Trakošćan, 13. i 14. svibnja 2016.

GODIŠNJI SASTANAK

2

Poštovane kolegice i kolege,

Godišnji sastanak i skupština Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata u 2016. održavaju se u Trakošćanu.

Razdoblje od posljednjeg kongresa do ovog sastanka Društva obilježavaju opet nove reforme hrvatskog zdravstva, promjene i neizvjesnost čije utjecaje osjećamo.

Ne sumnjam da ćemo imati dovoljno dobrih tema i razloga za ozbiljnu raspravu u sklopu Godišnjeg sastanka i na redovnoj godišnjoj skupštini.

U stručno-znanstvenom dijelu programa, osim tradicionalne specijalizantske sekcije, predviđen je daljnji rad na doprinosu u izradi nacionalnih smjernica.

Kao izdvojenu temu sastanka Upravni je odbor odabrao sudskomedicinsku problematiku u našoj struci. Sigurni smo da će i članovi našeg Društva i gostujući, pozvani predavači, potaknuti zanimljivu raspravu i donijeti korisne i vrijedne zaključke.

Ova tema nije do sada sustavno obrađena ni na jednom našem kongresu ili sastan-ku. Pozivamo sve sudionike i članove Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata da uzmu što veće učešće u ovom dijelu programa.

Godišnji sastanak, osim ozbiljnih stručnih tema, nudi i prigodu za lijepo druženje i međusobno upoznavanje, ali i za upoznavanje ljepota hrvatskih krajeva.

Dobro došli u Trakošćan!

Prof. dr. sc. Mirko Ivkić

Predsjednik Društva

3

Predsjednik

Prof. dr. sc. Mirko Ivkić, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata,

KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

Prvi dopredsjednik

Prof. dr. sc. Davorin Đanić, Odjel za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata,

OB Josip Benčević, Slavonski Brod

Drugi dopredsjednik

Prof. dr. sc. Tomislav Baudoin, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata,

KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

Tajnik

Dr. sc. Goran Geber, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata,

KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

Rizničar

Ivan Rašić, dr. med., Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata,

KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

Članovi

Teuta Alerić Primorac, dr. med., Djelatnost za bolesti uha, nosa i grla, OB Pula

Prof. dr. sc. Srećko Branica, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata,

KBC Zagreb

Doc. dr. sc. Zaviša Čolović, Klinika za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata, KBC Split

Prim. dr. sc. Stjepan Grabovac, Jedinica samostalne djelatnosti otorinolaringologije, OB Bjelo-

var

Lana Kovač Bilić, dr. med., Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb

Sanja Krapinec, dr. med., Jedinica samostalne djelatnosti otorinolaringologije, OB Tomislav

Bardek, Koprivnica

Dr. sc. Hrvoje Mihalj, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KBC Osijek

Prof. dr. sc. Neven Skitarelić, Odjel za otorinolaringologiju, OB Zadar

Prim. dr. sc. Boris Šimunjak, Zavod za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KB Sveti Duh,

Zagreb

Robert Tafra, dr. med., Klinika za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata, KBC Split

Prim. dr. med. Robert Tićac, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KBC Rijeka

Prof. dr. sc. Davor Vagić, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KBC Sestre mi-

losrdnice, Zagreb

Prof. dr. sc. Andrijana Včeva, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KBC Osijek

Dr. sc. Marko Velepič, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KBC Rijeka

UPRAVNI ODBOR HRVATSKOG DRUŠTVA ZA OTORINOLARINGOLOGIJU

I KIRURGIJU GLAVE I VRATA

4

8,00 Prijava sudionika

13,00 RUČAK

17,00 GODIŠNJA SKUPŠTINA

20,00 VEČERA

PROGRAM Petak, 13. svibnja 2016.

9,30 OKRUGLI STOL: KOMPLIKACIJE, GREŠKE – PRAVO I ODGOVORNOST?

Uvod Prof. dr. sc. Mirko Ivkić

Komplikacija ili greška? Doc. dr. sc. Marko V. Grgić KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

Odgovornost liječnika i zdravstvenih ustanova za naknadu štete – “Medical malpractice“

Josip Mađarić, dipl. iur., odvjetnik Mađarić & Lui – odvjetničko društvo, Zagreb

Uloga vještačenja u građanskom postupku Vitomir Boić, dipl. iur. Županijski sud u Velikoj Gorici

Uloga HLK u kaznenom i prekršajnom procesu protiv liječnika

Mr. sc. Tatjana Babić, dipl. iur. Hrvatska liječnička komora

Osiguranje profesionalne odgovornosti liječnika Ana Kovačević Wiener osiguranje Vienna Insurance Group

