Gra!anski odgoj i obrazovanje!"#$%&'()

!"#$%!"&!$'()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+

*%'$

+,+

-./0

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%!"&!$ '()$'(&(**+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

,'+1(*# 23"4,1% "+&1% 254!#1% #6+7"+1# !( $+*1(8 !(6#*4 mr. sc. 9ur:ica Bender-Masle, Osnovna ;kola <upa dubrova=ka, Mlinidoc. dr. sc. Marina Dikovi>, Sveu=ili;te Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanostiMirna Grbec, u=iteljica razredne nastave, Osnovna ;kola ‹›Tin Ujevi>››, OsijekZorislav Jelen=i>, prof., Srednja ;kola Marka Maruli>a Slatina, SlatinaOndina Mesar, dipl. iur., Upravna ;kola Zagreb, Zagreb (voditeljica),'+1#?% 23"4,1% "+&1% 254!#1% #6 J%&#1#?% 6+ 23"4,14 # +&8#1#23"+3#*14 !(&"@54Mirjana Kazija, Agencija za odgoj i obrazovanjeLoranda Mileti>, Agencija za odgoj i obrazovanje,'+1#?+ 23"4,1% "+&1% 254!#1% #6 %52!%"31% "+&1% 254!#1%Suzana Hitrec3%A1#,5+ 5(("&#1+3("#?+ 23"4,1% "+&1% 254!#1%Ankica Trogrli>%52!%"31+ "+&1+ 254!#1+Boris Joki> (voditelj)Branislava Baranovi>Suzana HitrecTomislav Re;kovacZrinka Risti> Dedi>Branka VukRuBica Vuk'%534"+Gordana Ljubas*#64+'1# #&%13#3%3Karla Paliska

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje. Okvir nacionalnog kurikuluma ("#$) odre!uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata, kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Me!upredmetne teme izrazito su va&an dio odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici '.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sre-di(njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgoj-no-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%eki-vanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu)e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radni-ka i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo(kih spoznaja i onih proiza(lih iz prakse.

"#$-om su odre!eni i odgojno-obrazovni ciklusi koji obuhva)aju nekoliko godina u%enja i pou-%avanja, a uskla!eni su s ciljevima kurikuluma i razvojnom dobi djece i mladih osoba. Odre!iva-nje odgojno-obrazovnih ciklusa omogu)uje cjelovitije zahva)anje razvoja u%enika, uva&avaju)i razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima. Posebno su va&ni u procesu kurikulum-skoga planiranja i programiranja. Na Slici B prikazani su odgojno-obrazovni ciklusi u osnovno(-kolskom i srednjo(kolskom odgoju i obrazovanju.

Nacionalnim kurikulumima me!upredmetnih tema odre!uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovna o%ekivanja, u%enje i pou%avanje te vrednovanje odre!ene me!upredmetne teme. Ciljevi i o%ekivanja ostvaruju se razli%itim na%inima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri %emu se neki od njih izravno ugra!uju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju plani-ranjem i izvedbom kurikuluma odgojno-obrazovne ustanove.

Odgojno-obrazovna o%ekivanja predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome (to o%eku-jemo od u%enika u odre!enoj cjelini me!upredmetne teme na kraju odre!enog odgojno-obra-zovnog ciklusa. Odre!ena su kao po&eljna znanja, vje(tine i stavovi koji se napredovanjem u od-gojno-obrazovnom sustavu uslo&njavaju i vode ve)oj kompetentnosti u me!upredmetnoj temi. Osim razrade samih o%ekivanja, u kurikulumima me!upredmetnih tema navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Slika ". Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra!enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

Slika #. Odgojno-obrazovni ciklusi u postoje$oj strukturi do visoko%kolskoga odgoja i obrazovanja (&'(, )*+,.) okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

UPUTE ZA *ITANJE

!. "#$%&'

()*+,$-%.

)./# # ()*+,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*

5 6 7 8 9 : ; < 5

5

6

-'/-4/-,$-%'$# -+0-1 # -2).3-4./1*

')*+/1-,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*

6

= >

=

?. "#$%&' @. "#$%&' 8. "#$%&' 9. "#$%&'

+,-.,/"0"123#4,

-/"0"123#4,

Sadr!aj

A. OPIS ME"UPREDMETNE TEME, !

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U#ENJA I POU#AVANJA ME"UPREDMETNE TEME, !

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME"UPREDMETNE TEME, "

D. ODGOJNO-OBRAZOVNA O#EKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA, #

E. U#ENJE I POU#AVANJE ME"UPREDMETNE TEME, $%

F. VREDNOVANJE U ME"UPREDMETNOJ TEMI, $!

DODATAK—IZDVOJENO MI$LJENJE, $"

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 4

A. OPIS ME9UPREDMETNE TEME

Gra!anski odgoj i obrazovanje me!upredmetna je tema "ija je svrha osposobiti i osna#iti u"enike za aktivno i u"inkovito obavljanje gra!anske uloge. To podrazumijeva odgovorne "lanove razredne, $kolske, lokalne, dr#av-ne, europske i globalne zajednice. Gra!anski odgoj i obrazovanje omogu%ava u"enicima lak$e snala#enje u plura-listi"kome dru$tvu u kojem #ive, pouzdanje u vlastite snage i pronala#enje vlastitih odgovora i rje$enja za aktual-ne dru$tvene probleme i izazove. Stjecanjem gra!anske kompetencije, koja uklju"uje gra!ansko znanje, vje$tine i stavove, u"enici se osposobljavaju za uspje$no sudjelovanje u #ivotu demokratske zajednice.

Gra!anski odgoj i obrazovanje obuhva%a znanja o pravima, du#nostima i odgovornostima pojedinca, obilje#jima demokratske zajednice i politi"kim sustavima. Vje$tine na razvoj kojih je Gra!anski odgoj i obrazovanje ponajvi-$e usmjeren su kriti"ko mi$ljenje i komunikacijske vje$tine potrebne za dru$tveno i politi"ko sudjelovanje. Od-govornost, uva#avanje razli"itosti i solidarnost temeljne su vrijednosti koje se promi"u u"enjem i pou"avanjem Gra!anskoga odgoja i obrazovanja, a osobita va#nost pridaje se razvoju odgovornoga odnosa prema javnim do-brima i spremnosti doprino$enju zajedni"komu dobru.

Za razvoj gra!anske kompetencije nije dovoljno da u"enici samo poznaju ljudska prava, politi"ke koncepte i pro-cese, ve% je potrebno omogu%iti prakticiranje demokratskih na"ela unutar $kolskoga #ivota i dru$tvene zajedni-ce. Demokratizacija $kole i demokratsko $kolsko ozra"je temeljne su pretpostavke uskla!enosti demokratskih vrijednosti kojima se u"enici pou"avaju i njihova izravnoga iskustva. Uspjeh pou"avanja Gra!anskoga odgoja i obrazovanja ovisi o tome ho%e li, i u kojoj mjeri, u"enici u tome pou"avanju prona%i svoj vlastiti interes i mogu%-nost samoostvarenja.

Posebnosti Gra!anskoga odgoja i obrazovanja su kori$tenje metoda suradni"koga i iskustvenoga u"enja te u"e-nje izvan $kole. U sredi$tu se nalazi u"enje tra#enjem, analizom i vrednovanjem informacija, "ime se stvara okru-#enje u kojem vrijednosti nisu nametnute, ve% proizlaze iz u"enja i #ivotnoga iskustva pojedinca. Suradni"kim u"enjem u"enici razvijaju vje$tine potrebne za suradnju u svim aspektima #ivota. Povezivanjem u"enja u $ko-li i izvan $kole u"enici oblikuju cjelovito iskustvo aktivnoga gra!anstva. Odgajati i obrazovati za gra!anstvo zna-"i pridavati jednaku va#nost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome dru$tvu.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UCENJA I POUCAVANJA ME9UPREDMETNE TEME

Ciljevi u"enja i pou"avanja su:

1. razvijati gra!ansku kompetenciju koja u"enicima, kao informiranim, aktivnim i odgovornim "lanovima dru$tvene zajednice, omogu%uje u"inkovito obavljanje gra!anske uloge

2. usvojiti znanja o ljudskim pravima, du#nostima i odgovornostima gra!anina, politi"kim konceptima, proce-sima i politi"kim sustavima, te obilje#jima demokratske zajednice i na"inima sudjelovanja u njezinu politi"-kome i dru$tvenome #ivotu

3. promicati demokratska na"ela u zajednici unutar i izvan $kolskoga #ivota, razvijati kriti"ko mi$ljenje i vje$ti-ne argumentiranja te komunikacijske vje$tine potrebne za dru$tveno i politi"ko sudjelovanje u procesu obli-kovanja cjelovitoga iskustva aktivnoga gra!anstva

4. razvijati odgovornost, uva#avanje razli"itosti i solidarnost kao temeljne vrijednosti u demokratskome $kol-skom ozra"ju i $iroj demokratskoj zajednici.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 5

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME9UPREDMETNE TEME

Me!usobnim pro#imanjem i nadopunjavanjem sadr#aja triju klju"nih domena Gra!anskoga odgoja i obrazova-nja ostvaruju se ciljevi koje #elimo posti%i u"enjem i pou"avanjem me!upredmetne teme. Metodama pou"ava-nja u formalnome obrazovanju, neformalnome i informalnome u"enju, stje"u se znanja i vje$tine te se oblikuju stavovi va#ni za cjelo#ivotno u"enje gra!ana. Na"ini uklju"ivanja u"enika, kao i realizacija odgojno-obrazovnih procesa, ovise o okru#enju u kojem #ive te o motiviranosti i zainteresiranosti za uklju"ivanje u #ivot zajednice. Zbog toga %e svaki odgajatelj i u"itelj prilagoditi sadr#aj iz domene na na"in koji %e najbolje odgovarati okru#enju u kojem se nalazi i nastavnomu predmetu koji pou"ava.

