Goić Ranko: Novi modeli poticaja OIE

Novi modeli poticanja OIE prema Zakonu o obnovljivim

izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji

Izv.prof. dr.sc. Ranko Goić Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje [email protected]

Stipe Vodopija, mag.ing.el, Ante Tojčić, mag.ing.el.

Fractal d.o.o. Split

[email protected], [email protected]

Hrvatska komora inženjera elektrotehnike Ulica grada Vukovara 271/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

8. Dani inženjera elektrotehnike Zadar, 24.09.2015. – 26.09.2015.

Zakon o OIEiVUK – poticaji (1)

1

• Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (OIEiVUK) je usvojen u Saboru 10.09.2015.g., a stupa na snagu 1.1.1016.g.

• Biti će potpuno primjenljiv nakon donošenja odgovarajućih podzakonskih akata (najkasnije 6 mjeseci nakon stupanja na snagu), a u pojedinim elementima primjena je moguća od 1.1.2017.g. (EKO bilančna grupa i prodaja el.en. koju HROTE otkupljuje od OIE po tržišnim uvjetima)

• Promjena modela poticanja primarno je uvjetovana novom EU regulativom, tj. smjernicama za potpore za zaštitu okoliša i OIE u razdoblju 2014-2020.g.

• Dosadašnji, u EU i svijetu dominantni feed-in sustav poticanja, više nije dozvoljen osim u određenim uvjetima za elektrane do 500 kW

• Predviđeni modeli poticaja u Zakonu:

a) Premijski model poticaja za sve OIE i VUK

b) Poticaj sa zajamčenom otkupnom cijenom (feed-in) za elektrane priključne snage do 30 kW

c) Preuzimanje viškova proizvedene el.en. od elektrana do 500 kW koje se koriste primarno za vlastite potrebe (realno nije poticaj jer ne zahtijeva isplatu sredstava za poticanje)

• Dodatni bitni elementi:

Pravo na poticaje a) i b) se može ostvariti samo na osnovu provedenog natječaja

Poticaj se obračunava na osnovu neto isporučene el.en. (vlastita potrošnja elektrane se pokriva iz vlastite proizvodnje)

Elektrane koje ostvare pravo na poticaj a) morati će plaćati ukupne troškove energije uravnoteženja

Zakon o OIEiVUK – poticaji (2)

2

• Ključni dodatni dokumenti za primjenu Zakona u dijelu koji se odnose na poticaje:

Podzakonski akti koji proizlaze iz Zakona:

o Pravilnik koji donosi MINGO, a kojim se reguliraju metodologije za definiranje referentnih i tržišnih cijena, te sve ostale detaljne uvjete za implementaciju novog sustava poticanja, uključujući i provođenje natječaja,

o Uredba koju donosi Vlada, kojom se definiraju kvote za poticanje u razdoblju 2016-2020.g.,

o Odluka koju donosi Vlada (jednom godišnje), kojom će se utvrditi visina naknade za OIEiVUK koju plaćaju krajnji kupci, za potrebe financiranja poticaja.

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020.g.:

o podloga za Odluku vezanu za kvote za poticanje,

o postojeći NAP će svakako trebati jednu ili više revizija s obzirom na dinamiku (ne)ostvarenja planova, promjene tržišnih uvjeta, strateških opredjeljenja i sl.,

o PROBLEM: očekivana proizvodnja OIE koji su izgrađeni ili imaju ugovor sa HROTE je veća od planirane proizvodnje el.en. iz OIE za 2020.g. koja je potrebna za postizanje cilja od 20% udjela energije iz OIE u ukupnoj bruto potrošnji (prema važećem NAP-u).

• Za razvoj novih projekata OIE, od velikog značaja će biti i izvedivost dijela Zakona koji se odnosi na natječaj za ostvarenje prava građenja/služnosti na državnom zemljištu, kojeg:

provodi MINGO,

temeljem provedenog natječaja, realizira (u smislu ugovaranja prava služnosti/građenja) središnje tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom

Modeli poticanja proizvodnje električne energije iz OIE

3

• Feed-in tarife (sustavi zajamčenih cijena): garantirani otkup isporučene el.en. po definiranoj poticajnoj cijeni

• Različiti modeli tržišnih premija: premija (poticaj) kao dodatak na električnu energiju koja je prodana i isporučena na tržištu

• Sustavi obvezujućih kvota, certifikati, …

Stanje u EU, 4/2014.g.

