1

Idemo mi drumom... stazom... poljem... šumom...

DNEVNIK PUTA

2

Dragi naši GORENEMOREovci .

uživali smo dok smo pripremali ovaj mali vodič u kojem ćete pronaći zanimljivih i potrebnih informacija, a naići ćete i na ne baš zanimljive ili nepotrebne informacije - u duhu naziva ovog 8. Susreta - GORENEMORE!

Staza koju smo pripremili, a koju se spremate obići dugačka je cca. 70 km. Obilazak doista ne bi trebao trajati više od 5 sati. Bilo bi super kada bi ekipe koje su posljednje startale stigle na CILJ dovoljno rano za pripremu hrane jer gastro prezentacija počinje u 20 sati. Unutar ovog vodiča pronaći ćete i informacija o GORENEMORE načinu ocjenjivanja gastro prezentacija te nešto i o GORENEMORE bodovanju obilaska staze i obavljanja zadataka.

Tu smo da se zabavimo, ali ako se uz put malo i natječemo - to je... GORENEMORE.

Možda ste već negdje primjetili knjigu GORENEMORE. Bilo bi nam drago da u istu zabilježite svoje dojmove o tome što je super, što je koma, što bi trebalo/moglo/bilo bolje... sve to ćemo mi nakon završetka GORENEMORE prosljediti organizatorima sljedećeg Susreta, jer za ovaj je kasno - kak’ je je - GORENEMORE!!

Za sva pitanja koja tijekom GORENEMORE imate vezano uz bilo što kontaktirajte članove Uprave tj. načelnicu nam Jacu (098 47 66 22), starješinu nam Mihu (099 311 97 66) ili tajnicu Renatu (091 25 49 112). I njih troje i svi ostali članovi OSC-a bit će propisno obilježeni tako da, ako ih i ne znate prvo ih upoznajte, a onda možete svakog od njih i pitat sve kaj vam nije jasno, a oni će vam odgovorit ako znaju.

*Ništa nije tako loše da ne može postati gore.

A sad se ajmo zabavljati.Vaš Old Scout Club

3

Obilazak GORENEMORE kontrolnih sta-nica je ugodna i više-manje tjelesno i duševno korisna aktivnost koja sudio-nicima pruža maksimalni užitak. Kako bi vožnja, prilikom obilaska kontrolnih stanica bila što ugodnija i sigurnija do-bro je i korisno pridržavati se osnovnih naputaka.

obavezno provjerite ispravnost •vozilanemojte izgubiti, zametnuti, za-•piti, zapaliti :-o ili na neki drugi način uništiti ovaj vodič jer bi vam mogao dobro doćinemojte zaboraviti badiće, ručnike •i odjeću u koju se možete presvućiponesite pribor za prvu pomoć i sav ostali pribor za koji mislite da će vam trebati•nikako ne zaboravite LONČEK :)) jer bi vam mogo dobro doći - htjeli nehtjeli ovih ste •dana ekološki osvješteni i na kontrolnim stanicama (uglavnom) nećete naći plastične čaše - zato ‘ko hoće piti nek’ si uzme lonček (pribor za transportiranje i označavanje lončeka ste također dobili pa nosakanje lončeka i njegovo identificiranje ne bi trebalo pretpostavljati problem)ponesite foto-aparat i/ili mobitel•vozite se unutar svojih mogućnosti i obavezno prilagodite brzinu svojim sposobnosti-•ma i terenu na kojem se nalazite.tko pije nek ne vozi. tko pjeva zlo ne misli.•svo smeće koje proizvedete obavezno vratite natrag i odložite ga u za to predviđeni •prostor. ne berite biljke kako bi očuvali naš/vaš krajolik - branje bilja u većini slučajeva je neza-•konito, radije ga fotografirajte (berite gljive koje poznajete, mmmmljac)

4

Jastrebarsko Prvi se puta Jastrebarsko spominje 1249. godine. U ispravama Podgorske županije navodi se kao središte suda i trgovine. Već 1257. dobiva povlastice od kralja Bele IV. i status slobodnog kraljevskog trgovišta. U XV. stoljeću ban Matija Gereb gradi u Ja-strebarskom kaštel s gradskim vratima, koji oko 1520. godine, dogradnjom za vrijeme kralja Ivanuša, dobiva svoj sadašnji izgled. Od tada pa do 1922. godine dvorac je bio u posjedu grofova Erdödy. To je dvorac s dvjema zaobljenim kulama na uglovima, te unutrašnjim dvorištem s arkadnim tri-jemom. Uz dvorac se prostire stari gradski park, koji je proglašen hortikulturnim spo-menikom.

Barokna žu-pna crkva sv. Nikole, zaštitnika Ja-strebarskog, iz druge polovice XVIII. stoljeća, restaurirana je 1922. godine, a u njoj je i nadgrobna ploča bana Petra Erdödyja (umro je 1567. godine). Vri-jedno je pogledati i ranobarokni, prvotno franjevački, a kasnije cister-citski, samostan, uz kojeg je crkva sv. Marije, čije pročelje ukrašava niz niša, a tu je i zvonik iz 1732. godine.U Ulici Vladka Mačeka 2 nalaze se Gradski muzej Jastrebarsko i Grad-ska galerija.Grad Jastrebarsko, često popularno zvan i Jaska, tridesetak je kilometra jugozapadno od Zagreba, na padinama Plešivice, na nadmorskoj visini 154 metra, a sam grad ima oko 5400 stanovnika. Leži uz autocestu Zagreb - Karlovac, na regionalnoj cestovnoj prometnici i uz željezničku prugu. U

gospodarstvu pretežu poljodjelstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, ribarstvo, drvna industrija, te, dakako, turizam. Jastrebarsko i njegova okolica omiljeno su izletište, privlače prekrasni krajolici, prirodni rezerva-ti, kulturno-povijesni spomenici, znamenita vina jaskanskih vinara, gurmanski specijaliteti.

ErdödyErdödy su podrijetlom mađarska obitelj, koja je u srednjem vijeku živjela u Županiji Szatmár (danas Szabolcs-Szatmár, na istoku Mađarske) na posjedu Erdöd čiji je vlasnik bila obtelj Draghfy de Beltek. Uspon ove velikaške obitelji počinje u 15.stoljeću u doba nadbiskupa Tome Bakača, koji je zajedno s braćom, dobio plemstvo. U 16. Stoljeću stekli su naslov barun te promijenili prezime Bakač u Erdödy s pridjevkom de Monyorókerék i de Mono-szló (Moslovački). Sredinom 16.stoljeća dobili su grofovsku titulu.Od 16.st. potječe hrvatska grana obitelji Erdödy koja je imala sjedište u Jastrebarskom. U 18. st. obi-telj se grana na mađarski i hrvatski ogranak.

DVORAC ERDöDy

BAROknA župnA CRkVA sV. nikOlE

5

Od 16. do kraja 19. st. članovi ove obitelji aktivni su sudionici društvenog života Hrvatske obna-šajući istaknute političke, vojne i vjerske časti. Ova je obitelj dala sedam hrvatskih banova: Petra II. (ban 1557-67), Tomu II. (ban 1584-95), Sigismunda (ban 1627-39), Nikolu I. († 1663), Nikolu II. (banski namjesnik 1670-80, ban 1680-93), Ivana III. (1724-89) i Ivana Nepomuka II. (ban 1790-1806). Obitelj Erdödy posjedovala je brojna vlastelinstva u Hrvatskoj. Njihov je broj bio osobito velik u 16. st. kada su bili vlasnici slijedećih većih imanja u Hrvatskoj: Cesargrad (Novi Dvori klanečki), Desinić, Dijanovec, Draganić, Dubrovčak, Gračenica, Jastrebarsko, Jelengrad, Karlovac, Kerestinec, Klanjec, Kravarsko, Kutina, Lipovec, Moslavina, Metlika, Oborovo, Okić, Plodin, Samobor, Stubica, Stupnik, Trgovišće, Tuhelj, Varaždin (Stari grad), Vrbovec, Zelina i dr. Sredinom 18. stoljeća na imanjima gro-fova Erdödy bilo je više od 4000 seljačkih obitelji. U 18. stoljeću obitelj je stekla dodatne posjede - Bela, Ivanec, Cerje i Jurketinec. Poslije sloma Austro-Ugarske monarhije Erdödy su izgubili veći dio posjeda, najduže su zadržali Jastrebarsko do 1922., Novi Marof do 1923. i Stari grad Varaždin do 1924.Brojni članovi istaknuli su se u borbama protiv Osmanlija.

TOMA BAKAČ ERDÖDY 1558.-1624. Hrvatski ban i vojskovođa u ratovima protiv Osmanlija

istaknuo se u * bitkama kod Cazina, Cer-nika, Slunja, Ivanića, Siskakralj Rudolf II * dodijelio mu je zbog vojnih zasluga na-sljednu čast velikih župa-na Varaždin-ske županijenajveći vojni * uspjeh mu je čuvena bit-ka kod Siska 1593., koja je bila prekretnica u dosadašnjem rato-vanju sa Osmanlijama, zaustavljena su osmanska osvajanja po EuropiErdödy se 1595. povukao s banske duž-* nosti, ali je i dalje nastavio uspješno ratovati protiv Turaka. God. 1603. pro-glašen tavernikom za Ugarsku, a 1607. imenovan je nasljednim varaždinskim županom. U razdoblju od 1608. do 1614. ponovo je bio banom.

nADgROBnA plOčA TOmE ERDöDyA u zAgREBAčkOj kATEDRAli

SIDONIJA RUBIDO ERDÖDY 1819. - 1884. (Zagreb - Gornja Rijeka)

grofica Sidonija je bila * darovita pjevačica, ali zbog svoga plemić-kog podrijetla nije se profesionalno bavila pjevanjem, već je na-stupala na društvenim koncertima i u amater-skim izvedbama djela ilirskih skladatelja bila je prva izvođačica popularne Gajeve * budnice (neslužbene himne preporoda i hita 19. st.) ”Još Horvatska nij’ propala”, a sudjelovala je i u prvoj izvedbi opere Vatro-slava Lisinskog “Ljubav i zloba“ …“najveću pažnju na plesu domorodaca * 1842.u Streljani izazvalo je kolo, koje se tada prvi put plesalo na javnoj zabavi. Kolo je povela grofica Sidonija Erdody, dame iz visokog društva ostale su šokirane. To je ples za medvjede, govorile su...” — Da je na tom plesu bilo stvarno veselo i živo po-tvrđuje izvjestitelj u „Danici“ kad govori da se u šest ujutro nije moglo slobodno plesati zbog mnoštva gostiju…bilo joj je ponuđeno mjesto pjevačice beč-* ke Opere, što je ona odbila kao neprilično za jednu groficuSidonija je jedina žena koju je Vlaho Buko-* vac naslikao na zastoru HNK (slika “Hrvat-ski narodni preporod“)o tadašnjoj njenoj slavi govori i podatak da * se njen lik našao na onodobnim igraćim kartama

