Građanski odgoj i obrazovanje u Europi - EACEAeacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/thematic_reports/... · Građanski odgoj i obrazovanje u Europi 8 Odluka Europske komisije

Građanski odgoj i obrazovanje u Europi

Građanski odgoj i obrazovanje u Europi

Ovaj dokument objavila je Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA P9 Eurydice). ISBN 978-92-9201-505-3

doi:10.2797/46508 Ovaj dokument dostupan je i na Internetu (http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice). Tekst dovršen u svibnju 2012. © Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, 2012. godine Sadržaj ovog dokumenta dopušteno je djelomično reproducirati, osim u komercijalne svrhe, uz uvjet da se uz korišteni sadržaj kao izvor navodi „mreža Eurydice“ te datum objave ovog dokumenta. Zahtjevi za odobrenjem reprodukcije cijelog dokumenta moraju biti upućeni EACEA-i P9 Eurydice. Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu P9 Eurydice Avenue du Bourget 1 (BOU2) B-1140 Bruxelles Tel. +32 2 299 50 58 Faks +32 2 292 19 71 E-pošta: [email protected] Mrežne stranice: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice

3

PREDGOVOR

Europskim zemljama potrebni su građani koji će se uključivati u društveni i politički život kako bi se osiguralo njegovanje osnovnih demokratskih vrijednosti, ali i kako bi se poticala socijalna kohezija u vrijeme sve veće društvene i kulturne različitosti. Kako bi se povećala uključenost i sudjelovanje potrebna su prava znanja, vještine i stavovi. Građanske kompetencije mogu pojedincima omogućiti punopravno sudjelovanje u građanskom životu, ali one moraju biti temeljene na dobrom poznavanju društvenih vrijednosti i političkih pojmova i struktura, kao i na obvezi aktivnog demokratskog sudjelovanja u društvu. Socijalne i građanske kompetencije stoga su vrlo naglašen aspekt europske suradnje u području obrazovanja i one su među osam ključnih kompetencija koje su Vijeće i Europski parlament 2006. godine prepoznali kao ključnim u životu građana u društvu znanja (1).

Promicanje jednakosti, socijalne kohezije i aktivnog građanstva kroz školsko obrazovanje jedno je od glavnih ciljeva postojećeg Strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i usavršavanja, koji obuhvaća razdoblje do 2020. Godine (2). Razvoj učinkovitih pristupa kojima bi se ovaj cilj ostvario glavni je izazov za donositelje politika i praktičare. Ovo drugo izdanje Eurydicova izvješća „Građanski odgoj i obrazovanje u Europi“ ima za cilj pridonijeti raspravi nudeći komparativnu analizu najnovijih razvoja u ovome području u pojedinim zemljama. U izvješću se nudi pregled nacionalnih politika i strategija reformiranja kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja. Izvješće je usmjereno i na mjere kojima se potiče „učenje kroz rad“ što je ključni element učenja koje zahtjeva praktične vještine. Dane su usporedive i detaljne informacije o propisima, programima i inicijativama kojima se učenicima omogućuje stjecanje praktičnih iskustava u društvenom i političkom životu. Spomenute su i metode ocjenjivanja koje nastavnici primjenjuju u vrednovanju učenikovog praktičnog učenja. Usto, prate se promjene vezane uz inicijalno obrazovanje nastavnika3 i trajno stručnog usavršavanja koje su uvedene kako bi se unaprijedilo znanje nastavnika o kurikulumu građanskog odgoja i njihove vještine u poučavanju ovog predmeta. Konačno, studija ispituje ulogu ravnatelja škola u razvoju i provođenju pristupa građanskog odgoju koji obuhvaćaju cijelu školu. Godine 2010. sve države članice Europske unije usvojile su Povelju o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju o ljudskim pravima Vijeća Europe. Aktivno podupirem provođenje Povelje i uvjerena sam kako će ovo izvješće Eurydicea, koje sadrži vrijedne i usporedive podatke na europskoj razini, dati i dodatni poticaj ovome procesu. Vjerujem i da će dati pravovremeni doprinos Europskoj godini građanstva 2013.

Androulla Vassiliou Povjerenica za obrazovanje, kulturu, mnogojezičnost i mlade

(1) Preporuka 2006/962/EC Europskog palramenta i Vijeća od 18. prosinca o ključnim kompetencijama za cjeloživotno

učenje,, OJ L 394, 30.12.2006. (2) Zaključci Vijeća od 12. svibnja 2009. g. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i usavršavanja

(„ET 2020“). OJ C 119, 28.5.2009. (3) (nap. p.) Za potrebe ovog izvješća riječ “nastavnik”, kada se upotrebljava samostalno, obuhvaća sve obrazovne djelatnike

u neposrednom radu s djecom i mladima u sustavu formalnog obrazovanja u predprimarnom, primarnom i sekundarnom obrazovanju, dakle, odgojitelje u predškolskom obrazovanju, učitelje u osnovnoškolskom obrazovanju te nastavnike u srednjoškolskom obrazovanju.

5

SADRŽAJ

PREDGOVOR 3

UVOD 7

SAŽETAK 13

POGLAVLJE 1: KURIKULUM GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA: PRISTUPI, NASTAVNO VRIJEME I SADRŽAJ 17

1.1. Pristupi u građanskom odgoju i obrazovanju 18 1.2. Preporučeni broj sati nastave 24 1.3. Sadržaj 27 Sažetak 38

POGLAVLJE 2: SUDJELOVANJE UČENIKA I RODITELJA U UPRAVLJANJU ŠKOLOM 39

2.1. Službeni propisi i preporuke za poticanje sudjelovanja učenika u upravljanju školom 39 2.2. Sudjelovanje učenika u upravljanju školom: podaci Međunarodnog ispitivanja o građanskom

odgoju i obrazovanju iz 2009. godine (ICCS) 50 2.3. Sudjelovanje roditelja u demokratskom upravljanju školom 51 Sažetak 57

POGLAVLJE 3: ŠKOLSKA KULTURA I SUDJELOVANJE UČENIKA U DRUŠTVU 59

3.1. Sudionička kultura škole za uspješni građanski odgoj i obrazovanje 59 3.2. Mjere za poticanje sudjelovanja učenika u lokalnoj zajednici i širem društvu 61 3.3. Mogućnosti sudjelovanja učenika u građanskim aktivnostima zajednice sukladno podacima

ICCS-a 2009 67 Sažetak 70

POGLAVLJE 4: OCJENJIVANJE, VREDNOVANJE I PRAĆENJE 71

4.1. Ocjenjivanje učenika 71 4.2. Vrednovanje škola 76 4.3. Praćenje sustava obrazovanja 82 Sažetak 86

Poglavlje 5: PRIPREMA I PODRŠKA NASTAVNICIMA I RAVNATELJIMA 87

5.1. Obrazovanje nastavnika i potpora 87 5.2. Odgovornost, usavršavanje i mjere potpore ravnateljima škola 93 Sažetak 96

ZAKLJUČAK 97

G rađansk i odgo j i ob raz ov an je u Eu rop i

6

LITERATURA 103

POJMOVNIK 105

POPIS SLIKA 107

PRILOZI 109

ZAHVALE 137

7

UVOD

Ostvarivanje jednakosti i socijalne kohezije tijekom godina postaje sve veći politički prioritet na nacionalnoj i europskoj razini. Poticanje građana, osobito mladih, na aktivno sudjelovanje u društvenom i političkom životu smatra se glavnim sredstvom u ostvarivanju ovih ciljeva, a obrazovanje je, slijedom toga, prepoznato kao ključan pokretač promjena.

Ključni dokumenti javnih politika koji su oblikovali europsku suradnju tijekom posljednjeg desetljeća i koji će i dalje utjecati na razvoj do 2020. godine prepoznali su važnost promicanja aktivnog građanstva, i kao rezultat toga, ono je postalo jedan od glavnih ciljeva obrazovnih sustava diljem Europe (4). Štoviše, u Europskom referentnom okviru o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (5) predlaže se da se mladima pomogne razvijati socijalne i građanske kompetencije, koje se definiraju u smislu znanja, vještina i stavova tijekom školskog obrazovanja. Ovaj pristup temeljen na kompetencijama zahtijeva nove načine organizacije nastave i učenja u brojnim predmetnim područjima, uključujući građanski odgoj i obrazovanje. Veći naglasak na praktičnim vještinama, pristup temeljen na ishodima učenja i nove metode ocjenjivanja potpomognute trajnim stručnim usavršavanjem nastavnika ključne su za uspješnu provedbu ključnih kompetencija. Nadalje, Europski okvir također zahtijeva više prilika za aktivnim sudjelovanjem učenika u, primjerice, školskim aktivnostima s poslodavcima, skupine mladih, kulturne aktivnosti i organizacije građanskog društva (Europska komisija, 2009b).

Europska komisija pokrenula je nekoliko značajnih inicijativa kako bi pomogla državama članicama u razvoju pristupa temeljenog na ključnim kompetencijama. Godine 2006. osnovana je stručna skupina za promišljanje i savjetovanje o istraživanju i razvoju indikatora u području građanskih kompetencija i aktivnog građanskog odgoja u školi. Posebice, ova stručna skupina potvrđuje istraživački rad Centra za istraživanje cjeloživotnog učenja (CRELL) o stvaranju višeslojnih indikatora vezanih uz građanske kompetencije mladih Europljana. Druga europska stručna skupina za ključne kompetencije i reforme kurikuluma trenutno je svoj rad usmjerila na ocjenjivanje, budući da je procijenjeno da je to jedno od najvažnijih pitanja uspješne provedbe pristupa temeljenog na kompetencijama u školi. Naglasak je na novim metodama ocjenjivanja za mjerenje napretka u područjima ključnim za provedbu ključnih kompetencija – razvoj vještina i promjena stavova.

Usporedno s tim, Europska strategija mladih 2010 – 2018 proglasila je aktivno građanstvo, socijalnu koheziju i solidarnost mladih jednim od svojih glavnih ciljeva (6). Strategija obuhvaća nekoliko linija djelovanja vezano uz razvoj građanskog odgoja u formalnim i neformalnim obrazovnim aktivnostima, primjerice, „sudjelovanje u građanskom društvu i u reprezentativnoj demokraciji“ i „volontiranje kao sredstvo socijalne inkluzije i građanstva“. K tome, 2011. godine bila je značajna iz dva razloga: godina je proglašena Europskom godinom volonterskih aktivnosti koje promiču aktivno građanstvo te je tijekom mađarskog predsjedavanja aktivno građanstvo izabrano kao tema rasprave ministara obrazovanja na neformalnom sastanku u ožujku.

(4) Vidi Vijeće o EU: Konkretni budući ciljevi sustava obrazovanja i usavršavanja. Izvješće Vijeća za obrazovanje Vijeću

Europe. 5980/01 (Brussels, 14. veljače 2001.) i zaključci Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i usavršavanja („ET 2020“). OJ C 119, 28.5.2009.

(5) Preporuka 2006/962/EC Europskog palramenta i Vijeća od 18. Prosinca o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje,, OJ L 394, 30.12.2006.

(6) Odluka Vijeća od 27. studenog 2009. godine o novom okviru za europsku suradnju u području mladih (2010-2018), OJ C311, 19.12.2009 [pdf]. Dostupno na: http://ec.europa.eu/youth/pdf/doc1648_en.pdf [preuzeto 7. svibnja 2012. g.]

http://ec.europa.eu/youth/pdf/doc1648_en.pdf


8

Odluka Europske komisije o promicanju aktivnog građanstva ima dugotrajne posljedice. Dva uzastopna programa djelovanja podržala su njezin plan u ovom pogledu. Aktualni program Europa za građanstvo (2007. – 2013.) nastoji građanima približiti EU i uključiti ih u raspravu o njezinoj budućnosti. Nastoji i poticati aktivno građanstvo i promicati zajedničko razumijevanje, okupljanjem ljudi iz različitih dijelova Europe na zajedničkim sastancima, razmjenama i raspravama (7). I promicanje aktivnog sudjelovanja europskih građana u izradi europskih politika bit će jedan od ciljeva Europske godine građana 2013.

Konačno, Europska komisija surađuje s Vijećem Europe na promicanju provedbe Povelje o obrazovanju za demokratsko građanstvo i obrazovanju za ljudska prava, koju su sve države usvojile u svibnju 2010. godine. U tom kontekstu, Europska komisija i Vijeće Europe zajedno će organizirati konferenciju o učinku Povelje, a ista će se održati u Strasbourgu u studenom 2012. godine.

Ciljevi i definicije U svjetlu ovih političkih trendova ovo Eurydiceovo izvješće nastoji opisati kako su se politike i mjere vezane uz građanski odgoj i obrazovanje mijenjale tijekom posljednjih godina u europskim zemljama. Izvješće se usredotočuje na sljedeća područja vezana uz nastavu građanskog odgoja:

• Ciljevi kurikuluma, pristupi i organizacija • Sudjelovanje učenika i roditelja u upravljanju školom • Školska kultura i sudjelovanje učenika u društvu • Ocjenjivanje učenika, vrednovanje škola i rada obrazovnog sustava • Obrazovanje, usavršavanje i potpora za nastavnike i ravnatelje škola

Ovo se izvješće oslanja na pojmovni okvir uspostavljen u prethodnoj studiji mreže Eurydice (Eurydice, 2005. g.), koja je i sama u određenoj mjeri bila potaknuta definicijom Vijeća Europe iz projekta Obrazovanje za demokratsko građanstvo. Kao i s mnogim drugim istraživačkim radovima u području građanskog odgoja, ovo izvješće polazi od naprednog pojma građanstva, uvažavajući činjenicu da se od odnosi na mnogo više od jednostavnog pravnog odnosa između ljudi i države. Ovaj pojam građanstva, koji obuhvaća i sudjelovanje građana u političkom, društvenom i građanskom životu društva, temelji se na poštivanju zajedničke skupine vrijednosti koje su temelj demokratskih društava i može se naći u definiciji „aktivnog građanstva“ (Hoskins i sur., 2006. g.), a koje se promiče na europskoj razini.

Građanske kompetencije potrebne za aktivno prakticiranje građanstva, prema definiciji Europskog okvira ključnih kompetencija, usmjerene su na: poznavanje osnovnih demokratskih pojmova, uključujući razumijevanje društva i društvenih i političkih pokreta, proces europske integracije i strukture EU-a, te glavne razvojne tijekove društva, prošle i sadašnje. Građanske kompetencije također zahtijevaju vještine kao što su kritičko mišljenje i komunikacijske vještine te sposobnost i spremnost konstruktivnog sudjelovanja u društvenoj domeni, uključujući proces odlučivanja putem glasovanja. Konačno, osjećaj pripadnosti društvu na različitim razinama, poštivanje demokratskih vrijednosti i različitosti, kao i potpora održivom razvoju također se spominju kako sastavni dio građanskih kompetencija.

U kontekstu ovog izvješća građanski odgoj i obrazovanje odnosi se na one aspekte školskog obrazovanja koji pripremaju učenike da postanu aktivni građani, skrbeći o tome da imaju potrebno znanje, vještine i stavove kako bi pridonijeli razvoju i dobrobiti društva u kojem žive. Širok je to pojam

(7) Za više informacija, vidi http://ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm.

U v od

9

koji ne obuhvaća samo poučavanje i učenje u razredu već i praktična iskustva stečena tijekom školskog života i aktivnosti u širem društvu. Obuhvaća i uži pojam civil education, kako ga definira IEA, a koji je ograničen na „poznavanje i razumijevanje službenih ustanova i procesa građanskog života (kao što je glasovanje na izborima)“ (IEA 2010a, str. 22.).

Opseg izvješća Ova studija nudi informacije o 31 zemlji mreže Eurydice (8), uključujući zemlje članice, Island, Hrvatsku i Tursku. Sve relevantne reforme planirane u narednim godinama su također uzete u obzir. Izvješćem je obuhvaćeno primarno, niže i više sekundarno obrazovanje (9) (razine ISCED 1, 2 i 3). Referentna godina jest 2010./2011.

U obzir su uzete samo javne škole, osim u slučaju Belgije, Irske i Nizozemske u kojima su obuhvaćene i subvencionirane privatne škole, budući da je u takve škole upisana većina učenika. Nadalje, u Irskoj se velika većina škola pravno definira kao privatne, ali ih zapravo u potpunosti financira država i ne zahtijeva se naknada od roditelja. U Nizozemskoj ustav jamči jednak položaj privatnog i javnog obrazovanja.

Podaci se uglavnom temelje na službenim propisima, preporukama ili smjernicama koje izdaju nacionalna tijela zadužena za obrazovanje ili, u slučaju Belgije, Španjolske i Njemačke, tijela najviše razine zadužena za obrazovanje koja se u ovoj studiji nazivaju “središnjom razinom“.

Sadržaj Izvješće se sastoji od pet poglavlja od kojih se svako bavi određenim aspektom građanskog odgoja u školama u Europi. Posebni primjeri nacionalnih politika i praksi prikazani su manjim fontom kako bi se razlikovali od ostatka teksta. Ovi primjeri nude praktične primjere općih praksa navedenih u komparativnoj studiji ili mogu pridonijeti raspravi nudeći specifične detalje pojedine zemlje. Ovi primjeri također mogu sadržavati iznimke od onoga što se smatra općim trendom u brojnim zemljama.

Poglavlje 1 nudi pregled položaja građanskog obrazovanja u kurikulumima i smjernicama na središnjoj razini te istražuje koji se nastavni pristupi preporučuju za ovo predmetno područje. Nastava može biti u obliku samostalnog ili zasebnog školskog predmeta (kao što su povijest, geografija itd.) ili kroskurikularna tema koja se treba uključiti u sve školske predmete. Zatim se daje pregled preporučenog nastavnog vremena za zasebni predmet posvećen građanskog odgoju. U ovom se poglavlju zatim opisuju glavni ciljevi i sadržaj građanskog odgoja prema službenim dokumentima središnje razine. Konačno, nude se informacije o mišljenju nastavnika o građanskom odgoju i obrazovanju na temelju rezultata Međunarodnog ispitivanja o građanskom odgoju i obrazovanju (ICCS) iz 2009. godine.

Poglavlje 2 bavi se prilikama učenika i roditelja za sudjelovanjem u upravljanju školom, kao aspektom koji može značajno pridonijeti razvoju znanja i vještina građanskog odgoja. Poglavlje nudi dubinsku (8) Švicarska i Hrvatska pristupile su mreži Eurydice početkom 2011. godine, ali je samo Hrvatska sudjelovala u ovom

izvješću. (9) (nap. p.) Prema Nacionalnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja Republike Hrvatske (NSKO) razina NSKO 0 –

predškolsko obrazovanje odgovora razini ISCED 0 – predprimarno obrazovanje; razina NSKO 1 - niži razredi osnovne škole odgovora razini ISCED 1 – primarno obrazovanje; razina NSKO 2 – viši razredi osnovne škole odgovora razini ISCED 2 – niže sekundarno obrazovanje; razina NSKO 3 – srednje obrazovanje, odgovora razini ISCED 3 – više sekundarno obrazovanje; razina NSKO 4 – programi obrazovanja nakon srednjeg, koji nisu ni više ni visoko obrazovanje, odgovora razini ISCED 4 – postsekundarno netercijarno obrazovanje; razina NSKO 5 – više i visoko dodiplomsko i poslijediplomsko obrazovanje, odgovora ISCED razini 5 tercijarno obrazovanje. Državni zavod za statistiku, Metodologija nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja, Narodne novine 105/01. Budući da je u ovoj studiji riječ i o obrazovnim sustavima drugih zemalja koristit će se ISCED klasifikacija.


10

analizu službenih propisa i preporuka vezanih uz mehanizme sudjelovanja učenika i roditelja u upravljanju školom, kako što je sudjelovanje u razrednom vijeću i upravljačkim tijelima škole. Službeni propisi i preporuke uspoređuju se s podacima o stvarnoj razini sudjelovanja studenata u školskim izborima i odlučivanju na temelju rezultata ICCS-a iz 2009. godine. Poglavlje također nudi informacije o postojećoj dobroj praksi promicanja učeničke uključenosti u upravljanju školom te postojećim programima usavršavanja za potporu roditeljskom sudjelovanju.

U Poglavlju 3 nadalje se raspravlja o tome kako učenici doživljavaju aktivno i demokratsko građanstvo unutar i izvan školskog okruženja. U poglavlju se razmatra potiču li zemlje promociju građanskih aktivnosti među učenicima i demokratske vrijednosti u školskom i kulturnom životu. Daje se pregled i objašnjenje o tome kako pojedine zemlje potiču sudjelovanje u društvu, uključujući lokalnu zajednicu. Konačno, daju se informacije o mogućnostima učeničkog sudjelovanja u građanskim aktivnostima zajednice diljem europskih zemalja, na temelju podataka ICCS-a iz 2009. godine.

U središtu je poglavlja 4 vrednovanje nastavnog rada i ishoda građanskog odgoja. Raspravlja se o potpori koju nastavnici imaju u ocjenjivanju učenika u području građanskog odgoja, osobito s obzirom na alate kojima se nastoji olakšati procjena učeničkog aktivnog sudjelovanja u školskom životu i društvu. Istražuje se u kojoj se mjeri učenički uspjeh u građanskom odgoju i obrazovanju uzima u obzir u odlučivanju o učenikovom napredovanju na sljedeću razinu obrazovanja. U ovom se poglavlju analizira uzimaju li se u obzir pitanja vezana uz građanski odgoj i obrazovanje u vrednovanju škola. I konačno, daje se pregled postupaka praćenja koji se rabe tijekom posljednjih deset godina kako bi se vrednovao uspjeh nacionalnih obrazovnih sustava budući da se oni odnose i na nastavu građanskog odgoja.

U poglavlju 5 istražuju se kvalifikacije i potpora za dvije ključne skupine ljudi zaduženih za provedbu građanskog odgoja: nastavnike i ravnatelje škola. Raspravlja se i o programima trajnog stručnog usavršavanja vezanim uz građanski odgoj i obrazovanje te se nudi prikaz širokog spektra programa trajnog stručnog usavršavanja (CPD) diljem Europe. Analizira se i uloga ravnatelja te propituje jesu li oni stekli ikakvo posebno usavršavanje koje bi pomoglo u provođenju građanskog odgoja u školi.

U prilogu su dostupni opisi glavnih značajki nacionalnih inicijativa za poticanje sudjelovanja učenika u aktivnostima vezanim uz građanstvo u društvu. K tome, na mrežnim stranicama Eurydicea dostupne su informacije za pojedine zemlje vezane za glavne reforme u građanskom odgoju i obrazovanju provedene od 2005. godine.

Metodologija Područje izvješća definiran je u suradnji s nacionalnim jedinicama mreže Eurydice i stručnom skupinom Europske komisije za indikatore aktivnog građanstva unutar Opće uprave za obrazovanje i kulturu.

Ovo izvješće temelji se na odgovorima nacionalnih jedinica mreže Eurydice na dva upitnika koja je razvila jedinica Eurydice u EACEA-i. Prvi se upitnik bavio sudjelovanjem učenika u školskim tijelima te rezultirao radnim dokumentom na istu temu koji je predan ministrima obrazovanja tijekom mađarskog predsjedavanja (vidi gore). Informacije iz ovog radnog dokumenta uključene su u poglavlje 2 ovog izvješća. Drugi upitnik, koji se bavio ostalim temama obuhvaćenima ovim izvješćem (vidi gore), razrađen je uz konzultacije mreže Eurydice.

U v od

11

Informacije o politici dopunjene su sekundarnom analizom relevantnih kvantitativnih podataka iz Međunarodnog ispitivanja o građanskom odgoju i obrazovanju iz 2009. godine (ICCS) (10), a koju je provelo Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA).

Jedinica Eurydice odgovorna je za sastavljanje ovog izvješća, koje su pregledale sve nacionalne jedinice koje su sudjelovale (11). Sažetak i zaključci isključivo su odgovornost jedinice Eurydice pri Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu. Svi koji su sudjelovali u sastavljanju dokumenta navedeni su u zahvali na kraju ovog dokumenta.

(10) Ispitivanje je dostupno na mrežnim stranicama http://iccs.acer.edu.au/ (11) Lihtenštajn i Švicarska nisu sudjelovale u sastavljanju ovog izvješća.

http://iccs.acer.edu.au/

13

SAŽETAK

Građanski odgoj i obrazovanje pojavljuje se u nacionalnim kurikulumima svih zemalja Građanski odgoj i obrazovanje dio je nacionalnog kurikuluma u svim zemljama. Poučava se u školi kroz tri glavna pristupa: kao samostalni predmet, kao dio drugog predmeta ili obrazovnog područja, ili kao kroskurikularna dimenzija. Međutim, često se koristi kombinacija ovih pristupa. Dvadeset zemalja ili regija ima poseban predmet građanskog odgoja koji se katkad uvodi na primarnoj razini, ali češće na sekundarnoj. Vrijeme tijekom kojeg se građanski odgoj i obrazovanje poučava kao zasebni predmet značajno se razlikuje među zemljama i kreće se od 12 godina u Francuskoj do jedne godine u Bugarskoj i Turskoj.

Kurikulumi europskih zemlja odražavaju višedimenzionalnu prirodu građanstva. Škole imaju ciljeve koji se ne odnose samo na teoretsko znanje koje bi učenici trebali usvojiti, nego i na vještine koje treba svladati te stavove i vrijednosti koje treba razviti. Aktivno sudjelovanje učenika u školi i izvan nje također se uvelike potiče. Općenito, kurikulum građanskog odgoja obuhvaća opširan i sveobuhvatan raspon tema, baveći se temeljnim načelima demokratskih društava, suvremenim društvenim pitanjima, kao što su kulturna raznolikost i održivi razvoj, kao i europskom i međunarodnom dimenzijom.

Snažno se promiče sudjelovanje roditelja i učenika u upravljanju školom Učenici o građanstvu uče ne samo u učionici nego i kroz neformalno učenje. Građanski odgoj i obrazovanje stoga je učinkovitije ukoliko iza njega stoji školskog okruženje u kojem učenici imaju priliku iskusiti vrijednosti i načela demokratskog procesa u praksi. Sve su zemlje donijele neku vrstu propisa kojima se promiče sudjelovanje učenika u upravljanju školom, u obliku predstavnika razreda, vijeća učenika ili predstavnika učenika u upravljačkim tijelima škola. Što je viša razina obrazovanja, to su češće prisutni propisi kojima se omogućuje sudjelovanje učenika u vođenju škole. Demokratska kultura i procesi u školi osnaženi su i propisima ili preporukama o sudjelovanju roditelja u upravljanju školom. Sve zemlje, osim Cipra, Švedske i Turske uvele su takve mjere i u primarnom i sekundarnom obrazovanju.

Osim propisa i preporuka, oko jedne trećine zemalja navodi da su pokrenuti nacionalni programi usavršavanja kako bi se potaknula uključenost učenika i roditelja u upravljanje školom i ojačale njihove vještine u ovom području. Nadalje, u više od polovici zemalja vanjsko vrednovanje škola sada uključuje pitanja upravljanja školom, ispitujući, primjerice, u kojoj mjeri učenici, roditelji i nastavnici sudjeluju u raznim procesima donošenjima odluka ili u savjetodavnim tijelima na školskoj razini.

Dokaz neosporive veze između postojanja formalnih pravila i službenih preporuka o sudjelovanju učenika i razine uključenosti učenika u školske izbore prema ispitivanju ICCS 2009 nije moguće pronaći na temelju dostupnih informacija. U europskim je zemljama moguće pronaći primjere snažne i slabe veze između ova dva parametra.

Veliki broj programa i struktura nudi praktično iskustvo građanstva izvan škole Praksa europskih zemalja otkriva tri glavna način promicanja uključenosti mladih u aktivnosti vezane uz građanstvo izvan škole.

Prvo, u otprilike trećini europskih zemalja službeni dokumenti, kao što su nacionalni kurikulumi te druge preporuke i propisi, potiču sudjelovanje učenika u njihovoj lokalnoj zajednici i širem društvu.


14

Drugo, većina europskih zemalja podržava obrazovne ustanove u pružanju mogućnosti učenicima da steknu građanske vještine izvan škole kroz niz različitih programa i projekata. Društveno koristan rad, otkrivanje i iskustvo demokratskog sudjelovanja u društvu te bavljenje tematskim pitanjima poput zaštite okoliša i međugeneracijske i međunarodne suradnje primjeri su aktivnosti koje se podupiru kroz nacionalne javno financirane programe. Konačno, postoje političke strukture, uglavnom na sekundarnoj razini, kojima se učenicima nastoji osigurati forum za raspravu te im omogućiti da izraze mišljenje o pitanjima koja se njih tiču. U nekim zemljama ova su pitanja strogo vezana uz školski život, dok u drugima mogu biti vezane za bilo koje pitanje koje se izravno tiče djece i mladih.

Podaci Međunarodnog ispitivanja o građanskom odgoju i obrazovanju (ICCS) otkrivaju kako su, prema izjavama ravnatelja, učenici osmih razreda u nekim zemljama imali više prilika sudjelovati u nizu aktivnosti u zajednici vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje, nego učenici u drugim zemljama. Ovi rezultati mogu upućivati na potrebu za novim ulaganjima u razvoj nacionalnih programa i projekata ili pružanje veće podrške lokalnim inicijativama kako bi se potaknule izvanškolske aktivnosti koje potiču građanske vještine.

Ocjenjivanje u građanskom odgoju i obrazovanju i dalje predstavlja izazov Ocjenjivanje je sastavni dio poučavanja i učenja i potrebno je razviti odgovarajuće alate i instrumente vrednovanja kako bi se osiguralo da građanski odgoj i obrazovanje, kao i druga predmetna područja, bude procjenjivan na primjeren način. Prema navodima norveških nastavnika, nedostatak odgovarajućeg načina ocjenjivanja doveo je do poteškoća u provođenju građanskog odgoja kao zasebnog predmeta. Ocjene koje se dobivaju u obveznim samostalnim predmetima građanskog odgoja obično se uzimaju u obzir pri odluci o upisu učenika u višu razinu obrazovanja ili u dodjeljivanju svjedodžbe. Međutim, mogu se naći neke iznimke, uglavnom u slučajevima kada prijelaz u slijedeću razinu ovisi isključivo o vanjskom završnom ispitivanju iz ograničenog broja predmeta koji ne obuhvaćaju zasebni predmet iz građanstva. Zaista, ocjenjivanje učenikovog uspjeha u predmetima koji se odnose na građanstvo obično se provodi interno. U samo dvije zemlje ovi su predmeti sustavno uvršteni u vanjske završne ispite.

Što se tiče ključnih kompetencija utvrđenih na europskoj razini, jasno je da vrednovanje društvenih i građanskih kompetencija zahtijeva metode ocjenjivanja koje nadilaze procjenu stečenog teoretskog znanja i obuhvaćaju vještine i stavove. U tom pogledu valja spomenuti nekoliko zanimljivih trendova. Prvo, neke su zemlje započele s osmišljavanjem alata za procjenu za nastavnike ili nacionalnih standardiziranih ispita za učenike, kojima se nastoje procijeniti društvene i građanske kompetencije, neovisno o danom predmetu, a isti se bave znanjem, vještinama i stavovima učenika. Drugo, u oko trećini zemalja izdane su smjernice na sekundarnoj razini za procjenu sudjelovanja učenika u životu i širem društvu. Ova se procjena pojavljuje u raznim oblicima, uključujući utvrđivanje osobnog profila učenika, priznavanje sudjelovanje izvan škole u svjedodžbi koja se izdaje na kraju školovanja ili procjenu postignuća u građanskim predmetima na temelju kriterija vezanih uz sudjelovanje učenika u školi i/ili zajednici.

U obrazovanju i trajnom stručnom usavršavanju nastavnika i ravnatelja ima prostora za napredak Kada je riječ o obrazovanju nastavnika, opća slika pokazuje da je potrebno više ulaganja da bi se osnažile nastavničke kompetencije u poučavanju građanskog odgoja. Mogućnosti usavršavanja za nastavnike specijalizirane za građanskih odgoj i dalje nisu uobičajene i dostupne su samo u Austriji i

Saž e tak

15

Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) kroz programe trajnog stručnog usavršavanja (CPD) ili kroz programe inicijalnog obrazovanje nastavnika. Na primarnoj razini potrebne kvalifikacije za poučavanje građanskog odgoja uglavnom su one učitelja razredne nastave, dok je na sekundarnoj razini područje građanskog odgoja uglavnom uključeno u kolegije inicijalnog obrazovanje nastavnika specijaliziranih za povijest, geografiju, filozofiju, etiku/religiju, društvene znanosti ili ekonomiju. Vrlo mali broj zemalja ima definiran skup kompetencija izravno vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje koje bi svi novokvalificirani nastavnici u sekundarnom obrazovanju trebali steći, iako je većina zemalja navela kako dijelovi ovog predmetnog područja imaju kroskurikularni status. Konačno, samo je nekoliko zemalja navelo da je revidiralo sadržaj inicijalnog obrazovanja nastavnika nastavno reformi građanskih kurikuluma.

S obzirom na sve veću svijest o važnosti primjene pristupa koji obuhvaća cijelu školu u potporu građanskog odgoju, neke su zemlje sada izdale posebne preporuke o ulozi ravnatelja u ovom procesu. Posebno usavršavanje za ovu ulogu ponekada se nudi u okviru posebnih programa vezanih uz voditeljsku ulogu i/ili kroz druge oblike CPD-a.

17

POGLAVLJE 1: KURIKULUM GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA: PRISTUPI, NASTAVNO VRIJEME I SADRŽAJ

Mjesto koje građanski odgoj i obrazovanje ima unutar školskog kurikuluma europskih zemalja odražava važnost koju donositelji odluka pridaju tom predmetnom području. Na oblik i razvoj kurikuluma građanskog odgoja mogu utjecati prevladavajuće obrazovne politike i trendovi u poučavanju i učenju. Veliki utjecaj posljednjih godina imala je Europska preporuka 2006 (12), koja je uvrstila društvene i građanske kompetencije među ključne kompetencije koje bi svaki građanin trebao imati u izgradnji europskog društva znanja. Prema Zajedničkom izvješću Vijeća i Komisije ciljevi, znanje i vještine povezane s ključnim kompetencijama postaju sve istaknutije i jasnije u kurikulumima država članica. K tome, trendovi koji zagovaraju sve veću autonomiju, omogućujući školama veću fleksibilnost u određivanju obrazovnog sadržaja i sve veća važnost koja se pridaje interdisciplinarnim pristupima (Rey, 2010. g.) mogli su utjecati na organizaciju kurikuluma građanskog obrazovanja.

Detaljni ciljevi i sadržaj građanskog odgoja razlikuju se među zemljama Europe, ali glavni cilj tog predmetnog područja općenito jest osigurati osposobiti mlade građane za aktivni doprinos razvoju i dobrobiti društva u kojemu žive. Građanski odgoj i obrazovanje uglavnom obuhvaća četiri glavna aspekta: (a) političku pismenost, (b) kritičko mišljenje i analitičke vještine, (c) stavove i vrijednosti te (d) aktivna uključenost. Iako su svi obrazovni sustavi naglasili važnost građanskog odgoja i stjecanja društvenih i građanskih kompetencija, načini koje su odabrali za poučavanje ovog predmetnog područja na školskoj razini razlikuje se od zemlje do zemlje. U ovome se poglavlju, stoga, istražuje položaj građanskog odgoja u službenom kurikulumu i daje se pregled različitih pristupa koji se primjenjuju.

Ovo je poglavlje podijeljeno u četiri dijela. U prvom dijelu ispituju se glavni kurikularni pristupi koji se koriste u provođenju građanskog odgoja. Građanski odgoj i obrazovanje (ili njegovi dijelovi) može se poučavati kao zaseban predmet, kao tema integrirana u drugi predmet ili kurikulumsko područje i/ili kao tema koja će se poučavati kroz kroskurikularni pristup. Drugi dio usmjeren je na postojeće preporuke o nastavnom vremenu posvećenom građanskom odgoju i obrazovanju kao zasebnom predmetu. U trećem dijelu analizira se skupina ciljeva teme kao i znanje, razumijevanje i vještine po pojedinoj zemlji. Konačno, u posljednjem dijelu ovog poglavlja iznose se neki od rezultata Međunarodnog ispitivanja o građanskom odgoju i obrazovanju iz 2009. Godine (International Civic and Citizenship Study – ICCS).

Informacije se temelje na nacionalnim kurikulumima i kurikulumima središnje razine. Izraz „kurikulum“ tumači se u širem smislu i odnosi se na bilo koji službeni dokument koji sadrži obrazovne programe ili bilo što od sljedećeg: obrazovni sadržaj, ciljeve učenja, ciljeve postignuća, smjernice o ocjenjivanju učenika ili nastavni plan i program. Određene pravne odluke u nekim zemljama također su uzete u obzir. Popisi ovih dokumenata po zemljama dostupni su u prilogu.

U pojedinoj zemlji istodobno na snazi može biti više od jedne vrste službenog dokumenta koji sadrži odredbe vezane uz građanski odgoj i obrazovanje i iz tih dokumenata mogu proizlaziti različite razine obveza koje škole moraju ispunjavati. Međutim, bez obzira na razinu obveze, svi stvaraju osnovni okvir u kojem škole razvijaju svoju nastavu kako bi odgovorili na potrebe učenika (EACEA/Eurydice 2011., str. 41).

(12) Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (prosinac 2006).

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:394:0010:0018:en:PDF

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:394:0010:0018:en:PDF


18

1.1. Pristupi u građanskom odgoju i obrazovanju U ovom dijelu uglavnom je riječ o obveznoj nastavi građanskog odgoja. Opsežne informacije o pristupima koji se primjenjuju u svakoj zemlji mogu se naći u prilogu.

Građanski odgoj i obrazovanje dio je kurikuluma u svim zemljama i izvodi se kroz predmetni (samostalni ili integrirani) i/ili kroskurikularni pristup. U velikoj većini zemalja uključen je u sve razine obrazovanja (vidi sliku 1.3). Međutim, u nekoliko slučajeva elementi vezani uz građanski odgoj i obrazovanje sadržani su u općim ciljevima i vrijednostima obrazovnog sustava, ali ne postoji obvezna nastava građanskog odgoja kao predmeta, niti se isti poučava kroz kroskurikularni pristup. To se odnosi na Belgiju (Njemačku zajednicu) i Dansku na sekundarnoj razini te Ujedinjenu Kraljevinu (Englesku) i Tursku na primarnoj i višoj sekundarnoj razini obrazovanja (13). Ipak, u Belgiji (Njemačkoj zajednici), kroskurikularni položaj građanskog odgoja na višoj sekundarnoj razini treba ojačati uvođenjem predmetnih okvira (Rahmenpläne) 2012. godine.

1.1.1. Zasebni predmet i l i uključivanje u šira predmetna područja U 20 obrazovnih sustava, prema kurikulumi na središnjoj razini, građanski odgoj i obrazovanje je obvezni zasebni predmet koji ponekada počinje na primarnoj razini, ali češće na nižoj sekundarnoj i/ili višoj sekundarnoj razini (vidi sliku 1.1). U odnosu na prethodnu studiju Eurydicea o građanskog odgoju (2005. g.), čini se da su tri zemlje (Španjolska, Nizozemska i Finska) otad uvele pristup zasebnog predmeta. U Norveškoj će zasebni predmet s elementima građanskog odgoja, „Rad učeničkog vijeća“, koji je bio uveden 2007. godine, od 2012/13. godine biti uklonjen iz kurikuluma, nakon čega će na inicijativu Uprave za obrazovanje i usavršavanje uslijediti vrednovanje školske prakse (vidi odjeljak 4.3.). Sadržaj ovog predmeta bit će uključen u druge predmete, društvena područja i nove izborne predmete na nižoj sekundarnoj razini.

Nadalje, pojedine škole u sklopu svoje autonomije u školskom kurikulumu mogu uvesti građanski odgoj i obrazovanje kao zasebni predmet. Primjerice, u Češkoj na sekundarnoj razini škole odlučuju hoće li građanski odgoj i obrazovanje poučavati kao zasebni predmet, budući da imaju autonomiju u izvođenju glavnog obrazovnog područja u koje je uključen građanski odgoj i obrazovanje, a to je „Čovjek i društvo“. Nadalje, u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) neobvezni obrazovni programi građanskog odgoja koji se izvode na primarnoj i neobveznoj višoj sekundarnoj razini mogu se provoditi kao zasebni predmeti ili uključiti u druge predmete. Konačno, zasebni izborni predmeti mogu se naći i u primarnom i/ili sekundarnom obrazovanju u Rumunjskoj, Sloveniji i Norveškoj.

(13) Samo više sekundarno obrazovanje koje nije obvezno u slučaju Engleske.

Pog lav l j e 1 : Ku r i k u lum g rađans k og odgo ja : p r i s t up i , nas tav no v r i j eme i s ad rž a j

19

Slika 1.1: Izvođenje zasebnog obveznog predmeta koji je usmjeren na građanski odgoj i obrazovanje, nastavno nacionalnim kurikulumima (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Za informacije o školskim godinama tijekom kojih se provodi zasebni obvezni predmet vidi sliku 1.2.

Napomena za pojedinu zemlju Češka: Izvođenje zasebnog predmeta usmjerenog na građanski odgoj i obrazovanje na ISCED 2 i 3 ovisi o danoj školi. Njemačka: Slika prikazuje postojeće politike saveznih pokrajina. Stanje se može razlikovati na razina pojedine savezne pokrajine. Irska: Zasebni fakultativni predmet „Politika i društvo“ razvijen je i planira se njegovo uvođenje na razini ISCED 3. Portugal: Od 2011./12. g. zasebni obvezni predmet „Građansko osposobljavanje“ nudi se na prvoj godini općeg višeg sekundarnog obrazovanja. Iako je građanski odgoj uključen u nedisciplinirano kurikulumska područja, u praksi mu škole posvećuju određeno nastavno vrijeme tijekom devet godina osnovnog obrazovanja. Turska: Iako u turskom obrazovnom sustavu formalno ne postoji ISCED 2, za potrebe usporedbe razrede 1-5 može se promatrati kao ISCED 1, a razrede 6, 7 i 8 kao ISCED 2.

Građanski odgoj i obrazovanje kao obvezni zasebni predmet na primarnoj i sekundarnoj razini postoji u Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Portugalu i Rumunjskoj. U Francuskoj i Portugalu građanski odgoj i obrazovanje uvodi se u najranijoj dobi (šest godina). U drugim zemljama ovaj je predmet dio obveznog kurikuluma nižeg ili višeg sekundarnog obrazovanja, osim na Cipru, u Poljskoj, Slovačkoj, Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj), gdje je dio kurikuluma u nižem sekundarnom obrazovanju i najmanje jednu godinu u višem sekundarnom obrazovanju (vidi sliku 1.2.)

U zemljama u kojima se građanski odgoj i obrazovanje predaje kao zasebni predmet, vrijeme tijekom kojeg se poučava kao obvezni predmet značajno se razlikuje od zemlje do zemlje. Obvezno razdoblje iznimno je dugo u Francuskoj u kojoj se građanski odgoj i obrazovanje poučava svih 12 godina školovanja tijekom primarnog, nižeg i višeg sekundarnog obrazovanja. Ovo razdoblje u Portugalu iznosi devet godina, šest godina u Poljskoj, Slovačkoj i Finskoj, pet godina u Estoniji i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj), četiri godine u Grčkoj, Španjolskoj i Rumunjskoj, te tri godine u Irskoj, Luksemburgu i Norveškoj. U Cipru, Nizozemskoj, Sloveniji i Hrvatskoj predmet je obvezan samo dvije godine, a u Bugarskoj i Turskoj samo jednu godinu.

U Litvi škole same odlučuju kako će raspodijeliti dva sata tjedno građanskog odgoja: može se provoditi tijekom dvije godine, tempom od jednog sata tjedno, ili može trajati jednu godinu s dva sata tjedno.

Zasebni predmet na primarnoj razini

Zasebni predmet na sekundarnoj razini

Nije zasebni predmet ni na primarnoj ni na sekundarnoj razini

Podaci nisu dostupni


20

Slika 1.2: Građanski odgoj i obrazovanje kao zasebni predmet ili integriran u druge predmete, po godinama, prema nacionalnim kurikulumima, 2010./2011. g.

Dob Dob

Dob Dob

Integriran u druge predmete Zasebni predmet : Podaci nisu dostupni

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Slikom je obuhvaćeno samo obvezna nastava građanskog odgoja.


21

Napomena za pojedinu zemlju Njemačka: Slika prikazuje postojeće politike koordinirane između saveznih pokrajina. Stanje se može razlikovati na razina pojedine pokrajine. Španjolska: Središnji propisi pokazuju da se predmet „Obrazovanje za građanska i ljudska prava“ mora poučavati u jednoj ili dva razreda posljednjeg ciklusa ISCED-a 1 i u jednoj od tri godine ISCED-a 2. Vlada svake autonomne zajednice odlučila je u kojim od ovih razreda će se ovaj predmet poučavati unutar njihovih teritorija. Na ovoj slici, predstavljeni su 5. i 8. Razredi jer su oni najčešći. Portugal: Vidi napomenu za zemlju na slici 1.1.

U velikoj većini zemalja građanski odgoj i obrazovanje uključen je u nekoliko predmeta ili obrazovnih područja, bez obzira na činjenicu poučava li se kao zasebni obvezni predmet (vidi sliku 1.2). Obrazovno područje obuhvaća sadržaj i ciljeve iz nekoliko usko povezanih disciplina ili predmeta u zasebni nastavni blok. U Belgiji (Flamanska zajednica), Češkoj (razine ISCED 2 i 3), Mađarskoj i Nizozemskoj građanski je odgoj uključen u kurikulumska područja koja mogu biti organizirana u nastavnim blokovima prema odluci škole.

Predmeti koji sadrže aspekte građanskog odgoja uglavnom su društvene znanosti, povijest, geografija, jezici, te etika/vjeronauk. U prvim godinama školovanja, aspekti građanskog odgoja moraju biti integrirani u predmet ili kurikulumsko područje koje se bavi osnovnim pojmovima za razumijevanje svijeta i društva, kao što su „Osobni i opći pogledi na svijet“ u Nizozemskoj. Neke zemlje navode kako i prirodoslovlje i matematika, kao i tjelesni odgoj i likovni pridonose građanskom odgoju i obrazovanju (vidi Prilog za cjelovite informacije o ovoj temi).

Razlika između „zasebnog predmeta“ i „integriranog predmeta“ ne znači nužno velike razlike među zemljama u sadržaju građanskog kurikuluma. U većini slučajeva, integrirani predmet ili kurikulumsko područje obuhvaća ciljeve ili sadržaj vezan uz građanstvo. Primjerice, U Latviji predmet „Povijest Latvije“ nastoji „podržati razvoj odgovornih i tolerantnih građana za demokratsku Latviju“ (14). U nekoliko slučajeva šira kurikulumska područja obuhvaćaju zasebni dio posvećen građanskom odgoju i obrazovanju. Opet, u Latviji postoje četiri zasebna predmeta (Etika, Zdravstveni odgoj, Uvod u ekonomiju i Građanski odgoj i obrazovanje) integrirana u kurikulumsko područje društvenih znanosti te se poučavaju tijekom cijelog razdoblja obveznog školovanja. Građanski odgoj i obrazovanje nudi se i kao dio kombiniranog predmeta, kao što je slučaj u Austriji. U ovoj zemlji predmet „Povijest, društvene znanosti i građanski odgoj i obrazovanje“ poučava se na nižoj i višoj sekundarnoj razini, a poseban naglasak stavlja se na element građanskog odgoja u posljednjoj godini nižeg sekundarnog obrazovanja. Konačno, u Belgiji (Francuskoj zajednici), odluka iz 2007. godine, kojom se nastoji osnažiti građanski odgoj i obrazovanje u školama, definirala je popis tema koje se moraju poučavati na satovima francuskog jezika, povijesti i geografije u posljednje dvije godine sekundarnog obrazovanja.

1.1.2. Kroskurikularni pristup Građanski odgoj i obrazovanje može se poučavati kao kroskurikularna dimenzija kurikuluma. U zemljama u kojima ovaj pristup postoji on se kombinira s drugim pristupima temeljnima na predmetima. U slučaju kroskurikularne dimenzije, svi nastavnici moraju doprinijeti provedbi vezanih ciljeva kako su definirani u nacionalnim kurikulumima. U određenoj mjeri sve zemlje građanskom odgoju i obrazovanju daju kroskurikularni položaj budući da sve uključuju ciljeve vezane uz ovo kurikulumsko područje u uvodnim dijelovima nacionalnih kurikuluma. Uz ove opće ciljeve, nacionalni kurikulumi većine europskih zemalja naglašavaju građanski odgoj i obrazovanje u dijelovima koji se odnose na kroskurikularne teme, ključne kompetencije ili unutar područja obrazovnog sadržaja. (14) www.visc.gov.lv


22

Slika 1.3: Kroskurikularni pristup građanskom odgoju i obrazovanju, prema nacionalnim kurikuluma (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Kroskurikularna dimenzija može se primijeniti na svaku od tri školske razine ISCED-a. Više detalja dostupno je u prilogu.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE fr): Kroskurikularni elementi proizlaze iz ravnateljeve obveze organiziranja interdisciplinarnih aktivnosti koje se bave obrazovanjem za aktivno i odgovorno građanstvo najmanje jednom svake dvije godine tijekom ISCED-a 1 i 3. Belgija (BE de): „Osnaživanje učenika kako bi mogli doprinijeti oblikovanju društva“ jedan je od glavnih ciljeva svih okvirnih programa koji navode vještine koje bi trebalo razviti i koje bi učenici trebali usvojiti do kraja ISCED-a 1 i 2 u svakoj disciplini ili skupini disciplina. Češka: Izvođenje zasebnog predmeta usmjerenog na građanski odgoj i obrazovanje na ISCED-u 2 i 3 ovisi o danoj školi. Njemačka: Slika prikazuje postojeće politike koordinirane između saveznih pokrajina. Stanje se može razlikovati na razina pokrajine. Cipar i Island: Novi školski kurikulum koji je na snazi od rujna 2011. godine i koji će se provodit 2011./12. godine osnažuje kroskurikularni element građanskog odgoja. Slovenija: „Građanska kultura“ jedan je od fakultativnih elemenata obveznog kurikuluma koji škole moraju ponuditi učenicima na višoj sekundarnoj razini. Ovi fakultativni elementi nude se izvan redovitog rasporeda, obično kao dani aktivnosti, ali škole mogu odabrati druge metode.

U 13 zemalja ciljevi učenja vezani uz građanski odgoj i obrazovanje uključeni su u nacionalne kurikulume u dijelu vezanom uz kroskurikularne teme ili ključne kompetencije koje se odnose na cijeli proces učenja i poučavanja kao i druge aspekte školskog života.

U Belgiji (Flamanska zajednica) kurikulum iz 2010. godine definira različite kroskurikularne krajnje ciljeve u četiri teme vezane uz građanski odgoj i obrazovanje (Aktivna uključenost, Ljudska prava i osnovne slobode, Demokratski sustav i Europska i međunarodna dimenzija). Studenti napreduju k ovim ciljevima tijekom sekundarnog obrazovanja kroz različite tečajeve, obrazovne projekte i druge aktivnosti.

U Češkoj je Okvirni kurikulum iz 2007. godine za obvezno obrazovanje i više sekundarno obrazovanje utvrdio građansku kompetenciju kao ključnu kompetenciju koja se treba razvijati kroz sve aktivnosti učenja i poučavanja u školi. Štoviše, Okvirni kurikulum uspostavio je nekoliko kroskurikularnih predmeta vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje:

Elementi građanskog odgoja obuhvaćeni

u: kroskurikularnim temama/ ključnim kompetencijama/područjima obrazovnog sadržaja

Samo kao opći ciljevi obrazovnog sustava



23

„Demokratsko građanstvo“ (razine ISCED 1 i 2), „Razmišljati u europskom i svjetskom okruženju“ i „Multikulturalno obrazovanje“. Kroskurikularni predmeti definirani su u smislu tematskih područja koja se nude, kao i u smislu znanja, vještina, sposobnosti i vrijednosti koje učenici trebaju razviti kroz poučavanje predmeta ili u obliku individualnih projekata, seminara, tečajeva i kroz opće školsko ozračje.

U Estoniji nacionalni kurikulum uveden 2011. godine utvrđuje nekoliko kompetencija vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje (vrijednosti, socijalne vještine, komunikacijske vještine i poduzetničke vještine) za koje je definirano posebno znanje, vještine i stavovi koji se stječu krajem svake razine ISCED-a.

U Španjolskoj zakonodavstvo iz 2006. godine vezano na minimalni nacionalni jezgrovni kurikulum utvrđuje vještine iz „Socijalne i građanske kompetencije“ koje se moraju steći kroz sva područja i predmete obveznog obrazovanja.

U Francuskoj zajednička jezgra znanja i kompetencija iz 2006. godine obuhvaća „Socijalne i građanske kompetencije“ i određuje vezano znanje, vještine i stavove koje bi učenici trebali steći prema nekoliko ključnih točaka tijekom obveznog obrazovanja (2. i 5. godina primarnog obrazovanja i posljednja godina nižeg sekundarnog obrazovanja). Međutim, osim školskog života, samo su određeni predmeti posvećeni građanskom odgoju i obrazovanju prepoznati kao okruženja za učenje, ne svi školski predmeti.

U Latviji Nacionalnim standardima za obvezno (2006. g.) i više sekundarno obrazovanje (2008. g.) utvrđeno je da se socijalne i komunikacijske vještine moraju razvijati kroz većinu predmeta. Nadalje, prema modelu programa obveznog obrazovanja preporuka je da se najmanje jedan nastavni sat tjedno posveti razrednim raspravama o sljedećim temama: obrazovanje za vrijednosti, ponašanje, komunikacija, kultura, domoljublje i građanska uključenost, zdravo življenje, pitanja sigurnosti i pitanja prometa te profesionalno usmjeravanje.

