11.5.2017.

1

GRAFIČKI PRILOZI

GEOLOŠKIM KARTAMA

Geološki profil

Blok dijagram

GEOLOŠKI PROFIL prikazuje presjek geološke građe terena sa vertikalnom ravninom

• Geološke karte su često popraćene (uz geološki stup) barem jednim geološkim profilom

• Za razliku od geološkog stupa, profil prikazuje odnose između geoloških jedinica koje su odraz tektonskih poremećaja -prikazuje današnji međusobni odnos među geološkim tijelima

• Crta se na mjestu gdje će se prema našoj procjeni najbolje prikazati geološke strukture, njihove promjene i odnosi u području rada – trasa profila se obično orijentira poprečno na pružanje struktura!

• Geološki profili se crtaju i tijekom terenskog kartiranja kako bi se razjasnili strukturni odnosi i usmjerio daljnji terenski rad

• Nizom profila se mogu prikazivati i strukturne promjene po pojedinim fazama razvitka terena (u vremenskim intervalima)

11.5.2017.

2

11.5.2017.

3

Oznaka profila

Vertikalno grafičko mjeriloOrijentacija profilaOznake istaknutih

topografskih elemenata

Strukturni

elementi

Različite vrste

graničnih ploha Oznake jedinica

(boja, simbol, litološki simboli)

Topografski profil

Postupak:1. Nacrta se topografski profil

a) Na milimetarskom papiru se iscrta ordinata, te se na nju unese skala visina u

odabranim ekvidistancijama (u odgovarajućem mjerilu)

b) Početak profila smješten je na lijevoj strani crteža i često se označava

slovom (npr. A)

c) Iznad lijevog kraja crteža treba upisati azimut pod kojim se profil izrađuje

d) Iscrta se topografska površina

11.5.2017.

4

Utjecaj mjerila na kut nagiba

• Ako pri izradi geološkog profila koristimo vertikalno mjerilo koje je uvećano u odnosu na horizontalno mjerilo (npr. koristimo vertikalno mjerilo 1:5000, dok nam je horizontalno mjerilo karte na temelju koje radimo profil 1:10000) kutevi nagiba će biti uvećani

• Promjenom vertikalnog mjerila mjenjamo e, dok nam n ostaje isti, što nam u formuli tanφ=e/n mora rezultirati većim kutem od realnog pravog kuta

2. Na papirnatoj vrpci koja se položi đuž linije profila obilježe se mjesta:

a) Gdje profil siječe geološke granice• navedu se obilježja granice, kut i smjer nagiba granične plohe (ako je

poznato)

b) Raspoložive položaje slojeva između graničnih ploha• Uzimaju se u obzir položajevi slojeva koji su izmjereni u blizini profilne

linije

• Potrebno je na karti produžiti njihovo pružanje po površini reljefa do sjecišta sa profilom, te odrediti i na profil ucrtati prividne kuteve

11.5.2017.

5

• Ako promatramo vertikalne profile kroz bilo koju nagnutnu plohu, pravi kut nagiba plohe će se jedino pojaviti u profilu koji je okomit na pravac njenog pružanja

• Na karti će to biti duž pravca koji je okomit na izohipse/stratoizohipse – iz tog razloga se geološki profili redovito orijentiraju okomito na pružanje slojeva i geoloških granica

• U svim ostalim profilima kut nagiba će biti manji od pravog kuta – njih nazivamo prividni kutevi!

• Na terenu ćemo prividne kuteve susresti ako nam nije izložena sama ploha sloja, već nagnute slojeve promatramo na vertikalnim zasjecima (tj. izdancima) koji nisu idealno orjentirani okomito na pružanje slojeva (što je u realnim situacijama česti slučaj)

Pravi i prividni kut nagiba plohe

Efekt prividnog kuta možemo promotriti na primjeru stratoizohipsa:

• Ako računate nagib plohe u raznim smjerovima u odnosu na orjentaciju stratoizohipsa, primjetiti ćete da je udaljenost između susjednih stratoizohipsa (n) uvijek najmanja okomito na njih

• U svim ostalim dijagonalnim orjentacijama, za isti vertikalni skok e je n uvijek veći

• Najmanji n (uvijek okomito na stratoizohipse) u formuli tanφ=e/n mora rezultirati sa najvećim kutem φ = PRAVI KUT NAGIBA

𝑡𝑎𝑛𝜑 =𝑒

𝑛

PRAVIKUT

PRIVIDNIKUT

11.5.2017.

