i sprječava njeno ispadanje i slabljenje. Ima moć rastvara- nja nakupljene tekućine u organizmu bez da snižava krvni tlak kada je nizak ili normalan. Ova se gljiva koristi kod otežanog mokrenja, kod učestalog mokrenja, odnosno bolesti vezanih uz mokraćni mjehur, jakog nefritisa, ciroze jetre, tumora, točnije karcinoma pluća, sarkoma maternice ili Erlichovog ascitesnog tumora, kod vodene bolesti i dijareje. Ima izraženo djelovanje u slučajevima hepatitisa koji se liječi u sklopu fungiterapije, kao i žutica, hepatitis i ciroza jetre. Upotrebljava se u vidu proturadi- jacijskog fitopreparata u slučaju radijacijske bolesti. Zaustavlja rast stafilokokne mikroflore i djelovanje praživotinja iz roda plaz- modija koje uzrokuju malariju i klamidiju koja uzrokuje uroge- nitalnu infekciju.

Upozorenje: gljivu ne bi trebalo konzumirati istodobno s drugim diuretskim lijekovima. ■

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 4 7

ZanimljivostiHEROJSKA BRAĆA IZ KINE Tekst: Marija Glavaš

Foto: arhiva

Moje ruke, tvoje oči, naša šuma

Snaga ljudskog duha koju su pokazala dvojica teško hendikepiranih Kineza nadilazi i logiku i očekivanja. Radeći kao jedan u desetak su godina pošumili zemljište s više od 10.000 stabala topola i vrba. Jia Haixia potpuno je lišen vida, a njegov najbolji prijatelj Jia Wenqi mora se kroz život probijati bez ruku. Neki ljudi im istinski pomažu, neki im namjerno ili ne namjerno odmažu, a dvojica braće po sudbini odlučna su da će saditi stabla dokle god budu mogli.

Glavni grad pokrajine Hebei, Shijazhuang na sjevero­zapadu Kine procijenjen je kao treći po zagađenosti u toj velikoj državi. Ujedno je to najveće industrijsko sjedište sjeverne Kine u kojem djeluju razni tipovi pro­izvodnje. Prema glasilu China Daily pokrajinu najviše zagađuju

mnogobrojni rudnici.U Kini koja broji najviše hendikepiranih osoba na svijetu,

imati tjelesni ili mentalni nedostatak znači iznimno težak život i to od samog početka. U zemlji gdje školovanje predstavlja izlo­ženost prevelikom pritisku i za zdravu djecu, za dijete s hendi­kepom znači dodatnu diskriminaciju umjesto dodatne pomoći.

Jedna od osoba koja se ubraja u tu mračnu statistiku je Jia Haxia. Njemu je teški fizički rad u habeiskom rudniku donio do­datno tjelesno oštećenje. U rudniku je radio sve do 2000. godi­ne, a zarada je bila dostatna za prehranjivanje ne samo njega, već i njegove teško bolesne supruge, nesposobne za rad i četve­rogodišnjeg sina. Prestao je kada je došlo do nesreće koja mu je još više pogoršala stanje. Od ranije slijep na lijevo oko zbog kongenitalne katarakte, doživio je da ga na poslu leteći komad kamena pogodi u desno oko i potpuno liši vida. Socijalna pomoć nije pokrivala životne troškove i postajao je sve obeshrabreniji bez obzira na suseljane koji su obitelji pomagali kako su najbo­lje znali. Njegov prezimenjak, suseljanin iz sela Yeli i prijatelj iz školskih klupa Jia Wenqui, imao je međutim plan za njih dvoji­cu. Wenqui ga je mogao razumjeti bolje od drugih, a osim toga znao je, temeljem vlastitog iskustva, da Haxia nije ostao sasvim bespomoćan.

