2014.

Godišnji izvještaj

Zelenog telefona

IMPRESSUM: Godišnji izvještaj zelenog telefona VODITELJ PROJEKTA I AUTOR:Anamarija Krišto

S A

D R

Ž A

J

U V O D………………………………………. I.

STATISTIKA POZIVA…................... II.

SLUČAJEVI ZELENOG TELEFONA... III.

ZAKLJUČAK………………………………… IV.

Službeno je zaključena 12. godina rada Zelenog telefona - službe za rješavanje problema

zaštite prirode i okoliša koji služi kao servis građanima za dobivanje informacija, prijavljivanje

problema/nepravilnosti, pokretanje inicijativa. Služba Zelenog telefona predstavlja prvu stepenicu

u procesu informiranja građana o njihovim pravima i upućivanja na nadležne službe, te igra veliku

ulogu u procesu demokratizacije društva.

Cilj ovog projekta je potaknuti aktivno sudjelovanje građana i učinkovitiji rad državnih službi

te djelovati na brže i savjesnije rješavanje problema zaštite okoliša. Zeleni telefon Zelenog Osijeka

pokriva područje Osječko-baranjske županije, Vukovarsko – srijemske županije, Požeško - slavonske

županije te Brodsko - posavske županije

Broj građana koji se javljaju na Zeleni telefon je svake godine sve veći. U 2014. godini nastavlja

se trend povećanja poziva građana na Zeleni telefon te je u 2014. godini zaprimljeno ukupno 145

poziva što je povećanje od 11,54 % u odnosu na prethodnu. Razlozi tom trendu su višestruki: s

jedne strane građani su izgubljeni u moru inspekcija i institucija te jednostavno ne znaju kome se

obratiti za pomoć u rješavanju problema a s druge strane institucije često otežavaju postupak i

nerijetko prebacuju odgovornost i nadležnost s jedne na druge.

Svi slučajevi su kategorizirani i arhivirani. Prikupljeni podaci odličan su indikator građanima

prioritetnih problema i dobar pokazatelj stanja u okolišu.

I.

U V

O

TABLICA 1

Tablica 1 prikazuje kretanje prijava u protekloj godini prema kategorijama. U 2014. godine Zeleni

telefon zaprimio je ukupno 145 poziva. Po broju prijava problematika otpada se nalazi na samom

vrhu s ukupno 62 (ili 42,76 %) zaprimljene prijave. Broj je prijava u ovoj kategoriji ostao je gotovo

identičan u odnosu na prethodnu godinu. Razlika je jedino vidljiva u strukturi samih poziva.

Pozivatelji su prvenstveno bili stanovnici okolnih, manjih mjesta Osječko- baranjske i Vukovarsko-

srijemske županije. Upiti su se odnosili na pravilno selektiranje otpada, deponiranje glomaznog

otpada, recikliranja nepovratne ambalaže, dok je broj prijava stanovnika grada Osijeka uvelike

smanjen i on se najvećim dijelom odnosio na prijave nesavjesnog zbrinjavanja otpada. To možemo

svakako pripisati radu gradske komunalne tvrtke UNIKOM u vidu unaprjeđenja sustava selektivnog

odlaganja otpada u samom gradu Osijeku koje počinju davati i posve konkretne rezultate.

MJESEC

Bu

ka

Gra

dn

ja

Otp

ad

Pro

me

t

Raz

no

Ru

dar

enj

e

Šum

e

Vo

de

Zele

nilo

Zrak

Živo

tin

je

Zrač

enje

Tlo

Uku

pn

o

1 3 1 2 1 1 1 9 2 4 6 1 1 12 3 7 1 1 1 6 1 17 4 3 1 5 1 2 12

5 5 1 1 6 4 17 6 4 1 3 3 11 7 1 9 3 1 14

8 7 4 2 13

9 9 3 2 14

10 2 6 8 11 3 1 1 1 4 1 11

12 1 2 1 1 1 1 7

UKUPNO 0 4 62 2 5 0 1 7 43 4 16 1 1 145

II.

S T

A T

I S

T I

K A

P

O Z

I V

A

Primjerice, kada je 2011. počelo prikupljanje papira kao

sekundarne sirovine, prikupljeno je skromnih 300 tona.