6

Vojarna “Dr. Ante Starčević” Davnih dana, dok se još zvala kasar-na, vojarna u Jastrebar-skom bila je lokacija 4. Oklopne (Ten-kovske) Bri-gade - jedne od najelitnijih oklopnih jedi-nica JNA. Ova je jedinica u skladu s do-govorom s hrvatskim vlastima napustila Ja-strebarsko odnoseći većinu opreme i oružja sa sobom. Posredovanjem promatrača EEZ garnizon se zajedno sa svim naoružanjem i opremom evakuirao u Bosnu i Hercegovinu 13.11. 1991. Taj datum se obilježava kao Dan grada.U vojarni je od 1993. do otprilike 2007. (po-datak nije provjeren) bio Časnički centar GS OS RH i Dočasnička škola HV koja je 1993. iz Zagreba premještena u Jastrebarsko, a onda 2007. iz Jastrebarskog u Đakovo. Veseli nas što smo mi dobili priliku uživati u cvrkutu ptičica i divnim mirisima prirode koja okružuje vojarnu, i nadamo se da će u budućnosti vojarna biti korisna kao što je dok smo mi tu.

Start je na zborištu Vojarne, nakon svečanog otvaranja, dok ste nam još svi na broju.

ZADATAK:Vezanje čvora - Ekipno*

Ovaj zadatak izvode 4 člana ekipe. Veže se isključivo samo jedan čvor, i to MRTVI. Konopac za vezanje čvora je jedan zajednički, koji se cijelo vrijeme zadatka ne smije ispustiti iz ruku, do završetka vezanja. Vrijeme vezanja čvora je ograničeno na 5 minuta, a mjeri se od znaka za početak kad svi članovi ekipe imaju konopac u rukama, do završetka vezanja čvora ili spuštanja na tlo. Boduje se isključivo vezani čvor + vrijeme potrebno za izvođenje zadatka unutar ograničenja od 5 minuta.

GPS Koordinate45.67294315.642163

Dvorac ErdödySmješten u gradskom parku dvorac Erdödy najstarije je zdanje u gradu. Stari kaštel podignuo je ban Matija Gereb krajem 15. st., a od početka 16. st. pa sve do 1922. g. dvorac je bio u posjedu obitelji Erdödy. U dugoj povijesti mnogo puta dograđivan, ovaj četverokutni dvor pojačan je s dvije impresivne, za-obljene kule. Unutrašnje dvorište, izvanredne akustike, krasi trijem s arkadama i barokni stupovi. Ploču lijevo od ulaza ugradio je 1592. g. hrvatski ban Toma Erdödy, sin prvog vlasnika Jastrebarskog od 1519. do 1567. g., bana Petra Erdödya. Dvorac Erdödy okružen je prostranim engleskim perivojem i ribnjakom te nizom gospodarskih zgra-da uz potok Reku koja čini prirodnu granicu posjeda. Danas je to omiljeno jaskansko šetalište.

START Vojarna “Dr. Ante Starčevićć”

7

KAKO DO SLJEDEĆE KONTROLNE???Eto, krenuli ste, nakon svih peripetija s vezanjem čvora :))Nakon izlaska iz vojarne idete desno do glavne ceste ZAGREB-KARLOVAC, gdje opet skrećete desno, prema Karlovcu. Vozeći se 4 km, dolazite do raskršća za VOLAVJE gdje skrećete desno. Nakon 1,7 km dolazite u centar sela - s vaše lijeve strane je osnovna škola i crkva BLAŽENE DJEVICE MARIJE SNJEŽNE, a vi se parkirajte desno ispred dućana i DVD-a Volavje. Peko puta crkve ulaz je na 1. KS.

1. kontrolnaGPS Koordinate

45.65505215.6052257,7 km

od starta

Imanje REPRO - EKOObiteljsko gospodarstvo specijalizirano za proizvodnju i preradu visokokvalitetne organski uz-gojene hrane. Centralni dio imanja čini obnovljeni stari mlin, uz potok, na pogon vodom (vode-nica). Na imanju se bave isključivom organsko biološkom proizvodnjom, a proizvode sve vrste pšenič-nog brašna kontroliranog porijekla mljevenog na ekološki način, integralna brašna mljevena na kamen, tofu (sir od soje- svježi, dimljeni, pohani), seitan (pšenični gluten), te popečke od raznovrsnih žitarica s povrćem, koprivom i blitvom...

Volavje: REPRO-EKOTestiranje brđana na organsku hranu :))

ZADATAK:Hodanje na štulama *

U ovoj igri učestvuju 4 člana ekipe. Igra se izvodi štafetno, gdje jedan član starta sa hodom na štulama, dolazi do drugog, predaje mu štule, ovaj nastavlja sa hodom i predaje štule slijedećem, sve do zadnjeg člana. Mjeri se vrijeme potrebno za prelazak staze svih članova ekipe.

Sejtan ili seitan Jelo od punog pšeničnog zrna, bogato prote-inima (bjelančevinama). Radi se o pšeničnom glutenu koji u prehrani gotovo u cijelosti može nadomjestiti potrebu za mesom. Jela sa sejtanom pripremaju se na isti način kao i jela s mesom. Potječe iz kineske kuhinje, a u zapadnim zemlja-ma rabi se najčešće u makrobiotičkoj i vegetari-janskoj prehrani.Tofu Prehrambeni proizvod (azijskog porijekla) dobi-ven zgrušavanjem proteina u sojinom mlijeku.Tehnika proizvodnje tofua jednim je dijelom slična proizvodnji sira, zbog čega tofu često nazi-vaju i sojinim sirom. Proces proizvodnje obuhvaća namakanje i mljevenje sojinog zrna zajedno s vodom u kašu (gô), kaša se zatim prokuhava kako bi se uništila štetna tvar koja se nalazi u sirovoj soji tripsin inhibitor. Iz prokuhane sojine kaše (gô) se zatim cijeđenjem (ekstrahiranjem) odvaja sojino mlijeko i okara kao ostatak. Slijedi najbitniji dio u proizvodnji tofua, a to je zgru-šavanje (koagulacija).

8

KUD SAD???Ukoliko ste već razigrani i zasićeni organskom hranom, krenite dalje..Vraćate se od kuda ste došli, na glavnu cestu ZAGREB-KARLOVAC, gdje skrećete de-sno prema Karlovcu. Naravno, vozite se opet ravno i bez skretanja, sve do raskršća o kojem morate voditi računa, a to je skretanje desno za BREGANA/KRAŠIĆ. Tu, dakle, skrenete desno, te se vozite daljnjih 8 km do mjesta KRAŠIĆ.Obratite pažnju kod ulaza u mjesto - nemojte ići desno kako vas vodi cesta i oznake za parkinge, već idite ravno. Pred vama je crkva i pazite da ne udarite nosom u nju :). Ovdje ćete odraditi prvi dio (od dva) zadatka koji morate napraviti prije dolaska na 2. KS.

1. zadatak

Krašićć- Dolina kardinalaBiti u jaskanskom kraju, a ne vidjeti Krašić, stvarno bi bilo šteta.

KRAŠIĆ & DOLINA KARDINALALjepotu jednog kraja daje priroda. Plemenitost dopune i stvore ljudi. Jedan je djelić naše domovine, nadomak Zagrebu, doslovce skrit i nepoznat, istovremeno uzdignut do neba, pravi mozaik ma-gične privlačnosti. Dolina kardinala oduševljava nas svojom pitomošću i ugodnim podnebljem. Odavde potječu vrijedni ljudi, velikani hrvatskog svjetovnog i duhovnog života. Tu je u obližnjem selu Brezarić ro-đen bl. kardinal Alojzije Stepinac (1898-1960) koji je svoje posljed-

nje godine života proveo u župnom dvoru u Krašiću u kućnom zatvoru u izdržavanju kazne u trajanju od 16 godina. Sto godišnjica kardinalova rođenja svečano je obilježena 8. svibnja 1998. godine otkrivanjem spomenika na novo uređenom trgu ispred crkve Presvetog Trojstva. U Krašiću su se, osim kardinala Stepinca, rodili i kardinal Franjo Kuharić, te biskupi Juraj Jeze-rinac i Josip Mrzljak. Crkva Pr. Trojstva nalazi se u središtu Doline kardinala u Krašiću. Građe-vina s početka 14. stoljeća više je puta dograđivana i preuređivana. Raširenu vizuru dopunjava impozantni zvonik. Ispred crkve, s pogledom na Trg, postavljen je spomenik blaženiku Alojziju Stepincu, a u dvorištu je župni dvor s dvije spomen sobe koje nam svjedoče kardinalovu uzničku muku. Jednostavnost izvornih predmeta kao da ponavljaju Stepinčeve riječi s montiranog sud-skog procesa: “Moja je savjest čista... “

ZADATAK:Fotkanje s KardinalomOvdje se cijela ekipa, s naglaskom na cijela ekipa :), mora uslikati sa kipom kardinala Stepinca koji se nalazi ispred glavnog ulaza u crkvu Presvetog Trojstva, u pozi koju sami izaberete. Fotku kao dokaz pokazujete na 2. KS. Možete koristiti bilo koji medij za pohranu fotografije.

