GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA VRTIĆA za pedagošku godinu ... 2018.-2019.pdf · praćenje i vrednovanje rada te zauzimanje za ostvarenje ciljeva, uključivanje roditelja i djece

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM

RADA VRTIĆA za pedagošku godinu 2018/19.

Zagreb, rujan 2018.

Na temelju članka 43. Statuta Dječjeg vrtića Vrbik, Zagreb (u daljnjem tekstu: Vrtić) Upravno vijeće Vrtića na ______

sjednici održanoj ____________ donijelo je

ODLUKU

o usvajanju Godišnjeg plana i programa rada Vrtića za pedagošku godinu 2017./2018.

KLASA: _______________

URBROJ: ______________

U Zagrebu _____________

Ravnateljica: Predsjednica Upravnog vijeća:

_________________ _____________________

Davorka Crnković Danijela Blažanin

SADRŽAJ:

1. USTROJSTVO RADA 1.1. RAZVOJNI PLAN USTANOVE

1.2. RADNO VRIJEME 1.3. ORGANIZACIJA RADA

2. MATERIJALNI UVJETI 2.1. FIZIČKO I MATERIJALNO OKRUŽENJE

2.2. UNAPRJEĐIVANJE MATERIJALNIH UVJETA 2.3. SIGURNOST - PREVENTIVNI PROGRAMI

3. NJEGA DJECE I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE 3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE

3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

3.3. ZDRAVSTVENI ODGOJ

3.4. PREHRANA

3.5. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 4.1. OD ULASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU, BITNE ZADAĆE USTANOVE

4.2. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

4.3. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

4.4. ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAMI

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA 6. SURADNJA S RODITELJIMA

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA

1. USTROJSTVO RADA

1.1. RAZVOJNI PLAN USTANOVE

Uvod:

Dječji vrtić je zajednica djece i odraslih. Autori1 zagovaraju tranziciju institucije vrtića u zajednicu koja uči, što znači da se podržava i podupire proces izgradnje kulture zajedničkog življenja i cjeloživotnog učenja svih protagonista, i djece i odraslih (obitelji i zaposlenika vrtića). Načini na koji se ostvaruju interakcije među protagonistima, koji oblici učenja se preferiraju, kako se oblikuje materijalno i fizičko okruženje, ostvaruju rutine, tko i kako definira pojedine uloge i dr. razlikuju jednu kulturu od druge. Bez obzira na međusobne razlike, svaka bi kultura ustanove trebala izgraditi inkluzivno, poticajno i raznoliko okruženje, jer ono u ranoj dobi omogućuje razvoj različitih načina učenja ili različitih vrsta inteligencija (prema Gardneru 1993). Konstitutivni dio zajednice koja uči su i obitelji djece. Današnje obitelji, odvojene od važnih aspekata dnevnog vrtićkog života djeteta i osiromašenih zajedničkih iskustava s djecom, treba promišljeno uključiti u vrtićki kontekst. „U institucijskim uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti inventivno, svih sudionika u organiziranju zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika (Leave i Wenger, 1991, prema Miljak, 2007)“. Stoga, svim se protagonistima2 pružaju prilike suodlučivanja o važnim pitanjima djelovanja i razvoja ustanove, pri čemu se proces donošenja odluka temelji se na snazi argumenata osoba koje ih predlažu.

Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao temeljni dokument struke, i kao okvir za definiranje odgojno obrazovnih poduhvata u zajednici dječjeg vrtića trebao bi, prema Nenadić-Bilan3 (2015), pomoći protagonistima, i to da:

odgojiteljima pojasne pedagoške ciljeve, usmjere ih na najvažnije aspekte djetetova razvoja kako bi primjereno odgovarali na djetetove potrebe,

djetetu osiguraju kontinuitet između predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja,

roditeljima pomognu u razumijevanju djetetova razvoja i odgoja, ohrabre ih na uspostavu partnerstva s odgojiteljima i podrže ih u stvaranju okruženja koje potiče razvoj i učenje djece.