U Litvi kurikulum iz 2011. godine za primarno i sekundarno obrazovanje definira „Društveni i građanski odgoj i obrazovanje“ kao područje koje treba obrađivati kroz sve discipline, aktivnosti neformalnog obrazovanja i školskog samoupravljanja. K tome, prema nacionalnom kurikulumu iz 2009. godine najmanje pet sati godišnje društvenih aktivnosti za učenike obvezno je u nižem sekundarnom obrazovanju. Primjeri navedenih društvenih aktivnosti su „aktivnosti učeničkog samoizražavanja“ u području građanskog odgoja, „jačanje tradicija školske zajednice“ i „sudjelovanje u različitim vrstama društveno kulturnih projekata“.

U Luksemburgu kurikulum predprimarnog i primarnog obrazovanja iz 2010. godine obuhvaća „Attitudes relationnelles“ (Pristupi vezama) u njegovoj skupini od četiri glavne kompetencije koje se razvijaju u sklopu različitih područja razvoja i učenja.

U Mađarskoj Nacionalni kurikulum za primarno i više sekundarno obrazovanje iz 2007. godine među temeljne ciljeve uvrštava nekoliko ključnih kompetencija vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje: socijalne i građanske kompetencije, komunikaciju na materinskom jeziku, učiti kako učiti, osjećaj za inicijativu i poduzetništvo. Ključne zadaće škola na temelju ovih ključnih kompetencija jesu razvoj sposobnosti, vrijednosna usmjerenost i stavovi vezani uz „Obrazovanje za aktivno građanstvo i demokraciju“ tijekom cijelog procesa učenja u školi i sudjelovanja u školskom životu.

U Poljskoj dva jezgrovna kurikuluma trenutno na snazi (iz 2002. i 2008. godine) navode kako je razvoj skupine stavova vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje zadaća cijele škole.

U Finskoj jezgrovni kurikulumi za obvezno (2004. g.) i više sekundarno obrazovanje (2003. g.) definiraju „sudioničko građanstvo i poduzetništvo“ kao kroskurikularnu temu koju treba uključiti u sve školske predmete, na odgovarajući način s obzirom na pojedini predmet, i koja se treba odražavati u školskim metodama i kulturi.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotska) „Odgovorni građani“ jedan je od četiri kroskurikularna područja Kurikuluma za izvrsnost iz 2008. godine i nadalje se definira kroz skupinu znanja, vještina i atributa koji moraju biti dio učenja, poučavanja i života obrazovnih ustanova. Nadalje, detaljna iskustva i ishodi svih kurikulumskih područja na mnogo se mjesta pozivaju na građanski odgoj i obrazovanje.


24

U Norveškoj kurikulum iz 2006. godine navodi da poučavanje svih predmeta treba pridonijeti razvoju skupine vještina, stavova i vrijednosti koje promiču društvene i kulturne kompetencije i potiču sudjelovanje učenika.

U Portugalu i Austriji slične se smjernice o kroskurikularnom položaju građanskog odgoja mogu naći u posebnim odlukama.

U Austriji je odlukom iz 1978. godine građanski odgoj i obrazovanje uveden kao „temeljno obrazovno načelo“ (Grundsatzerlass Politische Bildung) za sve vrste austrijskih škola i na svim razinama. Uvršten je u sustav od 12 načela koja obuhvaćaju stjecanje znanja i razumijevanje kao i razvoj vještina i stavova.

U Portugalu je odlukom iz 2001. godine „Obrazovanje za građanstvo“ uvedeno kao sastavni dio svih kurikulumskih područja u osnovnom i višem sekundarnom obrazovanju, a treba se obrađivati i kroz tematske aktivnosti. Odluka utvrđuje i povezane ciljeve učenja.

U šest zemalja ili regija građanski odgoj i obrazovanje ugrađen je kroskurikularno obrazovno ili je osmišljen kao isto i u provođenju građanskog odgoja traži se doprinos svih nastavnika.

U Italiji u sklopu kroskurikularnog područja „Građanstvo i ustav“ uvedenog 2008. godine svi nastavnici u poučavanju svojih predmeta ili predmetnih područja moraju uključiti ciljeve vezane uz građanstvo i ustav. Trebaju i provoditi nastavne projekte s ciljem produbljivanja učeničkog poznavanja talijanskog ustava i razvoja vrijednosti za aktivno građanstvo. Međutim, ocjenjivanje učenika vezano uz ove aktivnosti odgovornost je nastavnika koji poučavaju povijest-geografiju /predmetna područja društvenih znanosti.

U Irskoj je građanski odgoj i obrazovanje na primarnoj razini uključen u program društvenog, osobnog i zdravstvenog obrazovanja koji se razvija u kombinaciji formalnih i neformalnih okruženja za učenje (pozitivna školska klima i ozračje, određeno vrijeme u rasporedu i integrirani pristup u nizu predmetnih područja).

U Ujedinjenoj Kraljevini (Wales) školski kurikulum iz 2008. godine određuje kompetencije vezane uz građanski odgoj i obrazovanje kao dio šireg okvira, obuhvaćajući sve što škola ili učilište čini u promociji društvenog i obrazovnog razvoja 7 do 14-godišnjaka te naglašava 14-19 jezgrovnih obrazovnih sastavnica koje se odnose na okvir Osobnog i društvenog obrazovanja (PSE). U Sjevernoj Irskoj kurikulum iz 2007. godine uključuje građanski odgoj i obrazovanje u obrazovno područje „Osobni razvoj i međusobno razumijevanje“ na primarnoj razini i „Učenje za život i rad“ na sekundarnoj razini. Niz prilika za učenje treba biti omogućeno tijekom igre i u planiranju aktivnosti/tema u svim kurikulumskim područjima. U Škotskoj kurikulumsko područje „Zdravlje i dobrobit“, koje je odgovornost svih praktičara, sadrži razna iskustva i ishode u skladu s građanskim odgojem.

U Hrvatskoj Okvirni kurikulum iz 2010. godine definira znanje, vještine te sposobnosti i stavove za kroskurikularni program „Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo“. Ovi se ciljevi mogu ostvariti kroz interdisciplinarni pristup, kao zasebni izborni predmet, kao izvannastavna aktivnost poput projekata, aktivnosti vezanih za zajednicu, ili mogu biti sustavno primjenjivani kroz cijeli školski kurikulum.

1.2. Preporučeni broj sati nastave Važnost građanskog odgoja naglašava se u svim obrazovnim sustavima, ali broj sati nastave za ovo predmetno područje nije određen u svim zemljama. Preporuke vezane uz broj sati nastave uglavnom postoje u zemljama u kojima se građanski odgoj i obrazovanje poučava kao zasebni predmet. Značajno se razlikuju od zemlje do zemlje, a u mnogim zemljama doživjele su promjene slijedom reformi u pristupu građanskom odgoju i obrazovanju. U ovom odjeljku ispituje se minimalni preporučeni broj sati nastave za izvođenje građanskog odgoja u primarnom, općem nižem i višem sekundarnom obrazovanju diljem Europe.


25

U ovoj analizi u središtu je broj nastavnih sati građanskog odgoja kao zasebnog predmeta budući da su u ovome slučaju preporuke uglavnom detaljnije. Neke su zemlje u kojima je zastupljen pristup integriranog građanskog odgoja također odredile broj sati nastave posvećen predmetu u kojem je građanski odgoj ugrađen (primjerice, društvene studije u Latviji) ili širem kurikulumskom području koje obuhvaća nekoliko predmeta, uključujući građanski odgoj i obrazovanje (primjerice, Češka, Danska, Finska i Norveška). Međutim, u ovim slučajevima broj sati nastave posvećen posebno temama građanstva ne može se razlučiti. Međutim, za Austriju je moguće izračunati neki broj sati posvećen građanskom odgoju i obrazovanju budući da je poseban naglasak stavljen na građanski odgoj i obrazovanje u sklopu integriranog predmeta „Povijest, društvene studije i građanski odgoj i obrazovanje“ tijekom posljednje godine nižeg sekundarnog obrazovanja.

U otprilike polovici europskih zemalja građanski odgoj poučava se kao zasebni predmet (vidi sliku 1.2.). Točan broj sati posvećen ovoj temi može se navesti za svaku od ovih zemalja, osim za Nizozemsku, Finsku i Ujedinjenu Kraljevinu. U Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini nije uobičajena praksa određivanja broja sati nastave za bilo koje kurikulumsko područje, već škole odlučuju o raspodjeli kurikulumskog vremena za pojedine predmete u okviru anatomije škola.

Valja napomenuti da broj sati posvećen građanskom odgoju može značajno premašiti broj sati naveden na slici 1.4. U većini zemalja pristup zasebnog predmeta nije jedini model koji se koristi, a vrijeme posvećeno građanskom odgoju može se proširiti kroz druge pristupe prethodno spomenute u ovome poglavlju. Nadalje, u nekoliko zemalja građanski odgoj može biti obvezan samo za neke učenike (obično u višem sekundarnom obrazovanju), ovisno o smjeru ili području odabranog obrazovanja. Primjerice, „Svakodnevno pravo“ obvezni je kolegij za učenike u Estoniji koji su u višem sekundarnom obrazovanju odabrali područje društvenih znanosti. Slično tomu, poseban kolegij „Povijest, društvene studije i građanski odgoj i obrazovanje“ poučava se kao obvezi predmet u općeobrazovnim sekundarnim programima u Austriji. Dijelovi građanskog odgoja mogu se poučavati i kao dio fleksibilnog kurikuluma, kao što je slučaj s predmetom „Politika i pravo“ u Latviji.

U zemljama koje izdaju preporuke za građanski odgoj i obrazovanje, broj sati nastave posvećen je pojedinoj razini obrazovanja i obično naglasak na sekundarnom obrazovanju. Samo šest zemalja (Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Portugal i Rumunjska) ima preporuke za primarno obrazovanje (ISCED 1). Međutim, nijedna od ovih zemalja ne propisuje broj sati nastave isključivo za ovu razinu. Većina zemalja određuju broj nastavnih sati za građanski odgoj i obrazovanje na nižoj sekundarnoj razini (ISCED 2). Među ovim zemljama u njih šest (Irska, Austrija, Slovenija, Norveška i Turska) broj sati nastave za građanski odgoj i obrazovanje određen je samo za ovu razinu obrazovanja. Bugarska, Luksemburg i Hrvatska jedine su zemlje u kojima je broj sati nastave određen samo za više sekundarno obrazovanje. Samo su četiri zemlje (Estonija, Grčka, Španjolska i Francuska) koje su izdale smjernice za sve tri obrazovne razine. U Estoniji, Grčkoj i Španjolskoj broj sati nastave u sekundarnom obrazovanju značajno je veći nego u primarnom, dok je u Francuskoj broj sati nastave posvećen građanskom odgoju uglavnom koncentriran u primarnom i nižem sekundarnom obrazovanju.


26

Slika 1.4: Prosječni minimalni broj sati posvećen građanskom odgoju kao zasebnom predmetu tijekom nominalne godine, na temelju preporuka za primarno, opće (niže i više) sekundarno obrazovanje, 2010./2011. g.

ISCED 1 ISCED 2 Podaci nisu dostupni

ISCED 3 Nije određeno

Izvor: Eurydice.

sati sati

BG EE IE EL ES FR CY LT LU ISCED 1 4,4 8,8 8,3 30,0 ISCED 2 17, 23,0 15,0 17,5 28,0 4,0 16,0 ISCED 3 11,6 17,5 15,0 35,0 16,0 8,0 21,1

AT PL PT RO SI SK NO HR TR ISCED 1 27,0 15,0 ISCED 2 15,0 16,3 27,0 10,0 17,5 24,8 22,3 16,0 ISCED 3 18,6 6,2 12,6

Objašnjenje Slika prikazuje minimalni broj sati (od 60 minuta) posvećen obveznom poučavanju građanskog odgoja kao zasebnog predmeta u primarnom, nižem i višem sekundarnom obrazovanju. Broj sati nastave predstavljen na ovoj slici temelji se na nacionalnim minimalnim preporukama za navedenu referentnu godinu. Za svaku godinu primarnog, nižeg i višeg sekundarnog obrazovanja, nastavno opterećenje izračunato je množenjem prosječnog dnevnog opterećenja s brojem nastavnih dana godišnje. Slobodne aktivnosti ili drugo vrijeme bilo koje vrste, kao i vrijeme određeno za izbornu nastavu, nisu uzete u obzir. Ukupan broj sati nastave predmeta za svaku godinu izračunat je kako bi se dobilo ukupno nastavno opterećenje u satima za primarno, niže i više sekundarno obrazovanje. Kako bi se dobila nominalna godina, ove su vrijednosti podijeljene s brojem godina poučavanja koji odgovara trajanju svake obrazovne razine.

Napomena za pojedinu zemlju Njemačka: Slika prikazuje postojeće politike koordinirane između saveznih pokrajina. Stanje se može razlikovati na razina pojedine pokrajine. Portugal: Navedeni sati nastave temelje se na uobičajenoj praksi; službeni broj sati je za šire nedisciplinarno kurikulumsko područje koje sadrži predmete koji nisu građanski odgoj i obrazovanje. Turska: Iako u turskom obrazovnom sustavu formalno ne postoji ISCED 2, za potrebe usporedbe razrede 1-5 može se promatrati kao ISCED 1, a razrede 6, 7 i 8 kao ISCED 2.

Pri usporedbi prosječnog godišnjeg broja sati nastave posvećene građanskom odgoju potreban je oprez, budući da postoje značajne strukturne razlike između zemalja, kao što su razlike u trajanju primarnog i sekundarnog obrazovanja i broju godina poučavanja građanskog odgoja (vidi sliku 1.2.). Na tri razine obrazovanja koje su uzete u obzir prosječan godišnji broj sati posvećen građanskom odgoju značajno se razlikuje među europskih zemalja. Među šest zemalja koje imaju preporuke o satima nastave građanskog odgoja na primarnoj razini prosječni godišnji broj sati najveći je u Francuskoj (30 sati), u kojoj se građanski odgoj i obrazovanje neprekidno poučava od šeste godine. Najmanji broj sati nastave na primarnoj razini bilježi se u Estoniji (4,4 sata), u kojoj građanski odgoj i obrazovanje traje samo jednu godinu na ovoj razini obrazovanja, ali mu se više vremena posvećuje u sekundarnom obrazovanju. Na nižoj sekundarnoj razini preporučeni broj sati opet je najveći u Francuskoj (28 sati), dok je u Cipru godišnji prosjek samo četiri sata budući da građanski odgoj traje samo jednu godinu na ovoj razini. Ove značajne razlike prisutne su i višem sekundarnom obrazovanju


27

gdje Španjolska ima najveći prosječni preporučeni godišnji broj sati (35). Slovačka ima najmanji broj sati na ovoj razini (6,2), ali preporučeni broj sati odnosi se uglavnom na niže sekundarno obrazovanje.

Uspoređujući ove podatke s onima iz prethodne Eurydicove studije o građanskom odgoju (Eurydice, 2005. g.), mogu se uočiti neke važne promjene. Litva je povećala broj sati preporučen za ovaj predmet na nižoj sekundarnoj razini dok su Bugarska i Luksemburg to učinile na višoj sekundarnoj razini. Slovačka je uvela preporuke na višoj sekundarnoj razini, gdje ih prema prethodnim podacima nije uopće bilo. Španjolska je izdala preporuke o broju sati nastave građanskog odgoja za sve razine školskog obrazovanja. Norveška je povećala broj sati građanskog odgoja i on se provodi samo u nižem sekundarnom obrazovanju.

Značajne promjene dogodile su se u odnosu na preporučeni broj sati nastave građanskog odgoja, ali i u odnosu na pristupe koje zemlje odabiru u poučavanju ovog predmetnog područja. Stoga usporedba s prethodnim izdanjem ove studije pokazuje da je u nekim zemljama ili regijama unutar zemalja građanski odgoj integriran u druge predmete i/ili se izvodi kao kroskurikularna tema, te je ovaj pristup zamijenio pristup zasebnog predmeta. Takve promjene u pristupu mogu djelomično objasniti zašto službene preporuke o broju sati nastave posvećene građanskom odgoju i obrazovanju više ne postoje u zemljama kao što su Njemačka zajednica Belgije, Češka (na nižoj sekundarnoj razini), Italija i Latvija.

1.3. Sadržaj Kurikulum građanskog odgoja definiran je u smislu ciljeva koje treba postići, znanja koje treba steći te vještina kojima treba ovladati. Kao što je vidljivo iz odjeljka 1.1, niz se pristupa koristi u poučavanju građanstva, ali bez obzira na pristup, kurikulumi europskih zemalja svi sadrže ova tri aspekta (15).

U ovome poglavlju stoga se ispituje svaki od ova tri aspekta kurikuluma, ukazujući na zajedničke i razlikovne značajke građanskog odgoja u Europi.

1.3.1. Ciljevi Prethodna studija Eurydicea ukazala je na tri glavne kategorije ciljeva za građanski odgoj i obrazovanje (Eurydice 2005. g., str. 23). U ovoj studiji ciljevi su detaljnije razrađeni te razvrstani u tri glavne kategorije:

• unaprjeđenje političke pismenost (razumijevanje osnovnih činjenica i poznavanje ključnih pojmova);

• stjecanje kritičkog mišljenja i analitičkih vještina;

• razvoj određenih vrijednosti, stavova i ponašanja (osjećaj poštovanja, tolerancije, solidarnosti itd.);

• poticanje aktivnog sudjelovanja i angažman na razini škole i zajednice.

Prvi cilj, unaprjeđenje političke pismenosti, često obuhvaća učenje o temama kao što su društvene, političke i građanske strukture, ljudska prava, nacionalni ustavi, građanska prava i odgovornosti, društvena pitanja, priznavanje kulturnog i povijesnog nasljeđa kao i kulturna i jezična raznolikost društva. Drugi cilj nadopunjuje prvi s obzirom da je kritičko mišljenje ključno za razvoj političke pismenosti budući da mladima omogućuje analizu i vrednovanje informacija o društvenim i političkim

(15) Vidi prilog 1 za detalje o nacionalnim pristupima za građanski odgoj i obrazovanje.


28

pitanjima. Treći cilj odnosi se na vrijednosti, stavove i ponašanje koje bi učenici trebali steći kroz građanski odgoj i obrazovanje u školi. Iako lista nije iscrpna, ciljevi mogu obuhvaćati, primjerice, učenje o poštovanju i međusobnom razumijevanju, društvene i moralne odgovornosti i razvijanje solidarnosti. Posljednji cilj s kojim se od učenika očekuje da aktivno sudjeluju u svojim zajednicama omogućuje im primjenu u praksi znanja i vještina koje su naučili, kao i vrijednosti i stavova koje su stekli učenjem, a vezano za prva tri cilja (za dodatne informacije o sudjelovanju učenika, vidi poglavlje 2 i 3).

Ova četiri cilja također odražavaju činjenicu da bi uspješan građanski odgoj u školi morao nadilaziti „uske, formalne pristupe [koji su] uglavnom vezani uz sadržaj i temeljeni na znanju. [...] Primarni cilj nije samo informirati, već i primijeniti te informacije kako bi se učenicima omogućilo razumijevanje i kako bi se povećala sposobnost sudjelovanja“ (Kerr 1999. g., str. 11).

Slika 1.5 pokazuje koji se od ovih ciljeva pripisuju građanskom odgoju i obrazovanju na svakoj razini. Praktično gledano, sve Eurydice zemlje obuhvatile su ova četiri cilja u svojim nacionalnim kurikulumima u većini školskih razina.

Naime, u polovici ispitani zemalja sva četiri cilja odnose se na svaku fazu školskog obrazovanja. Učenicima u primarnom i sekundarnom obrazovanju treba pomoći razviti političku pismenost i vještine kritičkog i neovisnog mišljenja te usvojiti praktične vrijednosti i ponašanja. Treba ih se također poticati na sudjelovanje u školskoj i lokalnoj zajednici. U ostatku zemalja svi ovi ciljevi odnose se samo na jednu razini školskog obrazovanja. U vrlo malom broju slučajeva jedan od ciljeva nije primijenjen ni na jednoj razini obrazovanja. To je slučaj u Njemačkoj zajednici Belgije i cilja koji se odnosi na „poticanje aktivnog sudjelovanja i angažmana“ te u Danskoj za isti cilj, ali samo u slučaju kada se primjenjuje na razinu lokalne zajednice. Konačno, u četiri zemlje nijedan od ciljeva ne preporuča se za jednu ili više razina obrazovanja: Danska na primarnoj razini, Njemačka zajednica Belgije na višoj sekundarnoj razini i Turska za obje spomenute obrazovne razine.

Razlike u ukupnom broju zemalja koje su usvojile različite ciljeve vrlo su male. Međutim, „razvoj vrijednosti, stavova i ponašanja“ najčešće je preporučen cilj u velikom broju zemalja i obrazovnih razina, dok je „poticanje aktivnog sudjelovanja i angažman na razini zajednice“ cilj koji se najmanje preporuča. Ipak, važno je napomenuti da je u nekim zemljama sudjelovanje učenika rezultat inicijative na razini škole ili određene nacionalne inicijative ili programa, a ne kurikulumske preporuke (vidi poglavlje 3).

Na kraju, pri usporedbi ciljeva po obrazovnim razinama opet se bilježi vrlo malo razlika. Na primarnoj razini službeni kurikulumi u svim zemljama obuhvaćaju cilj „razvoj vrijednosti, stavova i ponašanja“. Isto vrijedi i za dva kognitivna cilja „razvoj političke pismenosti“ i „stjecanje kritičkog mišljenja i analitičkih vještina“. Posljednji cilj koji potiče učenika na aktivnu ulogu preporuča manji broj zemalja, ali je i dalje razmjerno visok. S tim u vezi valja napomenuti da postoje neke zanimljive razlike među zemljama. Primjerice, u Islandu nacionalni kurikulumi na primarnoj razini preporučuju aktivno sudjelovanje učenika u školi, ali ne i izvan nje. S druge strane, u Španjolskoj bi učenici na primarnoj razini trebali biti uključeni u aktivnosti u lokalnoj zajednici, ali ne u školi.

Na nižoj sekundarnoj razini, uz iznimku vrlo malog broja zemalja, službeni kurikulumi građanskog odgoja preporučuju sva četiri cilja, a „razvoj vrijednosti, stavova i ponašanja“ univerzalno se primjenjuje.


29

Na višoj sekundarnoj razini nešto manji broj zemalja daje preporuke o provođenju sva četiri cilja u usporedbi s nižom sekundarnom i, u nekim slučajevima, primarnom razinom. Međutim, cilj političke pismenosti češće se preporuča na višoj sekundarnoj nego na primarnoj razini.

Slika 1.5: Ciljevi građanskog odgoja prema nacionalnim kurikulumima (ISCED 1-3), 2010./2011. g.

Raz

voj p

oliti

čke

pism

enos

t (ra

zum

ijeva

nje

osno

vnih

či

njen

ica

i poz

nava

nje

klju

čnih

po

jmov

a)

Stje

canj

e kr

itičk

og m

išlje

nja

i an

aliti

čkih

vje

štin

a

Raz

voj o

dređ

enih

vrij

edno

sti,

stav

ova

i pon

ašan

ja (o

sjeć

aj

pošt

ovan

ja, t

oler

anci

je,

solid

arno

sti i

td.)

Pot

ican

je a

ktiv

nog

sudj

elov

anja

i an

gažm

an n

a ra

zini

ško

le

Pot

ican

je a

ktiv

nog

sudj

elov

anja

i an

gažm

an n

a ra

zini

zaj

edni

ce

3

ISCED 1

ISCED 2

ISCED 3

Objašnjenje Ova slika uzima u obzir sve pristupe građanskom odgoju i obrazovanju prema prilogu 1, uključujući slučajeve u kojima je građanski odgoj samo uvršten u opće ciljeve obrazovnog sustava.

Napomena za pojedinu zemlju Njemačka: Slika prikazuje postojeće politike koordinirane između saveznih pokrajina. Stanje se može razlikovati na razina pojedine pokrajine. Turska: Iako u turskom obrazovnom sustavu formalno ne postoji ISCED 2, za potrebe usporedbe, razrede od 1-5 može se promatrati kao ISCED 1, a razrede 6, 7 i 8 kao ISCED 2.

Izvor: Eurydice.


30

1.3.2. Znanje i razumijevanje Mladima je potrebno široko znanje kako bi u potpunosti ostvarili svoju ulogu građana i to se odražava u nacionalnim kurikulumima građanskog odgoja. Područja znanja ili teme utvrđene nacionalnim kurikulumima predstavljene su na slici 1.6. Mogu se svrstati u tri glavne kategorije: nacionalni društveno-politički sustavi, društvena pitanja i europska i međunarodna dimenzija.

Najčešće teme odnose se na znanje i razumijevanje društveno-političkog sustava, na ljudska prava i demokratske vrijednosti, kao i na ravnopravnost i pravdu. Ovo su ujedno i teme koje se tradicionalne uče u školi.

Slika 1.6: Teme građanskog odgoja, prema nacionalnim smjernicama (ISCED 1-3), 2010./2011. g.

Druš

tveno

-po

litičk

i sus

tav

zeml

je

Ljuds

ka pr

ava

Demo

kratsk

e vri

jedno

sti

Ravn

opra

vnos

t i pr

avda

Kultu

rna

razn

oliko

st

Toler

ancij

a i

diskri

mina

cija

Održi

vi ra

zvoj

Nacio

nalni

ide

ntitet

i pr

ipadn

ost

Euro

pski

identi

tet i

pripa

dnos

t

Euro

pska

po

vijes

t, kult

ura i

kn

jižev

nost

ISCED 1 ISCED 2 ISCED 3


31

Slika 1.6 (nastavak): Teme građanskog odgoja, prema nacionalnim smjernicama (ISCED 1-3), 2010./2011. g. Eu

rops

ka di

menz

ija:

glavn

a ek

onom

ska/p

olitič

ka/

druš

tvena

pitan

ja

Rad u

stano

va i

persp

ektiv

e Eur

opsk

e un

ije

Među

naro

dna d

imen

zija:

povij

est, k

ultur

a i

knjiž

evno

st

Među

naro

dna d

imen

zija:

glavn

a ek

onom

ska/p

olitič

ka/

druš

tvena

pitan

ja

Među

naro

dni o

dnos

i, fun

kcion

iranje

me

đuna

rodn

ih od

nosa

, itd.

ISCED 1

ISCED 2

ISCED 3


Napomena za pojedinu zemlju Njemačka: Slika prikazuje postojeće politike koordinirane između saveznih pokrajina. Stanje se može razlikovati na razina pojedine pokrajine. Turska: Iako u turskom obrazovnom sustavu formalno ne postoji ISCED 2, za potrebe usporedbe, razrede od 1-5 može se promatrati kao ISCED 1, a razrede 6, 7 i 8 kao ISCED 2. Izvor: Eurydice.

Kurikulumi također obuhvaćaju društvena pitanja s kojima se učenici susreću u svakodnevnom životu. Tolerancija i diskriminacija, kulturna raznolikost i održivi razvoj najčešće su teme koje se u europskim zemljama obrađuju u ovoj kategoriji.

Konačno, nacionalni kontekst nije jedino središte građanskog odgoja – europska i međunarodna dimenzija također su važne. Predmetni sadržaj ovdje se uglavnom odnosi na povijest, kulturu i književnost, kao i na ekonomska, politička i društvena pitanja. Nešto konkretnije teme obuhvaćaju


32

europske ustanove, rad EU-a kao i međunarodne organizacije i odnose u svijetu. Obuhvaćeni su i osjećaj nacionalnog i europskog identiteta i vezani osjećaj pripadnosti.

U nekim su zemljama preporučene i druge teme: ravnopravnost spolova (Francuska zajednica Belgije, Španjolska i Austrija), sigurnost na cesti (Latvija, Portugal i Španjolska) i sustav socijalne skrbi (Španjolska i Island). U Češkoj i Latviji građanski kurikulum obuhvaća teme imovine, vlasništva kao i „novac i tržišni ekonomiju“. „Obrazovanje za poduzetništvo“ također je tema koja se poučava u sklopu građanskog odgoja u nekim zemljama poput Estonije i Portugala (16).

Slika 1.6 pokazuje da velika većina zemalja preporuča veliki broj tema. Štoviše, što je veća razina obrazovanja, više je tema obuhvaćeno.

Najčešće teme na primarnoj razini prema nacionalnim kurikulumima jesu: „društveno politički sustav zemlje“, „demokratske vrijednosti“, „tolerancija i diskriminacija“ te „nacionalni identitet i pripadnost“. Manje su uobičajene teme „održivog razvoja“ i „ljudskih prava“ koje obrađuje sličan broj zemalja. Oko trećine zemalja ne obrađuje teme „pravičnosti i pravde“ ili „kulturne raznolikosti“ na primarnoj razini – ova se pitanja ne obrađuju prije sekundarnog obrazovanja. Teme vezane uz europsku i međunarodnu dimenziju najrjeđe se pojavljuju na primarnoj razini (u manje od polovici zemalja koje su sudjelovale).

Na nižoj sekundarnoj razini sve spomenute teme dio su kurikuluma građanskog odgoja u gotovo svim zemljama. Malo je promjena na višoj sekundarnoj razini, ali neke su teme izostavljene na ovoj razini u nekim zemljama. Primjerice, u Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska), teme vezane za europsku i nacionalnu dimenziju nisu više uključene u kurikulum. Do kraja sekundarne razine, međutim, učenici u gotovo svim europskim zemljama obradit će sva tri područja znanja i razumijevanja.

1.3.3. Vještina U ovom su izvješću četiri vještine definirane kao ključne kako bi učenici postali aktivni i odgovorni građani:

• vještine vezane uz građanski odgoj i obrazovanje (sudjelovanje u društvu putem, primjerice, volontiranja, te utjecanje na javnu politiku kroz glasovanje i peticiju);

• socijalne vještine (živjeti i raditi s drugima, rješavanje sukoba);

• komunikacijske vještine (slušanje, razumijevanje i uključivanje u raspravu);

• međukulturalne vještine (uspostavljanje međukulturalnog dijaloga i uvažavanje kulturoloških razlika).

Slika 1.7 pokazuje da u velikoj većini zemalja nacionalni kurikulumi obuhvaćaju sve četiri vještine na svim obrazovnim razinama. Iako vještine nisu uvijek obuhvaćene na istoj razini obrazovanja, do kraja sekundarnog obrazovanja učenici bi trebali steći sve četiri vještine. Postoji, međutim, nekoliko iznimki. U Grčkoj građanske vještine, a u Njemačkoj zajednici Belgije interkulturalne vještine nisu obuhvaćene kurikulumom ni na jednoj školskoj razini.

(16) Za cjelovite informacije o položaju poduzetničkog obrazovanja u europskim nacionalnim kurikulumima, vidi

EACEA/Eurydice (2012a).


33

Slika 1.7: Vještine koje bi učenici trebali steći iz građanskog odgoja, prema preporukama nacionalnog kurikuluma (ISCED 1-3), 2010./2011. g.

Građ

ansk

e vje

štine

Socij

alne v

ještin

e

Komu

nikac

ijske

vje

štine

Inter

kultu

ralne

vje

štine

ISCED 1

ISCED 2

I CED 3


Napomena za pojedinu zemlju Njemačka: Slika prikazuje postojeće politike koordinirane između saveznih pokrajina. Stanje se može razlikovati na razina pojedine pokrajine. Turska: Iako u turskom obrazovnom sustavu formalno ne postoji ISCED 2, za potrebe usporedbe, razrede od 1-5 može se promatrati kao ISCED 1, a razrede 6, 7 i 8 kao ISCED 2.

Izvor: Eurydice.

Na primarnoj su razini komunikacijske i socijalne vještine one koje se najčešće preporučuju u svim zemljama Eurydicea, iako su međukulturalne vještine također obuhvaćene u velikoj većini nacionalnih kurikuluma. Građanske vještine najmanje se preporučuju, vjerojatno zato što zahtijevaju razumijevanje nešto apstraktnijih političkih ideja.

Na sekundarnoj razini u gotovo svim zemljama službeni kurikulumi obuhvaćaju sve četiri vještine. Međutim postoje iznimke: u Grčkoj ni građanske ni komunikacijske vještine nisu uključene u ovoj fazi; Bugarska razvoj građanskih i društvenih vještina preporuča samo na višoj sekundarnoj razini; u Njemačkoj zajednici Belgije i Ujedinjenoj Kraljevini međukulturalne vještine ne preporučuju se za


34

sekundarno obrazovanje (osim u Walesu na nižoj sekundarnoj razini); u Ujedinjenoj Kraljevini (osim u Škotskoj), međukulturalne vještine preporučuju se samo za nižu sekundarnu razinu; te u Irskoj i Turskoj, nijedna od navedenih vještina se ne preporuča na višoj sekundarnoj razini. Cjelokupno gledano, niža sekundarna razina je za koju najveći broj zemalja preporuča kako bi učenici trebali napredovati prema razvoju ove četiri vještine.

1.3.4. Podaci ICCS -a 2009 o ci l jevima kurikuluma i nastavničkom samopouzdanju

Odjeljak 1.3 predstavio je ciljeve, znanja i vještine koje učenici trebaju nastojati svladati prema odredbama nacionalnih kurikuluma. Kako bi se nadopunila provedena analiza i usporedbe, ovaj pododjeljak nudi pogleda na građanski odgoj i obrazovanje iz perspektive škole. Podaci su preuzeti iz nastavničke ankete u sklopu Međunarodnog ispitivanja o građanskom odgoju i obrazovanju (IEA, 2010b) i obuhvaćaju 23 obrazovna sustava mreže Eurydice (17).

Analiza podataka ICCS-a odnosi se na dva pokazatelja iz nastavničke ankete (18). Prvi je vezan uz tri cilja koja oni smatraju najvažnijima za građanski odgoj i obrazovanje. Drugi pokazatelj temelji se na samopouzdanju nastavnika u poučavanju tema vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje po vlastitoj procjeni. Svi ispitani nastavnici poučavali su redovite školske predmete učenicima osmog razreda (u dobi od otprilike 14 godina) školske godine 2008./2009. U svim zemljama o kojima je ovdje riječ osmi razred je dio nižeg sekundarnog obrazovanja.

U ispitivanju ICCS bilo je predloženo nekoliko ciljeva građanskog odgoja. Nastavnici koji su sudjelovali u anketi trebali su odabrati tri koja smatraju najvažnijima. Ciljevi su obuhvaćali poticanje ili potporu učenicima u stjecanju znanja ili razvoju stavova ili vještina u sljedećim područjima:

1. Društvene, političke i građanske ustanove 2. Poštovanje i zaštita okoliša 3. Zastupanje vlastitog mišljenja 4. Rješavanje sukoba 5. Građanska prava i dužnosti 6. Sudjelovanje u životu lokalne zajednice 7. Sudjelovanje u školskom životu 8. Učinkovite strategije u borbi protiv rasizma i ksenofobije 9. Budući politički angažman

Prema odgovorima nastavnika (vidi sliku 1.8), promicanje znanja o građanskim pravima i dužnostima smatra se najvažnijim ciljem građanskog odgoja (62,8%). Promocija kritičkog i neovisnog mišljenja je također među najvažnijim ciljevima za više od polovicu ispitanih nastavnika (57,9%). Na drugom kralju ljestvice, vrlo mali postotak nastavnika dao je bodove „pripremi za politički angažman“; samo 4,4% nastavnika smatralo je ovo važnim ciljem građanskog odgoja.

Dva su cilja dobila sličnu ocjenu od strane nastavnika osmih razreda, prvenstveno „promicanje poštovanja i zaštite okoliša“ (36,7%) i „razvoj učeničkih vještina i kompetencija u rješavanju sukoba“ (36,0%). Za nešto manji postotak nastavnika (31,1%) poznavanje društvenih, političkih i građanskih ustanova također je bio značajan cilj.

(17) Ove 23 europske zemlje jesu Belgija (Flamanska zajednica), Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Irska,

Španjolska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina (Engleska) i Lihtenštajn.

(18) I ravnatelje se tražilo da navedu tri najvažnijia cilja građanskog odgoja. Za više detalja vidi, see IEA 2010b. str. 126-130.


35

Konačno, manje od 20% ispitanih nastavnika odabralo je preostala četiri cilja: „poticanje sposobnosti učenika obrane vlastitog mišljenja“ (20,1%), „promicanje sudjelovanja učenika u školskom životu“ (18,7%) kao i u lokalnoj zajednici (15,1%) i, naposljetku, „podrška razvoju učinkovitih strategija u borbi protiv rasizma i ksenofobije“ (16,2%).

Slika 1.8: Mišljenje nastavnika o važnosti pojedinih ciljeva građanskog odgoja (kao nacionalni postotak), 2008./2009. g.

Ciljevi građanskog odgoja odnose se na:

A Poznavanje društvenih, političkih i građanskih ustanova F Sudjelovanje u životu lokalne zajednice

B Poštivanje i zaštitu okoliša G Kritičko i neovisno mišljenje

C Sposobnost zastupanja vlastitog mišljenja H Sudjelovanje u školskom životu

D Vještine i kompetencije rješavanja sukoba I Učinkovite strategije u borbi protiv rasizma i ksenofobije

E Poznavanje građanskih prava i dužnosti J Priprema za budući politički angažman

Izvor: IEA, ICCS 2009 baza podataka. Ø Prosječni postotak


36

A B C D E F G H I J Ø 31,1 36,7 20,4 36,0 62,8 15,1 57,8 18,7 16,2 4,4 BE nl* 17,1 58,0 45,7 58,9 24,5 11,3 57,6 13,8 11,1 0,8 BG 28,3 43,2 36,3 29,9 60,8 11,1 55,0 28,4 3,6 2,8 CZ 35,5 37,1 35,6 44,5 57,1 18,8 45,3 9,5 12,5 2,0 DK* 48,0 22,5 20,2 51,1 32,2 6,7 88,5 4,5 9,5 15,9 EE 46,2 30,2 23,2 29,6 70,8 12,3 65,8 12,8 1,4 7,3 IE 41,9 39,2 13,5 21,7 55,5 40,2 49,2 18,9 11,9 7,2 ES 16,7 31,9 21,5 57,5 61,5 3,4 67,3 13,5 23,1 2,9 IT 49,6 37,8 12,4 20,8 78,3 8,0 58,0 10,9 21,5 2,1 CY 41,0 34,2 33,5 23,0 45,1 12,0 62,7 17,6 21,6 8,1 LV 26,9 35,2 37,7 26,8 52,4 9,4 60,7 29,0 1,2 12,7 LT 17,2 49,0 24,9 33,7 54,0 24,5 56,9 34,8 2,0 2,5 LU* 45,8 32,6 21,8 36,0 57,4 5,6 64,2 13,9 14,9 4,6 MT 19,6 58,3 18,2 31,7 60,3 18,3 59,8 21,5 9,7 2,5 AT* 25,3 27,0 38,4 46,5 16,7 3,2 64,5 2,2 21,4 15,7 PL 23,6 29,5 21,9 36,0 53,5 37,6 44,1 35,5 6,9 10,5 SI 24,0 55,3 30,5 40,2 49,3 5,1 64,3 17,0 12,6 0,7 SK 38,0 49,9 17,7 43,3 62,9 12,5 41,2 15,4 16,4 1,4 FI 26,8 61,1 14,3 44,0 36,8 7,1 81,1 18,2 8,7 1,3 SE 16,4 37,4 24,0 29,6 62,3 1,7 84,0 9,9 31,3 2,5 UK-ENG* 26,7 35,4 12,9 30,8 50,4 26,8 64,1 22,1 23,3 6,5 LI 31,2 35,2 20,2 58,1 19,2 3,0 73,8 10,7 29,7 19,3

Ciljevi građanskog obrazovanja odnose se na:

A Poznavanje društvenih, političkih i građanskih ustanova F Sudjelovanje u životu lokalne zajednice

B Poštivanje i zaštitu okoliša G Kritičko i neovisno mišljenje

C Sposobnost zastupanja vlastitog mišljenja H Sudjelovanje u školskom životu

D Vještine i kompetencije rješavanja sukoba I Učinkovite strategije u borbi protiv rasizma i ksenofobije

E Poznavanje građanskih prava i dužnosti J Priprema za budući politički angažman

Izvor: IEA, ICCS 2009 baza podataka. Ø Prosječni postotak * Nisu ispunili zahtjeve uzorka na razini nastavnika, stoga rezultati nisu reprezentativni. Slijedom toga, ove su zemlje isključene u izračunu prosječnih postotaka.

Objašnjenje ICCS je predložila deset ciljeva građanskog odgoja. Ispitani nastavnici trebali su odabrati one za koje su držali da su tri najvažnija. Populacija nastavničke ankete ICCS definirana je kao svi nastavnici redovitih predmeta koji poučavaju učenike ciljnog razreda (osmog razreda) u svakoj školi uzorka. Obuhvatila je samo one nastavnike koji su poučavali ciljni razred tijekom razdoblja ispitivanja i koji su bili zaposleni u školi od početka školske godine (IEA 2010b, str. 20.).

Pri usporedbi nacionalnih postotaka za svaki cilj vidljive su značajne razlike među zemljama. U nekim zemljama velika većina roditelja smatra određene ciljeve najvažnijima, dok u drugim zemljama samo manjina dijeli njihov izbor.

Najveće razlike u prosjecima za pojedinu zemlju uočene su za dva cilja koji su u europskim zemljama dobili najveću prosječnu ocjenu. Primjerice, dok 78,3% ispitanih nastavnika u Italiji odabire “promociju poznavanja građanskih prava i dužnosti“ kao jedan od tri najvažnija cilja, u Austriji samo 16,7% odabire ovu opciju. „Promicanje kritičkog i neovisnog mišljenja“ drugi je cilj koji je dobio vrlo različite ocjene nastavnika iz različitih zemalja. Više od 80% nastavnika skandinavskih zemalja koje su sudjelovale u anketi (Danska, Švedska i Finska) ovaj su cilj ocijenile kao jedan od tri najvažnija, dok je u Češkoj, Irskoj, Poljskoj i Slovačkoj broj bio manji od 50%.

Cilj koji je u prosjeku bio najmanje važan za nastavnike u europskim zemljama bio je „priprema učenika za budući politički angažmana“ i isti je imao najnižu varijaciju među zemljama. U Danskoj i


37

Lihtenštajnu nastavnici su ovome cilju dali najveću ocjenu (15,9% i 19,3% svakom). U polovici drugih zemalja ocjena je bila manja od 5%.

Za preostale ciljeve razlika između najvišeg i najnižeg nacionalnog postotka bio je 30% i gotovo 40%. Stoga postoji značajna raznolikost među zemljama u važnosti koju pridaju ovim ciljevima građanskog odgoja.

Neki od ciljeva definiranih u studiji ICCS odgovaraju u velikoj mjeri ciljevima građanskog odgoja navedenima u nacionalnim kurikulumima (vidi odjeljak 1.3). Primjerice, svi nacionalni kurikulumi europskih zemalja koje su sudjelovale u ICCS-u preporučuju „promociju kritičkog i neovisnog mišljenja“ kao jedan od ciljeva građanskog odgoja (vidi odjeljak 1.3). Prema rezultatima ICCS-a, među ispitanim nastavnicima ovaj je cilj u prosjeku bio drugi najvažniji. Međutim, kako je gore spomenuto, mišljenja nastavnika značajno su se razlikovala među zemljama. Studija ICCS također navodi raspon godina ispitanih nastavnika kao i predmete koje poučavaju u školi (19). Ovi su podaci stoga analizirani kako bi se vidjelo je li postojala korelacija između dobi nastavnika ili specijaliziranosti za predmet i njihovih izbora vezanih uz ciljeve građanskog odgoja (20). Rezultati pokazuju slabu vezu između ovih karakteristika nastavnika i njihove ocjene ciljeva građanskog odgoja. Ni dob nastavnika, ni predmetna specijalizacija nisu značajno utjecale na njihov izbor u anketi.

Kako je već spomenuto, drugi pokazatelj u ispitivanju ICCS 2009 relevantan za ovu studiju bio je samopouzdanje u poučavanju niza tema vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje prema ocjeni samih nastavnika. Nastavno rezultatima istraživanja (IEA 2010b, str. 130-132) nastavnici su imali najviše samopouzdanja poučavajući „ljudska prava“ i „građanska prava i dužnosti“. U europskim se zemljama u prosjeku otprilike 93% nastavnika osjećalo „vrlo samopouzdano“ ili „prilično samopouzdano“ u poučavanju ovih tema. Otprilike 84% nastavnika također se osjećalo samopouzdano u poučavanju o „različitim kulturnim i etničkim skupinama“ i o „glasovanju i izborima“. S druge strane, u poučavanju o „pravnim ustanovama i sudovima“ nastavnici su osjećali najmanje samopouzdanja (samo 57% se osjećalo „vrlo samopouzdano“ ili „prilično samopouzdano“ u poučavanju ovih tema). Ipak, značajan broj nastavnika (77-80%) odgovorio je da se osjeća „vrlo samopouzdano“ ili „prilično samopouzdano“ u odnosu na četiri preostale teme („globalna zajednica i međunarodna organizacija“; „Europska unija“; „ustav i politički sustavi“ te „emigracija i imigracija“).

(19) Kategorije predmeta su: društvene znanosti; matematika i/ili prirodoslovlje; jezici. Raspon godina podijeljen je u četiri

kategorije: mlađi od 30 godina; 30-40 godina; 40-50 godina; stariji od 50 godina. (20) Izračun Eurydicea pomoću Cramerovog Fi koeficijenta.


38

Sažetak U ovom je poglavlju dan pregled pristupa koji se rabe u poučavanju građanskog odgoja, pregled broja sati nastave posvećenog ovom predmetnom području i preporučenog kurikulumskom sadržaju u službenim kurikulumima zemalja mreže Eurydice. Podaci iz ispitivanja ICCS 2009 dale su sliku o tome kako nastavnici ocjenjuju važnost pojedinih ciljeva građanskog odgoja.

Analiza je pokazala da službeni kurikulumi velike većine zemalja daju smjernice o načinima na koje građanski odgoj i obrazovanje treba provoditi na svakoj razini obrazovanja. Tri su glavna pristupa u primjeni: građanski odgoj i obrazovanje poučava se kao zaseban predmet, integriran je u jedan ili više predmeta ili kurikulumskih područja, i/ili ima kroskurikularni status. Većina zemalja kombinira više od jednog pristupa građanskom odgoju i obrazovanju, unutar jedne ili više obrazovnih razina. Postoje i zemlje u kojima su aspekti vezani uz građanski odgoj i obrazovanje uvršteni u opće ciljeve i vrijednosti obrazovnih sustava, ali nema druge vrste poučavanja istog.

Kada se građanski odgoj i obrazovanje poučava kao zaseban predmet, češće se provodi na sekundarnoj nego na primarnoj razini. Broj školskih godina koje obuhvaća razlikuje se značajno od zemlje do zemlje i kreće se od jedne do dvanaest godina. U nekim slučajevima škole odlučuju o pristupu koji će primijeniti u poučavanju građanskog odgoja.

Preporuke o broju sati nastave građanskog odgoja uglavnom postoje u zemljama u kojima se on poučava kao zaseban predmet. Broj sati nastave značajno se razlikuje od zemlje do zemlje i nedavno je došlo do nekih promjena nastavnih pristupa kao što je povećana važnost kroskurikularnih tema.

Općenito, kurikulumi građanskog odgoja u europskim zemljama obuhvaćaju širok i vrlo sveobuhvatan raspon ciljeva, znanja i vještina. Ciljevi koji se najčešće preporučuju u nacionalnim kurikulumima na svim razinama odnose se na „razvoj vrijednosti, stavova i ponašanja“. Najmanje se preporuča „aktivno sudjelovanje i uključenost učenika na razini škole i zajednice“, što se češće obrađuje na sekundarnoj nego na primarnoj razini.

Od primarne razine učenici moraju steći znanje u raznim i različitim područjima vezanim uz građanstvo. Primjerice, među temama koje se najčešće preporučuju jesu „nacionalni društveno politički sustav“, „demokratske vrijednosti“ i „tolerancija i antidiskriminacija“. K tome, gotovo sve zemlje preporučuju da bi na jednoj razini obrazovanja učenici trebali steći građanske, socijalne komunikacijske i međukulturalne vještine kako bi im se omogućilo da postanu punopravni i odgovorni građani.

Konačno, ispitivanje ICCS iz 2009. godine pokazuje kako su za nastavnike osmih razreda diljem Europe dva najvažnija cilja građanskog odgoja promicanje poznavanja građanskih prava i dužnosti i poticanje kritičkog i neovisnog mišljenja. U tom pogledu, prvi cilj obuhvaća jednu od dvije teme za koje vrlo veliki broj nastavnika osjeća samopouzdanje u poučavanju (druga tema jesu „ljudska prava“). Cilj koji je nastavnicima najmanje važan jest „priprema učenika za politički angažman“. Međutim, usporedba zemalja pokazala je značajne razlike. Konačno, pokazalo se da su neki nastavnici diljem Europe ocijenili neke ciljeve građanskog odgoja kao jedne od tri najvažnija, iako ih sve zemlje ne preporučuju u svojim službenim smjernicama.

39

POGLAVLJE 2: SUDJELOVANJE UČENIKA I RODITELJA U UPRAVLJANJU ŠKOLOM

Građanski odgoj i obrazovanje ne događa se izolirano. Učenici se s vrijednostima i načelima demokratskog procesa počinju upoznavati kroz svoja iskustva u prvim zajednicama kojih su članovi – u svojem razredu i školi. Stoga je važno da ova iskustva odražavaju demokratske procese i mladima daju vještine i sposobnosti neophodne za učinkovito sudjelovanje u životu zajednice. U tu svrhu europski obrazovni sustavi uspostavljaju uključive unutarnje strukture upravljanja školom, omogućujući zastupljenost svih članova školske zajednice i aktivno sudjelovanje učenika.

Sudjelovanje u upravljanju školom stoga je glavna tema koja se obrađuje u ovom poglavlju. Poglavlje je podijeljeno u tri dijela. U prvom dijelu opisuju se najčešći mehanizmi sudjelovanja učenika u upravljanju školom prema službenim propisima i preporukama te se promatra koliko su ovi mehanizmi rašireni u Europi. Istražuju se i djelokrug i utjecaj predstavnika učenika koji sudjeluju u upravljanju školom. Na temelju ovih informacija, kao i rezultata ispitivanja ICCS, spomenutog u uvodnom dijelu izvješća, u drugom se dijelu promatra veza između postojanja službenih propisa o sudjelovanju i stvarne razine učeničkog angažmana.

Posljednji dio ovog poglavlja bavi se ulogom roditelja u upravljanju školom. U ovom dijelu predstavljeni su ključni modeli uključenosti roditelja u aktivnosti vezane uz upravljanje školom. Istraživanja su pokazala da učenici čiji su roditelji aktivno uključeni u školsku zajednicu i sudjeluju u upravljanju školom razvijaju jače kompetencije koje se odnose na interakciju sa svojim vršnjacima, nastavnicima i zajednicom u kojoj žive (McWayne, Hampton, Fantuzzo, Cohen i Sekino, 2004. g.). Sudjelovanje roditelja u upravljanju školom ne pridonosi samo razvoju građanskih kompetencija učenika (Elias, Patrikaku i Weissberg, 2007. g.), nego se smatra i da ono ima pozitivan utjecaj na razvoj zajednice i ostvarivanje napretka u odnosima između škole i zajednice (Shatkin i Gershberg, 2007. g.). Opisani su nacionalni projekti koji roditeljima nude osposobljavanje kojem je cilj potaknuti roditelje da u što većoj mjeri iskoriste priliku za uključivanjem u upravljanje školom.

2.1. Službeni propisi i preporuke za poticanje sudjelovanja učenika u upravljanju školom

Sve su zemlje uvele mjere za promicanje uključenosti učenika u upravljanje školom. Osobito je značajna činjenica da su zemlje s vrlo decentraliziranim sustavima, kao što su Češka, Mađarska, Nizozemska, Finska i Švedska, uvele i neki oblik središnjeg propisa koji regulira ovo pitanje. To su pozitivni pokazatelji napora koje vlasti ulažu u smislu poticanja učeničkog demokratskog sudjelovanja.

Službeni propisi i preporuke utvrđuju tri glavne vrste modela sudjelovanja učenika u upravljanju školom:

• Izbor predstavnika razreda i imenovanje razrednog vijeća;

• Imenovanje učeničkog vijeća;

• Zastupljenost učenika u upravljačkim tijelima škole.


40

Predstavnike razreda bira većina učenika u razredu, a zadaća im je općenita odgovornost predstavljanja učeničkih interesa sudjelovanjem u razrednom vijeću koje se sastoji od nastavnika i (katkad) roditelja ili u neformalnoj interakciji s upravom škole. Vijeća učenika predstavnička su tijela čije članove biraju svi učenici u školi, dok su upravljačka tijela škole, poput školskih odbora, najviša upravljačka razina školske ustanove. Njima obično predsjedavaju ravnatelji škola i uglavnom se sastoje od predstavnika svakog dijela školske zajednice: nenastavno osoblje, nastavnici, roditelji i učenici. U nekim zemljama, kao što je Ujedinjena Kraljevina (Engleska, Wales i Sjeverna Irska), upravljačkim tijelima škole može predsjedavati član koji dolazi izvan škole te uz roditelje uključivati i predstavnike iz skupina vanjskih dionika.

Što je veća razina obrazovanja i starija dob učenika to je više propisa i službenih preporuka o sudjelovanju učenika. Općenito govoreći, na višoj sekundarnoj razini (ISCED 3) postoji više mehanizama za sudjelovanje učenika nego što je to slučaj na nižoj sekundarnoj razini (ISCED 2), a osobito na primarnoj razini (ISCED 1). Otprilike trećina zemalja je usvojila propise vezane za izbor predstavnika razreda na razini ISCED 1, a taj udio raste na više od pola na razini ISCED 2 i oko dvije trećine na razini ISCED 3 (vidi sliku 2.1). Slično tako, vijeća učenika postoje u otprilike polovici zemalja na razini ISCED 1 i u velikoj većini zemalja na razini ISCED 2. Međutim, ova tijela postoje u gotovo svim zemljama na razini ISCED 3 (vidi sliku 2.2). S obzirom na upravljačka tijela škole, sudjelovanje učenika prisutno je u jednoj trećini zemalja na razini ISCED 1, u dvije trećine zemalja na razini ISCED 2 i u gotovo svim zemljama na razini ISCED 3 (vidi sliku 2.3).