Jia W enquiju amputirali su obje ruke nakon što je kao trogodišnjak uhvatio kabel pod električnim naponom. Na sre­ću roditelji su mu ispunili želju i upisali ga u školu. Po završetku škole za njega su se pobrinule seoske vlasti pa je dobio posao i neko vrijeme radio s grupom lokalnih šumara. Tu je stekao prvo iskustvo uzgoja stabala. Brinuo se za voćnjake i zalijevao drveće. Kasnije se zahvaljujući vještini koju je uvježbao okrenuo posve drukčijem poslu. Danas tvrdi kako je dosta lako zarađivao ispi­sujući kaligrafske slikovne znakove nogom putujući po čitavoj zemlji s trupom hendikepiranih osoba. U Yeli se vratio kako bi se brinuo o ocu oboljelom od hemipareze. Vratio se i drveću, a Haxia smatra kako ga je s prijateljem iz djetinjstva ponovo spo­jila sudbina.

Budući da su obojica ostala bez posla, Wenqi je predložio da od sela unajme zemljište i počnu saditi drveće. Ohrabrio je Haxiu riječima kako zajedno mogu sve. Potpisali su ugovor sa seoskim odborom i preuzeli površinu nešto veću od jednog hek­tara. Razumijevanje im je pokazano utoliko što prema ugovoru nisu bili dužni plaćati porez čak ni nakon što stabla narastu.

Početak je bio i više nego težak. Doživjeli su potpuni ne­

uspjeh zbog suše koja im je uništila sve sadnice. To je za njih značilo da se i dalje moraju u potpunosti oslanjati na državnu novčanu pomoć namijenjenu hendikepiranim ljudima. Da sve bude gore, zemljište na kojem su započeli sadnju zapravo je presušeno korito rijeke šljunčanog i pjeskovitog tla pa su postali predmet poruge suseljana.

Nimalo obeshrabreni, nastavili su s rutinom. Ustajanje u sedam ujutro, priprema i pokret. Wenqui nosi veliku košaru na ramenu i u njoj vje- dro, metalni klin, bat i dr. potrebne alatke i hranu i vodu. Haxia se drži za njegov rukav jednom rukom, a u drugoj nosi na ramenu lopatu i alatku koja se sastoji od drvene drš­ke i zakrivljenog noža. Tako se kreću sve dok ne dođu do plitke, ali brze rijeke Ye. Wenqui bosonog prelazi rijeku noseći Haxiau na le­đima, a sudeći po fotografijama koje su sni­mili reporteri, Wenqui se nakon što prijeđu rijeku vraća po većinu alata.

Bez sredstava za kupnju sadnica, na samome početku uzimali su reznice s po­stojećih odraslih stabala. Kažu da moraju biti potpuno sinkronizirani i da ne bi mogli

ništa obaviti bez potpunog međusobnog povjerenja. Nakon što se Haxia počne penjati na stablo, Wenqui ga dodatno podupre podižući ga ramenom. Kada se uspne, Wenqui ga usmjerava prema granama koje su najbolji materijal za sadnice. Haxia ih reže ili sjekirom ili kukastim nožem na dršci i tim e završava prva faza. Wenqui zatim kopa jamu držeći dršku lopate ramenom i li­cem, usmjeravajući istovremeno donji dio što koljenom, što sto­palom. Haxia mu dodatno pomaže kopajući rukama. Haxia za­tim produbljuje jamu uz pomoć metalnog klina i bata, a potom Wenqui koristeći nogu smješta reznicu u jamu. Wenqui odlazi

do vode, sa sobom noseći vjedro na drvenoj dršci ovješeno na kuku. Ponovo koristeći metodu držanja drške licem i ramenom, grabi vodu u vjedro, odlazi do jame i zavidnom preciznošću za­lijeva sadnicu. Preostaje zatrpati jamu i netom posađena topola ili vrba može se nesmetano razvijati.

Kada su dvojica, kako sebe nazivaju, braće, počela saditi postavili su sebi cilj posaditi 800 sadnica godišnje. Vremenom su potvrdili kako ljudi s tjelesnim oštećenjem posjeduju posebnu izdržljivost kakvu zdravi ljudi nemaju i danas nikome ne pada napamet dovoditi u pitanje njihov poduhvat. Suseljani im poma-

