DJEČJA PRAVA KROZ NASTAVU LEKTIRE

KOLAŽ METODIČKIH ISJEČAKA

Maja Stanković, učitelj mentorDejana Tavas, učitelj mentorOŠ VLADIMIRA NAZORA ROVINJ

Rijeka, 3. i 4. siječnja 2013.

Podjela ljudskih prava

• Prava preživljavanja (pravo na život, smještaj, prehranu, zdravstvenu pomoć)

• Razvojna prava (pravo na obrazovanje, igru, informacije…)

• Zaštitna prava(pravo na zaštitu od zlouporabe, zlostavljanja, izrabljivanja, zabranu dječjeg rada, zaštitu u oružanim sukobima…)

• Prava sudjelovanja (pravo na slobodno izražavanje misli, pravo na udruživanje)

Konvencija o pravima djeteta (1989.)

- obvezujući dokument za potpisnike- pravni akt sa snagom međunarodnoga zakona –

iznad nacionalnih zakona

Članak 42. Države ugovornice obvezuju se upoznati s načelima i

odredbama ove Konvencije odrasle i djecu koristeći se primjerenim i djelatnim sredstvima.

države, vlade

KONVENCIJU UN O PRAVIMA DJETETA

ustanove

udruge

lokalne vlasti

roditelji

djeca

UPOZNATI

SHVATITI

POŠTIVATI

PRIMJENJIVATI

građani

NAJBOLJI INTERES DJETETA

ŽIVOT, OPSTANAK I RAZVOJ

PARTICIPACIJA NEDISKRIMINACIJA

4 temeljna načela:

Odnos prava i obveza (odgovornosti)PRAVO OBVEZA (ODGOVORNOST)Dijete ima pravo biti zaštićeno od sukoba, okrutnosti, zanemarivanja i zlostavljanja

Nema pravo zlostavljati nekoga ili naškoditi drugome

Dijete ima pravo na čist okoliš kod kuće, u školi ili bilo gdje se nalazilo

Dijete treba učiniti što može za očuvanje okoliša (počistiti za sobom)

Dijete ima pravo na obrazovanje Dijete ima dužnost učiti najviše što može i pomoći drugima u učenju

Dijete ima pravo na slobodu mišljenja i religiju

Dijete ima obvezu poštivati tuđe mišljenje i vjerovanje

Dijete ima pravo da ga drugi čuju Dijete ima obvezu slušati drugeDijete ima pravo na zdravstvenu zaštitu

Dijete ima obvezu voditi računa o svome zdravlju

Dijete ima pravo na zdravu prehranu Dijete ima odgovornost prema hrani (ne rasipati ju)

Dijete ima pravo na ljubav i poštovanje

Dijete ima obvezu pokazivati poštovanje drugima

ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO

Sustavno je uveden u hrvatski odgojnoobrazovni sustav 1999. godine

Program obuhvaća:

• odgoj za demokratsko građanstvo,• identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje,• odgoj za mir i nenasilno rješavanje sukoba,• odgoj za održivi razvoj,• odgoj za sprječavanje predrasuda i diskriminacije,• istraživanje humanitarnoga prava i sl.

Ovaj program može se ostvarivati na nekoliko načina:

• interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadrže programske teme koje su bliske temama ljudskih prava,

• kao izborni predmet,• kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata,• kroz izvanškolske aktivnosti,• sustavno, kroz cjelokupni školski plan i program

U predmetnoj nastavi od V. do VIII. razreda izrađena su dva posebna programa:

• program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i

• program građanskoga odgoja

Odgoj o pravima proces je stjecanja znanja (razumijevanje prava), stavova, vrijednosti i vještina (ponašanja) nužnih za život u demokratskom društvu.

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i

srednjoškolsko obrazovanje (2010)

Svrha je poučavanja međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje pridonijeti osposobljenosti učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge.