U ovoj pedagoškoj godini Razvojni plan usmjerili smo prema dva područja kvalitete: kulturu i kurikulum

ustanove. U radu s djecom primijenit će se metodologija ostvarivanja razvojnih i participativnih prava (NPOOLJP i DG)4. Područje kulture povezano je u svojoj provedbi s područjem organizacijskog upravljanja kroz inicijativnost i poduzetnost - odlučivanje, odnosno, preuzimanje odgovornosti u planiranju, provedbi i evaluaciji (vidi sliku 2).

Slika 1.

1 Stoll i Fink (2000), Bruner (2000), Rinaldi (2006), Dahlberg, Moss i Pence (2007), Miljak (2007), Slunjski (2007) i dr. 2 Prema Bronfenbrenner-ovoj teoriji ekoloških sustava 3 Nenadić-Bilan (2015): Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – što, zašto, kako? U: Zrno, broj 117, rujan-listopad 2015, str.2-4 4 Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo (Vlada RH, 1999)

dijete

obitelj

vrtić

zajednica

Odlučivanje i djelovanje (slika 2)

Metodologija provedbe (slika 3)

Akcijski pristup: povezivanje u zajedničkim prostorima, povezivanje u zajedničkom planiranju, povezivanje u provedbi, praćenju i reflektiranju zajedničke prakse, povezivanju u procesu vrednovanja prakse i umrežavanje.

individualna

izrada godišnjeg programa i plana aktivnosti za odgojnu skupinu

(projekti/akcijska istraživanja)

grupna

praćenje i vrednovanje vlastitoga rada, i

provođenje grupnih refleksija (1xmj)

zajednička

usvajanje novih strategija rješavanja problema,

učenje novih vještina (kontinuirano)

analiza stanja

unošenje promjene

praćenje provedbe

razvoj ideje,

refleksija

evaluacija

Opći cilj za područje kvalitete KULTURA USTANOVE i KURIKULUM

Da se jedna vrsta kulture transformira u drugu vrstu, konkretno, da se izolacijska kultura (praksa da se život i učenje odvijaju isključivo unutar zidova sobe dnevnog boravka) transformira u suradničku kulturu (praksa da se živi i uči zajedno s drugima, odraslima i djecom: „Za odgojiti jedno dijete potrebno je čitavo selo!5“, da se znanje dijeli, da se razvija kultura dijaloga i da se razvija zajednička odgovornost za djecu, prostor i odgojno-obrazovni proces.

Konkretno, da se:

prostori galerija u objektima Šetalište J. Gagarina 10 i Fausta Vrančića 9 kreiraju zajedno s djecom za aktivno učenje sve djece, posebice one u godini pred polazak u osnovnu školu,

standardizira kvaliteta materijalnog okruženja u sobama dnevnih boravaka i zajedničkim prostorima (razvojna i dobna primjerenost, sigurnost, izazovnost – poticajnost, dostupnost, preglednost, …)

obitelji djeteta pružaju višestruke prilike za sudjelovanjem u životu skupine i vrtića.

Opći cilj za područje kvalitete KURIKULUM USTANOVE:

Da se tradicionalni pristup shvaćanja odgojno-obrazovne dobrobiti za dijete transformira u suvremen pristup su-konstrukcije kurikuluma, konkretno, da se praksa u kojoj odgojitelj unaprijed planira znanja koja djeca trebaju stjecati (sadržaje, metode, vrijeme, oblike rada i provjeru) transformira u praksu u kojoj svi sudionici pedagoškog procesa konstruiraju i su-konstruiraju pristup otkrivanju znanja (situacijski pristup, pedagoški projekti, djetetov način, djetetovo vrijeme, korištenje dokumentacije u svrhu učenja odraslih i djece, refleksije, akcijska istraživanja).