GPS Koordinate45.65461715.516888

14,2 km od starta

9

Krašić se nalazi u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Za-grebačke županije. Najveće je naselje, a ujedno i admini-strativno središte općine. Mjesto se prvi puta u povijesti spominje 1249. godine (godina istaknuta na krašićkom grbu), a u popisu iz 1334. ovdje se navodi župa Sv. Troj-stva - „Sanctae Trinitatis de Kraysichi“. Površina općine Krašić iznosi 71 km2 i tu živi 3.199 stanovnika (prema po-pisu iz 2001. g.). U samom sastavu općine nalaze se 34 naselja. Površinom i napučenošću spada među srednje velike hrvatske općine.Krajolik Krašića je vrlo različit. Najveći nizinski prostor na-

lazi se uz riječicu Kupčinu. Na jugu kod Mirkopolja obuhvaća i dio doline uz Kupu. Pre-ostali dio kraja zauzimaju brežuljkasta područja. Glavni vodotok je riječica Kupčina, sa brojnim malim pritocima, od kojih se ističe Slapnica, s više lijepih slapova. Velika površina kraja prekri-vena je šumama, a ostali dio su oranice, vrtovi, voćnjaci i livade. Klima u kraju je umjereno kon-tinentalna. Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivredom. Nacionalna struktura stanovništva je izrazito homogena. Veliki broj stanovnika nalazi se u inozemstvu. Gospodarstvo je izrazito poljo-privredno. Industrija je slabo razvijena. Spomenuli bismo mesnu industriju, drvnu i proizvodnju PVC stolarije. Krašićko vinogorje: Jedan od osnovnih pravaca budućeg razvoja općine nameće se razvoj turizma. Krašić bi bio prepoznatljiv po razvoju vjerskog turizma. Tu je u obližnjem selu Brezarić rođen bl. kardinal Alojzije Stepinac (1898.-1960.) koji je svoje po-sljednje godine života proveo u župnom dvoru u Krašiću u kućnom zatvoru u izdržavanju kazne u trajanju od 16 godina. Sto godišnjica kardinalova rođenja svečano je obilježena 8. svibnja 1998. godine otkrivanjem spomenika na novo uređenom trgu ispred crkve Presvetog Trojstva. Znameniti Krašićani: Osim bl. Alojzija Stepinca iz krašičkog kraja potječu i kardinal Franjo Kuharić (rođen u Pribiću), bi-skup Juraj Jezerinac (rođen u Prekrižju), biskup Josip Mrzljak i niz ostalih crkvenih veledostojnika, s toga ovaj kraj s pra-vom možemo nazvati mjestom molitve, mira, hodočasničko mjesto i nadasve značajno rodno i smrtno mjesto blaženika Alojzija Stepinca. Od 1994. godine 8. svibanj, datum ro-đenja bl. Alojzija Stepinca ujedno se obilježava i kao Dan općine. Od poznatih osoba tu je još Juraj Ćuk, hrvatski pisac histori-čar i sudac Banskog stola, autor “Krašičke seljačke bune” te Josip Torbar, prvi tajnik, a potom i predsjednik HAZU (bivša JAZU). Preuzeto s http://www.krasic.hr

KAKO DALJE???Da biste nastavili dalje, morate se držati desne strane uz crkvu, te na raskršću uz crkvu ići desno. Na raskršću skrećete lijevo prema PRIBIĆU. Nakon 2,5 km dolazite do STRMCA PRIBIĆKOG, gdje je sa vaše lijeve strane grkokato-lička crkva i Dvorac Pribić. Ovdje stanite i odradite drugi dio zadatka...

10

Sigurni smo da bi vam bilo žao da niste i ovo vidjeli. Kad ste već tu.

LIJEVO ILI DESNO?Da biste se okrijepili nakon ovih napor-nih zadataka, odmah iza zadnje po-moćne zgrade dvorca, na cesti je mali putokaz za HUTIN. Tu morate skrenuti lijevo uzbrdo, uskom asfaltiranom ce-sticom kroz selo. Nemojte skretati skroz do vrha brda gdje skrećete desno. Držite se desne strane i pratite naše oznake na cesti. Kod balona na orahu skrenite desno na parkiralište.

PRIBIĆTri kilometra istočno od Kraši-ća nalazi se Pri-bić, rodno mjesto kardinala Franje Kuharića. Župna crkva sv. Siksta, stara više od tisuću godina, najstarija je i naj-vrednija u kraju. U Strmcu Pribić-kom (tri kilometra sjeverozapadno od Pribića) nalazi se barokni dvorac gr-kokatoličkih biskupa, s neobizantskom crkvi-com sv. Marije podignutom na otočiću usred ribnjaka pred dvorcem. Crkva Sv. Siksta u Pri-biću nastala je u ranom srednjem vijeku. Spo-minje se 925. godine. Zvonik ima oktogonalni oblik. Ovo je jedina crkva u Hrvatskoj koja nosi ime ovog sveca, pape koji je podrijetlom bio Hrvat. GRKOKATOLIČKA CRKVA BLAGOVIJESTI izgra-đena je 1911. godine, iznutra dovršena 1942. Ova neobizantska crkva rađena je prema pro-jektima Stjepana Podhorskog, a prema želji naručioca križevačkog biskupa Julija Droho-beskog. Barokni dvorac grkokatoličkih bisku-pa i crkva čine skladnu cjelinu. Centralna gra-đevina natkrivena je kupolom.Strmec Pribički prvi se put spominje kao po-sjed 1441. Svojevremeno je bio u vlasništvu bana Petra Zrinskog, a 1682. kupio ga je marčanski grkokatolički biskup Pavao Zorčić. 1942. u mjestu je osnovana župa za katolike istočnog obreda (grkokatolike). U spomen na sklapanje Marčanske unije 1611. o sjedinjenju kršćana istočnog obreda s Katoličkom crkvom podignuta je na malom umjetnom otočiću ova grkokatolička crkva posvećena Marijinu na-vještenju.

ZADATAK:Panoramski crtež dvorcaSa stojne točke označene zastavicom, a pod kutem od 63° (označeno kolčićima), morate vlastoručno, bez pomagala, u što kraćem vremenu nacrtati dvorac koji vidite pred sobom, sa količinom i preciznošću detalja po vašem izboru. Rad morate predati na 2. KS. Rad crta jedan član, ekipe, dok drugima predlažemo da pogledaju GRKOKATOLIČKU CRKVU...

Pribićć

2. zadatak GPS Koordinate45.67178615.513124

16,7 km od starta

11

ZADATAK:Gađanje iz zračne puške i pištoljaGađaju 3 člana ekipe, i to 2 muška iz pušaka, a ženski član iz pištolja (ukoliko nemate ovu spolnu kombinaciju u ekipi, morate se dogovoriti tko je u vašoj ekipi muško, a tko nosi hlače :)). Za probu imate 2 metka (svaki član ekipe), a za “pravo” gađanje 5 metaka. Zbrajaju se

pogotci svim tim mecima tj. zbrajamo ukupni rezultat 21 metka.Meta je označena brojevima 1 - 3 - 5 - 7 - 9 - 11 - 13 bodova, a vama želimo mirnu ruku i malo vjetra.

GPS Koordinate____________________________

17,5 km od starta

Hutin - Obiteljsko gospodarstvo Kelihar

2. kontrolna

Kod Kelihara. Skoro pa točno u podne. :)

TRADICIONALNI OBRTILONČARSTVO - U jaskanskom kraju, od davnina su poznata tri tradicijska lončarska centra: Petrovina, Rastoki i Brezari. Ako Vam se sviđaju predmeti od terakote, danas ih možete naba-viti još samo u selu Rastoke, starom centru lončarstva u kojem je nekad radilo mnogo obitelji lončara i keramičara. 1964. godine u Rastokima je još bilo 11 lončara. Predmeti su uzrađivani na nožnom lončarskom kolu, kako bi obje ruke lončaru bile slobodne za oblikovanje predmeta. Najčešći stari lončarski predmeti su: krugle za vodu, krugle octenke, žbanje za mast, stepače, stepke, polići, medenice i lonci mličnjaci. Najpoznatiji lončar u Jastrebarskom, u Rastokima je Stjepan Stipković 01 6286 246.

Ovi se lončarski proizvodi proizvode u selu Rastokama:

Kruglica - ne glazirana glinena posuda trbušastog oblika s uskim grlom i drškom, ukrašena bijelim linijama. Izrađena je prema originalnom tradicijskom proizvodu. Izrađuje se na lončarskom kolu, a potom peče u zemljanoj lončarskoj peći (“pešnjica”). Kruglica je nami-jenjena nošenju pitke vode.

Krugla octenka - ne glazirana keramička posuda nešto šireg grla s drškom i dodatnim izljevom (“cicak”). Namijenjena je za držanje domaćeg octa po čemu je i dobila naziv “Octenka”.

12

Žumberački lonac - je trbušasta ne glazirana glinena posuda. Namijenjena je za ku-hanje variva nad otvorenom vatrom. Naziv je dobila po Žumberku (nedaleko od Zagreba) gdje se tradicijski koristi osim za pripremanje variva i za kuhanje mlijeka

Žbanja za mast - ne glazirana glinena posuda šireg otvora, jakih ručki za prihva-ćanje o obje strane. Namijenjena je držanju masti i druge hrane.

Lončić (lonac) - glinena posuda sa širokim grlom i s drškom. Koristi se u domaćin-stvu za kiseljenje mlijeka.

Zdjelica (zdjela) - široka i plitka glinena posuda za serviranje hrane u domaćin-stvu. Iz ovakve zdjele članovi obitelji su zajedno jeli drvenim žlicama.

BAČVARSTVO - U vinorodnom jaskanskom kraju od pamtivjeka je bačvarski obrt bio vrlo cijenjen.

Bačvarske radionice i danas koriste tradicionalna znanja u izradi kvalitetnog drvenog posuđa: okrugle i ovalne bačve, barrique bačve, brente, vedra, lakomice i dr.

Najpoznatiji bačvar u Jastrebarskom je MIlivoj Ivo Golub 095 8003960.

SVI NA BROJU I ČITAVI NAKON STRELJANE??! AJMO DALJE ONDA!Sa 2. KS u Hutinu dalje se ide desno makadamskim putem, koji vas vraća na cesticu kojom ste došli od dvorca. Na raskršću s glavnom cestom idete lijevo, preko mosta kako cesta pita, te nakon 200-tinjak metara na raskršću skrećete desno. Sve to možda i označimo oznakama na cesti i balonima :)). Dalje vozite brdskom asfaltiranom cestom kroz KOSTEL PRI-BIĆKI, DOL i PUŠKAROV JARAK, preko nešto mostova, lijepih seoca i kroz živopisan krajolik. Na jednom dijelu cesta naglo uspinje.Na vrhu uspona parkirajte i pogledajte desno jer se tamo nalazi DVORAC ORŠIĆ pored kojeg je i vidikovac s odličnim pogledom. Prošećite do dvorca ili nastavite dalje kroz Slavetić prema 3. KS.