RASPRAVA

5

9,00 SPECIJALIZANTSKA PREDAVANJA

Moderatori: V. Bedeković i D. Prgomet

1. Zenkerov divertikul – divertikulektomija vanjskim pristupom A. Begović, S. Stevanović, A. Košec i A. Borovčak Lovrenc – Odjel za ORL OB „Dr. Ivo Pedišić“,

Sisak, Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, i Odjel za radiologiju OB Virovitica

2. Dobroćudni tumori tonzile I. Carević i D. Markov Glavaš – Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb

3. Struma permagna – prikaz slučaja N. Čunović, S. Stevanović, K. Zurak, D. Vagić, I. Rašić i Z. Antić Ćurčija – Odjel za kirurgiju OB i

bolnice branitelja domovinskog rata Ogulin, Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, i Odjel za ORL OB Dubrovnik

4. Karcinoid srednjeg uha – prikaz bolesnika S. Frka Kušić, D. Komljenović i M. Kujundžić – Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC Rijeka

5. Upotreba ultrazvučnog instrumentarija u kirurškom liječenju OSA u djece B. Gregorić Butina i A. Đanić Hadžibegović – Odjel za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i

vrata OB „Dr. Josip Benčević“, Slavonski Brod

6. Ektopično tkivo štitnjače – dijagnostika i liječenje B. Ivkić, D. Vagić, A. Pegan, A. Penezić i V. Bedeković – Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC

Sestre milosrdnice, Zagreb

7. Sekundarni invertni papilom temporalne kosti I. Kelava, M. Ries i M. V. Grgić – Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC Sestre milosrdnice,

Zagreb

8. Perforacija jednjaka kao posljedica ingestije stranog tijela – prikaz slučaja R. Komlenac i S. Grabovac – ORL odjel OB Bjelovar

9. OSAS i traheotomija – prikaz slučaja T. Lacković i T. Alerić Primorac – ORL odjel OB Pula

10. Paragangliomi glave i vrata – petogodišnje iskustvo M. Malić, M. Bilić, K. Dawidowsky, M. Jurlina i M. Gjurić – Klinika za bolesti uha, nosa i grla i

kirurgiju glave i vrata KBC Zagreb

11. Angioedem uzrokovan inhibitorima konvertaze angiotenzina I (ACEi) M. Odak i Lj. Karadža Lapić – Odjel za uho, grlo i nos OB Šibensko-kninske županije, Šibenik

12. Tuberkuloza srednjeg uha u imunokompromitiranog bolesnika Ž. Sokolić i M. Velepič – Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC Rijeka

13. Refluksni i neurogeni ekstrapulmonalni kronični kašalj T. Vešligaj i A. Včeva – Poliklinika za ORL OŽB Vukovar i bolnice hrvatskih veterana, Vukovar, i

Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC Osijek

14. Pristupi na apeks orbite i kavernozni sinus O. Vugrinec, J. Biloš i M. Jurlina – Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC

Zagreb

PROGRAM Subota, 14. svibnja 2016.

6

7

Tajništvo Marica Grbešić, prof.

KBC Sestre milosrdnice, Vinogradska c. 29, 10000 Zagreb Tel.: (01) 37 87 360 E-mail: marica.grbesic@kbcsm.hr Faks: (01) 37 68 293

Mjesto održavanja Hotel Trakošćan—Trakošćan bb, 42253 Bednja

Vrijeme

13. i 14. svibnja 2016.

Registracijska pristojba Članovi HDORL i KGV ne plaćaju kotizaciju uz potvrdu o uplaćenoj članarini

Za ostale sudionike – 350 kn Organizator osigurava besplatno program simpozija, promidžbeni materijal, prisustvovanje

izlaganjima, osvježenje u stankama predavanja i večeru

Organizacija i rezervacija hotelskog smještaja FILIDA – Putnička agencija d.o.o., Selska 92 b, 10000 Zagreb

Zagrebačka banka, žiro-račun: 2360000-1101988664

Potvrda o sudjelovanju Svi prijavljeni sudionici Godišnjeg sastanka dobit će potvrdu o sudjelovanju

prema pravilniku HLK

S P O N Z O R I

8

9

ZENKEROV DIVERTIKUL – DIVERTIKULEKTOMIJA VANJSKIM PRISTUPOM

Aldin Begović,1 Siniša Stevanović,2 Andro Košec2 i Alenka Borovčak Lovrenc3 1Odjel za otorinolaringologiju, Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić“, Sisak 2Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb 3Odjel za radiologiju, Opća bolnica Virovitica, Virovitica