Konkretno, da se:

pedagoški projekti kao oblici doživljajnog učenja i aktivnoga sudjelovanja djeteta/djece u životu skupine integriraju u pedagošku praksu svih vrtićkih skupina,

aktivnosti boravka na otvorenom i dnevne rutine koje im prethode i/ili slijede prilagode potrebama djece (podgrupni izlazak/ulazak, aktivnosti na raličitim mjestima za igru),

aktivnosti dnevnih rutina prepoznaju i vrednuju kao situacije stvarnog i angažiranog učenja djeteta, posebice: kultura stola.

Kurikulum je povezan sa svim područjima kvalitete. Za područje ranog i predškolskog razvoja kurikulum je otvoren, razvojan i promjenjiv. Sadržaji djetetova učenja nisu unaprijed određeni i striktno propisani već se odabiru temeljem praćenja i podržavanja interesa i inicijativa djece. Kurikulum je integrativan, cjelovit, holističan, jer takvo je i dijete i njegovo učenje. Kurikulum je humanističan, razvojan i participativan, poštuje individualne interese i razvojne potrebe i prava. Kurikulum je inkluzivan uvažava i prihvaća različitosti djece, koje mogu proizlaziti iz njihove različite životne dobi, različitih posebnih potreba i prava, različitih nacionalnosti, vjeroispovijesti i sl. (prema Slunjski, 2011).

Izvedba:

Kroz grupne refleksije i planiranja u okviru interesnih timova u koje su uključeni odgojitelji redovitog i posebnih programa (vidi shemu).

5 Afrička poslovica

inte

resn

i tim

ovi

posebni programi

predškola

pomagač

otpornost

Konkretizirani ciljevi: da svaka odgojna skupina prođe kroz proces akcijske tranzicije na oba razvojna polja, konkretno, usmjerenost ka:

provedbi pedagoškog projekta kao didaktičkog modela učenja i sudjelovanja djece u što više odgojno-obrazovnih skupina, osobito onih u Posebnim programima i skupinama u godini pred polazak u osnovnu školu,

intenziviranju i sadržajnom obogaćivanju oblika suradnje s obitelji, i to kroz porast učestalosti: - skupnih sastanaka/radionica: svaka odgojno-obrazovna skupina 6 susreta, - roditeljskog sudjelovanja u obogaćivanju pedagoškog procesa i učenja djeteta u skupini i izvan nje: u svim odgojno-obrazovnim skupinama bez obzira na dob - individualnih razgovora - implementaciji sadržaja IPA projekta, sadržaja i načina iz Priručnika za odojitelje Pomozimo im rasti; porast broja pruženih prilika - uključivanja roditelja u konstrukciju i ostvarivanje sadržaja iz kurikuluma skupine

izradi orijentacijskih planova i programa djelovanja kroz pedagošku godinu i prezentiranje roditeljima i sustručnjacima

provedbi aktivnosti kroz koje će djeca imati prilike da vide i upoznaju tko osim njih još živi u vrtiću – djeca različite dobi i odrasli: što rade, kako uče, kako provode dan i sl., druženja djece izvan vrtića – u okviru provedbe odgojno-obrazovnih projekata.

Standardizaciji materijalnog okruženja u sobi dnevnog boravka i zajedničkim prostorima.

Načini provedbe i djelovanja: Temeljem ovoga, orijentacijskog, razvojnog plana nositelji djelatnosti zajedno s drugim zaposlenicima će napraviti izvedbene forme Plana za kraća vremenska razdoblja (tromjesečja) s konkretnijom razinom definiranih ciljeva (što, kako, tko, gdje, kada, koliko često, pokazatelji uspješnosti provedbe – ishodi) i prezentirat će ih na prvim roditeljskim sastancima čija se tema odnosi na planiranje i programiranje rada u odgojnoj skupini. Vrednovanje: Planira se aktivniji rad Tima za kvalitetu, što podrazumijeva češće susrete, izradu instrumenata za praćenje i vrednovanje rada te zauzimanje za ostvarenje ciljeva, uključivanje roditelja i djece u vrednovanje procesa (najmanje 1x na godinu).