Ljekovito bilježu zaliti drveće, posjeći korov i kupuju im sadnice. Seoski odbor dodijelio im je još oko 7 ha zemljišta, a lokalni šumski biro im je

pomogao darujući im nešto sadnica. Prema izvještajima većine

javnih glasila do sada su uspjeli posaditi više od 10.000 stabala, a prema nekima čak i 12.000 ili 13.000. Prema procjeni same

braće do 2015. godine uzgojili su oko 10.000 zdravih sadnica, a

osušilo se oko 3.000. Sada skidaju reznice sa stabala koja su sami

uzgojili. U njihovoj se šumi nastanilo nekoliko vrsta ptica pa su tako nagrađeni veselim cvrkutom. Sebi, ali i cijelom selu daro­

vali su bolju zaštitu od poplave i čišći zrak. Braća su posvjedočila

kako im promatranje rastućih sadnica donosi duševni m ir i kako se osjećaju mentalno zdravima.

Određeni problemi počeli su 2014. godine kada su se za

njih zainteresirali masovni mediji. Optuženi su da su izrekli ne­

istinu o motivu uzgoja šume i da su šumu kanili posjeći. Takav stav novinara povlači za sobom brojna moralna pitanja. Prvo, što

novinari od njih očekuju, na koji bi se to način trebali prehraniti

hendikepirani ljudi u zemlji koja im daje novčanu pomoć koja je nedostatna za život? Drugo, koliko su stabala oni sami posa­

dili i doprinijeli zaštiti okoliša i ekološkom osvještavanju? Takvo

pozivanje na red je osobito licemjerno kada su u pitanju osobe

koje pišu za tisak. Logično je da im je želja da tiraža bude čim veća. Svaki primjerak novina koji izađe iz tiska prethodno je, da

bi se pretvorio u papir bio obrađivan u tvornici celuloze. Sirovina

koja je prije toga bila dopremljena u tu tvornicu je drvo koje je netko posjekao. Znači, što veća tiraža - to više posječenih staba­

la. Možda je osoba koja ih je najviše ocrnila, dok je pisala imala

noge udobno ispružene na drvenom podu, koji put bacila po­

gled kroz prozor čiji je okvir drven je r je taj materijal svakako pri­rodniji od plastike i ispila pokoji gutljaj čaja iz šalice od bambusa,

a ne iz keramičke budući je ta osjetno teža. Možda je moguće

da je članak sastavljala slušajući umirujuće pucketanje drveta iz peći dok su Wenquiju promrzle noge dok je nosio Haxiau preko

rijeke, a obojica su promrzli od vjetra.Naravno da treba pošumljavati! Razlozi su neupitni i jasni:

kisik, zaštita od poplava, erozije, smanjenje CO2 emisija, itd., ali

ujedno, nažalost ne postoji način potpunog izbjegavanja isko­

rištavanja. Kina nažalost ima ekološku svijest na iznimno niskoj

razini. Wenqui priznaje daje tek gledajući neke emisije naTV-u doznao kako sadnja može podići kvalitetu zraka i cijelog okoli­

ša, a dotle mu je to predstavljalo isključivo zaradu. To znači da

u školi o tome nije ništa čuo, a niti od šumara s kojima je radio

kao mladić. Haxia je kazao kako nije želio biti teret svojoj obitelji i pozvao ljude neka pokušaju saditi s rukama zataknutim u dže­

pove misleći pritom na svojeg najboljeg prijatelja. Neizbrisiva je

činjenica da su dvojica braće izmijenila stanje okoliša na bolje. Činjenica je i da se jezičavi dušobrižnici, koji nemaju prepreka

uzrokovanih invalidnošću, sigurno ne mogu pohvaliti podi­

zanjem čitave šume.Braća kažu kako su u početku doista kanili posjeći stabla, ali

kako danas imaju dovoljnu podršku društva i to im uopće nije

potrebno. Shvatili su kako je velik broj ljudi zabrinut za okoliš i

osjećaji su im se počeli miješati. Posao je prerastao u strastvenu ekološku misiju i kažu sadit će i dalje bez obzira na medije.

