Procjena učinaka poreznih poticaja usmjerenih poticanju aktivnosti istraživanja i

razvoja u poslovnom sektoru u Hrvatskoj

Zoran Aralica, Valerija Botrić,

Sandra Švaljek Ekonomski Institut, Zagreb

1

Ocjena inovacijskih programa u Hrvatskoj uz potporu Svjetske banke

Aktivnost B

Sadržaj prezentacije

Uvod

Empirijski nalazi Porezni poticaji za I&R – razvoj sustava; Obilježja korisnika poreznih poticaja za I&R; Analiza poslovnih subjekata – izvor MZOŠ; Rezultati ekonometrijskog modela; Rezultati posebnog istraživanja.

Zaključci i preporuke

2

Uvod

Osnovni ciljevi analize:

1) Analizirati odnos između poreznih poticaja i investicija u I&R unutar poslovnog sektora

Pitanje: Povećavaju li porezni poticaji za I&R ulaganja u aktivnosti I&R unutar poslovnog sektora?

2) Analizirati korisnike poreznih poticaja za aktivnosti I&R

3

O provedbi istraživanja

Istraživanje je provedeno na osnovu pet izvora podataka □ Podaci Porezne Uprave□ Podaci MZOŠ-a □ Podaci iz statistike inovacijskih aktivnosti □ Podaci iz upitnika za korisnike poreznih poticaja usmjerenih podupiranju

istraživačko razvojnih projekata □ Podaci iz upitnika o inovacijskim aktivnostima za korisnike poreznih poticaja

usmjerenih podupiranju istraživačko-razvojnih projekata.

Statički pristup analize podataka za razdoblje 2007.-2009.

4

Osnovna obilježja poreznih poticaja za istraživanje i razvoj 1

Porezni poticaji koji su sada u primjeni uvedeni su u svibnju 2007. i u potpunosti su usklađeni s okvirom za državne potpore u EU

Porezni poticaji dodjeljuju se u obliku odbitka od osnovice poreza na dobit, i to za □ temeljna istraživanja – dopušteni odbitak iznosi 150 posto opravdanih troškova□ primijenjena istraživanja – dopušteni odbitak iznosi 125 posto opravdanih troškova□ razvojna istraživanja – dopušteni odbitak iznosi 100 posto opravdanih troškova

Ukupan iznos dodijeljene potpore može iznositi najviše□ za temeljna istraživanja – 100 posto□ za primijenjena istraživanja – 50 posto□ za razvojna istraživanja – 25 posto

Iznos potpore uvećava se u slučaju primijenjenih i razvojnih istraživanja za male poduzetnike za 20, a za srednje poduzetnike za 10 postotnih bodova

Opravdanim se troškovima smatraju□ plaće osoba koje izravno sudjeluju u istraživanjima, □ materijalni troškovi za istraživanja, □ troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja, □ troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se koriste za istraživanja, □ troškovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za konkretno istraživanje, □ opći troškovi

Osnovna obilježja poreznih poticaja za istraživanje i razvoj 2

Tablica: Državna potpora za istraživanje i razvoj i inovacije od 2007. do 2009.

2007. 2008. 2009.

u mln HRK u mln EUR u mln HRK u mln EUR u mln HRK u mln EUR

A1 subvencije 4,9 0,7 46,9 6,5 31,6 4,3

A2 porezne olakšice 156,0 21,3 162,6 22,5 107,5 14,6

UKUPNO 160,9 21,9 209,5 29,0 139,1 19,0

- u % od ukupnih horizontalnih potpora

24,1 31,6 21,1

- u % od ukupnih potpora (bez poljoprivrede i ribarstva) 2,0 3,5 2,8

- u % od ukupnih potpora 1,4 2,2 1,6

- u % od BDP-a 0,05 0,06 0,04

a

Izvor: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Porezni poticaji za istraživanje i razvoj prema podacima Porezne uprave 1

Tabela: Osnovni podaci o korisnicima poreznih poticaja za istraživanje i razvoj

2008. 2009.

Broj korisnika 272 261

Ukupni prihodi (mln HRK) 20.771,1 34.370,8

Ukupni rashodi (mln HRK) 19.373,5 31.998,4

Ukupna dobit (mln HRK) 1.538,0 3.142,0

Broj korisnika s negativnom neto dobiti (prije oporezivanja) 24 32

Porezna osnovica prije poreznih olakšica (mln HRK) 113,8 406,2

Porezna osnovica nakon svih odbitaka (mln HRK) 99,3 389,1Tabela: Probitak od poreznih poticaja za istraživanje i razvoj za korisnike

2008. 2009.