Pulzijski divertikul hipofarinksa ili Zenkerov divertikul je vrećasto izbočenje sluznice hipofarinksa između mišićnih niti krikofaringealnog i tireofaringealnog dijela donjeg konstriktora ždrijela u području koje se zove Killianov trokut. Smatra se kako divertikul nastaje zbog spazma krikofaringealnog dijela donjeg konstriktora ždrijela koji dovodi do povećanog intraluminalnog tlaka u hipofarinksu i posljedičnog izbo-čenja sluznice bez mišićnog sloja u parafaringealni prostor. U divertikulu se nakuplja neprobavljena hrana, te se kao najozbiljnija komplikacija pojavljuju aspiracija i posljedična pneumonija. Prevalencija Zenkerova divertikula u populaciji SAD-a jest između 0,01% i 0,11%. Češće se pojavljuje u muškaraca s vršnom incidencijom dobi između 70 i 90 godina. Dva su osnovna tipa liječenja Zenkerova divertikula: endoskopska divertikulotomija i divertikulektomija vanjskim pristupom.

U ovom izlaganju prikazat ćemo slučaj pacijenta u dobi od 64 godine koji je u tijeku posljednjih pet godi-na otežano gutao, regurgitirao neprobavljenu hranu i izgubio oko 12 kg na tjelesnoj težini. Dijagnostič-kom obradom otkriven je veliki divertikul s polazištem u lijevoj dorzolateralnoj stijenci hipofarinksa. Pacijent je liječen divertikulektomijom vanjskim pristupom. Na kontrolnom pregledu nakon mjesec dana pacijent je bio bez disfagijskih tegoba.

DOBROĆUDNI TUMORI TONZILE

Iva Carević i Duška Markov Glavaš

Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb

Cilj je ovoga rada prikazati dobroćudne tumore tonzile koji se rijetko pojavljuju i koji se mogu manifestirati simptomima u svakoj životnoj dobi. Najčešći dobroćudni tumori tonzile su papilomi, fibromi, lipomi, limfangiomi, hemangiomi, hondromi i teratomi. U literaturi je opisan tek manji broj svakog od navedenih tumora.

Prikazujemo slučaj 10-godišnje djevojčice koja se javlja zbog iznenadne disfagije i osjećaja stranog tijela u grlu. Pri ORL pregledu uočena je promjena lijeve tonzile. Izvedena je tonzilektomija i patohistološkom analizom utvrđen je hemangiom tonzile.

Iako su dobroćudni tumori tonzile rijetki, mogu se manifestirati iznenadnim simptomima poput disfagije, osjećajem stranog tijela u grlu pa čak i pojavom intermitentne cijanoze u novorođenčeta te ih je stoga potrebno prepoznati i kirurški liječiti, čime se u većini slučajeva postiže izlječenje.

STRUMA PERMAGNA – PRIKAZ SLUČAJA

Nikolina Čunović,1 Siniša Stevanović,2 Krešo Zurak,2 Davor Vagić,2 Ivan Rašić2 i Zorana Antić Ćurčija3

1Odjel za kirurgiju, Opća bolnica i bolnica branitelja domovinskog rata Ogulin, Ogulin 2Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb 3Odjel za otorinolaringologiju, Opća bolnica Dubrovnik, Dubrovnik

Struma ili guša je benigno, difuzno ili nodozno uvećanje štitne žlijezde. Može se pojaviti uz urednu fun-kciju štitnjače, ali može biti praćena hipertireozom ili hipotireozom. Uzročni čimbenici uglavnom su nepoznati. U poznate čimbenike ubrajamo hranu siromašnu jodom (endemska guša), unos hrane koja sadrži strumogene tvari, dugotrajnu stimulaciju TSH, lijekove koji ometaju sintezu hormona. Češće se pojavljuje u žena, većinom u pubertetu, trudnoći i u menopauzi. Liječenje ovisi o uzroku, a može biti medikamentno ili kirurško.

SAŽECI

10

11

Prikazat ćemo slučaj 63-godišnje bolesnice koja je zbog straha od operacije 40 godina skrivala strumu šalom. Godinama pacijentica nije imala teškoće s disanjem niti gutanjem, a ni glas joj se nije mijenjao. Pacijentica se tek razvojem hipertireoze odlučila na endokrinološku obradu i pristala na pregled otori-nolaringologa. U pacijentice je provedeno kirurško liječenje.

KARCINOID SREDNJEG UHA – PRIKAZ BOLESNIKA

Selma Frka Kušić, Dean Komljenović i Milodar Kujundžić

Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, Klinički bolnički centar Rijeka, Rijeka

Karcinoidi su neuroendokrini tumori koji mogu proizvoditi neuropeptide i amine. Najčešće se pojavljuju u gastrointestinalnom traktu, plućima i gušterači. U području glave i vrata pojavljuje se 0,5% svih novo-otkrivenih maligniteta. Karcinoid srednjeg uha vrlo je rijedak tumor. Prvi slučaj opisan je 1980. godine i do danas ih je u literaturi opisano 50-tak slučajeva.