Haxia tvrdi da će raditi i ako mu vrate vid, budući da su se

dobri ljudi pobrinuli da dospije na listu čekanja za presadnju rož­

nice. Kaže da će raditi do posljednjeg daha. ■

Tekst: Marija Glavaš Foto: arhiva

DIVLJA JABUKA KRIJEPI, ŠTITI I LIJEČI

Za vitku liniju, dobru probavu i čvrst san

Divlja ili šumska jabuka, lat. Malus sylvestris (L.) Mili., može živjeti od 80 do 100 godina. Predstav­lja pretka današnjih kultivara, a Hrvatska jednu od prvih europskih zemalja koja je uzgajala velike kul­tivirane nasade. Spada u medonosne vrste. Ptice je rado koriste za gniježđenje. Kod nas ima velik simbolički značaj te se veže uz pojmove zdravlja i ljepote.

5 0 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018.

Još je u davnim vremenima primijećeno kako konzumacija divljih jabuka pomaže zaspati, a otkriveno je i kako je učin­kovita pomoć kod izbacivanja oksalne kiseline u slučaju bubrežnog kamenca. Svakako imaju prednost nad kultivi­ranim jabukama je r im je kemijski sastav ujednačeniji.

Opis: ima široku i nepravilnu krošnju, a budući da ne raste više od deset metara u visinu, više podsjeća na grm nego stablo. Obično dosegne svega 3 do 5 m visine, a prom jer se kreće od 23 do 45 cm. Kora je smeđa boje, kod starih stabala ispuca. Lišće je naizmjenično, eliptično do okruglasto, napiljenih ili narovašenih rubova, dužine od 4 do 8 cm i širine od 4 do 5 cm. Odozgo je tam nije zeleno, a s donje strane mat blijedo zelene boje. Hra­na su gusjenicama. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, krupni, dvos­polni, skupljeni u malim cvatovima, a oprašuju ih kukci. Plodovi su žutozelene i crvene boje, tvrdi i kiseli, a sjeme sadrži otrovni amigdalin.

Rasprostiranje i stanište: autohtona je vrsta u Europi, toč­nije po središnjoj Europi do zapadne Azije. Ima veliku potrebu za svjetlošću, a malu sposobnost konkuriranja teše najviše javlja na mokrim rubovima šuma. Javlja se pojedinačno ili u grupicama. Može se uzgajati u redovima.

Kemijski sastav: sadrži željezo, jabučnu kiselinu, pektin, šećere, voćne kiseline, vitamine A, B1 i C, flavonoide i minerale: kalij, kalcij, fosfor, željezo i mangan, zatim gluten, škrob te niz drugih tvari.

Često dolazi soliterno

Zreli plodovi

Ljekovito djelovanje: divlje jabuke okrepljuju cijeli orga­nizam, imaju velik utjecaj na cjelokupnu izmjenu tvari, djeluju protumikrobno i protuupalno, imaju učinak nježnog digestiva, potiču na mokrenje, a korisne su i u slučaju anemije. Konzuma­cija povoljno djeluje na srce i liječi ovapnjenje žila. Znanstvena istraživanja pokazala su da divlje jabuke smanjuju negativan učinak na organizam kod povišene radijacije.

Svježe kašice i pečene jabuke povoljno djeluju na probavu, a jabuke pojedene natašte pospješuju tek. Dulja upotreba svježih jabuka polučuje rezultate u slučaju oštrog i kroničnog ulcero- znog kolitisa, osobito kod djece. Kao najbolje prirodno sredstvo za regulaciju stolice velika je pomoć kod dijareje djece, osobito ljeti, što je zahvaljujući pektinu. Konzumacija se osobito prepo­ručuje pretilim osobama.

Sirove ili pečene divlje jabuke potiču mokrenje, pomažu u slučaju žutice, kod prikupljanja slobodne tekućine u trbušnoj šu­pljini (ascites), raznih oteklina, skleroze, primarne hipertenzije bez organskog uzroka, sklonosti stvaranja kamenca u bubrezi­ma i mokraćnom mjehuru, glavobolje, nemirnog sna te bronhi­tisa. Kao izvor vitamina C najbolje ih je upotrebljavati kao kom­pot. Jabučni ocat se preporuča za liječenje unutarnjih organa, u slučajevima kao što su kronični gastritis i enterokolitis (upala ko­lona i tankog crijeva), poliartritis, giht, kolecistitis (upale žučnog mjehura), pretilosti, hipertenzije, angine, čira u ustima, u slučaju bubrežnih ili žučnih kamenaca te kod upale sinusa. Kao vanjska upotreba prim jenjuje se za liječenje gnojnih rana, varikoznih vena, svrbeža izazvanog raznim uzrocima, crvenila, gljivičnih oboljenja, oboljenja kože i vlasišta te u slučaju noćnog znojenja. Kod različitih mišićnokoštanih oboljenja poput išijasa, poliartri- tisa i kroničnog reumatizma koristi se mast spravljena od jed­nog jaja, jedne čajne žlice terpentina i jedne jušne žlice octa. Čaj