Ljudska prava neophodan su preduvjet razvoja demokratskoga dru$tva u kojemu u"enici sudjeluju u aktivnosti-ma va#nima za njihov osobni razvoj i razvoj dru$tva. Mladim ljudima stalo je do za$tite ljudskih prava te su zato nositelji demokratskih promjena i promicatelji demokratskih vrijednosti. Svojim aktivnim sudjelovanjem u ra-zredu i $koli u"enici prakticiraju znanja i stje"u vje$tine demokratskoga odlu"ivanja, a potom i politi"koga sudje-lovanja u dono$enju odluka va#nih za okolinu u kojoj #ive i rade.

Demokracija, promatrana kao model odlu"ivanja u zajednici, obuhva%a uklju"ivanje u"enika u procese stvaranja pravila koja %e po$tovati i time doprinositi jednakosti i uva#avanju razli"itosti u zajednici i dru$tvu. Odgoj i obra-zovanje za demokratsko gra!anstvo ja"a dru$tvenu povezanost, me!usobno razumijevanje i solidarnost. Najve-%i dio u"enja o demokraciji obuhva%a znanja, vje$tine i stavove o demokratskoj vlasti kao i kriti"ko razmi$ljanje o nepo$tovanju demokracije i mehanizmima za$tite. Politi"ki procesi tako!er utje"u na formiranje aktivnog gra-!anina, te se izborima za razredno vodstvo ili glasanjem na izborima ne bi smjela iscrpiti politi"ka funkcija u"e-nika. Treba ih poticati da razli"itim oblicima sudjelovanja u politi"kome #ivotu preuzimaju odgovornost za za-jedni"ko dobro.

Sadr#aji domene civilno dru!tvo u"enika usmjeravaju na aktivno djelovanje u zajednici. Dru$tvenom partici-pacijom u"enik stje"e znanja, razvija vje$tine i oblikuje stavove o va#nosti uskla!ivanja osobnih i zajedni"kih in-teresa u zajednici i sudjelovanju svih gra!ana u doprino$enju zajedni"komu dobru. Da bi uop%e do$lo do par-ticipacije, neophodno je da gra!ani raspola#u bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga dru$tva. Stoga su mediji va#ni u komunikacijskim procesima. Upoznaju%i sudjelovanje u civilnome dru$tvu, u"enik reagira na dru$tvenu isklju"enost. Priprema se za uspje$no djelovanje, za uo"avanje problema u zajednici, istra#ivanje, predlaganje rje$enja i uklju"ivanje u razli"ite aktivnosti. Zalaganjem u okviru civilnoga dru$tva, sudjelovanjem u radu udruga i nevladinih organizacija promi"e zajedni"ki interes koji je u po"etku usmjeren na interes razre-da, $kole ili lokalne zajednice, a kasnije prerasta u gra!ansku inicijativu u kojoj gra!ani javno djeluju i zala#u se za promicanje vlastitih ideja za dobrobit dru$tva.

#13%)"#"+1(

'$4&25+ !"+*+

&%8(5"+?#$+

?#*#'#1( &"4@3*(

Gra:anski odgoj i obrazovanje Aktivan gra:anin

4,#3# 5+5( 4,#3#

(&"D#*# "+6*($

4!("7+7+ #53-+

6&"+*'$%

(2(71# # 2(?#$+'1# "+6*($

4 !"%&8%31#8 54"#54'48#8+

2+3 "+6"%&1% 6+$%&1#?%

!"($%531(

!(&46%31#@3*(

Grafi!ki prikaz me"upredmetne teme

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—6

!"#$%&'()'*'

+. ,-&!#% .. ,-&!#% /. ,-&!#% 0. ,-&!#% 1. ,-&!#%

— Odgovorno se pona;a u skladu s dje=jim pravima u svakodnevnom Bivotu. — Aktivno zastupa dje=ja prava.

— Odgovorno se pona;a u skladu s ljudskim pravima u svakodnevnom Bivotu. — Aktivno zastupa ljudska prava.

— Promi;lja o razvoju ljudskih prava. — Razumije ulogu temeljnih dokumenata u za;titi ljudskihz prava. — Promi=e ljudska prava. — Promi=e pravo na obrazovanje. — Promi=e ravnopravnost spolova.

— Aktivno sudjeluje u za;titi ljudskih prava. — Razumije ulogu institucija i organizacija u za;titi ljudskih prava. — Promi=e ljudska prava. — Promi=e ravnopravnost spolova. — Promi=e prava nacionalnih manjina.

— Aktivno sudjeluje u za;titi ljudskih prava. — Razumije ulogu institucija i organizacija u za;titi ljudskih prava. — Promi=e pravo na rad.

$234&)',-"'

— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici.

— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici.

— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici. — Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj.

— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici. — Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj.

— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici. — Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj.

,-*-!54 $)#67*4

— Sudjeluje u zajedni=kom radu u razredu. — Promi=e solidarnost u razredu. — Promi=e kvalitetu Bivota u razredu. — Promi=e razvoj razredne zajednice.

— Sudjeluje u aktivnostima ;kole. — Promi=e solidarnost u ;koli. — Promi=e kvalitetu Bivota u ;koli. — Promi=e razvoj ;kolske kulture.

— Aktivno sudjeluje u projektima lokalne zajednice. — Doprinosi dru;tvenoj solidarnosti. — Promi=e kvalitetu Bivota u lokalnoj zajednici. — Razumije utjecaj korupcije na Bivot gra:ana.

— Aktivno se uklju=uje u rje;avanje dru;tvenih problema civilnoga dru;tva. — Dobrovoljno sudjeluje u dru;tveno korisnome radu. — Promi=e kvalitetu Bivota u civilnome dru;tvu.

— Aktivno sudjeluje u gra:anskim inicijativama. — Promi=e kvalitetu Bivota u civilnome dru;tvu. — Promi=e antikorupciju.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 7

D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OCEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA

Domena ljudska prava podrazumijeva usvajanje znanja, stjecanje vje$tina i razvijanje stavova u kontekstu up-oznavanja i prakticiranja dje"jih i ljudskih prava. U"enici upoznaju na"ine ostvarivanja svojih prava na konkret-nim primjerima iz svakodnevnoga #ivota. Promicanje i za$tita ljudskih prava preduvjeti su punog razvoja svake osobe, a njima se potvr!uje sloboda i dostojanstvo pojedinca kao ljudskoga bi%a. U"enici razumiju da nije dovol-jno samo poznavati ljudska prava, nego ih trebaju biti sposobni i za$tititi. Razumiju i mogu primijeniti instru-mente i mehanizme za$tite dje"jih i ljudskih prava. U"enici prepoznaju slu"ajeve diskriminacije i procjenjuju kako primjereno reagirati, odnosno kome se i kako obratiti za pomo%. Prihva%aju%i razli"itost kao zna"ajku iden-titeta svakoga pojedinca, u"enici razvijaju osjetljivost za druge i druga"ije i prevladavaju stereotipe i predrasude. Dugoro"ni cilj odgoja i obrazovanja za ljudska prava je stvaranje kulture po$tovanja razli"itosti utemeljene na univerzalnim vrijednostima ljudskih prava kao i na razvijanju sustava njihove u"inkovite za$tite.

Ljudska prava

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—8

!"#$%&' ()'*' (') – +. ,-&!#%

4$84"54-49)':4*5' 4;2&-*'5"'

:5'5"2 *"267-52 %7'*4*- ()2(4)#&2 :' 4%7*')-*'5"2 4;2&-*'5"'

'.+.+.

(45'6' %2 # %&!'$# % $"2;"-3 ()'*-3' # %*'&4$52*5432 <-*47#

Svojim rije=ima navodi dje=ja prava.

Primjenjuje dje=ja prava u svakodnevnim situacijama.

Pridaje vaBnost dje=jim pravima.

— obiljeBiti Dje=ji tjedan (sat razrednika, izvanu=ioni=ka nastava)

— organizirati kviz o dje=jim pravima (mreBno)

— obiljeBiti Me:unarodni dan dje=jih prava (integrirano)

'.+...

'&7-*54 :'%7#(' $"2;"' ()'*'

Uz pomo> u=itelja navodi primjere kr;enja i na=ine za;tite dje=jih prava u svakodnevnim situacijama.

Sudjeluje u razgovoru o dje=jim pravima i daje prijedloge vezane uz za;titu dje=jih prava u svakodnevnim situacijama.

Zastupa jednaka prava za svako dijete.

— sura:ivati s organizacijama koje djeluju u provedbi dje=jih prava (Dru;tvo Na;a djeca, udruge civilnoga dru;tva)

— pisati tematske dje=je poruke za usmjeravanje pozornosti javnosti na dje=je potrebe i prava (Hrvatski jezik, Likovna kultura)

— postaviti razredni Sandu=i> povjerenja za komentare o kr;enju dje=jih prava

&!"#;5- %'$)<'"-

(7*%61#

1. Prava i odgovornosti u=enika u razredu i ;koli2. Eto u=initi ako se dje=ja prava kr;e

!"%!("4,%1#

1. Koja prava (ne) ostvaruju moji prijatelji iz razreda i ;kole i kako im mogu pomo>i

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—9

!"#$%&' ()'*' (') – .. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

'...+.

(45'6' %2 # %&!'$# % $"2;"-3 ()'*-3' # %*'&4$52*5432 <-*47#

Svojim rije=ima opisuje ljudska prava.

Primjenjuje ljudska prava u skladu sa svojim iskustvom i potrebama.