U 2013. godini prikupljene su četiri puta veće količine,

a u protekloj godini projekcije upućuju na nešto više od

1.550 tona prikupljenog starog papira. Također,

pojačano se radilo na prikupljanju plastičnog otpada.

Kao što je poznato, ugovorom o pristupanju Europskoj

uniji Hrvatska se obvezala do 31. prosinca 2018. godine

sanirati sva postojeća odlagališta komunalnog otpada

te sagraditi centre za gospodarenje otpadom.

U listopadu prethodne godine predstavljeni su nalazi

Studije predizvodljivosti za uspostavu sustava

gospodarenja otpadom za sedam županija središnje i

istočne Hrvatske (za Osječko-baranjsku, Vukovarsko-

srijemsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku,

Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku i

Sisačko-moslavačku županiju). Prema rezultatima

studije, optimalna bi bila tri centra za gospodarenje

otpadom za ovih sedam županija uzimajući u obzir

kriterije poput održivosti centra, prihvatljive cijene za

građane te osiguranja sufinanciranja iz EU.

Što se gospodarenja otpadom na području istočne Hrvatske tiče, čitav postupak gradnje centara

uvelike kasni. Da podsjetimo, Regionalni centar na lokaciji Orlovnjak trebao je biti u punoj funkciji

još 2012. No, projekt je zapeo kada su i u Vukovarsko-srijemskoj županiji odlučili imati svoj centar

za gospodarenje otpadom, a i ostale slavonske županije su krenule s osnivanjem svojih centara.

Međutim rezultati studije potvrdili su kako je nelogično i neracionalno graditi CGO-e u svakoj

županiji jer je rad pojedinačnog centra neisplativ ako obrađuje manje od 120.000 tona otpada

godišnje.

Zašto reciklirati papir

Odvojenim sakupljanjem papira

i recikliranjem istog:

Čuvamo šume

Ne zagađujemo vodu

Štedimo energiju i

prirodne resurse

Smanjujemo količinu

otpada na odlagalištima

i deponijima

Recikliranje 1 tone papira

spašava 17 stabala, 230 litara

nafte (dovoljno da se autom

pređe 2 570 km), 4,100 kilovata

energije (dovoljno električne

energije da jedno domaćinstvo

troši 6 mjeseci)

!?

Postavlja se pitanje hoće li Slavonija uspjeti sagraditi centre za gospodarenje otpadom do 2018.,

obzirom na sva odlaganja, kašnjenja i slično. Bit će potrebno mnogo vremena za provedbu

postupka, ishođenje potrebne dokumentacije i izgradnju regionalnih centara za gospodarenje

otpadom i čini se da je mnogo vremena nepotrebno izgubljeno, kao i mnogo puta do sada.

U 2014. godini povećan je broj poziva koji se

odnose na gospodarenje gradskim zelenilom.

Zaprimili smo 42 prijave ( 29,97 %) što

također predstavlja značajno povećanje u

odnosu na isto razdoblje prethodne godine ( za

50 %). Pozivatelji su mahom bili stanovnici

grada Osijeka i uže okolice. To ukazuje na

činjenicu da građani svakako više primjećuju

probleme vezane uz gradsko zelenilo ali se isto

tako nameće pitanje da li se gradskim zelenilom upravlja s dovoljnom dogovornošću i

uvažavanjem mišljenja krajnjih korisnika a ujedno i poreznih obveznika.

0%2,74%

42,47%

1,37%3,42%

0% 0,68%

4,79%

29,45%

2,74%

10,96%

0,68% 0,68%

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

31

19

10

28

42

Kretanje prijava po godinama za kategoriju zelenilo

Jedna od temeljnih uloga jedinica lokalne samouprave trebala bi biti stvaranje mogućnosti za

uključivanje građana u društveni i politički život u zajednici, odnosno razvoj demokracije. Nažalost,

ta uloga nije ispunjena. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju predviđeno je i zakonom o

lokanoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi što se u praksi

događa vrlo rijetko. Transparentnost i uključivanje javnosti u

odlučivanje su najjača oružja u borbi protiv korupcije koji

opterećuju hrvatsku politiku na svim razinama te jedan od

osnovnih elemenata dobrog upravljanja.