Model poticanja tržišnom premijom (1)

4

• Model tržišne premije

Proizvođačima se isplaćuju poticaji u obliku tržišne premija (TP), kao dodatnog prihoda na električnu energiju koju proizvođač prodaje direktno na tržištu po tržišnim cijenama (TC), tzv. “direct marketing”

• Uveden prvi put u Španjolskoj 1998.g. (na sličan način kako se i danas primjenjuje)

• Varijante:

1)Promjenjiva premija

Fiksna ukupna cijena/proizvodna cijena odnosno referentna vrijednost (PC/RV) koju dobiva proizvođač (u slučaju da proda električnu energiju po tržišnoj cijeni TC):

TP = PC – TC

PC u načelu odgovara feed-in tarifi, tj. određuje se na isti način kao i feed-in tarifa

2)Fiksna premija

Fiksni iznos TP (neovisan o tržišnim cijenama)

3)Fiksna premija sa gornjom i/ili donjom granicom (cap & floor)

Premija se ograničava u slučaju da TC+TP prijeđu gornju granicu (cap)

Premija se povećava ukoliko je TC+TP ispod donje granice (floor)


5

Feed-in Promjenjiva Fiksna premija Fiksna premija

premija gornjom/donjom

granicom

Poticaji

Tržišna cijena

Potpuna zaštićenost od rizika tržišnih cijena

Ograničena zaštita od rizika tržišnih cijena

Potpuna izloženost riziku tržišnih cijena

Indirektna integracija na tržište

(npr. u HR preko HROTE, u EU najčešće preko TSO)

Direktna prodaja na tržištu


6

• Proizvodna cijena (referentna cijena) najčešće se određuje kao i u feed-in tarifi, tj. u načelu se može smatrati da odgovara iznosu feed-in tarife u modelu poticaja zajamčenom cijenom

• Tržišna cijena određuje se na temelju prosječnih tržišnih cijena na referentnom tržištu el.en. u razdoblju za koje se obračunava premija, neovisno o cijeni po kojoj je proizvođač stvarno prodao električnu energiju (na burzi el.en. ili bilateralno)

• Dakle, proizvođač mora aktivno sudjelovati na tržištu, na način da proda ukupno proizvedenu električnu energiju „o svom poslu”, a njegova prodajna cijena može biti manja ili veća od referentne tržišne cijene

• Znatno veća izloženost tržišnom riziku u odnosu na feed-in model

kn/k

Wh

FIT

TC

TP

P1

TP

P2

TP

Feed-In tarifa

Tržišna premija

Ukupna cijena u slučaju:P1 > TC

Ukupna cijena u slučaju:P2 < TC

TC – Srednja tržišna cijena u promatranom perioduTP – Tržišna premija za promatrani periodPC – Proizvodna cijenaP1 – Prodajna cijena 1P2 – Prodajna cijena 2

P1>TC

P2>TCPC

+

-


7

• Referentna tržišna cijena na osnovu koje se isplaćuje tržišna premija može biti ista za sve OIE, ali se može definirati i različita cijena za pojedine tehnologije OIE, ovisno o relativnoj tržišnoj vrijednosti istih

• Npr. u Njemačkoj:

vjetroelektrane imaju nešto manju relativnu tržišnu vrijednost (veća proizvodnja VE utječe na smanjenje cijena na tržištu, pa tako i na prihode za VE)

sunčane elektrane imaju veću relativnu tržišnu vrijednost (proizvodnja u dnevnom dijelu dijagrama opterećenja kad su cijene na tržištu veće, što značajno nadvisuje isti negativni efekt kao kod VE)

VE Solar

EU regulatorna osnova za premijski model poticaja (1)

8

• Zašto primjena modela poticanja tržišnom premijom?

• Europska komisija: „Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020.”