13

Uz put je. Zašto ga ne pogledati izbliza.Slavetićć- Dvorac Oršićć

SLAVETIĆ & DVORAC ORŠIĆPosjed Slavetić spominje se od 1249. godine, od tada mijenja mnogo vladara dok 1486. godine ne dolazi po vlast obitelji Oršić darovnicom kralja Matije Korvina. U drugoj polovini 17. st. Oršići se trajno naseljavaju u slavetićkoj utvrdi koja po-staje središte njihova prostranog vlastelinstva. Ujedno pokreću i osnutak župe u Slavetiću, što se i ostvaruje 1661. godine. Zastanite pored dvorca jer Vas očekuje još jedan posebno lijep vidikovac na cijeli slavetićko-krašićki kraj. Naselje Slavetić poznato je po dobro očuvanim autohtonim drvenim kućama, poglavito na ovom dijelu staze.Dvorac Oršić smješten je na zaravni brijega, u naselju Slavetić. Ova slikovito razigrana struktura dvorskog sklopa čini izuzetnu ambijentalnu cjelinu zajedno s krajolikom u kojem se nalazi te vizu-alno dominira u širem prostoru. Visoka kulturno-povijesna i arhitektonska vrijednost ovog dvor-ca osigurava mu mjesto u presjeku dvoraca–burgova na nacionalnoj razini. Neraskidiv organski odnos s krajolikom iz čega proizlazi njegova ambijentalna vrijednost te uloga u artikulaciji šireg prostora bitni su činitelji vrjednovanja i pridonose njegovu značaju. Dvorac je u dobrom stanju. Krovište je nedavno obnovljeno.

GROFOVI ORŠIĆ - Među najmoćnijim hrvatskim plemstvom…Obitelj Oršić prema predaji potječe od hrvatskog plemena Lapčana i Karinjana. Prvi put se spominje u jednoj ispravi iz Knina iz 1420. godine. Svojedobno je ta obitelj bila među najmoćnijim hrvatskim plem-stvom, a rodbinskim su vezama samo širili svoje bogatstvo. Nji-hova je obiteljska priča prepuna glembajevskih zapleta dostojnih najgledanijih televizijskih sapunica. Kako i ne bi, kad povijest obi-telji seže duboko u 15. stoljeće, a završava tek početkom dvadese-toga. Kralj Matijaš Korvin daruje im 1487. Slavetić pokraj Jastrebarskog, po kojemu kasnije nose pridjevak Slavetički. U 16. stoljeću Oršići stječu daljnje posjede u drugim krajevima Hrvatske i izvan nje, te ulaze u rodbinske veze s istaknutim ma-gnatskim obiteljima. U 17. stoljeću sva su se imanja našla u ru-kama jedinoga muškog potomka obitelji, Matije, krajiškog kape-

tana koji je svojim bogatstvom sinovima utro put do barunata. Njegov sin Ivan Franjo stječe Gornju Stubicu. Oženio se Elizabetom Petričević, kćerkom Jurja Petričevića od Miketinca, gospodara Gornje Stubice, Jakovlja i Praznoga. Elizabetin brat Franjo ubija 1658. u Stubici svoju ženu Katarinu barunicu Keglević. Ubojstvo je izazvalo veliku pozornost, a prema onodobnom običaju, nje-zina je obitelj kao zadovoljštinu mogla tražiti predaju ubojičina imanja.No Petričević se sporazumijeva sa sestrinim mužem i ustupa mu svoj dio očinskih imanja u zamjenu za dobro Petrovinu u Turopolju, koje je Elizabeta donijela u miraz. Ubojica nikada nije uhićen usprkos svim nastojanjima njezine obitelji, ali su dobra zaplijenjena u korist države. Car nije htio potvrditi ugovor o zamjeni, no daje Franji Oršiću darovnicu za ta imanja, za njega i njegove potomke. Tajnim ugovorom on prepušta Stubicu na uživanje Franji Petričeviću, uz uvjet da to imanje prepusti Oršićima ako Petričević, koji je imao samo malu kćer, umre bez muškog potomka.

14

Franjin sin Antun oženio se vrlo mlad izvanredno lijepom i obrazovanom barunicom Marijom Terezijom Wintershoffen. Imali su troje djece. Godine 1700. tužio ju je zbog nevjere i pokušaja da ga ubije magijskim sredstvi-ma. Dobio je rastavu, što je u to doba bilo gotovo nečuveno, a djeca su oduzeta majci i predana na odgoj daljnjim rođacima. Oko tog događaja je izbio veliki skandal.Antunov unuk Krsto Oršić (1718.-1782.) sagradio je novi dvorac u Gornjoj Stubici. Bio je oženjen Josipom Zichy iz bogate i ugledne mađarske obi-telji.Adamov sin Jurica jedan je od malobrojnih velikaša koji od početka pruža potporu narodnom preporodu.

SAD KAD ZNATE SVE ŠTO VJERO-VATNO NIKAD NISTE MISLILI SA-ZNATI O ORŠIĆIMA KAKO DALJE?Kroz SLAVETIĆ se držite desne stra-ne, uz crkvu Sv. Antuna Pustinjaka (koju vrijedi pogledati ako želite odvojiti malo vremena), do malog raskršća sa kapelicom i oznakom za selo BREBROVAC, gdje vi idete lijevo dolje, niz brijeg. Slijedećih nešto ki-lometara kroz vinorodni kraj dolazite do raskršća iznad mjesta PETROVI-NA, oblika y. Obratite pažnju - ovdje idete polukružno lijevo pa opet pre-ma sjeveru :))...Dalje tom cestom bez skretanja, kroz BREZARE, dolazite do putokaza SVETA JANA/CELINE, prođete kroz mjesta sve do raskršća na kojem je putokaz za TOPLICE gdje skrećete lijevo. Kad skrenete, s desne strane mora biti punionica JANA, a sa lijeve malo dalje bazenski kompleks Sve-tojanskih toplica. Na prvom raskr-šću skrenite desno uskom lokalnom cestom (OPREZ!) stižete u TOPLICE odnosno na 3. KS.

Ovdje izvire i JANA. Ponesite prazne boce :))

ZADATAK:Gađanjeiz konzervi lopticamaSudjeluju 3 člana ekipe. Gađanje mora biti iz točke u sredini bazena u klečećem (na oba koljena) ili poluklečećem stavu (na jedno koljeno). Gađa se s tri loptice. Svaki član može bacati samo jednom (znači 9 bacanja ekipno), a svi rezultati bacanja se zbrajaju u ukupan rezultat ekipe.Bilo bi dobro da za ovaj zadatak imate kupaće gaće ili kostim, kao i ručnik..

GPS Koordinate45.70694015.57121129,9 km

od starta

Staro termalno vrelo Toplice

3. kontrolna

15

TOPLICE & SVETA JANAOvo je naselje najpoznatije po svojem termalnom vrelu, koje se spominje još u srednjem vijeku.Udaljena devet kilometara od Jaske, sa svojih 17 živopisnih sela, Sveta je Jana najprostraniji i najpitomiji dio Prigorja i oduvijek cilj izletnika. Najveće je naselje na zelenom grebenu obro-naka Japetića Gorica Svetojanska. Do Svete Jane se može stići i preko sela Petrovine, poznatog po župnoj crkvi sv. Petra, a u blizini su i Rastoci, malo selo čuveno po tome što u njemu još živi tradicijski zanat - lončarenje.Mnogobrojne goste privlače i Svetojanske toplice. U blizini malog termalnog vrela podignut je atraktivni sportsko-rekreacijski centar, s olimpijskim bazenom, bazenom za djecu i vodenim toboganom. Kupačima je na raspolaganju i sanitarni blok i ugostiteljska ponuda. U planu je i gradnja sportskih terena, te hotela i motela.Stogodišnja tradicija svetojanskog školstva vezana je uz 1902. godinu kada su postavljeni te-melji za školsku zgradu. U područnoj školi OŠ “Ljubo Babić” Jastrebarsko smješten je i područni odjel dječjeg vrtića, ali i etno-zbirka učeničke zadruge “Grozdek”. Mala, ali vrijedna etno-zbirka podsjeća na bogatu kulturnu baštinu svetojanskog kraja. “Sta-ra iža” s tradicionalnim oruđem i namještajem, narodnim nošnjama, “kunjom”, “komorom” i “najžom” dočarava način života naših starih u družinskim “ižama”. U zbirci su tematski izloženi alati, suđe, ručni radovi, nošnje i predmeti vezani uz prastare običaje ovog kraja. U “pinjici” koja je vezana uz tradicijsko vinogradarstvo može se razgledati prva hrvatska preša iz 1827. godine.

GPS Koordinate45.70694015.571211

OSVJEŽENI??? AJMO DALJE ONDA! Ako ste uspjeli osvježiti se u bazenu i okrijepiti se voćem, možete krenuti dalje na stazu. Vratite se kroz selo, uz bazene i punionicu, sve do glavne ceste, gdje skrećete lijevo. Prolazite kroz BELČIĆE i nastavljate cestom do DRAGE SVETOJANSKE. Na velikom desnom zavoju i raskršću sa čije je lijeve strane kapelica Presvetog Troj-stva skrećete lijevo(!!) uz kapelicu. Na banderi je putokaz za JAPETIĆ, kamo u stvari i smjerate. Nakon 200 metara, sa desne strane uz potok obratite pažnju na Mlinarevu ižu. Isplati se stati i pogledati ili, ako ste jako gladni, napravite to u povratku.

MLINAREVA IŽAGodrijanov mlin na potoku Draga u Dragi Svetojanskoj izgrađen oko 1890. obnovljen je 2007. Taj mlin bio je uništen u poplavama pa od 1927. nije radio. Danas uz pomoć izvorske vode i mlinskog kamena melje ži-tarice kao što se to i nekad radilo. Uz mlin vodenicu sastavljena je autentična drvena kuća svetojanskog

kraja, u kakvoj je nekad živio mlinar. Unutar mlinarove iže, sastavljene samo od ku-hinje i sobe te malog trijema, ganjka, može se vidjeti krušna peć čije je ložište u kuhinji, a glavni dio u sobi. Ovaj divni etno kutak u Svetoj Jani čuva vrijednu tradiciju od zaborava za-hvaljujući Etno udruzi Sveta Jana.