Ostale kategorije broje manji broj poziva i zauzimaju začelje

naše statistike ali samo brojčano ne i po važnosti. Tako je u

kategoriji Životinje zaprimljeno ukupno 16 poziva, kategoriji

Vode 7, Razno 5 te kategorije Gradnja i Zrak 4. Građani u

globalu postaju svjesniji situacija koje ih okružuju te su

spremni poduzimati prve korake u borbi za ostvarivanjem

svojih prava na zdrav okoliš.

U 2014. Godini od ukupnog broja zaprimljenih poziva zaključeno je 91,34 % prijava (obzirom na

telefonski pružene informacije ili samostalno postupanje Udruge za prijavitelja kada Zeleni

telefon prema nadležnim tijelima potiče inspekcijske nadzore, pa je postupak za Udrugu

završen kad je završen i upravni postupak vođen pred nadležnim inspekcijskim tijelima)

Članak 24:

„građani mogu neposredno

sudjelovati u odlučivanju o

lokalnim poslovima putem

referenduma i mjesnog zbora

građana.“

Zakon o lokanoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi

U nastavku slijedi pregled nekih slučajeva Zelenog telefona. Napominjemo slučajevi nisu birani

prema njihovoj važnosti već prema učestalosti sličnih prijava u navedenim kategorijama.

10. veljače 2014. započeli su radovi gradnje

parkirališta na Vijencu Murse u Osijeku i isto

jutro ograđena je zelena površina te je

započeto rušenje borova. Idejni projekt za tu

javnu površinu načinjen je još 2012. godine na

koji su stanari zgrada Vukovarska 99, 101 ,103

105 i Vijenca Murse u više navrata negodovali

te pravodobno uložili prigovor na isti . Prigovor je odbijen , sama peticija te apel za alternativnim

odnosno kompromisnim rješenjem prema svemu sudeći nisu ni sagledani.

Istog jutra Gradu Osijeku upućeni su brojni prigovori od strane građana i ispred Udruge koji su

rezultirali sastankom 18. veljače 2014. u prostorijama gradske četvrti Donji grad. Na sastanku je

prezentirana povijest događanja, u kratkim crtama projekt i razlozi potrebe istog. Razlog gradnje

parkirališta javne namjene na ovoj lokaciji bilo je proširenje doma zdravlja Donji grad te sukladno

tome i proširenje broja parkirnih mjesta kao uvjeta za ishodovanje uporabne dozvole. Međutim, na

samom sastanku potvrđeno je postojanje susjedne parcele koja je služila cijelo vrijeme kao parking

a čije je betoniranje bilo u skorom planu i to na zahtjev građana.

Je li alternativno rješenje bilo moguće možemo samo nagađati. Volja oko pronalaska istog očito je

izostala, građani su dovedeni pred gotov čin te je ostala samo gorka činjenica neuvažavanja javnog

mnijenja. Kad sagledamo sve činjenice : nezadovoljstvo građana, upitno skup projekt, postojanje

obližnje neuređene parcele koja će biti betonirana na zahtjev građana uz napomenu da su

imovinsko-pravni odnosi na česticama bili u to vrijeme neriješeni za obje ;dolazimo do zaključka da

je mišljenje građana grada Osijeka u ovom konkretnom slučaju u potpunosti marginalizirano.

III.

S

L U

Č A

J E

V I

Z E

L E

N O

G

T E

L E

F O

N A

Odgovor na pitanje mogu li građani utjecati na projekte čak i one u tijeku može se iščitati iz

sljedećeg slučaja.

Početkom listopada ove godine

započeti su radovi na

rekonstrukciji krune nasipa Drava-

Dunav u Podravlju. Grupa građana

obratila nam se za pomoć u potrazi

za konkretnim informacija o

projektu i svim daljnjim radovima

koji se planiraju na tom potezu.

Napominjemo da se radi o

području koje obiluje velikom

raznolikošću biljnih i životinjskih

vrsta karakterističnih za plitka

obalna područja nizinskih rijeka.

Udruga Zeleni Osijek uputila je

zahtjev za očitovanjem investitoru

- Hrvatskim vodama. Građani su

podnijeli prijavu i Upravi za

inspekcijske poslove Ministarstva

zaštite okoliša i prirode u kojoj su

ukazali na nezakonitost navedenih

radova s obzirom da se radovi

izvode na području ekološke

mreže, a da za predmetne radove

nije provedena Ocjena

prihvatljivosti zahvata na ekološku

mrežu.