rješavanje problema

Involviranje u odgojno-obrazovni i životni

kontekst ustanove, kroz oblike individualne i/ili

grupne suradnje i učenja odraslih, refleksije,

izradom SWOT analize,

Prilagođavanje organizacije rada novim uvjetima (npr: odgojitelji, roditelji i djeca izvan soba dnevnog boravka formiraju neki interesni centar u kojemu se djeca mogu igrati tijekom cijeloga dana, primjerice:

organizacija i provedba aktivnosti iz programa predškole – za to je potrebno stupnjevati radno vrijeme nekih odgojitelja, prilagoditi metodičke vježbe studenata – orijentacija na taj prostor te odgojitelje pripravnike uključiti u te oblike rada. Jednako tako roditeljima ponuditi sudjelovanje u

nekim aktivnostima).

Motivacijske radionice, Radionice i stručni aktivi

– Razvoj ključnih obrazovnih kompetencija

za cjeloživotno učenje,

predavanja iz područja izgradnje otpornosti -Rezilijentna teorija –

dinamika određena GPP

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU – JASLICE

VRIJEME AKTIVNOST

6.00-7.45. Jutarnje zajedničke aktivnosti djece iz svih jasličkih skupina

07:30 /7.45.–08:00 Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele

skupine

08:00 – 08:30 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje ruku, postavljanje

stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

08:30 – 10:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu (rad u parovima, malim grupama ili zajedničke

aktivnosti cijele skupine)

10:00 – 10:45 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

10:30 – 11:00 U razdoblju prilagodbe za najmlađu djecu – aktivnosti objedovanja prilagođene individualnim

potrebama

OD 10:45 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

11:20 – 12:00 Ručak

12:00 – 12:15 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

12:15 – 14:00 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.) – individualno prema potrebama djece

14:00 – 14:30 Ustajanje, priprema za užinu, užina

15:00 –16:30 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili

zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

od 16.30 – produženi boravak djeteta/djece prema potrebama roditelja

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU - VRTIĆ

VRIJEME AKTIVNOST

6.00-7.30./7.45. Jutarnje zajedničke aktivnosti djece iz svih vrtićkih skupina

OD 07:30/7.45. Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke

aktivnosti cijele skupine

08:00 – 8:30 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje ruku,

postavljanje stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

08:30 – 11:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu ( rad u parovima, malim grupama

ili zajedničke aktivnosti cijele skupine)

11:00 – 12:00 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

12:00 – 12:15 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

12:30 – 13:00 Ručak

13:00 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

13:00 – 14:30 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.), djeca u godini pred školu rad u

mirnim aktivnostima

14:30 – 15:00 Ustajanje, priprema za užinu, užina

15:00 –17:00 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima, malim

grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

od 17:00 – produženi boravak djeteta/djece prema potrebama roditelja

1.2. RADNO VRIJEME

Radno vrijeme Vrtića je od 6:00 – 19:00 sati odnosno produženi boravak djece prema potrebama roditelja,

prilagođeno potrebama zaposlenih roditelja. U svakom objektu od 6:00 sati ujutro rade dvije odgojne skupine - jedna

vrtićka i jedna jaslička. Dvorane i kabineti u objektima koriste se izvan redovitog programa poslije 15:00 sati.

Odgojitelji, ovisno o dobi odgojne skupine, u neposrednom radu počinju jutarnji rad u 6:00 /7:00 /7:45 ili 8:00 sati, a

popodnevni rad 10:45 /11:00 sati ili 12:00 sati. Popodnevni rad s djecom je do 16:45/17:00 sati ili 18:00 sati

odnosno produljeno prema potrebama roditelja.