16

BILI ILI NE BILI U MLINU......sljedećih 11 km vožnje po bijeloj cesti do Pla-ninarskog doma na Japetiću, prepuštamo vas vašim aktivnostima :)) u vozilima.. Po dolasku u planinarski dom, slijedi vam ručak..

KUHINJA JE ZNANOST, UMJETNOST

I LJUBAV…

Zlatno doba Jaske je srednji vijek. U srednjovjekovnim samostanima nalazimo začetke kulinarstva i umijeća pripremanja hrane.Srednjovjekovni čovjek nije poznavao hladnjake, štednjake i mikrovalne pećnice, ali je zato znao koristiti postupke kojima se postizao sličan učinak.Jelovnici na gozbama sastojali su se od nama danas egzotičnih jela poput dabrova repa, labudova, ptica pjevica te divljači i drugih životinja serviranih u njihovom pravom obliku. Najuobičajeniji srednjovjekovni kruh bio je crni kruh, dok se pšenični kruh visoko cijenio i jela su ga samo gospoda.Srednjovjekovni čovjek nije poznavao čokoladu, ali mu zato nije nedostajalo zaslađivača poput meda, voća ili, tada još rijetkog šećera. S druge pak strane u velikim je količinama koristio razne začine, posebno papar i ingver, kao nezaobilazan dodatak jelima. Nema jela, pa ni pića bez začina! Naravno, radilo se o sasvim praktičnoj snalažljivosti srednjovjekovnog čovjeka da prekrije okus ustajalog mesa ili da bezukusnom jelu podari primamljiv tek. Kombinacija slatkog i paprenog bila je pritom sasvim uobičajena (paprenjak - kolač od meda i papra)…Omiljeni aperitiv bio je Hipokras, aromatizirano vino (crno ili bijelo vino, med, grožđice, klinčići, muškat).

Srednjovjekovna pravila ponašanja za stolom:

ako si zagrizao komad * kruha, ne umači ga više u zajedničku zdjelune mljackaj i ne dahći pri * jelune spavaj za stolom, ne * pljuj na stol ili preko njeganije lijepo pojas otpuštati * za stolomzube ne čisti nožem i * stolnjakomne govori ništa loše o * jelima i ne govori ništa što bi moglo izazvati drugogane jedi pohlepno da se ne * ugrizeš za prst…

4. kontrolna

17

ŽUMBERAKŽUMBERAK, brežuljkasto područje (oko 300 km2) južnog prigorja Žumberačkoga gorja. Ime je dobio po starom gradu Žumberku (izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela). Izrazito krško područje (ponikve, spilje, po-nori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom. Kraj je bio naseljen u pretpovijesti (Budinjak, naselje i nekropola iz starijega že-ljeznog doba, Kalje) i u rimsko doba (Gornja Vas). Od dolaska Hrvata u ove krajeve, Žum-berak i Bela krajina (VII.-XIII. st.) bili su dio Hrvatske, podvrgnuti jurisdikciji novoosno-vane biskupije u Zagrebu (1094.). U vrijeme vladavine Andrije II. (1204.-35.) Žumberak je bio vezan uz Metliku i Črnomelj, te je uključen u Kranjsku marku. Početkom XIV. st. duhovna vlast potpala je pod akvilejski patrijarhat, od-nosno gorički arhiđakonat, što je izazvalo dugo-trajan sukob između zagrebačke biskupije i akvilejskog patrijarhata; tek je 1784. dio Žumberka pripao zagrebačkoj biskupiji. Područje Žumberačkoga gorja su u drugoj polovici XV. st. opusto-šili Turci. Zbog toga je Žumberak već na početku XVI. st. ostao gotovo bez stanovništva. Habsbur-ški je vladar stoga odlučio naseliti svoja pusta vlastelinstva skupinama uskoka (1530. dolaze prve skupine), po vjeri katolika i pravoslavnih; potonji početkom XVII. st. postaju katolici istočno-ga obreda (grkokatolici). Žumberačka je kapetanija 1578. pripojena slunjskoj i time uključena u Vojnu krajinu. Nakon ponovnog sjedinjenja s građanskom Hrvatskom 1881. Žumberak postaje kotarom zagrebačke županije, a sjedište toga kotara nalazilo se u Kostanjevcu. U vrijeme baroka

JAPETIĆJapetić je sa svojih 879 metara najviši vrh Samoborske gore. Proglašen je rezervatom šumske vegetacije, zbog očuvanih prirodnih ljepota. Napose su vrijedni ostaci stare bukove šume, koja se prostire na 29 hektara. Na samom vrhu se nalazi piramida za razgledavanje, visoka 12 meta-ra. S nje se pruža pogled na cijelo Samoborsko gorje. No, prekrasan pogled na Prigorje, Žumberak, Pokuplje, Klek, za lijepa vremena čak i na Alpe, puca i s terase planinar-skog doma na Žitnici. Dom je omiljeno izletište, stalno je otvoren za posjetitelje, a na glasu je i zbog odlične domaće kuhinje. Planinarski dom Žitnica na Japetiću (815 m) sa-gradilo je HPD “Jastrebarsko” između 1951. i 1955. na vrhu livade zvanoj Žitnica. U blizini je i staro selo Grabarak. Do Japetića vode označene planinarske staze iz Ivančića i do-bra cesta preko Drage Svetojanske.

4. kontrolna

Najviši vrh Samoborske gore. Rezervat šumske vegetacije.

GPS Koordinate45.741182 15.604459

44,7 km od starta

Japetićć- PD Žitnica

ZADATAK:TestDok ručate riješite test, i na odlasku ga predajte kontroloru. Nije strašno...

18

neke su starije crkve pregrađene te je malen broj zadržao oznake proteklih razdoblja, primjerice crkve u Kalju i Žumberku zadržale su neke elemente gotičke izgradnje. Samo u Žumberku su grkokatolici naseljeni kao kompaktna cjelina. Najstarija grkokatolička župa sv. Nikole osnovana je u Badovincima 1620., a njoj su pripadale kapele u Sošicama, Kaštu i Radatoviću. Crkva sv. Petra i Pavla u Sošicama podignuta je 1756. Ostaci starih feudalnih dvoraca nedaleko od naselja Stari Grad (Kekići) te gradina kod Tomaševaca upućuju na dugotrajnu naseljenost žumberačkog prostora, ali kontinuirano razmjerno rijetku. Pojedini sakralni objekti (poglavito crkve) rimokato-ličke i grkokatoličke vjere posjećivani su zbog svoje ljepote i posebnosti. Planinarenje, šetnja, lov i ribolov glavne su sportsko-rekreacijske aktivnosti na Žumberačkom gorju.PARK PRIRODE ŽUMBERAK

Park prirode nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u kojem se miješaju obilježja Dinarida, Alpa i Panonske nizine. Dinarski tip se očituje u krškom reljefu, alpski krajolik je vidljiv u strmim i oštrim planinskim grebenima, a blaga, valovita pobrđa ukazuju na Panoniju.U ovom dijelu Hrvatske nalazi se najveći broj naselja smještenih na nadmorskim visinama od 400-700 m.n.v. što je jedno od vrijednih obilježja ovog Parka. Uz sjevernu granicu Parka nalazi se najviši planinski greben koji je uvijek bio pod najmanjim ljudskim utjecajem i tako ostao naj-bliži svom izvornom obliku. U njemu dominiraju šume i planinski pašnjaci/livade. U tom dijelu nema naselja, ima vrlo malo putova, a na njegovim rubovima se pojavljuju brojni izvori.Samoborsko gorje tj. istočni dio Parka svojim krajolikom iskače iz cjeline strmim i duboko usje-čenim dolinama kroz koje teku vodom bogati potoci, planinskim šumovitim grebenima na koji-ma se obično nalaze mala seoska naselja. Plešivički kraj ili jugoistočni dio je gusto naseljen s južne strane gdje seosko stanovništvo obrađuje brojne vinograde na blagim terasama sve do Jastrebarskog. Vršni greben i sjeverna strana su strmiji i obrasli šumom.Središnji dio Parka se stepeničasto spušta prema jugu i u njemu se izmjenjuju brežuljci, zaravnjena polja i usječene doline vodotoka (npr. kanjon Kupčine i Slapnice). U tom dijelu nalazimo najveći broj seoskih zbijenih naselja koja su jednoliko raspoređena po cijelom prostoru. Tradicionalan način života i korištenja prostora uvjetovao je nastanak karakterističnog krajolika gdje se isprepliču sela i za-seoci s oranicama, livadama i pašnjacima, te sa šumama. Jugozapadni Vivodinski kraj je blago valovit brdski krajolik s brojnim vinogradima i obrađenim površinama te dobrom naseljenošću.Zapadni dio Parka je najslabije naseljen i u njemu dominiraju šume. U područjima oko naselja nalazimo livade i malo polja koja se još obrađuju.

KAKO DO SLJEDEĆE KONTROLNE???Nakon ručka i odmora uz test, neizbježno morate krenuti dalje na trasu, jer za vas imamo još ugodnih aktivnosti.Natrag istom bijelom cestom kojom ste i došli, sve do raskršća s kapelicom Presvetog Trojstva, gdje na velikom zavoju idete lijevo uzbrdo. Nakon 300 metara idete glavnom cestom polukružno lijevo, te dalje kroz selo IVANČIĆE. Lovite tablu ŠUMSKI DVOR, skre-ćete lijevo, opet tabla ŠUMSKI DVOR, opet lijevo :)), tu stanete na parkingu, te prošećete laganih 54 koraka do 5. KS.

19

ŠUMSKI DVORPodno Japetića nalazi se ljetnikovac (kurija) Grofa Erdödya, izgra-đen 1656. godine. Uz domaću kuhinju i vina obitelji Kolarić, tu se može uživati u prekrasnom panoramskom pogledu na svetojanska sela i vinograde. Ako vam nije do pogleda nego do nekih drugih više ili manje dinamičnih aktivnosti u šumici iza kurije se nalazi zanimljiv objekt pa prošećite malo okolo.