Inspekcija zaštite prirode - Ured Đakovo obavila je inspekcijski nadzor u uredskim prostorijama

investitora radova - Hrvatske vode VGO Osijek i tom prilikom je utvrđeno kako Hrvatske vode nisu

podnijele zahtjev za Prethodnu ocjenu utjecaja na okoliš predmetnog zahvata, čime Prethodna

ocjena nije niti provedena.

S obzirom da je na ovaj način izravno prekršena odredba čl. 30. st. 1. Zakona o zaštiti prirode (N. N.

br. 80/13) u smislu čl. 2. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku

mrežu (NN 118/09), koja je kažnjiva prema čl. 227. st. 1. al. 2. i st. 2. Zakona, radovi na

rekonstrukciji nasipa su privremeno zaustavljeni, do očitovanja mjerodavnog upravnog tijela

Županije Osječko-baranjske.

17. studenog 2014. održan je sastanak predstavnika investitora Hrvatskih voda i građana Podravlja

na kojem su sudjelovali i predstavnici Zelenog Osijeka. Na tom sastanku riješene su sve dvojbe oko

sporne ocjene utjecaja na okoliš i postignuto je kompromisno rješenje. Vrijeme će pokazati hoće li

dogovor biti ispoštovan.

Prorjeđivanje

krošnji je normalan

periodički posao

kod održavanja

stabala, no za

rušenje stabala

mora postojati

opravdan razlog

(osušeno stablo

koje predstavlja

opasnost, opasno, podiže pločnik, upliće se u vodove i sl.). Oštećeno stablo, koje predstavlja

opasnost za prolaznike i imovinu građani mogu prijaviti centrali odsjeka komunalnog redarstva na

broj 031 229 123. Također, građani (odnosno predstavnici stanara) mogu podnijeti komunalnom

odjelu Grada Osijeka zahtjev za orezivanje grana i druge zahvate uz plaćanje pristojbi u iznosu od

70 kuna. Nakon toga stručna služba izlazi na teren utvrditi opravdanost tog zahtjeva, izdaje se

rješenje, te ukoliko je rješenje pozitivno ekipa izlazi na teren i obavlja potrebne radove. U protekloj

godini uvjerili smo se kako naši građani redovno koriste ta prava ali pitamo se jesu li uvijek

opravdana i zbilja u interesu svih.

Najnovija u nizu prijava u protekloj godini uslijedila je koncem prosinca, a vezano za radove

prorjeđivanja drvoreda u ulici K. P .Svačića. Inicijativu za uklanjanje stabala pokrenula je

predstavnica stanara ulaza K. P. Svačića 2b koja je samoinicijativno, bez suglasnosti ostalih stanara

podnijela zahtjev Odsjeku komunalnog redarstva pri Gradu Osijeku. Uz zahtjev nije predočen popis

stanara koji su suglasni s ovakvom inicijativom. Na temelju ovako nepotpuno podnesenog zahtjeva

službenik Grada Osijeka pokreće postupak, te u konačnom izdaje rješenje o uklanjanju stabala.

Naravno, njihova odluka je potkrijepljena tzv. stručnom procjenom koja kaže da je to najbolje

učiniti za drvored koji se proteže ne samo ispred ovog ulaza već i još susjedna 3.

Institut predstavnika stanara sve češće se zloupotrebljava u svrhu zadovoljenja individualnih

potreba. Prekoračenja ovlasti koja se odražavaju i na okoliš grada česti su slučaj i problem s kojim se

susrećemo u radu Zelenog telefona. S druge strane ne postoji kontrola niti mjera kojom bi isti

odgovarali. Napominjemo, Grad ne bi trebao uopće razmatrati zahtjeve upućene od strane

predstavnika stanara ako nisu potkrijepljeni voljom većine odnosno potpisnom listom a građani bi

trebali dobro razmotriti kojem susjedu prepuštaju te ovlasti.

U ovom konkretnom slučaju nameće se pitanje zašto se radovi prorjeđivanja nisu proveli na

cijelom drvoredu, nego samo ispred ulaza gdje je jedna osoba samoinicijativno podnijela nepotpuni

zahtjev i kada će ovakvi primjeri dobre prakse konačno biti uvaženi i uzeti u obzir u radu naših

službenika.