Ciljevi:Učenici će:

•steći znanja i razviti svijest o važnosti demokratskih načela, institucija i procesa u vlastitomu društvu, Europi i na globalnoj razini•razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralačko i učinkovito sudjelovanje u životu škole i neposredne zajednice u kojoj žive•razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralačko i učinkovito sudjelovanje u društvenomu životu kao odrasli građani•razviti svijest o pravima, dužnostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u društvu, poštovanju zakona, snošljivosti prema drugim narodima, kulturama i religijama te različitosti mišljenja•biti osposobljeni za kritičko prosuđivanje društvenih pojava•biti osposobljeni za uporabu i procjenu različitih izvora informiranja pri donošenju odluka i prihvaćanju obveza.

Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, kolovoz 2012.

Usmjeren na cjelovit razvoj građanske kompetencije i podjednako se razvijaju:

•Znanje što i zašto (činjenično znanje)•Znanje kako (provedbeno znanje)•Vrijednosti i stavovi (razumijevanje i prihvaćanje vrednota koje čine temelj aktivnog i odgovornog građanstva)

Kompetencija uključuje:

• Znanja• Vještine• Stavove• Vrijednosti• Osobine ličnosti• Motivaciju• Obrasce ponašanja pojedinca

Usmjerenost na kompetenciju u obrazovanju znači stavljanje naglaska na ishod ili rezultat učenja.

ODGOJNO –OBRAZOVNI CIKLUS

PRIPADNIŠTVO ODREĐENOJ ZAJEDNICI U SKLOPU KOJE UČENIK OSTVARUJE ODREĐENA PRAVA I IMA ODGOVARAJUĆE ODGOVORNOSTI

FUNKCIONALNE DIMENZIJE GRAĐANSKE KOMPETENCIJE

STRUKTURNE DIMENZIJE GRAĐANSKE KOMPETENCIJE

ISHOD/POSTIGNUĆE

1. CIKLUS (1.-4. razred OŠ)

Učenik kao građanin razredne, školske i lokalne zajednice)

  

znanje i razumijevanje, vještine i sposobnosti, vrijednosti i stavovi (znanje što+ znanje kako+ znanje zašto+ znanje s/sa+ znanje u)

   

Ljudskopravna politička društvenakulturnagospodarskaekološka

   

Učenik kao emancipirani i društveno angažirani građanin različitih zajednica u kojima ima status nositelja prava i odgovornosti

2. i 3. CIKLUS (5.-8. razred OŠ)

Učenik kao građanin hrvatske domovinske zajednice

4. CIKLUS (1. I 2. razred SŠ)

Učenik kao građanin hrvatske domovinske zajednice te građanin

europske i međunarodne zajednice

Modeli uključivanja građanskog odgoja i obrazovanja

Spiralno-razvojni model uključivanja po ciklusima:•u 1. i 2. ciklusu (1.- 8. r. OŠ) građanski odgoj i obrazovanje se ostvaruje međupredmetno i izvannastavno kao obvezna aktivnost •u 3. ciklusu (7. i 8. r. OŠ)uz postojeće pristupe građanski odgoj i obrazovanje uvodi se i kao izborni predmet

• u 4. ciklusu (1. i 2. r. SŠ) uvodi se kao obvezni predmet, nastavlja se s obveznim međupredmetnim i izvannastavnim pristupom

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo omogućuje primjenu aktivnih metoda učenja i

poučavanja:

• projektno učenje, • suradničko učenje, • učenje u paru, • igranje uloga, • simulacije, • rješavanje problema,• socijalno učenje korištenjem informacijskih

i komunikacijskih tehnologija i dr.

Sat lektire:• Vrući stolac• Intervju s književnikom• Osmišljavanje reklame (televizija, radio, novine, internet)• Čitanje zamišljene knjige• Izmišljeni svijet• Izrada stripa• Razredni pano• Kviz• Gledanje filma ili kazališne predstave• Radio – lektira• Muzej voštanih figura• Dramatizacija • Debata• Sudnica

DJEČJA PRAVA KROZ NASTAVU LEKTIRE

5. r. Milivoj Matošec: STRAH U ULICI LIPA

• Igranje scene u kojoj Mungos napada Veslonošca; komentari i prijedlozi

• Vrući stolac• Kako natjerati nekoga da nas zavoli i kako pronaći

prijatelje?