Broj korisnika čija je porezna obveza iznosila 0 zbog poreznih poticaja za istraživanje i razvoj 60 71

Državna potpora na osnovi poreznih poticaja za istraživanje i razvoj (mln HRK) 813,3 532,9

Državna potpora na osnovi svih odbitaka od poreza na dobit (mln HRK) 832,1 551,6

Porezni izdaci na osnovi poreznih poticaja za istraživanje i razvoj (mln HRK) 162,7 106,6

Državna potpora na osnovi poreznih poticaja za istraživanje i razvoj (u % od neto dobiti) 52,9 17,0

Porezna obveza (u % od porezne osnovice nakon olakšica, u neto dobiti) 7,4 12,9

Porezna obveza (u % od porezne osnovice nakon svih odbitaka, u neto dobiti) 6,5 12,4

Porezni poticaji za istraživanje i razvoj prema podacima Porezne uprave 2

Slika: Koncentracija poreznih poticaja za istraživanje i razvoj i ukupnih prihoda korisnika u 2008 i 2009

2008

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1

% of beneficiaries% of total revenues % of R&D incentives

% of total revenues / R&D incentives2009

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1

% of beneficiaries% of total revenues % of R&D incentives

% of total revenues / R&D incentives

porezni poticaji za istraživanje i razvoj pokazuju visoku razinu koncentracije – Gini koeficijent >0,99 u obje promatrane godine

90 posto poreznih poticaja u 2008. godini dobilo je samo 9, a u 2009. 27 korisnika iznos potpore manji od 100.000 kuna dobilo je 70,2% korisnika u 2008., odnosno 64% u 2009.

Porezni poticaji za istraživanje i razvoj prema podacima Porezne uprave 3

Koncentracija korisnika uočljiva je i po drugim kriterijima (veličini, djelatnostima i lokaciji)□ najveći broj korisnika pripada skupini malih poduzetnika (216 / 195)□ mali poduzetnici sudjelovali su u poreznim poticajima s 9,5 tj. 13,9%, dok je njihov udio

u ukupnoj neto dobiti iznosio 9,7 tj. 4,1%□ u obje godine najveći dio poreznih poticaja za istraživanje i razvoj pripao je

poduzetnicima registriranim za djelatnosti proizvodnje radio, TV i telekomunikacijske opreme i strojeva (22,3 tj. 44,8%), odnosno proizvodnje farmaceutskih proizvoda (55,5 tj. 17,3%)

□ najveći broj korisnika pripada poslovnim djelatnostima (21,3 tj. 20,6%) te djelatnostima povezanim s računalima (10,7 tj. 11,1%)

□ porezni su poticaji koncentrirani u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (93,7 tj. 90,7% iznosa poreznih poticaja, odnosno 54 tj. 59,4% korisnika)

Poslovni subjekti uključeni u analizu – podaci MZOŠ-a

170 projekata unutar 95 poduzeća (dva poduzeća nisu više aktivna) Mala poduzeća najzastupljenija (32,6%), mikro poduzeća (31,5%) za

razliku od velikih poduzeća (20%). Najmanje zastupljena srednja poduzeća (13,7%) ;

Sektorska raspodjela (26,3%) sektor programiranje, znanstveno istraživanje i razvoj (11,58%), proizvodnja električnih motora, generatora i transformatora (7,37%), proizvodnja kompjutera, elektroničke i optičke opreme (6,32%), i arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo, tehničko ispitivanje i analiza (6,32%);

Poduzeća u kojima je zabilježen (ubrzani) rast ukupnih prihoda usporedno s rastom zaposlenih je sektor kompjutersko programiranje i sektor znanstvena istraživanja i razvoj;

Koncentracija poticaja unutar Grada Zagreba i Zagrebačke županije;

10

Ekonometrijski model – osnovni nalazi

Inovacijska suradnja s domaćim partnerima kao i postojanje radikalnih inovacija proizvoda statistički objašnjava sklonost poduzeća prema poreznim poticajima za istraživanja i razvoj;

OLS procjena govori o tome kako porezni poticaji, uvođenje novih proizvoda i broj zaposlenih su one varijable koje objašnjavaju izdatke za aktivnosti I&R, Wald test za cijelu specifikaciju varijabli je statistički značajan;

Heckman test za testiranje endogenosti pokazao statistički značajan, porezni poticaji imaju pozitivan utjecaj na aktivnosti istraživanje i razvoj;

11

Ekonometrijski model – rezultati

Specifičnosti modela

Inovativni proizvod se razlikuje u odnosu na inovativni proces;

Značajne razlike između inovacijskih suradnji, suradnja s nacionalnim partnerima se razlikuje u odnosu na suradnju s inozemnim partnerima;

Rezultati modela

Determinante koje se odnose na porezne poticaje za istraživanje i razvoj razlikuju u odnosu na determinante koje se odnose na izdatke za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru

12

13

Ocjena načela dodatnih učinaka posebnim istraživanjem

Provedeno je anketno istraživanje korisnika poreznih poticaja s ciljem ocjene načela dodatnog učinka