Ostali radnici u petodnevnom radnom vremenu (40 sati) rade od 6:00 sati do 19:00 sati kako slijedi odnosno u

trajanju boravka djece u vrtiću prema potrebama roditelja *:

Pomoćno – tehnički radnici:

Radnici u kuhinji: od 6:00 sati do 16:30 sati

Ekonom-vozač: od 6:00 do 14:00 sati

Spremačice: od 8:00 do 16:00 sati , od 10:00 do18:00 sati, od 11:00 do 19:00 sati

Domar-ložač: od 6:00 do 14:00 sati ili od 8:00 do 16:00 sati

Pralja: od 8:00 do 16:00 sati ili od 11:00 do 19:00 sati Administrativno -računovodstveni radnici: od 7:00 /7.30 /8:00 do 15:00/15.30/16:00 sati

Tajnik: od 7:30 do 15:30 sati

Stručni tim (pedagog, psiholog i logoped) i zdravstveni voditelj od 8:00 do 15:00 sati i od 11:00 do 18:00 sati.

Tijekom godine prema potrebama rada Vrtića radno vrijeme stručnog tima se mijenja (roditeljski sastanci,

individualni razgovori s roditeljima, stručni aktivi i dr.)

Ravnatelj: od 8:00 do 16:00 sati

Evidenciju prisutnosti radnika vode tajnik Vrtića i administrativno-računovodtveni djelatnik.

Realizaciju satnice odgojitelja i stručnih suradnika vode: voditelji objekata, pedagog i ravnatelj. Realizacija satnice

neposrednog rada prati se prema godišnjoj strukturi sati, mjesečnom i tjednom zaduženju (tablice 1, 2 i 3). Evidencija

realizacije sati neposrednog rada za odgojno-obrazovne radnike prema tablici 4. Početak i završetak radnog vremena

(dalje: radno vrijeme) radnika unutar određenih poslova određuje ravnateljica. Radno vrijeme radnika može se iz

organizacijskih potreba, potreba hitnosti obavljanja poslova i dr. nalogom ravnateljice (ili osobe koju ovlasti)

izmijeniti.

* Tijekom godine prema potrebama rada Vrtića radno vrijeme se uslađuje prema potrebama roditelja.

1.3. ORGANIZACIJA RADA

Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima. U temeljnom dokumentu struke, Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, naglasak je stavljen na poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija usklađenih s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta. Usmjeren je ka osnaživanju dječje prirodne znatiželje i interesa te ostvarivanje njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Dječji vrtić »Vrbik» u ped.god.2018/19. djelatnost odgoja i obrazovanja obavljat će na tri lokacije s 30 odgojnih skupina i ukupno 646 upisane djece. U primarnom 10 - satnom programu biti će 19 odgojnih skupina.

Posebni programi:

6 odgojnih skupina - Montessori program

2 odgojne skupine - Rano učenje engleskog jezika

3 odgojne skupine –Sportski program

Broj i struktura upisane djece u pedagoškoj god. 2018/19.

CENTRALNI OBJEKT ŠETALIŠTE J.GAGARINA 10

PODRUČNI OBJEKT PRISAVLJE 4

PODRUČNI OBJEKT FAUSTA VRANČIĆA 9

UKUPNO:

JASLICE - REDOVITI 38 40 53 131

VRTIĆ - REDOVITI 91 102 78 271

MONTESSORI JASLICE 16 18 34

MONTESSORI VRTIĆ 71 24 95

RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA

23 22 45

SPORTSKI PROGRAM 46 24 70

UKUPNO: 214 213 219 646

U tablicama 6, 7 i 8 podaci su o organizaciji i provođenju programa u ped.god.2018/19. upisi u odgojno obrazovne skupine vršeni su prema Pravilniku o upisima djece u dječje vrtiće Grada Zagreba (osnivač i poslodavac) i naputcima Gradskog ureda za obrazovanje.