od kožice krijepi živčanisustav, izvrsno djeluje na rad mozga, jetru, bubrege i crijeva. U slučaju umo­ra i povećanog znojenja stavlja se jedna čajna žlica octa u čašu vruće vode i utrljava u tijelo. Kod m i­grene preporuča se sauna jabučnim octom gdje se na vatri zakuha jednaka količina vode i octa. ■

EdukacijaBRIGA ZA NAJMLAĐE Tekst: Marija Glavaš

Foto: arhiva

Hrvatske šume ekokum dječjem vrtiću

iz Kutine

Dječji vrtić Kutina uključio se 2010. godine u mrežu Međunarodnih Ekoškola u Republici Hrvatskoj nakon višegodišnjeg provođenja aktivnosti i projekata s djecom vezanih uz odgoj i obrazovanje za okoliš. U 2018. godini ostvarit će srebrni status i ponovno podići Zelenu zastavu. Na tom putu pomažu mu ekokumovi, donatori koji materijalno ili organizacijski podržavaju ostvarivanje aktivnosti s djecom.

Hrvatske šume su 2014. godine na naš poziv postale eko­kumovi Dječjeg vrtića Kutina. Od tada pomažu u ostvarenju za­nimljivih aktivnosti u kojima djeca upoznaju šumu kao životnu zajednicu, istražuju i uče o važnosti šume za biljni i životinjski svijet kao i za čovjeka te o potrebi njenog očuvanja. Također sa­znaju kako ljudske aktivnosti utječu na život šuma te koja je ulo­ga Hrvatskih šuma d.o.o. Stručna suradnica za ekologiju Irena Franjić, uključila se u osmišljavanje sadržaja suradnje te dogova­ranje konkretnih aktivnosti.

Prva aktivnost ostvarena je u proljeće 2015. godine sa šuma­rijom Kutina. Odgojiteljice i djeca posjetili su šumu u Vilenjaku na obroncima Moslavačke gore. Vođa puta, uz gospođu Irenu, bio je Ivica Stožicki, tadašnji pomoćnik upravitelja šumarije Ku­tina koji je djeci pokazao razne vrste stabala i najstariji hrast u šumi. Upoznala su lugara Kristijana Požgaja koji im je ispričao što rade šumari, kako obilježavaju i sijeku stabla, traktorima iz­vlače trupce iz šume, ali i sade nova te brinu o šumama. Također im je rekao da lugari poznaju svako stablo u šumi, a na kraju dru­ženja odveo ih je do skrovitog šumskog izvora.

Nakon ovog uspješnog izleta suradnja je nastavljena. U 2016. i 2017. godini u dogovoru s gospođom Irenom ostvare­ni su izleti djece starijih skupina na Teninu stazu u Park prirode Lonjsko polje kod Lipovljana.

Projekt „Prijatelji šume" provodila su djeca starije skupine objekta Maslačak u prošloj pedagoškoj godini. Proučavala su biljni i životinjski svijet šume, a važan izvor spoznaje bio je izlet na Teninu stazu u svibnju 2017. godine. Djeca su doživjela ljepo­

tu stare hrastove šume, uživala u neposrednom kontaktu s pri­rodom, kretanju, istraživanju i otkrivanju u opuštenoj i radosnoj atmosferi zajedništva. Naš vodič bila je Marija Špendić, revirnica

šumarije Lipovljani koja je provela djecu šumskim puteljcima te uz edukativne table pokazivala najvažnije vrste drveća poput hrasta, graba, jasena i klena, ali i ostale šumske biljke. Čitala im je

stihove na temu šume i prirode te im ispričala kako je ova šuma dobila naziv po djelu našega slavnog pisca Josipa Kozarca koji

je napisao:

"Kad god sam pošao tom šumom, svaki put sam nešto nova vidio, nešto nova naučio..."