3.3.2.1.Potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora energije

(124) Kako bi se potaknula tržišna integracija električne energije iz obnovljivih izvora, važno je da korisnici svoju električnu energiju prodaju izravno na tržištu i da podliježu tržišnim obvezama. Sljedeći se kumulativni uvjeti primjenjuju na sve nove programe i mjere potpore od 1. siječnja 2016.:

(a)potpore se dodjeljuju kao premije povrh tržišne cijene (premija) pri čemu proizvođači svoju električnu energiju prodaju izravno na tržištu;

(b)korisnici podliježu standardnim odgovornostima za uravnoteženje, osim ako ne postoje likvidna tržišta dnevnog uravnoteženja;

(c)uvode se mjere kojima se osigurava da proizvođači nemaju poticaja za proizvodnju električne energije po negativnim cijenama.

(125) Uvjeti iz točke 124. ne primjenjuju se na postrojenja s instaliranim kapacitetom električne energije manjim od 500 kW ni na demonstracijske projekte osim električne energije dobivene iz vjetra za koju se primjenjuje instalirani kapacitet električne energije od 3 MW ili tri proizvodne jedinice.

EU regulatorna osnova za premijski model poticaja (2)

9

• Zašto provedba natječaja za dodjelu tržišne premije?

„(126) U prijelaznom razdoblju kojim će se obuhvatiti godine 2015. i 2016., potpore za najmanje 5 % planiranog novog kapaciteta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije trebale bi se dodjeljivati u konkurentnom natječajnom postupku na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija.

Od 1. siječnja 2017. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

- Potpore se dodjeljuju u konkurentnom natječajnom postupku na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, osim ako:

- Iznimke…

(127) Potpore se mogu dodijeliti bez konkurentnog natječajnog kako je opisano u točki (126) za postrojenja s instaliranim kapacitetom proizvodnje električne energije koji je manji od 1 MW, ili za demonstracijske projekte, osim električne energije dobivene iz vjetra i postrojenja s instaliranim kapacitetom proizvodnje električne energije u iznosu do 6 MW ili šest proizvodnih jedinica.

• Program državnih potpora odobrava EK (utvrđuje se na temelju Zakona…)

• Mora biti usklađen sa smjernicama…

Premijski model poticaja prema Zakonu o OIEiVUK (1)

10

• Vlada uredbom utvrđuje kvote za poticanje za pojedine tehnologije OIE i VUK

• Model promjenjive tržišne premije:

„Tržišna premija (TPi) za svako pojedino proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu u obračunskom razdoblju i računa se kao:

TPi = RV – TCi

gdje je:

TCi: referentna tržišna cijena el.en. u obračunskom razdoblju (kn/kWh),

RV: referentna vrijednost el.en. utvrđena ugovorom o tržišnoj premiji (kn/kWh).

U slučaju da je izračunata vrijednost tržišne premije (TPi) negativna, tržišna premija jednaka je nuli.”

• Operator tržišta utvrđuje referentne tržišne cijene (TCi) na mjesečnoj bazi, temeljem metodologije koja će biti definirana u Pravilniku

• Navedenom metodologijom pri utvrđivanju TCi, ovisno o vrstama/skupinama proizvodnih postrojenja, utvrdit će se način uvažavanja dodatnog operativnog troška prodaje električne energije na tržištu električne energije (dodatni troškovi u odnosu na feed-in model)

• Tržišna premija se ne isplaćuje u razdobljima kad su referentne tržišne cijene negativne

Premijski model poticaja prema Zakonu o OIEiVUK (2)

11

• Operator tržišta na temelju metodologije koja će biti definirana u Pravilniku, jednom godišnje utvrđuje iznose maksimalnih referentnih cijena (RV_max) ovisno o vrstama, snagama i tehnologijama proizvodnih postrojenja

• Konkretna RV za svaku pojedinačnu elektranu definira se u natječajnom postupku, na osnovu ponuda za RV koje moraju biti manje od RV_max i nepromjenjiva je za vrijeme trajanja ugovora o tržišnoj premiji (osim godišnjeg indeksiranja s inflacijom)