CENTRALNI OBJEKT – ŠETALIŠTE JURIJA GAGARINA 10 - (tablica 6)

10 ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA, 20 ODGOJITELJICA, 4 STRUČNE SURADNICE i ZDRAVSTVENA VODITELJICA (u

tjednu raspoređene na sva tri objekta); Domar: BRANKO PODHRAŠKI

Dobna odgojno-obrazovna skupina Program Broj djece u skupini

Odgojiteljice

Djeca u dobi od 1. do 2. godine života Redoviti, 10 - satni 15 Ivana Balen, Barbara Kantolić

Djeca u dobi od 1. do 3. godine života Montessori 0 do 3, 10 - satni 16 Iva Ivanković, Blanka Zgrebec

Djeca u dobi od 2. do 3. godine života Redoviti, 10 - satni 23 Ana- Marija Bakliža, Irena Rauch

Djeca u dobi od 3. do 4. godine života Redoviti, 10 - satni 19 Jelena Matezović, Snježana Zec

Djeca u dobi od 3. do polaska u osnovnu školu

Posebni program: sport, 10 - satni

24 Tatjana Cvetko, Suzana Topić


Posebni program: sport, 10 - satni

22 Iskra Vostrel-Prpić Antonija Kantolić


Posebni program: Rano učenja engleskog jezika, 10 - satni

23 Sanja Francetić Zrinjka Keglević Stević

Djeca u dobi od 3. do 4. godine života Redoviti, 10 - satni 24 Vanja Hrsan, Marina Janeš

Djeca u dobi 4.do 5.godine života Redoviti, 10 - satni 23 Ivanka Bek Dušica Dubravčić

Djeca u dobi od 3. do 4. godine života Redoviti, 10 - satni 25 Arijana Hržina, Sanja Naglić

PODRUČNI OBJEKT – PRISAVLJE 4 (CVJETNO NASELJE) - (tablica 7)


tjednu raspoređene na sva tri objekta); Domar: ZLATKO HAVIDIĆ


Odgojiteljice

Djeca u dobi od 1. do 2. godine života Redoviti, 10 - satni 16 Marina Marić, Andrijana Brekalo

Djeca u dobi od 2. do 3. godine života Redoviti, 10 - satni 24 Mateja Plavčić, Ana Paraker

Djeca u dobi od 3. do 4. godine života Redoviti, 10 - satni 25 Ivana Golik-Homolak Vesna Tkalčić

Djeca u dobi od 4. do 6. godine života Redoviti, 10 - satni 26 MP Lana Bojčić Santrač, Lana Vrga


Posebni program: Montessori, 10 - satni

24 Nevenka Rukavina Vukelić, Tahira Saletović, Đurđica Prkut,



24 Sabina Kostić, Suzica Peček, Maja Cmuk



23 Irena Plicka, Andreja Štrbac, Ljubica Vdović,

Djeca u dobi od 3. do 4. godine života Redoviti, 10 - satni 26 Milena Kovačić, Mirjana Škegro

Djeca u godini pred polazak u osnovnu školu

Redoviti, 10 - satni 26

Ljiljana Piljek, Mirjana Rogić

PODRUČNI OBJEKT – FAUSTA VRANČIĆA 9 (POLJANE) - (tablica 8)


tjednu raspoređene na sva tri objekta), Domar: ZLATKO HAVIDIĆ I BRANKO PODHRAŠKI (u mjesečnom

naizmjeničnom rasporedu)


Odgojiteljice

Djeca u dobi od 1. do 2. godine života Redoviti, 10 - satni 15 Andreja Becić Zrinka Zglavnik

Djeca u dobi od 1. do 3. godine života Montessori 0 do 3, 10 - satni 18 Martina Deriš, Martina Vlahović, Martina Gačar

Djeca u dobi od 1. do 3. godine života Redoviti, 10 - satni 20 Vedrana Repe Matea Horaček

Djeca u dobi od 2. do 3. godine života Redoviti, 10 - satni 18 Davorka Katalinić Horvat Nikolina Kotrman

Djeca u dobi od 4. do 5. godine života Redoviti, 10 - satni 23 Andrea Antić Ljubica Keleuva

Djeca u dobi od 4. do 6. godine života Redoviti, 10 – satni MP

18 MP Vlasta Borošak Milena Šparavec,

Djeca u dobi od 3. do polaska u osnovnu školu Posebni program: sport, 10 - satni 24 Danijela Blažanin Nives Vukadinović