Pridaje vaBnost ljudskim pravima i odgovornostima.

— analizirati temeljna ljudska prava iz svakodnevnice u skupinama (integrirano)

— sudjelovati u Dje=jem forumu (4. i 5. razred)

— obiljeBiti posebne dane (Dan ljudskih prava, Dan sje>anja na Vukovar i sl.) (Priroda i dru;tvo, Hrvatski jezik, Priroda, Povijest, sat razrednika)

— sudjelovati u istraBiva=kim projektima o diskriminaciji na razli=itim osnovama (integrirano, me:upredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)

— postaviti razredni i ;kolski Sandu=i> povjerenja za komentare o kr;enju dje=jih prava

'.....

'&7-*54 :'%7#(' $"2;"' ()'*'

Navodi primjere kr;enja i na=ine za;tite ljudskih prava u svakodnevnim situacijama.

Raspravlja o pona;anjima i okolnostima u svakodnevnim situacijama koje oteBavaju primjenu ljudskih prava.

Zastupa jednaka prava za svaku osobu.

— organizirati kviz na ;kolskoj i me:u;kolskoj razini i raspravu o primjerima (ne) odgovornosti pojedinaca (sat razrednika, Priroda)

— uklju=iti se u akcije Crvenoga kriBa

— uklju=iti se u akcije Dru;tva Na;a djeca

— koristiti se medijskim tekstovima za raspravu o ljudskim pravima (Hrvatski jezik, Likovna kultura, me:upredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)

&!"#;5- %'$)<'"-1. Ljudska prava i odgovornosti2. Eto u=initi ako se ljudska prava kr;e 3. Dru;tveno sudjelovanje (rasprave, akcije)4. Stereotipi i predrasude

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—10

!"#$%&' ()'*' (') – 8. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

'./.+.

()43-6!"' 4 )':*4"# !"#$%&-= ()'*'

Obja;njava promjene koje su se dogodile u razvoju ljudskih prava.

IstraBuje povijesni razvoj ljudskih prava.

Promi=e razvoj i napredak ljudskih prava.

— istraBivati i prikazati razvoj ljudskih prava (integrirano, Povijest, projektno)

'./...

)':#3-"2 #!48# 7232!"5-= $4&#325'7' 4 :'67-7- !"#$%&-= ()'*'

Navodi temeljne dokumente o za;titi ljudskih prava

Pronalazi i povezuje sadrBaj dokumenata o za;titi ljudskih prava s primjerima iz svakodnevnice.

Promi=e vrijednosti temeljnih dokumenata o za;titi ljudskih prava.

— istraBivati razli=ite dokumente Republike Hrvatske (Ustav Republike Hrvatske), Vije>a Europe i Europske unije u podru=ju ljudskih prava (Povijest, u svim razredima, Geografija)

— uo=avati kr;enje ljudskih prava te na temelju prou=enih dokumenata predlagati rje;enja radi njihove za;tite (integrirano, Povijest)

'././.

()43-;2 !"#$%&' ()'*'

Navodi i obrazlaBe primjere diskriminacije po razli=itim osnovama.

Prepoznaje slu=ajeve diskriminacije u svakodnevnim situacijama i primjereno reagira na njih.

Protivi se predrasudama i stereotipima.

— pripremati i organizirati sudjelovanje u humanitarnim akcijama

— posjetiti razli=ite organizacije koje promi=u ljudska prava (Povijest)

— sura:ivati s udrugama i institucijama koje se bave ostvarivanjem prava osoba s invaliditetom (Vjeronauk, me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje)

— sudjelovati na tribinama na teme diskriminacije na razli=itim osnovama, predrasude i stereotipi (Hrvatski jezik, Engleski jezik, Povijest, Priroda, me:upredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)

— sudjelovati na radionici Prevencije trgovanja ljudima

— organizirati debatu (Ako debatni klub ne djeluje u ;koli, debatu realizirati u sklopu sata razrednika.)

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—11

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

'./.0.

()43-;2 ()'*4 5' 49)':4*'5"2

Obja;njava ;to je pravo na obrazovanje.

PredlaBe na=ine za;tite prava na obrazovanje u zajednici.

ZalaBe se za promicanje prava na obrazovanje.

— kriti=ki argumentirati u=inkovitost prava na obrazovanje u lokalnoj zajednici (integrirano, Povijest, Hrvatski jezik)

— predlagati na=ine za;tite prava na obrazovanje u okviru projektne nastave

'./.1.

()43-;2 )'*54()'*54%7 %(4!4*'

ObrazlaBe povijesnu i dru;tvenu uvjetovanost u odnosu na poloBaj i participaciju Bena i mu;karaca.

Obja;njava stereotipe o mu;karcima i Benama u svakodnevici i medijima.

Prepoznaje diskriminaciju na osnovi spola i primjereno reagira.

ZalaBe se za ravnopravnost spolova u svakodnevnim situacijama.

— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta: Povijest, Biologija, Vjeronauk; sat razrednika i me:upredmetnim temama: Zdravlje i Osobni i socijalni razvoj

— tematski ili projektno u radionicama

&!"#;5- %'$)<'"-

(7*%61# 1. Podru=ja i generacije ljudskih prava 2. Temeljni dokumenti o za;titi ljudskih prava3. Diskriminacija 4. Stereotipi i predrasude5. Dru;tveno sudjelovanje6. Pravo na obrazovanje

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—12

!"#$%&' ()'*' (') – 9. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

'.0.+.

'&7-*54 %#$"2!#"2 # :'67-7- !"#$%&-= ()'*'

Uo=ava aktualne probleme u zajednici i obja;njava poloBaj ljudskih prava.

Koristi se vje;tinama raspravljanja u debatama, tribinama i okruglim stolovima o za;titi ljudskih prava.

Vrednuje odnos prema ljudskim pravima u zajednici.

— prikupljati primjere iz lokalne zajednice te predlagati rje;enja za njihovu za;titu (sati razrednika)

— posjetiti institucije (sudovi, pravobranitelji)

'.0...

)':#3-"2 #!48# -5%7-7#,-"' - 4)8'5-:',-"' # :'67-7- !"#$%&-= ()'*'

Opisuje djelokrug institucija i ulogu organizacija u za;titi ljudskih prava.

Koristi se prikladnim na=inima i mehanizmima obra>anja institucijama i organizacijama nadleBnima za odre:eno kr;enje ljudskih prava.

Po;tuje institucije i organizacije nadleBne za kr;enje ljudskih prava i uvaBava njihovu funkciju.

— istraBiti ulogu institucija koje se bave promicanjem i za;titom ljudskih prava na podru=ju Republike Hrvatske i ;ire (sati razrednika, integrirano, Povijest)

— uklju=iti se u tribine i okrugle stolove vezane uz za;titu ljudskih prava

— sudjelovati u akcijama sprje=avanja nedemokratskih postupanja vlasti

— obra>ati se institucijama radi za;tite ljudskih prava

'.0./.

()43-;2 !"#$%&' ()'*'

Navodi prilike i mogu>nosti vezane uz ljudska prava u kojima moBe sudjelovati kao aktivan gra:anin zajednice.

PredlaBe na=ine organiziranja akcija u zajednici vezane uz pitanja ljudskih prava.

Vrednuje provedene aktivnosti i svoju ulogu.

— upoznati javnost s na=inima aktivnoga sudjelovanja i za;tite ljudskih prava koja su im povrije:ena u zajednici

— istraBivati ljudska prava i i sudjelovati u njihovu promicanju tijekom projekata (Projekt gra:anin, simulacija sjednice Hrvatskoga sabora, simulacija su:enja)

'.0.0.

()43-;2 )'*54()'*54%7 %(4!4*'

Obja;njava najvaBnije pojmove uz ravnopravnost spolova.

Navodi ustanove koje ;tite ravnopravnost spolova i obja;njava njihovu ulogu.

Prepoznaje spolnu diskriminaciju i primjereno reagira na nju.

Razvija aktivan i odgovoran odnos prema osobama razli=itoga spola.

ZalaBe se za ravnopravnost spolova u svakodnevnim situacijama.

— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta: Povijest, Biologija, Vjeronauk, Etika i Psihologija i s me:upredmetnim temama: Zdravlje i Osobni i socijalni razvoj

— tematski ili projektno u radionicama

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—13

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

'.0.1

()43-;2 ()'*' 5',-45'!5-= 3'5"-5'

Navodi ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina.

IstraBuje probleme s kojima se susre>u pripadnici nacionalnih manjina.

Po;tuje prava nacionalnih manjina.

ZalaBe se za integraciju pripadnika nacionalnih manjina.

— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta: Povijest, Geografija, Vjeronauk, Etika i s me:upredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj

&!"#;5- %'$)<'"-

(7*%61#

1. Na=ini za;tite ljudskih prava u zajednici2. Nacionalni i me:unarodni instrumenti za;tite ljudskih prava 3. Mogu>nosti u kojima u=enik moBe sudjelovati kao aktivan gra:anin zajednice 4. Dru;tveno sudjelovanje (civilno dru;tvo, gra:anski neposluh)5. Spol, spolni identitet6. Prava nacionalnih manjina, kulturni pluralizam

!"%!("4,%1#

1. Rezultati akcija u zajednici

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—14

!"#$%&' ()'*' (') – :. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

'.1.+.

'&7-*54 %#$"2!#"2 # :'67-7- !"#$%&-= ()'*'

Uo=ava i razlikuje diskriminaciju na razli=itim osnovama.

Koristi se prikladnim na=inima i mehanizmima obra>anja nadleBnim institucijama radi za;tite povrije:enih prava.

Protivi se svakom obliku diskriminacije.