• Pravo na sklapanje Ugovora o premiji ostvaruje se odabirom najpovoljnijih ponuđača na javnom natječaju za dodjelu tržišne premije, a počinje se isplaćivati nakon izgradnje postrojenja i stjecanja statusa povlaštenog proizvođača:

natječaj provodi Operator tržišta najmanje jednom godišnje, u slučaju raspoloživosti kvota za poticaje,

osnovni uvjeti za natječaj biti će definirani u Pravilniku,

prije natječaja Operator tržišta izračunava na temelju metodologije iz Pravilnika, te javno objavljuje iznose RV_max, a ponuđene cijene na natječaju ne smiju biti veće od RV_max,

Pravilnikom se očekuje i definiranje minimalnih uvjeta za pristup natječaju s obzirom na stupanj razvoja projekta.

• Tržišna premija se isplaćuje/obračunava za bazi neto isporučene električne energije u mrežu

Feed-in model poticaja prema Zakonu o OIEiVUK (1)

12

• Zakonom o OIEiVUK se predviđa model poticaja zajamčenom otkupnom cijenom za OIEiVUK priključne snage do uključivo 30 kW (feed-in model poticanja)

• Za pretpostaviti je, s obzirom na tehničke prednosti i proizvodne cijene el.en., da će se poticati primarno (ili isključivo) sunčane elektrane

• Pravo na sklapanje odgovarajućeg dugoročnog ugovora za poticaje ostvaruje se natječajnim postupkom kojeg provodi Operator tržišta, a koji se provodi u slučaju raspoloživosti kvota za poticanje

• Za razliku od natječaja za tržišnu premiju, nije predviđeno osiguravanje jamstva za sudjelovanje na natječaju

• Zajamčena otkupna cijena proizlazi iz natječajnog postupka, a ne može biti veća od utvrđenih maksimalnih zajamčenih otkupnih cijena (definiranih odgovarajućom metodologijom iz Pravilnika), slično kao RV_max u premijskom modelu

• Zajamčena otkupna cijena se isplaćuje/obračunava za bazi neto isporučene energije u mrežu

• Puna zajamčena otkupna cijena se počinje isplaćivati nakon stjecanja statusa povlaštenog proizvođača

• U slučaju jednostavnih građevina, status povlaštenog proizvođača stječe se na osnovu dokaza o pravu na trajno priključenje na mrežu, tj. nije potrebno Rješenje od strane HERA

• Za vrijeme pokusnog rada isplaćuje se 50% ugovorene cijene

Preuzmanje viškova el.en. iz elektrana koje se koriste za vlastite potrebe (1)

13

• Zakonom o OIEiVUK reguliraju se uvjeti pod kojim opskrbljivači moraju preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije, te na odgovarajući način moraju kupcu financijski kompenzirati preuzetu električnu energiju sa isporučenom električnom energijom

• Definirani su minimalni komercijalni uvjeti koje opskrbljivač mora osigurati, a opskrbljivač može ponuditi i povoljnije uvjete

• Uvjeti za krajnje kupce sa vlastitom proizvodnjom:

moraju steći status povlaštenog proizvođača

moraju biti trajno priključeni na elektroenergetsku mrežu (neovisno o naponskom nivou)

priključna snaga svih proizvodnih postrojenja na jednom obračunskom mjernom mjestu (OMM) ne prelazi 500 kW

priključna snaga u smjeru isporuke el.en. u mrežu ne može biti veća od priključne snage u smjeru preuzimanja el.en. iz mreže

isporuka el.en. u mrežu i preuzimanje el.en. iz mreže je preko istog OMM

• Preuzimanje viškova električne energije regulira se ugovorom o opskrbi između kupca i opskrbljivača

• Opskrbljivači su na zahtjev kupaca kojima isporučuju električnu energiju, u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, dužni sklopiti ugovor o opskrbi kojim se reguliraju i uvjeti preuzimanju viškova proizvedene električne energije od strane kupca

14

• Vrijednost električne energije (Ci) koju opskrbljivač preuzima od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom u obračunskim razdoblju i računa se:

1. 𝐶i=0,9∙𝑃𝐾𝐶i, ako je u obračunskom razdoblju 𝐸𝑝𝑖 ≥ 𝐸𝑖𝑖,

2. 𝐶i=0,9∙𝑃𝐾𝐶i∙ 𝐸𝑝𝑖/𝐸𝑖𝑖, ako je u obračunskom razdoblju 𝐸𝑝𝑖 < 𝐸𝑖𝑖 , gdje je (sve u kn/kWh):

𝐸𝑝𝑖 - ukupna el.en. preuzeta iz mreže od strane kupca unutar obračunskog razdoblja i,

𝐸i𝑖 - ukupna el.en. isporučena u mrežu od strane kupca unutar obračunskog razdoblja i,

𝑃𝐾𝐶i - prosječna jedinična cijena el.en. koju kupac plaća opskrbljivaču za preuzetu el.en., bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza, unutar obračunskog razdoblja i.

• Opskrbljivač u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun za isporučenu električnu energiju krajnjem kupcu za iznos izračunat na gore navedeni način

• Obračunsko razdoblje je 1 mjesec

• Za ovaj model preuzimanja el.en. nisu predviđeni operativni poticaji, pretpostavlja se da opskrbljivačima ovakav model neće biti teret (jer preuzimaju el.en. po cijeni koja iznosi maksimalno 90% prosječne cijene po kojoj prodaju el.en., a u praksi će to biti i značajno niže)

• Kupcima sa vlastitom proizvodnjom u idealnom slučaju (npr. sunčana elektrana, s tehničkim rješenjem koje rezultira kompletnom proizvodnjom koja se troši za vlastite potrebe), sa trenutnim cijenama opreme, može biti isplativo u dugom roku (12-20 godina), inače su potrebni investicijski poticaji (npr. od FZOEU)

Preuzmanje viškova el.en. iz elektrana koje se koriste za vlastite potrebe (2)

15

Priključak na mrežu i obračunsko mjerno mjesto/brojila:

Preuzmanje viškova el.en. – primjer/razrada (1)

Feed-in: odvojeni priključak na mrežu i brojila

Neto mjerenje/plaćanje: isti priključak na mrežu sa zasebnom registracijom preuzimanja i isporuke el.en.

Brojilo 1

Električna mreža

Proizvodnja

PotrošnjaBrojilo 2

Priključak 1

Priključak 2

Električna mreža

Proizvodnja Potrošnja

Brojilo 1 Brojilo 2

Električna mreža

Proizvodnja - Brojčanik 1

Potrošnja - Brojčanik 2

Jedno dvosmjerno brojilo

Dva jednosmjerna brojila

„zajednički” priključak

„zajednički” priključak

16


0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 h

Snag

a(k

W)

Višak proizvodnje -

prodaja u mrežu

Vlastita proizvodnja -uštede u potrošnji

Potrošnja iz mrežePotrošnja

iz mreže

0

5

10

15

20

25

30

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000

Po

tro

šnja

(kW

)

8760 h

0

5

10

15

20

25

30

4000 4024 4048 4072 4096 4120 4144 4168 4192 4216 4240

Po

tro

šnja

(kW

)

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 1

kW Siječanj

1.1 1.2

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 1

kW Svibanj

1. 1.6

0

5

10

15

20

25

30

35

40

13 14 15 16 17 18 19 20Dani u mjesecu

Kolovoz

ProizvodnjaPotrošnja

Vikend

Oblačni dani

+

-

kW

0

5

10

15

20

25

30

35

40

8 9 10 11 12 13 14 15Dani u mjesecu

SiječanjkW

Varijacije proizvodnje

Varijacije potrošnje

Kupac sa vlastitom proizvodnjom

Varijacije proizvodnje/potrošnje

17


Prihodi u slučaju izgradnje SE za vlastite potrebe - izbjegnuti troškovi po dvije osnove:

• izbjegnuti troškovi po osnovi el.en. koja se koristi za pokrivanje vlastite potrošnje, pri čemu se izbjegavaju i ostali troškovi koji bi se obračunali na osnovu preuzete energije (mrežarina, naknada za OIE i ostale naknade koje se obračunavaju po preuzetom kWh iz mreže),