6.r. Stjepan Tomaš:MALI RATNI DNEVNIK

• Izrada tematskih (antiratnih) razrednih novina posvećenih miru (isječci iz tiska)

• Pisanje pisma Cvijeti• Organiziranje pomoći djeci koja su ugrožena ratnim

stradanjima

6.r. Jadranko Bitenc: TWIST NA BAZENU

7.r. Dinko Šimunović: DUGA

• Obrazovanje nekad i sad

• Kršenje ljudskih i dječjih prava u Hrvatskoj i svijetu

• DEBATA: DJEVOJČICE I

DJEČAKE (NE) TREBA JEDNAKO ODGAJATI

2. studenoga 2012.

Kćer zalili kiselinom jer je gledala mladićeUbojstvo se dogodilo u zabačenom selu u okrugu Kotli. Otac djevojčice zaprepastio se kad je vidio da "je njegova kći gledala dvojicu mladića koji su se vozili na motociklima ispred njihove kuće". Roditelji su odmah posumnjali da s jednim od njih ima nedopušteni odnos. Otac ju je uveo u kuću, istukao te uz pomoć majke zalio kiselinom.Incident se dogodio u ponedjeljak. Roditelji su djevojčicu odveli u bolnicu tek u utorak ujutro. Istoga dana navečer podlegla je ozljedama. Šef lokalne bolnice rekao je da je dovedena s teškim opeklinama, bilo joj je spaljeno 35 posto tijela i nije bilo šanse da preživi.

10. listopada 2012.Pucali u djevojčicu jer je govorila protiv

talibanaPakistanski talibani pokušali su ubiti 14-godišnju

djevojčicu, poznatu po istupima protiv islamskih ekstremista i njihovih napada na obrazovanje žena.Malala Jusafzai ustrijeljena je u glavu i vrat dok je sjedila s kolegama u školskom autobusu u kojem su se vozili nakon jutarnje nastave u Mingori, dijelu Pakistana u kojem je vojska izvela velike operacije 2009. da bi slomila pobunu talibana.

7.r. Branka Primorac: MATURALAC

• Čemu služe pravila na izletima?

•Koja su pravila pristojnoga ponašanja ili školskih pravila prekršili učenici na maturalcu?

•Što je cilj kazne?• Utječe li kazna na tvoje ponašanje i kako?

7.r. Damir Miloš:Bijeli klaun

• Vođenje slijepe osobe• Možeš li?• Znaš li tko su Hellen Keller, Slava Raškaj

ili Beethowen?

7.r. Vjenceslav Novak:IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA

• Da sam Evičina učiteljica… (pismeni rad)• Kako bismo pomogli Evici i njenoj obitelji prije nego što se Mika vrati

kući? (rad u skupinama)

Što mislite o tvrdnjama:Obitelj bolja je od doma za napuštenu djecu.Tko te tuče, taj te voli.Često su i djeca kriva za to što su roditelji grubi prema njima. Ono ružno što se događa u obitelji bolje je ne pričati nikome izvan obitelji.Batina je izašla iz raja.

8.r. Maja Brajko Livaković: KAD POBIJEDI LJUBAV

• Čarobni mikrofon (razgovor u krugu)• Kutija prijedloga (Da sam ja Dora…)• Naš plan djelovanja protiv zloporabe droge (problem-

podatci, mogući načini borbe protiv droge)