— prikupljati primjere iz europske ili globalne zajednice u kontekstu za;tite ljudskih prava te predlagati rje;enja za njihovu za;titu (integrirano, Povijest, Politika i gospodarstvo, Geografija)

— posjetiti institucije (sudovi, pravobranitelji)

'.1...

)':#3-"2 #!48# -5%7-7#,-"' - 4)8'5-:',-"' # :'67-7- !"#$%&-= ()'*'

Razumije koncept pravne drBave i vladavine prava.

Prepoznaje slu=ajeve zlouporabe ovlasti i primjereno reagira.

Smatra da svatko ima pravo na po;teno i nepristrano su:enje.

— posjetiti institucije (Politika i gospodarstvo)

— uklju=iti se u akcije sprje=avanja nedemokratskih postupanja vlasti

'.1./.

()43-;2 ()'*4 5' )'$

Obja;njava ;to je pravo na rad.

PredlaBe na=ine za;tite prava na rad u zajednici.

Zastupa za;titu prava na rad.

— pisati predstavke i peticije

— sudjelovati na simulacijama su:enja i simulacijama sjednica Hrvatskoga sabora

&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#

1. Sustav za;tite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj 2. Nacionalni i me:unarodni instrumenti za;tite ljudskih prava 3. Politi=ko i dru;tveno sudjelovanje4. Mogu>nosti (na=ini) uporabe rezultata akcija u novim situacijama i unaprje:enja aktivnoga gra:anstva

!"%!("4,%1#

1. Mogu>nosti povezivanja sustava za;tite ljudskih prava s praksom

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 15

Demokracija

Usvajanjem znanja i vje$tina te oblikovanjem demokratskih stavova u"enici stje"u kompetencije za razlikovanje i razumijevanje pravno ure!enih sustava i samostalno odlu"ivanje. U"enici primjereno svojoj dobi upoznaju na-"ine i mogu%nosti sudjelovanja u politi"kim odlukama u zajednici kojoj pripadaju. Razlikovanjem demokratskih na"ela i promicanjem demokratskih vrijednosti donose odluke vezane uz prakti"nu primjenu u razredu, $koli, lokalnoj zajednici ili $ire.

U"enici poznaju i razumiju osnovne politi"ke koncepte i procese, prepoznaju va#nost politi"kih odluka za vlasti-ti #ivot. Kriti"ki prosu!uju utjecaj politi"kih odluka na uspostavljanje demokratskih vrijednosti i zauzimaju stav u odnosu na njih. Prepoznaju i prakticiraju raspolo#ive mogu%nosti sudjelovanja i odlu"ivanja u javnim poslovima.Tako!er, upoznaju strukturu vlasti u Republici Hrvatskoj na lokalnoj, regionalnoj i dr#avnoj razini te polo#aj Re-publike Hrvatske u Europskoj uniji. Analiziraju i prosu!uju u"inkovitost demokratskoga ustroja s gledi$ta gra-!anina. Sudjeluju u dono$enju odluka te sudjeluju na izborima kao glasa"i ili kandidati.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—16

$5;/&)',-"a (2) – +. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

9.+.+.

()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2

Opisuje svojim rije=ima pojmove: zajednica, pravila.

Navodi najvaBnija razredna i ;kolska pravila i svojim ih rije=ima obja;njava.

PredlaBe razredna pravila,uo=ava njihova kr;enja te ih komentira.

Prihva>a da se radi dobrobiti zajednice svi trebaju pridrBavati odre:enih pravila te da je pravedno odlu=ivanje vaBno za uspjeh svih u razredu i ;koli.

— sati razrednika tijekom cijeloga ciklusa

— izraditi plakat s pravilima, razrednim znakom i posljedicama kr;enja pravila

— me:upredmetna tema Osobni i socijalni razvoj

9.+...

%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-

Obja;njava svojim rije=ima pravila za izbore u razredu i izbore u vije>e u=enika.

Opisuje poBeljna obiljeBja kandidata.

Sudjeluje u izborima i u ostalim procesima dono;enja odluka.

Prepoznaje kr;enje pravila izbora i primjereno reagira na njih.

Uo=ava prednosti predstavljenih kandidata.

Prihva>a da pojedinci u razredu mogu imati razli=ite uloge i odgovornosti, ali i zajedni=ki cilj.

ZalaBe se za pridrBavanje pravila u razredu.

— sati razrednika tijekom cijeloga ciklusa

— na primjeru filma ili knjige analizirati osobine likova djece i njihove postupke (integrirano)

— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije

&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#1. Povezivanje pravila s pravima i odgovornostima 2. Odlu=ivanje u razredu i ;koli3. Prihvatljiva i neprihvatljiva pona;anja

!"%!("4,%1#

1. Sudjelovanje u rje;avanju problema u razredu i u ;koli

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—17

$5;/&)',-"' (2) – .. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

9...+.

()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2

Opisuje svojim rije=ima pojmove: politika, dru;tvo, demokracija, republika, ropstvo, carstvo.

Opisuje demokratsko dono;enje odluka u Vije>u u=enika.

ObrazlaBe svoje ideje i stajali;ta vaBna za odlu=ivanje po;tuju>i mi;ljenja drugih.

Prihva>a da se radi dobrobiti zajednice svi trebaju pridrBavati odre:enih pravila i da je pravedno odlu=ivanje vaBno za uspjeh svih =lanova zajednice.

— povezati sa sadrBajima iz nastavnog predmeta Povijest

— sati razrednika tijekom cijelog ciklusa

9.....

%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-

Opisuje postupke pravednog odlu=ivanja i ispravljanja u=injene nepravde ili ;tete.

Opisuje svojim rije=ima ;to je pravo na informaciju.

Imenuje najvaBnije institucije lokalne vlasti.

Prepoznaje nepravednost postupaka u svakodnevnom Bivotu i ;koli te primjereno reagira na njih.

Uo=ava vaBnost informiranja i ulogu medija u informiranju te ih preispituje.

PredlaBe teme o kojima bi Vije>e u=enika moglo raspravljati.

ZalaBe se za demokratske stavove i vrijednosti.

— sati razrednika tijekom cijeloga ciklusa

— analizirati tematske =lanke iz medija i organizirati rasprave (integrirano)

— sudjelovati u radu dje=jih vije>a u lokalnoj zajednici

— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije

&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#1. Politika, dru;tvo, demokracija, republika (javna stvar), carstvo, ropstvo2. Pravedno odlu=ivanje (proces demokratskoga odlu=ivanja) 3. NajvaBnije institucije lokalne vlasti (op>ina, grad, Bupanija)4. Dokumenti kojima se ure:uje rad ;kole (ku>ni red, pravilnik o ocjenjivanju, pedago;ke mjere)5. Uloga medija u informiranju

!"%!("4,%1# 1. Ovlasti institucija lokalnih vlasti

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—18

$5;/&)',-"' (2) – 8. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

9./.+.

()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2

Opisuje pojmove politika, vlast, politi=ke stranke, ideologija, demokracija.

Navodi najpoznatije hrvatske politi=ke stranke i njihove =elnike.

Razlikuje Ustav i zakone.

Prepoznaje vaBnost politike i najvaBnijih politi=kih odluka u svakodnevnome Bivotu.

Prepoznaje razlike izme:u direktnoga i indirektnoga sudjelovanja u procesima dono;enja politi=kih odluka.

Smatra da politi=ke odluke izravno utje=u na Bivote svih nas.

— povezati sa sadrBajima nastavnog predmeta Povijest

— posjetiti predstavnike politi=ke vlasti (sat razrednika, integrirano)

— me:upredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije

9./...

%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-

Razlikuje neposrednu od predstavni=ke demokracije.

Razlikuje demokratske od nedemokratskih reBima.

Razlikuje vrste pravednosti (proceduralnu, korektivnu i distributivnu pravdu).

Prepoznaje vaBnost razli=itosti i pluralizma u demokraciji.

Analizira politi=ke odluke, doga:aje i procese s gledi;ta demokratskih vrijednosti.

Preuzima odgovornost za svoje odluke i izbore.

Shva>a da je razli=itost mi;ljenja vaBna u demokraciji.

— povezati sa sadrBajima nastavnog predmeta Povijest

— sati razrednika tijekom cijeloga ciklusa (izborni procesi u razredu i ;koli)

— projektima (integrirano i sat razrednika)

— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije

9././.

)':#3-"2 #%7)4"%7*4 *!'%7- # )2(#9!-,- =)*'7%&4"

Obja;njava ;to je ustavna vlast i trodioba vlasti.

Navodi ustrojstvo zakonodavne, izvr;ne i sudbene vlasti.

Navodi tko su predstavnici pojedine vlasti (Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, sudovi).

Povezuje i uspore:uje svoj poloBaj gra:anina Republike Hrvatske i gra:anina Europske unije.

Prepoznaje koja su pitanja u djelokrugu odre:enog ogranka vlasti (zakonodavne, izvr;ne, sudbene).

Shva>a potrebu postojanja trodiobe vlasti kako bi se me:usobno ograni=avale i nadzirale.

— sati razrednika tijekom svih ciklusa

— povezati sa sadrBajima nastavnog predmeta Geografija

— posjetiti institucije hrvatske vlasti (sat razrednika, integrirano)

— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—19

&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#1. Politika, vlast, politi=ke stranke, ideologija2. Hrvatske politi=ke stranke3. Ustav i zakoni4. Neposredna i predstavni=ka demokracija5. Trodioba vlasti6. Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, sudovi7. Republika Hrvatska i Europska unija

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—20

$5;/&)',-"' (2) – 9. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

9.0.+.

()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2

ObrazlaBe osnovne politi=ke koncepte i procese.

ObrazlaBe za;to se ljudi udruBuju u politi=ke zajednice.