• izbjegnuti troškovi po osnovi umanjenja troškova za el.en. na račun isporuke viška proizvedene el.en. koju je preuzeo opskrbljivač - prema Zakonu o OIEiVUK obračunavju se po cijeni koja je uvijek niža od cijene preuzete el.en. (10% manja u idealnom/teoretskom slučaju kad je u svakom obračunskom razdoblju isporučena el.en. u mrežu manja od preuzete el.en., a sva preuzeta el.en. je u razdoblju više tarife).

kn/k

Wh

ENERGIJA

MREŽARINA

OIE

OSTALO

ENERGIJA

Vrijednost „kWh” proizvodnje koji se iskoristi za pokrivanje vlastite potrošnje

Vrijednost „kWh” proizvodnje koji se isporuči u mrežu

„zarada” opskrbljivača

Krajnja cijena el. en. za kupca

Vrijednost viška proizvedene el.en.

isporučene u mrežu

18


Profitabilnost SE u ovakvom modelu ostvarivanja prihoda (izbjegnutih troškova) ovisi o:

• uobičajenim uvjetima (cijena opreme, ozračenost lokacije, tehničko rješenje, održavanje…),

• cijeni el.en., mrežarine i ostalih naknada (veća cijena veća isplativost), koja će se s godinama povećavati,

• optimiranju tehničkog rješenja s obzirom na dinamiku potrošnje/proizvodnje i instalirane snage SE (manja instalirana snaga veća profitabilnost, jer se više energije koristi za vlastite potrebe).

Pre

uze

to

iz m

reže

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24

kW

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 240 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24

Vla

stit

a p

roiz

vod

nja

Viš

ak

pro

izvo

dn

jeV

rije

dn

ost

is

po

ruče

ne

el.e

n.

Bez SE Mala instalirana snaga Velika instalirana snaga< ><

Prosječna kupovna cijena (PKC)

90%PKC <90%

PKC

kWh

kWh

kWh

kn/k

Wh

Optimalna instalirana snaga

Napomena: optimalna snaga po pitanju najvećih jediničnih prihoda od proizvodne cijene el.en. može biti i u području gdje se kompletna proizvodnja troši za vlastite potrebe, ali to podrazumijeva malu instaliranu snagu sa većim jediničnim investicijskim troškovima, što s druge strane smanjuje isplativost investicije

19


Varijante s obzirom na instaliranu snagu SE:

• SE1 - manja instalirana snaga, isporuka viškova po maksimalnoj cijeni u slučaju da je isporučene el.en. u mrežu manja od preuzete el.en. u promatranom obračunskom razdoblju, 𝐶i=0,9∙𝑃𝐾𝐶i

• SE2 - veća instalirana snaga, isporuka viškova po sniženoj cijeni, redukcijski indeks ovisi o omjeru viška isporučene el.en. u mrežu u odnosu na preuzetu el.en. u promatranom obračunskom razdoblju, 𝐶i=0,9∙𝑃𝐾𝐶i∙ 𝐸𝑝𝑖/𝐸𝑖𝑖

kWh

Bez SE

Instalirana snaga SE2 veća od SE1, isporuka el.en. u mrežu Eii u promatranom razdoblju veća od preuzimanja el.en. iz mreže Epi

VT – preuzeta el.en. iz mreže u višoj tarifi

NT – preuzeta el.en. iz mreže u nižoj tarifi

SE_vp – dio proizvodnje SE koji se koristi za vlastitu potrošnju

Ci – vrijednost el.en. Isporučene u mrežu (kn/kWh)

PKCi – prosječna cijena preuzete el.en. iz mreže za VT+NT u promatranom obračunskom razdoblju

Potrošnja

VT

NT

Sa SE1

VT

NT

SE2_vp

Vrijednost viška proizvodnje

VT

NT

SE1_vp

Epi_1

Eii_1

Epi_2

Eii_2

Epi ≥ EiiEpi < Eii

PKCi_1

PKCi_2

Sa SE2

Ci_1 = 0,9*PKCi_1

Ci_1 > Ci_2

20


Primjer energetsko-ekonomske analize i isplativosti (industrijski potrošač u srednjoj Dalmaciji):