Slike 2.1: Propisi i službene preporuke kojima se predviđaju predstavnici razreda (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Predstavnike razreda bira većina učenika u razredu; njihova je uloga predstavljati interese učenika na razni razreda.

ISCED 1, 2 i 3

ISCED 2 i 3

Samo ISCED 3

Samostalnost škola/nema nacionalnih propisa


Pog lav l j e 2 : Sud je l ov an je učen i k a i r od i t e l j a u up rav l j an ju šk o lom

41

Napomena za pojedinu zemlju Češka i Latvija: Učenici imaju pravo osnivati samoupravna tijela unutar škole. Međutim, izbor predstavnika razreda nije uređen na središnjoj razini te spada pod autonomiju škole. Slovenija: Osnovne škole (ISCED 1 i 2) imaju samostalnost jer određuju organizaciju učenika, ali u školama je uobičajena praksa da učenici biraju svoje predstavnike. Švedska: Službeni propisi navode kako učenici imaju pravo sudjelovati na razini razreda, ali ne utvrđuju načine njihovog uključivanja. Norveška: Propisi o predstavnicima razreda na razini ISCED 1 ne odnose se na najmlađe učenike (razredi 1-4).

Slika 2.2: Propisi i službene preporuke kojima se predviđaju vijeća učenika u školi (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Vijeća učenika predstavnička su tijela učenika čiji se članovi biraju na razne načine (vidi sliku 2.5 za više informacija).

Napomena za pojedinu zemlju Češka: Učenici imaju pravo osnivati samoupravna tijela unutar škole. Međutim, izbor vijeća učenika nije uređen na središnjoj razini te spada pod autonomiju škole. Španjolska: Škole na sekundarnoj razini (ISCED 2 i 3) imaju pravo osnivati Vijeće predstavnika (Juntas de delegados), koje se sastoji od predstavnika učenika koje su izabrali razni razredi i njihovih predstavnika u upravljačkim tijelima škole. Na primarnoj razini (ISCED 1) mogu se osnivati samo udruženja učenika (Asociaciones de alumnos) okupljajući učenike završnih razreda koji se žele priključiti. Latvija: Službenim smjernicama potiče se učeničko samoupravljanje u školi i predlaže osnivanje vijeća učenika. Međutim, izbor vijeća učenika spada u područje autonomije škola. Švedska: Službeni propisi jamče pravo učenika na sudjelovanje na školskoj razini, ali ne utvrđuju načine njihovog uključivanja. Slovenija: Osnovne škole (ISCED 1 i 2) imaju samostalnost jer određuju organizaciju učenika, ali u većini škola uobičajena je praksa da učenici osnivaju vijeća učenika, obično zvana Dječji parlament, koji se sastoji od predstavnika razreda. Norveška: Propisi o vijećima učenika na ISCED 1 ne odnose se na najmlađe učenike (razredi 1-4).

Na svim razinama obrazovanja vijeća učenika najčešći su oblik sudjelovanja koji uređuju službeni propisi i preporuke. Za razliku od razrednih vijeća i upravljačkih tijela škole, vijeća učenika čine samo učenici i ona služe kao forumi za raspravu o pitanjima vezanim uz školu, ali nemaju službene ovlasti donošenja odluka unutar škole. Zanimljivo je spomenuti da je od ova tri tijela, ono u kojem učenici nemaju nikakva prava donošenja odluka najraširenije. Diljem zemalja i obrazovnih razina vijeća učenika mnogo su češća od imenovanja predstavnika razreda ili predstavnika učenika u upravljačka tijela škole.

ISCED 1, 2 i 3

ISCED 2 i 3

Samo ISCED 3




42

Slika 2.3: Propisi i službene preporuke kojima se predviđaju predstavnici učenika u upravljačkim tijelima škole (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Upravljačka tijela škole (kao što su školski odbori) najviša su upravljačka razina u školskoj ustanovi. Njima obično predsjedava ravnatelj škole i općenito ih čine predstavnici svake skupine koja čini školsku populaciju. U nekim zemljama, upravljačkim tijelima škole predsjedava član koji dolazi izvan škole te uz roditelje uključivati i predstavnike iz skupina vanjskih dionika

Napomena za pojedinu zemlju Češka: Samo punoljetni učenici (18 godina i stariji) smiju biti članovi upravljačkih tijela škole. Ujedinjena Kraljevina (WLS): Škola mora osigurati da školsko vijeće predloži učenike u dobi od 11 do 13 kao pridružene članove upravljačkog tijela škole koji nemaju ovlasti i odgovornosti punopravnih članova. Ujedinjena Kraljevina (ENG): Predstavnici učenika mogu sudjelovati u upravljačkim tijelima škole kao pridružene članove upravljačkog tijela škole, ali nemaju ovlasti i odgovornosti punopravnih članova.

2.1.1. Oblici predstavništva učenika u školi Oko polovice zemalja donijelo je propise i službene preporuke za osnivanje vijeća na razini razreda u kojima predstavnik razreda sudjeluje u vođenju obrazovnih i drugih aktivnosti. Švedska se razlikuje u tom smislu, budući da je odluka o osnivanju ovakvih vijeća na školi, iako nacionalni propisi predviđaju njihovo osnivanje. Samo nekoliko zemalja ne predviđa osnivanje posebnih tijela na razini razreda, ostavljajući zastupanje učeničkih interesa neformalnoj interakciji predstavnika razreda s nastavnicima i roditeljima. Irska i Ujedinjena Kraljevina (Engleska, Wales i Sjeverna Irska) imaju drugačiji pristup ulozi predstavnika razreda. U ovim slučajevima predstavnik se razreda ne bira kao predstavnik u vijećima razreda, već kao član vijeća učenika na školskoj razini. Međutim, predstavnici razreda u ovim zemljama na vijeću učenika mogu otvarati pitanja vezana uz razred te o tome izvijestiti svoje razrede.

ISCED 1, 2 i 3

ISCED 2 i 3

Samo ISCED 3




43

Slika 2.4: Osnivanje vijeća razreda/predstavnika razreda prema službenim propisima i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Lijevo Primarno

Desno Sekundarno

Službeni propisi predviđaju vijeća razreda Službene preporuke predviđaju predstavnike razreda

Samostalnost škola Nema propisa

Izvor: Eurydice. UK (1): UK-ENG/WLS/NIR

Objašnjenje Razredna vijeća službena su tijela osnovana da bi se bavila pitanjima na razini razreda. Njihov sastav razlikuje se ovisno o službenim propisima i/ili odlukama škola o ovome pitanju, ali ih mogu činiti samo predstavnici nastavnika ili predstavnici nastavnika i predstavnici učenika i/ili roditelja.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE de), Švedska i Slovenija: Propisi se odnose samo na više sekundarno obrazovanje (ISCED 3). Španjolska: Razredna vijeća sastoje se od svih nastavnika koji poučavaju istu skupinu učenika. Predstavnici učenika ne dolaze na ove sastanke redovito, ali ih se može uključiti u raspravu o određenim temama, primjerice, vrednovanju učenika. Latvija i Švedska: Službeni propisi (o višem sekundarnom obrazovanju u slučaju Švedske) utvrđuju pravo učenika na osnivanje razrednog vijeća, ali takve odluke ovise o školi. Slovenija: Iako nema formalnih propisa vezanih uz razredna vijeća na razini ISCED 1 i 2, u zakonu o osnovnom obrazovanju stoji da su svi učenici (uključujući one na razini ISCED 1 i 2) pojedinog razreda članovi „razredne jedinice“ i da zajedno s nastavnikom koji je odgovoran za taj razred trebaju raspravljati o pitanjima na razini razreda. Kurikulum određuje broj razdoblja rasprave, a nastavnici bi trebali poštivati te službene smjernice.

Općenito, članovi vijeća učenika predstavnici su razreda ili ih svi učenici škole izravno biraju. U nekim zemljama škole mogu same odrediti vlastite procedure imenovanja članova vijeća učenika.

Slika 2.5: Imenovanje članova vijeća učenika prema službenim smjernica i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Učenici izravno biraju

Škola određuje postupak imenovanja

Predstavnici razreda

Svi učenici sudjeluju

Nema propisa

Lijevo Primarno

Desno Sekundarno


Napomena za pojedinu zemlju Španjolska: Vijeća učenika na razini ISCED 2 i 3 čine predstavnici razreda i članovi upravljačkih tijela škole koji se izravno biraju. Poljska: Iako zakonodavstvo propisuje da se imenovanje članova regulira na razini škole, u praksi sve škole organiziraju izbore za vijeća učenika. Francuska, Italija, Slovenija i Slovačka: Propisi se odnose samo na višu sekundarnu razinu (ISCED 3). Ujedinjena Kraljevina (ENG/WLS/NIR): Razredi se definiraju kao dobne skupine. Podaci iz Engleske i Sjeverne Irske odnose se na raširenu praksu. Norveška: Službeni propisi vezani uz imenovanje članova vijeća učenika na razini ISCED 1 odnose se samo na razrede 5-7.


44

Dva su glavna postupka imenovanja učeničkih predstavnika u upravljačka tijela škole: svi učenici škole izravno ih biraju ili iste predlaže vijeće učenika (gdje ono postoji). U manjem broju slučajeva mehanizam imenovanja ovisi o pojedinoj školi.

Slika 2.6: Imenovanje učeničkih predstavnika u upravljačka tijela škola prema službenim smjernica i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

xx

Svi učenici izravno biraju

Škola odlučuje

Predstavnici razreda

Predlaže ih vijeće učenika

Dijelom izabrani i dijelom predloženi

Nema propisa

Lijevo Primarno

Desno Sekundarno


Napomena za pojedinu zemlju Češka: Samo punoljetni učenici (18 godina i stariji) smiju glasovati i biti izabrani. Češka, Italija, Portugal, Slovenija, Slovačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina (WLS): Propise se odnose samo na više sekundarno obrazovanje (ISCED 3). Slovačka: U slučaju kada nema vijeća učenika, predstavnike učenika biraju izravno svi učenici. Ujedinjena Kraljevina (WLS): Propisi se ne odnose na primarno obrazovanje (ISCED 1). Norveška: Predstavnike učenika u upravljačkim tijelima škole predlažu vijeća učenika samo u višem sekundarnom obrazovanju. U primarnom i nižem sekundarnom obrazovanju postupak imenovanja određuje škola.

2.1.2. Uloga učeničkih predstavnika u školskim ti jel ima Kroz sudjelovanje u školskim tijelima učenik može imati ulogu donositelja odluka, savjetodavnu ili informativnu ulogu. Uloga donositelja odluka odnosi se na slučajeve kada uprava škole mora uzeti u obzir učeničko mišljenje. Savjetodavna uloga odnosi se na slučaj kada učenici imaju pravo izražavati svoje mišljenje o školskim pitanjima, ali ona nisu obvezujuća za upravu škole. Uloga predstavnika učenika najviše je ograničena kada je informativna, odnosno kada je uloga je učenika informirati druge učenike o odlukama uprave škole.

Najčešća uloga učenika jest savjetodavna. U zemljama koje imaju razredna vijeća glavne zadaće predstavnika razreda obično obuhvaćaju sudjelovanje u razvoju plana obrazovanja razreda, dogovore oko pravila vezanih uz svakodnevne razredne aktivnosti, organizaciju izvannastavnih aktivnosti te donošenje odluka o nabavi obrazovnih sredstava kao što su udžbenici i softver. Iako se prakse razlikuju, predstavnici učenika obično dijele savjetodavne ovlasti s drugim članovima vijeća učenika, a to su obično nastavnici i roditelji, ali ne preuzimaju ulogu donositelja odluka. Predstavnici razreda manje su uključeni u obavljanje drugih zadaća vezanih uz upravljanje razredom, kao što su odluke o privremenom ili trajnom isključivanju učenika iz škole, izbornoj nastavi i utvrđivanju kriterija vrednovanja učenika.


45

Zadaće vijeća učenika odnose se uglavnom na razvoj školskog plana i definiranje pravila vezanih uz svakodnevne školske aktivnosti. I u ovom slučaju učenici uglavnom imaju savjetodavnu ulogu, a ne ulogu donositelja odluka. Nabava obrazovnog materijala, kao što su udžbenici i softver, i praćenje proračunskih pitanja također su aktivnosti koje spadaju u djelokrug vijeća učenika, ali u ovim područjima o njihovoj ulozi odlučuje škola. Općenito gledano, glavni zaključak koji se može izvući jest da vijeća učenika nemaju stvarne ovlasti za donošenje odluka ni u jednoj aktivnosti u koju su uključena. Njihova uloga jest ponuditi savjet i pobrinuti se da se stavovi učenika čuju, bez sudjelovanja u stvarnom donošenju odluka.

Kao predstavnici u upravljačkim tijelima škole, učenici se uglavnom bave razvojem školskog obrazovnog plana, utvrđivanjem pravila vezanih za život u školi, organizaciju izvannastavnih aktivnosti i praćenje proračunskih pitanja. U ovim područjima predstavnici učenika uglavnom imaju savjetodavnu ulogu u većini zemalja.

Međutim, valja napomenuti da je broj obrazovnih sustava u kojima je učenicima u upravljačkim tijelima škole dana puna ovlast za donošenje odluka veći nego u slučaju predstavnika razreda ili vijeća učenika. Stoga se, osobito u višem sekundarnom obrazovanju, može primijetiti tendencija da se učenicima u upravljačkim tijelima škole daju veće ovlasti.

U tom pogledu situacija u Španjolskoj osobito je zanimljiva, budući da u toj zemlji učenici u sekundarnom obrazovanju imaju neobično značajnu ulogu sudjelovanjem u izboru ravnatelja škole od trećeg razreda (14-15 godina) nadalje. Također se učenike informira i konzultira vezano uz postupak upisa učenika, učenici surađuju s državnim tijelima u školskom sustavu i sudjeluju u vrednovanju škole.

Slike 2.7, 2.8 i 2.9 prikazuju zadaće predstavnika učenika u područjima za koja su odgovorna upravljačka tijela škole na primarnoj, nižoj sekundarnoj i višoj sekundarnoj razini, sukladno službenim propisima i preporukama. Broj zemalja o kojima je riječ povećava se s povećanjem razine obrazovanja. Odluka o prikazivanju podataka samo za upravljačka tijela škole opravdava se činjenicom da su ovo ključna tijela škole koja donose odluke i stoga mogu pokazati razinu ovlasti koje učenici imaju u donošenju najznačajnijih odluka. Cjelokupno gledano, podaci prikupljeni iz europskih zemalja pokazuju da službeni propisi učenicima obično osiguravaju savjetodavnu ulogu u donošenju odluka u nižem i višem sekundarnom obrazovanju, dok se u primarnom obrazovanju odluke o načinu sudjelovanja učenika prepuštaju školama. Što se tiče stvarnih ovlasti za donošenje odluka, one se uglavnom vežu za utvrđivanje pravila školskih aktivnosti i života u školi. Pitanja vezana uz zapošljavanje nastavnika, nastavni sadržaj i trajno isključivanje učenika iz škole obično ne zahtijevaju uključenost učenika.


46

Slika 2.7: Ovlasti učeničkih predstavnika u upravljačkim tijelima škole sukladno službenim smjernicama i preporukama (ISCED 1), 2010./2011. g.

Propisi u 14 zemalja (:) Nema propisa u 19 zemalja

BG, EE, ES, LV, LT, HU, NL, FI, UK (1), UK-SCT, IS, NO, HR, TR

LU, LI

BE fr, BE de, BE nl, CZ, DK, DE, IE, EL, FR, IT, CY, MT, AT, PL, PT, RO, SI, SK, SE

PODRUČJA

Pravila

Izvannastavne aktivnosti

Proračun

Školski plan

Izborna nastava

Nabava obrazovnih materijala

Kriteriji vrednovanja

Trajno isključivanje učenika iz škole

Nastavni sadržaj

Raskid ugovora o radu nastavnika

Zapošljavanje nastavnika

Raspodjela po kategorijama obuhvaća samo 14 zemalja u kojima propisi postoje

KATEGORIJE

Donošenje odluka Savjetovanje Informiranje Ovisi o školi Ne odlučuju upravljačka tijela škola


Objašnjenje Za detaljan pregled situacije u svakoj od 36 nacionalnih obrazovnih sustava, vidi sliku 2.7 u prilogu 3. Zemlje koje su uključene u kategoriju „ovisno o samostalnosti škole“ imaju središnje propise kojima se predstavnicima učenika omogućuje sudjelovanje u upravljačkim tijelima škole, ali o njihovim ovlastima i funkcijama odlučuje škola.

Napomena za pojedinu zemlju Španjolska: U upravljačkim tijelima škola zastupljeni su samo učenici završnih razreda primarnog obrazovanja (10 -11 godina) i samo u nekim autonomnim zajednicama. Ujedinjena Kraljevina (ENG/NIR): O pitanjima vezanim uz proračun odlučuju upravljačka tijela škole, ali učenici nemaju pravo sudjelovanja.


47


Propisi u 24 zemlje (:) Nema propisa u 9 zemalja

BE fr, BE nl, BG, DK, DE, EE, EL, ES, FR, CY, LV, LT, HU, NL, AT, PL, RO, FI, UK (1), UK-SCT, IS, NO, HR, TR

LU, LI

BE de, CZ, IE, IT, MT, PT, SI, SK, SE

PODRUČJA

Pravila


Proračun

Školski plan

Izborna nastava



Trajno isključivanje učenika

Nastavni sadržaj

Prekid ugovora o radu nastavnika


Raspodjela po kategorijama obuhvaća samo 24 zemalja u kojima propisi postoje

KATEGORIJE



Objašnjenje Za detaljan pregled situacije u svakoj od 36 nacionalnih obrazovnih sustava, vidi sliku 2.8 u prilogu 3. Zemlje koje su uključene u kategoriju „ovisno o samostalnosti škole“ imaju središnje propise kojima se predstavnicima učenika omogućuje sudjelovanje u upravljačkim tijelima škole, ali o njihovim ovlastima i funkcijama odlučuje škola.

Napomena za pojedinu zemlju Austrija: Predstavnici učenika na razini ISCED 2 postoje samo u školama koje provode općeobrazovne programe (allgemein bildende höhere Schule). Turska: Iako, strogo gledano, u turskom obrazovnom sustavu formalno ne postoji ISCED 2, za potrebe usporedbe razrede od 1-5 može se promatrati kao ISCED 1, a razrede 6, 7 i 8 kao ISCED 2.


48


Propisi u 31 zemalja (:) Nema propisa u 2 zemlje

BE fr, BE nl, BG, CZ, DK, DE, EE, EL, ES, FR, IT, CY, LV, LT, HU, MT, NL, AT, PL, PT, RO, SI, SK, FI, SE, UK (1), UK-SCT, IS, NO, HR, TR

LU, LI BE de, IE

PODRUČJA

Pravila

Izvananstavne aktivnosti

Proračun

Školski plan

Izborna nastava



Trajno isključivanje učenika

Nastavni sadržaj

Prekid ugovora o radu nastavnika


Raspodjela prema kategorijama obuhvaća 31 zemlju u kojoj propisi postoje

KATEGORIJE



Objašnjenje Za detaljan pregled stanja u svakoj od 36 nacionalnih obrazovnih sustava, vidi sliku 2.9 u prilogu 3. Zemlje koje su uključene u kategoriju „ovisno o samostalnosti škole“ imaju središnje propise kojima se predstavnicima učenika omogućuje sudjelovanje u upravljačkim tijelima škole, ali o njihovim ovlastima i funkcijama odlučuje škola.

Napomena za pojedinu zemlju Italija: Za „Izvannastavne aktivnosti“, „Proračun“, „Izbornu nastavu“ i „Nabavu obrazovnih materijala“ samo punoljetni učenici (18 godina) mogu glasovati. U sve odluke vezane uz pitanja proračuna ili financija, i/ili koja imaju utjecaja na troškove, mogu se uključivati samo punoljetni učenici.

Ovi brojevi upućuju na dodatno razmatranje:

Područja upravljanja u kojima više zemalja upravljačkim tijelima škola omogućuje odlučivanje jednaka su područjima u kojima je učenicima omogućena utjecajnija odluka. Primjerice, raspodjela školskog proračuna jedno je od područja u kojima većina zemalja upravljačkim tijelima omogućuje donošenje odluka; broj zemalja koje ovlasti donošenja odluka u ovom području daju učenicima također je razmjerno visok. S druge strane, zapošljavanje nastavnika jedno je od područja u kojima vrlo malo


49

zemalja upravljačkim tijelima škola daje pravo utjecaja, a ujedno je i područje u koje učenici imaju najmanje upliva.

2.1.3. Nacionalni programi i dobra praksa Uz službene propise, neke su zemlje razvile nacionalne programe usmjerene na osnaživanje sudjelovanja učenika u upravljanju školom i u procesu donošenja odluka vezanih za školu. Značajni primjeri su program usavršavanja za voditelje samoupravljačkih tijela koji se organizira u Latviji, zatim „Democra-School Programme“ usvojen u Ujedinjenoj Kraljevini (Sjevernoj Irskoj) i pilot-projekt usmjeren na povećanje ovlasti vijeća učenika u Škotskoj. Svrha ovih i sličnih programa jest unaprijediti uspjeh vijeća učenika poticanjem učinkovite suradnje između različitih strana uključenih u interno donošenje odluka, odnosno, nastavnika, roditelja i učenika. Iako se razlikuju među zemljama, ove vrste inicijativa imaju mnogo zajedničkog: nastavnicima, roditeljima i ravnateljima nastoje osigurati posebno usavršavanje kako bi im pomogli u razumijevanju vrijednosti učeničkog sudjelovanja; nude potporu učenicima i ravnateljima škola o tome kako osnovati i uspješno upravljati vijećima; te promiču interakciju i suradnju između vijeća učenika i različitih škola u svrhu razmjene dobre prakse. Uz spomenute, sljedeći primjeri pokazuju ciljeve i značajke ovih inicijativa.

Godine 2008. uprava za obrazovanje autonomne pokrajine Castile i Leon u Španjolskoj, pokrenulo je program usavršavanja kako bi potaknuli obitelji i učenike na sudjelovanje u upravljanju obrazovanjem. Program nastoji stvoriti obrazovnu zajednicu učenika, nastavnika, obitelji i ravnatelja u kojoj vlada aktivno i demokratsko sudjelovanje. Podijeljen je u četiri bloka usavršavanja, „Upravljanje“, „Razumijevanje“, „Zajednički život“ i „Uključivanje“. Glavni ciljevi ovog programa obuhvaćaju promicanje sudjelovanja obitelji i učenika u školskim odborima i poticanje sudjelovanja učenika u školskim vijećima predstavnika.

Od 2007. godine Norveška je uključila „Rad vijeća učenika“ kao kurikulumski predmet u nižem sekundarnom obrazovanju. Kroz grupne aktivnosti i sudjelovanje u procesu donošenja odluka, uključujući rada u vijeću učenika, smatra se kako predmet doprinosi razvoju učeničke sposobnosti izražavanja neovisnog mišljenja i razvoju spremnosti na suradnju. Predmet stoga „promiče razvoj inkluzivnog obrazovnog okruženja bez nasilja u kojem se učenici osjećaju sigurno, pouzdano i uključeno“. Međutim, od školske godine 2012./2013. ovaj predmet više neće postojati kao zasebni predmet (za detalje vidi poglavlje 1).

U Ujedinjenoj Kraljevini „Projekt sudjelovanja učenika velške vlade“ (WAG) pomaže školama u osposobljavanju učenika na pravo glasa i na sudjelovanje u odlukama koje utječu na njih. Ovaj projekt, pokrenut 2005. godine, nastoji ponuditi informacije i usmjeravanje u cijelom Walesu, koji mogu promicati i podržavati razvoj učinkovitih modela sudjelovanja učenika na lokalnoj razini. Dodatne informacije dostupne su na mrežnim stranicama projekta (21).

Nekoliko primjera dobre prakse (inicijative koje se smatraju uspješnima na nacionalnoj razini i koje navode nacionalni stručnjaci) u poticanju sudjelovanja učenika u školi – organiziranih na razini škola i općina – mogu se naći u različitim zemljama. U Poljskoj je srednja škola Bednarska u Varšavi uspostavila sustav unutarnje školske demokracije pod nazivom „Školska republika oba teritorija“ čak prije 20 godina. Učenici, nastavnici, roditelji i bivši učenici dijele odgovornost donošenja odluka unutar školskih tijela koje nalikuju državnim ustanovama. Školski ustav utvrđuje uloge i funkcije školskog parlamenta, vijeća škole i školskog suda, u kojima učenici ravnopravno sudjeluju s drugim članovima školske zajednice.

(21) http://www.pupilvoicewales.org.uk

http://www.pupilvoicewales.org.uk/


50

Zanimljiv primjer poticanja uključenosti učenika u školama kojim se upravlja na razini općine može se pronaći u Latviji, gdje je 2002. godine osnovano Vijeće učenika Rīge kako bi koordiniralo aktivnosti učeničkih samoupravljačkih tijela u gradskim školama. Vijećem predsjedava skupina od 13 učenika, koje su izabrali učenici škola koje sudjeluju, i ono donosi godišnji plan rada koji će se predstaviti i provesti u školama u Rīgi.

2.2. Sudjelovanje učenika u upravljanju školom: podaci Međunarodnog ispitivanja o građanskom odgoju i obrazovanju iz 2009. godine (ICCS)

Ispitivanje ICCS koje je provelo Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA) nudi podatke prikupljene od više od 140 000 učenika osmog razreda (ili razreda koji odgovara to uzrastu), 62 000 nastavnika i 5 300 ravnatelja iz 38 zemalja (22). Podaci vezani uz uključivanje učenika i uz iskustva i motivaciju učenika u dobi od oko 14 godina prikupljeni su putem upitnika.

U 24 europske zemlje tijekom školske godine 2008./2009. u prosjeku je otprilike 74 posto učenika glasovalo na izborima u školi, a oko 36 posto sudjelovalo je u odlučivanju o upravljanju školom (23). Stoga je vidljivo da učenici pokazuju veću sklonost za sudjelovanjem u svojstvu glasača nego u svojstvu aktivnih donositelja odluka.

Ako usporedimo zemlje s obzirom na postojanje formalnih propisa i službenih preporuka o sudjelovanju učenika i razini sudjelovanja u školskim izborima, postoji malo dokaza o povezanosti ovih varijabli. Međutim, Poljska i Norveška primjeri su zemalja u kojima se bilježi snažna veza između propisa i sudjelovanja.

U Poljskoj je Zakonom o školskom obrazovanju iz 1991. godine uveden mehanizam sudjelovanja učenika na sve tri razine ISCED-a. On obuhvaća odredbe o izbor predstavnika razreda, vijeću učenika (Samorząd uczniowski) i sudjelovanju u školskom vijeću (Rada Szkoły).

Slično tako, u Norveškoj se Zakonom o obrazovanju iz 1998. godine predviđa institut predstavnika razreda, vijeća učenika (Elevråd) i predstavništvo učenika u koordinacijskim odborima (Samarbeidsutvalg).

Ove dvije zemlje, koje učeničkim predstavnicima također daju savjetodavnu ulogu u većini pitanja kojima se bave upravljačka tijela škole, pokazuju najvišu razinu sudjelovanja u izborima u školi (95 posto u Poljskoj i 90 posto u Norveškoj), kako je navedeno na slici 2.10. S druge strane, ostale zemlje ne pokazuju sličnu vezu između propisa i sudjelovanja.

Primjerice, Bugarska je 1991. godine usvojila Zakon o javnom obrazovanju kojim se uspostavljaju mehanizmi za sudjelovanje učenika u primarnom, nižem i višem sekundarnom obrazovanju. K tome, učenici često imaju savjetodavnu ulogu u školskim tijelima. Međutim, zabilježena razina sudjelovanja učenika u ovoj je zemlji među najnižima u Europi: samo polovica (52 posto) učenika navodi da su glasovali u izborima u školi.

S druge strane, Švedska ima visoku stopu sudjelovanja učenika (85 posto), iako je samo nekoliko službenih propisa za poticanje sudjelovanja usvojeno na središnjoj razini. Švedski kurikulum za obvezno obrazovanje i obrazovanje nakon obveznog, iako jasno naglašava demokratsku i sudioničku prirodu školskog sustava, ne propisuje načine na koje bi škole trebale ostvarivati ove ciljeve.

Mnogi se različiti čimbenici isprepliću u određivanju stupnja učeničkog sudjelovanja u školskom životu. Oni obuhvaćaju određenu političku kulturu u različitim zemljama, mjeru u kojoj se postojeći

(22) Za dodatne informacije o ispitivanju ICCS te uvid u njegov sadržaj, posjetiti mrežne stranice http://iccs.acer.edu.au/ (23) U ovom pododjeljku, prosjek EU izračun je Eurydicea.

http://iccs.acer.edu.au/


51

propisi provode te koliko dugo su takvi propis na snazi. K tome, kada škole imaju pravo odlučiti o vlastitoj organizaciji, teško je odrediti koje metode sudjelovanja su prisutne i koliko su raširene. Slijedom toga, nije ih moguće usporediti s zabilježenim razinama sudjelovanja učenika prema studiji ICCS.

Ipak, zanimljivo je spomenuti kako u velikoj većini zemalja koje imaju propise i službene preporuke o pravima učenika na izbor predstavnika razreda i imenovanje vijeća učenika, postotak učenika koji glasuju na učeničkim izborima jednak je ili iznad europskog prosjeka u nižem sekundarnom obrazovanju.

Slika 2.10: Postotak učenika u osmom razredu koji su glasovali za predstavnika razreda ili vijeća učenika, 2008./2009. g.

Ø(*) BE fr BE de BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU 74,3 : : 68,0 52,0 74,0 73,0 : 75,0 76,0 85,0 87,0 : 49,0 71,0 67,0 84,0 63,0

HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (1) UK-SCT IS LI NO HR TR : 62,0 52,0 81,0 95,0 : : 84,0 73,0 83,0 85,0 79,0 : : 74,0 90,0 : :

(*) Ø = Prosjek temeljen na dostupnim podacima. UK (1): UK-ENG Izvor: ICCS 2009. g.

2.3. Sudjelovanje roditelja u demokratskom upravljanju školom Sve europske zemlje osim Cipra, Švedske i Turske uvele su propise i službene preporuke na središnjoj razini kako bi omogućile ili potaknule uključenost roditelja u upravljanje školom. Kako je kod sudjelovanja učenika već spomenuto, značajno je da zemlje koje imaju decentralizirane obrazovne sustave (primjerice Češka, Mađarska, Nizozemska ili Finska) imaju središnje propise kojima se potiče uključenost roditelja u upravljanje školom.

Roditelji pridonose upravljanju školom na razne načine. U gotovo svim zemljama koje su uzete u obzir u ovom izvješću službeni propisi i preporuke predviđaju sudjelovanje roditelja na razini škole, a u gotovo dvije trećine zemalja i na razini razreda. U oba se slučaja na pravi razlika između načina sudjelovanja roditelja na različitim razinama ISCED-a. Kako je prethodno rečeno u ovome poglavlju, to je različito od sudjelovanja učenika, budući da se uključenost učenika povećava s razinom obrazovanja i dobi učenika.


52

Slika 2.11: Službeni propisi o sudjelovanju roditelja na razini razreda i škole (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Izvor: Eurydice.

Napomena za pojedinu zemlju Norveška: Nema posebnih službenih preporuka o sudjelovanju roditelja na razini razreda. Međutim, propisi navode obvezu lokalnih vlasti da roditeljima ponude suradnju na svim razinama.

2.3.1. Oblici sudjelovanja roditel ja u školi Osim gore spomenutih iznimaka, roditelji formalno sudjeluju u upravljanju školom u svim zemljama Europske unije. Različiti su oblici njihova sudjelovanja. Predstavnici roditelja mogu biti uključeni u upravljačka tijela škole, svi roditelji ili njihovi predstavnici mogu sudjelovati u roditeljskim vijećima škole i/ili periodičnim sastancima s ravnateljima škola kako bi razmijenili informacije ili mogu biti uključeni u aktivnosti na razini razreda. U posljednjem slučaju roditelji mogu sudjelovati u vijećima razreda ili imati sastanke na kojima mogu, ali ne moraju sudjelovati i učenici i nastavnici. Roditelji mogu i pojedinačno komunicirati s nastavnicima. Kroz sve ove aktivnosti roditelji mogu ostvarivati pravo na informacije o procesu upravljanja školom i pravo na doprinos tom procesu te slijedom toga, kako je spomenuto, imati utjecaj na razvoj građanskih kompetencija učenika.

Kako je prikazano na slici 2.12 sudjelovanje u upravljačkim tijelima škole daleko je najčešći oblik uključenosti roditelja u upravljanje školom. Predstavnike roditelja u upravljačkim tijelima škole obično biraju svi roditelji u školi, iako u nekim zemljama službeni propisi školama daju mogućnost donošenja odluka o postupcima imenovanja.

Roditelji sudjeluju na razini razreda

Roditelji sudjeluju na razini škole

Samostalnost škola/nema propisa



53

Slika 2.12: Službeni oblici sudjelovanja roditelja na razini ŠKOLE, prema službenim propisima i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Sudjelovanje roditelja u upravljačkim tijelima škole Osnivanje vijeća roditelja Periodični sastanci roditelja

Nema službenih propisa o formalnom sudjelovanju roditelja na razini škole Podaci nisu dostupni

Izvor: Eurydice.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE de) i Danska: Propisi se odnose samo na sudjelovanje roditelja na razini ISCED 1 i 2. Grčka: Službeni propisi omogućuju sudjelovanje roditelja u upravljanju školom, ali ne određuju načine sudjelovanja. Roditelji se u školske aktivnosti uglavnom kroz neformalnu praksu. Italija: Točna uloga koju roditelji imaju ovisi o tome kako svaka škola provodi određene nacionalne propise. Slika prikazuje najutjecajniju ulogu koju roditelji mogu imati.

Kao članovi upravljačkih tijela škole roditelji sudjeluju u nizu aktivnosti vezanih uz upravljanje školom, uz ravnatelje škola, nastavnike i, kada to službeni propisi dopuštaju, predstavnike učenika (vidi odjeljak 2.1).

Slika 2.13 daje pregled područja upravljačkih nadležnosti koja se obično prenose na upravljačka tijela škole i prikazuje ulogu roditelja u različitim zemljama u kojima službeni propisi omogućuju sudjelovanje roditelja.

Kako je već spomenuto u slučaju sudjelovanja učenika u upravljanju škola, postoje neki aspekti upravljanja školom koji izlaze iz djelokruga upravljačkih tijela škole te slijedom toga i utjecaja roditelja, kao što su utvrđivanje kriterija vrednovanja, isključivanje učenika kao disciplinska mjera, zapošljavanje nastavnika i prekid ugovora o radu. Ipak, neke zemlje dopuštaju upravljačkim tijelima škole da odlučuju o takvim pitanjima, a u nekoliko zemalja se predstavnicima roditelja čak dodjeljuju ovlasti za donošenje odluka. Kao članovi upravljačkih tijela škole, roditelji u Irskoj, Portugalu i Hrvatskoj sudjeluju u zapošljavanju nastavnika, dok u Sloveniji mogu intervenirati u slučaju otpuštanja nastavnika. U Irskoj predstavnici roditelja u nekim slučajevima mogu dijeliti kolektivnu odgovornost u odlukama o otkazu. Udaljavanje učenika iz škole podliježe odobrenju predstavnika roditelja u Francuskoj, Irskoj i Finskoj. U Češkoj roditelji sudjeluju u utvrđivanju kriterija ocjenjivanja učenika.

Sudjelovanje na razini RAZREDA


54

Slika 2.13: Glavne zadaće i aktivnosti predstavnika učenika u upravljačkim tijelima škole sukladno službenim smjernicama i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

Propisi u 28 zemalja (:) Nema propisa u 6 zemalja

BE fr, BE nl, BG, CZ, DK, DE, EE, IE, ES, FR, IT, LV, LT, LU, HU, MT, NL, AT, PL, PT, RO, SI, SK, FI, UK (1), IS, NO, HR LI

BE de, EL, CY, SE, UK-SCT, TR

AREAS

Pravila


Proračun

Školski plan

Izborna nastava



Trajno isključivanje učenika iz škole

Nastavni sadržaj

Raskid ugovora o radu nastavnika


Mjere potpore

Informiranje drugih nastavnika

Raspodjela prema kategorijama obuhvaća samo 28 zemalja u kojima propisi postoje

KATEGORIJE

Donošenje odluka Savjetodavna Informativna Ovisi o školi Ne odlučuju upravljačka tijela škola


Objašnjenje Za detaljan pregled stanja u svakom od 36 nacionalnih obrazovnih sustava, vidi sliku 2.13 u prilogu 3.

Napomena za pojedinu zemlju Slovenija: Roditelji su članovi školskog vijeća (svet šole) koji ravnopravno u njemu sudjeluju s drugim punoljetnim članovima. Školska vijeća odlučuju o udaljavanju učenika iz škole u višem sekundarnom obrazovanju.


55

Kad je riječ o pitanjima koja spadaju u nadležnost upravljačkih tijela škola (razvoj akcijskog plana škola i utvrđivanje pravila, donošenje proračuna, odabir izvannastavnih aktivnosti ili izborne nastave te raspon mjera potpora koje se nude) predstavnici roditelja uglavnom imaju ulogu donositelja odluka ili savjetodavnu ulogu. Način na koji predstavnici roditelja izvješćuju druge roditelje o školskim aktivnostima češće se prepušta unutarnjem uređenju škole.

Francuska i Slovenija zemlje su u kojima se roditeljima uglavnom daje najutjecajnija uloga. Službeni propisi u ovim zemljama roditeljima osiguravaju ulogu donositelja odluka u područjima koja su najčešće u nadležnosti upravljačkih tijela škole, ali i u područjima koja su obično rezervirana za tijela viših razina.

Uz upravljačka tijela škola, vijeća učenika predstavljaju drugu instancu u kojoj se roditelji uključuju u upravljanje školom. Ova vijeća čine roditelji svih učenika u školi ili njihovi izabrani predstavnici te se periodično sastaju u školskim prostorijama. Vijeća roditelja imaju ulogu foruma za raspravu i platforme za razmjenu informacija o školskim pitanjima. Ona obično nemaju posebne ovlasti za odnošenje odluka, ali ih ravnatelj škole i/ili upravljačko tijelo škole može konzultirati kad god je potrebno mišljenje roditelja. Roditeljska vijeća obično biraju predstavnika roditelja koji sudjeluje u upravljačkom tijelu škole.

Samo mali broj zemalja (Njemačka, Francuska, Italija, Austrija, Poljska i Rumunjska) službeno predviđaju sudjelovanje roditelja u vijeću razreda (vidi odjeljak 2.1 za definiciju) te roditeljima pripisuju znatno ograničenije ulogu nego predstavnicima učenika. Vijeća razreda koja se sastoje od predstavnika učenika uobičajena su u velikoj većini europskih obrazovnih sustava. Slijedom toga, čini se da se vijeća roditelja češće koriste kao sredstvo za uključivanje učenika nego za osiguravanje sudjelovanja roditelja.

Uz uobičajene, dosad opisane procedure, neke su zemlje predvidjele druge mogućnosti za uključivanje roditelja u upravljanje školom. Primjerice, u Belgiji, Njemačkoj, Estoniji, Španjolskoj, Francuskoj, Cipru, Austriji i Sloveniji škole mogu osnivati udruženja roditelja. Riječ je uglavnom o dobrovoljnim skupinama osnovanim s ciljem pružanja pomoći roditeljima u vezi svih pitanja vezanih uz obrazovanje njihove djece te pružanja pomoći u obrazovnim aktivnostima škole i promicanja uključenosti roditelja u upravljanje školom. Često su udruženja roditelja vezana za pojedinu školu okupljena pod krovnom organizacijom na regionalnoj ili nacionalnoj razini. U tim slučajevima ista služe kao forumi za razmjenu dobre prakse vezano uz uključenost roditelja, ali i kao tijelo koje konzultiraju donositelji odluka u cijelom obrazovnom sustavu.

U Flamanskoj zajednici Belgije postoje tri krovne organizacije roditelja: KOOGO, udruženje roditelja za javne subvencionirane; GO!, za škole kojima upravlja Flamanska zajednica; i VCOV, za privatne subvencionirane škole. Sva ova udruženja primaju financijsku pomoć Ministarstva obrazovanja i usavršavanja. Njihove glavne zadaće jesu informirati roditelje o obrazovanju i školskim aktivnostima na razne načine (primjerice, mrežne stranice, sastanci i letci), dostava materijalne pomoći školama (obrazovni materijali i nastavna oprema), pružanje usavršavanja za roditelje te posredovanje između roditelja i škola kada je to potrebno (primjerice, kod udaljavanja učenika iz škole).

Svaka škola u Cipru osniva vlastito udruženje roditelja koje surađuju sa upravom škole i financijski podupire provedbu obrazovnih aktivnosti i osiguravanje školske opreme. Udruženja roditelja izabiru svoje predstavnike u Panciprijanskom udruženju roditelja primarnog i sekundarnog obrazovanja, koje usko surađuje s Ministarstvom obrazovanja u reguliranju pojedinih aspekata upravljanja školom na nacionalnoj razini.


56

2.3.2. Usavršavanje i potpora za sudjelovanje roditel ja u upravljanju školom Nekoliko zemalja (Njemačka, Estonija, Španjolska, Austrija, Nizozemska, Poljska i Slovenija) uspostavile su nacionalne programe kojima se podržava uključivanje roditelja u školske aktivnosti i upravljanje kroz ciljane inicijative usavršavanja. Ovisno o vrsti programa, ove inicijative mogu biti u obliku redovitih sastanaka unutar škola, trajnih savjetodavnih službi za roditelje koji trebaju pomoć ili tečajeva osposobljavanja koje organiziraju vladina tijela i organizacije civilnog društva.

Estonsko udruženje roditelja organiziralo je osposobljavanje za sve kategorije članova odbora, pa tako i za roditelje. Osposobljavanjem se nastoji podignuti svijest roditelja o mogućnostima doprinosa upravljanju školom te potaknuti roditelje na sudjelovanje. Program financira Ministarstvo obrazovanja i istraživanja, a provodi se na nacionalnoj razini.

Programi usavršavanja provode se i u nekoliko regija Španjolske. Primjerice, autonomna pokrajina Navarra razvila je inicijativu pod nazivom Escuelas de Familia (obiteljske škole) kako bi pripremili roditelje djece u dobi od 0 do 14 godina za aktivno sudjelovanje u obrazovanju njihove djece. Posebno se roditelje potiče na suradnju s nastavnicima u razvoju učeničkih vještina poput suradnje, odgovornosti, samostalnosti, poštovanja, cjeloživotnog učenja, kreativnosti, kritičkog mišljenja, preuzimanja rizika i prihvaćanja vlastitih pogrešaka. Slično tako, autonomna zajednica Castile-Leon nudi osposobljavanje za roditelje i djecu s ciljem zbližavanja obitelji i škola te uključivanja roditelja u pomaganje učenicima u stjecanju socijalnih vještina.

Ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture u Austriji pruža savjetodavne usluge za roditelje u sklopu partnerstva škola. Ove se usluge uglavnom pružaju kroz inicijative usavršavanja za predstavnike roditelja u upravljačkim tijelima kako bi potaknulo njihovo aktivno sudjelovanje i unaprijedila suradnju u procesu razvoja škole. Aktivnosti provodi Austrijski savez roditeljskih udruženja u javnim školama u općem obveznom obrazovanju.

Posljednji, ali ne i manje važan jest zanimljivi pilot projekt koji je pokrenula Akademija Cretéil u Francuskoj pod nazivom „La mallette des parents“ (alat za roditelje). Prvi je put projekt pokrenut 2008. godine te se i danas provodi, a sastoji se od zbirke materijala osmišljenih kako bi pomogli roditeljima učenika šestog razreda osnažiti suradnju s učenicima i nastavnicima na akademiji. Paralelno se organiziraju radionice, konferencije i info-dani kako bi se pružile informacije i poticalo sudjelovanje roditelja. Rezultati vrednovanja učinka projekta pokazali su da je imao pozitivan utjecaj na sprječavanje izostajanja iz škole i nasilja u školi.

Shvaćajući važnost doprinosa koji proizlazi iz sudjelovanja roditelja u unaprjeđenju građanskih vještina i znanja učenika, neke su zemlje u službeno vrednovanje škola uključile procjenu razine uključenosti roditelja. Tijekom vrednovanja prikupljaju se mišljenja roditelja o školskim aktivnostima i obrazovnom radu te se procjenjuje njihova uključenost u upravljanje školom.

U Irskoj se školski inspektori sastaju s roditeljima kako bi dobili informacije o aktivnostima koje provode vijeća i udruženja roditelja te kako bi pratili stupanj roditeljske uključenosti u upravljanje školom. Inspekcije uzimaju u obzir i mjeru u kojoj uprava škole i osoblje roditelje informiraju o postignućima učenika.

Roditelji su također uključeni u proces vrednovanja u Latviji. Akreditacijsko izvješće za svaku školu, na temelju kojeg inspektori donose svoje preporuke za razvoj kvalitete, sadrži i dio posvećen procjeni razine suradnje između roditelja i škole. Roditelje se konzultira kako bi se ispitalo njihovo zadovoljstvo u pogledu dostupnih prilika za sudjelovanjem.

Školske inspekcije koje provodi Inspektorat za obrazovanje i sport u Sloveniji prate provođenje propisa vezanih uz osnivanje i rad vijeća roditelja i školskih vijeća. Prema godišnjem izvješću iz 2010. godine, broj slučajeva otežane suradnje između roditelja, učenika i nastavnika koji su završili inspekcijom povećali su se u odnosu na prethodne godine.


57

Sažetak Sve su europske zemlje uvele propise i službene preporuke kojima se utvrđuje pravo sudjelovanja učenika u vođenju škola. Iako se oblik sudjelovanja i mjera u kojoj se provodi razlikuje od zemlje do zemlje, sve zemlje imaju svijest o važnosti uključivanja učenika u upravljanje školom.

Kada se usporede rezultati našeg istraživanja o propisima vezanim uz sudjelovanje učenika i roditelja s rezultatima ispitivanja ICCS, čini se da je u većini zemlja koje imaju službene propise o izboru predstavnika razreda i sudjelovanju u vijećima učenika razina sudjelovanja u učeničkim izborima razmjerno viša od europskog prosjeka, iako postoje značajne iznimke. Iako se dokazi o jasnoj vezi između postojanja propisa i sudjelovanja učenika ne mogu naći na temelju dostupnih informacija, ovaj trend potiče na daljnje širenje i jačanje sudjelovanja učenika u upravljanju školom.

K tome, uključenost roditelja općenito se uvažava kao važan čimbenik u poticanju demokratskog upravljanja u školskoj zajednici. Službene preporuke o sudjelovanju roditelja, kao i dobrovoljne inicijative koje podupiru suradnju roditelja, učenika i nastavnika, raširene su u svim europskim obrazovnim sustavima.

59

POGLAVLJE 3: ŠKOLSKA KULTURA I SUDJELOVANJE UČENIKA U DRUŠTVU

Kako smo vidjeli u prvome poglavlju, mlade se kroz formalno i izravno poučavanje u razredu uči kako da postanu punopravni građani. Međutim, o građanstvu uče i na druge načine. Primjerice, kako je u prethodnom poglavlju objašnjeno, učenici mogu učiti o demokratskim procesima sudjelovanjem u donošenju odluka vezanih za školu. Stoga, „u nizu okruženja, tijekom procesa koji obuhvaćaju cijelu školu, postoje prilike za učenje i stjecanje iskustva u građanskom odgoju i obrazovanju (...)“ ali to je moguće i kroz „aktivnosti i iskustva koja obuhvaćaju širu zajednicu“ (Kerr i sur. 2004. g., str. ii).

Stoga će se u ovom poglavlju ispitati prilike koje učenici imaju da iskuse aktivno i demokratsko građanstvo u sklopu školskog konteksta i izvan njega. U odjeljku 3.1 istražuje se u kojoj mjeri nacionalne politike spominju kulturu škole u kontekstu građanskog odgoja i obrazovanja, dok je u odjeljku 3.2 naglasak na tome kako pojedine zemlje potiču sudjelovanje učenika u aktivnostima u lokalnoj zajednici i širem društvu. Konačno, u odjeljku 3.3 gledaju se dokazi o prilikama koje učenici imaju za sudjelovanje u aktivnostima zajednice vezanim uz građanstvo u europskim zemljama, a na temelju Međunarodnog ispitivanja o građanskom odgoju i obrazovanju (ICCS).

3.1. Sudionička kultura škole za uspješni građanski odgoj i obrazovanje Škole su mikro-svjetovi u kojima mladi kroz svakodnevna iskustva uče biti aktivni i odgovorni građani. Eurydiceova studija iz 2005. godine ukazala je na važnost kulture škole u građanskom odgoju i obrazovanju. Kulturu škole definirala je kao „sustav stavova, vrijednosti, normi, vjerovanja, svakodnevnih praksi, načela, pravila, nastavnih metoda i organizacijskih rješenja“ (Eurydice 2005. g., str. 28). Kultura škole stoga ima snažan utjecaj na funkcioniranje cijele školske zajednice. Ovo je razlog zbog kojeg uspješna provedba građanskog odgoja i obrazovanja zahtijeva kulturu škole u kojoj se sudjelovanje temeljeno na demokratskim načelima potiče i vrednuje, pružajući učenicima priliku da budu uključeni u proces donošenja odluka koje utječu na njih.

Nacionalni kurikulumi i/ili obrazovni propisi u trećini europskih zemalja jasno spominju poticanje školskog etosa ili kulture (24) koja promiče građanski odgoj i obrazovanje. Neke su zemlje uvele nacionalne inicijative usmjerene na školsku kulturu. Propisi i preporuke obično se odnose na najniže razine obveznog obrazovanja u zemlji. Postoji niz pristupa u Europi ali, općenito gledano, sve zemlje određuju koje stavove i vrijednosti škole koje učenici trebaju usvojiti te sve naglašavaju načelo demokracije.

Nacionalni kurikulumi kulturu škole spominju u odjeljcima koji se posebno odnose na građanski odgoj i obrazovanje u deset zemalja: Češka, Španjolska, Estonija, Francuska, Irska, Austrija, Finska, Ujedinjena Kraljevina, Island i Norveška.

U Češkoj se kroskurikularna tema „Demokratsko građanstvo“ odnosi na cjelokupno školsko ozračje. Navodi se da odnos između pojedinaca uključenih u obrazovni proces temeljen na suradnji, partnerstvu, dijalogu i poštovanju stvara ozračje demokracije u razredu. Slijedom toga, učenici su motivirani za razmjenu mišljenja u grupnim raspravama i na taj način sudjeluju u donošenju odluka u školi kao i u njihovoj lokalnoj zajednici i društvu općenito.

Na primarnoj i nižoj sekundarnoj razini obrazovanja u Španjolskoj promicanje sudjelovanja učenika u školskom životu za uspješni građanski odgoj i obrazovanje dio je kurikulumskog sadržaja i kriterija vrednovanja, kao primjerice, u predmetu Obrazovanje za građanstvo i ljudska prava na nižoj sekundarnoj razini.

(24) Ovdje su uključeni drugi slični izrazi koje zemlje rabe, kao što su školsko ozračje, klima i okruženje, kao i općenitiji izraz,

školski život.


60

Novi estonski okvirni kurikulum navodi kako školski život mora biti organiziran kao model društva koji poštuje ljudska prava i demokraciju i koji karakteriziraju zajedničke i trajne temeljne vrijednosti u školskoj zajednici te podrška dobrim idejama i pozitivnim inovacijama (25).

Zajedničke temeljne vještine u Francuskoj (Le socle commun de connaissances et de compétences) određuju kako učenici o građanstvu trebaju učiti kroz školski život koji mora biti temeljen na poštivanju pravila, sprječavanju nasilnog, društveno neprihvatljivog i opasnog ponašanja, te na pitanjima vezanim uz očuvanje zdravlja i sigurnosti.

U Irskoj su od 2005. godine nastavnicima u primarnom obrazovanju dostupne smjernice u sklopu predmeta „Društveni, osobni i zdravstveni odgoj“ (SPHE). Prema ovim smjernicama „da bi SPHE bio učinkovit treba se provoditi kroz kombinaciju načina, kroz kontekst pozitivne školske klime i ozračja, izdvojenog vremena za poučavanje o ovom području i integriranog učenja“ (NCCA, 1999. g.).

Odluka iz 1978. g. u Austriji o načelu integriranog građanskog odgoja i obrazovanja u školama naglašava važnost učionice, školskog života i kulture.

Jezgrovni kurikulumi u Finskoj (kao što se može vidjeti u odjeljku 1.1) za obvezno (2009. g.) i više sekundarno obrazovanje (2003. g.) navode kako bi škole u svojim metodama i kulturi trebale uzeti u obzir kroskurikularnu temu „sudioničko građanstvo i poduzetništvo“.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) u Izgradnji kurikuluma 3 (26) navodi se da je početna točka učenja pozitivan etos i klima poštovanja i povjerenja temeljena na zajedničkim vrijednostima u cijeloj školskoj zajednici, uključujući roditelje i mlade u školi i izvan nje. Svi članovi osoblja trebali bi pridonositi otvorenim i pozitivnim odnosima u kojima će djeca i mladi osjećati da ih se sluša promicanjem klime u kojoj se djeca i mladi osjećaju sigurno i zaštićeno, poticanjem ponašanja koje promiče učinkovito učenje i blagostanje u školskoj zajednici i te pokazivanjem razumijevanja i brige za dobrobit svake mlade osobe“ (škotska vlada 2008. g., str. 20.)