U radu prikazujemo slučaj 60-godišnje pacijentice koja je došla na pregled zbog vrtoglavice i osjećaja punoće u lijevom uhu posljednjih mjesec dana. Nalaz audiološko-vestibulološke obrade bio je uredan. MSCT temporalne kosti prikazao je mekotkivni supstrat u timpanonu i epitimpanonu koji okružuje sluš-ne koščice i ne destruira ih. Otomikroskopskim pregledom vidjelo se lagano izbočenje stražnjeg dijela bubnjića. Pacijentici je preporučena timpanoskopija, što je ona i prihvatila. Endauralnom incizijom pris-tupilo se u kavum: prikazala se tumorska masa koja obuhvaća stražnje kvadrante i oblaže slušne košči-ce, te se odstrani u potpunosti uz očuvanje slušnih koščica.

Patohistološkom analizom dijagnosticiran je karcinoidni tumor niskog stupnja proliferacije.

Uvidom u medicinsku dokumentaciju doznajemo da se radi o recidivu tumora operiranog prije 12 godi-na. Tada je tumorska tvorba ispunjavala lijevi zvukovod i srednje uho. Od simptoma pacijentica se žalila na oslabljen sluh.

Tijekom godina pacijentica je učinila nekoliko kontrolnih CT-ova temporalne kosti s otomikroskopskim pregledom, bez znakova recidiva.

UPOTREBA ULTRAZVUČNOG INSTRUMENTARIJA U KIRURŠKOM LIJEČENJU OSA U DJECE

Brankica Gregorić Butina i Ana Đanić Hadžibegović

Odjel za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Slavonski Brod

Ultrazvučni se instrumentarij u kirurgiji glave i vrata najčešće koristi u kirurgiji štitnjače, disekcijama vrata i kirurgiji tonzila. Uređaj koristi vibracije od 55,5 kHz i u isto vrijeme omogućuje resekciju tkiva i hemostazu. Prednost pred elektrokauterom je minimalno rubno oštećenje tkiva, nema prolaska struje kroz tijelo bolesnika i ne izaziva neurostimulaciju. U usporedbi s klasičnim kirurškim tehnikama omogu-ćuje manje intraoperativno krvarenje i bolju preglednost operativnog polja te skraćuje vrijeme operativ-nog zahvata. Odnedavno se koristi i novi ultrazvučni instrumentarij u kombinaciji s bipolarnom elektro-koagulacijom (Thunderbeat®, Olympus Medical System Corp., Tokyo, Japan).

U djece s OSA najčešći uzrok otežanog disanja pri spavanju jest hipertrofija adenotonzilarnog tkiva te je adenoidektomija s tonzilektomijom osnovni način liječenja. Drugim kirurškim postupcima poput tonzilo-tomije značajno je smanjen broj komplikacija, osobito intraoperativnog i postoperativnog krvarenja, te postoperativna bolnost, čime je smanjeno trajanje operativnog zahvata i boravka djeteta u bolnici. Prili-kom tonzilotomije najčešće se koriste ultrazvučne škare ili kukica, CO2 laser, radiofrekvencija, monopo-larna igla, „hladne škare“, kirurški nož, mikrodebrider, koblacija, bipolarne škare/forceps. Dosadašnje studije pokazale su da je značajno manje intraoperativno krvarenje pri korištenju ultrazvučne tehnologi-je u odnosu na kirurške škare i nož, te u odnosu na mikrodebrider, a time je i skraćeno vrijeme operativ-nog zahvata. Također, značajno je manja postoperativna bol i postoperativno krvarenje prilikom upot-rebe ultrazvučnog noža/kukice u odnosu na elektrokauter.

12

13

EKTOPIČNO TKIVO ŠTITNJAČE – DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE

Boris Ivkić, Davor Vagić, Alan Pegan, Ana Penezić i Vladimir Bedeković

Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb

Ektopično tkivo štitnjače (ETT) je entitet koji se rijetko pojavljuje, a nastaje kao poremećaj u ranoj fazi embriogeneze štitnjače. Prevalencija ETT-a je 1:100000-300000, a u pacijenata s bolestima štitnjače 1:4000-8000. Četiri puta češće pojavljuje se u žena. U tijeku embrionalnog razvoja štitnjače i spuštanja na konačnu lokalizaciju ispod krikoidne hrskavice, štitnjača se može prerano ili prekasno odvojiti od tireoglosalnog duktusa. Tkivo štitnjače tako može biti lokalizirano u bilo kojem dijelu vrata, od razine korijena jezika do medijastinuma. U većini slučajeva ektopično tkivo smješteno je u medijalnoj liniji, od toga u 90% slučajeva lokalizirano je u području korijena jezika - takozvana lingvalna štitnjača. Iznimno rijetko ektopično tkivo štitnjače može se naći u lateralnim regijama vrata.