Obja;njava na=in formiranja i ulogu demokratske vlasti te potrebu ograni=enja i kontrole vlasti.

Prepoznaje vaBnost i posljedice politi=kih odluka za vlastiti Bivot.

Zastupa vaBnost demokratske svijesti politi=ke kulture gra:ana u rje;avanju dru;tvenih i politi=kih problema.

— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta Etika i Povijest; integrirano

— sat razrednika i izvanu=ioni=ka nastava

— projekti

— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj

9.0...

%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-

Obja;njava razliku izme:u demokratskih dru;tava i dru;tava u kojima su ljudi diskriminirani.

Navodi ograni=enja neposredne demokracije.

ObrazlaBe razli=ite utjecaje na stupanj razvoja demokracije.

IstraBuje pro;le i aktualne doga:aje i procese s gledi;ta demokratskih vrijednosti.

Zastupa razvoj demokracije.

— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta Etika, Povijest

— sat razrednika i izvanu=ioni=ka nastava

— sudjelovati u vije>ima mladih u lokalnoj zajednici

9.0./.

)':#3-"2 #%7)4"%7*4 *!'%7- # )2(#9!-,- =)*'7%&4"

Uspore:uje ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i njezine institucije s onima u drugim drBavama u sada;njosti i pro;losti.

Procjenjuje primjerenost institucionalnoga okvira (ustroja politi=ke vlasti) i potrebe da se taj okvir mijenja.

Zastupa svoje interese i interese svoje lokalne zajednice u Hrvatskoj.

— veza s nastavnim predmetom Povijest

— sat razrednika i izvanu=ioni=ki (projekti i posjet institucijama)

&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#1. Mo>, vlast, autoritet 2. Izvori vlasti 3. Potreba ograni=enja i kontrole vlasti 4. Zajedni=ko (op>e) dobro 5. Karakteristike demokratskih i nedemokratskih reBima6. Ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i njene institucije

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—21

$5;/&)',-"' (2) – :. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

9.1.+.

()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2

Obja;njava ;to je dru;tveni ugovor.

Navodi proceduru dono;enja politi=kih odluka, zakona i drugih propisa.

Navodi elemente politi=kog ciklusa.

Kriti=ki preispituje uvrijeBene predrasude i stereotipe o politici i politi=arima.

Prepoznaje razli=ite dimenzije politike na konkretnim primjerima (procesnu, proceduralnu i institucionalnu).

Procjenjuje razli=ite faze politi=kih procesa.

Prati dono;enje i provedbu politi=kih odluka i javnih politika.

Kriti=ki procjenjuje utjecaj interesnih skupina na medije i dono;enje politi=kih odluka.

Shva>a vaBnost dokaza prilikom dono;enja politi=kih odluka.

— veza s nastavnim predmetima Politika i gospodarstvo, Sociologija, Filozofija, Etika, Povijest

— sat razrednika i izvan u=ioni=ka nastava

— povremeno pratiti politi=ke doga:aje u medijima (integrirano)

— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije

9.1...

%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-

ObrazlaBe zna=ajke, prednosti i nedostatke demokracije.

ObrazlaBe ulogu medija i civilnoga dru;tva u oblikovanju demokracije.

Obja;njava ;to je cenzura i autocenzura.

Navodi primjere zlouporabe vlasti i korupcije.

Opisuje koncept demokratizacije ;kole.

Uo=ava slu=ajeve antidemokratskih pojava i tendencija i primjereno reagira na njih.

Prepoznaje i ukazuje na slu=ajeve cenzure i autocenzure.

Prepoznaje slu=ajeve korupcije u svakodnevnom i politi=kom Bivotu i primjereno reagira na njih.

PredlaBe promjene za unaprje:enje Bivota i rada u ;koli.

ZalaBe se za ustavnu i u=inkovitu za;titu manjina.

ZalaBe se slobodu izraBavanja i izno;enja prijedloga, a protivi se cenzuri i autocenzuri.

Shva>a da postoji potreba za u=inkovitim suprotstavljanjem korupciji.

ZalaBe se za demokratizaciju ;kole.

— veza s predmetima Politika i gospodarstvo, Povijest

— sat razrednika tijekom cijelog ciklusa

— izvanu=ioni=ka nastava

— analizirati ulogu medija i civilnoga dru;tva u demokratskim procesima (integrirano)

— me:upremetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije–uvidom u transparentnost rezultata (npr. izbora, javne nabave, glasovanja)

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—22

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

9.1./.

)':#3-"2 #%7)4"%7*4 *!'%7- # )2(#9!-,- =)*'7%&4"

Obja;njava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj.

Navodi kako se biraju zastupnici u Hrvatski sabor, na koji na=in izborni sustav utje=e na sastav Sabora te kako funkcionira Sabor.

ObrazlaBe poloBaj Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Analizira svrsishodnost i u=inkovitost sada;njeg ustroja podru=ne i lokalne uprave i samouprave.

PodrBava interese Hrvatske u europskom i me:unarodnom kontekstu.

— veza s nastavnim predmetima Politika i gospodarstvo i Geografija

— sat razrednika– izvanu=ioni=ka nastava (posjet Saboru Republike Hrvatske i drugim institucijama) u u=enju i pou=avanju Povijesti

— pratiti rad politi=kih kampanja (integrirano)

— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije i Osobni i socijalni razvoj

&!"#;5- %'$)<'"-1. Zna=ajke, prednosti i nedostatci demokracije2. Legalnost, legitimnost, ideologija, izbori, politi=ke stranke, narod, nacija3. Pojednostavljeni model politi=kog ciklusa4. Participativna demokracija5. Korupcija6. Zlouporaba vlasti 7. Uloga medija i civilnoga dru;tva u demokratskome dru;tvu8. Izbori za Hrvatski sabor i izborni sustav9. PoloBaj i mogu>nosti Republike Hrvatske u Europskoj uniji10. Demokratski deficit u Hrvatskoj i %4

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 23

Civilno dru;tvo

Unutar domene civilno dru$tvo razvijaju se znanja, vje$tine i stavovi koji pripremaju i osposobljavaju u"enike za zajedni"ki rad i uklju"enost u promjene u u#oj i $iroj zajednici. Razvijaju se komunikacijske i socijalne vje$tine va#ne za razvoj $kolske kulture kao odra#avanje vrijednosti, vjerovanja, normi, obi"aja i rituala koji se izgra!u-ju tijekom vremena u $kolskoj zajednici. Volontiranje i solidarno djelovanje u"enika postaju dio njihova obras-ca pona$anja za op%e dobro. Sudjelovanjem u akcijama institucionalnih oblika udru#ivanja i djelovanja gra!ana u okviru civilnoga dru$tva (nevladinih organizacija, gra!anskih inicijativa, medija i sl.) u"enicima se pru#a mogu%-nost dru$tvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga. U"enici uo"avaju posljedice odnosa prema jav-noj imovini u civilnome dru$tvu, a promicanjem kvalitete #ivota unaprje!uju #ivotne uvjete, povjerenje, zajed-ni$tvo i dru$tvenu solidarnost me!u gra!anima na svim razinama – od razredne i $kolske do lokalne i globalne.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—24

,-*-!1/ $)#67*/ (,) – +. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3'/%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

,.+.+.%#$"2!#"2 # :'"2$5-;&43 )'$# # )':)2$#

Opisuje svojim rije=ima dobrobit zajedni=kih aktivnosti u razrednom odjelu.

Uklju=uje se u zajedni=ke aktivnosti razrednog odjela i izvr;ava svoj dio zadatka.

PodrBava uspjeh zajedni=ki plan-iranih aktivnosti.

—integrirano tijekom svih ciklusa

,.+...()43-;2 %4!-$')54%7 # )':)2$#

Opisuje vaBnost me:usobnog pomaganja.

Uklju=uje se u pomaganje vr;njacima u svakodnevnim situacijama uz pomo> odraslih.

Samoinicijativno pomaBe u=enicima kojima je pomo> potrebna.

Pokazuje spremnost za solidarno pona;anje.

—integrirano tijekom svih ciklusa

,.+./.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # )':)2$#

Svojim rije=ima opisuje nenasilno pona;anje i daje primjer za nj.

Davanjem primjera obja;njava vaBnost =uvanja vlastite, tu:e i zajedni=ke imovine.

Sudjeluje u davanju prijedloga nenasilnoga pona;anja i povezuje ih s primjerima iz svakodnevnih situacija.

Koristi se nenasilnom komunikacijom.

Ukazuje na dobrobit =uvanja vlastite, tu:e i zajedni=ke imovine.

PodrBava nenasilno pona;anje.

ZalaBe se za =uvanje vlastite,tu:e i zajedni=ke imovine.

— sat razrednika, Hrvatski jezik, Priroda i dru;tvo

— veza s me:upredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Poduzetni;tvo

,.+.0.()43-;2 )':*4" )':)2$52 :'"2$5-,2

Oprimjeruje i obja;njava osobnu odgovornost pojedinca prema razrednoj zajednici.

Vrednuje utjecaj svojih odluka na razvoj razredne zajednice.

Iskazuje privrBenost razrednoj zajednici.

— osmisliti i prikazati situacije pote;ko>a u razrednoj zajednici i mogu>a rje;enja (integrirano, me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, OdrBivi razvoj, Poduzetni;tvo)

&!"#;5- %'$)<'"-

(7+*%61#1. Solidarnost 2. Nenasilno pona;anje3. Odgovornost u=enika u razrednoj zajednici

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—25

,-*-!1/ $)#67*/ (,) – .. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3'/%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

,...+.%#$"2!#"2 # '&7-*54%7-3' 6&4!2

Opisuje ulogu u=enika u uo=avanju, istraBivanju i rje;avanju problema u ;koli.