U Islandu nove Smjernice za nacionalni kurikulum (27) za predprimarno, obvezno i više sekundarno obrazovanje navode da svaka škola mora pronaći načine promicanja dobre školske kulture s obzirom na šest temeljnih okosnica obrazovanja: demokraciju i ljudska prava, jednakost, kreativnost, obrazovanje za održivi razvoj, pismenosti u najširem smislu, te zdravlje i blagostanje.

U Norveškoj zakon o obrazovanju i nacionalni kurikulum naglasak stavljaju na socijalne i kulturne kompetencije učenika poput njihova utjecaja u školi i na učenje, kao i na njihovo demokratsko sudjelovanje.

U ostale četiri zemlje propisi ili preporuke koji se ne odnose posebno na građanski odgoj i obrazovanje spominju stvaranje uvjeta koji će njegovati razvoj učeničkih građanskih vještina.

Sukladno odluci iz 1988. Godine (28), škole u Njemačkoj zajednici Belgije moraju osigurati dinamiku odnosa stvaranjem uvjeta u kojima svi mogu dobiti odgovore na pitanja koja ih se tiču.

U Danskoj, sukladno zakonu o Folkeskole i propisima o višem sekundarnom obrazovanju, poučavanje i dnevne aktivnosti škola moraju se provoditi u duhu intelektualne slobode, jednakosti i demokracije.

U Luksemburgu su škole dobile nove preporuke za poboljšanje školske klime koje utječu i na građanski odgoj i obrazovanje.

(2) Nacionalni kurikulumi za osnovno i više sekundarno obrazovanje usvojeni 6. siječnja 2011. godine. Službena i engleska

verzija dostupne na: https://www.riigiteataja.ee/akt i http://www.hm.ee/index.php?1511576

(26) http://www.ltscotland.org.uk/Images/building_the_curriculum_3_jms3_tcm4-489454.pdf (27) Ministarstvo obrazovanja, znanosti i kulture službeno je objavilo novi Vodič za nacionalni kurikulum u kolovozu 2011.

godine, ali će se postupno uvoditi tijekom tri godine do 2014. godine. (28) Odluka o misiji obrazovnih ustanova i školskog osoblja od 31. kolovoza 1998. godine.

https://www.riigiteataja.ee/akt

http://www.hm.ee/index.php?1511576

http://www.ltscotland.org.uk/Images/building_the_curriculum_3_jms3_tcm4-489454.pdf

Pog lav l j e 3 : Šk o ls k a k u l t u ra i s ud je l ov an je uč en i k a u d ruš tv u

61

U Švedskoj i zakon o obrazovanju i nacionalnim kurikulum navode kako škole moraju djelovati na demokratski način i biti mjesto u kojem i zaposleni i učenici imaju mogućnost sudjelovanja u školskom radu i okruženju za učenje/poučavanje.

Uz preporuke i propise u nacionalnim kurikulumima i drugim dokumentima, četiri su zemlje pokrenule nacionalne programe koji obuhvaćaju pitanja vezana uz školsku kulturu, a koja utječu i na građanski odgoj i obrazovanje. Među njima, u tri zemlje (Francuskoj, Latviji i Islandu) programima se nastoji osigurati da učenici imaju sigurno i pozitivno okruženje u školi.

U Francuskoj je cilj borba protiv nasilja u školi od primarne do sekundarne razine. Kako bi se postigao ovaj cilj, program nudi razne načine jačanja građanskog odgoja i obrazovanja (29).

Latvija je pokrenula dvogodišnji projekt 2010. godine pod nazivom „Prijateljsko školsko okruženje“ koji obuhvaća većinu osnovnih i srednjih škola. Projektom se nastoji unaprijediti psihosocijalno okruženje u školi kako bi se spriječili sukobi i promicala suradnja utemeljena na poštovanju među učenicima, roditeljima, nastavnicima, školskom administracijom i lokalnom zajednicom.

U Austriji, kao dio programa Ökolog (Ecologisation), škole se bave održivim razvojem u svakodnevnim aktivnostima. Kao rezultat programa, škole koje sudjeluju moraju primijeniti načela demokracije i sudjelovanja, osigurati zdravo i društveno ozračje i uspostaviti suradnju s lokalnom zajednicom.

Od 2002. godine, ministarstvo obrazovanja u Islandu promiče Program sprječavanja nasilja u školi Olweus (OBPP) kojim se nastoji suzbiti nasilje u školi i društveno neprilagođeno ponašanje u školi. Ovaj program je u širokoj primjeni u obveznom obrazovanju i provodi ga oko 40 posto škola, ali i na razini predškole i više sekundarne razine te u programima za mlade (30).

3.2. Mjere za poticanje sudjelovanja učenika u lokalnoj zajednici i širem društvu

Kako smo vidjeli u prvom poglavlju, poticanje aktivnog sudjelovanja i angažmana u lokalnoj zajednici ključni je cilj građanskog odgoja i obrazovanja u mnogim zemljama. U ovome se odjeljku pobliže gleda na to kako zemlje potiču svoje učenike na sudjelovanje u aktivnostima izvan škole koje pomažu razvoju njihovih građanskih vještina. Prvo se razmatraju odredbe u nacionalnim kurikulumima i u obrazovnim propisima i smjernicama, nakon čega slijedi pregled primjera struktura koje se koriste kako bi se djeci i mladima omogućilo pravo glasa o pitanjima koja se izravno tiču njih. Konačno, provedeno je ispitivanje o najnovijim inicijativama i programima vezanim uz nacionalnu politiku usmjerenu na građanski odgoj u izvanškolskim aktivnostima.

Valja skrenuti pozornost na činjenicu da je za očekivati da mnoge prilike za uključivanje mladih u građanske aktivnosti organiziraju same škole u suradnji s vanjskim partnerima ili projektima, budući da škole i nastavnici obično imaju slobodu u organizaciji svojih aktivnosti (Eurydice 2012b, str. 50). U tom pogledu, odjeljak 3.3 nudi podatke prikupljene od ravnatelja u sklopu ispitivanja ICCS o prilikama koje učenici imaju za sudjelovanje u aktivnostima na razini zajednice.

(29) Za više detalja, vidi: http://www.education.gouv.fr/bo/2006/31/MENE0601694C.htm (30) http://olweus.is

http://www.education.gouv.fr/bo/2006/31/MENE0601694C.htm

http://olweus.is/


62

3.2.1. Preporuke i propisi u nacionalnim kurikulumima i drugim službenim dokumentima

U otprilike trećini Europskih zemalja službeni dokumenti, kao što su nacionalni kurikulumi te druge preporuke i propisi, promiču izvanškolske građanske aktivnosti mladih. Ovaj će se udio povećati kako sve više zemalja bude uvodilo politike u ovom području, kao što su, primjerice, novi propisi o školama koji će se u Luksemburgu uvesti školske godine 2013./2014., uključujući smjernice za sekundarno obrazovanje vezane uz sudjelovanje učenika u aktivnostima vezanim uz građanstvo.

Sedam je zemalja u kojima je službenim kurikulumima utvrđeno da učenici moraju dobiti priliku za praktičnim iskustvom izvan školskog okruženja.

U Grčkoj su učenicima u primarnom obrazovanju, na dobrovoljnoj bazi dostupni projekti aktivnog građanstva u sklopu „kreativnih i integriranih kurikulumskih aktivnosti“ (Ευέλικτη Ζώνη Διαθεματικών και Δημιουργικών Δραστηριοτήτων). Na nižoj sekundarnoj razini učenici mogu provoditi istraživački rad o temama iz kurikulumskih područja „društveni i građanski odgoj“ i „domaćinstvo“.

U Latviji nastavni plan i program društvenih znanosti koji se provodi od 1. do 9. razreda navodi da bi učenici trebali pridonijeti aktivnostima lokalne zajednice. K tome, postoje i metodološke preporuke usmjerene na promicanje društvenog angažmana u školi koje preporučuju korištenje obveznog godišnjeg projektnog tjedna za aktivno sudjelovanje učenika u dobrovoljnom radu i bilo kojem drugom radu u zajednici vezanom za prioritete škola.

U Poljskoj nacionalni kurikulum potiče ili preporuča da učenici od primarnog do sekundarnog obrazovanja sudjeluju u dobrovoljnim aktivnostima na lokalnoj ili drugoj razini.

Slično tako, u Finskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj), Islandu i Norveškoj, nacionalni kurikulumi preporučuju da učenici u primarnom i sekundarnom obrazovanju sudjeluju u lokalnim aktivnostima vezanima za zajednicu.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj), kurikulum, iako nije obvezan, potiče informalno učenje izvan učionice.

Četiri su zemlje usvojile propise o sudjelovanju učenika u lokalnoj zajednici ili širem društvu. U svakoj zemlji propisi su vrlo specifični u svom sadržaju, ali su svi usmjereni na unaprjeđenje građanskog odgoja i obrazovanja stvaranjem veza između škola i učenika i njihove lokalne zajednice.

U Njemačkoj, sukladno odluci donesenoj na redovitoj konferenciji 6. ožujka 2009. godine pod nazivom „Jačanje demokratskog obrazovanja“, škole bi trebale promicati sudjelovanje učenika na svim obrazovnim razinama u ustanovama kao što su zaklade ili dobrotvorne organizacije u njihovoj bližoj okolini.

U Italiji, sukladno zakonu 169/2008 kojim se uvodi građanski odgoj i obrazovanje u škole te ministarskoj odluci 86/2010 u kojoj se daju smjernice za poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja, sve su škole dužne uspostaviti učinkovita partnerstva s lokalnim vlastima i policijom kao i kulturnim i sportskim udrugama i nevladinim organizacijama.

U Francuskoj u primarnom obrazovanju škole se potiče na suradnju s lokalnim vlastima, kao i s kulturnim, društvenim i sportskim udrugama. Ugovor o lokalnom obrazovanju (contrat éducatif local) potpisan je između ministarstva obrazovanja i lokalnih vlasti kojim se definiraju izvannastavne aktivnosti za razdoblje od tri godine.

Konačno, nakon provedbe i praćenja osmogodišnjeg nacionalnog pilot-projekta, Nizozemska je 2007. godine objavila kako će svi učenici u sekundarnom obrazovanju imati obvezu društveno korisnog rada (maatschappelijke stage) (31). Učenici moraju odraditi ukupno 30 dana rada u zajednici tijekom sekundarnog obrazovanja kako bi dobili svjedodžbu o završetku obrazovanja.

(31) www.maatschappelijkestage.nl

http://www.maatschappelijkestage.nl/


63

3.2.2. Poli t ičke strukture uspostavljene za učenike Oko trećine europskih zemalja navodi da su uspostavili političke strukture, često zvane vijeća ili izravno tiču. Postoje dvije glavne vrste organizacija. Prva je nastavak na regionalnoj i nacionalnoj razini vijeća učenika koje postoji na razini škole (vidi odjeljak 2.1). Druga vrsta organizacije, iako još uvijek vezana za školu, razlikuje se obzirom na širi djelokrug, i učenicima omogućuje rješavanje pitanja koja izlaze iz okvira obrazovanja te obuhvaćaju mnoga pitanja koja se tiču djece i mladih.

Primjeri prve vrste organizacije mogu se pronaći u četiri zemlje i regije: Flamanska zajednica Belgije, Italija, Mađarska i Slovenija. Učenički predstavnici u ovim zemljama i regijama zastupaju svoje vršnjake u pitanjima vezanim uz obrazovanje.

U Belgiji, Flamansko vijeće učenika (Vlaamse Scholierenkoepel ili VSK) obuhvaća članove iz vijeća učenika (680) svih škola neovisno o organizacijskom tijelu škole ili vrsti obrazovanja na sekundarnoj razini. Uloga ove samoupravljačke učeničke organizacije jest informirati, dati savjete i predstavljati učenike u svim pitanjima vezanim uz učenička prava i obrazovanje, Ministarstvo obrazovanja službeno prepoznaje i financira VSK. Svi drugi dionici u obrazovanju prihvaćaju VSK kao zastupničko tijelo.

U Italiji se iz svake škole u višem sekundarnom obrazovanju biraju po dva predstavnika provincije na mandat od dvije godine. Zatim oni među sobom izabiru predsjednika organizacije učenika provincije koji se sastaju u Nacionalnom vijeću (32). U Sloveniji je slično stanje s obzirom na Nacionalnu organizaciju učenika (33).

U Mađarskoj Nacionalno vijeće za prava učenika predstavlja interese učenika, osobito kada ministarstvo obrazovanja priprema zakonske propise i reforme. Vijeće se sastoji od devet članova, od kojih je šest iz nacionalnih učeničkih organizacija koje zastupaju učenike u osnovnom i višem sekundarnom obrazovanju.

Devet zemalja navodi da su uspostavile drugu vrstu političke organizacije čija nadležnost nadilazi okvire obrazovnih pitanja. Međutim, stupanj sudjelovanja učenika i razina utjecaja koju imaju u odlučivanju razlikuje se među zemljama. Nadalje, aktivnosti u koje su ove organizacije uključene također se razlikuju, od sudjelovanja u raspravama i predstavljanja stavova učenika zakonodavnim tijelima, do pokretanja i razvijanja projekata u suradnji sa službenim vlastima. U nekim se slučajevima različita tijela različitih razina odgovornosti predviđaju za učenike različite dobi. Ona u kojima sudjeluju učenici starijih dobnih skupina, koje mogu obuhvaćati učenike završnih razreda sekundarnog obrazovanja kao i mlade odrasle osobe, često imaju više odgovornosti, primjerice, u općenitim pitanjima mladih u širem smislu.

Većina ovih tijela nacionalne su organizacije koje obuhvaćaju predstavnike iz cijele zemlje. Obično je riječ o nacionalnom parlamentarnom tijelu koje uspostavlja ili podržava repliku vlastite strukture i organizacije, omogućavajući mladim predstavnicima da se okupe, raspravljaju i glasuju o pitanjima koja ih se tiču. To je slučaj u Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Austriji, Poljskoj, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini. U Litvi i Sloveniji stanje je ponešto drugačije, budući da su nevladine organizacije odgovorne za takve strukture. Centar za građanske inicijative svake dvije godine koordinira projektom „Litvanski parlament učenika“, a Slovenska udruga prijatelja mladih organizira dječje parlamente na razini škole, regije i na nacionalnoj razini.

U nekim zemljama ima i primjera organizacija učenika na razini općine ili regije.

(32) http://iostudio.pubblica.istruzione.it/alfresco/d/d/workspace/SpacesStore/f34fd191-bc9b-11dd-8f07-

11a93e530236/dpr_29_novembre_2007_n_268.pdf and http://iostudio.pubblica.istruzione.it/web/guest/dpr_268_07 (33) http://www.dijaska.org

http://iostudio.pubblica.istruzione.it/alfresco/d/d/workspace/SpacesStore/f34fd191-bc9b-11dd-8f07-11a93e530236/dpr_29_novembre_2007_n_268.pdf

http://iostudio.pubblica.istruzione.it/alfresco/d/d/workspace/SpacesStore/f34fd191-bc9b-11dd-8f07-11a93e530236/dpr_29_novembre_2007_n_268.pdf

http://iostudio.pubblica.istruzione.it/web/guest/dpr_268_07


64

U Francuskoj su službene vlasti na lokalnoj razini, razini departmana ili regionalnoj razini stvorile savjetodavna vijeća za predstavnike učenika na svakoj razini školskog obrazovanja (34). Slijedom toga, za učenike u primarnom obrazovanju postoji dječje vijeće (conseil municipal d'enfants), a za učenike u sekundarnom obrazovanju departmansko vijeće učenika collégea (conseil départemental des collégiens) te regionalna vijeća mladih (conseil régional des jeunes).

U Austriji projekt „Izrazi svoje mišljenje!“ čiji je moto „Imaj mišljenje! Sudjeluj u odlučivanju! Ostvari utjecaj!“ potiče učenike od 8. razreda (razina ISCED 2) na sudjelovanje u vijećima šest okruga Beča (Leopoldstadt, Alsergrund, Simmering, Brigittenau, Donaustadt, Liesing).

U Poljskoj vijeća mladih na lokalnoj razini postoje diljem zemlje, primjerice, u Varšavi. Ova se vijeća sastoje od predstavnika vijeća učenika na razini škole.

U Švedskoj postoje mnoga općinska lokalna vijeća mladih u kojima mladi imaju priliku raspravljati i utjecati na lokalna pitanja kako bi unaprijedili svoje živote u lokalnoj zajednici. To je ujedno i način za povećanje njihovog interesa i razumijevanja demokratskih procesa.

U Islandu, od stupanja na snagu Zakona o mladima 2007. godine, općinske vlasti dužne su promicati osnivanje vijeća mladih. Uloga je vijeća mladih, među ostalima, savjetovati općinske vlasti o pitanjima mladih u dotičnoj zajednici (35).

3.2.3. Nacionalne inici jat ive i programi Neke su europske zemlje također usvojile nacionalne inicijative i programe kako bi potaknule sudjelovanje učenika u projektima izvan škole i tako unaprijedile njihov građanski odgoj i obrazovanje.

Tri baltičke zemlje usvojile su slične inicijative nacionalne politike promicanja izvanškolskih građanskih aktivnosti za mlade.

U Estoniji je vlada 2011. godine usvojila trogodišnji Plan razvoja civilnog društva (36) koji podupire razne programe i projekte. Plan potiče lokalne vlasti na pomoć inicijativama zajednice usmjerenima na više sekundarno obrazovanje.

U Latviji su u sklopu 2011. – Europske godine volonterstva izrađene smjernice za osnovne i srednje škole kako bi im se pomoglo u provođenju redovitih projektnih tjedana tijekom školske godine 2010./2011. Namjera je bila potaknuti učenike na razvoj spoznaje o vrijednosti dobrovoljnog rada i viđenje dobrovoljnog rada kao oblika civilnog sudjelovanja.

Nacionalni parlament u Litvi 2006. godine usvojio je dugoročni „Nacionalni program građanskog odgoja“ (37). Otada ministarstvo znanosti i obrazovanja koordinira raznim nacionalnim inicijativama u području građanskog odgoja, a Centar za civilne inicijative provodi niz projekata (38).

Dvadeset zemalja navodi da je od 2007. godine provelo najmanje jedan program, koji je više od 50% svojih sredstava dobio iz javnih izvora, nacionalnih ili međunarodnih (39). Međutim, valja napomenuti da je niz zemalja naveo važne inicijative pokrenute na lokalnoj ili regionalnoj razini, a koje ovdje nisu opisane budući da izlaze iz područja ovog izvješća

(34) Primjerice, zakon od 6. veljače 1992. godine o teritorijalnoj vladi Republike omogućuje lokalnim vlastima (communes)

osnivanje savjetodavnih odbora o svim pitanjima od lokalnog interesa kako bi prikupili mišljenja pojedinaca koji nisu članovi lokalnih vijeća.

(35) Za više informacija o provedbi vijeća mladih, vidi godišnje izvješće pravobranitelja za 2008-2009 u Islandu: http://www.barn.is/barn/adalsida/english/

(36) Službeni dokument dostupan je na: https://valitsus.ee/UserFiles/valitsus/et/valitsus/arengukavad/siseministeerium/kodanikuyhiskonna%20arengukava%202011-2014.pdf a engleska inačica na: http://www.siseministeerium.ee/public/KODAR_VV_EN.pdf

(37) http://www3.lrs.lt/pls/inter2/dokpaieska.showdoc_l?p_id=283042&p_query=&p_tr2= (38) Za primjere, vidjeti: www.pic.lt (39) Vidjeti programe navedene u prilogu 2.

http://www.barn.is/barn/adalsida/english/

https://valitsus.ee/UserFiles/valitsus/et/valitsus/arengukavad/siseministeerium/kodanikuyhiskonna%20arengukava%202011-2014.pdf

https://valitsus.ee/UserFiles/valitsus/et/valitsus/arengukavad/siseministeerium/kodanikuyhiskonna%20arengukava%202011-2014.pdf

http://www.siseministeerium.ee/public/KODAR_VV_EN.pdf

http://www3.lrs.lt/pls/inter2/dokpaieska.showdoc_l?p_id=283042&p_query=&p_tr2=

http://www.pic.lt/


65

Niz programa za poticanje sudjelovanja učenika u aktivnostima vezanim uz građanski odgoj i obrazovanje izvan škole promiče projekte između škola i lokalne zajednice.

U Bugarskoj odjel obrazovanja i Nacionalno udruženje općina dodjeljuju nagrade školama za najbolje inicijative vezane uz aktivno sudjelovanje u životu zajednice.

Školski projekt za zajednicu pokrenut u češkoj regiji Usti 2009. godine nastojao je u školi osnovati centar cjeloživotnog učenja otvoren za cijelu lokalnu zajednicu. Tijekom ovog dvogodišnjeg projekta učenici od 6 do 19 godina sudjelovali su u nizu građanskih aktivnosti.

U Mađarskoj su učenici u sekundarnom obrazovanju (od 9. do 12. razreda) odradili 30 sati rada u zajednici, grupno ili individualno, tijekom 148 projekata nacionalnog izvanškolskog programa 2010./2011. godine pod nazivom „Društvena solidarnost“.

U Litvi učenici u sekundarnom obrazovanju imaju priliku uspostavljati i jačati suradnju sa širom zajednicom u sklopu dvogodišnjeg nacionalnog projekta zvanog „Osnaživanje učeničkog samoupravljanja“.

U Rumunjskoj će sve škole tijekom školske godine 2011./2012. u suradnji s lokalnom zajednicom organizirati tjedan izvanškolskih aktivnosti posvećenih građanskom odgoju i obrazovanju. Program se zove „Druga vrsta škola“.

U Hrvatskoj je Agencija za odgoj i obrazovanje u sklopu nacionalnog programa uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u škole razvila module i pokrenula projekte koji uključuju komponentu sudjelovanja u aktivnostima lokalne zajednice (za primjer vidi prilog 2).

U četiri druge zemlje (Francuska, Italija, Latvija i Poljska) postoje i programi kojima se naglašavanjem snažne veze sa zajednicom među učenicima nastoje razviti građanske vrijednosti i stavovi.

Tijekom 2010./2011. godine u širem području Pariza (Francuska) u sklopu međugeneracijskog projekta koji je obuhvaćao škole primarnog obrazovanje i domove za starije učenici su učili o idejama poštovanja, građanske i moralne odgovornosti i tolerancije kroz rad sa starijim osobama.

U Italiji je cilj trenutnog nacionalnog programa „Građanstvo i ustav“ (Cittadinanza e costituzione) naglasiti i učvrstiti vrijednosti iz talijanskog ustava. Škole same osmišljavanju projekte, ali je 2009. godine, slijedom nacionalnog natječaja, ministarstvo odabralo 104 školska projekta kao primjere dobre prakse u aktivnom građanstvu (40).

U Latviji je projekt pod nazivom „Prilike za civilnim sudjelovanjem u multikulturalnom društvu: od znanja do djela“, koji se provodio tijekom 2007./2008. godine i koji je potaknuo suradnju učenika iz različitih etničkih i društvenih i ekonomskih skupina u aktivnostima zajednice.

U Poljskoj Centar za građanski odgoj (Centrum Edukacji Obywatelskiej) od svog osnutka 1994. godine provodi programe koji mladima pomažu u razumijevanju svijeta, razvoju kritičkog mišljenja i samopouzdanja te sudjelovanja u javnom životu. Učenici su također sudjelovali u aktivnostima za pružanje pomoći onima kojima je to potrebno. Primjerice, u sklopu programa Mladi građanin pokrenutog 2010./2011. godine učenici u sekundarnom obrazovanju učili su o vrijednosti povjerenja i suradnje, o osjećaju lokalnog identiteta te pospješili komunikaciju s lokalnim stanovništvom.

Kroz druge programe mladi stječu iskustvo demokratskog sudjelovanja. Takvi programi ih potiču na aktivno građanstvo i uključenje u društvo i korištenje prava utjecaja na javnu politiku kroz peticije i glasovanje.

U Danskoj je 2007. godine nacionalni parlament pokrenuo inicijativu „Tvornica demokracije“. U sklopu iste nude se radionice za učenike od 8 do 15 godina. Tijekom proljeća 2011. godine provodio se i nacionalni projekt „Demokracija jer…“ čija su ciljna skupina bili svi učenici od 13 do 20 godina (41).

(40) www.indire.it/cittadinanzaecostituzione (41) http://www.demokratifordi.dk/

http://www.indire.it/cittadinanzaecostituzione

http://www.demokratifordi.dk/


66

U Češkoj u sklopu nacionalnog projekta „Raspravljajmo!“ (Kecejme do toho!) mladi u dobi od 15 do 26 godina sudjeluju u mnogim aktivnostima kao što su ispitivanja javnog mijenja, e- rasprave i forumi, rasprave s političarima, uključujući davanje prijedloga rješenja.

U Španjolskoj inicijativa „Model europskog parlamenta“ omogućuje učenicima u dobi od 16 do 17 godina stjecanje znanja o protokolu parlamenta i razvoju vještina i stavova ključnih za završetak obrazovanja, kao što je timski rad, javni nastup, uvažavanje ideja drugih i pregovaranje za postizanje konsenzusa.

U Švedskoj se za vrijeme izbora (općinskih, nacionalnih izbora ili izbora za europski parlament) učenike potiče da s nastavnicima ili samostalno simuliraju izbore slijedeći procedure redovitih izbora.

Stanje je slično u Norveškoj, gdje se svake dvije godine jedan tjedan prije nacionalnih i lokalnih izbora u sklopu programa Skolevalg provode simulirane procedure glasovanja za učenike u sekundarnom obrazovanju u dobi od 16 do 18 godina.

Drugi programi i projekti potiču učenike da svoja znanja i vještine građanstva koriste kroz rješavanje nekog određenog tematskog pitanja.

Obrazovanje o okolišu i upravljanje školom na temelju demokratskog i sudioničkog pristupa u srži je međunarodnog programa zvanog Eko-škole (42). Ovaj se program provodi u Bugarskoj, Latviji, Mađarskoj, Portugalu, Sloveniji i Islandu. Programom se nastoji podignuti svijest učenika o pitanjima održivog razvoja. U tom se smisli djeca i mladi potiču na preuzimanje aktivne uloge u upravljanju školom na način koji štiti okoliš. Projekti se provode u učionici i izvan nje kroz aktivnosti vezane uz zajednicu.

U Francuskoj zajednici Belgije projekt „Priroda i škole eko-građana“ pokrenut školske godine 2011./2012. usmjeren je na aktivnu ulogu koju učenici mogu imati u školi i izvan nje u području održivog razvoja i zaštite okoliša.

U Španjolskoj je nacionalni program posvećen obnovi napuštenih sela i korištenju istih u obrazovne svrhe (Programa de recuperación y utilización educativa de pueblos abandonados) usmjeren i na obrazovanje o okolišu.

U Norveškoj svake godine od 1964. sve učenike u dobi od 16 do 18 godina potiče se na sudjelovanje u kampanji za solidarnost zvanoj Operacija dan posla. Učenici provode aktivnosti prikupljanja sredstava na dobrovoljnoj osnovi za obrazovanje mladih u zemljama u razvoju. U nekim školama skupine mladih iz ciljanih zemalja u razvoju drže predavanja. Učenici raspravljaju o temama kao što su solidarnost, jednakost i ljudska prava.

Postoje i programi usmjereni na nagrađivanje i pomoć u sklopu širokog niza školskih aktivnosti i projekata koji promiču građanski odgoj i obrazovanje.

U Irskoj Ured predsjednika Irske svake godine dodjeljuje nacionalnu nagradu (Gaisce) mladim osobama koje su provele projekte od određene osobne ili društvene vrijednosti i vrijednosti za zajednicu. Druga inicijativa, nacionalno natjecanje „Mladi društveni inovatori“ nagrađuje projekte povezane s društvenom i građanskom odgovornošću vrlo raznolikih tema.

U Španjolskoj od 2009. godine državna nagrada za obrazovanje za razvoj „Vicente Ferrer“ svake godine odabire 15 školskih projekata svih obrazovnih razina. Pobjednički projekt treba podizati svijest, razvijati kritičko mišljenje i poticati aktivno sudjelovanje učenika u traženju globalnog građanstva, solidarnosti, uklanjanja siromaštva i poticanja održivog razvoja.

U Austriji je „Školski projekt za učenje i življenje demokracije“ 2007./2008. godine podržao 47 inovativnih školskih projekata koji su sadržavali raznolike aktivnosti, kao što su sastanci s tražiteljima azila i predstavnicima različitih religija. Projekt je bio usmjeren na teme poput međukulturalnog učenja i dijaloga te jednakih prilika.

(42) U Islandu je otprilike 40% škola (ukupno 200) sudjelovalo školske godine 2010./2011. te 45% učenika svih obrazovnih

razina. Više o programu možete saznati na stranici http://landvernd.is/page2.asp?ID=3365

http://landvernd.is/page2.asp?ID=3365


67

3.3. Mogućnosti sudjelovanja učenika u građanskim aktivnostima zajednice sukladno podacima ICCS-a 2009

ICCS 2009 (Međunarodno ispitivanje o građanskom odgoju i obrazovanju) daje informacije o sudjelovanju učenika u građanskim aktivnostima zajednice u Europskim zemljama. Obuhvaćena su 24 obrazovna sustava mreže Eurydice (43).

Analiza se temelji na odgovorima ravnatelja škola na pitanje o tome koliko oni misle da ima učenika osmih razreda (prosječna dob 14 godina) koji imaju mogućnost sudjelovanja u određenim građanskim aktivnostima zajednice koje organizira škola u suradnji s vanjskim skupinama ili organizacijama (44). Pokazatelj predstavlja „postotak učenika u školama u kojim ravnatelji navode da „svi ili gotovo svi“ učenici u školi imaju priliku sudjelovati u građanskim aktivnostima zajednice (45).

Prema ispitivanju ICCS osam je građanskih aktivnosti zajednice koje su, prema parametrima pokazatelja, škole morale ponuditi u suradnji s vanjskim skupinama ili organizacijama (46). Dvije od ovih aktivnosti – kulturne teme (primjerice, kazalište, kino i slično) i sudjelovanje u sportskim događajima – nisu ispunile ciljeve građanskog odgoja prema definiciji ovog ispitivanja. Stoga je samo šest ICCS-ovih aktivnosti uključeno u ovo izvješće:

• aktivnosti vezane uz okoliš na lokalnoj razini; • projekti vezani uz ljudska prava; • aktivnosti vezane uz osobe ili skupine u nepovoljnom položaju; • multikulturalne i međukulturalne aktivnosti u lokalnoj zajednici; • kampanja podizanja svijesti (primjerice, Svjetski dan AIDS-a, Svjetski dan nepušenja); • aktivnosti vezane uz unaprjeđenje objekata lokalne zajednice (primjerice, javni vrtovi,

knjižnice, centri zdravlja, rekreacijski centri, centri zajednice).

Prethodni odjeljci bavili su se središnjim politikama, propisima i nacionalnim programima usmjerenima na poticanje škola na stvaranje pravog okruženja i organizaciju odgovarajućih aktivnosti za sudjelovanje učenika u lokalnoj zajednici i širem društvu. Ovaj se odjeljak temelji na informacijama iz politika, nudeći konkretnije dokaze dobivene od ravnatelja škola o pitanju u kojoj mjeri učenici europskih škola imaju priliku postati aktivno uključeni u građanske projekte.

(43) Ove 24 europske zemlje jesu Belgija (Flamanska zajednica), Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Irska,

Španjolska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina, Lihtenštajn i Norveška.

(44) I nastavnike se pitalo jesu li imali priliku sudjelovati u aktivnostima zajednice o kojima je riječ s učenicima ciljnog razreda. Budući da su rezultati bili slični, odlučeno je predstaviti informacije temeljene na odgovorima ravnatelja škola budući da je manje zemalja udovoljilo zahtjevima uzorkovanja na razini nastavnika. K tome, europski ICCS upitnik za učenike obuhvaćao je dodatna pitanja za učenike o njihovu sudjelovanju u tri vrste aktivnosti vezanih uz Europu. Za više detalja, vidi IEA 2010b, str. 133-138.

(45) Ravnatelje se pitalo da navedu jesu li „svi ili gotovo svi“, „većina“, „neki“ ili „gotovo nitko“ od njihovih učenika sudjelovali u svakoj od ovih aktivnosti (IEA 2010b, str. 133.).

(46) K tome, europski ICCS upitnik za učenike obuhvatio je dodatno pitanje za učenike o njihovom sudjelovanju u trima vrstama aktivnosti vezanim za Europu. Vidi IEA 2010b, str. 138-139.


68

Slika 3.1: Prilike za sudjelovanje u građanskim aktivnostima za učenike osmih razreda (nacionalni postotci) prema odgovorima ravnatelja, 2008./2009. g.

A Aktivnosti vezane uz okoliš na lokalnoj razini. D Multikulturalne i međukulturalne aktivnosti u

lokalnoj zajednici B Projekti vezani uz ljudska prava. E Kampanje za podizanje svijesti

C Aktivnosti vezane uz skupine ili osobe u nepovoljnom položaju F Aktivnosti vezane uz unaprjeđenje objekata

lokalne zajednice

A B C D E F A B C D E F

Ø (prosjek) 55,0 47,5 46,6 36,6 66,2 22,0 LU 23,3 32,2 38,7 34,7 74,3 0,0 BE nl 62,6 45,0 67,8 33,1 72,8 62,6 MT 41,6 37,6 48,3 19,2 38,9 13,2 BG 45,9 7,8 23,7 35,6 76,5 45,9 NL* 25,0 24,4 41,8 23,1 29,5 15,9 CZ 74,4 42,0 33,7 50,7 76,8 74,4 AT 32,5 27,1 33,4 18,2 64,7 11,0 DK 22,2 24,4 25,2 18,0 17,6 22,2 PL 62,6 51,1 49,9 32,7 92,4 21,9 EE 75,9 22,5 15,4 40,4 78,4 75,9 SI 68,4 49,3 39,1 46,3 85,5 31,2 IE 40,1 38,7 33,0 17,6 20,7 40,1 SK 73,5 49,6 33,8 53,0 63,4 35,7 EL 24,5 9,6 12,9 10,8 22,2 24,5 FI 39,1 15,2 48,3 27,9 88,5 31,6 ES 63,4 52,2 44,2 34,0 72,2 63,4 SE 35,1 46,7 33,6 27,3 29,8 19,6 IT 59,9 65,6 44,2 46,8 56,4 59,9 UK-ENG 49,4 46,6 70,5 40,0 66,1 23,5 CY 20,7 18,5 11,0 26,4 19,4 20,7 LV 43,0 29,7 30,8 46,8 53,4 43,0 LI 32,3 59,2 59,5 20,9 75,3 12,9 LT 54,8 27,7 20,3 51,3 66,7 54,8 NO 37,9 30,7 36,6 90,3 56,8 21,4

Izvor: IEA, ICCS 2009 Baza podataka. * Nizozemska nije ispunila uvjete uzorkovanja te rezultati nisu reprezentativni. Rezultati za Nizozemsku isključeni su pri izračunu prosjeka zemalja.

Objašnjenje Odgovori ravnatelja „svi ili gotovo svi“ i „većina“ agregirani su na ovoj slici. Alternativni odgovori „neki“, „nitko“ ili „gotovo nitko“ su isključeni.


69

Odgovori pokazuju da je većina učenika osmih razreda (66,2%) u europskim zemljama imala priliku sudjelovati u kampanjama za podizanje svijesti i uključiti se u aktivnosti vezane uz okoliš na lokalnoj razini (55,0%). K tome, gotovo polovica učenika imala je priliku uključiti se u projekte vezane uz ljudska prava (47,5%) i pomoći osobama ili skupinama u nepovoljnom položaju (46,6%).

Na drugom kraju skale, odgovori pokazuju da je, u prosjeku, manji postotak učenika imao priliku provoditi multikulturalne i međukulturalne aktivnosti u sklopu lokalne zajednice (36,6%) dok su aktivnosti vezane uz unaprjeđenje objekata lokalne zajednice bili najrjeđe građanske aktivnosti u europskim školama (u prosjeku samo 22,0% učenika osmih razreda imalo je priliku u školi sudjelovati u nekoj od ovih aktivnosti).

Međutim, postoje značajne razlike između pojedinih zemalja. Najveće se razlike pojavljuju s obzirom na uključenost u multikulturalne i međukulturalne aktivnosti u lokalnoj zajednici. Prema odgovorima ravnatelja u Norveškoj, 90,3% učenika imalo priliku uključiti se u ovu aktivnost, dok je u Grčkoj riječ bila o samo 10,8%. Međutim, važno je spomenuti da je Norveška ekstremni primjer: sljedeći najveći postoci bili su oko 50% u trima zemljama.

Druga najveća razlika primijećena je kod uključenosti učenika u kampanje za podizanje svijesti. U Poljskoj je nacionalni postotak bio 92,4% dok je u Danskoj bio samo 17,6%. Međutim, ovo je bila uobičajena aktivnosti za učenike u mnogim zemljama. U deset zemalja više od 70% učenika pohađalo je školu u kojoj su ravnatelji naveli da su „svi ili gotovo svi“ ili da je „većina“ učenika imala priliku sudjelovati u kampanjama za podizanje svijesti. Na drugom kraju spektra, samo su tri zemlje imale nacionalni postotak niži od 20% za ovu vrstu aktivnosti.

Iako je europski prosjek za aktivnosti vezane uz unaprjeđenje objekata lokalne zajednice bio najniži u baltičkim zemljama, više od polovice svih učenika osmih razreda pohađalo je škole čiji su ravnatelji naveli da su „svi ili gotovo svi“ ili da je „većina“ učenika imala priliku sudjelovati u ovakvim aktivnostima.

Valja spomenuti i da postoje značajne razlike između vrsta aktivnosti u zemljama. U Luksemburgu, Poljskoj i Finskoj ravnatelji škola navode značajno više brojeve za kampanje za podizanje svijesti nego za druge aktivnosti. Za razliku od njih, u Danskoj, Grčkoj i Cipru sve građanske aktivnosti zajednice koje su analizirane imale su slične niske stope. U prosjeku, u ovim zemljama samo manjina učenika (četvrtina ili manje) pohađala je škole u kojima su ravnatelji škola naveli da je većina učenika imala priliku sudjelovati u građanskim aktivnostima. Cjelokupno gledano, najviše razine sudjelovanja naveli su ravnatelji u Češkoj, Poljskoj, Sloveniji i Slovačkoj.

*

* *


70

Sažetak U ovome poglavlju analizirali su se načini na koje učenici mogu steći praktični građanski odgoj. Prvo, kroz školsku kulturu utemeljenu na sudjelovanju i demokraciji i, drugo, kroz sudjelovanje u građanskim aktivnostima na lokalnoj razini ili u društvu općenito. Oko jedne trećine europskih zemalja u svojim propisima i preporukama ili u svojim nacionalnim kurikulumima navodi stvaranje školske kulture kojom će se poticati razvoj građanskih vještina. U nekoliko zemalja uvedeni su posebni nacionalni programi kojima se potiče razvoj ove vrste školske kulture. S obzirom na građanske aktivnosti, u europskim se zemljama navode tri načina promicanja i poticanja sudjelovanju učenika.

U nekim se zemljama u nacionalnim kurikulumima ili drugim preporukama/propisima navodi da učenicima treba dati priliku da se uključe i budu aktivni izvan škole, a posebno unutar lokalne zajednice. Usto, postoje političke strukture, uglavnom na sekundarnoj razini, kojima se učenicima nastoji osigurati forum za raspravu i omogućiti iznošenje vlastitog mišljenja o pitanjima koja se izričito tiču škole ili, u nekim zemljama, bilo kojeg područja izravno vezanog uz djecu i mlade. Konačno, većina europskih zemalja putem nacionalnih programa i projekata pomaže pružiti učenicima priliku da steknu građanske vještine izvan škole. Rad u lokalnoj zajednici, otkrivanje i iskustvo demokratskih procesa u društvu te bavljenje tematskim pitanjima poput zaštite okoliša, međugeneracijske i transnacionalne suradnje primjeri su aktivnosti koje podržavaju nacionalni javno financirani programi.

Završno, informacije iz Međunarodnog ispitivanja o građanskom odgoju i obrazovanju (ICCS) zaključuju raspravu. Podaci istraživanja pokazuju da se, prema ravnateljima škola, broj učenika osmih razreda uključenih u građanske aktivnosti u zajednici značajno razlikuje diljem europskih zemalja. Kampanje za podizanje svijesti bile su najpopularniji oblik angažmana u europskim školama, dok je unaprjeđenje objekata za potrebe lokalne zajednice bilo najmanje prisutno. Usporedba odgovora ravnatelja u pojedinoj zemlji pokazuje da su u nekim zemljama učenici imali više prilika sudjelovati u nizu građanskih aktivnosti zajednice nego u drugima.

71

POGLAVLJE 4: OCJENJIVANJE, VREDNOVANJE I PRAĆENJE

Ocjenjivanje je sastavni dio poučavanja i učenja. Osim toga, europske zemlje vrednuju i obrazovni rad kako bi osigurali da njihovi obrazovni sustavi budu učinkoviti te da se obrazovne politike uspješno provode. Pri tome se primjenjuje niz instrumenata, uključujući procjenu individualnih učenika kao i vrednovanje škola, nastavnika i lokalnih vlasti. U nekim slučajevima, ovi i drugi pokazatelji koriste se i za vrednovanje cjelokupnog obrazovnog sustava. Budući da je građanski odgoj i obrazovanje sastavni dio kurikuluma u svim zemljama, treba razviti primjerene alate i instrumente kako bi se osiguralo da se ovo predmetno područje kao i druga, primjereno vrednuje. Uistinu, razvoj metoda procjene koje izlaze iz okvira ocjenjivanja teoretskog znanja prepoznat je kao jedan od glavnih izazova u području građanskog odgoja i obrazovanja (Eurydice, 2005. g.). Odluka članica EU-a 2006. godine kako će razviti društvene i građanske kompetencije u sklopu razvoja ključnih kompetencija za obrazovanje (47) dodatno je pojačala potrebu za učinkovitijim vrednovanjem ovog važnog predmetnog područja. Potrebna je procjena koja neće biti usmjerena na stjecanje predmetnog znanja nego i na razvoj vještina i stavova.

U ovome poglavlju promatraju se glavne metode vrednovanja kako bi se odredilo u kojoj mjeri se primjenjuju na građanski odgoj i obrazovanje. S obzirom na procjenu učenika i vrednovanje škola, analizom se također nastoji utvrditi koje se pojedine dimenzije građanskog odgoja vrednuju. Individualno vrednovanje ima dva aspekta – vrednovanje nastavnika koje je obuhvaćeno odjeljkom 4.1 i nacionalno standardizirano vrednovanje koje se obrađuje u oba odjeljka 4.1 i 4.3. Vrednovanje škola istražuje se u odjeljku 4.2, a nacionalno praćenje u 4.3.

4.1. Ocjenjivanje učenika U ovome odjeljku daje se pregled nacionalnih politika vezanih uz ocjenjivanja učenika s naglaskom na njihovu utjecaju na građanski odgoj i obrazovanje. Prvo se raspravlja o središnjim smjernicama koje daju okvir za ocjenjivanje koje provode nastavnici, nakon čega slijedi pregled utjecaja uspjeha u građanskom odgoju i obrazovanju na prijelaz na sljedeću razinu obrazovanja. Pojedini oblici procjene koji se rabe u vrednovanju sudjelovanja učenika u građanskim aktivnostima također se razmatraju. Analiza u ovome poglavlju temeljena je na nacionalnim smjernicama za nastavnike i na sadržajima nacionalnih instrumenata standardiziranog vrednovanja, u mjeri u kojoj se posebno odnose na građanski odgoj i obrazovanje.

4.1.1. Središnje smjernice za nastavnike Učenici se ocjenjuju u području građanskog odgoja i obrazovanja kroz razne predmete u kojima se ono poučava, bilo da je riječ o zasebnom predmetu ili širem predmetnom/kurikulumskom području u koje su aspekti građanskog odgoja i obrazovanja integrirani (vidi priloge za opsežne informacije o pojedinoj zemlji). U ocjenjivanju učenika nastavnici se mogu pozvati na obrazovne ciljeve predmeta o kojem je riječ, a koji su sadržani u nacionalnim kurikulumima ili smjernicama za opću procjenu učenika koje se primjenjuju na sve predmete. Tek nekoliko zemalja ima posebne preporuke ili smjernice za ocjenjivanje uspjeha učenika u građanskom odgoju i obrazovanju. Takvi se primjeri mogu naći u Španjolskoj, Latviji, Rumunjskoj, Sloveniji i Švedskoj.

U Španjolskoj kurikulumi svih predmeta obuhvaćaju posebne kriterije vrednovanja kojim se nastavnici moraju služiti. U Latviji model programa za društvene znanosti preporučuju posebne pristupe ocjenjivanju. U Rumunjskoj su 2003.

(47) Preporuka 2006/962/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 18. Prosinca o ključnim kompetencijama za cjeloživotno

učenje, OJ L 394, 30.12.2006.


72

godine razvijene serije standarda ocjenjivanja za građanski odgoj i obrazovanje u četvrtom razredu i građansku kulturu u osmom razredu. Godine 2004. za građansku su kulturu razvijeni novi kriteriji ocjenjivanja.

U Sloveniji prilozi svih predmetnih kurikuluma za obvezno obrazovanje obuhvaćaju posebne preporuke o ocjenjivanju znanja. K tome, Nacionalni institut za obrazovanje nudi neobveznu priručnik o tome kako poučavati i ocjenjivati građanski odgoj i etiku (razredi 8. - 9.)

U Švedskoj je Nacionalna agencija za obrazovanje razvila skupinu od šest testova za školske godine 7. – 9. kako bi nastavnicima društvenih smjerova pomogla u provođenju formativne procjene učeničkog razumijevanja demokratskih načela.

Obrazovna tijela u Europi nude tek nekoliko alata koji nastavnicima pomažu ocijeniti znanje, vještine i stavove u građanskom odgoju i obrazovanju, a koje su učenici stekli kroz niz predmeta ili kroz druga školska iskustva. U tom smislu, valja spomenuti prakse dviju zemalja (Francuska i Austrija).

U Francuskoj nastavnici u različitim ključnim točkama obveznog obrazovanja (druga i peta godina primarnog i posljednja godina nižeg sekundarnog obrazovanja) vrednuju socijalne i građanske kompetencije učenika uz pomoć standardizirane osobne knjižice. Knjižica se referira na znanja, vještine i stavove učenika prema definiciji Zajedničke baze znanja i vještina.

U Austriji je u jesen 2011. godine centar za građanski odgoj objavio novu brošuru koja se bavi pitanjem procjene građanskih kompetencija mladih. Kompetencije se odnose na sposobnost i spremnost na samostalno pronalaženje rješenja, vještine donošenja odluka i konceptualno mišljenje. Publikacija nudi praktične lekcije i dijagnostičke vježbe (Diagnoseaufgaben), koje nastavnicima pomažu utvrditi postojeće sposobnosti učenika u ovim područjima. Ista je dostupna svim austrijskim nastavnici.

Procjena učeničkih kompetencija u građanskom odgoju i obrazovanju kad se poučava kao kroskurikularna dimenzija kurikuluma je uistinu izazov (Kerr i sur., 2009. g.), ali bez učinkovitih alata procjene, nastava se ne može vrednovati i unaprijeđenija poučavanja se ne mogu napraviti. Primjeri gore predstavljeni naznaka su mogućih iskoraka u procjeni ishoda građanskog odgoja kada se poučava kao tema u svim predmetima (vidi odjeljak 1.1).

4.1.2. Uspjeh u građanskom odgoju i obrazovanju i postupak prijelaza na višu razinu obrazovanja

U cijelom primarnom i sekundarnom obrazovanju odluka o napredovanju učenika u sljedeću razinu obrazovanja ovisi u većini slučajeva o ishodima sumativnih oblika procjene koju organizira škola ili neko više centralizirano tijelo (48). U ovom odjeljku analizira se u kojoj se mjeri učenikove ocjene u obveznom građanskom odgoju i obrazovanju, kada se poučava kao zaseban predmet, uzimaju u obzir u odlučivanju o napretku učenika u iduću razinu obrazovanja. Kako smo ranije vidjeli, građanski se odgoj poučava kao zaseban predmet u šest obrazovnih sustava na primarnoj razini, 15 na nižoj sekundarnoj razini i 13 na višoj sekundarnoj razini (uključujući sve zajedno 20 različitih zemalja ili regija) (vidi odjeljak 1.1).

U većini slučajeva, ocjene iz građanskog odgoja (koji se poučava kao zasebni predmet) se sustavno uzimaju u obzir kod dodjele svjedodžbe na kraju obrazovne razine ili kod utvrđivanja jesu li učenici uspješno završili primarno ili niže sekundarno obrazovanje. Međutim, postoje iznimke ovom općem pravilu u Grčkoj, Francuskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Finskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) i Norveškoj.

(48) Za više pojedinosti o upisu u niže sekundarno obrazovanje i ocjenjivanju u svrhu izdavanja svjedodžbi na kraju nižeg i

višeg sekundarnog obrazovanja, vidi EACEA/Eurydice 2012b, str. 162-168.

Pog lav l j e 4 : Oc jen j i v an je , v rednov an je i p rać en je

73

U Portugalu i Norveškoj, uspjeh učenika u zasebnim predmetima „Građansko osposobljavanje“ i „Rad vijeća učenika“ ne podliježu sumativnoj procjeni. U Portugalu je građanski odgoj „nedisciplinarno kurikulumsko područje“ obveznog obrazovanja koje se oslanja na znanja i vještine iz niza predmeta, stoga je vrednovanje učenika kvalitativno i ne daju se ocjene. U Norveškoj, nastavnici smatraju kako nedostatak procjene učenika u predmetu „Rad vijeća učenika“ koji se poučava tijekom nižeg sekundarnog obrazovanja, predstavlja probleme u provođenju predmeta (49). U Grčkoj se svjedodžba o završetku višeg sekundarnog obrazovanja dodjeljuje na temelju općih prosječnih ocjena posljednje godine višeg sekundarnog obrazovanja koje ne obuhvaćaju građanski odgoj i obrazovanje budući da se isti kao zasebni predmet poučava u prethodnoj školskoj godini.

U Francuskoj Rumunjskoj, Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska) ocjene iz pojedinih predmeta mogu se uzeti u obzir kod dodjele svjedodžbi o završetku nižeg, obveznog ili višeg sekundarnog obrazovanja, ali to nije sustavno.

U Francuskoj uspjeh učenika u „éducation civique, juridique et sociale“ tijekom tri godine višeg sekundarnog obrazovanja potvrđuju njihovi nastavnici i komisija ga može koristiti u dogovoru o dodjeli svjedodžbe o završetku višeg sekundarnog obrazovanja. U Rumunjskoj i Finskoj uzimanje u obzir učenikovog uspjeha u društvenim studijama za dodjelu svjedodžbe o završetku višeg sekundarnog obrazovanja ovisi o učenikovom odabiru predmeta i o tome čine li isti dio završnog standardiziranog ispita. U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) uspjeh iz građanskog odgoja procjenjuje se na kraju obveznog obrazovanja ako su učenici pohađali kratki kolegij. Godine 2010. otprilike 13% 16-godišnjih učenika polagalo je ispit iz građanskog odgoja kao dio stjecanja GCSE-a.

U drugim slučajevima učenikovi rezultati iz građanskog odgoja kao zasebnog predmeta sustavno se uzimaju u obzir kod napretka u sljedeću razinu obrazovanja, obično na bazi ocjena stečenih u sklopu unutarnje trajnog procjenjivanja ili unutarnjih završnih ispita. Samo u Francuskoj i Irskoj građanski odgoj i obrazovanje kao zasebni predmet je uvijek uključen u vanjske ispite.

U Francuskoj završni pismeni ispiti u nižem sekundarnom obrazovanju obuhvaća francuski jezik, matematiku, povijest i geografiju te građanski odgoj i obrazovanje. U Irskoj se dodjela Male svjedodžbe (niže sekundarno obrazovanje) temelji samo na vanjskim ispitima, a isti obuhvaćaju „Građanski, društveni i politički odgoj“ (CSPE) (vidi odjeljak 4.1.3).

Uz ovo, učenici u Estoniji na kraju nižeg sekundarnog obrazovanja iz liste izbora mogu odabrati zasebni predmet iz kojeg će polagati vanjski ispit. Slična mogućnost postoji u Estoniji, Nizozemskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj vezanoj za vanjske ispite na kraju višeg sekundarnog obrazovanja. Za razliku od ovih u Rumunjskoj obvezni predmeti posebno posvećeni građanskom odgoju i obrazovanju nisu dio završnih vanjskih ispita koji se provode na kraju 7. i 8. školske godine. Isto vrijedi i za Bugarsku, Cipar i Luxemburg za završne vanjske ispite koji se provode na kraju višeg sekundarnog obrazovanja. Slično je stanje bilo u Poljskoj do 2010./11. godine. Od iduće školske godine dijelovi zasebnog obveznog predmeta „Znanje o društvu“ bit će uključeni završne vanjske ispite na kraju nižeg sekundarnog obrazovanja.

(49) Erfaringer med utdanningsvalg og elevrådsarbeid på ungdomstrinnet, Iskustvo s obrazovnim izborima i rad vijeća učenka

u sekundarnom obrazovanju, Referenca: Utdanningsdirektoratet 2011 (Norveška uprava za obrazovanje i usavršavanje).


74

Slika 4.1: Značaj učenikovih ocjena iz građanskog odgoja (koji se poučava kao zasebni obvezni predmet) u učenikovom napredovanju u sljedeću razinu obrazovanja (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g.

ISCED 1 ISCED 2 ili redovito obvezno obrazovanje

ISCED 3

Ocjene iz zasebnog predmeta

Uvijek se uzimaju u obzir

Ne uzimaju se sustavno u obzir

Nikada se ne uzimaju u obzir

Ne poučava se kao zasebni predmet tijekom razine obrazovanja ili razdoblja integriranog obveznog obrazovanja bez prijelaza


Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Za cjelovite informacije o zemljama u kojima se ne poučava zasebni obvezni predmet, vidi sliku 1.1. Ocjene iz građanskog odgoja koji se poučava kao zaseban predmet ne uzimaju se sustavno u obzir kod učenikovog prijelaza u sljedeću razinu obrazovanja kad je predmet o kojem je riječ, do neke mjere, podložan odabiru učenika ili obrazovnih tijela. Svjedodžba na kraju redovitog obveznog obrazovanja umjesto ISCED 2 odnosi se na Ujedinjenu Kraljevinu (Englesku).