6

• Često je u praksi da, bilo zbog potrebe prikaza struktura na nekom točno određenom mjestu, bilo zbog promjenjivosti pružanja struktura, profil nije točno poprečan na pružanje struktura i slojeva

• Posljedica je smanjenje vrijednosti kutova nagiba graničnih ploha i slojeva u profilu – prividni kutovi!

• Raspon vrijednosti nagiba se kreće od prave vrijednosti (ako je profil točno paralelan sa smjerom nagiba sloja) do horizontalnog položaja svih presječenih ploha (ako je profil poprečan sa smjerom nagiba)

• Konverzija kuteva radi se različitim metodama:• Grafički (nacrtna geometrija), konverzijske tablice, nomogram, trigonometrijski,

Schmidtovim dijagramima...

Izvor slike: Bahun, 1995

Izvor slike: Dimitrijević, 1978

KUT IZMEĐU SMJERA NAGIBA I PRAVCA PROFILA

PRIVIDNI KUT NAGIBA (UCRTAVA SE NA PROFILU)

PRAVI KUT NAGIBA(IZMJEREN NA TERENU ILI UCRTAN NA KARTI)

13°

11.5.2017.

7

11.5.2017.

8

3. Ti se podaci prenesu na topografsku površinu terena u profilu i to sljedećim redosljedom:a. Prvo se na profilu označe mjesta kontakata između pojedinih geoloških jedinica

(geološke granice)

b. Prema podacima iz karte ili neposrednog mjerenja na terenu se ucrtaju (prividni) kutevi nagiba graničnih ploha (ako nema podataka za položaj granične plohe, on se procjeni na temelju raspoloživih mjerenja položaja slojeva koji se nalaze u blizini granice)

c. Označi se obilježje kontakata na graničnim plohama (superpozicijski, transgresivni, rasjedni, navlačni)

d. Označe se smjerovi i (prividni) kutevi nagiba slojeva između već ucrtanih graničnih ploha

4. Na temelju ucrtanih orijentacija graničnih ploha i položaja slojeva rekonstruira se strukturna građa podzemlja

• Granične plohe se ucrtavaju debljim linijama, dok se geološka građa dodatno može vizualizirati simboličkim iscrtavanjem slojevitosti između graničnih ploha, te dodavanjem litoloških oznaka

• „Slojevi” koje simbolički crtamo će pratiti granične plohe ukoliko imamo normalni superpozicijski slijed, ili mogu biti presječeni ukoliko se radi o transgresivnoj ili rasjednoj granici

11.5.2017.

9

11.5.2017.

10

11.5.2017.

11

5. Rekonstrukcija tektonike u profilu je pretpostavka na osnovi stvarnih podataka, sve ostalo se označava isprekidanim crtama:

a. Crtkano iznad površine topografije nastavi se linija granične plohe i rekonstruiraju se odnosi u erodiranom kompleksu stijena

b. Crtkano ispod konstruiranog profila nastave se linije graničnih ploha i rekonstruira prostiranje geoloških jedinica i struktura dalje u dubini Rekonstrukcija ne treba sezati dublje od mogućnosti točne interpretacije na

temelju raspoloživih podataka ili eventualno dublje od zahtjeva naručitelja istraživanja

c. Potpuno nepoznavanje struktura iznad površine ili u dubini označava se upitnikom ili se ne crta

6. Bojanje profila, označavanje litologije i unošenje simbola prema upotrebljavanim oznakama u geološkoj karti i stupu

7. Upisuje se naslov profila, iznad linije iscrtanog reljefa se označavaju značajniji lokaliteti, a ispod se crta mjerilo

Na što još treba pripaziti:

• Debljine jedinica na profilu bi trebale biti (približno) iste kao

što su naznačene na geološkom stupu ili u tumaču

• Debljine stratigrafskih jedinica mogu, ali i ne moraju uvijek

biti konstantne duž profila – ali ako nemamo preciznijih

podataka, crtamo ih konstantnih debljina

• Položaji slojeva ispod transgresivne granice u pravilu nisu

istog nagiba kao sama transgresivna granica, dok su slojevi

iznad paralelni sa transgresivnom granicom

• Rekonstruirani profil mora odgovarati onome što se zna o

geološkoj povijesti stvaranja terena

11.5.2017.