Djeca u dobi od 3. do polaska u osnovnu školu Posebni program: Rano učenja engleskog jezika, 10 - satni

22 MP Ljiljana Krulik Ružica Mataković

Djeca u dobi od 3. – 4. godine života Redoviti, 10 - satni 16 MP Đurđica Kirin, Ana Mjeda

Djeca u dobi od 4. –do polaska u osnovnu školu Montessori program ; od 3.do 6. godine života, 10-satni

24

Pavica Krolo Henč Ivana Rukavina

Djeca u godini pred polazak u osnovnu školu Redoviti, 10 - satni 19 MP Ana Boltek, Amalija Stipić

Odgojitelji kao podrška u radu s djecom s teškoćama u razvoju, posebnim potrebama:

Igor Krulik (zamjena za Ivanu Vladić)

Snježana Jazbinšek

Tena Matijević (zamjena za Sandru Ščukanec)

Matea Milićević (zamjena za Martinu Deriš)

Karmen Jurić

Tanja Samardžić (zamjena za Korneliju Pintar)

Đurđica Petronijević

U ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa, suradnji s roditeljima i lokalnom zajednicom, stručnom usavršavanju

odgojitelja, te radu Stručno razvojnog centra i promicanju djelatnosti sudjeluju stručne suradnice. To su:

Iva Đuran Sokač – stručna suradnica rehabilitatorica

Petra Popović – stručna suradnica rehabilitatorica

Minja Jeić – stručna suradnica psihologinja savjetnica

Katica Kuljašević – stručna suradnica pedagoginja savjetnica

Martina Smiljanić – stručna suradnica logopedinja savjetnica

te Marija Pihač – zdravstvena voditeljica.

Stručne suradnice svoju djelatnost obavljaju kroz individualni i/ili timski rad (tablica 9). Vrijednost timskog rada

sadržana je u višestrukim perspektivama i interdisciplinarnom pristupu planiranju i provedbi razvojnih strategija te

razumijevanju i rješavanju problema koji se javljaju. Interdisciplinarnost obuhvaća sve aspekte i sudionike odgojno -

obrazovnog rada, počevši od rada s:

djecom (razvojna praćenja, testiranja, izrada individualiziranih i individualnih programa za redovitu populaciju te

djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i djecu s teškoćama u razvoju, terapije, izrada mišljenja i dr.),

roditeljima (vođenje sastanaka, različiti oblici suradnje, individualni razgovori, edukacija i savjetodavni rad),

odgojiteljima (individualna i grupna planiranja (izrada individualiziranih i individualnih programa za redovitu

populaciju te djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i djecu s teškoćama u razvoju), prezentiranje

vrtića i programa, evaluacija rada te pisanja planova i izvješća),

drugim sustručnjacima (priprema zajedničkih projekata, izrada mišljenja, individualizirani programi),

- između sebe (priprema zajedničkih projekata, akcijska istraživanja, individualizirani programi, prezentiranje

vrtića, promidžba struke i djelatnosti, evaluacija rada te pisanja planova i izvješća).

Oblici rada prema dinamici održavanja su:

sastanci tima (tijekom pedagoške godine jednom na tjedan) sadržajno usmjereni na refleksije dogovorenih akcija

ili spontanih i neplaniranih događaja (npr. individualni rad s odgajateljima, individualna i grupna planiranja u

posebnim programima, osvrti na održane roditeljske sastanke, stručne aktive i stručne grupe, kao i tekuća

problematika) te na definiranje uloga u rješavanju problemskih zadaća u predstojećem razdoblju.

rad u paru (povremeni i/ili kontinuirani rad na zajedničkim projektima, rješavanje aktualne problematike koja

involvira određene struke).

U pripremi i realizaciji različitih oblika skupnog usavršavanja za odgajatelje u ustanovi dječjeg vrtića pojedine struke

međusobno surađuju u većoj ili manjoj mjeri, ovisno od području/bitnoj zadaći na kojoj se radi. U radu stručnog tima

sudjeluje ravnatelj i zdravstveni voditelj.