Napomena za pojedinu zemlju Češka: Nastava zasebnog predmeta građanskog odgoja na razinama ISCED 2 i 3 ovisi o danoj školi. Portugal: Uspjeh učenika u zasebnom obveznom predmetu „Građanski odgoj i obrazovanje“ uvedenom 2011./2012. godine u prvu godinu višeg sekundarnog obrazovanja se ne ocjenjuje, primjenjuje se samo kvalitativna procjena. Rumunjska: Završni ispiti se ne polažu na kraju nižeg sekundarnog obrazovanja nego na kraju 8. godine školovanja.

4.1.3. Procjenj ivanje sudjelovanja učenika u životu i širem društvu Poticanje učenikovog aktivnog sudjelovanja u školi i zajednici postao je cilj građanskog odgoja u velikoj većini europskih zemalja. Oko trećine zemalja izdalo je nacionalne smjernice na sekundarnoj razini za procjenu sudjelovanja učenika u školskom životu i širem društvu (slika 4.2). K tome, sudjelovanje učenika u školskom životu i/ili društvu procjenjuje se u primarnom obrazovanju u Bugarskoj, Španjolskoj, Latviji i Poljskoj. Procjena učenikovog sudjelovanja ima različite oblike uključujući određivanje osobnog profila za učenike, potvrđivanje sudjelovanja u školi i izvan nje završnom svjedodžbom, procjena učenikovog uspjeha na satovima građanskog odgoja koji se poučava kao zaseban predmet. Osim u Njemačkoj, ocjena učenika za sudjelovanje dio su procjena


75

koje sažimaju učenikov uspjeh na kraju školske godine ili na kraju obrazovne razine i doprinose procesu donošenja odluka o učenikovom budućem obrazovanju.

U Bugarskoj, Francuskoj, Latviji i Poljskoj sudjelovanje učenika se procjenjuje i bilježi u osobne profile kao ocjena iz sudjelovanje u školskom životu ili kao ocjena iz ponašanje.

U Bugarskoj na kraju svake godine primarnog i sekundarnog obrazovanja, razrednik priprema osobni profil učenika koji predstavlja procjenu sudjelovanja učenika u izvanškolskim aktivnostima (primjerice, projekti, konferencije, natjecanja, olimpijade itd.). Po završetku primarnog i sekundarnog obrazovanja, opsežniji osobni profil je sastavni dio svjedodžbe o završetku školovanja.

U Francuskoj učenici dobivaju „note de vie scolaire“ tijekom cijelog nižeg sekundarnog obrazovanja, uključujući završnu svjedodžbu. Ova ocjena odražava učenikov doprinos školskom životu i sudjelovanje u aktivnostima koje organizira ili prepoznaje škola.

U Latviji i Poljskoj na primarnoj razini uključenost učenika u društvene aktivnosti na razini razreda i škole i u volonterskim aktivnostima jedan je od kriterija za procjenu ponašanja učenika.

Slika 4.2: Središnje smjernice za procjeni aktivnog sudjelovanja učenika u školi i zajednici (ISCED 2 i 3), 2010./2011. g.

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Središnje smjernice mogu se odnositi na jednu ili dvije ISCED razine uključene u područje slike.

Napomena za pojedinu zemlju Njemačka: informacije se odnose na saveznu pokrajinu Northrhine-Westphalia.

Središnje smjernice za procjenu učenikovog aktivnog sudjelovanja

Nema središnjih smjernica za procjenu učenikovog aktivnog sudjelovanja



76

U Italiji, Nizozemskoj i Poljskoj krediti ili bodovi dodjeljuju se za sudjelovanje u izvanškolskim aktivnostima usmjerenima na zajednicu i isti se uzimaju u obzir u općoj procjeni koja osigurava pristup sekundarnom obrazovanju (Poljskoj) ili stjecanje svjedodžbe o višem sekundarnom obrazovanju (Italiji i Nizozemskoj). U Italiji i Poljskoj, pak, to nije obvezno dok u Nizozemskoj učenici moraju odraditi 30 sati rada u zajednici tijekom svoj sekundarnog obrazovanja kako bi stekli svjedodžbu o završetku školovanja (vidi poglavlje 3 za više informacija). U Njemačkoj, u pokrajini Northrhine-Westphalia, učenici mogu tražiti da im se volonterski rad, u školi ili izvan nje, bilježi na izvještajnim karticama ili svjedodžbama, ali to je proizvoljno i ne uzima se u obzir u odluci o dodjeli svjedodžbe. Konačno, u Irskoj, procjena učenika iz CSPE-a čini 60% uspjeha iz građanskog projekta. Građanski projekt općenito se veže za građanske aktivnosti u školi i izvan nje, kao što je provođenje lažnih izbora ili posjet županijskom vijeću.

Stavovi i sudjelovanje se također mogu vrednovati u sklopu procjene učenika iz nekog predmeta, dijelom ili u potpunosti posvećenog građanskom odgoju i obrazovanju. U Španjolskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Turskoj, predmetni kurikulum za građanski odgoj i obrazovanje obuhvaća prijedloge kriterija koje nastavnici mogu koristiti u procjeni sudjelovanja učenika u školi ili zajednici.

U Španjolskoj nacionalni kurikulum za zasebne predmete „Građanski odgoj i obrazovanje za ljudska prava“ i „Etički i građanski odgoj“ na nižoj sekundarnoj razini obuhvaćaju kriterije procjene koji se odnose na stupanj učenikovog sudjelovanju u razrednim i školskim aktivnosti

U Sloveniji, smjernice za nastavnike u predmetnim kurikulumima za povijest (u kojem je građanski odgoj i obrazovanje integriran) navodi kako nastavnici mogu koristiti oblike procjene, kao što je procjena aktivnog sudjelovanja u rasprava i debatama na razini škole i razreda.

U Slovačkoj nacionalni kurikulumi zasebnog predmeta građanske znanosti na nižoj sekundarnoj razini predlaže procjenu na temelju projekta za sudjelovanje učenika na sastancima općinskih vijeća.

U Turskoj, procjena iz zasebnog predmeta „građanstvo i demokracija“ provodi se putem obrazaca samovrednovanja koje učenicima omogućuju procjenu vlastitih kompetencija vezanih za aktivno sudjelovanje u zajednici.

Čak i kad nema središnjih smjernica o procjeni aktivnog sudjelovanja učenika u školi i izvan nje, nastavnici mogu, u nekim slučajevima, uzeti u obzir njihove procjene. U tom smislu, projektni rad vezan za školski život ili aktivnosti zajednice mogu stvoriti prilike za vrednovanja učenikovog aktivnog sudjelovanja u ovom području. Primjerice, Austrija i Poljska uvele su projektni rad koji nije vezan za pojedini subjekt nego, ovisno o vrsti projekta, može sadržavati dimenziju aktivnog sudjelovanja. U Austriji, postignuća učenika u projektnom radu moraju se procijeniti, dok je u Poljskoj sudjelovanje u projektu dovoljno da se učenikova uključenost procjeni kao pozitivna. Osim toga, u Mađarskoj, učenici iz područja „Ljudska bića, društvo i etika“ mogu odlučiti polagati završni ispit na temelju projektu. Obrazovno tijelo odluči o temi projekta, primjerice, nasilje u školi ili određena nevladina organizacija.

4.2. Vrednovanje škola U ovome se odjeljku analizira kako je građanski odgoj i obrazovanje integriran u proces vanjskog i/ili unutarnjeg vrednovanja osnovnih i srednjih škola. Prvo se ispituje jesu li pitanja vezana za građanski odgoj i obrazovanje obuhvaćena nacionalnim propisima i preporukama o vrednovanju škola diljem Europe; zatim se promatraju određeni aspekti školske aktivnosti vezane za građanski odgoj i obrazovanje koji se vrednuju.

Za potrebe ove studije, vanjsko vrednovanje škola definira se kao postupak koji provode evaluatori koji izvješćuju lokalno, regionalno ili državno tijelo zaduženo za obrazovanje, no isti nisu članovi


77

osoblja škole o kojoj je riječ. U nekim slučajevima evaluatori su iz neovisne agencije za vrednovanje. Svrha vanjskog vrednovanja jest praćenje i unaprjeđenje rada škole kao i uspostavljanje odgovornosti. Mnogi aspekti rada škole i upravljanja školom, uključujući poučavanje i učenje, su obuhvaćeni. U većini europskih zemalja (osim Grčke, Italije, Cipra, Luksemburga i Hrvatske) sve obrazovne ustanove koje provode primarno i sekundarno obrazovanje podložne su vanjskom vrednovanju (Eurydice/EACEA 2012b, str. 39-41.).

Unutarnje vrednovanje škole provode članovi školske zajednice, tj. pojedinci ili skupine ljudi koji su izravno uključeni u školske aktivnosti (kao što su ravnatelji škola, nastavno i administrativno osoblje i učenici) ili su dionici škole (kao što su roditelji ili predstavnici lokalne zajednice). Ovo vrednovanje doprinosi unaprjeđenju škole i pomaže u podizanju standarda. Provodi se u gotovo svim zemljama u Europi, obično kao obvezni postupak. Međutim, u Belgiji (Francuskoj zajednici) nije niti obvezan, niti se preporuča. Na Cipru se rijetko provodi, a Grčkoj i Luksemburgu, trenutno se provodi samo u obliku pilot projekata (Eurydice/EACEA, isto.).

4.2.1. Pitanja vezana za građanstvo u vrednovanju škola

Većina zemalja koje provode vrednovanje škola izjavljuju kako su pitanja vezana za građanski odgoj i obrazovanje jasno obuhvaćena službenim propisima/preporukama. Devetnaest zemalja obuhvaćaju pitanja vezana za građanski odgoj i obrazovanje u vanjskom vrednovanju škola, a 17 zemalja u unutarnjem vrednovanju (vidi sliku 4.3).

U većini zemalja, vanjska i unutarnja vrednovanja škola bave se pitanjima vezanima za građanski odgoj i obrazovanje, sukladno propisima i preporukama. Jedina iznimka su Nizozemska, Austrija, Slovenija i Švedska u kojima je građanski odgoj i obrazovanje uključen samo u vanjsko vrednovanje, i Estonija i Italija u kojima se građanski odgoj i obrazovanje uzima u obzir samo tijekom unutarnjeg vrednovanja škole.

Osim Danske i Malte, zemlje koje pitanja vezana za građanski odgoj i obrazovanje obuhvaćaju kao dio postupka vrednovanja škole, rade to na obje razine, primarnoj i sekundarnoj (ISCED 1, 2 i 3). U Danskoj, međutim, građanski je odgoj obuhvaćen samo kao dio vanjskog vrednovanja primarnog i sekundarnog obrazovanja (ISCED 1 i 2); na višoj sekundarnoj razini (ISCED 3) građanski odgoj i obrazovanje je obuhvaćen samo postupcima unutarnjeg vrednovanja. Na Malti, samo vanjsko vrednovanje škola koje provode obvezno obrazovanje (ISCED 2 i 2) i unutarnje vrednovanje škola u primarnom obrazovanju (ISCED 1) obuhvaćaju pitanja koja se vežu za građanski odgoj i obrazovanje.

Kako slika 4.3 pokazuje, u velikom broju zemalja, središnji propisi ili smjernice o vanjskom i/ili unutarnjem vrednovanju škola ne spominju građanski odgoj i obrazovanje. Međutim, to ne znači nužno da pitanja građanskog odgoja nije adresirano u vrednovanju škola. Zbog decentralizacije odluka vezanih za obrazovanje i sve veće školske samostalnosti, pojavljuju se zahtjevi ili preporuke izdane na regionalnoj ili lokalnoj razini, ili unutar politika same škole.

G r ađansk i odgo j i ob raz ov an je u Eu rop i

78

Slika 4.3: Pitanja vezana za građanski odgoj i obrazovanje obuhvaćena vanjskim i/ili unutarnjim vrednovanjem škola (ISCED 1, 2 i 3), sukladno nacionalnim propisima/preporukama, 2010./2011. g.

VANJSKO UNUTARNJE

Nema vanjskog vrednovanja škola

Pitanja građanskog odgoja obuhvaćeni

Pitanja građanskog odgoja nisu obuhvaćeni


Izvor: Eurydice.

Napomena za pojedinu zemlju Njemačka: Situacija se može razlikovati na razini savezne pokrajine. Španjolska: Vrednovanje škole odgovornost je autonomne pokrajine; informacije na slici predstavljaju najčešću praksu diljem pokrajina. Finska: Pružatelji obrazovanja (općine uglavnom) odgovorni su za vrednovanje učinkovitosti njihovog rada i imaju potpunu samostalnost za organizaciju istog. Švedska: Informacije se odnose na vanjsko vrednovanje škola koje provodi švedski nacionalni školski inspektorat.

4.2.2. Područ je školske aktivnosti vezane uz građanski odgoj i obrazovanje ukl jučena u vanjsko i l i unutarnje vrednovanje

Mnoge vrste školskih aktivnosti mogu se vrednovati u odnosu na provedbu građanskog odgoja. U analitičke svrhe, ovi su aspekti svrstani u četiri glavna područja:

kultura škola;

upravljanje školom;

odnos s širem zajednicom;

poučavanje i učenje.

Kultura škole ili školska klima odnosi se uglavnom na „sustav stavova, vrijednosti, normi, vjerovanja, dnevnih praksi, načela, pravila, nastavnih metoda i organizacijskih rješenja“ (Eurydice 2005. g.). Školska klima ili kultura može se vrednovati kroz kriterije koji se odnose na dobrobit učenika kao što je sigurnost i zaštita učenika te briga o njihovim emocionalnim, psihološkim i socijalnim potrebama, ili na komunikacijske prakse škole. Vrednovanja upravljanja školom u odnosu na građanski odgoj i obrazovanje usmjereno je na osiguranje uvjeta sudjelovanja učenika, roditelja i nastavnika u raznim

ISCED 3

ISCED 2-3

ISCED 3


79

tijelima koja na školskoj razini donose odluke ili savjetuju te uključivanja u razvoj školske politike. Odnos škole s dionicima može se mjeriti kroz, primjerice, dokaze o suradnji s roditeljima i postojanju službenih partnerstva sa organizacijama zajednice i drugim tijelima. Primjerice, u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj), vodič za inspektore (Ofsted, 2009. g.) spominje veze koje se moraju ostvariti s drugim agencijama i širom zajednicom kako bi osigurali širok spektar kurikulumskih aktivnosti i aktivnosti obogaćivanja nastave u svrhu podrške učeničkom angažmana u pitanjima građanstva. Konačno, vrednovanje poučavanja i učenja građanskog odgoja, kao i s kurikulumskim predmetima i područjima, usmjereno je na kvalitetu procesa učenja i poučavanja, ishode učenja učenika, kao i na usklađenost sa službenim kurikulumskim sadržajem i preporučenim metodama poučavanja.

Druga važna područja školske aktivnosti se mogu uključiti u vrednovanje škole. Primjerice, u Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj), vodič za inspekcije uključuje i aspekte vezane za međunarodno obrazovanje, globalno građanstvo i pitanja održivosti.

V a n j s k o v r e d n o v a n j e

U više od polovice zemalja u kojima su pitanja građanstva obuhvaćena vanjskim vrednovanjem škola, vrednovanje na svim obrazovnim razinama obuhvaća sva četiri područja koja se razmatraju: kultura škola, upravljanje školom, veza sa širom zajednicom kao i poučavanje i učenje (vidi sliku 4.4).

U Belgiji (njemačka zajednica) i Malti vanjsko se vrednovanje provodi na svim obrazovnim razinama i obuhvaća sva područja osim provođenja kurikuluma.

Primjerice, u Belgiji (Njemačkoj zajednici) inspektori gledaju školsku klimu (primjerice, postoji li osjećaj školskog identiteta kod svih dionika, poštuju li nastavnici pravila ponašanja i osjećaju li se učenici u školi sigurno). Inspektori potvrđuju je li škola definirala i objavila odgovornosti ravnatelja škole i jesu li sudionici (ravnatelji, roditelji, učenici i drugo osoblje u školi) redovito informirani o odlukama pojedinačnih tijela škole. Inspektori gledaju i na vanjske veze škole, primjerice, promiče li škola redovite razmjene učenika (Autonome Hochschule in der DG, 2009. g.).

U Sloveniji, Švedskoj i Norveškoj samo su dva od četiri područja obuhvaćena na svakoj razini. Konačno, u tri zemlje vrednovanje obuhvaća jedno od područja o kojima je riječ, odnosno, upravljanje školom u Belgiji (Francuskoj zajednici) i Nizozemskoj, i poučavanje i učenje u Danskoj.

Kada se pogledaju određena područja školske djelatnosti s obzirom na građanski odgoj i obrazovanje, nema značajne razlike u učestalosti kojom se svako od njih pokriva službenim smjernicama za vanjsko vrednovanje. U većini zemalja, ista se područja vrednuju na svakoj obrazovnoj razini. Međutim, postoje neke iznimke. U Danskoj i Malti aspekti vezani uz građanski odgoj i obrazovanje vrednuju se samo tijekom obveznog obrazovanja. U Irskoj vrednovanje poučavanja i učenja građanskog odgoja uglavnom se odvija tijekom predmetnih inspekcija na nižoj sekundarnoj razini i do neke mjere u sklopu vrednovanja cijele škole na primarnoj razini. Aspekti upravljanja (uloga učenika i roditelja u razvoju politike škole i u radu vijeća učenika i roditelja) vrednuju se samo u sklopu vrednovanja cijele škole na sekundarnoj razini.


80

Slika 4.4: Područja školske djelatnosti vezane uz građanski odgoj i obrazovanje uključena u vanjsko vrednovanje škola, sukladno nacionalnim propisima/preporukama, 2010./11. g.

Poučavanje i učenje

Upravljanje školom

Školska klima

Veza s lokalnom i širom zajednicom

Uključeno u vanjsko vrednovanje

Nisu uključena u vanjsko vrednovanje

Nema vanjskog vrednovanja škola/samostalnost lokalnih tijela

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje „Upravljanje školom“ uglavnom se odnosi na sudjelovanje učenika i roditelja u razvoj politike škole te zastupljenost u vijećima/tijelima učenika/škola.

Napomena za pojedinu zemlju Danska i Malta: Aspekti građanskog odgoja nisu uzeti u obzir u vanjskom vrednovanju škola u višem sekundarnom obrazovanju. Njemačka: Situacija se može razlikovati na razini savezne pokrajine. Španjolska: Vrednovanje škole odgovornost je autonomne pokrajine; informacije na slici predstavljaju najčešću praksu diljem pokrajina. Finska: vidi sliku 4.3. Švedska: Informacije se odnose na vanjsko vrednovanje škola koje provodi švedski nacionalni školski inspektorat.

U vrednovanju kvalitete građanskog odgoja inspektori mogu koristit razne izvore dokaza i metoda.

U nekim zemljama (primjerice, Francuskoj i Nizozemskoj) inspektori gledaju na inkluziju aspekata vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje u misijama škola i/ili njihovim planovima razvoja obrazovanja. U Francuskoj državni inspektori ispituju odjeljke vezane za građanstvo (volet citoyenneté) u planovima škola, kako bi, primjerice, procijenili uključenost ravnatelja škola, roditelja i učenika u Odbor za zdravstveni i građanski odgoj i obrazovanje (Comité d’éducation à la citoyenneté et à la santé – CESC) te u druge aktivnosti na razini škole i šire zajednice. U Nizozemskoj inspektori promatraju izričito uvrštavanje referenci na građanski odgoj i obrazovanje u misije škola i druge planske dokumente škola.

Roditelji također mogu biti relevantan izvor informacija u vrednovanju aspekata vezanih za građanski odgoj i obrazovanje u školama. Primjerice, u Irskoj se školski inspektori sastaju s roditeljima kako bi dobili informacije o aktivnostima koje provode vijeća i udruge roditelja, te kako bi pratili stvarni stupanj uključenosti roditelja u upravljanje školom. U Latviji se roditelji ispituju kako bi se izmjerilo njihovo zadovoljstvo dostupnim načinima sudjelovanja.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) je vodič za inspektore (50) vrlo detaljan i ukazuje na značajan broj pokazatelja vezanih za građanski odgoj i obrazovanje.

Ključni izvori dokaza obuhvaćaju izravno promatranje učenika; prisutnost na nastavi, ponavljanje razreda i isključivanje iz škole; analizu slučajeva nasilja, ponašanje motivirano rasizmom i nasiljem u školi; stope sudjelovanja i napretka u sportskim, kulturnim i građanskim aktivnostima, uključujući učenje izvan škole; stope sudjelovanja u aktivnostima vršnjačke potpore, shemama mentorstva i uključenosti u zajednicu; mjera u kojoj se odgovara na potrebe učenika, uključujući one koji pripadaju rizičnoj skupini obzirom na izostanke, kao što su skupine sa slabijim postignućima; te

(50) Koliko je dobra naša škola 3 HGIOS?3,2006. g. http://www.hmie.gov.uk/Generic/HGIOS

http://www.hmie.gov.uk/documents/publication/hgiosjte3.pdf

http://www.hmie.gov.uk/Generic/HGIOS


81

analize komentara fokus grupe i odgovora učenika i drugih dionika kojima pokazuju stupanj zadovoljstva s radom škole. Inspektori također mogu koristiti instrument samovrednovanja u prikupljanju dokaza na temelju kojih sastavljaju svoje izvješće.

U n u t a r n j e v r e d n o v a n j e

U većini od 17 zemalja u kojima se građanski odgoj i obrazovanje uzima u obzir u unutarnjem vrednovanju sva područja građanskog odgoja navedena na slici 4.5 obuhvaćena su na svim obrazovnim razinama. U Belgiji (Njemačka zajednica) i Malti (samo razina primarnog obrazovanja), smjernice/pravila vrednovanja odnose se na tri od četiri razine, poučavanje i učenje je iznimka. U Poljskoj i Norveškoj, samo dva od četiri područja građanskog odgoja i obrazovanja obuhvaćena su na svim razinama. Konačno, samo poučavanje i učenje obuhvaćeno je u Belgiji (Flamanska zajednica) i samo upravljanje školom u Danskoj.

Slika 4.5: Područja školske djelatnosti vezane uz građanski odgoj i obrazovanje obuhvaćena unutarnjim vrednovanjem škola, sukladno nacionalnim propisima/preporukama, 2010./2011. g.

Poučavanje i učenje

Upravljanje školom

Školska klima

Veza s lokalnom i širom zajednicom

Uključeno u unutarnje vrednovanje

Nisu uključena u unutarnje vrednovanje

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje „Upravljanje školom“ uglavnom se odnosi na sudjelovanje učenika i roditelja u razvoj politike škole te zastupljenost u vijećima/tijelima učenika/škola.

Napomena za pojedinu zemlju Danska: Upravljanje školom obuhvaćeno je unutarnjim vrednovanjem škole samo na ISCED-u 3. Njemačka: Situacija se može razlikovati na razini savezne pokrajine. Grčka i Luksemburg: Unutarnje vrednovanje trenutno se provodi samo u obliku pilot-projekata. Španjolska: Vrednovanje škole odgovornost je autonomne pokrajine; informacije na slici predstavljaju najčešću praksu diljem pokrajina. Cipar: Unutarnje vrednovanje rijetko se provodi. Malta: Samo unutarnje vrednovanje škola u primarnom obrazovanju obuhvaćaju aspekte vezane za građanski odgoj i obrazovanje. Ujedinjena Kraljevina (ENG): Smjernice Ofsted o samovrednovanju su značajno izmijenjene 2011. godine. Od škola se očekuje da samovrednovanje provode primjenjujući vlastiti pristup.

Kao i kod vanjskog vrednovanja, kada se promatraju određena područja školske djelatnosti vezane uz građanski odgoj i obrazovanje, ne postoje velike razlike u učestalosti kojom se pojavljuju. Sva četiri glavna područja prepoznata na slici 3.4 jednako su zastupljena diljem zemalja i obrazovnih razina. Nadalje, u većini zemalja o kojima je riječ, ista su područja uzeta u obzir na svakoj razini. Iznimke su Irska, gdje poučavanje i učenje nije obuhvaćeno na razini ISCED 3, i Litva, gdje upravljanje školom nije obuhvaćeno na ISCED razini 1, ni na ISCED razini 3.

Neke zemlje izvješćuju kako inspektorati (ili druga tijela zadužena za vrednovanje) potiču i pomažu školama u razvoju svojih kapaciteta samovrednovanja, a obzirom na prakse vezane za građanski odgoj i obrazovanje.


82

U Irskoj u sklopu predmeta „Socijalni, osobni i zdravstveni odgoj“ (SPHE) i općeg školskog života škole se potiče na mjerenje ključnih aspekata vlastite prakse, uključujući poticaje za učenike kako bi doprinijeli lokalnoj zajednici. Knjiga Pogled na našu školu: pomoć u samovrednovanju školu (zasebne verzije za ISCED 1, i ISCED 2-3), koju je pripremila inspekcija, sadrži pokazatelje dobre prakse te na mnogim mjestima spominje važnost komunikacije unutar školske zajednice te između škole i lokalne zajednice (51).

U Ujedinjenoj Kraljevini (Sjevernoj Irskoj) inspekcija je objavila sredstvo pomoći školama u postupku samovrednovanja pod nazivom Zajedno prema unaprjeđenju. Za sekundarno obrazovanje, spomenuto sredstvo obuhvaća širok niz kvalitativnih pokazatelja vezanih za građanski odgoj i obrazovanje (52).

U nekim zemljama (primjerice, Francuskoj i Norveškoj) škole same razvijaju svoje alate i/ili kriterije za samovrednovanje nastavno zakonodavstvu i službenim propisima, preporukama i/ili pokazateljima uspješnosti.

U Francuskoj škole provode razne aktivnosti kako bi vrednovale vlastiti rad na temelju službenih preporuka ravnatelja (lettre de mission) te posebnih zakona o financijama (La Loi organique relative aux lois de finances). Ove aktivnosti obuhvaćaju ispitivanje radnih izvješća vijeća (primjerice, administrativnog, disciplinskog, građanskog i zdravstvenog) te drugih udruga u školi. U Norveškoj godišnje ispitivanje učenika, nastavnika i roditelja koje obuhvaća raznolike aspekte školskog života vezanog uz građanstvo, važan je alat za samovrednovanje (53).

4.3. Praćenje sustava obrazovanja U ovom odjeljku ispituju se načini na koje je građanski odgoj i obrazovanje uključeno u nacionalne postupke praćenja rada cjelokupnog obrazovnog sustava tijekom posljednjih deset godina. Praćenje obuhvaća prikupljanje i analizu informacija kako bi se provjerio rad obrazovnog sustava u odnosu na ciljeve i standarde te se tako omogućile potrebne promjene (EACEA/Eurydice 2012b, str. 46.).

Iako se u europskim zemljama prakse razlikuju, uočene su četiri glavne vrste procesa praćenja koje se izravno ili neizravno bave građanskim odgojem i obrazovanjem:

• Posebno vrednovanje nastave građanskog odgoja i obrazovanja

• Istraživački projekti o širim pitanjima obrazovanja koji obuhvaćaju pitanja građanstva

• Anketa o sudjelovanju mladih ili o stavovima mladih prema školi, društvu i politici

• Korištenje rezultata vanjskog vrednovanja škola ili standardizirane procjene učenika

Njemačka, Italija, Slovenija, Švedska i Norveška navode kako su provele posebna vrednovanja nastave građanskog odgoja i obrazovanja u školi.

U Njemačkoj su u razdoblju od 2002. do 2007. godine Bund-Länder, odbor za planiranje i istraživanje u obrazovanju, i Njemački institut za istraživanja obrazovanja proveli anketu među 200 škola u općem i strukovnom sekundarnom obrazovanju u 13 saveznih pokrajina. Anketa je bila usmjerena na mjere koje škole poduzimaju u promicanju demokratskih ponašanja kroz poučavanje, projekte ili cjelokupno školsko okruženje (54).

(51) Civilni i građanski odgoj i obrazovanje ne spominju se izričito u ovim dokumentima, tj. nisu utvrđeni za posebne indikatore,

ali cjelokupni tenor dokumenata ima snažni naglasak na ovim vrijednostima. Vidi PDF inačicu na www.education.ie (52) „Zajedno prema unaprjeđenju“ vidi na: http://www.etini.gov.uk/index/together-towards-improvement/together-towards-

improvement-post-primary.pdf (53) Mrežne stranice Skoleporten on school/municipal/county/national level: http://skoleporten.udir.no/ (54) Završno izvješće o vrednovanju BLK – programa “Učiti i živjeti demokraciju”, Frankfurt, 2007. g.

http://blk-demokratie.de/index.php?id=83

http://www.education.ie/

http://www.etini.gov.uk/index/together-towards-improvement/together-towards-improvement-post-primary.pdf

http://www.etini.gov.uk/index/together-towards-improvement/together-towards-improvement-post-primary.pdf

http://skoleporten.udir.no/#_blank

http://blk-demokratie.de/index.php?id=83


83

U Italiji je nacionalna agencija za vrednovanje školskog sustava (Invalsi) provela anketu na uzorku škola kroz upitnik o njihovoj provedbi kroskurikularnog područja „Građanstvo i ustav“ (vidi odjeljak 1.1) za koje su dobili javna sredstva.

U Sloveniji se sveobuhvatni istraživački projekt „Građanski odgoj za multikulturalni i globalizirani svijet“ provodio od siječnja 2010. do kolovoza 2011. godine (55). Interdisciplinarna projektna skupina pregledala je sadržaj, pojmove, pristupe, strategije i institucionalni okvir za građanski odgoj i obrazovanje u svjetlu suvremenih teorija o građanskom odgoju i obrazovanju i pristupima koji se primjenjuju u drugim Europskim zemljama. Istraživanje je pokazalo kako se slovenski pristup građanskom odgoju i obrazovanju nije dovoljno bavio općim društvenim i političkim okruženjem ili pitanjima koja predstavljaju glavne izazove 21. stoljeća te da nastavnici nemaju dostatne vještine. Istraživački projekt rezultirao je prijedlogom o uvođenju globalnog i multikulturalnog sadržaja u kurikulume građanskog odgoja i obrazovanja i uvođenju novog nastavnog materijala.

U Švedskoj je između 2009. i 2011. godine Nacionalna agencija za obrazovanje (Skolverket) provela komparativnu studiju na temelju intervjua i promatranja o načinima na koji su demokratske vrijednosti i stavovi integrirani u školske rad i predmete (56).

U Norveškoj je 2010. godine uprava za obrazovanje i usavršavanje provela anketu kako bi utvrdila izazove i pitanja s kojima se škole u sekundarnom obrazovanju suočavaju u provođenju zasebnog kurikulumskog predmeta „Rad vijeća učenika“ (Norveška uprava za obrazovanje i usavršavanje, 2011. godine). Rezultat ovog vrednovanja, koje je obuhvaćalo razgovore na razini škole i na lokalnoj razini u četiri županije, bilo je završno izvješće o školskim praksama i promjeni u odabranom pristupu poučavanju građanskog odgoja (vidi odjeljak 1.1).

Praćenje građanskog odgoja i obrazovanja može biti i dio nacionalnih istraživačkih projekata o širim obrazovnim pitanjima. Uistinu, 2008./2009. godine u Belgiji (Flamanskoj zajednici) akademski istraživački projekt (Elchardus i sur. 2008. g.) ispitivao je društveni i pedagoški značaj te izvodivost kroskurikularnih obrazovnih ciljeva uvedenih na početku desetljeća. Učinkovitost kroskurikularnih obrazovnih ciljeva za građanski odgoj i obrazovanje bila je poseban fokus istraživanja.

Ishodi građanskog odgoja i obrazovanja ponekad se prate putem anketa kojima se procjenjuje sudjelovanje mladih u školi, društvu i politici ili stavovi prema njima.

U Latviji, integracija mladih u društvu, kao i njihovo civilno sudjelovanje i stavovi ispitani su 2008. godine od strane Sveučilišta u Latviji. Jedan dio istraživačkog projekta (57) bavi se sudjelovanjem mladih u životu škole.

U Litvi nacionalna vrednovanja u području društvanog/građanskog odgoja provode se periodično. Godine 2008. otprilike 2000 mladih u dobi od 16-24 ispitano je putem razgovora, fokus grupa i upitnika kako bi se procijenilo njihovo sudjelovanje u organizacijama mladih, izborima i aktivnostima zajednice (Zaleskienė i sur., 2008. g.).

U Austriji su mladi u dobi od 14 do 24 godine ispitani u dvije ankete, a u kontekstu snižavanja dobne granice za glasovanje s 18 na 16 u 2007. godini. Prva je anketa bila usmjerena na njihove stavove i očekivanja o građanskom odgoju i obrazovanju (58), a druga se usmjerila na njihove političke stavove, vrijednosti i prakse (Filzmaier, 2007. g.).

Konačno, građanski odgoj i obrazovanje podliježe dvama mehanizmima koji se rabe u redovitom praćenju obrazovnih sustava. Prvo, rezultati vanjskog vrednovanja škole se vrlo često u Europi koriste kako bi se vrednovao rad obrazovnog sustava kao cjeline (EACEA/Eurydice, 2012b) i (55) http://www.drzavljanska-vzgoja.org/ (56) Redovisning av uppdrag om skolans värdegrund Dnr U 2009/2848/S [Izvejšće o assignment o temeljnim vrijednostima u

školi] http://www.skolverket.se/2.3894/publicerat/2.5006?_xurl_=http%3A%2F%2Fwww4.skolverket.se%3A8080%2Fwtpub%2Fws%2Fskolbok%2Fwpubext%2Ftrycksak%2FRecord%3Fk%3D2580

(57) Portret latvijske mladeži danas: Integracija u društvo i marginaliziranje rizika“, Sveučilište u Latviji”(Riga, 2009. g.). (58) Filzmaier, Peter: Jugend und Politische Bildung – Einstellungen und Erwartungen von 14- bis 24-Jährigen [Mladi i

građanski odgoj i obrazovanje – stavovi i očekivanja mladih u dobi od 14 do 24]. Beč 2007. g. (www.donau-uni.ac.at/dpk/studie).

http://www.skolverket.se/2.3894/publicerat/2.5006?_xurl_=http%3A%2F%2Fwww4.skolverket.se%3A8080%2Fwtpub%2Fws%2Fskolbok%2Fwpubext%2Ftrycksak%2FRecord%3Fk%3D2580

http://www.skolverket.se/2.3894/publicerat/2.5006?_xurl_=http%3A%2F%2Fwww4.skolverket.se%3A8080%2Fwtpub%2Fws%2Fskolbok%2Fwpubext%2Ftrycksak%2FRecord%3Fk%3D2580

http://www.donau-uni.ac.at/dpk/studie

http://www.donau-uni.ac.at/dpk/studie


84

nacionalna izvješća koja se temelje na ovim podacima ponekada se bave provedbom građanskog odgoja i obrazovanja.

U Irskoj ministarstvo obrazovanja i vještina izrađuje izvješća o obrazovnom sustavu na temelju inspekcije koja se provodi nad cijelom školom i u svim predmetima tijekom godine kojom se procjenjuje kako se razni predmeti poučavaju. Izvješće iz 2009. godine bilo je usmjereno na socijalni, osobni i zdravstveni odgoj na primarnoj razini (59).

U Nizozemskoj inspekcija donosi opće zaključke o stanju građanskog odgoja u svojem godišnjem izvješću (60).

U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj), vladin odjel za školsku inspekciju (Ofsted), objavio je izvješće 2010. godine koje se bavilo provedbom predmeta „građanstvo“ (Ofsted, 2010. g.).

Drugo, nacionalno praćenje temeljeno na ishodima standardiziranog vrednovanja učenika vrlo je rašireno u Europi. Većina zemalja u kojima se takva vrednovanja provode agregira rezultate kako bi se dobio opći uvid u rad nacionalnog ili središnjeg sustava obrazovanja te kako bi se na temelju istih obavijestili donositelji obrazovnih politika (EACEA/Eurydice, 2012b). Međutim, u većini se zemalja na nacionalnim ispitima ne procjenjuju predmeti posvećeni građanskom odgoju i obrazovanju, niti društvene i građanske kompetencije učenika (EACEA/Eurydice 2009. g.). U Irskoj i Francuskoj (61), ipak, zasebni predmeti posvećeni građanskom odgoju i obrazovanju (odnosno, „CSPE“ i „Građanski odgoj“) uključeni su u nacionalna ispitivanja na kraju nižeg sekundarnog obrazovanja i obvezni su za sve učenike (vidi odjeljak 4.1). U Irskoj se nacionalna izvješća o radu škola s obzirom na CSPE izdaju periodično (62).

Druge vrste nacionalnih ispita, prvenstveno usmjerenih na praćenje obrazovnog sustava kao cjeline, građanskim se odgojem i obrazovanjem bave u sedam zemalja ili regija. U Belgiji (Flamanskoj zajednici), Francuskoj, Litvi i Sloveniji ovi nacionalni ispiti obuhvaćaju predmete u potpunosti ili djelomično posvećene građanskom odgoju i obrazovanju te se mogu provoditi na godišnjoj razini ili periodično kao dio postupka rotacije predmeta.

U Belgiji (Flamanskoj zajednici), posljednje nacionalno vrednovanje područja „Društvo“, „Svemir“ i „Primjena različitih izvora informacija“ iz predmeta „Studije o okolišu“ provedeno je u svibnju 2010. godine. Obrazovni ciljevi u primarnom obrazovanju vezano za socioekonomske, društvenokulturne kao i političke i pravne aspekte područja „Društvo“ testirani su na uzorku od gotovo 3400 učenika u završnoj godini školovanja u 113 škola.

U Francuskoj je građansko obrazovanje jedno od predmeta koji se rotiraju na nacionalnom ispitivanju iz pojedinih predmeta (Cycle d’évaluations disciplinaires réalisées sur échantillons) koji se provodi na uzorku škola na kraju primarnog obrazovanja i na kraju obveznog obrazovanja.

U Litvi, integrirani kolegij društvenih znanosti koji obuhvaća građanski odgoj ispituje se svake druge godine na uzorku učenika desetog razreda.

U Sloveniji na kraju devete godine svi učenici polažu nacionalni ispit iz materinskog jezika, matematike i trećeg predmeta, prema odluci ministra obrazovanja. Svake godine ministar se odlučuje za četiri predmeta s popisa obveznih predmeta u osmom i devetom razredu može izabrati „Građanski, domoljubni odgoj i etiku“, budući da je ovo obvezni predmet u sedmom i osmom razredu. U svakoj se školi procjenjuje samo jedan od četiri predmeta.

(59) Vidi izvješće inspekcije škole (CSPE) na www.education.ie (60) http://www.onderwijsinspectie.nl/actueel/publicaties/Onderwijsverslag+2009-2010.html (61) Pismeni ispit koji se provodi na nacionalnoj razini u svrhu dodjele nacionalne svjedodžbe sam po sebi se ne smatra se

nacionalnim ispitom, budući da nema središnjih procedura za provođenje i ocjenjivanje ovog ispita, no ovdje je cilj naglasiti kako sadržaj istog, koji je standardiziran na nacionalnoj razini, obuhvaća zasebni obvezni predmet „Građanski odgoj“.

(62) Ova izvješća i godišnje statistike za CSPE dostupne su na: www.examinations.ie

http://www.education.ie/

http://www.onderwijsinspectie.nl/actueel/publicaties/Onderwijsverslag+2009-2010.html

http://www.examinations.ie/


85

K tome, Španjolska, Latvija i Finska provode nacionalne ispite u svrhu praćenja, a i isti nisu usmjereni na pojedinačne predmete, već na kompetencije u određenim područjima. Socijalne i građanske kompetencije obuhvaćene su u periodičnim razmacima (Španjolska i Finska) ili na godišnjoj bazi (Latvija).

U Španjolskoj Institut za vrednovanje u suradnji sa svim autonomnim zajednicama periodično provodi opće dijagnostičko vrednovanje na temelju uzorka kako bi se izmjerila postignuća učenika u ključnim kompetencijama utvrđenima u nacionalnom jezgrovnom kurikulumu, uključujući socijalne i građanske kompetencije. 2008./09. godine u četvrtim razredima primarnog obrazovanja procjenjivale su se socijalne i građanske kompetencije. Godine 2010. iste su ocjenjivanje u drugom razredu sekundarnog obrazovanja. K tome, sve autonomne pokrajine provode svoja godišnja opća dijagnostička vrednovanja svih učenika u određenim razredima.

U Latviji učenici treće i šeste godine primarnog obrazovanja moraju pristupiti nacionalnom ispitu kombiniranog sadržaja kako bi procijenili usvojenost socijalnih i kulturnih kompetencija. Socijalne i kulturne kompetencije obuhvaćaju vještine socijalizacije, poznavanje latvijske i svjetske kulture, sposobnost samostalnog učenja, vještine suradnje i tolerancije.

U Finskoj na ispitima koji se provode na uzorku učenika predmeti su određeni u skladu s nacionalnim prioritetima. Godine 2011. testirano je znanje, vještine i stavovi vezani uz građanski odgoj te aktivno sudjelovanje.

Osim nacionalnih inicijativa za praćenje građanskog odgoja, valja napomenuti kako su mnoge zemlje obuhvaćene ovim izvješćem sudjelovale u posljednja dvije ankete IEA-e (Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća) vezanih za građanski odgoj i, slijedom toga, rezultati mogu oblikovati buduće politike. Ishodi obje ankete daju nacionalne informacije o učeničkim postignućima u građanskom odgoju i obrazovanju kao i o praksama škole. Ispitivanje o građanskom obrazovanju iz 1999. godine uključivala je 22 obrazovna sustava obuhvaćena ovim izvješćem, a Ispitivanje o građanskom odgoju i obrazovanju obuhvatilo je 21 zemlju. U Austriji je međunarodna anketa prilagođena nacionalnom kontekstu građanskog odgoja uključivanjem posebnog austrijskog modela uz instrumente korištene u drugim zemljama. Ovaj je modul obuhvaćao sljedeća predmetna pitanja: provedbu građanskog odgoja u školama; školsku demokraciju; sudjelovanje učenika; stavove učenika prema politici i političarima; kao i razvoj kompetencija za aktivno građanstvo u sklopu školskog konteksta i šire.

*

* *


86

Sažetak U ovome poglavlju razmatrano je da se građanski odgoj ocjenjuje i vrednuje putem individualnih procjena učenika i vrednovanja škola, kao i putem različitih procesa koji se koriste u praćenju uspjeha obrazovnog sustava u cijelosti.

Poznavanje građanskih pitanja u Europi procjenjuje se sukladno standardnoj organizaciji za razne zasebne ili integrirane predmete u sklopu kojih se poučava građanski odgoj i obrazovanje. Neke su zemlje započele s osmišljavanjem alata procjene za nastavnike ili s nacionalnim standardiziranim ispitima za učenike kojima se nastoje ocijeniti društvene i građanske kompetencije neovisno o danom predmetu. Oko trećine zemalja izdalo je središnje smjernice za primjenu sumativnih oblika procjene kako bi se vrednovalo sudjelovanje učenika u životu škole ili u aktivnostima zajednice. Ishodi ovih procjena mogu imati utjecaja na učenikovo buduće obrazovanje.

U većini slučajeva ocjene iz obveznih zasebnih predmeta građanskog odgoja i obrazovanja na primarnoj, nižoj ili višoj sekundarnoj razini uzimaju se u obzir kod odlučivanja o napredovanju učenika u sljedeću razinu obrazovanja ili kod dodjele svjedodžbe o završetku obrazovanja. Ocjenjivanje postignuća učenika u predmetima vezanima uz građanski odgoj i obrazovanje obično se kontinuirano vrši tijekom godine ili na temelju završnog unutarnjeg ocjenjivanja. U slučaju kada su predmeti iz područja građanskog odgoja i obrazovanja dio završnih vanjskih ispita, prakse se značajno razlikuju u europskim zemljama. Zasebni predmet vezan uz građanski odgoj i obrazovanje sustavno je uključen u vanjski ispitivanje samo u Francuskoj i Irskoj. U drugim zemljama u kojima se građanski odgoj i obrazovanje poučava kao zasebni obvezni predmet, isti u nacionalno vanjsko ispitivanje može samo biti uvršten za učenike koji su odabrali učiti taj predmet. Konačno, u Portugalu i Norveškoj učenici za građanske predmete ne dobivaju ocjene te se iste ne mogu uzeti u obzir u odlučivanju o nastavku u sljedeću razinu obrazovanja.

U svrhu unaprjeđenja, praćenja ili povećanja odgovornosti škole u gotovo svim europskim zemljama škole vrednuju vanjski i unutarnji evaluatori. U većini slučajeva nacionalni propisi i preporuke o vrednovanju obuhvaćaju područja aktivnosti vezana uz poučavanje i učenje građanstva. Međutim, budući da je građanski odgoj sveobuhvatni proces koji nije ograničen na formalno poučavanje u razredu, niz je drugih školskih aktivnosti koje se mogu vrednovati. One se uglavnom odnose na poučavanje i učenje; školsku klimu, uključujući pitanja dobrobiti učenika; sudjelovanje dionika poput roditelja u upravljanju školom i u razvoju politike škole; kao i veze škole s lokalnom i širom zajednicom. U većini slučajeva vanjski i unutarnji evaluatori promatraju jesu li prakse u ova četiri područja organizirane na način koji će pomoći učinkovitoj provedbi građanskog odgoja i obrazovanja.

Konačno, građanski odgoj i obrazovanje uključeno je u vrednovanje cijelog obrazovnog sustava. Praćenje rada obrazovnog sustava prikupljanjem informacija na nacionalnoj razini vrlo je rašireno u Europi. Tijekom posljednjih deset godina oko dvije trećine zemalja bavile su se građanskim odgojem izravno ili neizravno u sklopu svog nacionalnog procesa praćenja. Iako tek nekoliko zemalja navodi da su proveli ankete s ciljem vrednovanja provedbe građanskog odgoja, nekoliko zemalja ipak se bavi građanskim odgojem kroz druge uspostavljenje mehanizme vrednovanja. Nacionalna izvješća temeljena na podacima vanjskih inspekcija vezanih uz škole ili učeničke rezultate na nacionalnim ispitima redovito se koriste za praćenje rada sustava, a ponekada se mogu usmjeriti posebno na građanski odgoj i obrazovanje. Većina zemalja, međutim, u nacionalne sustave ispitivanja ne uključuju predmete u potpunosti ili djelomično posvećene građanskom odgoju i obrazovanju. Konačno, opširnije ankete o sudjelovanju mladih ili o njihovim stavovima prema školi, društvu ili politici, također se mogu koristiti za praćenje ishoda građanskog odgoja i obrazovanja, kao što je slučaj u Latviji, Litvi i Austriji.

87

POGLAVLJE 5: PRIPREMA I PODRŠKA NASTAVNICIMA I RAVNATELJIMA

Nastavnici, zajedno s drugim obrazovnim osobljem, imaju važnu ulogu u provođenju ciljeva politike građanskog odgoja u učinkovitu praksu. U poglavlju 1 prikazano je kako se u poučavanju građanskog odgoja zagovaraju različiti pristupi. Od nastavnika se očekuje da građanski odgoj i obrazovanje poučavaju kao zasebni predmet, kao integrirano područje u sklopu šireg predmeta za kojeg su obično odgovorni ili kao kroskurikularnu temu u svim predmetima. Kako bi ispunili ovu zadaću, nastavnici moraju steći odgovarajuće inicijalno obrazovanje kao i trajno stručno usavršavanje (CPD).

Uz to što upućuju na pristupe poučavanju, nacionalni kurikulumi ili drugi propisi/preporuke često naglašavaju kako se poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja u razredu treba pojačati praktičnim iskustvom stečenim kroz sudjelovanje u aktivnostima u školi i izvan nje. Stoga ravnatelji škola i cijela školska zajednica imaju važnu ulogu u osiguravanju uvjeta u kojima će učenici dobiti visokokvalitetni građanski odgoj i obrazovanje koji će ih pripremiti da postanu punopravni i aktivni članovi društva.

Obrazovanje i usavršavanje nastavnika i ravnatelja škola koje ih osposobljava za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja u školama i vrste dostupne trajne stručne potpore stoga su od ključne važnosti i predmet ovog poglavlja. Prvi odjeljak usmjeren je na nastavnike i bavi se:

• kvalifikacijama potrebnima za poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja;

• trajno stručno usavršavanje za zaposlene nastavnike;

• mjere potpore dostupne nastavnicima građanskog odgoja i obrazovanja.

U drugom su odjeljku u središtu ravnatelji škola te se nastoji analizirati posebna službena uloga koja im je dodijeljena s obzirom na provedbu građanskog odgoja i obrazovanja u školama; zatim se istražuje postoje li neke mjere potpore koje bi pripremile ravnatelja za njihovu ulogu i pomogle im izvršiti svoje obveze.

5.1. Obrazovanje nastavnika i potpora Učinkovito inicijalno obrazovanje nastavnika, CPD i druge vrste pomoći ključne su u osiguranju odgovarajućih vještina nastavnicima za poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja u primarnom i sekundarnom obrazovanju.

5.1.1. Inici jalno obrazovanje i kvalif ikacije Ova se analiza prvenstveno bavi kvalifikacijama potrebnima za poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja, ali ne obuhvaća razinu, sadržaj ili trajanje programa obrazovanja nastavnika (63).

Općenito, nastavnici građanskog odgoja i obrazovanja na primarnoj razini jesu učitelji razredne nastave, odnosno nastavnici kvalificirani za poučavanje svih ili većine kurikulumskih predmeta. U pravilu, potrebne nastavničke vještine iste su za sve učitelje razredne nastave. S druge strane, na sekundarnoj razini nastavnici građanskog odgoja i obrazovanja nastavnici su predmetne nastave, obično kvalificirani za poučavanje jednog ili dva predmeta. U nekoliko zemalja (primjerice, Belgiji (Flamanskoj zajednici), Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj)) skup zajedničkih kompetencija izravno vezanih za građanstvo utvrđen je za sve nastavnike u sekundarnom obrazovanju, bez obzira na predmet za koji su se specijalizirali.

(63) Za više pojedinosti, vidi Ključni podaci o obrazovanju u Europi 2012, poglavlje E.

G rađansk i odgo j i ob raz ov an je

88

U Belgiji (Flamanskoj zajednici) kvalificirani nastavnici predmetne nastave moraju steći neophodne temeljne kompetencije kako bi provodili različite obrazovne ciljeve definirane nacionalnim kurikulumom za sekundarno obrazovanje tijekom nastavne prakse. Vezano uz građanski odgoj i obrazovanje moraju, primjerice, u svom poučavanju pokazati poznavanje prava djece.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) Standard inicijalnog obrazovanja nastavnika, kojim se određuje što se očekuje od novokvalificiranih nastavnika primarnog i sekundarnog obrazovanja, više puta spominje građanski odgoj i obrazovanje. Točnije, navodi se kako se očekuje da nastavnici steknu „znanje i razumijevanje kako bi ispunili svoje obveze u odnosu na kroskurikularne teme, uključujući građanstvo, kreativnosti, poduzetničke stavove, pismenost i matematičku pismenost, osobni, društveni i zdravstveni odgoj i ICT, prema potrebi sektora i razine obrazovanja“ (64).

U Norveškoj novi propisi vezani uz nacionalni kurikulum primarnog i nižeg sekundarnog obrazovanja (donesen 2010. godine) propisuju da ishodi učenja budućih nastavnika trebaju obuhvaćati znanje o pravima djece iz nacionalne i međunarodne perspektive kao i sposobnost razvoja razumijevanja demokracije, demokratskog sudjelovanja i sposobnosti za kritičko mišljenje kod djece.

U većini zemalja nacionalni propisi o inicijalnom obrazovanju nastavnika i/ili njihovim kvalifikacijama definiraju područja specijalizacije za nastavnike sekundarnog obrazovanja sukladno kolegijima koje pohađaju. Obično je područje građanskog odgoja i obrazovanja integrirano u inicijalno obrazovanje nastavnika povijesti, geografije, filozofije, etike/religije, društvenih znanosti i ekonomije.

U Latviji glavna visoka učilišta (VU) koja nude obrazovanje nastavnika organiziraju studijske programe kako bi nastavnicima društvenih znanosti kao drugu nastavničku kvalifikaciju ponudili obrazovanje u području građanskog odgoja i obrazovanja. Primjerice, Akademija za obrazovanje nastavnika i za menadžment u obrazovanju u Rigi budućim nastavnicima društvenih znanosti nudi kolegij „Kurikulum i metode građanskog odgoja u multikulturalnom društvu“. Nacionalni standard za nastavnike građanskog odgoja i obrazovanja zadaje im obvezu „povećanja civilnog i demokratskog sudjelovanja učenika u društvu“.

U Slovačkoj nastavnički fakulteti nude programe inicijalnog obrazovanja nastavnika za nastavnike građanskog odgoja i obrazovanja u kombinaciji s drugim predmetima (primjerice, etika ili slovački jezik).

U Finskoj za stjecanje diplome nastavnika povijesti potrebna je diploma i kvalifikacija iz povijesti i društvenih znanosti (koje obuhvaćaju društvene znanosti, građanski odgoj i obrazovanje, politiku, pravo i ekonomiju). Budući nastavnici prvo moraju steći stupanj magistra u ovim predmetima, a onda mogu završiti program obrazovanja nastavnika koji obuhvaća pedagogiju i didaktiku povijesti i društvenih studija kao i praktično usavršavanje na sveučilišnim školama za usavršavanje nastavnika pod vodstvom i nadzorom nastavnika mentora.