Ovo područje je najplodniji dio toga kraja posebno po-godan za vinogradarstvo. U vinogradima na lokaciji Ra-denci i Doleni u svetojanskom vinogorju, obitelj Kolarić posjeduje 30 000 trsova.

GPS Koordinate45.72365115.596359

60 km od starta

Šumski dvor4. kontrolna

Znamo kakvi su brđani u ispijanju vina. A sad ćemo saznati i kakvi su u kušanju.

ZADATAK:Test enologijeSudjeluju 3 člana ekipe. Sjedaju za stol. Ispred svakog natjecatelja su 3 vinske čaše poredane u nizu, u svakoj 1 dl vina: Silvanac Zeleni, Pinot Crni i GORENEMORE. Kontrolor ih upoznaje s vinima i zadatkom.Natjecateljima sudac stavlja povez preko očiju i nakon toga ispremiješa raspored čaša. Zadatak je da za 2 minute, kušajući vina redosljedom po vlastitom izboru, identificiraju njihov redoslijed s lijeva na desno. Kada sva trojica završe, izgovaraju redoslijed sorti. Skida im se povez i objavljuju se rezultati.Samo točno izgovoren redoslijed sve tri sorte vina računa se kao ispravan. Svaki član ekipe za pogođen ispravan redoslijed sorti vina osvaja 10 bodova, pa ekipa može osvojiti 0, 10, 20 ili najviše 30 bodova za ovaj zadatak. Kontrolor u tabelu zadatka upisuje osvojen broj bodova za svakog natjecatelja i ukupan zbir osvojenih bodova za ekipu. Osvojeni bodovi u ovom zadatku računaju se kao bodovi u ukupnom poretku.

Ukoliko ste zainteresirani, višestruko nagrađivana, kvalitetna vina vinarije KOLARIĆ možete na ovoj kontrolnoj stanici kupiti po promotivnoj cijeni.

20

SILVANAC ZELENISilvanac zeleni je vin-ska sorta porijeklom je s područja Srednje Europe, gdje se sve više zamjenjuje sa sortom Müller-Thurgau, hibri-dom rajnskog rizlinga i plemenke bijele, poglavito u Njemačkoj.Okus vina je ugodan, lagane arome i sa izra-ženom kiselinom. Iako joj je priljepljen naziv priprostog, jednostavnog vina, na određenim područjima ova sorta naprosto briljira, i tvori vina složenijeg i zanimljivijeg okusa.

GORENEMOREGORENEMORE je jedna od poznatijih vinskih sorti. DNK analizom po-tvrđeno je da je GORE-NEMORE nastao (kao i mnoge druge sorte) kri-žanjem između bijelog i crnog grožđa. GORENE-MORE je autohtona hrvatska sorta, u današ-nje vrijeme vrlo popularna i dostupna. Raste svuda, u svim vremenskim uvjetima.Vino je, (s)lagano, aromatično, slatko-kiselo. U barrique varijanti gotovo da ne postoji jer se obično popije u godini proizvodnje ili do Jurjeva. Upotrebljava se za gemište. Najbolje ga je piti u dobrom društvu. Odlično paše uz špek i luk.

PINOT CRNI Pinot crni je grožđe tanke kožice, stoga je laganog tijela i svijetlije boje. Za-htjeva stalnu njegu i nad-zor, posebno zbog osjet-ljivosti na bolesti. Kako bi se dobilo dobro vino, po-trebno je smanjivati urod. Rano zri, te nije pogodno za izrazito toplu klimu.Aroma ovog vina je jako ovisna o području u kojemu se uzgaja grožđe, a najpoznatija vina dolaze iz Burgundije. Iz tog razloga se često naziva i crnim burgundcem. Okus i miris se osim što ovise o području dosta mijenjaju s vremenom, pa su tu prisutni i jagoda, kupina, malina, višnja, ljubičice, kupus, a kod starijih vina prevladavaju zemljani tonovi.

Degustacija vina za početnikeJeste li ikada razmišljali o tome što sve treba učiniti prilikom degustacije vina? Ovi mali savjeti provest će početnika kroz degustaci-ju korak po korak... Vino je za uživanje, ali za mnoge je pristup čaši s vinom zastrašujuće iskustvo. Poslije ovog kratkog teksta moći ćete odrediti kakve okuse volite, naučiti kako dati opću ocjenu o vinu i postati sigurniji u iznoše-nju svog mišljenja.

Prvi korak kod degustacije vina je vizualni.Dobro pogledajte vino u čaši, posebno po * obodu čaše. Gledajte boju i bistrinu. Zato se za degustaciju uvijek koriste prozirne čaše.Bijela vina trebaju imati boju od nijanse * izbljedjele slame do duboke zlatne. Bijela vina tamne kako stare.Crvena vina mogu biti sa bojama od nijanse * crvene cigle, pa do skoro modro ljubičaste boje šljive. Crvena vina sa vremenom počinju gubiti boju, postajući više smeđa.Vino možete gledati dok je čaša na stolu, * ili držeći čašu u ruci. Pozadina treba biti bijela.

Zavrtite vino u čašiNemojte prosipati svuda oko sebe - pokažite * da ste poznavalac. Napravite to nježno, ne kao centrifuga stroja za pranje rublja. To će promiješati kisik sa vinom i tako umekšati tanine u mladom vinu. To, također, otvara aromu vina.Gledajte kako vino vlaži zidove čaše. Vina sa * više alkohola imaju jaču površinsku tenziju i formiraju deblje tragove na zidovima.

Pomirišite vino.U početku držite čašu na nekoliko * centimetara od nosa. Potom stavite nos u čašu - ne možete samo provući čašu ispod nosa, jer tako nećete osjetiti baš ništa. Ne žurite.Kvalitetna bijela vina trebaju vas podsjećati *

21

na voćne okuse, od lubenice ili dinje, preko krušaka i breskvi, do ananasa ili banane.Crna vina podsjećaju na borovnicu, * šljivu, trešnju ili višnju.Bačva u kojoj je vino bilo doprinosi * aromi tako što ćete osjetiti vaniliju, cedrovinu ili cimet.Što osjećate? Na što vas podsjećaju * mirisi iz vina? Što bi mogli reći ako bi u čaši bio parfem, a ne vino?

Uzmite gutljaj vina, ali još ne gutajte.“Prokotrljajte” vino preko svih svojih * osjetilnih stanica na jeziku i nepcima. Različiti dijelovi jezika osjećaju različite okuse. Veliki broj ljudi ima takve navike da pri gutanju samo proslijedi sadržaj iz usta u želudac, a zapravo uopće ne koriste svoje receptore. I tu je potrebna vježba... Zadržite gutljaj nekoliko sekundi, razmišljajući o okusima vina koje kušate.Kakav je prvi dojam Vinska kiselina? * Mekoća? Karamela? Začini? Kad bi u vašim ustima bila hrana, a ne vino, što bi to bilo?Bijela vina uspoređujemo s kruškom, * jabukom ili ananasom.Crna sa višnjama, šljivama i bobicama.* Poslije voćnih aroma u vinu tražimo * karakteristike prepečenog kruha ili maslaca. To su ostaci kvasaca korištenih pri fermentaciji.Potom pokušamo osjetiti tanine. Kod bijelih * vina ih nema, ili su prisutni vrlo malo. Kod crvenih su izraženiji. Tanini se razlažu u boci tijekom starenja vina, i to može utjecati na ono što osjećamo.

Osjećate li hrast u vinu koje kušate? * Ako da, to treba biti ugodan i nježan osjećaj, a ne dominantna karakteristika.Progutajte vino.

Kakav je ukupan osjećaj o teksturi * vina? Ima li vino “tijelo” i strukturu? Jesu li komponente dobro uravnotežene i zanimljive? Draži li vino sve dijelove usta i zavodi vaše nepce, ili se zadržava samo na pojedinim dijelovima jezika?

“Tijelo” je izraz kojim opisujemo * sposobnost vina da zadovolji veliki broj okusa u ustima. Kad kažemo struktura, podrazumijevamo da vino ima niz okusa

koji prate početni osjećaj i vode nas dalje. I tu su okusi različiti.Koliko dugo traje vino? Koliko dugo ga * osjećate nakon što ste ga progutali? Da li vam se okusi sviđaju?

Probajte što više vrsta vina - vježbajte svoj osjetilni aparat. Koristite standardnu terminologiju za opisivanje vina, čitajte o tome i educirajte se. Tako ćete unaprediti svoju degustaciju. Za početnike degustiranje vina treba biti zabavno. Ne morate se truditi da sve bude savršeno. Nemojte brinuti ako se vaši okusi razlikuju od okusa drugih ljudi. Svako ima svoj okus. Uzbudljiva stvar kod kušanja različitih vina je otkrivanje toga kakvi su vaši okusi...Degustacija vina na sajmovima (prilikom ocje-njivanja) ili kod proizvođača vrhunskih vina je nešto sasvim drugo. Složene procedure i me-tode za ocjenjivanje su nešto što traži educira-nog, uvježbanog i nepristranog kušaća.

čAŠA zA DEgu-sTACiju VinA

Vinogradarski sveci u hrvatskim pučkim običajima

22. siječnja - Sv. Vinko, Vincekovo – odlazi se kod jednog domaćina u vinograd, ore-zati trs, orezani trs se daruje kobasicama i slaninom, te zalijeva vinom uz pjevanje vinogradarskih pjesama.23. travnja - Sv. Juraj, Jurjevo – zeleni Juraj simobolizira početak proljeća, pjevaju je jurjevske pjesme, dok se u vinogradu moraju posaditi novi nasadi vinove loze, a u starom vinogradu potrebno je zašiljiti kolje, pognojiti vinograd, okopati ga i završiti rezibdu (započetu na Vincekovo).

preuzeto s http://www.podrum.org/

22

25. svibnja - Sv. Urban, Urbanovo – kao svog zaštitnika štuju ga plešivički i međimur-ski vinogradari i vinari. Na Plešivici se pohodi lijepi barokni oltar posvećen ovom svecu u kapeli Sv. Franje Ksaverskog (poviše Gospodarstva obitelji Korak). Ukoliko pada u tjednu, taj dan se svetkuje, a proštenje je u slijedeću nedjelju.24. lipnja - Sv. Ivan Krstitelj, Ivanje – vinograd se drugi put mora okopati, povezati, oplijeviti i poprskati. Poslije tog datuma u vinogradu se samo odstranjuju mladice, zaperci i prska se.29. rujna - Sv. Mihovil, Miholje – obilaze se vinogradi u veselju pred berbu koja po-činje sedam dana nakon Miholja. Negdje u sjevernijim vinogradima berba počinje i nakon Svete Terezije (15.10.).11. studenog - Sv. Martin, Martinje – krštenje mošta (mladog vina) u vino. Pjevaju se martinjske pjesme, obredno se priprema guska, jer legenda kaže da se Sv. Martin, kada je proglašen biskupom, sakrio među guske, a jedna koja ga je otkrila gakanjem morala je platiti glavom. Martinje je ujedno i završetak vinogradarske godine, uživa se u vinu i plodovima rodne godine, a potom nastupa zima i čeka se nova godina i slijedeće Vincekovo.