12

BLOK DIJAGRAM je grafički prilog koji prikazuje trodimenzionalni izgled terena

• Prikazuje blok zemljine kore, gdje je sa gornje strane topografska površina sa geološkim podacima iz karte, a bočne stranice su ukršteni geološki profili

• Često se izrađuje samo za specifični dio karte

• Izrađuje se na temelju podataka iz geološke karte, ali mogu poslužiti i raspoloživi podpovršinski podaci (npr. bušotinski ili seizmički podaci)

• Koriste se za vizualni

prikaz rudnih ležišta i

specifičnih geoloških

struktura jer jasnije

predstavljaju 3D

odnose geološke

građe podzemlja

11.5.2017.

13

• Često se koriste i za trodimenzionalni prikaz rasporeda i geometrije

sedimentnih tijela ili taložnih okološa u prostoru

11.5.2017.

14

• Blok dijagram izrađuje se u projekciji, od kojih postoje dva osnovna tipa:

1. Aksiometrijska

2. Perspektivna

• Za geološke blok dijagrame mogu se koristiti različite vrste aksiometrija, među kojim su najčešće:a) Kosa projekcija

b) Dimetrija

c) Izometrija

• Razlikuju se prema orijentaciji osi x, y i z te prema količini skraćivanja duž pojedine osi

11.5.2017.

15

a) Kosa projekcija

• Dvije osi (x i z) su pod pravim

kutem i duž njih nema skraćivanja

(dimetrija)

• Treća os (y) orjentirana je pod

kutem od 30° od horizontale (kut

može biti i veći, npr. 45 ° ili 60°)

• Duž y osi se dužine skraćuju na

3/4 originalne dužine (može se

koristiti i skraćivanje na 2/3, 1/2 ili

1/3)npr. 1

0 k

m

npr. 12 km

12 km

b) Dimetrija

• Os z je pod 90°, dok je os x pod 7°

od horizontale, i duž tih osi nema

skraćivanja

• Os y orjentirana je pod kutem od

42° od horizontale

• Duž y osi se dužine skraćuju na

3/4 originalne dužine (može se

koristiti i skraćivanje na 1/2)

11.5.2017.

16

c) Izometrija

• Os z je pod 90°, dok su osi x i y

pod 30° od horizontale (osi su sve

međusobno pod 120°)

• Duž niti jedne osi nema skraćivanja

(izometrija)

Vrste trodimenzionalnih prikaza:

a) Blok dijagram

11.5.2017.

17

b) Kulisni „blok” dijagram (eng. Fence diagram)

• Sastoji se od niza profila u projekciji koji su međusobno

paralelno poredani (bez geološke karte)

• Profili mogu biti i ukršteni poprečno ili dijagonalno

11.5.2017.

18

c) Kombinacija blok dijagrama i kulisnog prikaza

• Izrađuje se rasjecanjem podučja karte u izdužene bočno

razmaknute blok dijagrame

1. Za odabrani dio geološke karte iscrta se kvadratna mreža sa razmakom linija 2x2cm

2. Za isto područje konstruira se mreža romboida prema korištenoj projekciji

3. Precrta se topografija i geologija iz kvadratne u romboidnu kartu (kvadrat po kvadrat), pri čemu se treba voditi računa o kutevima linija koji su deformirani (orjentirati se prema presjecištima kvadratne, tj. romboidne mreže i granica)

Postupak izrade blok dijagrama bez topografije:

11.5.2017.

19

4. Crtaju se bočni profili, pri čemu

se vodi računa o korekciji

kuteva nagiba

• Za nagib koji pada prema

gledatelju, kut se korigira tako da

se povećava

• Za nagib koji pada od gledatelja,

kut se korigira tako da se smanjuje

5. Površine karata i profila se

bojaju i označavaju

standardnim simbolima

6. Dodaje se naslov, mjerilo,

orijentacija i legenda simbola

Midland Valley Move

http://www.mve.com/software/move

Danas je računalno 3D modeliranje zamijenilo klasične metode crtanja blok

dijagrama i prikazivanja trodimenzionalne građe podzemlja