Osim gore spomenutih predmeta, neke zemlje također spominju psihologiju (Bugarska, Cipar i Latvija) pravo (Bugarska i Italija) ili druge predmete (primjerice, latinski i grčki jezik na Cipru, i kulturne studije u Latviji). To znači da, primjerice, u Grčkoj, diplomanti visokih učilišta koja nude studije političkih znanosti, sociologije, društvenih studija, prava i ekonomije mogu također poučavati građanski odgoj i obrazovanje u sekundarnom obrazovanju. Valja spomenuti i da nekoliko zemalja (primjerice, Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina) nema propisa koji uređuju područje specijalizacije, i/ili ustanove inicijalnog obrazovanja nastavnika same određuju sadržaj studijskih programa i područja specijalizacije. U ovim slučajevima, budući nastavnici predmetne nastave mogu odabrati bilo koji predmet ili kombinacija predmeta.

Samo u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) budući nastavnici imaju mogućnost usavršavati se kao nastavnici građanskog odgoja i obrazovanja. Razna visoka učilišta nude jednogodišnje poslijediplomske studije koji obuhvaćaju teoretsko znanje uz praktično nastavničko iskustvo.

(64) http://www.gtcs.org.uk/standards/standard-initial-teacher-education.aspx

http://www.gtcs.org.uk/standards/standard-initial-teacher-education.aspx

Pog lav l j e 5 : P r i p rema i pod ršk a nas tav n ic ima i r av na te l j ima

89

Nekoliko je zemalja izvijestilo o pitanjima vezanima za inicijalno obrazovanje nastavnika građanskog odgoja. U Turskoj službeni propisi o inicijalnom obrazovanju nastavnika sekundarnog obrazovanja ne obuhvaćaju pripremu za poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta. U Hrvatskoj kvalifikacije potrebne za poučavanje zasebnog izbornog predmeta „Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo“ u primarnom i sekundarnom obrazovanju isključivo se mogu steći kroz programe trajnog stručnog usavršavanja te samo nastavnici koji su pohađali ove programe mogu poučavati ovaj predmet. Češka navodi da još uvijek nema općeprihvaćene definicije građanskog obrazovanja i stoga ono još nije uključeno u programe obrazovanja nastavnika. Međutim, isti su trenutno u procesu izrade u Centru za građansko obrazovanje Masaryk sveučilišta u Brnu. Konačno, u Irskoj je za ministarstvo obrazovanja i dalje ozbiljan izazov dostupnost nastavnika odgovarajućih kvalifikacija za provođenje novog nastavnog plana i programa „Politika i društvo“ koji će se izvoditi na višoj sekundarnoj razini.

Valja napomenuti da promjene u službenim kurikulumima zemalja, kao što je uvođenje novog predmeta, mogu biti popraćene središnjim mjerama za inicijalno obrazovanje nastavnika. U Austriji je, primjerice, novi predmet „Povijest, društvene znanosti i građanski odgoj i obrazovanje“ u 8. razredu uveden 2008./2009. godine. Slijedom toga, građanski odgoj i obrazovanje postao je obvezni predmet za sve buduće nastavnike koji pohađaju pedagošku visoku školu (Pädagogische Hochschule) i za sve studente koji studiraju povijest na sveučilištu.

5.1.2. Trajno stručno usavršavanje (CPD) i mjere potpore za nastavnike Raznoliki oblici CPD-a usmjerenog na građanski odgoj i obrazovanje dostupni su nastavnicima u većini europskih zemalja. Organizacija CPD-a razlikuje se od zemlje do zemlje te obuhvaća druge provoditelje osim obrazovnih tijela, prvenstveno akreditirane centre za usavršavanje, udruge, nevladine organizacije ili privatna tijela. CPD projekti razlikuju se od zemlje do zemlje s obzirom na trajanje, specifične ciljeve i sadržaj. U nekim zemljama CPD je u potpunosti decentraliziran stoga informacije o njegovu sadržaju nisu dostupne. Neke zemlje navode kako imaju stalne programe CPD-a o građanskom odgoju i obrazovanju.

U Belgiji (Francuskoj zajednici) Institut za daljine stručno usavršavanje (Institut de la formation en cours de carrière – IFC) organizira seminare utemeljene na smjernicama politike i prioritetnim temama koje definira vlada. IFC nudi seminare vezane uz, primjerice, demokratsko rješavanje sukoba ili sudjelovanje učenika u životu škole. Od nedavno su takvi programi usmjereni na prepoznavanje diskriminacije u školama i na socijalnu inkluziju (65).

U Belgiji (Flamanskoj zajednici) nekoliko organizacija i nevladinih udruga (66) koje nude programe trajnog stručnog usavršavanja u području građanskog odgoja informacije o svojim materijalima i usavršavanjima mogu objavljivati na mrežnim stranicama ministarstva obrazovanja kao i u publikaciji ministarstva „Klasse“ koja se besplatno dijeli svim školama i nastavnicima.

U Francuskoj regionalna obrazovna tijela organiziraju trodnevni seminar o temama vezanima za građanski odgoj i obrazovanje, uglavnom usmjeren na nastavnike povijest i geografije na primarnoj i sekundarnoj razini. Međutim, nastavnici drugih predmeta također mogu sudjelovati ukoliko žele poučavati građanski odgoj i obrazovanje.

Na Malti se s vremena na vrijeme organiziraju tečajevi i seminari vezani uz građanski odgoj i obrazovanje. Primjerice, u rujnu 2008. godine za nastavnike predmeta „Osobni i društveni razvoj“ (PSD) održan je niz takvih tečajeva vezanih za građanski odgoj i obrazovanje za ljudska prava te aktivno sudjelovanje učenika. Tečajevi za gostujuće nastavnike

(65) Katalog je dostupan na http://www.ifc.cfwb.be/ (66) Neki primjeri ovih organizacija obuhvaćaju: Flamanska organizacija za obrazovanje o ljudskim pravima

(www.vormen.org); Kleur Bekennen: svjetsko građanstvo (www.kleurbekennen.be); Studio Globo:razvojno obrazovanje, međukulturalno obrazovanje (www.studioglobo.be).

http://www.ifc.cfwb.be/

http://www.vormen.org/

http://www.kleurbekennen.be/

http://www.studioglobo.be/


90

primarnog obrazovanja organizirani 2011./2012. godine obuhvatili su građanski odgoj i obrazovanje s naglaskom na vijećima učenika.

U Austriji je nastavnicima svih predmeta i vrsta škola dostupan diplomski program iz građanskog odgoja koji organiziraju različita sveučilišta (67). Namjera im je nastavnicima pomoći u što boljem provođenju građanskog odgoja i obrazovanja u sklopu predmeta za koji su se specijalizirali i/ili na temelju načela građanskog odgoja.

U većini zemalja programi CPD-a uglavnom su usmjereni na nastavnike odgovorne za građanski odgoj i obrazovanje. Međutim, drugi nastavnici i obrazovno osoblje, kao što su ravnatelji škola i savjetnici u obrazovanju, također mogu sudjelovati. U Poljskoj je program usmjeren na nastavnike nekoliko predmeta: Znanje o društvu, Povijest i Poljski jezik, kao i nastavnike zadužene za europske klubove i voditelje uključene u aktivnosti koje za cilj imaju diseminaciju građanskog odgoja. U Sloveniji su uz nastavnike zadužene za građanski odgoj i obrazovanje uključeni i ravnatelji te drugi nastavnici. U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) i Austriji svi kvalificirani nastavnici mogu sudjelovati u takvim programima. Slično tako, u Italiji i Hrvatskoj stručno usavršavanje je dostupno nastavnicima svih razreda i vrsta škola.

Oko jedna trećina europskih zemalja usvojila je nacionalne programe ili projekte trajnog stručnog usavršavanja kako bi pomogla nastavnicima razviti stručno znanje i kompetencije u području građanstva. Ove programe obično vode i financiraju javna tijela na središnjoj i/ili nacionalnoj razini. Međutim, ustanove obrazovanja nastavnika, nevladine organizacije i druga tijela također mogu biti uključeni.

Programi koji se trenutno provode u Španjolskoj, Italiji, Latviji, Poljskoj, Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini dugoročni su nacionalni projekti čija je svrha unaprijediti kvalitetu građanskog odgoja i obrazovanja u cijeloj zemlji i povećati znanje i kompetencije nastavnika u tom području. Sličan program u Irskoj upravo završava.

U Španjolskoj prioritetna područja Plana usavršavanja nastavnika ministarstva obrazovanja čine temelj usavršavanja nastavnika stavljajući naglasak na pitanja kao što su zajednički život i rad i mirno rješavanje sukoba; jednaka prava za različite skupine, osobito muškarce i žene, te stvaranje veza s roditeljima. Posebno odjeljenje ministarstva, Institut za usavršavanje nastavnika, istraživanje i inovacije u obrazovanju ((IFIIE) (68), odgovorno je za koordinaciju programa. K tome, autonomne zajednice uglavnom su odgovorne za CPD i imaju vlastite programe usavršavanje kojima su također ova pitanja prioritet.

U Irskoj je nacionalni CPD pristup usmjeren na zasebni predmet „Građanski, društveni i politički odgoj“ (CSPE) djelovao otprilike 11 godina (1998. – 2009. godine). Imenovani timovi za pomoć posjećivao je škole i organizirao radionice za nastavnike koji su novu u CSPE-u, za koordinatore CSPE-a i za ravnatelje i zamjenike ravnatelja. Usavršavanje je bilo usmjereno na aktivnu metodologiju, učenje kroz rad, razvoj sredstva i slično (69). Služba za stručno usavršavanje nastavnika (PDST) (70) koordinirala je programom. Prvotni CSPE tim za potporu priklonjen je PDST-u na sekundarnoj razini obrazovanja, uz sličan tim uključen u pružanje pomoći nastavnicima u primarnom obrazovanju, dok je zadužena služba za pomoću društvenom, osobnom i zdravstvenom odgoju (SPHE) nastavlja s radom s nastavnicima na primarnoj ili sekundarnoj razini. Godine 2009. inspekcija je vrednovala SPHE programe (71).

(67) 1) Od 2011. godine – Diplomski studiji političkih znanosti i demokratskog građanstva (Sveučilište u Salzburgu u suradnji s

Sveučilištem obrazovanja Salzburg i Fachhochschule Salzburg, Sveučilište primjenjenih znanosti) 2) Od 2009. godine – Diplomski studij građanskog obrazovanja (MA) (Johannes Kepler Sveučilište Linz) 3) Od 1983. godine – Diplomski studij građanskog obrazovanja (MSc)(Donau Sveučilište Krems) (68) www.educacion.gob.es/ifiie. U bliskoj budućnosti Nacionalni institut za obrazovne tehnologije i usavršavanje nastavnika

(INTEF) bit će zadužen za CPD na nacionalnoj razini: http://www.ite.educacion.es/ (69) Mrežna stranica www.cspe.ie također podržava program usavršavanja. (70) www.pdst.ie (71) Rezultati su dostupni u studijama vrednovanja inspekcije: društveni, osobni i zdravstveni odgoj u primarnom obrazovanju;

2009 op cit. Od stranice 83 nadalje.

http://www.educacion.gob.es/ifiie

http://www.ite.educacion.es/

http://www.cspe.ie/

http://www.pdst.ie/


91

U Italiji se program „Puntoedueuropa“, koji je pokrenulo ministarstvo obrazovanja 2002. godine i kojim koordiniraju regionalna tijela za obrazovanje, sastoji od obrazovnih tečajeva i regionalnih radionica za nastavnike. Za svako tematsko područje (primjerice, ljudska prava, europsko građanstvo, međukulturalni dijalog, održivi razvoj i okoliš), predlažu se prakse aktivnog građanstva.

U Latviji nacionalni projekt ESF-a „Usavršavanje za nastavnike u općem obrazovanju“ (2010. – 2013. godine) za nastavnike u obveznom općem i višem sekundarnom obrazovanju obuhvaća programe za razvoj kompetencija građanskog odgoja i obrazovanja (primjerice, „Država i društvo“, „Latvija u svjetskim procesima“, „Kvaliteta života i održivost“, „Sigurnost i odgovornost“, „Vrijednosti i različitosti u društvu“). K tome, u istom razdoblju Nacionalni centar za obrazovanje uveo je 18-satni program pod nazivom „Razvoj stručnih nastavničkih kompetencija iz područja ljudskih prava i demokratskog građanstva u školi“.

U Poljskoj program 2002-2016 kojim koordinira Odjel za građansko obrazovanje centra za razvoj obrazovanja (72) nastoji razviti društvene i građanske kompetencije učenika na svim razinama obrazovanja kroz razvoj nastavničkih vještina.

U Sloveniji su razvijeni nacionalni programi za školsku godinu 2010./2011. na temelju trenutnih prioriteta obrazovne politike. Program pod nazivom „Život u zajednici“ jedan je od raznih programa CPD-a (73) organiziranih na temu „Obrazovanje za odgovorno građanstvo“.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) CPD program Nacionalno građanstvo (74) za godine 2007. – 2012. nastoji pomoći sudionicima u stjecanju predmetnog znanja i vještina kako bi se unaprijedila kvaliteta nastave građanskog odgoja i obrazovanja. Programom se nastoji razviti stručno znanje i razumijevanje sudionika i omogućiti im zauzimanje voditeljske uloge u izvođenju građanskog odgoja u svojim ustanovama. Obuhvaća širok spektar dijelova građanskog odgoja i obrazovanja u svim fazama obrazovanja. Od sudionika se očekuje pohađanje deset nastavnih sati, kroz Regional Hub ili putem opcije učenja na daljinu.

Nacionalni programi CPD-a u nekim zemljama također nastoje pomoći nastavnicima u određenim zadaćama vezanim uz provedbu promjena nacionalnih kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja. To se odnosi na dva programa trenutno u provedbi u Češkoj i Hrvatskoj kao i na onaj u Estoniji koji je završio.

U Češkoj prema službenoj preporuci nastavnici u kurikulum na školskoj razini moraju uvrstiti obveznu kroskurikularnu temu „Demokratsko građanstvo“. Međutim, stvarna primjena ovisi o školi i njenim nastavnicima. Stoga postoje razni javno financirani projekti kojima se nastavnicima nastoji pomoći kako bi ovu kroskurikularnu temu učinkovito provodili u svojim školama. Primjerice, program Obrazovanje budućih građana (2010.- 2012. godine) provodio se kao rezultat 5-godišnjeg istraživanja građanskog odgoja. Ciljevi programa obuhvaćali su izradu strateških materijala za politiku građanskog odgoja i obrazovanja i postavljanje standarda kvalitete građanskog odgoja i obrazovanja u zemlji.

U Estoniji je osmišljen program kojim se nastavnike priprema za poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja na estonskom jeziku učenicima u višem sekundarnom obrazovanju koji su završili osnovne škole s ruskim kao jezikom nastave. Više od 200 nastavnika pohađalo je usavršavanje kao dio programa 2009./2010. godine.

U Hrvatskoj se nastavnici od 1999. godine osposobljavaju za provedbu nacionalnog pilot-programa „Uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje školama“, nakon kojeg je slijedio aktualni program „Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo“. Usavršavanje za sve zainteresirane nastavnike provodi Agencija za odgoj i obrazovanje.

(72) www.ore.edu.pl (73) http://lim1.mss.edus.si/katis/default.aspx (74) http://www.plymouth.ac.uk/pages/view.asp?page=27174


92

5.1.3. Druge inici jat ive za potporu nastavnicima Uz CPD, uvedene su razne druge inicijative i mjere potpore diljem Europe. Primjerice, osnovana su nacionalna tijela za koordinaciju građanskog odgoja i obrazovanja, uspostavljene su službene mrežne stranice i objavljeni priručnici ili upute za nastavnike. Tijela uključena u pružanje ove potpore obuhvaćaju obrazovna tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, javne ili privatne centre za trajno stručno usavršavanje, institute za razvoj kurikuluma, druge centre za istraživanje obrazovanja i nevladine organizacije.

U Belgiji (Francuskoj zajednici) i Austriji osnovani su centri za koordinaciju svih pitanja vezanih za građanski odgoj i obrazovanje.

U Belgiji (Francuskoj zajednici) Regionalni i mjesni centar za građanstvo i demokraciju (Centre régional et communautaire de la citoyenneté et de la démocratie – CRECCIDE) (75) nastavnicima omogućuje sudjelovanje u brojnim programima i nudi niz nastavnih alata.

U Austriji Centar za građanski odgoj i obrazovanje u školama (Zentrum Polis – Politik Lernen in der Schule) središnja je ustanova za pomoć građanskom odgoju i obrazovanju na svim obrazovnim razinama (76). Centar nastavnicima pomaže prenijeti građanski odgoj i obrazovanje o ljudskim pravima u razred, služi kao informativni i savjetodavni centar, razvija nove materijale, ima ulogu u europskim i nacionalnim raspravama o građanskom odgoju i obrazovanju te ima utjecajnu ulogu u inicijalnom obrazovanju nastavnika i CPD-u.

Veliki broj europskih zemalja razvio je službene stranice i/ili Internet portale kako bi pružili određene informacije, nastavna sredstva i nastavne materijale posebice vezane uz građanski odgoj i obrazovanje. Ove mjere temeljene na Internetu također služe kao platforme za online tečajeve, razmjenu informacija i dijeljenje dobre prakse.

U Italiji posebna mrežna stranica (77) podržava aktualni nacionalni program stručnog usavršavanja u području građanskog odgoja i obrazovanja.

U Austriji je Ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture 2005. godine razvilo portal „Obrazovanje za demokratsko građanstvo“ (78) kao rezultat Europske godine građanstva kroz obrazovanje.

U mnogim zemljama poučavanje građanstva podržava se kroz smjernice koje su sastavni dio kurikulumskih okvira, priručnika, uputa i drugih materijala koje pripremaju javna tijela.

U Austriji je Ministarstvo obrazovanja izdalo priručnik za nastavnike sa smjernicama i propisima, kao i praktičnim primjerima i vježbama za završni ispit usmjeren na vještine iz predmeta „Povijest, društvene znanosti i građanski odgoj i obrazovanje“. Ravnatelji škola ovaj priručnik smatraju službenim dokumentom predmeta „Povijest, društvene znanosti i građanski odgoj i obrazovanje“ i svi nastavnici isti moraju uzeti u obzir.

U Islandu ministarstvo obrazovanja planira objaviti tematski materijal za nastavnike kako bi olakšali provođenje smjernica novog Nacionalnog kurikuluma. Materijal detaljno objašnjava „temeljne osovine“ građanstva te sadrži materijal za sve razine obrazovanja kao i primjere dobre prakse.

Usto, neke zemlje također naglašavaju kako često mjere potpore građanskom odgoju i obrazovanju nude specijalizirane udruge, a ne javna obrazovna tijela. Mjere se javljaju u raznim oblicima kao što su projekti, istraživačke studije te druge inicijative kojima se nastavnicima nude nove ideje, pristupi i informacije o građanskom odgoju i obrazovanju.

(75) www.creccide.org (76) www.politik-lernen.at (77) www.indire.it/cittadinanzaecostituzione (78) www.politische-bildung.at

http://www.politik-lernen.at/

http://www.indire.it/CITTADINANZAECOSTITUZIONE

http://www.politische-bildung.at/


93

U Belgiji (Francuskoj zajednici) udruga „Démocratie ou barbarie“ (79) (Demokracija ili barbarstvo) koordinira pitanjima vezanima uz građanski odgoj i obrazovanje u sekundarnom obrazovanju.

U Latviji neprofitna nevladina udruga „Centar za razvoj obrazovanja“ (80) nastoji razviti obrazovano i demokratsko društvo i organizirati inicijative građanskog obrazovanja na nacionalnoj razini, te nude CPD programe za nastavnike.

U Španjolskoj Zaklada Cives (81) djeluje više od deset godina s ciljem stvaranja socijalne i demokratske države na temelju vladavine prava u kojoj svi građani imaju puna prava. Zaklada nastoji širiti informacije te obučiti nastavnike u pitanjima vezanima za etički i građanski odgoj. Ista organizira radionice, konferencije i seminare kako bi proširila svijest o ovim pitanjima, objavljuje popularne knjige o obrazovanju za građanstvo te je osmislila mrežnu stranicu s novostima, sredstvima i raznim vrstama informacija o predmetu, kao i stvorila mreže o građanskom obrazovanju i obrazovanju za vrijednosti i demokraciju. K tome, program „Barcelona, učionica građanstva“ (82) združuje lokalnu administraciju i sveučilišni istraživačku skupinu kako bi s nastavnicima radila na građanskom odgoju i vrijednostima. Ciljevi programa i njegove glavne zadaće jesu organizacija radnih sastanaka s nastavničkom raspravljačkom skupinom; razvoj mrežne stranice koja sadrži sredstva i alate za unaprjeđenje nastavne prakse; priprema publikacija koje prikupljaju dokumente koje skupina izrađuje; zbirku primjera dobre prakse koji se smatraju mjerilima građanskog odgoja, te stvaranje tima nastavnika koji će moći obrazovati i savjetovati osoblje drugih škola. Konačno, brojne mrežne stranice obrazovnih vlasti i organizacija civilnog društva nude sredstva i prijedloge potpore poučavanju građanskog odgoja (83) K tome, postoje i portali koje osiguravaju stručna udruženja, sindikati, istraživački centri i sveučilišta (84).

5.2. Odgovornost, usavršavanje i mjere potpore ravnateljima škola U ovome se odjeljku analizira uloga i odgovornosti ravnatelja škola u ovom procesu te se nudi pregled mjera koje se provode u europskim zemljama kako bi ravnateljima pomogli u provedbi različitih preporuka i propisa u ovome području.

5.2.1. Odgovornosti ravnatelja vezane za građanstvo Kako je istaknuto u poglavlju 3, službeni propisi i/ili preporuke u europskim zemljama često naglašavaju važnost školske kulture i preporučuju da se učenici uključe u građanske aktivnosti. Smjernice su uglavnom općenite po karakteru i odnose se na školu kao cjelinu, uključujući cijelo obrazovno osoblje i širu školsku zajednicu. Međutim, u nekim zemljama (Belgiji (Francuskoj zajednici)), Danskoj, Francuskoj, Latviji, Austriji, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) službene se preporuke odnose posebno na ulogu koji bi ravnatelji trebali imati u unaprjeđenju kulture škole i u stvaranju prilika za građanske aktivnosti.

(79) http://www.democratieoubarbarie.cfwb.be/ (80) http://www.iac.edu.lv/?locale=en_US (81) http://www.fundacioncives.org/ (82) www.ub.edu/valors (83) Neki primjeri mrežnih stranica obrazovnih vlasti su:

http://ntic.educacion.es/v5/web/profesores/asignaturas/educacion_para_la_ciudadania/ (ministarstvo obrazovanja) (84) - Hegoa, Institut razvojnih studija i međunarodne suradnje, Sveučilište zemlje Basque:

http://www.hegoa.ehu.es/articles/text/educacion_para_la_ciudadania_global - Program obrazovanja o vrijednostima, Sveučilište u Barceloni: http://www.ub.edu/valors/bac - UGT. FETE Obrazovanje (Sindikat): http://www.educacionenvalores.org/spip.php?mot447 - Senderi, Portal o obrazovanju o vrijednostima: http://www.senderi.org/index.php?lang=es

http://www.iac.edu.lv/?locale=en_US

http://ntic.educacion.es/v5/web/profesores/asignaturas/educacion_para_la_ciudadania/

http://www.hegoa.ehu.es/articles/text/educacion_para_la_ciudadania_global

http://www.ub.edu/valors/bac

http://www.educacionenvalores.org/spip.php?mot447

http://www.senderi.org/index.php?lang=es


94

Ovisno o zemlji ili regiji, službeni dokumenti naglašavaju, u većoj ili manjoj mjeri, niz uloga ravnatelja škola, kao što je poticanje uključenosti učenika i nastavnika u život škole ili u širu zajednicu, razvoj partnerstva i drugih dionika, osiguranje zdravlja i sigurnosti školske zajednice kao i promociju demokratskih vrijednosti i kulture inkluzije.

U Belgiji (Francuska zajednica), primjerice, postoje razne odluke o promicanju građanskih i demokratskih načela u školi. Odluka iz 2007. Godine (85) preporuča ravnateljima škola u primarnom i sekundarnom obrazovanju jednu interdisciplinarnu aktivnost svake dvije godine.

U Danskoj bi ravnatelji učenike trebali uključiti u pitanja vezana za njihovo zdravlje i sigurnost (86).

U Francuskoj u nižem i višem sekundarnom obrazovanju uloga ravnatelja jest osigurati skladni rad škole. Trebaju uvesti mjere sigurnosti i mjere protiv nasilja i surađivati u sastavljanju internih pravila. Zajedno s nastavnicima rade na razvoju školskog plana, koji uključuje odjeljak o građanskom odgoju i obrazovanju.

U Latviji u sklopu okvira Europske godine volonterstva 2011. godina (87), ravnatelji su, zajedno s administrativnim osobljem, bili odgovorni za koordinaciju i organizaciju svih aktivnosti vezanih uz volonterstvo i civilno sudjelovanje tijekom projektnog tjedna.

U Austriji Ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture informira ravnatelje o novim inicijativama i programima građanskog odgoja i obrazovanja (88) te ih potiče da nastavnike motiviraju na pohađanje trajna stručna usavršavanja ili sudjelovanje u drugim posebnim inicijativama.

U Švedskoj ravnatelji škola imaju posebnu odgovornost kako bi osigurali da učenici imaju utjecaja na svoje obrazovanje te da se kroskurikularne aspekte kao ravnopravnost spolova i održivi razvoj uključi u različite predmete (89).

U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) Standard za ravnatelje (90) definira posebne odgovornosti izravno vezane za građanstvo, primjerice, ravnatelji škola imaju ulogu u razvoju i održavanju partnerstva s roditeljima, djecom i mladima, kao i s drugim službama i agencijama u stvaranju kulture poštovanja i inkluzije i osiguranju obveze prema široj zajednici te prema intelektualnoj, duhovnoj, fizičkoj, moralnoj, društvenoj i kulturnoj dobrobiti djece, mladih i njihovih roditelja. Drugi aspekti njihove uloge odnose se na, primjerice, jednake mogućnosti, etičke prakse, demokratske vrijednosti, promociju sudioničkih partnerstva, inkluziju, poduzetništvo, demokratske vrijednosti i kulturu poštovanja u školskoj zajednici i izvan nje.

(85) http://www.adm.cfwb.be/index.php?m=doc_view&do_id=2097 (86) http://www.uvm.dk/Uddannelse/Folkeskolen (87) Smjernice koje izdaje Ministarstvo obrazovanja i znanosti o organizaciji aktivnosti za tjedan projektnog rada učenika

tijekom Europske godine volontiranja 2011. (2011): http://izm.izm.gov.lv/upload_file/jaunatne/Vadlinijas_skolenuEBDG2011_aktivitates.pdf

(88) Primjerice, Preporuka CM/Rec(2010)7 Odbora ministara državama članicama o Povelji Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava. Može se naći na stranicama austrijskog internet portal “Građanski odgoj i obrazovanje”: www.politische-bildung.at Lehrpläne | Erlässe

(89) Kurikulum za obvezno obrazovanje, predškolski odgoj i centar za slobodno vrijeme, poglavlje 2.8. Objavljeno 2011. (90) Standard za ravnatelje– 2005: http://www.gtcs.org.uk/nmsruntime/saveasdialog.aspx?lID=128&sID=6311

http://www.adm.cfwb.be/index.php?m=doc_view&do_id=2097

http://www.uvm.dk/Uddannelse/Folkeskolen/Om%20folkeskolen/Nyheder/Folkeskolen/

http://izm.izm.gov.lv/upload_file/jaunatne/Vadlinijas_skolenuEBDG2011_aktivitates.pdf

http://www.azoo.hr/images/razno/povelja.pdf

http://www.azoo.hr/images/razno/povelja.pdf

http://www.gtcs.org.uk/nmsruntime/saveasdialog.aspx?lID=128&sID=6311


95

5.2.2. Posebno usavršavanje za ravnatelje i trajno stručno usavršavanje (CPD) Iako se ona provodi različito u pojedinim zemljama, ravnatelji u pravilu imaju dostupnu potporu u ispunjavanju svojih obveza unaprjeđenja školske kulture i razvoja aktivnosti vezanih uz građanstvo. Postoje dva načina na koji se to postiže: kroz sudjelovanje u općem CPD-u, ili, gdje je to moguće, u posebnim usavršavanjima za ravnatelje. K tome, zemlje obično imaju druge projekte i inicijative koje ravnateljima škola pomažu promicati građanski odgoj i obrazovanje na razini škole.

U gotovo polovici europskih zemalja, oni koji žele postati ravnatelji moraju završiti posebne programe usavršavanja za ravnatelje (EACEA/Eurydice, 2012b). U nekim od ovih zemalja ovi se programi izravno odnose, u većoj ili manjoj mjeri, na pitanja vezana uz građanski odgoj i obrazovanje, kao što su demokratske vrijednosti i obrazovanje za ljudskim pravima, komunikacijske vještine i suradnja, kao pitanja vezana uz ustanove i pravna pitanja vezana uz rad škole. U nekim slučajevima, zdravlje i sigurnost, kao i psihološka dobrobit djece i mladih, mogu biti dio usavršavanja za ravnatelje.

U Sloveniji, kako bi dobili licencu za ravnatelja, budući ravnatelji moraju sudjelovati u programu usavršavanja koji obuhvaća razna pitanja građanskog odgoja kao i kulturu škola. Ovi moduli traju 46 sati (91).

U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) prilikom stjecanja nacionalne stručne kvalifikacije za ravnatelje oni stječu neformalno usavršavanje o prirodi, ulozi i mogućem utjecaju građanskog odgoja i obrazovanja i o njegovoj važnosti za mlade te njegovu doprinosu cjelokupnom životu škole i zajednice (92).

U većini zemalja u kojima je ravnateljima dostupan CPD, isti obuhvaća elemente vezane uz građanski odgoj i obrazovanje. U mnogim slučajevima ove aktivnosti ne propisuju obrazovna tijela nego škole i sudjelovanje u njima obično je opcionalno. Belgija (Francuska zajednica), Latvija i Finska iznimke su, budući da su programi CPD-a propisani na središnjoj ili regionalnoj razini, a pohađanje obvezno. Općenito, CPD vezan za građanski odgoj i obrazovanje uglavnom obuhvaća pitanja vezana uz vještine upravljanja, školsku kulturu, komunikaciju i suradnju u školskoj zajednici, pravne aspekte upravljanja školom te promicanje demokratskih vrijednosti. U Latviji CPD također obuhvaća pitanja kao što je upravljanje imidžom škole i vođenje uspješnih timova. U Sloveniji, gdje su ravnateljima na raspolaganju različite prilike za obrazovanje (primjerice, program Vodstvo za obrazovanje (60 sati godišnje) ili tehnički sastanci i seminari (u prosjeku 36 sati godišnje), usavršavanje naglašava, između ostalog, važnost etičkih pitanja u vodstvu (93)..

D r u g e m j e r e p o t p o r e z a r a v n a t e l j e š k o l a

Projekti i inicijative kojima se škole potiče na promicanje građanskog odgoja i obrazovanja i unaprjeđenje školske kulture ili klime također često uključuju mjere čija je svrha pomoć ravnateljima.

U Danskoj Ministarstvo djece i obrazovanja i Ministarstvo socijalne skrbi i integracija dodijelilo je 2,1 milijuna DKK za online mrežni projekt (Medborger–Citizen) kojim se potiče obrazovanje/usavršavanje iz demokratskog građanstva. Svrha nove mreže, koja je pokrenuta 2010. godine i traje već dvije i pol godine, jest pomoći ravnateljima škola razmijeniti znanja i metode u poučavanju građanskog odgoja i obrazovanja. Među aktivnostima mreže jesu seminari, novine, razmjena znanja o projektima lokalnog razvoja, partnerstva s ministrima i stvaranje mrežne stranice (94).

U Austriji, kao dio programa ÖKOLOG kojim koordinira ministarstvo obrazovanja (vidi poglavlje 3.1), a koji nastoji škole učiniti ekološki prihvatljivijima, ravnatelji sudjeluju u seminarima u kojima promišljaju i procjenjuju aktivnosti i rad svojih

(91) http://www.solazaravnatelje.si/ (92) http://www.nationalcollege.org.uk/index/professional-development/npqh.htm (93) http://www.solazaravnatelje.si/eng/ (94) www.medborger.net

http://www.solazaravnatelje.si/

http://www.nationalcollege.org.uk/index/professional-development/npqh.htm

http://www.medborger.net/


96

škola vezan uz održivi razvoj. Posjećuju i druge projekte škola i razmišljaju o budućim mjerama koje bi se trebale uključiti u program svake škole. Sudjelovanjem u seminarima, ravnatelji škola također se bave pitanjima demokracije i aktivnog sudjelovanja učenika te osmišljavaju ideje o provedbi građanskog odgoja u školama.

Također, u Austriji je publikacija Vijeća Europe „Demokratsko upravljanje školama“ prevedeno na njemački jezik i besplatno za sve ravnatelje u zemlji.

*

* *

Sažetak U ovome poglavlju dan je pregled načina na koje europske zemlje integriraju građanski odgoj i obrazovanje u kvalifikacijske uvjete nastavnika i ravnatelja, te su navedena trajna stručna usavršavanja i potpore koje su nastavnicima osigurane tijekom njihova rada. Analiziraju se također nacionalne preporuke o ulozi ravnatelja s obzirom na građanski odgoj i obrazovanje i školsku kulturu i razmatra se potpora koja im se pruža u obavljanju njihove dužnosti u školi.

Ovo poglavlje dovodi do tri glavna saznanja.

Prvo, kvalifikacije potrebne za poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja na primarnoj razini jesu uglavnom kvalifikacije učitelja razredne nastave, dok su na sekundarnoj razini vezane za pojedini predmet. Na sekundarnoj razini područje građanskog odgoja obično je integrirano u programe inicijalnog obrazovanja nastavnika povijesti, geografije, filozofije, etike/religije, društvenih znanosti ili ekonomije. U vrlo malom broju zemalja od svih se nastavnika sekundarnog obrazovanja traže kompetencije u promicanju građanskog odgoja i obrazovanja. Mogućnosti usavršavanja za nastavnika građanskog odgoj i obrazovanja nisu uobičajene, ali su dostupne u Austriji kroz CPD i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) kroz poslijediplomske studije.

Drugo, nastavnici s cjelovitom kvalifikacijom u većini europskih zemalja imaju na raspolaganju različite oblike CPD-a u području građanskog odgoja i obrazovanja. K tome, većina je zemalja razvila brojne inicijative i programe kako bi pomogla nastavnicima građanskog odgoja i obrazovanja (primjerice, službene smjernice, mrežne stranice, bilješke i slično). CPD i druge programe i inicijative ne pružaju isključivo obrazovna tijela nego ih mogu pokrenuti i u njih biti uključene različite organizacije, uključujući stručna udruženja, nevladine organizacije i privatni sektor.

Treće, s obzirom na važnost promocije građanskog odgoja i obrazovanja na razini škole, stvaranje pogodne školske kulture i aktivno sudjelovanje svih članova školske zajednice, neke su zemlje izdale posebne preporuke o ulozi ravnatelja škola u ovome procesu. Slijedom toga, ravnatelji škola ponekada imaju pomoć u obavljanju ove uloge kroz posebno usavršavanje koje se pruža u sklopu posebnih programa za ravnatelje i/ili kroz druge oblike CPD-a.

97

ZAKLJUČAK

Prenošenje znanja, vještina i stavova koji će mladima omogućiti da postanu aktivni građani sposobni oblikovati budućnost naših demokratskih društava u Europi jedan je ključnih izazova s kojima se suočavaju obrazovni sustavi u 21. stoljeću. Građanski odgoj i obrazovanje jedan je glavnih načina kojima europske zemlje mladima pomažu steći društvene i građanske kompetencije koje će im trebati u budućnosti. U ovom je izvješću dan pregled politika i mjera koje europske zemlje provode kako bi podržale ovo područje učenja. Ključna saznanja iz izvješća predstavljena su niže uz važna pitanja za buduću raspravu ili istraživanje te nacionalne inicijative koje mogu potaknuti razvoj buduće politike u drugim europskim zemljama.

Pristup građanskom odgoju i obrazovanju u nacionalnim kurikulumima Kurikulumi na nacionalnoj ili središnjoj razini jedan su od najvažnijih okvira u sklopu kojih obrazovni djelatnici razvijaju sadržaj poučavanja i učenja. U europskim zemljama niz različitih tema uključeno je u kurikulume građanskog odgoja i obrazovanja. Oni se ne bave samo tradicionalnim predmetima kao što su znanje i razumijevanje socio-političkog sustava, ljudska prava i demokratske vrijednosti, nego i suvremenijim društvenim pitanjima kao što su kulturna raznolikost i održivi razvoj. U nekoliko zemalja poseban se naglasak stavlja na ekonomska pitanja, pri čemu se teme poput „obrazovanje za poduzetništvo“ uključuju u građanski odgoj i obrazovanje. Europska i međunarodna dimenzija također su zastupljene u kurikulumima građanskog odgoja i obrazovanja.

Nacionalni kurikulumi jasno ističu da područje građanskog odgoja i obrazovanja treba biti široko te obuhvaćati prenošenje znanja, stjecanje analitičkih vještina i kritičkog mišljenja i razvoj demokratskih vrijednosti i stavova. Ono bi trebalo promicati aktivno sudjelovanje mladih u školi ili u zajednici. Ovaj posljednji cilj češće se preporuča na višoj sekundarnoj razini nego na nižim razinama obrazovanja.

Iako europske zemlje imaju slične ciljeve za škole u pripremanju budućih građana Europe, slika je nešto drugačija kad je riječ o pristupima poučavanju i učenju koji se preporučuju u kurikulumima središnje razine. Tri glavna pristupa građanskom odgoju i obrazovanju sljedeća su: građanski odgoj i obrazovanje može se poučavati kao zaseban predmet, integrirati u druge predmete (kao što su društvene znanosti, povijest, jezici i slično) ili može imati kroskurikularni status, što znači da mora biti uključen u sve relevantne školske predmete. Većina zemalja kombinira više od jednog pristupa u poučavanju građanskog odgoja i obrazovanja na pojedinim razinama i kroz sve razine obrazovanja. Posljednje reforme građanskog odgoja i obrazovanja u europskim zemljama prilično su raznolike. Primjerice, dok su neke zemlje uvele zasebni predmet (Španjolska, Nizozemska i Finska), druge su napustile ili će napustiti poučavanje građanstva na ovaj način. Slijedom toga, u ovim je zemljama kurikulumski sadržaj bio ili će biti integriran u šire predmetne ili obrazovne teme (primjerice, Latvija i Norveška) ili je uveden kroskurikularni cilj (primjerice, Njemačka zajednica Belgije). Kroskurikularni pristup vjerojatno je postao prihvatljiviji pod utjecajem Europskog okvira za ključne kompetencije iz 2006. godine, koji obuhvaća društvene i građanske kompetencije. Uistinu, ovaj je okvir potaknuo europske zemlje da u svojim nacionalnim kurikulumima više istaknu znanja, vještine i stavove vezane uz ključne kompetencije. Konačno, valja napomenuti da bi preporuke o nastavnim pristupima koje donose tijela središnje razine u budućnosti mogle izgubiti na važnosti zbog trenda povećanja autonomije škola u odlučivanju o tome kako poučavati široka obrazovna područja utvrđena na središnjoj razini.


98

Doprinos školske kulture i sudjelovanja učenika u školi i društvu

Građanski odgoj i obrazovanje podrazumijeva ciljeve učenja koji se lakše ostvaruju kroz aktivno učenje ili učenje kroz rad nego kroz tradicionalne nastavne metode. Europske zemlje imaju dug niz obrazovnih propisa, programa, inicijativa i projekata koji učenicima tijekom školovanja omogućuju praktična iskustva građanstva. Zabilježena su tri glavna načina promicanja i potpore sudjelovanja učenika u izvanškolskim aktivnostima koja pridonose razvoju građanskih vještina:

• preporuke u nacionalnim kurikulumima ili drugim službenim dokumentima o stvaranju veza sa zajednicom ili o stjecanju iskustava izvan škole;

• političke strukture koje učenicima omogućuju izbor predstavnika i/ili forum za raspravu o pitanjima izravno vezanima uz školu ili bilo kojim pitanjima vezanim uz djecu i mlade;

• nacionalni programi i projekti usmjereni, primjerice, na rad s lokalnom zajednicom, istraživanje ili iskustvo demokratskog sudjelovanja u društvu, ili na tematska pitanja, kao što su zaštita okoliša ili suradnja među generacijama i nacijama.

Podaci Međunarodnog ispitivanja o građanskom odgoju i obrazovanju (ICCS) iz 2009. godine pokazuju kako se, prema ravnateljima, građanske aktivnosti u zajednici koje uključuju učenike osmih razreda značajno razlikuju diljem Europe. Činjenica da su u nekim zemljama učenici imali više prilika sudjelovati u brojnim građanskim aktivnostima zajednice nego u drugim, može upućivati na potrebu za ponovnim ulaganjem u razvoj nacionalnim programa ili projekata ili pružanje veće podrške lokalnim inicijativama.

Kultura škole odnosi se na sustav stavova, vrijednosti, normi, vjerovanja, dnevnih praksi, načela, pravila i organizacijskih uređenja koja se razvijaju u školi, uključujući učionicu i cijelu školu. Za uspješnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja potrebna je kultura u kojoj se sudjelovanje temeljeno na demokratskim načelima potiče i vrednuje i u kojima učenici imaju priliku biti uključeni u donošenje odluka koje na njih utječu. Nacionalni kurikulumi i/ili obrazovni propisi mogu poticati cjelokupnu školu na usvajanje stavova i vrijednosti koje naglašavaju načela demokracije. Ovo je slučaj u trećini europskih zemalja, neovisno je li izravno vezano za građanski odgoj i obrazovanje. K tome, tri zemlje (Francuska, Latvija i Island) uvele su nacionalne programe kako bi osigurale da se određeni uvjeti vezani uz sigurnost, sprječavanje sukoba i poštovanje, ispune.

Jedan od najčešćih praktičnih načina da učenici dožive građanstvo u školi jest kroz sudjelovanje učenika u upravljanju školom. Sudjelovanje se događa kroz izbor ili imenovanje predstavnika razreda ili predstavnika u vijeće učenika ili upravljačka tijela škole. Sve su zemlje uvele neki oblik propisa kojim se učenicima daje glas u vođenju njihove škole, češće na sekundarnoj nego na primarnoj razini. Stupanj sudjelovanja učenika razlikuje se od zemlje do zemlje, ali, u upravnim tijelima škole učenici obično imaju savjetodavnu ulogu, ali ne i ulogu donositelja odluka.

U većini zemalja koje imaju službene propise o izboru predstavnika razreda, sudjelovanju u vijeću učenika, ili oboje, razina sudjelovanja u učeničkim izborima prema mjerenju gore spomenute IEA studije razmjerno su veće od europskog prostora, iako ima značajnih razlika. Čak i ako se na temelju dostupnih informacija ne može naći dokaz o jasnoj vezi između postojanja propisa i sudjelovanja učenika, ova je tendencija pozitivni pokazatelj daljnjeg širenja i jačanja sudjelovanja učenika u upravljanju školom. U tom pogledu, valja spomenuti da nekoliko zemalja provedbu propisa podržava nacionalnim programima ili, u slučaju Norveške, obveznim predmetom usmjerenim na jačanje sposobnosti sudjelovanja učenika u upravljanju školom i odlučivanju.

Zak l j uč ak

99

Općenito, ciljna skupina programa usmjerenih na unaprjeđenje aktivnog demokratskog sudjelovanja u školi nisu samo učenici, već i roditelji i katkad i nastavnici, kako bi se cijelu školsku zajednicu usmjerilo na postizanje ovog cilja. K tome, sve zemlje osim Cipra, Švedske i Turske, uvele su propise ili preporuke kako bi omogućile sudjelovanje roditelja u upravljanju školom. Korištenje roditelja kao uzora koji se aktivno uključuju u svoju zajednicu često se promiče diljem Europe.

Ključna uloga nastavnika i ravnatelja škola Unaprjeđenje znanja i vještina nastavnika u poučavanju građanskog odgoja prepoznato je kao jedan od značajnih izazova u prethodnom Eurydicevom izvješću o građanskom odgoju i obrazovanju. Ovo izvješće pokazuje da jačanje kompetencija nastavnika i dalje treba biti važno pitanje za donositelje politika. Uistinu, iako je nekoliko zemalja reformiralo kurikulume građanskog odgoja i obrazovanja tijekom deset godina, uvođenje relevantnih reformi u inicijalno obrazovanje nastavnika ili trajno stručno usavršavanje ostaje iznimka. U nekim slučajevima ovo može dovesti do, primjerice, manjka primjereno kvalificiranih nastavnika za poučavanje novog zasebnog predmeta građanskog odgoja i obrazovanja. Nadalje, iako građanski odgoj i obrazovanje ima kroskurikularni status u većini zemalja, samo su tri zemlje definirale skup zajedničkih kompetencija izravno vezanih uz građanstvo koje svi budući nastavnici sekundarnog obrazovanja moraju steći. U drugim zemljama područje građanskog odgoja i obrazovanja općenito je integrirano u program inicijalnog obrazovanja nastavnika povijesti, geografije, filozofije, etike/religije, društvenih znanosti ili ekonomije. Konačno, jedna je zemlja navela da ne postoje propisi vezani uz poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta, iako se tako predviđa nacionalnim kurikulumom.

Osim nastavnika, ravnatelji škola također imaju važnu ulogu u stvaranju neophodnih uvjeta za provedbu uspješnog građanskog odgoja i obrazovanja. Ravnatelji škola, primjerice, mogu biti ključni igrači u poticanju povoljne školske kulture, u promicanju aktivnog sudjelovanja svih članova školske zajednice ili u stvaranju prilika za građanske aktivnosti. Uloga ravnatelja škole s obzirom na građanski odgoj i obrazovanje prepoznata je u nekoliko europskih zemalja, u smislu da podliježe određenim preporukama ili pak obrazovna tijela nude posebne programe usavršavanja ili druge mjere potpore. Međutim, sustavno istraživanje načina na koje bi se ravnateljima škola još moglo pomoći u stvaranju učinkovitog okruženja za poučavanje i učenje građanskog odgoja i obrazovanja bilo bi korisno u budućoj raspravi o pitanjima građanskog odgoja i obrazovanja.


100

Trendovi u ocjenjivanju učenika, vrednovanju škola i nacionalnim procesima praćenja

U primarnom i sekundarnom obrazovanju prijelaz učenika u sljedeću razinu obrazovanja ovisi u mnogim slučajevima o ocjenama iz predmeta koje su pohađali na prethodnoj razini. U većini zemalja u kojima se građanski odgoj i obrazovanje poučava kao zasebni obvezni predmet ocjene učenika koje su dobili u sklopu postupka unutarnjeg ocjenjivanja sustavno se uzimaju u obzir u odlučivanju o njihovom napredovanju tijekom školovanja. Međutim, građanski odgoj i obrazovanje, kada se poučava kao zasebni predmet, uglavnom nije uopće obuhvaćen vanjskim nacionalnim ispitivanjima koja se provode na kraju obrazovnih razina ili njegovo uključivanje u takvo ispitivanje ovisi o izboru predmeta učenika. Nedostatak nacionalnog standardiziranog vrednovanja usmjerenog na građanski odgoj i obrazovanje donekle zabrinjava, s obzirom na tendenciju da se veći naglasak stavi na poučavanje i učenje predmeta i vještina koje se ispituju u sklopu vanjskog vrednovanja (EACEA/Eurydice, 2009. g.).

U prethodnom izvješću Eurydicea o građanskom odgoju i obrazovanju (2005. g.) ocjenjivanje učenika i vrednovanje rada škole u ovome području prepoznati su kao glavni budući izazovi. Zaista, nekoliko je zemalja navelo nedostatak ciljeva i metoda vrednovanja sastavnica učenja kao što su vrijednosti, stavovi i aktivno sudjelovanje. Pitanja vrednovanja vještina i stavova kao sastavnica osam ključnih kompetencija (uključujući društvene i građanske kompetencije) prepoznatih kao ključnih za život u društvu znanja također se posljednjih nekoliko godina spominje na europskoj razini. Ovo je izvješće stoga razmatralo prakse zemalja u vrednovanju građanskog odgoja i obrazovanja, s posebnim naglaskom na mjere za obuhvat dijelova koji nisu teoretsko poznavanje tema vezanih uz građanstvo tijekom procesa vrednovanja.

Dosad su neke zemlje započele s osiguravanjem alata za procjenu za nastavnike ili s provođenjem nacionalnih standardiziranih ispita kojima se nastoji obuhvatiti znanje, ali i vještine i stavovi vezani uz građanski odgoj i obrazovanje kao što su kritičko mišljenje, sudionički stavovi ili tolerancija. Nadalje, u otprilike trećini zemalja sudjelovanje učenika u životu škole ili u društvu uzima se u obzir u sumativnim oblicima procjene na kraju školske godine ili obrazovne razine i isto može imati utjecaja na učenikovo buduće obrazovanje. Ovaj je trend vidljiv u, primjerice Nizozemskoj, gdje učenici moraju odraditi 30 sati rada u zajednici kako bi dobili svjedodžbu o završetku sekundarnog obrazovanja. Osim potvrde u obliku svjedodžbe o završetku, procjena sudioničkih vještina učenika može imati razne oblike, uključujući uvođenje profila učenika u kojima se opisuju postignuća učenika.

Zak l j uč ak

101

Nastavno propisima i preporukama, u manjoj većini zemalja vrednovanje škola, vanjsko ili unutarnje, bavi se područjima aktivnosti vezanim uz učenje i poučavanje građanstva. U ovom kontekstu, razvijen je niz evaluacijskih kriterija koji nadilaze granice formalnog poučavanje građanstvu u učionici. Uistinu, zemlje su navele primjere kriterija vrednovanja usmjerenih na praktične dijelove provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, kao što su:

• stvarno uključenje učenika i roditelja u upravljanje školom i razvoj politike škola;

• prakse školske komunikacije;

• stope sudjelovanja učenika u izvanškolskim građanskim aktivnostima;

• sigurnosti i zaštita učenika;

• uspostava formalnih partnerstva s organizacijama u zajednici, i slično.

Uz ocjenjivanje učenika i vrednovanje škola, europske zemlje građanski odgoj i obrazovanje vrednuju i kao dio širokog procesa usmjerenog na praćenje uspjeha cijelog obrazovnog sustava, primjerice kroz istraživačke projekte, ispitivanje stavova ili sudjelovanja mladih ili izvješća temeljenih na rezultatima vrednovanja škola ili nacionalnim standardiziranim ispitima. Posljednjih deset godina oko dvije trećine zemalja provelo je nacionalne procese praćenje koji su, izravno ili češće neizravno, bili usmjereni na poučavanje i učenje građanstva. K tome, posljednje dvije studije IEA-e o građanskom odgoju i obrazovanju predstavile su podatke o postignućima učenika i školskim praksama na razini obrazovnog sustava u oko dvije trećine zemalja o kojima je riječ. Takvi procesi mogu pružiti relevantne podatke za mjerenje učinkovitosti i učinaka građanskog obrazovanja i, slijedom toga, pružiti informacije za praksu i politiku. Međutim, malo se informacija može prikupiti za potrebe ovog izvješća o tome kako se središnje politike za građansko obrazovanje ili prakse na razini škole mijenjaju kao rezultat nacionalnih praćenja ili međunarodnih istraživanja te ovo ostaje područje u kojem su potrebna daljnja istraživanja i podaci.

103

LITERATURA

Autonome Hochschule in der Deutschprachingen Gemeinschatf [Autonomne ustanove visokog obrazovanja u njemačkoj zajednici], 2009. Orientierungsrahmen Schulqualität: Externe Evaluation der Schulen in der Deutschsprachigen Gemeinschaft Belgiens. [Online] Dostupno na: www.ahs-dg.be [Posjećeno 07. svibnja 2012.].

Centre for Social and Economic Research (CASE), 2009. Key Competences in Europe: Opening Doors For Lifelong Learners Across the School Curriculum and Teacher Education. Warsaw: CASE.

Council of Europe, O’Shea, K, 2003. A Glossary of terms for education for democratic citizenship. Developing a shared understanding. Strasbourg: Council of Europe Publishing, 2003.

Council of Europe, 2010. Recommendation CM/Rec (2010)7 of the Committee of Ministers to Member States on the Council of Europe Charter on Education for Democratic Citizenship and Human Rights Education. [Online] Dostupno na: https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=1621697 [Posjećeno 07. svibnja 2012.].

Council of the European Union. Joint Progress Report of the Council and the Commission on the implementation of the "Education & Training 2010" work programme – Adoption of the report. Brussels, 18 January 2010, 5394/10, EDUC 11, SOC 21.

EACEA/Eurydice, 2009. National testing of pupils in Europe: objectives, organisation and use of results. Brussels: Eurydice

EACEA/Eurydice, 2011. Teaching reading in Europe: Contexts, policies and Practices. Brussels: Eurydice.

EACEA/Eurydice, 2012a. Poduzetništvo Education at School in Europe: National Strategies, Curricula and Learning Outcomes. Brussels: Eurydice.

EACEA/Eurydice, 2012b. Key data on education in Europe 2012. Brussels: Eurydice.

Elchardus, M., Op de Beeck, S., Duquet, F. & Roggemans, L. (2008). Vakoverschrijdende eindtermen in het secundair onderwijs. Een onderzoek naar de relevantie en de haalbaarheid van de vakoverschrijdende eindtermen in het secundair onderwijs [Kros-kurikularni završni ciljevi u sekundarnom obrazovanju: studija o socijalnom i obrazovnom značaju kroskurikularnih tema i izvedivosti]. In opdracht van de Vlaamse Minister voor Onderwijs en Vorming, in het kader van het 'OBPWO-programma'. Brussel: V.U.Brussel.

European Commission, 2009a. Progress towards the Lisbon objectives in education and training. Indicators and benchmarks 2009. Commission staff working document, SEC (2009) 1616.

European Commission, 2009b. Key competences for a changing world. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions. Draft 2010 joint progress report of the Council and the Commission on the implementation of the “Education & Training 2010 work programme”, Brussels, 25.11.2009, COM(2009) 640 final.