• potrošnja modelirana prema poznatim mjesečnim računima za el.en. iz prethodne godine (cijene i omjer viša/niža tarifa),

• ukupna godišnja potrošnja objekta 100.000 kWh,

• nema informacija o satnoj dinamici potrošnje, dnevni dijagrami potrošnje modelirani za radne dane i vikende/praznike na osnovu nadomjesne krivulje opterećenja (NKO) koje koristi HEP ODS, odgovarajućim skaliranjem u cilju poklapanja sa poznatim omjerom potrošnje u višoj/nižoj tarifi, na osnovu čega je generirana satna potrošnja objekta za cijelu godinu (unosi određenu grešku, koja se može eliminirati u slučaju poznate satne dinamike potrošnje),

• proizvodnja modelirana prema dugoročnim mjernim podacima sunčeva zračenja (srednja Dalmacija) na satnoj razini,

• odabrana snaga SE – 35 kWp, sa godišnjom proizvodnjom 47.250 kWh,

• investicijski troškovi – 1.300€/kW, financiranje iz vlastitih sredstava, diskontna stopa 5%, operativni troškovi 460€/god, degradacija panela 0.6%/god, životni vijek 25 g.

21


Tarifa Energija MrežarinaNaknada

za OIE

Ostale

naknade

Ukupno

[kn/kWh]

Viša tarifa 0,43 0,25 0,035 0,00375 0,719

Niža tarifa 0,30 0,12 0,035 0,00375 0,459

Cijene el.en. iz prethodne godine

0

5

10

15

20

25

30

35

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Sna

ga [

kW]

h

Radni dan

Vikend

Osnovni dnevni profili potrošnje (osnova za skaliranje po mjesecima s obzirom na

omjer potrošnje viša/niža tarifa) siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

Viša tarifa (%) 70,1% 72,0% 70,8% 67,0% 67,8% 66,8% 66,4% 64,4% 64,4% 66,2% 72,2% 68,9%

Viša tarfa (kWh) 9.028 7.813 5.803 5.234 5.169 3.940 4.002 4.103 4.452 5.529 6.567 6.880

Niža tarifa (kWh) 3.859 3.037 2.398 2.573 2.455 1.959 2.021 2.266 2.462 2.822 2.525 3.103

Ukupno (kWh) 12886 10851 8201 7807 7624 5899 6023 6368 6914 8351 9092 9983

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

Po

tro

šnja

(kW

h)

Bilanca potrošnje po mjesecima

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

Pro

izvo

dn

ja (

kWh

)

Isporučeno u mrežu

Direktno korišteno

Bilanca proizvodnje po mjesecima: - direktno korišteno: 71%

- isporučeno u mrežu: 29% - smanjenje preuzete energije iz mreže 34%

Prosječna godišnja vrijednost isporučene el.en. (prema modelu iz

Zakona): 0,317 kn/kWh

22


Vremenski tijek novca (osnovna varijanta, bez investicijskih poticaja)

-50.000

-40.000

-30.000

-20.000

-10.000

0

10.000

20.000

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

(€)

God.

Diskontirano

KumulativnoDiskontna stopa 5%

Vlastiti kapital [€] 45.925 €

Interna stopa povrata - IRR [%] 7,01%

Sadašnja vrijednost - NPV [€] 10.573 €

Omjer korist/troškovi 1,2

Vrijeme povrata kapitala [god] 19 god

Osnovni pokazatelji isplativosti (za equity)

Pokazatelji isplativosti (osnovna varijanta)

Vremenski tijek novca (sa investicijskim poticajima)

-60.000

-50.000

-40.000

-30.000

-20.000

-10.000

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

(€)

God.

80%

60%

40%

20%

0%

Komentar: - vrijeme povrata ulaganja može se

skratiti u slučaju smanjenja instalirane snage SE do cca. 15 godina,

- dodatno se može smanjiti u slučaju manje cijene opreme i/ili većih cijena el.en. odnosno većeg omjera potrošnje u višoj/nižoj tarifi

Documents

Goić Ranko: Novi modeli poticaja OIE