ONI KOJI NISU SVE OVO ZNALI SVAŠTA SU NAUČILI. ONI KOJI SU SVE TO ZNALI DO-BRO SU PONOVILI. IDEMO DALJE? TREBA USKORO POČETI S KUHANJEM :))S parkinga se vraćate natrag, do raskršća sa znakom STOP, gdje idete DESNO!! Prolazite pokraj PRVE VINOGRADARSKO VINARSKE ZADRUGE SVETOJANSKOG VINOGORJA, osno-vane 1935. Nakon 200 metara, slijedeći putokaz “Vinska cesta”, idete lijevo nizbrdo... Dalje kroz IVANČIĆE (ne skidate se više s ove ceste), kroz MALUNJE i HRASTJE, te nakon table JASTREBARSKO desno na cilj, u vojarnu.

23

CILJ

Stigli ste! - čeka vas PODIZANJE I RUŠENJE ŠATORA... i nakon toga odjava :)

ZADATAK:Dizanje i rušenje šatoraDisciplina podizanja i rušenja šatora u cjelosti se provodi prema propozicijama DION-a!

eto prošli ste cca. 70 km Vojarna

“Dr. Ante Starčevićć”

CRNA MLAKAJako nam je žao što vam nismo mogli po-kazati i ovaj biser jaskanskog kraja jer je sad u privatnom vlasništvu, stoga ćemo napisati par riječi o ovom iznimnom re-zervatu.Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka nalazi se u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe, jugoistočno od gradića Jastrebarsko, iz-među Zagreba i Karlovca. Zahvaljujući ta-kvom povoljnom položaju, rezervat je lako dostupan cestom i željeznicom Zagreb-Ri-jeka i cestom Jastrebarsko-Crna Mlaka.Na dijelu neprekidno poplavljenog tla, površine 625 ha u slivovima rijeka: Okićnice, Brebernice

i Volavčice, 1905. godine iskrčena je šuma i u tom najnižem dijelu pokupskog bazena izgrađen je su-stav ribnjaka koji se i danas koristi.Usred parka, prvi vlasnik Kornelius Zwilling podi-gao je lijep i prostran dvorac nazvan “Ribograd”, u stilu bečke Secesije, rad arhitekata i graditelja Honisberga i Deutscha. Nakon uređenja i izgradnje ribnjaka, u središnjem dijelu Crne Mlake (kopno), površine približno 15 ha, uređen je vrlo lijepi park, s ukrasnim vrstama drveća i grmlja. Ornitološki rezervat Crna Mlaka, udaljen 14 kilometara od grada, očuvan u gotovo

GPS Koordinate

pa već ste bili tu :)

)

24

izvornom obliku, veliko je ravničarsko šumovito prostranstvo, s hrastom lužnjakom. Po svojim jedinstvenim hidrografskim i vegetacijskim obilježjima, kao i bogatstvu ptičjih vrsta izuzetna je europska i svjetska vrijednost. Tu se tijekom većeg dijela godine zadržavaju zaštićene i rijetke ptice: orao štekavac, kormoran, crna roda, gnjurac, čaplja, razne vrste pataka i druge. Ornito-lozi su na Crnoj Mlaki primijetili čak 230 vrsta ptica, pa je ona 1980. godine proglašena poseb-nim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom. U Crnoj Malki je i najbogatije stanište vidre u Europi.

ZNAMENITI JASKANCIBENEDIKT VINKOVIĆ (1581-1642) – doktor filozofije, teologije i crkvenog prava, pečujski i zagrebački biskup, rođen u Jastrebarskom • RAFAEL LEVAKOVIĆ (1590-1653) – povjesničar, diplomat, ohridski nadbiskup i veliki zaštitnik jaskanskog kraja, rođen u Jastrebarskom • MARTIN BORKOVIĆ (1597-1697) – pavlin, misi-onar, zagrebački biskup, utemeljitelj sirotišta, rođem u Domagoviću • TOMAŠ MIKLOUŠIĆ (1767-1833) – pisac kalendara, gramatičar, nakladnik, bibliofil, skupljač narodnog blaga, dramatičar i pjesnik, rođen i umro u Jastrebarskom • ANTUN BAUER (1856-1937) – zagrebački nadbiskup, veliki zaštitnik hrvatskog naroda za vrijeme Aleksandrove diktature, polazio školu u Jastrebarskom • JOSIP LANG (1857-1924) – biskup i Sluga Božji, živio u Novakima, polazio školu u Jastre-barskom • VLADKO MAČEK (1879-1964) – vođa hrvatskog naroda i predsjednik Hrvatske seljačke stranke, zaslužni političar i mirotvorac, rođen u Jastrebarskom, živio na svom imanju u Kupincu • LJUBO BABIĆ (1890-1974) – značajni slikar, scenograf, književnik, povjesničar umjetnosti, kritičar i likovni pedagog, rodio se u Jastrebarskom gdje je imao i prvi atelje • VLADO VLAISAVLJEVIĆ (1900-1943) – pjesnik osobito poznat po prekrasnoj ‘’Baladi o Tounjčici’’, rodio se i umro u Ja-strebarskom • ANTE STARČEVIĆ (1823-1896) – ‘’otac domovine’’ i njegov nećak DAVID STARČEVIĆ (1840-1906) – veliki rodoljubi i političari, cijeli život proveli u borbi protiv germanske i mađarske dominacije, dulje vrijeme živjeli i djelovali kao odvjetnici u Jastrebarskom • IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ (1874-1938) – najve-ća hrvatska književnica svih vremena, kao dijete živjela u Jastrebarskom • STJE-PAN BAKŠIĆ (1889-1963) – jedan od najznačajnijih hrvatskih teologa, stručnjak za dogmatiku, rođen u Cvetkoviću • VATROSLAV ROŽIĆ (1857-1937) – slavni hr-vatski jezikoslovac, rođen u Prodin Dolu • JOSIP RESTEK (1915-1987) – istaknuti likovni umjetnik i pedagog, rođen u Volavju • JANKO MATKO (1898-1979) – po-pularni pučki pisac, zaslužan za proboj knjige u najšire slojeve hrvatskog naro-da, svojim djelima izrazito vezan uz rodni kraj, rođen u Brleniću • JOSIP TORBAR (1824-1900) – vrstan pedagog, osnivač i višegodišnji predsjednik Hrvatskog planinarskog društva, predsjednik i tajnik Akademije, rođen u Krašiću • ALOJZIJE STEPINAC (1898-1960) – blaženik, zagrebački nadbiskup i kardinal, rođen u Bre-zariću, dio mučeničkog života proveo u Krašiću gdje je i umro • DRAGO GERVAIS (1904-1957) – pjesnik poznat po antologijskim čakavskim stihovima, kao dijete živio u Jastrebarskom • FRANJO KUHARIĆ (1919-2002) – zagrebački nadbiskup i kardinal, zaslužni mirotvorac i domoljub, prvi ‘’počasni građanin općine Jastre-barsko’’, rođen u Pribiću • PETAR SKOK (1881-1956) – lingvist i svjetski priznati znanstvenik, rođen u Jurkovom Selu • TADIJA SMIČIKLAS (1843-1924) – čuveni povjesničar, ‘’hrvatski Herodot’’, autor brojnih značajnih djela, rođen u Reštovu • BRANIMIR BRATANIĆ (1910-1986) – slavni etnolog, rođen u Jastrebarskom

25

Prijava na KS* (uključujući start i cilj) 7 x 10 bodova, max. 70 bodovaZadatak 1 * (fotografiranje kod Stepinca), max. 10 bodovaZadatak 2* (panoramski crtež kod dvorca Pribić), max. 30 bodovaTest * Povijesti i kulinarstva (Japetić), max. 30 bodovaTest * Enologije (Šumski dvor), max. 30 bodovaDiscipline (1-5: čvor, štule, puška, * konzerve, šator) se boduju za ukupni poredak ovisno o plasmanu ekipe u pojedinoj discilini prema sljedećem ključu:

1. mjesto 42 boda • 2. mje-sto 31 bod • 3. mjesto 20 bodova • 4. mjesto 15 bo-dova • 5. mjesto 13 bodova • 6. mjesto 11 bodova • 7. mjesto 9 bodova • 8. mje-sto 8 bodova • 9. mjesto 7 bodova • 10. mjesto 6 bo-dova • 11. mjesto 5 bodova • 12. mjesto 4 boda • 13. mjesto 3 boda • 14. mjesto 2 boda • 15. mjesto 1 bod

Ukoliko dvije ili više ekipa u jednoj * disciplini zauzmu isti poredak, dobivaju isti broj bodova za ukupni poredak predviđen za to osvojeno mjesto, a ekipa ili ekipe u neposrednom slijedu zauzimaju poredak prvog slobodnog mjesta. Npr. ako dvije ekipe dijele prvo mjesto u jednoj disciplini, obje dobivaju 42 boda za bodovanje u ukupnom poretku, a slijedeća najbolja ekipa u

Ovdje smo kako bi se zabavljali, ali se ipak pri tom malo i natječemo sto-ga najbolje da znate kako ćemo bo-dovati za ukupni poredak prelaska staze GORENEMORE. Evo ovako:

toj disciplini zauzima 3. mjesto i osvaja 20 bodova za bodovanje u ukupnom poretku.Iz toga slijedi da u ukupnom poretku * jedna ekipa može osvojiti najviše 380 bodova.Ukoliko u ukupnom poretku dvije ili * više ekipa osvoje jednak broj bodova, bolju poziciju osvaja ekipa s više pobjeda, odnosno drugih ili trećih mjesta u pojedinim disciplinama. Ako je i to izjednačeno, uspoređuju se osvojena mjesta u testovima, a zatim i zadacima.