Eurydice, 2005. Citizenship education at school in Europe. Brussels: Eurydice.

Filzmaier, Peter, 2007. Jugend und Politische Bildung – Einstellungen und Erwartungen von 14- bis 24-Jährigen [Mladi i građanski odgoj i obrazovanje – stavovi i očekivanja u dobi od 14 do 24 godine]. ([Online] Dostupno na: www.donau-uni.ac.at/dpk/studies [Posjećeno 07 May 2012].

http://www.ahs-dg.be/

https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=1621697

http://www.donau-uni.ac.at/dpk/studies


104

Hoskins, B. et al., 2006. Measuring Active Citizenship in Europe. CRELL Research Paper 4, EUR 22530 EN.

International Association for the Evaluation of Educational Achievement (IEA), 2010a. ICCS 2009 International report. Civic Knowledge, attitudes, and engagement among lower-Sekundarno students in 38 countries. Amsterdam: IEA.

IEA, 2010b. ICCS 2009 European Report. Civic Knowledge, attitudes, and engagement among lower-Sekundarno students in 24 European countries. Amsterdam: IEA.

Kerr, D., 1999. Citizenship education: an International Comparison. London: QCA.

Kerr, D. et al., 2004. Citizenship Education Longitudinal Study: Second Annual Report. First Longitudinal Survey. Making Citizenship Education Real. Research Report RR531. [pdf] Dostupno na: https://www.education.gov.uk/publications//eOrderingDownload/RR531.pdf [Posjećeno 3. svibnja 2012.].

Kerr, D., Keating, A. & Ireland, E. 2009. Pupil Assessment in Citizenship Education: Purposes, Practices and Possibilities. Report of a CIDREE Collaborative Project. Slough: NFER/CIDREE.

McWayne, C. et al., 2004. A multivariate examination of parent involvement and the social and academic competencies of urban kindergarten children. Psihologija in Schools, 41, str. 363-377.

National Council for Curriculum and Assessment (NCCA), 1999. Social, personal and health education. Teacher guidelines [Online] Dostupno na: http://www.curriculumonline.ie/en/Primarno_School_Curriculum/Social,_Personal_and_Health_Education_SPHE_/Social,_Personal_and_Health_Education_SPHE_Teacher_Guidelines/ [Posjećeno 3. svibnja 2012.].

Ofsted, 2009. The new Framework for the inspection of maintained schools in England from September 2009. [Online] Dostupno na: www.ofsted.gov.uk [Posjećeno 3. svibnja 2012.].

Ofsted, 2010. Citizenship established? [Online] Dostupno na: www.ofsted.gov.uk [Posjećeno 3. svibnja 2012.].

Rey, O., 2008. De la transmission des savoirs à l'approche par compétence. Dossier d'actualité Veille et Analyse n°38. [pdf] Dostupno na: http://ife.ens-lyon.fr/vst/DA-Veille/34-avril-2008.pdf [Posjećeno 3. svibnja 2012.].

The Norwegian Directorate for Education and Training, 2011. Erfaringer med utdanningsvalg og elevrådsarbeid på ungdomstrinnet [Iskustvo s izborima u obrazovanju i rad vijeća učenika u sekundarnom obrazovanju] Reference: Utdanningsdirektoratet 2011.

The Scottish Government, 2008. Curriculum for excellence. Building the curriculum 3. A framework for learning and teaching [pdf] Dostupno na: http://www.ltscotland.org.uk/Images/building_the_curriculum_3_jms3_tcm4-489454.pdf [Posjećeno 3. svibnja 2012.].

Shatkin, G. & Gershberg, A.I., 2007. Empowering parents and building communities: The role of school-based councils in educational governance and accountability. Urban Education 42, str. 582.

Zaleskienė, Irena and others, 2008. Civic participation of young people at age 16-24. [Online] Dostupno na: http://www.smm.lt/svietimo_bukle/docs/tyrimai/sb/Visuomeniskai_aktyvus_asm_2009_03_10.pdf

https://www.education.gov.uk/publications/eOrderingDownload/RR531.pdf

http://www.curriculumonline.ie/en/Primary_School_Curriculum/Social,_Personal_and_Health_Education_SPHE_/Social,_Personal_and_Health_Education_SPHE_Teacher_Guidelines/

http://www.curriculumonline.ie/en/Primary_School_Curriculum/Social,_Personal_and_Health_Education_SPHE_/Social,_Personal_and_Health_Education_SPHE_Teacher_Guidelines/

http://www.ofsted.gov.uk/

http://www.ofsted.gov.uk/

http://ife.ens-lyon.fr/vst/DA-Veille/34-avril-2008.pdf


http://www.smm.lt/svietimo_bukle/docs/tyrimai/sb/Visuomeniskai_aktyvus_asm_2009_03_10.pdf

105

POJMOVNIK

Kodovi država

EU-27 Europska unija AT Austrija

PL Poljska

BE Belgija PT Portugal

BE fr Belgija – Francuska zajednica RO Rumunjska

BE de Belgija – Zajednica njemačkog govornog područja SI Slovenija

BE nl Belgija – Flamanska zajednica SK Slovačka

BG Bugarska FI Finska

CZ Češka Republika SE Švedska

DK Danska UK Ujedinjena Kraljevina

DE Njemačka UK-ENG Engleska

EE Estonija UK-WLS Wales

IE Irska UK-NIR Sjeverna Irska

EL Grčka UK-SCT Škotska

ES Španjolska

FR Francuska Zemlje Tri zemlje Europsko udruženje za slobodnu trgovinu

IT Italija EFTA/EEA-e koje su članice Europskog ekonomskog područja

CY Cipar

LV Latvija IS Island

LT Litva LI Lihtenštajn

LU Luksemburg NO Norveška

HU Mađarska

MT Malta Zemlja kandidatkinja

NL Nizozemska TR Turska

Statistički kodovi : Podaci nisu dostupni


106

Međunarodna standardna klasif ikacija obrazovanja ( ISCED 1997) ( 95) Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED) instrument je za prikupljanje podataka o obrazovanju na međunarodnoj razini. Obuhvaća dvije varijable krosklasifikacija: razine i područja obrazovanja s komplementarnim dimenzijama općeg/strukovnog/pripremnog usmjerenja, i svrhe – nastavak obrazovanja/priprema za tržište rada. Aktualna inačica, ISCED 97 (96), prepoznaje sedam razina obrazovanja.

ISCED 97 razine

Ovisno o razini i vrsti obrazovnog programa, potrebno je utvrditi hijerarhiju glavnih i dodatnih kriterija (uobičajene kvalifikacije prilikom upisa programa, minimalne kvalifikacije potrebne za upis, minimalna dob polaznika, kvalifikacije osoblja, i slično).

ISCED 0: Predprimarno obrazovanje

Predprimarno obrazovanje definira se kao početna faza organizacijske strukture. Provodi se u školi ili drugoj ustanovi te je namijenjeno djeci u dobi od najmanje tri godine.

ISCED 1: Primarno obrazovanje

Ova razina počinje između četvrte i sedme godine, obvezna je u svim zemljama i obično traje pet do šest godina.

ISCED 2: Niže sekundarno obrazovanje

Nastavlja se na osnovne programe primarne razine, iako je nastava uglavnom predmetna. Obično se završetak ove razine podudara s krajem obveznog obrazovanja.

ISCED 3: Više sekundarno obrazovanje

Ova razina obično počinje krajem obveznog obrazovanja. Dob upisa uglavnom je 15 ili 16 godina. Obično su potrebne određene kvalifikacije za upis (završeno obvezno obrazovanje) i ispunjenje drugih minimalnih uvjeta. Nastava je često uže predmetno usmjerena nego na razini ISCED 2. Prosječno trajanje razine ISCED 3 kreće se od dvije do pet godina.

ISCED 4: Post-sekundarno ne-tercijarno obrazovanje

Ovi programi u graničnom su području između višeg sekundarnog i tercijarnog obrazovanja. Oni proširuju znanje stečeno na razini ISCED 3. Tipični primjeri jesu programi usmjereni na pripremu učenika za upis na razinu ISCED 5 ili programi koji pripremaju polaznike za uključivanje na tržište rada.

ISCED 5: Tercijarno obrazovanje (prva faza)

Za upis u ove programe obično je potrebno uspješno završiti jedan od programa razine ISCED 3 ili 4. Ova razina obuhvaća tercijarne programe akademske orijentacije (vrsta A), koji su uglavnom usmjereni na teoretska znanja, i tercijarne programe stručne orijentacije (vrsta B), koji su obično kraći od programa vrste A i usmjereni na ulazak na tržište rada.

ISCED 6: Tercijarno obrazovanje (druga faza)

Ova se razina odnosi na studijske programe koji vode do napredne znanstvene kvalifikacije (doktorata).

(95) (nap. p.) Za Nacionalnu standardnu klasifikaciju obrazovanja (NSKO) u Republici Hrvatskoj vidjeti: Državni zavod za

statistiku, „Metodologija nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja“, Narodne novine 105/01. (96) http://unescostat.unesco.org/en/pub/pub0.htm

107

POPIS SLIKA

Slika 1.1: Izvođenje zasebnog obveznog predmeta koji je usmjeren na građanski odgoj i obrazovanje, nastavno nacionalnim kurikulumima (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 19

Slika 1.2: Građanski odgoj i obrazovanje kao zasebni predmet ili integriran u druge predmete, po godinama, prema nacionalnim kurikulumima, 2010./2011. 20

Slika 1.3: Kroskurikularni pristup građanskom odgoju i obrazovanju, prema nacionalnim kurikuluma (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. 22

Slika 1.4: Prosječni minimalni broj sati posvećen građanskom odgoju i obrazovanju kao zasebnom predmetu tijekom nominalne godine, na temelju preporuka za primarno, opće (niže i više) sekundarno obrazovanje, 2010./2011. g. 26

Slika 1.5: Ciljevi građanskog odgoja prema nacionalnim kurikulumima (ISCED 1-3), 2010./2011. g. 29

Slika 1.6: Teme građanskog odgoja, prema nacionalnim smjernicama (ISCED 1-3), 2010./2011. g. 30

Slika 1.7: Vještine koje bi učenici trebali steći iz građanskog odgoja, prema preporukama nacionalnog kurikuluma (ISCED 1-3), 2010./2011. g. 33

Slika 1.8: Mišljenje nastavnika o važnosti pojedinih ciljeva građanskog odgoja (kao nacionalni postotak), 2008./2009. g. 35

Slike 2.1: Propisi i službene preporuke kojima se predviđaju predstavnici razreda (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 40

Slika 2.2: Propisi i službene preporuke kojima se predviđaju vijeća učenika u školi (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 41

Slika 2.3: Propisi i službene preporuke kojima se predviđaju predstavnici učenika u upravljačkim tijelima škole (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 42

Slika 2.4: Osnivanje vijeća razreda/predstavnika razreda prema službenim propisima i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 43

Slika 2.5: Imenovanje članova vijeća učenika prema službenim smjernica i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 43

Slika 2.6: Imenovanje učeničkih predstavnika u upravljačka tijela škola prema službenim smjernica i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 44

Slika 2.8: Ovlasti učeničkih predstavnika u upravljačkim tijelima škole sukladno službenim smjernicama i preporukama (ISCED 2), 2010./2011. g. 47

Slika 2.9: Ovlasti učeničkih predstavnika u upravljačkim tijelima škole sukladno službenim smjernicama i preporukama (ISCED 3), 2010./2011. g. 48

Slika 2.10: Postotak učenika u osmom razredu koji su glasovali za predstavnika razreda ili vijeća učenika, 2008./2009. g. 51

Slika 2.11: Službeni propisi o sudjelovanju roditelja na razini razreda i škole (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 52

Slika 2.12: Službeni oblici sudjelovanja roditelja na razini ŠKOLE, prema službenim propisima i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 53

Slika 2.13: Glavne zadaće i aktivnosti predstavnika učenika u upravljačkim tijelima škole sukladno službenim smjernicama i preporukama (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 54

Slika 3.1: Prilike za sudjelovanje u građanskim aktivnostima za učenike osmih razreda (nacionalni postotci) prema odgovorima ravnatelja, 2008./2009. g. 68

Slika 4.1: Značaj učenikovih ocjena iz građanskog odgoja (koji se poučava kao zasebni obvezni predmet) u učenikovom napredovanju u sljedeću razinu obrazovanja (ISCED 1, 2 i 3), 2010./2011. g. 74

Slika 4.2: Središnje smjernice za procjeni aktivnog sudjelovanja učenika u školi i zajednici (ISCED 2 i 3), 2010./2011. g. 75

Slika 4.3: Pitanja vezana za građanski odgoj i obrazovanje obuhvaćena vanjskim i/ili unutarnjim vrednovanjem škola (ISCED 1, 2 i 3), sukladno nacionalnim propisima/preporukama, 2010./2011. g. 78

G r ađansk i odgo j i ob raz ov an je u Eu rop i

108

Slika 4.4: Područja školske djelatnosti vezane uz građanski odgoj i obrazovanje uključena u vanjsko vrednovanje škola, sukladno nacionalnim propisima/preporukama, 2010./11. g. 80

Slika 4.5: Područja školske djelatnosti vezane uz građanski odgoj i obrazovanje obuhvaćena unutarnjim vrednovanjem škola, sukladno nacionalnim propisima/preporukama, 2010./2011. g. 81

2.13: Glavne funkcije i aktivnosti predstavnika roditelja u upravljačkim tijelima škole 135

2.7: Zadaće predstavnika učenika u upravljačkim tijelima škola nastavno službenim propisima, ISCED 1, 2010./2011. g. 135



109

PRILOZI

Prilog 1: Obvezni i neobvezni pristupi za građanski odgoj i obrazovanje nastavno nacionalnim kurikulumima, 2010/2011.g. (97)

Belgija – Francuska zajednica P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani (98) • Terminologija: ISCED 1 i 2: Eveil-formation géographique et historique, francuski jezik, jezici,

sportsko obrazovanje, umjetničko obrazovanje, etika/religija ISCED 3: Povijest, etika/religija, društvene i ekonomske znanosti, francuski jezik

P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Interdisciplinarna aktivnost koja se bavi obrazovanjem za aktivno i odgovorno

građanstvo • Vrijeme: Najmanje jednom u šest ciklusa primarnog i sekundarnog obrazovanja R e f e r e n c e

Décret définissant les missions prioritaires de l’enseignement fondamental et secondaire (1997. g.) [Online] Dostupno na: http://www.gallilex.cfwb.be/fr/leg_res_01.php?ncda=21557&referant=l01 Décret relatif au renforcement de l’éducation à la citoyenneté responsable et active au sein des écoles (2007. g.) [Online] Dostupno na: http://www.gallilex.cfwb.be/document/pdf/31723_000.pdf Socles de compétences [Core skills] (1997. g.) [Online] Dostupno na: http://www.enseignement.be/index.php?page=24737&navi=295.

Belgija – Njemačka zajednica P r i m a r n o i n i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Njemački, francuski, strani jezici, matematika, povijest/geografija,

prirodoslovlje i tehnologija, umjetničko obrazovanje, sport P r i m a r n o i n i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Osposobljavanje učenika za doprinos oblikovanju društva V i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Uvršten u opće ciljeve obrazovnog sustava, ali nema preporučenog pristupa R e f e r e n c e

Dekret zur festlegung von kernkompetenzen und rahmenplänen im unterrichtswesen [Odluka kojom se utvrđuju ključne vještine i kurikulumske smjernice u obrazovanju] (2008) [Online] Dostupno na: http://www.dgparlament.be/PortalData/4/Resources/Datenbank/2004_2009/2007-2008_BR_127__50230doc.pdf Rahmenpläne (Okviri) (2008. g.) [Online] Dostupno na: http://www.bildungsserver.be/desktopdefault.aspx/tabid-2221/4415_read-31778/

(97) Ova tablica je izvorno preuzeta iz Dodatka II: Službene kurikulumske odredbe za EDC u Europi, Europska studija o

politikama za obrazovanje za demokratsko građanstvo (EDC) – sinteza, str. 34-42. Strasbourg: Vijeće Europe, 2003. godine. Ista je ažurirana i dopunjena u Eurydicevoj studiji o građanskom odgoju i obrazovanju (Eurydice, 2005. g.) te ažurirana u ovome izvješću.

(98) Popis predmeta je ilustrativan i nije iscrpan.

http://www.gallilex.cfwb.be/fr/leg_res_01.php?ncda=21557&referant=l01

http://www.gallilex.cfwb.be/document/pdf/31723_000.pdf

http://www.dgparlament.be/PortalData/4/Resources/Datenbank/2004_2009/2007-2008_BR_127__50230doc.pdf

http://www.bildungsserver.be/desktopdefault.aspx/tabid-2221/4415_read-31778/


110

Belgija – Flamanska zajednica P r i m a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Društvena tema u sklopu orijentacije u svijetu P r i m a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Kroskurikularni završni ciljevi „društvene vještine“ S e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Kroskurikularni završni ciljevi, uglavnom u sklopu „političko-pravosudni

kontekst društva“ R e f e r e n c e

Završni ciljevi redovitog primarnog obrazovanja (01/09/1998) [Online] Dostupno na: http://www.ond.vlaanderen.be/curriculum/basisonderwijs/lager-onderwijs/leergebieden/wereldorientatie/eindtermen.htm http://www.ond.vlaanderen.be/curriculum/basisonderwijs/lager-onderwijs/leergebiedoverschrijdend/sociale-vaardigheden/eindtermen.htm

Završni ciljevi općeg sekundarnog obrazovanja 2010 [Online] Dostupno na: http://www.ond.vlaanderen.be/curriculum/secundair-onderwijs/vakoverschrijdend/context5.htm

Bugarska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: ISCED 1: Domovina, čovjek i društvo

ISCED 2: Povijest i civilizacija, geografija i ekonomija ISCED 3: Psihologija i logika, povijest i civilizacija, geografija i ekonomija, etika i pravo, filozofija

V i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Svijet i osobnost • Satnica: 11,6 h/nominalna godina R e f e r e n c e

Odluka N° 2 od 18.05.2000. g. o kurikulumskom sadržaju [Online] Dostupno na: www.mon.bg

http://www.ond.vlaanderen.be/curriculum/basisonderwijs/lager-onderwijs/leergebieden/wereldorientatie/eindtermen.htm

http://www.ond.vlaanderen.be/curriculum/basisonderwijs/lager-onderwijs/leergebiedoverschrijdend/sociale-vaardigheden/eindtermen.htm

http://www.ond.vlaanderen.be/curriculum/basisonderwijs/lager-onderwijs/leergebiedoverschrijdend/sociale-vaardigheden/eindtermen.htm

http://www.ond.vlaanderen.be/curriculum/secundair-onderwijs/vakoverschrijdend/context5.htm

Pr i l oz i

111

Češka P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integriran u obrazovna područja (dalje organiziran po predmetima na razini

škole) • Terminologija: ISCED 1: Čovjek i njegov svijet

ISCED 2: Čovjek i svijet (podijeljeno između povijesti i građanskog odgoja), jezik i jezična komunikacija ISCED 3: Čovjek i svijet (podijeljeno između osnova građanskog odgoja i društvenih znanosti, povijesti i geografije), jezik i jezična komunikacija

P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Demokratsko građanstvo (ISCED 1 i 2), razmišljati u europskom i svjetskom

kontekstu, mulitikulturalno obrazovanje P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Građanska kompetencija R e f e r e n c e

Okvirni obrazovni program za osnovno obrazovanje (2007. g.) [Online] Dostupno na: http://www.vuppraha.cz/wp-content/uploads/2009/12/RVP_ZV_EN_final.pdf Okvirni obrazovni program za opće sekundarno obrazovanje (njemačke škole) (2007. g.) [Online] Dostupno na: http://www.vuppraha.cz/wp-content/uploads/2009/12/RVP_G-anj.pdf.

Danska P r i m a r n o i n i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Povijest, društvene znanosti V i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Uvršten u opće ciljeve sustava obrazovanja, ali nema preporučenog pristupa R e f e r e n c e

Bekendtgørelse om formål, trin- og slutmål for folkeskolens fag og emner Fælles Mål) (BEK nr 748) [Opis ciljeva i goals and targets za „predmete u folkeskolens od prve do posljednje godine“ (BEK Nr 748)] (2009. g.)] [Online] Dostupno na: https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=125973#K1 Bekendtgørelse om uddannelsen til studentereksamen [Propis o općem višem sekundarnom obrazovanju] [Online] Dostupno na: https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=132647#K2

Njemačka P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani Terminologija: ISCED 1: opće znanje (Sachkundeunterricht) ISCED 2 i 3: Povijest, društvene znanosti, politika R e f e r e n c e

Stärkung der Demokratieerziehung - Beschluss der Kultusministerkonferenz vom 06.03.2009 [Jačanje obrazovanja za demokraciju – Rezolucija Stalne konferencije od 06/03/2009] (2009) [Online] Dostupno na: http://www.kmk.org/fileadmin/veroeffentlichungen_beschluesse/2009/2009_03_06-Staerkung_Demokratieerziehung.pdf

http://www.vuppraha.cz/wp-content/uploads/2009/12/RVP_ZV_EN_final.pdf

http://www.vuppraha.cz/wp-content/uploads/2009/12/RVP_G-anj.pdf

https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=125973#K1

https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=132647#K2


112

Estonija P r i m a r n o i n i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Osobni, društveni i zdravstveni odgoj, pravo u svakodnevnom životu (izborni),

ekonomsko obrazovanje, poslovno obrazovanje P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Građanski odgoj i obrazovanje • Satnica: ISCED 1: 4,4 h/nominalna godina

ISCED 2: 17,5 h/ nominalna godina ISCED 3: 17,5 h/ nominalna godina

P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Vrijednosna kompetencija, socijalna kompetencija, komunikacijska

kompetencija i poduzetnička kompetencija R e f e r e n c e

Nacionalni kurikulum za osnovne škole (2011. g.) [Online] Dostupno na: http://www.hm.ee/index.php?1511576 Nacionalni kurikulum za više sekundarne škole (2011. g.) [Online] Dostupno na: http://www.hm.ee/index.php?1511576

Irska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani (99) • Terminologija: Engleski jezik, povijest i geografija N i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Građanski, društveni i politički odgoj • Satnica: ISCED 2: 23h/nominalna godina P r i m a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Društveni, osobni i zdravstveni odgoj R e f e r e n c e

Kurikulum za primarno obrazovanje (1999. g.) Kurikulum za primarno obrazovanje – Socijalni, osobni i zdravstveni odgoj – Smjernice za nastavnike (1999. g.) kurikulum Junior ciklusa (1999. g.) Junior svjedodžba – Socijalni, osobni i zdravstveni odgoj – Smjernice za nastavnike (2005. g.) [Online] Dostupno na: www.ncca.ie

(99) Popis predmeta je ilustrativan i nije iscrpan.



http://www.ncca.ie/

Pr i l oz i

113

Grčka P r i m a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Obrazovanje o okolišu, tjelesni odgoj, domaćinstvo, zdravstveni odgoj,

obrazovanje o potrošačima, obrazovanje o sigurnosti na cesti i obrazovanje o okolišu, jezik

P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: ISCED 1 i 2: Građanski i društveni odgoj i obrazovanje

ISCED 3: Pravo i političke ustanove ISCED 2: 15 h/nominalna godina ISCED 3: 15 h/nominalna godina

R e f e r e n c e Krostematski kurikulum za obvezno obrazovanje (2003) [Online] Dostupno na: http://www.pi-schools.gr/programs/depps/index_eng.php

Španjolska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: ISCED 1 i 2: Obrazovanje za građanstvo i ljudska prava,

ISCED 2: Etičko obrazovanje i građanski odgoj ISCED 3: Filozofija i građanstvo

• Satnica: ISCED 1: 8,3 h/nominalna godina ISCED 2: 17,5 h/nominalna godina ISCED 3: 35 h/ nominalna godina

P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Razni predmeti P r i m a r n o i n i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Društvane i građanske kompetencije R e f e r e n c e

Real Decreto 1513/2006, de 7 de diciembre, por el que se establecen las enseñanzas mínimas de la Educación primaria (Kraljeva odluka 1513/2006 od 7. prosinca kojom se utvrđuje minimalni jezgrovni kurikulum za primarno obrazovanje) (2006) [Online] Dostupno na: http://www.boe.es/boe/dias/2006/12/08/pdfs/A43053-43102.pdf Real Decreto 1631/2006, de 29 de diciembre, por el que se establecen las enseñanzas mínimas correspondientes a la Educación Secundaria Obligatoria (Kraljeva odluka 1631/2006 od 29. prosinca kojom se utvrđuje minimalni jezgrovni kurikulum za obvezno sekundarno obrazovanje (2006) [Online] Dostupno na: http://www.boe.es/boe/dias/2007/01/05/pdfs/A00677-00773.pdf Real Decreto 1467/2007, de 2 de noviembre, por el que se establecen la estructura del bachillerato y se fijan sus enseñanzas mínimas (Kraljeva odluka 1467/2007, od 2. studenog kojom se utvrđuje struktura i jezgrovni kurikulum za Baccalaureate (2007) [Online] Dostupno na: http://www.boe.es/boe/dias/2007/11/06/pdfs/A45381-45477.pdf

http://www.pi-schools.gr/programs/depps/index_eng.php

http://www.boe.es/boe/dias/2006/12/08/pdfs/A43053-43102.pdf




114

Francuska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Etika (ISCED 1), građanski odgoj i obrazovanje (ISCED 2), éducation civique,

juridique et sociale (ISCED 3). • Satnica: ISCED 1: 30 h/ nominalna godina

ISCED 2: 28 h/ nominalna godina ISCED 3: 16 h/ nominalna godina

P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Povijest, geografija, filozofija (ISCED 3) N i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Društvane i građanske kompetencije R e f e r e n c e

Socles de compétences [Zajednička temeljna znanja i vještine] (Décret du 11 juillet 2006) [Online] Dostupno na: http://eduscol.education.fr/D0048/primprog.htm

Programme de l'école élémentaire pour les 6 et 7 ans (CP et CE1) – instruction civique et morale [Online] Dostupno na: http://www.education.gouv.fr/bo/2008/hs3/programme_CP_CE1.htmhttp://eduscol.education.fr/D0048/primprog.htm Programme de l'école élémentaire dans le cycle des approfondissements (CE2, CM1 et CM2) – Instruction civique et morale [Online] Dostupno na: http://www.education.gouv.fr/bo/2008/hs3/programme_CE2_CM1_CM2.htm Programmes d’enseignement du collège / éducation civique Bulletin Officiel spécial n°6 du 28 août 2008 [Online] Dostupno na: http://www.education.gouv.fr/pid20484/special-n-6-du-28-aout-2008.html Programme d’enseignement d’éducation civique, juridique et sociale en classe de seconde générale et technologique BOEN spécial n°9 du 30 septembre 2010 [Online] Dostupno na: http://www.education.gouv.fr/cid53317/mene1019676a.html Programme d’enseignement d’éducation civique, juridique et sociale en classe de première BOEN n°21 du 26 mai 2011 [Online] Dostupno na: http://www.education.gouv.fr/cid56295/mene1109954a.html Programme d’enseignement d’éducation civique, juridique et sociale en classe de terminale BOEN hors série n°5 du 30 août 2001 [Online] Dostupno na: http://www.education.gouv.fr/bo/2001/hs5/som.htm Programme d’enseignement de l’histoire-géographie-éducation civique des nouvelles séries technologiques, classe de première (STI2D, STL, STD2A) BOEN spécial n°3 du 17 mars 2011[Online] Dostupno na: http://www.education.gouv.fr/cid55414/mene1104163a.html

Italija P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Kroskurikularni program o građanskom odgoju i obrazovanju i ustavu P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Povijest, geografija, društvene znanosti (ISCED 1 i 2); povijest, filozofija,

pravo, društvene znanosti (ISCED 3)

http://eduscol.education.fr/D0048/primprog.htm

http://www.education.gouv.fr/bo/2008/hs3/programme_CP_CE1.htm

http://www.education.gouv.fr/bo/2008/hs3/programme_CP_CE1.htm

http://www.education.gouv.fr/bo/2008/hs3/programme_CE2_CM1_CM2.htm

http://www.education.gouv.fr/pid20484/special-n-6-du-28-aout-2008.html

http://www.education.gouv.fr/cid53317/mene1019676a.html


http://www.education.gouv.fr/bo/2001/hs5/som.htm


Pr i l oz i

115

R e f e r e n c e Indicazioni Nazionali per i Piani di Studio Personalizzati nella Scuola Primaria [Online] Dostupno na: http://archivio.pubblica.istruzione.it/dgstudente/alfabetizzazione_motoria/2004_Moratti_DLvo_59.pdf (Annex B) Indicazioni Nazionali per i Piani di Studio Personalizzati nella Scuola secondaria [Online] Dostupno na: http://archivio.pubblica.istruzione.it/dgstudente/alfabetizzazione_motoria/2004_Moratti_DLvo_59.pdf (Annex C) Conversione in legge, con modificazioni, del decreto-legge 1º settembre 2008, n. 137, recante disposizioni urgenti in materia di istruzione e università- Legge 30 ottobre 2008, n. 169 [Online] Dostupno na: http://www.camera.it/parlam/leggi/08169l.htm Cittadinanza e costituzione: Attuazione dell’art. 1 della legge 30 ottobre 2008, n. 169 – Anno scolastico 2010-2011. Circolare ministerial n° 86 (2010) [Online] Dostupno na: http://www.istruzione.it/alfresco/d/d/workspace/SpacesStore/19b60061-d624-4dbd-be97-784876cb6393/cm86_10.pdf

Cipar N i ž e i v i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Društveni i građanski odgoj i obrazovanje (ISCED 2) i građanski odgoj i

obrazovanje (ISCED 3) • Vrijeme: ISCED 2: 4 h/nominalna godina

ISCED 3: 8 h/nominalna godina P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni (od 2011/12) • Terminologija: Kurikulum je strukturiran oko tri osovine vezane uz predmetno znanje;

demokratski stavovi i ponašanje; ključni atributi, kompetencije i vještine P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Povijest, moderni grčki jezik, književnost

ISCED 2 i 3: Starogrčki ISCED 3: Filozofija, psihologija, sociologija (izborni)

R e f e r e n c e Ministarstvo obrazovanja i kulture, 2002-2007 ponovno izdanje. Analytika Programmata Dimotikis Ekpaidefsis (Kurikulumi primarnog obrazovanja). Nicosia: Ministarstvo obrazovanja i kulture. Analytika Programmata Gymnasiou (Kurikulum sekundarnog obrazovanja) (2006. g.) [Online] Dostupno na: http://www.moec.gov.cy/dme/analytika.html

Latvija P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Kurikulumska područja „čovjek i društvo“, „jezik“, „osnove tehnologije i

prirodoslovlja“ (etika/kršćanstvo na razini ISCED 1, društvene znanosti i latvijski jezik na razini ISCED 1 i 2; strani jezika, povijest, književnost, geografija, prirodne znanosti na razini ISCED 2) ISCED 3 (100): područje „Društvenih znanosti“ (politika i pravo, povijest, ekonomija, filozofija, etika, geografija, psihologija, teorija kulture, domaćinstvo), područja „jezika“ i „prirodnih znanosti“ (Latvijski jezik, strani jezik, biologija i prirodne znanosti)

(100) Od 2012./13. godine, učenicima na višoj sekundarnoj razini bit će ponuđen novi izborni predmet „obrazovanje o

nacionalnoj obrani“.

http://archivio.pubblica.istruzione.it/dgstudente/alfabetizzazione_motoria/2004_Moratti_DLvo_59.pdf

http://archivio.pubblica.istruzione.it/dgstudente/alfabetizzazione_motoria/2004_Moratti_DLvo_59.pdf


116

P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Socijalne i komunikacijske vještine R e f e r e n c e

Propisi o nacionalnom standardu za osnovno obrazovanje i standardi za predmete u osnovnom obrazovanju (2006) [Online] Dostupno na: http://www.likumi.lv/doc.php?id=150407 Propisi o nacionalnom standardu za opće više sekundarno obrazovanje i standardi za predmete u općem višem sekundarnom obrazovanju (2008. g.) [Online] Dostupno na: http://www.likumi.lv/doc.php?id=181216 Programi predmetnih modela [Online] Dostupno na: http://visc.gov.lv/saturs/vispizgl/programmas.shtml

Litva N i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Osnove građanstva • Satnica: ISCED 2: 16 h/nominalna godina P r i m a r n o i n i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Područje društvenog i građanskog odgoja i obrazovanja P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: ISCED 1: Obrazovanje o moralu (etika), litvanski jezik, socijalno i obrazovanje

o okolišu ISCED 2: Povijest, obrazovanje o moralu (etika), litvanski jezik, geografija, ekonomija i poduzetništvo, obrazovanje o prirodnim znanostima. Integrirani predmet/course društvenih znanosti ISCED 3: Povijest, obrazovanje o moralu, geografija, litvanski jezik, ekonomija i poduzetništvo, filozofija, pravo, integrirani predmet društvenih znanosti

R e f e r e n c e Pradinio ir pagrindinio ugdymo bendrosios programos, Vilnius: Svietimo aprupinimo centras (Kurikulumi primarnog i osnovnog obrazovanja, Vilnius: Centar za ponudu obrazovanja/Education Supply Centre) (2008. g.) [Online] Dostupno na: http://www.pedagogika.lt/index.php?-469374926 Vidurinio ugdymo bendrosios programos, Vilnius: Svietimo aprupinimo centras (Kurikulumi sekundarnog obrazovanja, Vilnius: Centar za ponudu obrazovanja) (2011. g.) [Online] Dostupno na: http://www.pedagogika.lt/index.php?-469374926

Luksemburg P r i m a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Pristup vezama P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: ISCED 1: Éducation morale et sociale, instruction morale et religieuse

ISCED 2: Formation morale et sociale/Instruction religieuse et morale, povijest, geografija, culture générale ISCED 3: Formation morale et sociale/Instruction religieuse et morale, povijest, geografija, Connaissance du monde contemporain

http://www.likumi.lv/doc.php?id=150407

http://www.likumi.lv/doc.php?id=181216

http://visc.gov.lv/saturs/vispizgl/programmas.shtml

Pr i l oz i

117

V i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Građanski odgoj i obrazovanje • Satnica: ISCED 3: 21,1 h/nominalna godina R e f e r e n c e

Plan d'études de l'enseignement fondamental (Obrazovni planovi za osnovno obrazovanje) (Journal Officiel du Grand-Duché de Luxembourg, Memorial A, No 184) (2009. g.) [Online] Dostupno na: http://www.men.public.lu/priorites/ens_fondamental/090723_bibliotheque/090908_rgd_plan_etudes.pdf Enseignement secondaire et secondaire technique: relevé des programmes de l'enseignement secondaire [Online] Dostupno na: http://www.myschool.lu/portal/server.pt?space=CommunityPage&cached=true&parentname=MyPage&parentid=2&in_hi_userid=2&control=SetCommunity&CommunityID=1385&PageID=0

Mađarska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Domena kulture „ljudska bića i društvo" P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Društvene i građanske kompetencije, komunikacija na materinjem jeziku, učiti

kako učiti, osjećaj za inicijativu i poduzetništvo R e f e r e n c e

Nemzeti Alaptanterv [Nacionalni jezgrovni kurikulum] (2003 – posljednja izmjena 2008) [Online] Dostupno na: http://www.nefmi.gov.hu/english/hungarian-national-core (skraćena inačica na engleskom)- http://www.nefmi.gov.hu/letolt/kozokt/nat_070926.pdf (cjelovita inačica na mađarskom)

Malta P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: ISCED 1: Društvene i humanističke znanosti, osobni i društveni razvoj

ISCED 2: Društvene znanosti, osobni i društveni razvoj, geografija, povijest, europske studije (fakultativni predmet) ISCED 3: Geografija, povijest i europske studije (fakultativni predmet)

R e f e r e n c e ISCED 1 i 2: Stvaranje budućnosti zajedno: Nacionalni minimalni kurikulum, (1999. g.), [Online] Dostupno na: www.curriculum.gov.mt/docs/nmc_english.pdf ISCED 3: Nastavni plan i program na naprednoj razini za geografiju, povijest i sociologija, i nastavni plan na srednjoj razini za sustave znanja (sve kako je predviđeno za 2011.g.), [Online] Dostupno na:

http://www.um.edu.mt/__data/assets/pdf_file/0010/108649/AM13.pdf http://www.um.edu.mt/__data/assets/pdf_file/0005/83903/AM17.pdf http://www.um.edu.mt/__data/assets/pdf_file/0009/83907/AM30.pdf http://www.um.edu.mt/__data/assets/pdf_file/0007/55708/IM_32.pdf

http://www.men.public.lu/priorites/ens_fondamental/090723_bibliotheque/090908_rgd_plan_etudes.pdf

http://www.myschool.lu/portal/server.pt?space=CommunityPage&cached=true&parentname=MyPage&parentid=2&in_hi_userid=2&control=SetCommunity

http://www.myschool.lu/portal/server.pt?space=CommunityPage&cached=true&parentname=MyPage&parentid=2&in_hi_userid=2&control=SetCommunity

http://www.nefmi.gov.hu/english/hungarian-national-core

http://www.nefmi.gov.hu/letolt/kozokt/nat_070926.pdf

http://www.curriculum.gov.mt/docs/nmc_english.pdf

http://www.um.edu.mt/__data/assets/pdf_file/0010/108649/AM13.pdf



http://www.um.edu.mt/__data/assets/pdf_file/0007/55708/IM_32.pdf


118

Nizozemska P r i m a r n o i n i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: U područjima obrazovanja „Osobna orijentacija i orijentacija u svijetu“ i „čovjek

i društvo“, neki od temeljnih ciljeva konkretiziraju građanski odgoj i obrazovanje

V i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Obrazovanje o društvu

R e f e r e n c e Temeljni ciljevi primarno obrazovanje (2006. g.) [Online] Dostupno na: http://www.slo.nl/primair/kerndoelen/ Dodatni temeljni ciljevi sekundarno obrazovanje (2006. g.) [Online] Dostupno na: http://english.minocw.nl/documenten/core%20objectives%20Sekundarno%20education.pdf

Austrija P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Načelo integriranog obrazovanja: građanski odgoj i obrazovanje, oblici

obrazovanja temeljeni na projektu P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: ISCED 1: Opći i društvene znanosti

ISCED 2 i 3: Geografija i ekonomija, biologija i obrazovanje o okolišu, vjeronauk, povijest, društvene znanosti i građanski odgoj i obrazovanje

• Satnica: ISCED 2: 15 h/nominalna godina R e f e r e n c e

Odluka o načelu integriranog obrazovanja za građanski odgoj i obrazovanje u školama [Online] Dostupno na: www.eduhi.at/dl/Grundsatzerlass_-_Civics_Education_in_Schools.pdf Lehrpläne zur Politischen Bildung an Österreichs Schulen (Kurikulum građanskog odgoja) [Online] Dostupno na: www.politik-lernen.at/site/basiswissen/politischebildung/lehrplaene Verordnung über Bildungsstandards im Schulwesen (Odlulka o obrazovnim standardima) [Online] Dostupno na: www.bmukk.gv.at/medienpool/17533/bgbl_ii_nr_1_2009.pdf Lehrplan der Volksschule (Kurikulum primarnog obrazovanja) (2008) [Online] Dostupno na: www.bmukk.gv.at/medienpool/14055/lp_vs_gesamt.pdf Lehrplan der Allgemeinbildenden Höheren Schulen – Unterstufe) (Kurikulum akademskog sekundarnog obarzovanja, niža razina) (2000., ažuriran 2008. g.) [Online] Dostupno na: www.bmukk.gv.at/schulen/unterricht/lp/lp_ahs_unterstufe.xml Lehrplan der Allgemeinbildenden Höheren Schulen – Oberstufe (Kurikulum akademskog sekundarnog obarzovanja, viša razina) (razredi 9-12): (2000.; ažurirano 2004. g.). [Online] Dostupno na: www.bmukk.gv.at/schulen/unterricht/lp/lp_ahs_oberstufe.xml

http://www.slo.nl/primair/kerndoelen/

http://english.minocw.nl/documenten/core%20objectives%20secondary%20education.pdf

http://www.eduhi.at/dl/Grundsatzerlass_-_Civics_Education_in_Schools.pdf

http://www.politik-lernen.at/site/basiswissen/politischebildung/lehrplaene

http://www.bmukk.gv.at/medienpool/17533/bgbl_ii_nr_1_2009.pdf

http://www.bmukk.gv.at/medienpool/14055/lp_vs_gesamt.pdf

http://www.bmukk.gv.at/schulen/unterricht/lp/lp_ahs_unterstufe.xml

http://www.bmukk.gv.at/schulen/unterricht/lp/lp_ahs_oberstufe.xml

Pr i l oz i

119

Poljska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: ISCED 1: poljski jezik, povijest i društvo, etika/religija

ISCED 2: poljski jezik, povijest, filozofija, etika/religija ISCED 3: poljski jezik, povijest uvod u poduzetništvo, filozofija (obrazovni smjer), etika/religija

S e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: ISCED 2 i 3: Znanje o društvu • Satnica: ISCED 2: 16,3h/ nominalna godina

ISCED 3: 18,6h/ nominalna godina S e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Ključne kompetencije uključene u zadaće škole: društvene i građanske

kompetencije, komunikacijske vještine, sposobnost rada u timu, poduzetništvo, pokretanje inicijativa, poštovanje prema drugima, sprječavanje diskriminacije, moralne vrijednosti, kreativnost

R e f e r e n c e Odluka ministra nacionalnog obrazovanja i sporta od 26. veljače 2002. godine o jezgrovnom kurikulumu predškolskog obrazovanja i općeg obrazovanja u posebnim vrstama škola (Časopis prava. 2002. g. Nr 51, poz. 458) Odluka ministra nacionalnog obrazovanja i sporta od 23. prosinca 2008. g. o jezgrovnom kurikulumu predškolskog obrazovanja i općeg obrazovanja u posebnim vrstama škola (2009. g.) [Online] Dostupno na: www.bip.men.gov.pl

Portugal (101) P r i m a r n o i n i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Građanski odgoj (Integriran u nedisciplinarna kurikulumska područja koja

obuhvaćaju građanski odgoj, projekte i praćenje) • Satnica: ISCED 1: 16,3 h/ nominalna godina

ISCED 2: 37,5h/ nominalna godina P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Interdisciplinarna tema „obrazovanje za građanstvo“ R e f e r e n c e

Nacionalni kurikulum osnovnog obrazovanja, ključne kompetencije (2001. g.) [Online] Dostupno na: http://sitio.dgidc.min-edu.pt/recursos/Lists/Repositrio%20Recursos2/Attachments/84/Curriculo_Nacional.pdf Nacionalni kurikulum sekundarnog obrazovanja [Online] Dostupno na: http://www.dgidc.min-edu.pt/ensinosecundario/data/ensinosecundario/Legislacao/lei_49_2005.pdf http://www.dgidc.min-edu.pt/ensinosecundario/data/ensinosecundario/Legislacao/lei_115_97.pdf http://www.dgidc.min-edu.pt/ensinosecundario/data/ensinosecundario/Legislacao/lei_49_2005.pdf http://www.dgidc.min-edu.pt/ensinosecundario/data/ensinosecundario/Legislacao/lei_85_2009.pdf Odluka o „Obrazovanju za građanstvo“ (2001.)

(101) Od 2011./12. godine, u prvoj godini općeg sekundarnog obrazovanja nudi se obvezni predmet „Građanski odgoj“

http://sitio.dgidc.min-edu.pt/recursos/Lists/Repositrio%20Recursos2/Attachments/84/Curriculo_Nacional.pdf

http://www.dgidc.min-edu.pt/ensinosecundario/data/ensinosecundario/Legislacao/lei_49_2005.pdf





120

Rumunjska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: ISCED 1: građansko obrazovanje + izborni predmet: europsko obrazovanje

ISCED 2: građanska kultura + izborni predmet: Interkulturalno obrazovanje ISCED 3: Sociologija + izborni predmet: građanski odgoj i obrazovanje, medijska kompetencija, ljudska prava, interkulturalno obrazovanje, obrazovanje za demokraciju, ustanove EU-a, međunarodno humanitarno pravo

• Satnica: ISCED 1: 15 h/ nominalna godina ISCED 2: 10 h/ nominalna godina

V i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Sociologija, filozofija, povijest. R e f e r e n c e

Kurikulum za sociologiju, odobren od strane ministra za obrazovanje i istraživanje 3252/16.02.2006. g. Kurikulum za filozofiju, odobren od strane ministra za obrazovanje i istraživanje 5959/22.12.2006. g. Kurikulum za sociologiju/social studies odobren od strane ministra za obrazovanje i istraživanje Minister 5959/22.12.2006 Kurikulum za građanski odgoj i obrazovanje, (razred 3.: 2004.; razred 4.: 2005; razredi 7.-8.: 2009. g.) [Online] Dostupno na: http://www.ise.ro/Departamente/Curriculum/Programescolare.aspx> Kurikulum za društvene i humanističke predmete na srednjoškolskoj razini, [Online] Dostupno na: http://www.ise.ro/Departamente/Curriculum/Programescolare.aspx> Invăţământ Liceal>Aria curriculară:Om şi societate>Cultura civica_clasele a VII-a - a VIII-a.pdf

Slovenija P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Slovenski jezik, strani jezik, obrazovanje o okolišu, društvene znanosti,

povijest, geografija (ISCED 1) Slovenski jezik, geografija, povijest, strani jezik i fakultativni predmeti (ISCED 2) Slovenski jezik, strani jezik, sociologija, geografija, povijest (ISCED 3)

N i ž e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Građanski odgoj i obrazovanje i etika (102) i fakultativni predmet Građanska

kultura • Satnica: ISCED2: 17,5 h / nominalna godina V i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni (obvezni izborni sadržaj) • Terminologija: Građanska kultura • Satnica: 15 sati godišnje u jednom razredu gimnazije, prema školskom rasporedu.

(102) Od 2011./12. godine, ažurirani/dopunjeni zasebni predmet „Građanski, domoljubni odgoj i etika“ zamjenjuje „Građanski,

odgoj i etiku“.

http://www.ise.ro/Departamente/Curriculum/Programescolare.aspx

http://www.ise.ro/Departamente/

Pr i l oz i

121

R e f e r e n c e Kurikulum za osnovnu školu (2010), [Online] Dostupno na: http://www.mss.gov.si/fileadmin/mss.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmetniki/Predmetnik_splosni.pdf Kurikulum za više sekundarno opće obrazovanje gimnaziju (2010. g.) [Online] Dostupno na: http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2010/programi/gimnazija/ucni_nacrti.htm Kurikulum za građanski, domoljubni odgoj i etika“ (2011. g.) [Online] Dostupno na: http://www.mss.gov.si/fileadmin/mss.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_DDE__OS.pdf Kurikulum za građanski odgoj i obrazovanje i etiku (1999. g.) [Online] Dostupno na: http://www.mizks.gov.si/fileadmin/mizks.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmeti_obvezni/Drzavljanska_vzoja_in_etika_obvezni.pdf Građanska kultura (Državljanska kultura) (2011. g.) [Online] Dostupno na: ISCED 2: http://www.mizks.gov.si/fileadmin/mizks.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmeti_izbirni/Drzavljanska_kultura_izbirni.pdf ISCED 3: http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2011/programi/gimnazija/obvezne_izbirne_vsebine.htm#2.1

Slovačka P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: ISCED 1: Domovina

ISCED 1 to 3: Etika (alternativa vjeronauk) S e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Građanski odgoj i obrazovanje • Satnica: ISCED 2: 24,8 h/ nominalna godina

ISCED 3: 6,2 h/ nominalna godina R e f e r e n c e

Občianska náuka (Državni obrazovni program građanskog odgoja/science) [Online] Dostupno na: http://www.statpedu.sk/files/documents/svp/2stzs/isced2/ vzdelavacie_oblasti/obcianska_nauka_isced2.pdf ISCED razina 3: http://www.statpedu.sk/files/documents/svp/gymnazia/

vzdelavacie_oblasti/obcianska_nauka_isced3a.pdf Človek a hodnoty (Državni obrazovni program etike) [Online] Dostupno na: http://www.statpedu.sk/files/documents/svp/1stzs/isced1/vzdelavacie_oblasti/eticka_vychova_isced1.pdf

Finska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Prirodne znanosti i znanosti o okolišu (ISCED 1), povijest, biologija,

geografija: ISCED 1-2 N i ž e i v i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Društvene znanosti P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Sudioničko građanstvo i poduzetništvo

http://www.mss.gov.si/fileadmin/mss.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmetniki/Predmetnik_splosni.pdf

http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2010/programi/gimnazija/ucni_nacrti.htm

http://www.mss.gov.si/fileadmin/mss.gov.si/pageuploads/podrocje/os/prenovljeni_UN/UN_DDE__OS.pdf

http://www.mizks.gov.si/fileadmin/mizks.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmeti_obvezni/Drzavljanska_vzoja_in_etika_obvezni.pdf

http://www.mizks.gov.si/fileadmin/mizks.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmeti_obvezni/Drzavljanska_vzoja_in_etika_obvezni.pdf

http://www.mizks.gov.si/fileadmin/mizks.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmeti_izbirni/Drzavljanska_kultura_izbirni.pdf

http://www.mizks.gov.si/fileadmin/mizks.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmeti_izbirni/Drzavljanska_kultura_izbirni.pdf

http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2011/programi/gimnazija/obvezne_izbirne_vsebine.htm#2.1

http://www.statpedu.sk/files/documents/svp/2stzs/isced2/%20vzdelavacie_oblasti/obcianska_nauka_isced2.pdf

http://www.statpedu.sk/files/documents/svp/gymnazia/%20vzdelavacie_oblasti/obcianska_nauka_isced3a.pdf

http://www.statpedu.sk/files/documents/svp/gymnazia/%20vzdelavacie_oblasti/obcianska_nauka_isced3a.pdf

http://www.statpedu.sk/files/documents/svp/1stzs/isced1/vzdelavacie_oblasti/eticka_vychova_isced1.pdf


122

R e f e r e n c e Nacionalni jezgrovni kurikulum za osnovno obrazovanje 2004 (2004. g.) [Online] Dostupno na: http://www.oph.fi/english/publications/2009/national_core_curricula_for_basic_education Nacionalni jezgrovni kurikulum za više sekundarno obrazovanje 2003 (2003. g.) [Online] Dostupno na: http://www.oph.fi/english/publications/2003/National_Core_Curriculum_for_Upper_Sekundarno_Schools_2003

Švedska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Društvene znanosti, povijest, švedski jezik R e f e r e n c e

Kurikulum za obvezno obrazovanje, Lpo94 (SKOLFS 1994:1) [Online] Dostupno na: http://www.skolverket.se/skolfs?id=258 Kurikulum za neobvezno obrazovanje, Lpf94 (SKOLFS 1994:2) [Online] Dostupno na: http://www.skolverket.se/skolfs?id=259

Ujedinjena Kraljevina – Engleska P r i m a r n o • Pristup: Nije obvezno. Zasebni predmet ili integrirani, odluka škola • Terminologija: Neobvezni obrazovni program „građanstvo“ N i ž e i o b v e z n o v i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Građanstvo P o s t - c o m p u l s o r y v i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Nije obvezno. Zasebni predmet ili integrirani, odluka škola • Terminologija: Neobvezni program građanstva za učenike starije od16 godina R e f e r e n c e

Nacionalni kurikulum za Englesku Key stages 1 i 2 (1999. – Key stage 1 izmjenjen 2007. g.) [Online] Dostupno na: http://curriculum.qcda.gov.uk/key-stages-1-and-2/subjects/index.aspx Građanski odgoj i obrazovanje - Nacionalni kurikulum za Englesku (Key stages 3 i 4) [Online] Dostupno na: https://www.education.gov.uk/publications/standard/publicationDetail/Page1/QCA/99/470 Odigraj svoju ulogu: smjernice građanskog odgoja za učenike iza 16/post-16 citizenship guidance QCDA 2004 (2004) [Online] Dostupno na: https://www.education.gov.uk/publications/standard/publicationdetail/page1/QCA/04/1313

Ujedinjena Kraljevina – Wales P r i m a r n o i s e k u n d a r n o o b r a z o v a n j e • Pristup: Kroskurikularni i integrirani • Terminologija: Dio okvira osobnog i socijalnog obrazovanja (PSE) R e f e r e n c e

Okvir osobnog i socijalnog obrazovanja za učenike od do to 19 godina u Wales (2008. g.) [Online] Dostupno na: www.wales.gov.uk/personalandsocialeducation Neobvezni obrazovni program/ non-statutory programme of study građanstva na Key Stages 1 i 2 [Online] Dostupno na: http://www.education.gov.uk/schools/teachingandlearning/curriculum/Primarno/b00198824/citizenship

http://www.oph.fi/english/publications/2009/national_core_curricula_for_basic_education

http://www.oph.fi/english/publications/2003/National_Core_Curriculum_for_Upper_Secondary_Schools_2003

http://www.skolverket.se/skolfs?id=258

http://www.skolverket.se/skolfs?id=259

http://curriculum.qcda.gov.uk/key-stages-1-and-2/subjects/index.aspx

https://www.education.gov.uk/publications/standard/publicationDetail/Page1/QCA/99/470

https://www.education.gov.uk/publications/standard/publicationdetail/page1/QCA/04/1313

http://www.wales.gov.uk/personalandsocialeducation

http://www.education.gov.uk/schools/teachingandlearning/curriculum/primary/b00198824/citizenship

Pr i l oz i

123

Ujedinjena Kraljevina – Sjeverna Irska P r i m a r n o • Pristup: Kroskurikularni i integrirani • Terminologija: Osobni razvoj i uzajamno razumijevanje (obrazovno područje) S e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Područje '“Lokalno i svjetsko građanstvo“ u obrazovnom području „Učenje za

život i rad“ R e f e r e n c e

Kurikulum Sjeverne IRske: Primarno (2007. g.) [Online] Dostupno na: http://www.nicurriculum.org.uk/docs/key_stages_1_and_2/northern_ireland_curriculum_Primarno.pdf http://www.nicurriculum.org.uk/key_stages_1_and_2/skills_and_capabilities/Kros-kurikularni_skills/ Obvezni kurikulum na Key Stage 3: Obrazloženje i razrada/Rationale and Detail (2007. g.) [Online] Dostupno na: http://www.nicurriculum.org.uk/docs/key_stage_3/statutory_curriculum_ks3.pdf Revidirani kurikulum. Lokalno i svjetsko građanstvo: Smjernice za Key Stage 4 [Online] Dostupno na: http://www.nicurriculum.org.uk/key_stage_4/areas_of_learning/learning_for_life_and_work/

Ujedinjena Kraljevina – Škotska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularna područja • Terminologija: Građanski odgoj i obrazovanje S e k u n d a r n o e d u c a t i o n • Pristup: Integrirani • Terminologija: Razni predmet s elementima građanskog odgoja, kao što su nešto uže

društvene znanosti (moderne znanosti; povijest; geografija). R e f e r e n c e

Kurikulum za izvrsnost (2004 – ažuriran 2007. g.) [Online] Dostupno na: http://www.ltscotland.org.uk/learningteachingandassessment/learningacrossthecurriculum/responsibilityofall/ Kurikulum za izvrsnost: Izgradnja kurikuluma 3: Okvir za učenje i poučavanje (2008. g.) [Online] Dostupno na: http://www.ltscotland.org.uk/Images/building_the_curriculum_3_jms3_tcm4-489454.pdf

Lihtenštajn


http://www.nicurriculum.org.uk/docs/key_stages_1_and_2/northern_ireland_curriculum_primary.pdf

http://www.nicurriculum.org.uk/key_stages_1_and_2/skills_and_capabilities/cross-curricular_skills/

http://www.nicurriculum.org.uk/docs/key_stage_3/statutory_curriculum_ks3.pdf

http://www.nicurriculum.org.uk/key_stage_4/areas_of_learning/learning_for_life_and_work/



124

Island (103) P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Životne vještine, društvene znanosti (Viša sekundarna razina) P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni (s provedbom počinje od 2011./2012.) • Terminologija: Novi kurikulum se temelji na šest ključnih osovina (pismenost u širem smisla,

obrazovanje za održivost, zdravlje i dobrobit, obrazovanje za demokraciju i ljudska prava, ravnopravnosti i kreativni rad) koji bi trebali biti tema u svim predmetnim pitanjima i vodilja za školsku prakse te devet ključnih kompetencije, uključujući demokraciju i ljudska prava.