U ovom radu prikazujemo pacijenta koji se javio zbog palpabilne tvorbe na vratu, u submandibularnoj regiji. Opisani su dijagnostički postupci i kirurško liječenje.

Cilj je ovoga rada pridavanje pozornosti pacijentima koji se javljaju zbog disfagije ili palpabilne tvorbe na vratu, a u anamnezi imaju određeni poremećaj u funkciji i/ili samom izgledu štitnjače (hipoplazija ili aplazija). Submandibularna regija iznimno je rijetka lokalizacija ektopičnog tkiva štitnjače, ali je ipak treba uzeti u obzir u diferencijalnoj dijagnozi čvorova na vratu.

SEKUNDARNI INVERTNI PAPILOM TEMPORALNE KOSTI

Iva Kelava, Mihael Ries i Marko Velimir Grgić

Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb

Invertni papilomi benigni su, ali lokalno invazivni epitelni tumori. Najčešće zahvaćaju srednji nosni hod-nik i čine oko 0,5%-4% tumora nosa. Mogu se širiti u paranazalne sinuse, orbitu, bazu lubanje, nazofa-rinks i rijetko u temporalnu kost.

Do sada je opisano samo 30-ak slučajeva invertnih papiloma u temporalnoj kosti. U oko polovice do sada opisanih slučajeva radilo se o sekundarnom invertnom papilomu temporalne kosti koji je primarno zahvaćao ipsilateralnu nosnicu i nazofarinks te se vjerojatno kroz Eustahijevu cijev proširio u temporal-nu kost. U preostalih pacijenata radilo se o primarnom tumoru temporalne kosti, bez invertnog papilo-ma u nosnicama i nazofarinksu, nejasne etiologije. Invertni papilomi temporalne kosti imaju veću stopu recidiva u odnosu na sinonazalne (61% prema 13%-17%), a za sekundarne invertne papilome temporal-ne kosti karakteristična je i veća učestalost maligne transformacije (66%).

Prikazat ćemo slučaj pacijentice (64) koja je operirana u našoj Klinici zbog invertnog papiloma koji je zahvaćao lijevu nosnicu i lijevu stranu nazofarinksa te se preko Eustahijeve cijevi širio u piramidu lijeve temporalne kosti. Pacijentici je učinjena parcijalna temporektomija te endonazalnim pristupom lijevo-strana parcijalna epifaringektomija, etmoidektomija, sfenoidetomija i antrotomija. Patohistološki nalaz je potvrdio invertni papilom, bez znakova maligne transformacije.

PERFORACIJA JEDNJAKA KAO POSLJEDICA INGESTIJE STRANOG TIJELA – PRIKAZ SLUČAJA

Rajko Komlenac i Stjepan Grabovac

Otorinolaringološki odjel, Opća bolnica Bjelovar, Bjelovar

Strana tijela jednjaka najčešća su u djece dobi do tri godine koja često gutaju sve što im je nadohvat ruke (igračke, dijelovi igračaka, kovanice...). U odraslih češća su u visokoj životnoj dobi, u psihičkih i neuroloških bolesnika, gdje prevladavaju strana tijela poput bolusa hrane, dijelova zubala, kosti...

Od simptoma najčešći je otežan prolaz hrane, pojačano slinjenje, povraćanje, bol u vratu ili prsima, a ponekad i simptomi vezani za dišni sustav, poput kašlja i otežanog disanja.

Najčešća mjesta zastoja su prvo suženje jednjaka gdje često zastanu metalna strana tijela.

14

Pogodovni moment u zastoju prolaska sadržaja kroz jednjak prije su bile strikture kao posljedica ingesti-je kiselinama. Refluks kiseline također dovodi do poremećaja motiliteta i pogodovnog faktora u prolas-ku sadržaja.

U dijagnostici najvažniju ulogu imaju anamneza (veličina i oblik stranog tijela), rendgenološke metode (RTG srca i pluća - AP i LL projekcija) i pasaža jednjaka. Sigurna dijagnoza postavlja se ezofagoskopijom. Strana tijela odstranjuju se savitljivim ili češće krutim ezofagoskopom, pod kontrolom oka, i to s poseb-nom hvataljkom. Na vrijeme i pažljivo odstranjena strana tijela ne ostavljaju posljedice. U rijetkim sluča-jevima, kad nije moguće odstraniti strano tijelo ezofagoskopijom, potrebno je to učiniti kirurški (transcervikalnim putem).