("Slavonska šuma”, Josip Kozarac)

Djeca su vrlo aktivno sudjelovala, postavljala mnoštvo pita­nja te u razgovoru stekla konkretna znanja o šumi i o pravilima ponašanja u prirodi. Za slobodnu, nesputanu igru po mokrom šumskom tlu djeci nisu bile potrebne nikakve igračke. Poslužile su im grančice koje su pronašla, nosila ih, slagala i dogovarala se kako će se igrati trčeći oko prekrasnih, velikih stabala.

Izuzetni doživljaji ogledaju se u komentarima djece:

RAFAEL: "Super je! Vidjeli smo slapove kod mlina, šumu sta­ru 160 godina i jeli smo u šumi. Bili smo u prirodi i naučili kako treba čuvati prirodu."

ROBIN: "Zanimale su me razne stvari i puno sam saznala od tete šumarice. Pazim da ne gazim biljke i ne trgam cvijeće."

FRAN: "Vidio sam puno velikog drveća. Igrali smo se i stav­ljali grane na hrpu."

DORA: "Lijepo se šetati šumom, pjevati, razgovarati s tetom šumaricom i slikati kraj velikog hrasta i table."

THOMAS: "Lijepo je bilo čuti pjesme o drveću, vidjeti tako lijepa stabla i voziti se na izlet autobusima s prijateljima iz grupe i tetama, svi zajedno."

ELENA: "Teta šumarica nam je pokazala drveće i naučila sam da je hrast kralj šume. Smiju se jesti samo crvene bobice gloga, a druge ne je r su otrovne. Bazga se može pohati, a od koprive raditi špinat. Još sam naučila pravila u šumi: ne smiješ šarati po drveću osim ako si šumar, ne smije se trgati biljke i ne smiješ bacati smeće."

Nakon izleta djeca su roditeljima prepričavala doživlja­je te od kuće donosila razne slikovnice i enciklopedije o svijetu prirode, proučavala ih po vlastitom izboru i osmišljavala igre i aktivnosti. Izrađivala su, prema individualnim mogućnostima i interesima, razne grafičke i slikovne plakate, kreativno se likovno i govorno izražavala te tako interpretirala svoje doživljaje, isku­stva i znanja.

Velik interes i motiviranost djece potaknuo je i roditelje na aktivno sudjelovanje. Izradili su taktilne plakate s uzorcima kore i listova različitih vrsta stabala, donosili slikovne edukativne ma­terijale o kontinentalnim listopadnim šumama. Naučili su djecu pjesmicu "Žalba" s ekološkim porukama koju su ona često s ve­

seljem pjevala.Raznovrsnim igrama i aktivnostima usmjerenim na dijete i

njegov cjeloviti razvoj, odgoj i učenje potaknut je razvoj ekološke osjetljivosti i spoznaja o međuovisnosti svih živih bića - čovjeka, biljaka i životinja. U našem radu s djecom, osim podrške rodite­lja, važna je i podrška šire zajednice, u ovom slučaju Hrvatskih šuma koje postaju naš partner u provođenju ekoprograma.

Priredile: Andrea Kepe i Jasminka Šteović, odgojiteljice te Sa­

nja Runjić, pedagoginja Dječjeg vrtića Kutina

Petra Šemuga 6 godina - U šumi

DJEČJI KUTAKU GOSTIMA KOD KUME ŠUME

Šuma nas je zvala,

Pozive nam slala,Rekla crnom kosu:Zovi djecu! To su Moji gosti najmiliji, Najvedriji, najčiliji.A kos na vrh hrasta stao, Zviždukom nas dozivao: Ovdje vam je, djeco, raj, Pozdravlja vas stari gaj.I još s neba ševa javlja:Tu je sunca, tu je zdravlja! Ostavite školu, stan, Dođite na čitav dan!