Služba Zelenog Telefona direktno doprinosi jačanju svijesti,

boljoj informiranosti i edukaciji građana kako bi ostvarili svoja

prava na zdrav okoliš ali i ispunili svoje obveze vezane za

očuvanje okoliša.

Time se ostvaruju temeljne vrijednosti zajamčene Ustavom RH

te ciljeve Strategije održivog razvitka RH. Zeleni telefon

doprinosi provedbi zakona o zaštiti okoliša, Zakona o održivom

gospodarenju otpadom te provedbi Arhurške konvencije.

Aktivno sudjelovanje javnosti u kreiranju i provedbi politike

zaštite okoliša preduvjet je za ostvarivanje načela održivog

razvoja. Taj se koncept temelji na novoj spoznaji i svijesti o

potrebi razvoja koji zadovoljava potrebe sadašnjice, ali

omogućuje i budućim naraštajima da zadovolje svoje potrebe.

Naravno, problem je i to što mi danas ne možemo sa sigurnošću

ni točno znati potrebe budućih generacija, ali se načelo održivog

razvoja temelji na pretpostavki da one neće biti manje od

današnjih. Upravo je to načelo osnova cjelokupne politike

zaštite okoliša, a građani moraju biti svjesni njegova postojanja

i značaja, primjenjivati ga i

živjeti s njim. Postojanje

takvog društvenog kapitala nužna je pretpostavka uspješne

politike zaštite okoliša. U Hrvatskoj je šira javnost slabo upoznata s

pitanjima zaštite okoliša, a još manje s mogućnostima aktivnog

sudjelovanja pri donošenju i primjeni određenih zakonskih

odredbi, čak ako pravna osnova za to i postoji.

U procesu usklađivanja hrvatskog s europskim zakonodavstvom došlo je do bitnih pomaka

kad je informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanju. Pozitivni propisi donijeli su nam veća prava

kod pristupa informacijama (Zakon o pravu na pristup informacijama) ili prava na sudjelovanje i

pristup pravosuđu (Zakonom o zaštiti okoliša) .

Sloboda,

jednakost, nacionalna

ravnopravnost i

ravnopravnost spolova,

mirotvorstvo, socijalna

pravda, poštivanje prava

čovjeka, nepovredivost

vlasništva, očuvanje

prirode i čovjekova

okoliša, vladavina prava i

demokratski višestranački

sustav najviše su vrednote

ustavnog poretka Republike

Hrvatske i temelj za

tumačenje Ustava.

Ustav RH Članak 3.

“

“ IV.

Z A

K L

J U

Č A

K

Međutim jesu li pozitivni propisi oživjeli u praksi ili ostali mrtvo slovo na papiru kako to

inače biva u Hrvatskoj? Prošlogodišnja praksa ukazala je mnoge nedostatke primjene tog instituta

u praksi. Građani s jedne strane još uvijek nisu upoznati s ovim vrijednim instrumentom a kada se i

upuste u postupak nailaze na mnoge prepreke. Pristupi informacijama bili su otežavani, te nam je u

nekim slučajevima i nakon pozitivnog rješenja Povjerenika za informiranje ustupljena nepotpuna

informacija uz pozivanje na Pravilnik o zaštiti tajnosti podataka, Zakon o kritičkim

infrastrukturama i slično.

Zeleni telefon se u ovih dvanaest godina djelovanja pokazao kao koristan i potreban servis

namijenjen građanima. Građani nam se obraćaju s povjerenjem i traže našu pomoć u rješavanju

problema vezanih uz zaštitu okoliša. Osim voditeljice Zelenog telefona na slučajevima rade i

volonteri udruge koji pomažu svojim stručnim znanjem.

Cilj nam je da u 2015. godini još više poboljšamo rad našeg servisa, da građane što više

informiramo o Zelenom telefonu te intenziviramo suradnju sa jedinicama lokalne uprave i

samouprave.

Pozivom na telefonski broj 072 123 456 građani mogu po cijeni lokanog

poziva prijaviti problem vezan za zaštitu okoliša i prirode ili zatražiti informaciju

!