R e f e r e n c e Smjernice nacionalnog kurikuluma za obvezno obrazovanje (2011. g.) [Online] Dostupno na: http://www.menntamalaraduneyti.is/utgefid-efni/namskrar/nr/3953

Smjernice nacionalnog kurikuluma za više sekundarno obrazovanje (2011. g.) [Online] Dostupno na: http://www.menntamalaraduneyti.is/utgefid-efni/namskrar/nr/3954 Smjernice nacionalnog kurikuluma za obvezno obrazovanje. Životne vještine (2007. g.) [Online] Dostupno na: http://www.menntamalaraduneyti.is/utgefid-efni/namskrar/nr/3953

Norveška P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Integrirani • Terminologija: Društvene studije/Social studies (ISCED 1-2: povijest, geografija, sociologija;

ISCED 3: Pojedinac i društvo, rad i poslovni život, politika i demokracija, kultura i međunarodni odnosi) ISCED 1-2: Religija, filozofija života i etika ISCED 3: Povijest, religija i etika

S e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmeti • Terminologija: ISCED 2: Rad vijeća učenika

ISCED 3: Fakultativni predmet: Politika i ljudska prava, pravo, povijest i filozofija

• Satnica: ISCED 2: 22,3 h/nominalna godina (rad vijeća učenika) P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Socijalne i kulturne kompetencije R e f e r e n c e

Jezgrovni kurikulum (1993. g.) [Online] Dostupno na: http://www.udir.no/Stottemeny/English/Curriculum-in-English/Core-Curriculum-in-five-jeziks/ Okvir kvalitete (2006.g.) [Online] Dostupno na: http://www.udir.no/Upload/larerplaner/Fastsatte_lareplaner_for_Kunnskapsloeftet/5/prinsipper_lk06_Eng.pdf Predmetni kurikulumi (2006) [Online] Dostupno na: http://www.udir.no/Stottemeny/English/Curriculum-in-English/

(103) Od 2011./12. g., novi nacionalni kurikulumi za predprimarno, obvezno i više sekundarno obrazovanje koji će se početi

provoditi, uvode kroskurikularni pristup građanskom odgoju i obrazovanju. Uistinu, temelje se na šest ključnih osovina (pismenost u širem smisla, obrazovanje za održivost, zdravlje i dobrobit, obrazovanje za demokraciju i ljudska prava, ravnopravnosti i kreativni rad) koji bi trebali biti tema u svim predmetnim pitanjima i vodilja za školsku prakse te devet ključnih kompetencije, uključujući demokraciju i ljudska prava.

http://www.menntamalaraduneyti.is/utgefid-efni/namskrar/nr/3953



http://www.udir.no/Stottemeny/English/Curriculum-in-English/Core-Curriculum-in-five-languages/

http://www.udir.no/Upload/larerplaner/Fastsatte_lareplaner_for_Kunnskapsloeftet/5/prinsipper_lk06_Eng.pdf

http://www.udir.no/Stottemeny/English/Curriculum-in-English/

Pr i l oz i

125

Hrvatska P r i m a r n o i s e k u n d a r n o • Pristup: Kroskurikularni • Terminologija: Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo V i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Politika i ekonomija • Satnica: ISCED 3: 12,6 h/ nominalna godina R e f e r e n c e

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011. g.) [Online] Dostupno na: http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=18247 Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006. g.) [Online] Dostupno na: http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=14192 Nastavni program za gimnazije – Politika i gospodarstvo (1994. g.) [Online] Dostupno na: http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/pig.pdf

Turska N i ž e s e k u n d a r n o ( 104) • Pristup: Zasebni predmet • Terminologija: Građanski odgoj i obrazovanje i demokracija • Satnica: ISCED 2: 16 h/nominalna godina P r i m a r n o i v i š e s e k u n d a r n o • Pristup: Uvršten u opće ciljeve obrazovnog sustava, ali nema preporučenog pristupa R e f e r e n c e

http://ttkb.meb.gov.tr/program.aspx?islem=1&kno=46

(104) Iako u turskom obrazovnom sustavu formalno ne postoji ISCED 2, za potrebe usporedbe, razrede od 1-5 može se

promatrati kao ISCED 1, a razrede 6, 7 i 8 kao ISCED 2.

http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=18247

http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=14192

http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/pig.pdf

http://ttkb.meb.gov.tr/program.aspx?islem=1&kno=46


126

Prilog 2: Tekuće i najnovije nacionalne inicijative kojima se potiče sudjelovanje učenika u aktivnostima koje promiču građanski odgoj i obrazovanje u lokalnoj zajednici i društvu, prema navodima nacionalnih Eurydice jedinica, 2011./2012. g. Uključene su i političke strukture za mlade na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Pristup niže navedenim poveznicama 04.04.2012. g.

Belgija – Francuska zajednica • Priroda i škole eko građana (Écoles Nature et Eco-Citoyennes)

Trajanje inicijative: 2011. - 2012. g. Cilj ovog projekta je povećati zalaganje učenika na razini škole vezano uz održivi razvoj te pokazati kako sva djeca mogu imati svoju ulogu u očuvanju okoliša u školi i kod kuće u svojim obiteljima. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Uprava za svijest o okolišu/odjel za razvoj/Glavna uprava za poljoprivredu, prirodne resurse i okoliš (Direction de la Sensibilisation à l’environnement/ Département du développement/ Direction générale opérationnelle de l’Agriculture, des Ressources naturelles et de l’Environnement)

http://www.ecole-nature-ecocitoyenne.be

Bugarska • Nagrade općine (“Награди на общините“)

Trajanje programa: u tijeku Svake godine općine dodjeljuju nagrade školama koje su provele najznačajnije inicijative vezane uz aktivno sudjelovanje u javnom životu zajednice. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Odjel za obrazovanje i Nacionalno udruženje općina

Češka • Škola zajednice (Komunitní školy)

Trajanje inicijative: 2009. - 2011. g. Krajnji cilj ovog projekta pokrenutog u regiji Usti jest uspostaviti školske zajednice, odnosno centre cjeloživotnog učenja otvorene za sve iz lokalne zajednice. U sklopu ovog projekta učenici u dobi od 6 do19 godina aktivno sudjeluju u aktivnostima lokalne zajednice u partnerstvima škola i dionika s lokalne razine kao što su neprofitne organizacije i lokalne vlasti. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Radni centar zajednice Usti nad Labem

http://www.komunitniskoly.cz/

• Raspravljajmo!/ Let's talk into it! (Kecejme do toho!)

Trajanje inicijative: Od 2010. g. – u tijeku Ovom nacionalnom inicijativom mladima u dobi od 15 do 26 godina nastoji se dati prilika da raspravljaju o svojim mišljenjima i stavovima u nekim područjima s kojima nisu zadovoljni – na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Glavne aktivnosti su glasovanje u ispitivanjima mišljenja, e-diskusije i forumi; rasprave s političarima; rješavanje ili predlaganje rješenja problema koja se predstavljaju političarima. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Češko vijeće djece i mladih (Česká rada dětí a mládeže)

www.kecejmedotoho.cz

http://www.komunitniskoly.cz/

http://www.kecejmedotoho.cz/

Pr i l oz i

127

• Parlament djece i mladih (Národní parlament dětí a mládeže)

Trajanje inicijative: Od 1997. g. – u tijeku Nacionalni parlament djece i mladih osnovan je 1997. godine. Sastoji se od učenika osnovnog i srednjeg obrazovanja iz oko dvije trećine zemalja u dobi od 7 do 18 godina. Članovi se sastaju redovito na nacionalnoj razini kako bi prepoznali i raspravljali o pitanjima djece i mladih te zastupali područja koja ih se tiču, prvenstveno kad se donose zakonski propisi. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Parlament djece i mladih (Národní parlament dětí a mládeže)

www.participace.cz/npdm

Danska • Demokracija zbog (Demokrati Fordi)

Trajanje inicijative: 2010. - 2011. g. Demokrati Fordi bio je nacionalni školski projekt tijekom proljeća 2011. godine za učenike koji su pohađali primarnu i sekundarnu razinu obrazovanja. Provodio se na način da se učenike potakne na razmišljanje o ulozi građana u demokratskoj zemlji. Ovaj se projekt provodio kroz posebne nastavne materijale i grupni rad. U sklopu projekta organizirano je i natjecanje na kojem su učenici morali pokrenuti kreativnu aktivnost o demokraciji. Ta aktivnost mora biti važna za njih u svakodnevnom životu ili za njih kao građane u demokratskom društvu ili za lokalno zajednicu. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Bivše dansko ministarstvo za pitanje izbjeglica, imigracije i integracije (sada ministarstvo socijalne skrbi i integracije)


Estonija • Civilno društvo i građanski odgoj i obrazovanje (Kodanikuühiskond ja kodanikuharidus)

Trajanje inicijative: 2010. - 2011. g. Ovaj nacionalni projekt bio je usmjeren na potporu provedbi Nacionalnog plana za razvoj civilnog društva. Glavni cilj projekta bio je ojačati pouzdanje učenika u višem sekundarnom obrazovanju i studenata u zemlju, državu i vladu. U razdoblju od studenog 2010. godine do svibnja 2011. godine održano je nekoliko seminara kako bi se pronašla najbolja rješenja o tome kako doprinijeti razvoju građanskog obrazovanja i jačanju civilnog društva te o tome kako mlade uključiti mlade u višem sekundarnom i visokom obrazovanju. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice

Institut Jaan Tõnisson http://www.jti.ee

Irska • Gaisce – Nagrada Predsjednika

Trajanje inicijative: u tijeku Nagrade se dodjeljuju svake godine učenicima u dobi od 16 do 25 godina koji su pokazali osobni uspjeh i pokrenuli projekte od osobne, društvene vrijednosti ili vrijednosti za zajednicu. Ova inicijativa nastoji promicati društvenu i građansku odgovornost među učenicima koji su prošli razdoblje obveznog građanskog odgoja tj. koji su na kraju nižeg sekundarnog obrazovanja. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice

Gaisce http://www.gaisce.ie

• Mladi društveni inovatori

Trajanje inicijative: u tijeku Godišnje državno natjecanje i izložba u sklopu kojih se nagrađuju i predstavljaju projekti lokalne zajednice o društvenoj i građanskoj odgovornosti, a u kojima sudjeluju učenici u dobi od 16 godina. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Mladi društveni inovatori

http://www.youngsocialinnovators.ie

http://www.participace.cz/npdm




http://www.gaisce.ie/

http://www.gaisce.ie/

http://www.youngsocialinnovators.ie/

http://www.youngsocialinnovators.ie/


128

Španjolska

• Model Europskog parlamenta (Modelo de Parlamento Europeo)

Trajanje inicijative: Od 1994. g. – u tijeku Glavni cilj ove nacionalne inicijative je promicati svijest o europskom građanstvu i parlamentarnom dijalogu mladih. Učenici u dobi od 16 do 17 godina imaju priliku nekoliko dana igrati ulogu člana europskog parlamenta tijekom simulirane sjednice koju vode sami učenici prvo u školi i onda tijekom izbornog postupka, postupno, na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Zaklada San Patricio (Fundación San Patricio)

http://www.modeloparlamentoeuropeo.com

• Inicijativa za obnovu i korištenje napuštenih sela u obrazovne svrhe (Programa de recuperación y utlización educativa de pueblos abandonados)

Trajanje inicijative: Od 1985. g. – u tijeku Ova nacionalna inicijativa nastoji učenike od nižeg sekundarnog do visokog obrazovanja približiti ruralnom životu dajući im mogućnost da shvate potrebu za promjenom stava kako bi se osigurala buduća ravnoteža između ljudskih bića i njihovog okoliša. Aktivnosti učenika provode se u četiri tematska područja: obnova i održavanje sela; obrazovanje o okolišu i održivom razvoju; zdravstveni odgoj i socijabilnosti. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Ministarstvo obrazovanja

http://www.educacion.gob.es/horizontales/servicios/becas- ayudas-subvenciones/extraescolares/becas-pueblos-abandonados-verano.html

• Nacionalna nagrada za Obrazovanje za razvoj Vicente Ferrer (Premio nacional de Educación para el Desarollo – Vicente Ferrer)

Trajanje inicijative: Od 2009 – u tijeku Ova nagrada je za škola koje razvijaju aktivnosti, obrazovna iskustva, obrazovne projekte ili prijedloge kako bi senzibilizirali, obrazovali, razvijali kritičko mišljenje i poticali aktivno sudjelovanje učenika u potrazi za svjetskim građanstvom, strastvene i predane borbe za iskorjenjivanje siromaštva i njegovih uzroka te održiv ljudski razvoj. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Španjolska agencija za međunarodnu suradnju i razvoj (Agencia Española de Cooperación Internacional para el Desarrollo) Ministarstvo obrazovanja (Ministerio de Educación)

http://www.educacion.gob.es/horizontales/servicios/becas-ayudas- subvenciones/premios/premios-centros-educativos/premio-educacion-dasarrollo.html

Francuska

• Međugeneracijski pristup u školi u svrhu poticanja učenja (L'approche intergénérationnelle à l'école pour renforcer les apprentissages)

Trajanje inicijative: Od 1999. g. – u tijeku Učenici u primarnom obrazovanju provode aktivnosti u suradnji sa starijim osoba iz domova za stare i nemoćne. Cilj inicijative nije samo podržati učenike u unaprjeđenju vještina učenja nego i poučiti ih pojmu poštovanja, građanske i moralne odgovornosti i tolerancije kao i ponovno otkriti dio njihovog povijesnog i socijalnog identiteta. S druge strane, starije osobe imaju pravo reći što misle i u potpunosti odigrati svoju ulogu građana. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Općina za primarno obrazovanje škola koje su u pitanju (Circonscription de l'enseignement primaire des écoles concernées)

http://www.ac-paris.fr/portail/jcms/p6_201458/l-approche-inter- generationnelle-a-l-ecole-pour-renforcer-les-apprentissages-le-dispositif-de-la-circ-20c?portal=j_55&printView=true

• Dječji parlament (Parlement des enfants)

Trajanje inicijative: Od 1994. g. – u tijeku Svake godine 577 predstavnika učenika iz zadnjeg razreda primarne razine okuplja se na Nacionalnoj skupštini. Tijekom sastanka učenici moraju izabrati najbolji prijedlog zakona među onima koje šalju razredi sudionici diljem zemlje.

http://www.modeloparlamentoeuropeo.com/

http://www.educacion.gob.es/horizontales/servicios/becas-ayudas-subvenciones/extraescolares/becas-pueblos-abandonados-verano.html

http://www.educacion.gob.es/horizontales/servicios/becas-ayudas-subvenciones/extraescolares/becas-pueblos-abandonados-verano.html

http://www.ac-paris.fr/portail/jcms/p6_201458/l-approche-inter-generationnelle-a-l-ecole-pour-renforcer-les-apprentissages-le-dispositif-de-la-circ-20c?portal=j_55&printView=true

http://www.ac-paris.fr/portail/jcms/p6_201458/l-approche-inter-generationnelle-a-l-ecole-pour-renforcer-les-apprentissages-le-dispositif-de-la-circ-20c?portal=j_55&printView=true

Pr i l oz i

129

Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Predsjednik Nacionalne skupštine (Président de l'Assemblée Nationale)

http://www.education.gouv.fr/cid52974/mene1000756n.html

• Općinsko vijeće djece (Conseil municipal des enfants)

Trajanje inicijative: U tijeku (prva je osmišljena 1979. godine u Schiltigheimu) U ovom vijeću, učenike se konzultira i oni daju svoje mišljenje o politikama općine i osmišljavanju projekte koji su vezani za njih. Otprilike polovica općina (gotovo 1600) osnovala je Vijeće općine za djecu. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Vijeće općine (Conseil municipal)

Please consult the webpage of any French municipality

• Vijeće učenika (Conseil départemental des collégiens)

Trajanje inicijative: u tijeku (prvo vijeće učenika osnovano je 1990. godine u departmanu Nord).

Članovi vijeća predstavnici su učenika 2. i 3. razreda (5ème et 4ème) nižeg sekundarnog obrazovanja (collège). Učenici se biraju u školama i članovi su vijeća dvije godine. Učenici rade na projektima zajednice na temu solidarnosti, borbe protiv nejednakosti, međunarodne suradnje i održivog razvoja. Mogu se baviti i pitanjima demokratske zastupljenosti i uloge izabranih članova. Ponekada moraju izraditi povelje građanstva za razna područja kao što su sport, život zajednice…

Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Opće vijeće (Conseil Général de Département)

Please consult the webpage of any Conseil Général de Département

• Regionalno vijeće mladih (Conseil régional des jeunes)

Trajanje inicijative: u tijeku (prvo regionalno vijeće mladih osnovano je 1998. godine u regiji Provence-Alpes-Côtes d'Azur) Ovo je vijeće sastavljeno od predstavnika učenika sekundarnog obrazovanja koji su ravnatelju škole izrazili želju da budu regionalni vijećnici mladih. Mandat traje dvije godine i treba se poštivati rodna zastupljenost/parity. Učenici uče o pitanjima vezanima za građanstvo u svojim regijama, izborima i obvezi glasovanja. Ove informacije šire u školama višeg sekundarnog obrazovanja (lycées) u svojoj regiji, razvijaju akcijski plan protiv diskriminacije i pokreću humanitarne projekte u svojoj regiji i šire. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Regionalno vijeće (Conseil Régional)

Please consult the own webpage of any Conseil Régional

Italija

• Građanstvo i ustav (Cittadinanza e Costituzione)

Trajanje inicijative: Od 2008. g. – u tijeku Svaka je škola dužna organizirati projekte građanskog odgoja učenicima svih obrazovnih razina. Cilj aktivnosti koje se provode u sklopu ovih projekata jest kod mladih ljudi probuditi i učvrstiti vrijednosti poštovanja prema pojedincu, bez diskriminacije, pojedinačnu i kolektivnu odgovornosti, vrijednost slobode, pravde, zajedničkog blagostanja, poštovanja prema okolišu, što su sve temelji talijanskog sustava. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Ministarstvo obrazovanja, sveučilišta i istraživanja (Ministero dell'istruzione, dell'università e della ricerca, Miur) Regionalni uredi ministarstva (Uffici scolastici regionali, USR), Nacionalni institut za vrednovanje obrazovnog sustava (Istituto Nazionale per la Valutazione del Sistema Educativo di Istruzione e Formazione, INVALSI) i Nacionalni institut za inovacije i istraživanja u obrazovanju/ National Institute of Documentation for Innovation and Educational Research (Istituto Nazionale di Documentazione per l'Innovazione e la Ricerca, INDIRE)

www.indire.it/cittadinanzaecostituzione

http://www.education.gouv.fr/cid52974/mene1000756n.html


130

Latvija

• Prilike za građansko sudjelovanje u multikulturalnom društvu: od znanja do aktivnosti (Pilsoniskās līdzdalības iespējas daudzkultūru sabiedrībā: no zināšanām līdz darbībai)

Trajanje inicijative: 2007./2008. g. Cilj ove inicijative bio je potaknuti građansko sudjelovanje u životu zajednice i međusobnu suradnju osoba različitih etničkih i socioekonomskih skupina. Tri regionalna centra za pomoć u građanskoj suradnji i partnerstvu osnovana su i razvijaju se u regijama Vidzeme, Latgale i, Rige te okolice Rige. Ciljna skupina bila je 18 nastavnika i najmanje 360 učenika iz 10 škola s različitim jezicima nastave, u dobi od 15 do 17 godina. Glavni ishod ovog projekta bio je da su učenici postali treneri vršnjaka spremni za daljnji rad u području građanskog odgoja i obrazovanja za mnogokulturalnost i građansko obrazovanje u različitim regijama Latvije. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Udruga Centar za razvoj obrazovanja (Izglītības attīstības centrs)

http://www.iac.edu.lv/istenotie-projekti/pilsoniskas-lidzdalibas-iespejas-daudzkulturu-sabiedriba/summary-in-english

Litva

• Litvanski parlament učenika (Lietuvos moksleiviu parlamentas)

Trajanje inicijative: 2005. - 2011. g. Svake dvije godine litvanski učenici imaju mogućnost sudjelovati izboru članova za Litvanski parlament učenika koji je predstavnička ustanova interesa i djece mladih te ima savjetodavnu ulogu za razvoj procesa donošenja odluka kod politika za djecu i mlade. 95 učenika u dobi od 14 do 19 predstavlja različite regije Litve. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Centar za građansku inicijativu (Pilietiniu iniciatyvu centras)

http://www.pic.lt/index.php?pid=page&cid=8&tid=40

• Jačanje učeničkog samoupravljanja (Mokiniu savivaldos stiprinimas savivaldybese) Trajanje inicijative: 2010. - 2012. g. Ovaj nacionalni projekt nastoji razviti sudioničke vještine učenika i ojačati suradnju škola i lokalne zajednice i društva. U projekt je uključeno 2 100 učenika iz stotinu škola na nižoj i višoj sekundarnoj razini. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Zaklada za pomoć obrazovnoj razmjeni (Švietimo mainų paramos fondas)

http://www.smpf.lt

Mađarska

• Nacionalni parlament učenika (Országos Diákparlament)

Trajanje inicijative: Od 1996. g. – u tijeku Nacionalni parlament učenika svake tri godine okuplja predstavnike učenika iz sustanova primarnog i sekundarnog obrazovanja. Tijekom sastanaka članovi raspravljaju o pitanjima koja su prethodno otvorena na lokalnom učeničkom parlamentu, a zatim usvajaju preporuke kako bi osigurali najučinkovitiju zastupljenosti i uvažavanje prava učenika.

Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Ministarstvo financija, Državno tajništvo za obrazovanja

• Inicijativa socijalne solidarnosti (Társ initiative)

Trajanje inicijative: 2010-2011. g. Ovo je nacionalna školska inicijativa u kojoj učenici u sekundarnom obrazovanju (9. – 12. razred) sudjeluju pojedinačno ili u skupinama u radu u zajednici tijekom 30 sati godišnje. Nastavnici nadgledaju aktivnosti i provode ih u partnerstvu s nevladinim organizacijama, zakladama, dobrotvornim udrugama, i slično. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Ministarstvo financija, Državno tajništvo za obrazovanja

http://www.iac.edu.lv/istenotie-projekti/pilsoniskas-lidzdalibas-iespejas-daudzkulturu-sabiedriba/summary-in-english

http://www.pic.lt/index.php?pid=page&cid=8&tid=40

http://www.smpf.lt/

Pr i l oz i

131

• Nacionalno vijeće za prava učenika (Országos Diákjogi Tanács)

Trajanje inicijative: 1996. g. – u tijeku Ovo vijeće surađuje u pripremi odluka ministara odgovornih za obrazovanje koje su vezane za prava učenika. Njegova je uloga izražavati mišljenje, davati prijedloge i mišljenja o bilo kojem pitanju vezanom za prava učenika. Sastoji se od devet članova: tri člana koja imenuje ministar odgovoran za obrazovanje (odrasli), tri člana nacionalnih učeničkih organizacija odgovornih za predstavljanje učenika od šest do četrnaest godina te tri člana nacionalnih učeničkih organizacija odgovornih za predstavljanje učenika od petnaest do osamnaest godina. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice

Ministarstvo financija, Državni sekretarijat za obrazovanja http://www.nefmi.gov.hu/kozoktatas/tarsadalmi-kapcsolatok/orszagos-diakjogi-tanacs

Austrija • Tvornica demokracije (Demokratiewerkstatt)

Trajanje inicijative: 2007. g. – u tijeku Inicijativa se sastoji od šest radionica koje se bave različitim aspektima demokracije kao što su mediji, politika i civilno sudjelovanje. Otvorene su za razrede od 3. do 9. Ili za mlade od 8 do 14 godina. 37 000 učenika sudjelovalo je u radionicama od početka do srpnja 2011. godine. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice

Austrijski parlament (Österreichisches Parlament)

www.demokratiewebstatt.at/18.html

• Ökolog

Trajanje inicijative: 2007. g. – u tijeku Pod programom ÖKOLOG, škole se namjeravaju baviti održivim razvojem kao integralnim dijelom svakodnevnog školskog života. Sljedeći aspekti su ključni za škole koje sudjeluju; sudjelovanje, zdravo ozračje u školi, smanjenje zagađenja okoliša, suradnja s lokalnom zajednicom, uvođenje održivog razvoja u profil škole i moto „Ne učimo za nego kroz život“. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Ministarstvo obrazovanja

http://www.umweltbildung.at/cms/c/oekolog.htm

• Fond školskog projekta za učenje i življenje demokracije (Schulprojektefonds zur Politischen Bildung – Demokratie Lernen und Leben)

Trajanje inicijative: 2007-08. g. Pod „Demokratskom inicijativom“ „Fond školski projekt za učenje i življenje demokracije“ tijekom jedne godine pružio je potporu za 47 inovativnih projekata u području građanskog odgoja u školama svih vrsta i u svim razredima. Projekti su se često provodili u suradnju s vanjskim partnerima kao što su nevladine organizacije, muzeji, umjetnici i novinari. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Zentrum polis – austrijski centar za građanski odgoj i obrazovanje u ime Ministarstva obrazovanja, umjetnosti i kulture

www.politik-lernen.at

• Izrazi se!/Word up!

Trajanje inicijative: 2008. g. Cilj ovog projekta je potaknuti učenike osmih razreda na iznošenje svojih problema i zahtjeva na razini zajednice nadležnom okružnom vijeću Beča te sudjelovanje u provedbi projekata koji se bave mladima na razini okruga. Do sada je sedam okruga Beča bilo uključeno u projekt te su već osnovani parlamenti mladih na temelju trajne suradnje između škola i okruga. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Verein Wiener Jugendzentren (Udruženje centara mladih Beča)

http://typo.jugendzentren.at/vjz/fileadmin/pdf_downloads/daten_f_young/Leitlinien_word_up.pdf

http://wordup23.at

http://www.nefmi.gov.hu/kozoktatas/tarsadalmi-kapcsolatok/orszagos-diakjogi-tanacs

http://www.politik-lernen.at/

http://typo.jugendzentren.at/vjz/fileadmin/pdf_downloads/daten_f_young/Leitlinien_word_up.pdf

http://wordup23.at/


132

• Parlament mladih (Jugendparlament)

Trajanje inicijative: Od 2008. g. – u tijeku U Austriji su učenici devetog razreda, iz federalne države Austrije koja je trenutno zadužena za predsjedavanjem federalnim vijećem, pozvani u austrijski parlament kako i sudjelovali u parlamentu mladih (svakih pola godine). Učenici sudjeluju u procesu donošenja zakona, debatiraju s političkim predstavnicima i uče o parlamentarnim ustanovama i procedurama. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Austrijski parlament

www.reininsparlament.at

Poljska

• Lokalno vijeće mladih Varšave (Lokalna Rada Młodzieżowa Miasta Stołecznego Warszawy)

Trajanje inicijative: Od 2001. g. – u tijeku Lokalna vijeća mladih sastavljena su od predstavnika vijeća škola učenika. Jedan od primjera je lokalno vijeće mladih Varšave (YCCW). Svrha osnivanja ovoga vijeća 2009. godine bila je promocija građanskog društva među mladima i njihova bolja integracija u grad uzimajući u obzir potrebe i očekivanja lokalne uprave. U praksi, glavne zadaće YCCW-a odnose se na donošenje rješenja i izjava o pitanjima mladih koja se tiču administracije teritorijalne vlade u gradu Varšavi; pokretanje i promicanje socijalnih, obrazovnih, kulturnih, sportskih, rekreacijskih, ekoloških, dobrotvornih aktivnosti; suradnja s gradskim organizacijskim jedinicama u organizaciji događaja vezanih za ova područja. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Općina Varšave

http://edukacja.warszawa.pl/index.php?wiad=2400

• Poljsko vijeće organizacija mladih (Polska Rada Organizacji Młodzieżowych – PROM)

Trajanje inicijative: Od 2010. g. – u tijeku Poljsko vijeće organizacija mladih obuhvaća predstavnike u dobi od 15 do 30 iz raznih organizacija i tijela vezanih za mlade na nacionalnoj te regionalnoj, okružnoj i lokalnoj razini. Cilj mu je savjetovati i pokretati nove zakone vezane za mlade uključujući obrazovanje, voditi inkubatore inicijativa mladih, razvijati nacionalne inicijative mladih kao i promicati i širiti inicijative mladih te predstavljati mlade Poljske u europskim ustanovama. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Poljsko vijeće organizacija mladih

http://www.prom.info.pl/

• Mladi građani (Młody Obywatel)

Trajanje inicijative: Ovo je jedna od inicijativa Poljskog centra za građanski odgoj osnovanog 1994. godine. Ova inicijativa pomaže učenicima u nižem i višem sekundarnom obrazovanju u njihovom istraživanju o tome kako ljudi u svojim rodnim gradovima surađuju jedni s drugima, kako jedni drugima vjeruju, kako komuniciraju i što je važno za lokalni identitet. Na temelju prikupljenih informacija, učenici organiziraju aktivnosti usmjerene na povećanje povjerenja, suradnje, osjećaja lokalnog identiteta i bolju komunikaciju među stanovnicima grada. Aktivnosti učenika strukturirane su u okviru tri smjera: utvrđivanje lokalne informacijske mreže, unaprjeđenje lokalnog identiteta i dobrovoljnih aktivnosti. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Centrum Edukacji Obywatelskiej (Centar za građansko obrazovanje)

www.ceo.org.pl

Portugal

• Parlament mladih (Parlamento dos Jovens)

Trajanje inicijative: Od 1995. g. – u tijeku Svake godine, Skupština republike ugošćuje parlament mladih. Prije toga, tijekom godine, predstavnici učenika svih osnovnih i srednjih škola u zemlji pripremaju debatu koja će se održati tijekom dvije sjednice Skupštine republike. Debata je usmjerena na pitanja koja se tiču mladih na lokalnoj i regionalnoj razini. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Portugalska skupština republike (Assembleia da República Portuguesa)

http://app.parlamento.pt/webjovem2009/index.html

http://www.reininsparlament.at/

http://edukacja.warszawa.pl/index.php?wiad=2400

http://www.prom.info.pl/

http://www.ceo.org.pl/

http://app.parlamento.pt/webjovem2009/index.html

Pr i l oz i

133

Rumunjska

• Druga vrsta škole (Programul Şcoalaaltfel)

Trajanje inicijative: školska godina 2011-2012. g. U sklopu ove nacionalne inicijative, jedan tjedan će biti posvećen izvanškolskim aktivnostima o demokratskom građanskom odgoju i obrazovanju usmjerenom na učenike svih obrazovnih razina. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Ministarstvo obrazovanja, istraživanja, mladih i sporta/ Uprava za školsko obrazovanje (Ministerul Educaţiei, Cercetării, Tineretului şi Sportului /Direcţia pentru Învăţământ Preuniversitar)

http://www.edu.ro/index.php/articles/c21

Slovenija

• Dječji parlament (Otroški parlament)

Trajanje inicijative: Od 1990. g. – u tijeku Dječji parlamenti osnovani su kako bi se mlade obrazovalo za demokraciju i demokratski dijalog. Dječji parlamenti organiziraju se na godišnjoj razini u svakoj osnovnoj školi (primarno i niže sekundarno obrazovanje). Učenici raspravljaju o pitanjima vezanima za njihov život i izabiru svoje predstavnike za dječji parlament na regionalnoj i nacionalnoj razini. Svake godine predstavnici svake osnovne škole sastaju se na regionalnoj razini, a zatim se više od 100 predstavnika svih regija sastaje u slovenskom parlamentu kako bi raspravljali o odabranom pitanju godine. 2010./11. godine dječji parlament raspravljao je o učincima društva i medija na mlade. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Slovensko udruženje prijatelja mladih (Zveza prijateljev mladine)

http://www.zpms.si/programi/otroski-parlament/

Švedska

• Školski izbori (Skolval)

Trajanje inicijative: Od 1960.-tih – u tijeku Školske izbore organiziraju sami učenici ili zajedno s nastavnicima, obično su vezani za parlamentarne izbore, lokalne (općinske) izbore ili izbore za europski parlament. U ovim simuliranim izborima učenici glasuju prema istim procedurama kao i u redovitim izborima. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Švedski nacionalni odbor za pitanja mladih (Ungdomsstyrelsen), Nacionalna agencija za obrazovanje (Skolverket) i Švedsko vijeće mladih (Sveriges ungdomsråd)

http://www.skolval2010.se/index.php?s=start

• Švedsko vijeće mladih (Sveriges ungdomsråd)

Trajanje inicijative: Od 2003. g. – u tijeku Švedsko vijeće mladih nevladina je organizacija. Lokalna vijeća mladih članovi su središnjeg Švedskog vijeća mladih, a lokalna vijeća su također nevladine organizacije ili su općinske organizacije. Dob članova lokalnih vijeća mladih kreće se od 12!3 do 24/25 godina, ali nije propisana. Većina članova pohađa sekundarno obrazovanje. Mrežne stranice

http://sverigesungdomsrad.se/om-sverigesungdomsrad/

Ujedinjena Kraljevina

• Parlament mladih Ujedinjene Kraljevine

Trajanje inicijative: Od 1999. g. Parlament mladih Ujedinjene Kraljevine (UKYP) od svog je osnutka okupio stotine tisuća mladih od 11 do 18 godina. UKYP mladima Ujedinjene Kraljevine daje snažan glas koji čuje i sluša lokalna i nacionalna vlast, pružatelji usluga mladima i drugim agencijama koje imaju zanimanja za mišljenja i potrebe mladih. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Parlament UK-a

http://www.ukyouthparliament.org.uk/4598.html

http://www.edu.ro/index.php/articles/c21

http://www.zpms.si/programi/otroski-parlament/

http://www.skolval2010.se/index.php?s=start

http://sverigesungdomsrad.se/om-sverigesungdomsrad/

http://www.ukyouthparliament.org.uk/4598.html


134

Island

• Vijeće mladih na razini općine

Trajanje inicijative: Od 2007. g. Prema zakonu o mladima br. 70/2007 općinske su vlasti dužne promicati osnivanje posebnih vijeća mladih. Uloga vijeća mladih je, među ostalim, savjetovati općinske vlasti o pitanjima mladih iz zajednice o kojoj je riječ. Općinske vlasti zatim trebaju usvojiti detaljnija pravila o ulozi vijeća mladih i odabiru njenih članova. Prema izvješću pravobranitelja za djecu na temelju upitnika poslanog svim općinama (2009. g.) može se utvrditi kako su vijeća mladih 2009. godine bila aktivna u 14 općina, a planiraju se u još 30 zajednica.


Norveška

• Operacija jedan radni dan

Trajanje inicijative: Od 1964. g. – u tijeku Ovo je nacionalna kampanja usmjerena na učenike u višem sekundarnom obrazovanju (16 - 18 godina). Svakog zadnjeg četvrtka u listopadu, a ponekada u vezi s UN-ovim danom 24. listopada, učenici mogu dobiti slobodan dan kako bi odradili jedan radni dan, a novac koji zarade ide u obrazovanje mladi u zemljama u razvoju. Prije ODW dana, organizira se informativna kampanja Međunarodni tjedan (IW). IW nudi veliki izbor aktivnosti kao što su program poučavanja i predavanja usmjerenih na teme demokracije, ljudskih prava i solidarnost; informacijske sjednice o godini projekta. Postoji i jedan posebni događaj na kojem 20 mladih iz zemlje ili zemalja u koje idu ODW sredstva te godine, održavaju predavanja u norveškim školama. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Sindikat učenika Norveške

http://www.od.no

• Školski izbori (Skovelag)

Trajanje inicijative: Od 1989. g. – u tijeku Svake dvije godine simulirano glasovanje za učenike višeg sekundarnog obrazovanja u dobi od 16 – 18 godina održavaju se tjedan dana prije nacionalnih i lokalnih izbora. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Norveška služba za podatke o društvenim znanostima (NSD – samfunnsveven)

http://www.samfunnsveven.no/skolevalg/resultat/landsoversikt

Hrvatska

• Inicijativa za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole (Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava)

Trajanje inicijative: Od 1999. g. – u tijeku U sklopu ovog nacionalnog programa hrvatska Agencija za odgoj i obrazovanje od 1999. godine razvija projekte i module usmjerene na učenike u osnovnom (primarno i niže sekundarno) i višem sekundarnom obrazovanju sa snažnim sudjelovanjem lokalne zajednice. U takvim projektima i modulima, učenici i njihovi nastavnici surađuju s predstavnicima lokalnih vlasti i tvrtki kao i drugim dionicima na lokalnoj razini, kao što su stručnjaci u raznim područjima i nevladinim organizacijama. Primjerice, u općini Molve učenici osmog razreda razvili su, uz podršku svojih nastavnika, ekološki prihvatljiv pristup upravljanju otpadom i predložili da raznim dionicima uključujući lokalne vlasti. Koordinacijsko tijelo/mrežne stranice Agencija za odgoj i obrazovanje

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1471


http://www.od.no/

http://www.samfunnsveven.no/skolevalg/resultat/landsoversikt

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1471

Pr i l oz i

135

Prilog 3: Informacije organizirane po zemlji za slike 2.7, 2.8, 2.9 i 2.13

2.13: Glavne funkcije i aktivnosti predstavnika roditelja u upravljačkim tijelima škole

Pravila


Proračun

Akcijski plan škole

Izborna nastava

Nabava obrazovnih sredstava

Kriteriji procjene

Isključivanje učenika iz škole

Nastavni sadržaj

Raskid ugovora o radnu nastavnika


Mjere potpore

Informiranje drugih roditelja

odlučivanje savjetovanje informiranje Ovisi o školi

Ne odlučuju upravljačka tijela škola Nema propisa o sudjelovanju učenika u upravljačkim tijelima škole


2.7: Zadaće predstavnika učenika u upravljačkim tijelima škola nastavno službenim propisima, ISCED 1, 2010./2011. g.

Pravila


Proračun


Izborna nastava


Kriteriji procjene


Nastavni sadržaj

Raskid ugovora o radnu nastavnika






136


Pravila


Proračun


Izborna nastava


Kriteriji procjene


Nastavni sadržaj

Prekid ugovora o radnu nastavnika






Pravila


Proračun


Izborna nastava


Kriteriji procjene


Nastavni sadržaj

Prekid ugovora o radnu nastavnika


odlučivanje savjetovanje informiranje ovisi o školi



137

ZAHVALE

IZVRŠNA AGENCIJA ZA OBRAZOVANJE, AUDIOVIZUALNU POLITIKU I KULTURU

P9 EURYDICE I POTPORA POLITIKAMA/POLICY SUPPORT

Avenue du Bourget 1 (BOU2) B-1140 Brussels

(http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice)

Glavna urednica

Arlette Delhaxhe

Autori Isabelle De Coster (koordinacija), Olga Borodankova, Ana Sofia de Almeida Coutinho,

Giulia Paolini

Vanjski suradnici Renata Kosinska (ko-autor)

Christian Monseur, Sveučilište u Liègeu (analiza statistički podataka)

Grafička obrada i prijelom

Patrice Brel

Koordinator proizvodnje

Gisèle De Lel


138

N A C I O N A L N E J E D I N I C E E U R Y D I C E A

BELGIQUE / BELGIË Unité Eurydice la Fédération Wallonie-Bruxelles Ministère de la Fédération Wallonie-Bruxelles Direction des Relations internationales Boulevard Léopold II, 44 – Bureau 6A/002 1080 Bruxelles Contribution of the Unit: Joint responsibility; expertise inspection: Marie-Pierre Grosjean

Eurydice Vlaanderen / Afdeling Internationale Relaties Ministerie Onderwijs Hendrik Consciencegebouw 7C10 Koning Albert II – laan 15 1210 Brussel Contribution of the Unit: experts: Ann Dejaeghere (staff member of the Division for Horizontal Policy), Liesbeth Hens (staff member of the Division for Higher Education Policy), Isabelle Erauw (staff member of the Division for Strategic Policy Support), Els Ver Eecke (staff member of the Staff Services)

Eurydice-Informationsstelle der Deutschsprachigen Gemeinschaft Autonome Hochschule in der DG Hillstrasse 7 4700 Eupen Contribution of the Unit: Stéphanie Nix

BUGARSKA Eurydice Unit Human Resource Development Centre Education Research and Planning Unit 15, Graf Ignatiev Str. 1000 Sofia Contribution of the Unit: Silviya Kantcheva (expert)

ČESKÁ REPUBLIKA Eurydice Unit Centre for International Services of MoEYS Na poříčí 1035/4 110 00 Praha 1 Contribution of the Unit: Simona Pikálková, Marcela Máchová, Helena Pavlíková; external experts: Alena Hesová, Pavla Růžková, Tomáš Zatloukal

DANMARK Eurydice Unit Danish Agency for Universities and Internationalisation Bredgade 43 1260 København K Contribution of the Unit: Joint responsibility

DEUTSCHLAND Eurydice-Informationsstelle des Bundes Project Management Agency Part of the German Aerospace Center EU-Bureau of the German Ministry for Education and Research Heinrich-Konen-Str. 1 53227 Bonn Eurydice-Informationsstelle des Bundes Project Management Agency Part of the German Aerospace Center EU-Bureau of the German Ministry for Education and Research Rosa-Luxemburg-Straße 2 10178 Berlin Eurydice-Informationsstelle der Länder im Sekretariat der Kultusministerkonferenz Graurheindorfer Straße 157 53117 Bonn Contribution of the Unit: Brigitte Lohmar

EESTI Eurydice Unit SA Archimedes Koidula 13A 10125 Tallinn Contribution of the Unit: Einar Värä (Chief expert, Ministry of Education and Research)

ÉIRE / IRELAND Eurydice Unit Department of Education and Skills International Section Marlborough Street Dublin 1 Contribution of the Unit: Éamonn Murtagh (Assistant Chief Inspector), Kevin Mc Carthy (Senior Inspector)

ELLÁDA Eurydice Unit Ministry of Education, Lifelong Learning and Religious Affairs Directorate for European Union Affairs Section C ‘Eurydice’ 37 Andrea Papandreou Str. (Office 2168) 15180 Maroussi (Attiki) Contribution of the Unit: joint responsibility

ESPAÑA Eurydice España-Redie Centro Nacional de Innovación e Investigación Educativa (CNIIE) Ministerio de Educación, Cultura y Deporte Gobierno de España c/General Oraa 55 28006 Madrid Contribution of the Unit: Flora Gil Traver, Montserrat Grañeras Pastrana (coordinators); external experts: Miguel Martínez Martín, Enric Prats Gil

Zahv a le

139

FRANCE Unité française d’Eurydice Ministère de l'Éducation nationale, de l’Enseignement supérieur et de la Recherche Direction de l’évaluation, de la prospective et de la performance Mission aux relations européennes et internationales 61-65, rue Dutot 75732 Paris Cedex 15 Contribution of the Unit: Thierry Damour; experts: Anne-Marie Hazard-Tourillon, inspectrice d’académie-inspectrice pédagogique régionale d’histoire-géographie-éducation civique; Benoît Falaize, professeur agrégé d'histoire à l'Université de Cergy Pontoise, formation des maîtres

HRVATSKA Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Donje Svetice 38 10000 Zagreb Contribution of the Unit: Duje Bonacci

ÍSLAND Eurydice Unit Ministry of Education, Science and Culture Office of Evaluation and Analysis Sölvhólsgötu 4 150 Reykjavik Contribution of the Unit: Guðni Olgeirsson (expert)

ITALIA Unità italiana di Eurydice Agenzia Nazionale per lo Sviluppo dell’Autonomia Scolastica (ex INDIRE) Via Buonarroti 10 50122 Firenze Contribution of the Unit: Erika Bartolini; Simona Baggiani; expert: Simonetta Fichelli (Dirigente scolastico, Referente nazionale 'Cittadinana e Costituzione' presso il Ministero dell'Istruzione Università e Ricerca)

KYPROS Eurydice Unit Ministry of Education and Culture Kimonos and Thoukydidou 1434 Nicosia Contribution of the Unit: Christiana Haperi; expert: Stylianos Charalambous (Sekundarno Education, Ministry of Education and Culture)

LATVIJA Eurydice Unit Valsts izglītības attīstības aģentūra State Education Development Agency Vaļņu street 3 1050 Riga Contribution of the Unit: Joint responsibility; external experts: Astra Aukšmuksta, Sandra Falka, Līvija Zeiberte (representatives of the National Centre for Education)

LIECHTENSTEIN Informationsstelle Eurydice Schulamt des Fürstentums Liechtenstein Austrasse 79 9490 Vaduz

LIETUVA Eurydice Unit National Agency for School Evaluation Didlaukio 82 08303 Vilnius Contribution of the Unit: Expert: Irena Zaleskienė; consultant: Ginta Orintienė

LUXEMBOURG Unité d’Eurydice Ministère de l’Éducation nationale et de la Formation professionnelle (MENFP) 29, Rue Aldringen 2926 Luxembourg Contribution of the Unit: Joseph Britz, Georges Paulus, Mike Engel

MAGYARORSZÁG Eurydice National Unit Ministry of National Resources Department for International Relations in Education Szalay u. 10-14 1055 Budapest Contribution of the Unit: Joint responsibility; experts: Katalin Falus, Viktória Vajnai

MALTA Eurydice Unit Research and Development Department Directorate for Quality and Standards in Education Ministry of Education, Employment and the Family Great Siege Rd. Floriana VLT 2000 Contribution of the Unit: Joint responsibility of the Unit for the coordination; expert: Louis Borg

NEDERLAND Eurydice Nederland Ministerie van Onderwijs, Cultuur en Wetenschap Directie Internationaal Beleid / EU-team Kamer 08.022 Rijnstraat 50 2500 BJ Den Haag Contribution of the Unit: Fatima Tahtahi-Post (expert)

NORGE Eurydice Unit Ministry of Education and Research AIK-avd., Kunnskapsdepartementet Kirkegata 18 0032 Oslo Contribution of the Unit: Joint responsibility

ÖSTERREICH Eurydice-Informationsstelle Bundesministerium für Unterricht, Kunst und Kultur Abt. IA/1b Minoritenplatz 5 1014 Wien Contribution of the Unit: Experts: Ingrid Ausserer, Maria Haupt, Patricia Hladschik, Dorothea Steurer, Elisabeth Turek (Zentrum polis – Politik Lernen in der Schule, Wien)


140

POLSKA Eurydice Unit Foundation for the Development of the Education System Mokotowska 43 00-551 Warsaw Contribution of the Unit: Magdalena Górowska-Fells; expert: Anna Rękawek

PORTUGAL Unidade Portuguesa da Rede Eurydice (UPRE) Ministério da Educação e Ciência Direcção-Geral de Estatísticas da Educação e Ciência (DGEEC) Av. 24 de Julho, 134 – 4.º 1399-54 Lisboa Contribution of the Unit: Teresa Evaristo, Carina Pinto

ROMÂNIA Eurydice Unit National Agency for Community Programmes in the Field of Education and Vocational Training Calea Serban Voda, no. 133, 3rd floor Sector 4 040205 Bucharest Contribution of the Unit: Veronica – Gabriela Chirea in cooperation with: Eugen Stoica, expert, Ministry of Education, Research,

Youth and Sports Angela Teşileanu, expert, Institute of Education

Sciences Gheorghe Bunescu, PhD Professor, Valahia University

of Târgovişte Alina-Monica Bărăian, teacher, Constantin Brâncuşi

School, Cluj-Napoca Marilena Popescu, teacher, Mihai Eminescu National

College, Botoşani Daniel Vicenţiu Geoglovan, teacher, Al. I. Cuza

Technical Marine College, Constanţa

SCHWEIZ/SUISSE/SVIZZERA Foundation for Confederal Collaboration Dornacherstrasse 28A Postfach 246 4501 Solothurn

SLOVENIJA Eurydice Unit Ministry of Education, Science, Culture and Sport Department for Development of Education (ODE) Masarykova 16/V 1000 Ljubljana Contribution of the Unit: Barbara Kresal Sterniša; experts: Erika Rustja (Ministry of Education, Science, Culture and Sport), Eva Klemenčič (Educational Research Institute)

SLOVENSKO Eurydice Unit Slovak Academic Association for International Cooperation Svoradova 1 811 03 Bratislava Contribution of the Unit: Joint responsibility

SUOMI / FINLAND Eurydice Finland Finnish National Board of Education P.O. Box 380 00531 Helsinki Contribution of the Unit: Matti Kyrö; Kristiina Kaihari (Finnish National Board of Education)

SVERIGE Eurydice Unit Department for the Promotion of Internalisation International Programme Office for Education and Training Kungsbroplan 3A Box 22007 104 22 Stockholm Contribution of the Unit: Joint responsibility

TÜRKIYE Eurydice Unit Türkiye MEB, Strateji Geliştirme Başkanlığı (SGB) Eurydice Türkiye Birimi, Merkez Bina 4. Kat B-Blok Bakanlıklar 06648 Ankara Contribution of the Unit: Osman Yıldırım Ugur, Bilal Aday, Dilek Gulecyuz

UNITED KINGDOM Eurydice Unit for England, Wales and Northern Ireland National Foundation for Educational Research (NFER) The Mere, Upton Park Slough SL1 2DQ Contribution of the Unit: Geoff Gee (Deputy Head of Centre for Information and Reviews, Research Department – NFER)

Eurydice Unit Scotland Learning Directorate Area 2C South Victoria Quay Edinburgh EH6 6QQ Contribution of the Unit: Eurydice Unit – Scotland

EACEA; Eurydice Građanski odgoj i obrazovanje u Europi Brussels: Eurydice 2012 – 142 str. ISBN 978-92-9201-505-3 doi:10.2797/46508 Opisnici: (građanski odgoj USE) građanski odgoj, terminologija, kurikulum, ciljevi obrazovanja, nastavne metode (kros-kurikularna tema USE), interdisciplinarni pristup, nastavni sati, sudjelovanje učenika, sudjelovanje roditelja, obrazovno zakonodavstvo, veza škola-zajednica, razredno vijeće, upravljačka tijela (tijelo odgovorno za odlučivanje USE), obrazovna tijela, vrednovanje obrazovnog sustava, vrednovanje učenika, nastavna sredstva, potpora kurikulumu, obrazovanje nastavnika, nastavničke kvalifikacije, stručno usavršavanje, razrednik, primarno obrazovanje, sekundarno obrazovanje, niže sekundarno obrazovanje, više sekundarno obrazovanje, komparativna analiza, Hrvatska, Turska, EFTA, Europska unija.

HR

EC

-31-12-690-HR

-C

Eurydice mreža pruža informacije o europskim obrazovnim sustavima ipolitikama i analizira ih. Od 2011. godine sastoji se od 37 nacionalnihjedinica u svih 33 zemalja koje sudjeluju u europskomu Programucjeloživotnog učenja (države članice Europske unije, zemlje članiceEuropske udruge slobodne trgovine - EFTA, Hrvatska i Turska). Mrežomkoordinira i upravlja europska Izvršna agencija za obrazovanje,audiovizualnu politiku i kulturu u Bruxellesu koja radi nacrte publikacija i bazapodataka.

Eurydice mreža uglavnom služi onima uključenima u donošenje obrazovnihpolitika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i ustanovamaEuropske unije. Usmjerena je na strukturu i organizaciju obrazovanja uEuropi na svim razinama. Publikacije Eurydice mreža mogu se grubopodijeliti na opise nacionalnih obrazovnih sustava, komparativne studijeposvećene određenim temama, te indikatore i statistike. Iste su dostupne subez naknade na mrežnim stranicama Eurydice-a ili u tiskanom obliku nazahtjev.

EURYDICE na Internetu –http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice

Documents

Građanski odgoj i obrazovanje u Europi - EACEAeacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/thematic_reports/... · Građanski odgoj i obrazovanje u Europi 8 Odluka Europske komisije