Čak i vrapci živkaju

I oni nas zivkaju.A mi došli, gosti zvani,Mi zekani skakutani,I m i ptići cvrkutani,Mi smo ptići pernatići, Vjeverasti vjeverići,Mi smo mladi kosovići, Kreštalići, drozdovići,Svrake stare klepetuše, Golubovi napniguše,Mi civkamo ko sjenice, Kriještimo ko kreštalice,Ko kosovi fićukamo Grgućemo i kukamo, Huhučemo kao sove,Šuma jekom se odzove, Šuma ječi: hoj! hoj! hoj!

U panju je pčela roj.Pčele vele:zu! zu! zu!Ne prilazi preblizu!Granom maše stari h rast,A pod hrastom - prava slast!

Jagoda se roj rumeni,Svaka mami: k meni! k meni! Tamo je le kolo vode Kraj izvora bistre vode,Izvor brblja i žuborka Poput laste poput čvorka.To je pićeZa nas ptiće!Bistra voda ledenica,Slatka kao medica!Tu piju i vjeverice,

Pčelice i sitne ptice.To će šumski potok biti,

Tu dolaze srne piti,Srne, srne, plahe srne,Što na šuštaj svaka trne.

Svuda na sve strane Diraju nas grane Kušaj dublje zaći Pa ćeš gnjezdo naći Gdje obliće kosovica,

Plače ko udovica.Ne činimo ptici jade,Ne dirajmo njene mlade!Oni će nam zviždukati,U šumu nas opet zvati.A kad veće Već priteče,Onda,Kumo šumo,Zbogom!

Brže kući,Zapni nogom!Doviđenja drugom zgodom! Stupa četa brzim hodom.A u šumi i nasta mir:Čuje se kad padne žir.

DVZAPRUĐEOdgojiteljice: Dubravka Orešić, Vesna Štefančić i Antonija Jeramaz

Nacrtala: Žara Cvjetinović, 6,7 g. Komentar: Leon Marušić 6,5g. "U šumi smo upoznali ptice, kosa, vrapčiće, vje­vericu, pčele. Sve to u šumi cvrkuće"

DV „POTOČIĆ” Rakov Potok

Odgojiteljice: Nikolina Makarun i Petra PalčićNacrtala: Noemi Telišman 5,11 god. Komentar: "Moje ptičice budu pojele sve ove jagode"

DV „ZLATNA RIBICA" KostrenaOdgojiteljice: Tina Jagičić i Andrea Kovač Nacrtala: Tena Pavletić, 6.god.,1 mj. Komentar: ,,U šumi hrast njiše granama pa žirevi padaju. Srna trči hrastovom šumom, a pčelice lete na žireve."

5 4 HRVATSKE ŠUM E broj 253-2541 sijeCanj-veuača 2018.

DV "VEDRI DANI”, ZagrebOdgojiteljice: Iva Antolović Golenja i Ivana Cvitković Lisjak Nacrtao: Bruno Muller, 6,8 god.Komentar: "Djeca su najdraži gosti šume. Ovo je pčela, a crte su kak'ona leti."

DV „M ASLAČAK" Krapinske Toplice

Odgojiteljice: Branka Anić, Zrinka KraljićNacrtala: Petra Posavec, 6 godinaKom entar:" Ja bih u šumi hranila p tice , malo bih ležala u travi i dva dana kampirala"

DV „GUSTAV KRKLEC" KrapinaOdgojiteljice: Zorka Klobučar i Božena Šimunić

Nacrtala: Sara Pospiš, 5,8 god.Komentar: „Šuma rado prima sve u svoj dom. I ja sam često

u njenom domu."

DV PLOČEOdgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić Burić Nacrtala: Mirna KuranKomentar: "Najviše volim šetati šumom i slušati cvrkut ptica."

DV BAJKAOdgojiteljice: Jana Vizek i Željka Lukić

Nacrtala: Eva Bandalo 6g., 6mj.

DV BUKOVACOdgojiteljice: Snježana Osić - Sadžak Nacrtala: Manda Braje 5,10 godina

HRVATSKE ŠU M E broj 253-2541 siječanj-veuača 2018. 55

jA j i

I f UD

,« T i ' T i *

— Jk '.— Lrr^~*

žTSSRBK*.

/ _^a

bi J gM'-V*_ -zX ^ ■

■f-i-

-*5* _<1

[ Tkv-