Komplikacije su perforacija jednjaka, ozljede sluznice, striktura i traheoezofagealne fistule. Perforacija jednjaka najteža je posljedica ingestije stranog tijela. To je put kojim se infekcija širi u medijastinum (najčešće anaerobne bakterije).

Simptomi ovise o mjestu perforacije. Ako je riječ o cervikalnom jednjaku, pojavljuju se bolovi u vratu, supkutani emfizem vrata, te bolno i otežano gutanje. Ako je riječ o torakalnom dijelu, mogu se pojaviti pritisak i bol iza prsne kosti koja se širi u leđa. Sve prati povišena tjelesna temperatura.

U radu smo prikazali slučaj 75-godišnje žene koja je progutala pileću kost, s posljedičnom perforacijom cervikalnog jednjaka i razvojem flegmone vrata. Perforacija jednjaka je opasna ozljeda koja može ugro-ziti život. Bolesnik može preživjeti samo ako se dijagnoza postavi rano i provede adekvatno liječenje.

OSAS I TRAHEOTOMIJA – PRIKAZ SLUČAJA

Taša Lacković i Teuta Alerić Primorac

Odjel za otorinolaringologiju Opće bolnice Pula, Pula

OSAS (engl. obstructive sleep apnoea syndrome) ili sindrom opstruktivne apneje u snu poremećaj je koji karakterizira apneja ili hipopneja u snu uslijed opstrukcije disanja potpunim ili djelomičnim kolapsom gornjih dišnih puteva. Poremećaj se pojavljuje u djece zbog hipertrofije Waldeyerova limfnog prstena, ali i u približno 4% muškaraca i 2% žena u odrasloj dobi zbog različite etiologije, o čemu će biti govora u ovom predavanju. Neliječeni OSAS ima značajne posljedice na opće zdravstveno stanje osobe i može uzrokovati arterijsku hipertenziju, koronarnu bolest srca, moždani udar, kongestivno zatajenje srca i arterijsku fibrilaciju. Dijagnoza OSAS-a postavlja se nakon provedene polisomnografije, te se, s obzirom na broj apneja/hipopneja u tijeku jednog sata spavanja (apneja-hipopneja indeks, AHI), prema težini, ocjenjuje kao blaga (AHI 5-14), umjerena (AHI 15-29) ili teška apneja u snu (AHI >= 30).

U ovom predavanju osvrnut ćemo se na liječenje sindroma opstruktivne apneje u snu uz prikaz slučaja mlade žene kojoj je zbog visokog stupnja OSAS-a s AHI indeksom 183/h učinjena traheotomija, što je značajno poboljšalo zdravstveno stanje i kvalitetu njezina života.

PARAGANGLIOMI GLAVE I VRATA – PETOGODIŠNJE ISKUSTVO

Mislav Malić, Mario Bilić, Krsto Dawidowsky, Martin Jurlina i Mislav Gjurić

Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb

Paragangliomi glave i vrata najčešći su benigni, dobro vaskularizirani tumori koji potječu od paragan-glijskg tkiva na karotidnoj bifurkaciji (glomus caroticus), duž vagalnog živca (glomus vagale) u bulbusu jugularne vene (glomus jugulare) ili duž Arnoldova i Jacobsonova živca (glomus tympanicum). Cilj je ovog istraživanja prikazati naše iskustvo u liječenju bolesnika s tim rijetkim tumorima.

Šesnaest bolesnika liječeno je u našoj klinici u razdoblju od ožujka 2011. do siječnja 2016. godine. Pros-ječna dob bolesnika bila je 51,5 godina, 12 je bilo žena (75%) i 4 muškarca (25%). Prvi simptom bolesti u 11 bolesnika (68,7%) bio je pulsirajući šum u uhu. Nije bilo metabolički aktivnih tumora. Svi bolesnici bili su liječeni kirurški. U 13 (81,2%) pacijenata izvedena je preoperativna angiografija s embolizacijom.