Rezultate prelaska staze objavit ćemo ili na zatvaranju ili nekom drugom prilikom.

26

I za kraj, upute za ocjenjivanje GASTRO PREZENTACIJE!Odlučili smo na ovaj, GORENEMORE, način ocjenjivati gastro prezentacije. Nadamo se da je način dobar i da ćete njime biti zadovoljni jer ovako zapravo svi učesnici (tj. njihovi predstav-nici) ocjenjuju sve druge učesnike.Svaka ekipa treba između sebe izabrati 3 člana koja za obi-lazak svih ekipa imaju 120 minuta. Njih troje konsenzusom donose krajnju ocjenu za svaku kategoriju.Treba obići i ocijeniti SVE ekipe, kojim god redom želite. Za neocjenjivanje ćete biti diskvalificirani. Ocjenjuje se ocjenama od 1,0 do 5,0 pri čemu je 1,0 za stvarno loš dojam, a 5,0 za odličan. Ocjene su decimalne zbog toga da malo iznijansiramo vaše dojmove i da jednostavnije dođemo do pobjed-nika. Da. Točno. Skoro ko u Večeri za 5. Znate onu: “Čim vam neka dobra ideja padne na pamet, shvatite da se toga netko već sjetio prije vas.” ili tako nekako... Ocjenjuje se u više kategorija. Ocjenjivači ocjene za svaku kategoriju upisuju u listu domaćina, u 5. stupcu ih zbroje, u zadnji se stupac potpisuje jedan od ocjenjivača.Kada domaćini imaju ocjene svih konkurentskih ekipa, predaju ih voditelju gastro prezentacije.Nakon toga se svi rezultati na listi domaćina zbroje i najveći zbroj pobjeđuje. Ako dvije ekipe imaju isti zbroj, bolju poziciju dobiva ona koja ima više najviših ocjena od konkurentskih ekipa (zbrojeva 20), ako je to jednako onda 19,9 pa onda 19,8 itd.

AUTOHTONOST

procijenite koliko su domaćini potrudili * oko toga da je hrana doista autohtona (izvorna) i karakteristična za kraj iz kojeg dolaze

VIZUALNA PREZENTACIJA

procijenite koliki je trud uložen u to da * je osim za nepce, prezentacija vrhunski doživljaj i za oči

ORGANOLEPTIČKI DOŽIVLJAJ/I

ova procjena uključuje sva čula: dodir, * miris, okus, sluh i vid...

MINULI RAD (ULOŽEN TRUD) procijenite koliko se ekipa koju * ocjenjujete potrudila oko same pripreme hrane (da li je priprema bila jednostavna poput kupovine gotovih proizvoda i malo rezuckanja i dekoriranja ili se oko pripreme svojski trudilo - naložilo vatru, rezuckalo, kuhalo, peklo, krčkalo, nakuhavalo..

Ako imate bilo kakvih pitanja i nedoumica vezano uz ovo, ista postavite prije početka prezentacije i ocjenjivanja tako da svima s voljom i na vrijeme razjasnimo sve kaj im nije jasno. Naknadne reklamacije ne uvažavamo. ;)

Mala pomoć oko KRITERIJA za ocjenjivanje:

Budite pravi PIONIRI kod ocjenjivanja - Traži se Pravednost, Iskrenost, Objektivnost, pokušajte izbjeći Nepotizam (ako ikako možete), budite Iznimno pažljivi, Realni i Izuzetno pošteni.(ccc... kao da vi ne biste takvi i bez detaljnih uputstava bili)

27

Nažalost, nismo stigli baš puno uvježbavati, ali ako ste uživali u našoj izvedbi na otvorenju, pa čak i ako niste, možete npr. dok se vozite na Japetić, umjesto da nas mrzite što to tak dugo traje, uvježbavati GORENEMORE PJESMU a sve zato da bismo je svi skupa mogli zapjevati još koji put:

GORENEMORE

gDobro cdošli gbrđanid7susreti sug dpočeliddošli csmo gse igratid7radosni i gveseli

g g7Sad je ctulum do gzore

d7Gore...gorenemoregg7Sad je ctulum do gzored7Gore...gorenemoreg/d7/

Čvor i šator, iće, pićečini sretnim svako biće

pjevat ćemo pjesme staresve uz vatru i gitare

Sad je...

Pjesma se pjeva na melodiju pjesme SERBUS DRAGI ZAGREB MOJ čije su originalne stihove napisali D. Domjanić i I. Kušan, a uglazbio ju je N. Kalogjera. Ako ne znate ili nikad čuli za tu pjesmu ne znamo što reći osim ccc... - GORENEMORE!

I samo da se zna tj. zapiše - Mukici se sjetila da bi bilo super imati pjesmu Susreta (a ne Darko, kako bi čovjek prvo pomislio :DDD). GORENEMORE tekst smislila je Taja te se dosjetila i da bi je, kad smo već u blizini Zagreba, mogli pjevati na melodiju Serbusa.

I eto - IMAMO i pjesmu Susreta. GORENEMORE!

28

Ovdje utiske zapisujte, pečate lupajte, mejl adrese i/ili telefonske brojeve bilježite.. ili već nešto...

29

30

Impressumonirali:

• U sve nas GORENEMORE uvalila, u nas sve GORENEMORE uvalila, nas sve u GORENEMORE uvalila, te donacije, nešto printanja i još puno pomalo svega i svačega odradila Jaca • Vojar-nu, gradske vlasti, komunalce, donacije i još hrpu svakakve logistike sredio i osigurao Miha • Stazu složili i obilazili, obilazili, obilazili... igre (o)smislili, dnevnik puta utemeljili Arso & Goc • Računati i raditi pomagao, na ulazu vas dočeki-vao Petar • Test sastavila, neke od tekstove pri-premila, krpe i metlu koristila Smiljka • Majice, lončeke, druge đinđuve sitotiskario, bedgeve nam napravio, miniwash posudio Srećko • Sreć-ku podršku davala, metlom i krpama baratala Vesna • Bodovanje staze, gastra i enološki test osmislio, računsku grupu vodio Gigor • Stru-ju i donacije sređivao, šarafio, bušio, zatezao i stalno pomalo gunđao Bulat • Frižidere s Go-com nosio, ventile za vodu tražio, znojio se i oko svega pomagao Drča • Pare brojila, zbrajala, oduzimala i načistila se Maja • Prozore prala, o 1.000.ooo sitnica se brinula, amo-tamo prevozi-la i nabavljala, u debeli rokovnik sve zapisivala, Gombolu & Gutriju organizirala Renata • Na baš sve poslove zakasnio Čaja • O vegetarijancima i organskoj hrani brinula, Gombole slagala Seka • Odborom za PR i promo upravljao, sve i svašta nabavio i osigurao, GORENEMORE IDI otisnuo, WEB utemeljio i sve si ideje prisvojio :-p Darko • Paučinu skidala, zahode ribala, WEB i Facebook održavala, GNM prijave primala, prelamala, no-ćima ne spavala Mukica • Sponzore osigurao, po Velebitu hodao za nas Žac • Iz pozadine dje-lovala, čistila, poklone slagala Sanja • Kuhinju vodila, travu čupala, metlom i lopatom upravljala Jožica • Velikim dijelom tiskanih i inih materija-la, kombi vozilom i svakakvim nas promo divo-tama opskrbili Glavaš i Vrza • Pjesmu smislila, zborište pokosila, vještarstvo flaxerašice osvoji-la Taja • Fotkao Šela • Šepajući pomagala Lelia • Teške stvari nosila, ekonomatom se bavila i s Glavašem WC-e do visokog sjaja dovela Vanda • Čistila i nasmijavala nas Goga • Frižidere ribala, Gombole slagala Jasna • Gombole prodavale i dijelile ljupke hostese Nina i Ines • Prvi put u životu motornom pilom drvo srušio Zeko • Be-zalkoholnu kantinu pod kontrolom držali Dora i Matija • Za GORENEMORE jedrenje zamjenio Vrza •

Važno je reći i kako bez velikog strpljenja, razu-mijevanja i podrške naših juniora i kućnih ljubi-maca sve ovo svih ovih mjeseci raditi uopće ne bi bilo moguće.

Najustrajnije krpu i metlu koristili Roko i Melita • GORENEMORE IDI kompletirala Inja • nagrade slagale, OSC plahticu oslikale Sara i Tina • ludo se po vojarni zabavljali Jan, Vili, Marko, Nika i Oskar • šapice ozljedila Kena •

31

Teško je u ova recesijska vremena realizirati ovako nešto bez institucionalne i svake druge potpore.

Navedene institucije, tvrtke i pojedinci izašli su nam u susret te svaki na svoj način, u okviru svojih mogućnosti, pomogli u

organizaciji i realizaciji GORENEMORE.

MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE HRVATSKO VOJNO UČILIŠTE

UPRAVA ZA MATERIJALNE RESURSE, SLUŽBA ZA NEKRETNINE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠASREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM

GRAD JASTREBARSKOKOMUNALNO JASTREBARSKO

KONICA MINOLTAFILIP TRADE - AQUAFRESH

MOZAIK KNJIGAMILLA

WWW.OFFSET.HRKOLINSKA

SOS SITOTISAKZT-ZAGRAF

UDRUGA ZELENA LIVADAOBITELJ KOLARIĆFUCHS MAZIVA

INTERMAXDALLMAYR KAFFEE

PIVNICA MEDVEDGRADTURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA JASTREBARSKOTURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJEOSNOVNA ŠKOLA “LJUDEVITA GAJA”, ZAPREŠIĆ

ODRED IZVIĐAČA “MP”SAVEZ IZVIĐAČA HRVATSKESAVEZ IZVIĐAČA ZAGREBA

Ovim putem svima od srca zahvaljujemo.

32

www.offset.hr

OTISNULI:

uredila i za sve tipfelere, loshe fotke i slichno krivaMukica