Okvir uzorka je popis korisnika mjere dobiven od MZOŠ-a (ukupno 95 korisnika, od kojih je 93 u 2011. aktivno)

Anketa je provedena putem Interneta, e-mailom i osobnim kontaktima u razdoblju od kraja ožujka do početka svibnja

Do 2. svibnja 2011. prikupljena su 43 ispunjena upitnika, što daje zadovoljavajuću stopu odgovora 46 posto

Osnovni rezultati 1

Korisnici mjere poreznih poticaja za projekte istraživanja i razvoja kao grupa predstavljaju propulzivni segment hrvatskog gospodarstva, koji i u uvjetima krize ostvaruju relativno dobre poslovne rezultate

Velika većina korisnika (86 posto) ocjenjuje da je mjera važna za aktivnosti istraživanja i razvoja u njihovom poduzeću

Na temelju izravnog pitanja kolika bi bila ulaganja u istraživanje i razvoj kada ne bi bilo mjere, korisnici su procijenili da bi taj iznos bio 76 posto postojećih ulaganja u istraživanje i razvoj

Izravne procjene korisnika bile su temelj za procjenu načela dodatnog učinka mjere

Osnovni rezultati 2

Prema ukupnom obujmu novčanih sredstava porezni poticaji za istraživanje i razvoj su najvažnija mjera promocije inventivnih i inovativnih aktivnosti u Hrvatskoj;

Pozitivni utjecaj poreznih poticaja za istraživanje i razvoj na izdatke aktivnosti i razvoja je statistički potvrđen;

Istiskivanje privatnih investicija u aktivnosti I&R od strane državnih ulaganja u I&R nije registrirano, postojeći porezni sustav pokazuje pozitivni utjecaj prema poticanju ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoj;

15

Osnovni rezultati 3

Ukupan broj korisnika poticaja za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj nije velik i iznosi 1/4% ukupnog broja poduzetnika, a njihov udio u ukupnim prihodima iznosio je 2,9 odnosno 5,6% u 2008. i 2009.

Porezni poticaji za istraživanje i razvoj njihovim korisnicima omogućuju velike uštede na porezu na dobit – porezni poticaji značajno smanjuju iznos porezne osnovice te bitno umanjuju efektivnu stopu poreza na dobit

Iako su dizajnirani tako da povoljnije tretiraju male poduzetnike, ipak su najveći dio poreznih poticaja za istraživanje i razvoj iskoristili veliki poduzetnici

Rezultati procjene načela dodatnih učinaka

Procjena načela dodatnih učinaka provedena je uparivanjem podataka iz provedene ankete s podacima Porezne uprave

Uspoređen je iznos dodatnih ulaganja u istraživanje i razvoj (prema procjeni korisnika) i iznos “izgubljenih” prihoda od poreza na dobit

Rezultati pokazuju da na svaku kunu izgubljenog poreznog prihoda prosječno dolazi do dodatnog ulaganja u istraživanje i razvoj od 19 lipa

S obzirom na korištenu metodu, naglašavamo da se radi o vjerojatno precijenjenom iznosu dodatnih učinaka, te da je stvarni dodatni učinak vjerojatno manji.

Najvažnije preporuke – rezultat projekta

Izgradnja jedinstvene baze podataka korisnika poreznih poticaja za istraživanje i razvoj, baza mora biti objedinjena na razini MZOŠ-a, Ministarstva financija i Agencije za nadzor tržišnog natjecanja; Registar projekata za istraživanje i razvoj trebao bi biti dostupan korisnicima;

Predloženi ekonometrijski model dokazao razliku između inovacijskih proizvoda i inovacijskih procesa kao i oblika inovacijske suradnje;

Buduća evaluacija rezultata vezanih za istraživanje i razvoj moraju biti usmjerena prema analizi tipova projekata, struktura troškova; takav pristup omogućuje bolje planiranje mjera i usmjeravanje prema onim poduzetnicima kojima su poticaji neophodni i kod kojih ostvaruju veće dodatne učinke;

18

Najvažnije preporuke korisnika

Korisnici su prije svega naglasili potrebu za pojednostavljenom procedurom, te boljom koordinacijom između MZOŠ-a i Ministarstva financija

Predložili su izradu vodiča za korisnike; uvođenje razlikovanja između različitih vrsta projekata (na primjer, izvozno orijentiranih ili onih usmjerenih na poticanje istraživanja i razvoja u malim i srednjim poduzećima); razmatranje uvođenja izravnog nadzora nad primjenom mjere kako bi se ispitali njezini učinci

Također su predložili: posebno poticanje zapošljavanja za potrebe razvijanja aktivnosti istraživanja i razvoja (osobe s doktoratom), produženje razdoblja u kojem se može prenijeti porezni gubitak s 5 na 10 godina, uvođenje fleksibilnosti mjere kako bi bila poticajnija u kriznim razdobljima