Od 16 bolesnika 9 (56,2%) je imalo jugularni paragangliom, 5 (31,2%) timpanični paragangliom, a 2

15

(12,5%) bolesnika imala su paragangliom karotidnog tijela. Nije bilo multicentričnog tumora niti maligne alteracije tumora ni u jednog bolesnika. U 12 bolesnika (75%) učinjena je makroskopski totalna resekci-ja tumora, dok je u 4 (25%) bolesnika izvedena parcijalna resekcija. Od 12 bolesnika kojima je izvedena makroskopski totalna resekcija tumora, kontrolna dijagnostička obrada pokazala je rezidualni tumor u četiri slučaja (33,3%), te je izvedena reoperacija u dva slučaja, kojom je tumor u potpunosti uklonjen. Svih četvoro bolesnika s parcijalnom resekcijom postoperativno je upućeno na gamma knife zračenje, koje u jedne bolesnice, zbog opsežnosti intrakranijskog procesa, nije bilo provedeno. Jedna bolesnica s karotičnim paragangliomom dobila je recidiv tri godine poslije koji je operativno uklonjen. Pet bolesnika (31,2%) preoperativno je imalo ispade kranijskih živaca, dok su u još tri bolesnika (18,8%) oni nastali postoperativno. U jedne bolesnice (6,2%) postoperativno se pojavila likvoreja koja je operativno zbrinu-ta.

Kirurška resekcija izborna je metoda u liječenju bolesnika s paragangliomom glave i vrata. Po našem iskustvu to je siguran i učinkovit oblik liječenja s malim morbiditetom i uspješnim izlječenjem.

ANGIOEDEM UZROKOVAN INHIBITORIMA KONVERTAZE ANGIOTENZINA I (ACEI)

Marija Odak i Ljerka Karadža Lapić

Odjel za uho, grlo i nos Opće bolnice Šibensko-kninske županije, Šibenik

Angioedem (AE) je ograničena, recidivna oteklina supkutanog ili submukoznog tkiva, koja nastupa nag-lo, u epizodama koje mogu trajati i više sati. Posljedica je ekstravazacije tekućine zbog propusnosti krv-nih žila izazvane medijatorima vaskularnih receptora. Angioedem je potencijalno fatalan ako zahvati glasnice i jezik. Vodeći uzrok angioedema posredovanih lijekovima jesu inhibitori konvertaze angiotenzi-na I (ACEi) koji se široko primjenjuju u liječenju kardiovaskularnih bolesti. AE uzrokovan ACEi uglavnom zahvaća lice i vrat, što potencijalno može dovesti do fatalne laringealne opstrukcije. Lakši oblici AE uzro-kovanog ACEi mogu reagirati na terapiju antihistaminicima i kortikosteroidima, ali teži slučajevi ne mo-raju.

U razdoblju od 2009. do 2014. godine na Odjelu za uho, grlo i nos Opće bolnice Šibensko–kninske župa-nije 98 pacijenata je liječeno zbog angioedema, od kojih je 16 bilo uzrokovano primjenom ACEi. Svi bolesnici liječeni su antihistaminicima i kortikosteroidima u trajanju od 2 do 4 dana. Ključ liječenja AE uzrokovanog ACEi jest identificiranje uzroka i prestanak korištenja ACEi. Izostavljanje ACEi u većini je slučajeva bilo dovoljno za prestanak ponavljanja simptoma, iako je ponekad rizik za ponovni nastanak AE visok još nekoliko mjeseci.

TUBERKULOZA SREDNJEG UHA U IMUNOKOMPROMITIRANOG BOLESNIKA

Žana Sokolić i Marko Velepič

Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, Klinički bolnički centar Rijeka, Rijeka

Tuberkuloza (TB) je kapljično prenosiva infektivna bolest koju uzrokuje Mycobacterium tuberculosis. Iako najčešće zahvaća pluća, česta su i ekstrapulmonalna sijela. Tuberkuloza srednjeg uha (TBSU) jedna je od rijetkih ekstrapulmonalnih manifestacija tuberkuloze i iznosi svega 0,1% svih infekcija uzrokovanih ovom mikobakterijom. S obzirom na to da se pojavljuje rijetko, dijagnoza TBSU je obično odgođena, što dovodi do diseminacije bolesti i drugih komplikacija uzrokovanih navedenom infekcijom.

Prikazujemo slučaj bolesnika s transplantiranom jetrom koji se javio otorinolaringologu sa slikom suba-kutne otitis medije. Nakon paracenteze i antibiotske terapije tijek liječenja je kompliciran tvrdokornim curenjem uha uzrokovanim multirezistentnim bakterijskim sojevima. Klinički, utvrđen je totalni defekt bubnjića i granulacije, a radiološkom obradom dijagnosticiran je kronični mastoiditis. Učinjena je masto-idektomija i timpanoplastika s rekonstrukcijom bubnjića hondroperihondralnim hrskavičnim graftom. Žilavi materijal iz mastoidne šupljine poslan je na patohistološku i mikrobiološku analizu. Nađena je granulomatozna upala uz kazeoznu nekrozu i Langhansove stanice, te je postavljena sumnja na tuber-kulozu koja je nakon daljnje obrade i potvrđena. Pacijentica je podvrgnuta standardnom antituberkulo-

16

17

znom liječenju, ali uho nastavlja curiti zbog koinfekcije Achromobacter xylosoxidans.