Aktivno raspravlja o pitanjima vaBnima za Bivot i rad u ;koli.

IstraBuje i koristi se s vi;e izvora informiranja.

Uspore:uje informacije i kriti=ki ih promi;lja.

ZalaBe se za sudjelovanje u aktivnostima ;kole.

— sudjelovati u izradi ;kolskih ili razrednih novina (mreBno)

— sudjelovati u projektu Gra:anin

— sudjelovati u projektima (integrirano)

— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj

,.....()43-;2 %4!-$')54%7 # 6&4!-

Obja;njava vaBnost solidarnosti.

PredlaBe humanitarne akcije i sudjeluje u njima.

Uklju=uje se u skupinu vr;nja=ke pomo>i.

ZalaBe se za solidarnost u ;koli. — organizirati vr;nja=ku pomo> prema potrebama u razredu i ;koli

— organizirati blagdanske sajmove i sudjelovati u njima

— nau=iti znakovni jezik one koji Bele

,.../.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # 6&4!-

Obja;njava ulogu pojedinca i skupine u poticanju, sprje=avanju i rje;avanju nasilja u ;koli.

Obja;njava primjereno postupanje prema privatnoj i javnoj imovini.

Koristi se tehnikama nenasilnoga rje;avanja sukoba.

Uo=ava i povezuje utjecaj postupanja prema privatnoj i javnoj imovini na kvalitetu Bivota u ;koli.

Smatra da je nenasilna komunikacija vaBna za osobni uspjeh u ;koli i kvalitetan Bivot u ;koli.

Prihva>a odgovornost za postupanje prema privatnoj i javnoj imovini.

— izraditi pravila i odrediti koje su posljedice kr;enja pravila za o;te>ivanje ;kolske imovine i imovine u=enika

— izraditi projekte na temu javne imovine (kulturna ba;tina, okoli; ;kole, dje=ji parkovi, igrali;ta i sl.)

— koristiti se informacijsko-komunikacijskim alatima za izradu prezentacija, plakata, pra>enja transparentnosti

— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj

,...0.()43-;2 )':*4" 6&4!%&2 &#!7#)2

Poznaje svoju ulogu u razvoju ;kolske kulture.

Svojim pona;anjem doprinosi razvoju ;kolske kulture.

ZalaBe se za pozitivnu ;kolsku kulturu.

— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Zdravlje, U=iti kako u=iti, Poduzetni;tvo

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—26

&!"#;5- %'$)<'"-

1. Suradnja i timski rad u istraBivanju i rje;avanju zajedni=kih problema (tema) 2. Solidarnost i dru;tveno koristan rad: pomo> slabijim u=enicima 3. Rad na projektu – koraci u projektu 4. Imovina – privatna i javna5. Ekolska kultura

,-*-!1/ $)#67*/ (,) – 8. ,-&!#%

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3'/%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

,./.+.'&7-*54 %#$"2!#"2 # ()4"2&7-3' !4&'!52 :'"2$5-,2

Obja;njava prednosti sudjelovanja i rada na projektima za doprinos lokalnoj zajednici.

Sudjeluje u radu na projektima u lokalnoj zajednici.

Zastupa svoje ideje i stajali;ta vaBna za lokalnu zajednicu.

— sura:ivati s udrugama civilnoga dru;tva u projektima i akcijama (integrirano)

— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Zdravlje, U=iti kako u=iti, Poduzetni;tvo

,./...$4()-54%- $)#67*254" %4!-$')54%7-

Obja;njava ;to je dobrovoljni dru;tveni rad i koja mu je svrha.

ObrazlaBe oblike dru;tvene isklju=enosti uz primjere.

PredlaBe akcije solidarnosti u ;koli i u lokalnoj zajednici i uz pomo> organizacija civilnoga dru;tva sudjeluje u njima.

Sudjeluje u edukacijama organizacija civilnoga dru;tva s temom dru;tvene isklju=enosti.

Pokazuje privrBenost uzajamnom razumijevanju, po;tovanju, suradnji i solidarnosti na razini razreda, ;kole i dru;tva u cjelini.

— organizirati akcije solidarnosti prema potrebama lokalne zajednice (integrirano)

— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Zdravlje, U=iti kako u=iti, Poduzetni;tvo

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—27

/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'

31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3'/%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'

,././.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # !4&'!54" :'"2$5-,-

Obja;njava ulogu aktivnog slu;anja u kvalitetnoj komunikaciji.

Navodi na=ine nenasilnoga rje;avanja sukoba i primjere nenasilnoga otpora.

Obja;njava korake medijacije.

Navodi posljedice neodgovornog odnosa prema javnoj imovini u lokalnoj zajednici.

Koristi se aktivnim slu;anjem u komunikaciji.

Koristi se medijacijom i drugim tehnikama nenasilnoga rje;avanja sukoba.

Cuva javnu imovinu.

Promi=e socijalne vje;tine, nenasilnu komunikaciju i mirotvorstvo.

Prihva>a odgovornost za =uvanje privatne i javne imovine.

— me:upredmetna tema Osobni i socijalni razvoj, nastavni predmeti: Psihologija i Sociologija

— snimiti i prikazati dokumentarni film (Hrvatski jezik, Informatika)

— istraBiti posljedice pozitivnog i negativnog odnosa prema javnoj imovini u dru;tvenoj zajednici i objaviti rezultate na ;kolskoj i lokalnoj razini (Matematika, Hrvatski jezik, Biologija, sat razrednika, me:upredmetne teme: Poduzetni;tvo, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)

,./.0.)':#3-"2 #7"2,'" &4)#(,-"2 5' <-*47 8)'>'5'

Navodi vrste korupcije.

Obja;njava uzroke korupcije i njezine posljedice na gra:ane.

Prepoznaje primjere korupcije u svojemu okruBenju.

Smatra da je korupcija negativna pojava.

— sura:ivati s udrugama civilnoga dru;tva

— me:upredmetne teme: Poduzetni;tvo, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—28

&!"#;5- %'$)<'"-

(7+*%61#

1. Projekti lokalne zajednice

2. Dru;tvena solidarnost

3. Posljedice odnosa prema javnoj imovini u dru;tvenoj zajednici

4. Utjecaj korupcije na civilno dru;tvo

,-*-!1/ $)#67*/ (,) – 9. ,-&!#%

4$84"54-49)':4*5' 4;2&-*'5"'

:5'5"2 *"267-52 %7'*4*- ()2(4)#&2 :'4%7*')-*'5"2 4;2&-*'5"'

,.0.+. '&7-*54 %2 #&!"#;#"2 # )':*4" ,-*-!548' $)#67*'

Obja;njava zna=enje, ulogu i postignu>a civilnoga dru;tva pri rje;avanju problema.

Uklju=uje se u promociju i aktivnosti organizacija civilnoga dru;tva.

ZalaBe se za ulaganje u razvoj organizacija civilnoga dru;tva.

— kriti=ki promi;ljati o problemima (Psihologija, sat razrednika, Povijest, Geografija)

— sudjelovati u akcijama civilnoga dru;tva

,.0...$49)4*4!"54 %#$"2!#"2 # $)#67*254 &4)-%543 )'$#

Navodi humanitarne organizacije i opisuje njihovo djelovanje.

Uklju=uje se i organizira humanitarne aktivnosti u skladu s uo=enim potrebama pojedinaca i civilnoga dru;tva.

Ukazuje na potrebu za humanitarnim djelovanjem.

Smatra da dru;tveno koristan rad doprinosi osobnom razvoju i dru;tvenomu napretku u cjelini.

— sudjelovati u dru;tveno korisnom radu u suradnji s udrugama civilnoga dru;tva

,.0./.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # ,-*-!5432 $)#67*#

Obja;njava dru;tvenu isklju=enost.

Obja;njava uzroke i posljedice virtualnoga nasilja i nasilja u mladena=kim vezama.

Opisuje ulogu nevladinih organizacija.

Reagira na dru;tvenu isklju=enost i nasilno pona;anje.

Sudjeluje u radu nevladinih organizacija i drugih organizacija civilnoga dru;tva.

Preuzima odgovornost za svoje pona;anje i komunikaciju.

ZalaBe se za ostvarivanje ciljeva nevladinih organizacija.

— sudjelovati u akcijama civilnoga dru;tva (me:upredmetne teme: Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, sat razrednika, Psihologija, Etika, Vjeronauk, Hrvatski jezik)

— sudjelovati u aktivnostima i projektima nevladinih organizacija, pratiti i predstaviti informacije objavljene u medijima

— me:upredmetne teme: Poduzetni;tvo, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije i OdrBivi razvoj

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—29

&!"#;5- %'$)<'"-(7+*%61#1. Nevladine organizacije

2. Projekti lokalne zajednice

3. Dru;tvena solidarnost

4. Posljedice odnosa prema javnoj imovini u civilnome dru;tvu

,-*-!1/ $)#67*/ (,) – :. ,-&!#%

4$84"54-49)':4*5' 4;2&-*'5"'

:5'5"2 *"267-52 %7'*4*- ()2(4)#&2 :'4%7*')-*'5"2 4;2&-*'5"'

,.1.+.'&7-*54 %#$"2!#"2 # 8)'>'5%&-3 -5-,-"'7-*'3'

Obja;njava ;to je gra:anska inicijativa i u kojim gra:anskim akcijama moBe sudjelovati.

Navodi korisnost i neovisnost medija u aktivnome sudjelovanju gra:ana u zajednici.

Uspje;no sudjeluje u dono;enju plana djelovanja, istraBiva=kim projektima i gra:anskim akcijama.

Kriti=ki odabire informacije iz vi;e izvora.