PLAN DJELOVANJA PROTIV PRIJEDLOG

ZLOPORABE DROGE DOBAR LOŠ ZAŠTO

SVAKI UČENIK KOJI POSJEDUJE DROGU BIT ĆE ODMAH I ZAUVIJEK IZBAČEN IZ ŠKOLE

POLICIJA ĆE PRIVESTI U POLICIJSKU POSTAJU SVAKU SUMNJIVU OSOBU KOJA SE NAĐE U BLIZINI ŠKOLE

ŠKOLA ĆE ORGANIZIRATI PREDAVANJA ZA UČENIKE KAKO BI SE UPOZNALI S OPASNOSTIMA OD DROGE

RAZREDNIK/RAZREDNICA MOŽE BEZ NAJAVE PRETRAŽIVATI ŠKOLSKE TORBE I SVE UČENIČKE STVARI

ŠKOLA ĆE ORGANIZIRATI SUSRETE S BIVŠIM OVISNICIMA KAKO BI SE UPOZNALI S OPASNOSTIMA

ŠKOLA ĆE ORGANIZIRATI GLEDANJE POUČNIH FILMOVA

Ana Frank: DNEVNIK

• Gledanje filma Život je lijep• Prezentacija knjige Dječak u prugastoj

pidžami (J. Boyne) i/ili gledanje filma• Skupljanje podataka o Ani Frank, Lei

Deutch i sl. (internet)• Gledanje filma Lea i Darija

Lea and Darija movie by Branko Ivanda.mp4

Skupni rad

I. Skupina – Pravo na obrazovanje djece u ratu

Skupni radII. SkupinaPravo manjina na kulturu, izražavanje vjere

i uporabu jezika

Skupni radIII. SkupinaPravo na igru, odmor i slobodno vrijeme

djece u ratu

Skupni radIV. SkupinaPravo djece na primjerenu zaštitu od

sudjelovanja u vojnim operacijama i humanitarnu pomoć

J. D. Salinger: Lovac u žitu

Djelo koje je šokiralo jednu generaciju, a inspiriralo drugu.

Rad u skupinama:

Prva skupina: Holden Caulfield

1.Pronađite citate u knjizi koji se odnose na glavni lik, Holdena Caulfielda, kojima ćete potvrditi navedeno: - česte promjene raspoloženja- česte promjene razmišljanja i stavova- istovremena mržnja i ljubav prema istoj osobi- bunt protiv društva- strah od odrastanja- potreba za osamljivanjem- potreba za društvom2.Po čemu ste slični glavnom liku romana, a po čemu se razlikujete?

Druga skupina: Holden – licemjer ili idealist, buntovnik s razlogom ili bez razloga?

1.Je li po vama Holden licemjeran? Kojim citatima možete potvrditi da je otvoren i iskren mlad čovjek, a kojim citatima možete potvrditi da je licemjer i snob?

Treća skupina: Biti odrastao

1. Koja opravdanja, na osnovu onoga što ste o Holdenovu djetinjstvu i obitelji saznali u knjizi, možete pronaći za njegovo nepovjerenje u svijet odraslih?

Četvrta skupina: Alkohol, seks1.Prokomentirajte sljedeći citat: “U čitavom svijetu ne postoji nijedan noćni klub u kojem je moguće sjediti duže vremena ako čovjek ne može, ako ništa drugo, a ono bar naručiti neki alkohol i natreskati se. Ili ako nije s nekom ženskom uz koju je zaista sav izvan sebe.“

Peta skupina: Novac

1. „Dok sam sjedio u taksiju, izvadio sam novčanik i kao prebrojio novac. Ne sjećam se točno koliko mi je ostalo, znam da nije bilo baš bogzna kakvo bogatstvo. Potrošio sam brdo love u svega bijedna dva tjedna. Zaista jesam. U biti sam očajna raspikuća. Što ne potrošim, izgubim. Vrlo često mi se događa da čak i sitniš zaboravim, u restoranima, noćnim klubovima i slično. To moje roditelje dovodi do ludila. Ne može im čovjek ni zamjeriti. Moj otac je, međutim, prilično bogat. Ne znam koliko love mlati – o tome nije nikad govorio sa mnom – ali, mislim, prilično mnogo.“ Kakav je vaš odnos prema novcu? Što mislite o njemu?

Literatura:• Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska

prava, Ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske, Zagreb: 1999.

• Nastavni plan i program za osnovnu školu, MZOŠ, Zagreb: 2006.

• Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, MZOŠ, Zagreb: 2010.

• Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, MZOŠ, Zagreb: 2012.

• Maleš, D. i Stričević, I.: Mi poznajemo i živimo svoja prava, Školska knjiga, Zagreb: 2003.

• Maleš, D. i Stričević,I.: Moja prava, Udruženje Djeca prva, Zagreb: 2005.