Kombinacijom antituberkulozne terapije i medikamentnog antibiotskog sistemnog i topičkog liječenja prema antimikrobiogramu te regularnim otomikroskopskim toaletama uha, lokalno dolazi do poboljša-nja i prestaje sekrecija iz uha. Zanimljiv slučaj TB uha, atipično prezentiranog kao subakutna otitis medi-ja.

REFLUKSNI I NEUROGENI EKSTRAPULMONALNI KRONIČNI KAŠALJ

Tihana Vešligaj1 i Andrijana Včeva2 1Poliklinika za otorinolaringologiju, Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana, Vukovar 2Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, Klinički bolnički centar Osijek, Osijek

Ekstrapulmonalni kronični kašalj je kašalj koji traje dulje od osam tjedana i koji nije uzrokovan bolešću pluća, odnosno kojemu je kompletnom obradom pluća (pregled pulmologa, radiološki pregled, testovi plućne funkcije, Mantouxov test), bolest pluća uklonjena kao mogući etiološki čimbenik. Najčešći uzroci kroničnog ekstrapulmonalnog ili „ne-plućnog“ kašlja su: laringofaringealni refluks i neurogeni kašalj ili post-virusna vagalna neuropatija. Ako se budite tijekom noći zbog kašljanja i osjećaja nedostatka zraka, osjećate pečenje u grlu, vjerojatno se radi o refluksom uzrokovanom kašlju. Nasuprot tome, ako kašlje-te kada govorite ili pjevate, ili kada ste izloženi promjeni temperature ili mirisu parfema, ako imate osje-ćaj bolnog žarenja u grlu, odinofonije, vjerojatno je kašalj neurogene etiologije. Do etiološkog činitelja kroničnog ekstrapulmonalnog kašlja doći ćemo temeljem detaljne i opsežne anamneze (upitnici: Reflux symptom index - RSI, Glottal closure index – GCI, Chronic cough index – CCI), otorinolaringološkog preg-leda koji obuhvaća i transnazalnu fleksibilnu rino- i laringoskopiju, stroboskopiju, laringealnu elektromi-ografiju te kliničkih testova poput alergološke obrade, utvrđivanja prisutnosti pepsina u slini ili sputu-mu. Upitnik kroničnog kašlja (Chronic cough index – CCI) primjenjuje se samo u bolesnika s ekstrapul-monalnim kroničnim kašljem. Ako je omjer R:N 10:0 (ili čak 9:1 ili 8:2), vjerojatno se radi o refluksu kao primarnom uzroku kašlja. Nasuprot tome, ako je R:N omjer 0:10 (ili čak 1:9 ili 2:8), vjerojatno se radi o neurogenom kašlju. Svi drugi zbrojevi ukazuju na to da se vjerojatno radi i o refluksom uzrokovanom kašlju i o neurogenom kašlju.

Kronični ekstrapulmonalni refluksni kašalj liječi se promjenom stila i načina života, refluksnom dijetom (alkalna hrana, alkalna pića) i medikamentima (inhibitori protonske pumpe, blokatori H2 receptora i antacidi). Kronični ekstrapulmonalni neurogeni kašalj liječi se tricikličkim antidepresivima, gabapenti-nom ili tramadolom. U većine bolesnika s refluksom uzrokovanim ekstrapulmonalnim kašljem prisutni su i neurogeni znakovi ekstrapulmonalnog kašlja te se udruženi trebaju i liječiti.

PRISTUPI NA APEKS ORBITE I KAVERNOZNI SINUS

Ozren Vugrinec, Jerko Biloš i Martin Jurlina

Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb

U ovom radu opisujemo anatomiju kavernoznog sinusa i orbitalnog apeksa. Anatomija tog područja složena je zbog mnoštva vrlo značajnih neurovaskularnih struktura. Precizno poznavanje ove anatomije nužan je preduvjet za sigurno kirurško liječenje raznih kliničko-patoloških entiteta sa što manje morbidi-teta.

Navodimo i opisujemo moguće pristupe na navedeno područje sa svim njihovim prednostima i mogu-ćim (skrivenim) opasnostima.

Na kraju je kratak prikaz zanimljivog kliničkog slučaja bolesnice s uznapredovalim sarkomom infratem-poralne jame i baze lubanje s jasnom ilustracijom pristupa na kavernozni sinus i apeks orbite, odnosno njihov sadržaj.

18