Smatra vaBnim sudjelovanje u gra:anskim inicijativama.

Zauzima se za provjerene informacije na osobnoj i dru;tvenoj razini.

— sudjelovati u gra:anskim inicijativama i utvrditi ostvarivanje cilja akcije na lokalnoj i nacionalnoj razini

— sudjelovati na tribinama u organizaciji civilnoga dru;tva i susretima vaBnima za gra:ansko djelovanje

— uklju=iti se u projekte gra:anskoga odgoja i obrazovanja

— Likovna kultura

,.1... *4!457-)' # :'"2$5-,-

ObrazlaBe na=ine na koje moBe volontirati u zajednici.

Volontira u zajednici. Smatra da je ulaganje u javnu imovinu zajedni=ki interes i op>e dobro.

— uklju=iti se u udruge volontera

— organizirati terensku nastavu s volonterskim sadrBajem (Etika, Vjeronauk, Sociologija, Logika i sl.)

— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Poduzetni;tvo, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, U=iti kako u=iti

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

—30

4$84"54-49)':4*5' 4;2&-*'5"'

:5'5"2 *"267-52 %7'*4*- ()2(4)#&2 :'4%7*')-*'5"2 4;2&-*'5"'

,.1./.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # ,-*-!5432 $)#67*#

Obja;njava dobrobit ulaganja svih gra:ana u javnu imovinu.

Organizira akcije za informiranje javnosti o pitanjima javne imovine.

Smatra da je ulaganje u javnu imovinu zajedni=ki interes i op>e dobro.

— nastavni predmeti Psihologija, Sociologija

— organizirati terensku i istraBiva=ku nastavu (terenski tjedan) o za;titi prirodnih i kulturnih bogatstava

— Povijest–primijeniti ste=ena povijesna znanja o pojedinom spomeniku ili lokalitetu, primijeniti usvojene procedure rada s povijesnim izvorima na licu mjesta

— Geografija, Biologija, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost

— senzibilizirati javnost na potrebu o=uvanja prirodnih i kulturnih bogatstava

,.1.0.()43-;2 '57-&4)#(,-"#

Obja;njava na=ine borbe protiv korupcije i za;tite od korupcije.

Koristi se osobnim i socijalnim vje;tinama za suzbijanje korupcije.

ZalaBe se za antikorupciju. — sudjelovati u akcijama udruga civilnoga dru;tva za suzbijanje korupcije

— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetni;tvo, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, U=iti kako u=iti, Zdravlje

&!"#;5- %'$)<'"#(7+*%61#

1. Projekti lokalne i nacionalne zajednice

2. Uklju=ivanje u volonterske udruge i organizacije

3. Suzbijanje korupcije i za;tita na lokalnoj i nacionalnoj razini

!"%!("4,%1#

1. Projekti me:unarodne zajednice

2. Uklju=ivanje u volontiranje na me:unarodnoj razini

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 31

E. UCENJE I POUCAVANJE ME9UPREDMETNE TEME

Iskustva u=enja

U Gra!anskome odgoju i obrazovanju u $kolskoj praksi primjenjuju se razli"ite metode pou"avanja i u"enja ko-jima u"enici usvajaju znanja, vje$tine i vrijednosti te oblikuju stavove. Metodama pou"avanja i u"enja u sklopu me!upredmetne teme Gra!anskoga odgoja i obrazovanja poti"e se aktivno sudjelovanje i odgovornost u"enika u nastavi. Od u"enika koji u nastavnome procesu u"e na taj na"in o"ekuje se aktivnost u kontekstu #ivota u za-jednici. Istra#iva"kim pristupom, problemskim u"enjem, iskustvenim u"enjem temeljenima na prakti"nome radu, odnosno u"enjem djelovanjem i u"enjem do#ivljajima osigurava se visoka razina aktivnosti u"enika. Pou-"avanjem vo!enim otkrivanjem i razgovorom, raspravom i samostalnim u"enjem aktivnost u"itelja se smanjuje, ali se pove%ava u pripremanju neposrednih aktivnosti. U sredi$tu nastavnoga procesa je u"enik koji je aktivan u dru$tvenoj zajednici. Dru$tveno korisnim aktivnostima rje$ava konkretne dru$tvene probleme.

U pou"avanju Gra!anskoga odgoja i obrazovanja poti"u se metode temeljene na iskustvu jer stvarni susreti s ljudima, simulacija situacije i igra uloga ukazuju na pripremljenost u"enika kao subjekta u dru$tvenoj i politi"-koj zajednici. Metodama temeljenima na kriti"koj uporabi medija, primjerice "itanjem, analizom i interpretaci-jom informacija, u"enici sudjeluju u dru$tvenom #ivotu zajednice i time doprinose osobnom razvoju i razvoju zajednice.

Integriranim pou"avanjem i interdisciplinarno$%u nastavnih sadr#aja iz podru"ja Gra!anskoga odgoja i obrazo-vanja sa sadr#ajima iz drugih nastavnih predmeta, projektnom nastavom, tj. istra#ivanjem o nekoj odabranoj in-terdisciplinarnoj temi posti#e se, osim sagledavanja problema s razli"itih aspekata, i socijalna interakcija u"enika $to predstavlja temelj Gra!anskoga odgoja i obrazovanja. Suradni"kim u"enjem i individualiziranim pristupom u"enici usvajaju vrijednosti kao $to su: tolerancija, po$tovanje razli"itosti, ali i razvijanje prosocijalnog pona$a-nja te uo"avaju da #ivot u zajednici uklju"uje odgovornost i argumentirano mi$ljenje kako bi se stvarala zajedni-ca koja u"i.

Sva o"ekivanja mogu%e je realizirati na razini $kole kroz projektni tjedan.

Dijeljenje primjera dobre prakse doprinosi ostvarivanju o"ekivanja u okviru domena $to %e u"enicima omogu%i-ti primjenu znanja, vje$tina i stavova u novim situacijama.

Uloga u=itelja

Iznimno je va#na uloga u"itelja u razvoju kompetencija u"enika i dostizanju visokih razina postignu%a svojih u"enika u Gra!anskome odgoju i obrazovanju. On je u"enicima uzor demokratskoga gra!anina. Njegova uloga je promicati za$titu ljudskih prava i gra!ansku pismenost kojom %e u"enici biti aktivni pokreta"i promjena u de-mokratskoj zajednici. U"itelji u Gra!anskome odgoju i obrazovanju razumiju cilj, svrhu i razvijanje podru"ja, uo-"avaju va#nost konteksta dru$tvenih, kulturnih, politi"kih i ekonomskih doga!aja u lokalnoj i nacionalnoj zajed-nici, ali i $ire, koriste razli"ite metode pou"avanja i u"enja u $koli i izvan nje te se koriste u"inkovitim oblicima rada u nastavnom procesu. Kompetentan u"itelj planira i programira te provodi u"enje u skupini i preko skupi-ne, koristi se individualiziranim pristupom te stvara i odr#ava ozra"je povjerenja, solidarnosti i otvorenosti uz po$tovanje druga"ijih mi$ljenja kao polazi$te za pronala#enje zajedni"koga rje$enja. Osigurava uklju"ivanje i rav-nopravno sudjelovanje svih, probleme u skupini rje$ava koriste%i se nenasilnim metodama i daje povratnu infor-maciju o procesu i rezultatima u"enja, poti"e sudjelovanje u"enika u $kolskome #ivotu i povezivanje $kole s lo-kalnom zajednicom.

U"itelj sagledava probleme iz perspektive u"enika, prihva%a razlike me!u u"enicima i osjetljiv je na potrebe i in-terese svojih u"enika. Tako!er, uo"ava va#nost jednakog pona$anja prema svim u"enicima, uspje$no komunici-ra s drugim u"iteljima i s roditeljima u"enika. Spremno priznaje pogre$ke pred svojim u"enicima i s njima otvo-reno razgovara o kontroverznim temama. Uspje$nost u"itelja ogleda se i u vo!enju rasprava i razmjeni mi$ljenja o doga!anjima u dru$tvenoj zajednici te o dru$tvenome i politi"kome #ivotu u zajednici.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 32

U"itelj se kontinuirano stru"no usavr$ava. Podru"je Gra!anskoga odgoja i obrazovanja je dinami"no podru"je i zahtijeva cjelo#ivotno u"enje. Aktivno i kriti"ko u"enje za osna#ivanje, sudjelovanje i odgovornost gra!ana kori-sti se vi$estrukim perspektivama te razli"itim sadr#ajima i izvorima u"enja i pou"avanja, uklju"uju%i resurse ci-vilnoga dru$tva. U cjelo#ivotnome u"enju veliku ulogu ima partnerski i suradni"ki odnos izme!u odgojno-obra-zovnih vlasti, u"enika, u"itelja, roditelja i lokalne zajednice.

Materijali i izvori

U ostvarivanju me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje koriste se razli"ita nastavna sredstva: ud#-benici, priru"nici, enciklopedije, interdisciplinarni rje"nici, knji#evna i znanstvena djela, znanstveno-popularni tekstovi. Preporu"uju se i materijali u elektroni"kom obliku dostupni na mre#nim stranicama centara, udruga, Agencije za odgoj i obrazovanje, te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U"enici se koriste nacionalnim i me!unarodnim dokumentima (deklaracije, konvencije, zakoni, pravilnici) kao izvorima normativnih odredbi.

Medijska kultura u usvajanju znanja, stjecanju vje$tina i oblikovanju stavova u"enicima pribli#ava stvarnost te na konkretnim primjerima analiziraju problematiku iz podru"ja demokracije, ljudskih prava i zajednice. Da bi se nastava aktualizirala, uputno je slu#iti se novinskim "lancima, istra#iva"kim studijama s razli"itih razina (&'(-)*+, Vije%e Europe, Europska unija, Republika Hrvatska) i ostalim izvorima informacija, kao i iskustvenim u"e-njem na primjerima iz svakodnevnoga #ivota.

,iva rije" stru"njaka i izvorna stvarnost va#ni su izvori $kolskoga i izvan$kolskoga u"enja.

Detaljan popis izvora u"enja bit %e dostupan u dodatnim nastavnim materijalima.

OkruBenje

Jedna od karakteristika pou"avanja Gra!anskoga odgoja i obrazovanja je iskustveno u"enje, odnosno poveziva-nje u"ioni"ke nastave s posjetom razli"itim institucijama i organizacijama. Takvi posjeti moraju biti dobro osmi-$ljeni i pripremljeni: trebaju biti primjereni dobi, iskustvu i predznanju u"enika. Ako u"enici nisu intelektualno i emocionalno dovoljno zreli, te %e posjete do#ivjeti povr$no i ne%e od njih imati ve%e koristi. Prije samog posje-ta potrebna je detaljna priprema koja uklju"uje relevantne informacije o instituciji koju se posje%uje, pravila po-na$anja i sve $to se mo#e predvidjeti, $to ovisi o iskustvu u"itelja.

Neposredno iskustvo ne mo#e se ni s "im zamijeniti: posve je druga"ije gledati sjednicu Hrvatskoga sabora na -.-u, a druga"ije biti u sabornici za vrijeme sjednice, imati mogu%nost postavljati pitanja zastupnicima. Ovdje je va#no osposobiti i ohrabriti u"enike za javni nastup, za $to je potreban odgovaraju%i trening. Iako ni$ta ne mo#e zamijeniti neposredan rad s u"enicima, u"inkovito je koristiti se novim tehnologijama za slanje materijala u"e-nicima i dobivanje povratnih informacija od njih.

Odre:eno vrijeme

U"enje i pou"avanje Gra!anskoga odgoja i obrazovanja pretpostavlja podjednaku zastupljenost sadr#aja svih do-mena, raspore!enih u odgojno-obrazovne cikluse. Ostvarena o"ekivanja jednog ciklusa omogu%uju kvalitetan prijelaz u sljede%i, nadogradnju podru"ja znanja, vje$tina i stavova i ostvarenje ciljeva Gra!anskoga odgoja i ob-razovanja.

Vremenski okviri za u"enje i pou"avanje nisu odre!eni zavr$etkom pojedinoga razreda, ve% ciklusima. Specifi"nost takve vremenske organizacije ogleda se u prohodnosti izme!u ciklusa. Na taj na"in ostvaruje se pro#imanje $kolskoga i izvan$kolskoga u"enja.

Prvi i drugi obrazovni ciklus usmjeren je na razvijanje pripadnosti razrednoj i $kolskoj demokratskoj zajednici,

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 33

na upoznavanje dje"jih i ljudskih prava i djelovanje u skladu s njima te na razvijanje odgovornoga odnosa prema imovini i financijama. Sadr#aji i o"ekivanja prvih dvaju ciklusa postavljaju temelj u"enju o demokratskoj dru$t-venoj sredini i polazi$te za ostvarenje sadr#aja tre%eg, "etvrtog i petog ciklusa te se stoga mogu promatrati i vre-menski objedinjeno.

Tre%i, "etvrti i peti ciklus usmjereni su na aktivnu primjenu ste"enih znanja i vje$tina i zastupanje stavova u promicanju ljudskih prava, uklju"ivanje u rje$avanje dru$tvenih problema u zajednici te na odgovorno pona$an-je za ostvarivanje osobne i dru$tvene dobrobiti.

U"itelj %e prepoznati mogu%nost prilagodbe vremena sadr#ajima unutar ciklusa u skladu s motivacijom i pre-thodnim postignu%ima u"enika. Na taj na"in potvr!uje se svrha u"enja i pou"avanja Gra!anskoga odgoja i obra-zovanja "ija je osnovna mjera u"enik i njegova uloga aktivnoga gra!anina.

Grupiranje u=enika

Suvremeni oblici u"enja i pou"avanja udru#ivanjem u"enika u skupine poti"u razvijanje pozitivnih suradni"kih odnosa.

U"enici razvijaju odgovornost za svoj uspjeh, ali i uspjeh drugoga. Uklju"ivanjem svih u"enika u neki od oblika grupiranja stvara se demokratsko ozra"je prihva%anja, tolerancije i solidarnosti u kojem %e svaki u"enik do#ivje-ti uva#avanje, priznanje i pohvalu.

Za realizaciju me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje po#eljne su heterogene skupine koje, sas-tavljene od u"enika razli"itih predznanja i sposobnosti, pru#aju mogu%nost napretka svakom pojedincu. Stalne izmjene suradni"koga i samostalnoga rada poti"u aktivnost i motiviranost u"enika.

Sve skupine mogu imati isti zadatak ili svaka skupina mo#e raditi na razli"itome zadatku. Unutar skupine u"eni-ci mogu raditi bez podjele uloga dok timski rad podrazumijeva podjelu uloga. U"enici predla#u rje$enja i kriti"-ki raspravljaju i argumentiraju uz me!usobno uva#avanje. Podjela u"enika na skupine ima istaknuto mjesto u is-tra#iva"kim i projektnim aktivnostima, u $kolskome i izvan$kolskome okru#enju.

U"enjem kroz oblike grupiranja, rad u paru ili timski rad u"enici iskazuju spremnost za doprinos u skladu s os-obnim mogu%nostima kako bi ostvarili zajedni"ki cilj.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 34

F. VREDNOVANJE U ME9UPREDMETNOJ TEMI

Vrednovanje ostvarivanja sadr#aja Gra!anskoga odgoja i obrazovanja kroz odgojno-obrazovne cikluse razvojni je proces. U me!upredmetnoj temi Gra!anski odgoj i obrazovanje vrednovanje slu#i unapre!ivanju u"enja i pou"a-vanja te predstavlja oblik suradnje izme!u u"enika i u"itelja. U"itelj dokumentira ostvarivanje odgojno-obra-zovnih o"ekivanja u domenama kako bi u"enik dobio povratnu informaciju o svome napredovanju. Povratna in-formacija o u"enikovim postignu%ima u"itelju poma#e u formiranju ciljeva odgojno-obrazovnoga procesa i u usmjeravanju nastavnih aktivnosti radi poticanja uspje$nosti svakoga u"enika.

U"enici su aktivno uklju"eni u proces vrednovanja. Osposobljavaju se za samoprocjenu te postavljanje indi-vidualnih ciljeva u"enja. Da bi se to ostvarilo, potrebno je s u"enicima razjasniti ciljeve u"enja i kriterije vred-novanja. U svakome nastavnom predmetu u"itelj odre!uje jasne kriterije vrednovanja u koje unosi i kriterije prema odgojno-obrazovnim o"ekivanjima me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje. Odgojno-obra-zovna o"ekivanja postavljena za svaku domenu Gra!anskoga odgoja i obrazovanja ostvaruju se u okviru nas-tavnih predmeta ili izvan nastave (projekti, humanitarne akcije). U"itelj poti"e u"enike na suradni"ko u"enje i na preuzimanje odgovornosti za rezultate svoga u"enja. Za uspjeh u"enika presudno je uvjerenje da mogu ostvari-ti zadana odgojno-obrazovna o"ekivanja.

Vrednovanje znanja provodi se provjerom usvojenosti "injenica i pojmova. Specifi"ni na"ini provjere znanja u Gra!anskome odgoju i obrazovanju strukturirani su i polustrukturirani razgovori, pojmovna mre#a, eseji, pri-prema realizacije projekata, istra#ivanja. Na kraju svakoga ciklusa provodi se vanjsko vrednovanje.

Vje$tine se provjeravaju primjenom ste"enih znanja u konkretnim svakodnevnim situacijama iz #ivota s pomo%u liste procjene po kriterijima (checking lists). Specifi"ni na"ini provjere vje$tina u Gra!anskome odgoju i obrazo-vanju razine su uklju"enosti u aktivnostima: istra#ivanje, simulacije, realizacija projekata, provo!enje humani-tarnih akcija i volontiranje.

Kontinuirano pra%enje i bilje#enje informacija o napretku svakoga u"enika temelji se na uva#avanju individual-nih razlika te poticanju samostalnosti i aktivnosti u radu. Time se ostvaruje va#an dio vrednovanja – pra%enje razvoja u"enikove osobnosti (u"eni"ka mapa).

O ostvarivanju odgojno-obrazovnih o"ekivanja iz me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje u"itel-ji opisnim izvje$%em na kraju svakoga ciklusa utvr!uju razinu dostignutih u"eni"kih postignu%a (dodatak svje-dod#bi).

Napomena: U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u=enika s te;ko>ama, kurikulum se prilago:ava u skladu sa sm-jernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u!enja te vrednovanje postignu#a djece i u!enika s te$ko#ama. U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u=enika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u!enja i vrednovanje postignu#a darovite djece i u!enika.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+

— 35

DODATAK

Slažem se s dokumentom uz izdvojeno mišljenje o dijelu dokumenta Kao član Stručne radne skupine za izradu kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje prihvaćam rezultat rada skupine, posljednju inačicu dokumenta donesenu na sastanku 29. siječnja 2016. godine. Smatram da domena Demokracija nije dovoljno obuhvatna i predstavlja redukciju znanja, vještina i stavova. Smatram da su u toj domeni nedovoljno definirana očekivanja te kao suautor dajem izdvojeno mišljenje na taj dio dokumenta s kojim se ne mogu složiti. U Zagrebu, 10. veljače 2016. godine.

Zorislav Jelenčić, prof.