GODIŠNJA STRUKTURA SATI RADA ODGOJITELJA /ICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018/2019.

MJESEC

BROJ

DANA SUBOTE NEDJELJE PRAZNICI

RADNI

DANI

NEPOSREDAN

RAD

OSTALI

POSLOVI

Ukupno sati

neposrednog rada i

ostalih poslova

STANKA /

PAUZA

UKUPNO

SATI

09 2018 30 5 5 0 20 110 40 150 10 160

10 2018 31 4 4 1 22 121 44 165 11 176

11 2018 30 4 4 1 21 115.5 42 157.5 10.5 168

12 2018 31 5 5 2 19 104.5 38 142.5 9.5 152

01 2019 31 4 4 2 22 121 44 165 11 176

02 2019 28 4 4 0 20 110 40 150 10 160

03 2019 31 5 5 0 21 115.5 42 157.5 10.5 168

04 2019 30 4 4 2 21 115.5 42 157.5 10.5 168

05 2019 31 4 4 1 22 121 44 165 11 176

06 2019 30 5 5 3 18 99 36 135 9 144

07 2019 31 4 4 0 23 126.5 46 172.5 11.5 184

08 2019 31 5 4 2 20 110 40 150 10 160

UKUPNO 365 53 52 14 249 1369.5 498 1867.5 124.5 1992

neposredni poslovi

5,5

ostali poslovi

2

pauza

0,5

DJEČJI VRTIĆ VRBIK

Šetalište Jurija Gagarina 10, Zagreb

KLASA: 112-10/18-01/

URBROJ: 251-565-18-

Zagreb,

Na temelju članaka 29., 32. i 35. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10), članka 48. Statuta Dječjeg vrtića

Vrbik od 16.12.2013., te članka 43. Pravilnika o radu Dječjeg vrtića Vrbik od 17.7.2014., ravnateljica donosi

RJEŠENJE O GODIŠNJEM ZADUŽENJU I STRUKTURI RADNOG VREMENA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018./2019

SATNICA ODGOJITELJA U RADU S DJECOM OD 1. GODINE ŽIVOTA DO POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU

(redoviti i posebni programi)

IME I PREZIME

Mjesec 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.-8.

BROJ RADNIH DANA 20 22 21 19 22 20 21 21 22 18 23 20 249

1.NEPOSREDAN RAD 110 121 115,5 104,5 121 110 115,5 115,5 121 99 126,5 110 1.369,5

2.OSTALI POSLOVI 40 44 42 38 44 40 42 42 44 36 46 40 498

3.STANKA 10 11 10,5 9,5 11 10 10,5 10,5 11 9 11,5 10 124,5

UKUPNO (1+2+3) 160 176 168 152 176 160 168 168 176 144 184 160 1.992

Obrazloženje:

Rješenje je izrađeno na temelju Godišnjeg plana i programa rada Vrtića, koji je usvojen na ____ sjednici Upravnog vijeća Vrtića održanoj __________

Uputa o pravnom lijeku:

Radnik može u roku od 15 dana od dana preuzimanja ovog Rješenja podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Zahtjev se podnosi Upravnom vijeću Vrtića, pisanim

putem, u tajništvu Vrtića.

Ravnateljica:

M.P. Davorka Crnković

DJEČJI VRTIĆ VRBIK

Šetalište Jurija Gagarina 10, Zagreb

KLASA: 112-10/18-01/

URBROJ: 251-565-18-

Zagreb,

Na temelju članaka 29., 32. i 35. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10), članka 48. Statuta Dječjeg vrtića

Vrbik od 16.12.2013., te članka 43. Pravilnika o radu Dječjeg vrtića Vrbik od 17.7.2014., ravnateljica donosi

RJEŠENJE O GODIŠNJEM ZADUŽENJU I STRUKTURI RADNOG VREMENAZA PEDAGOŠKU GODINU 2018./2019

SATNICA STRUČNIH SURADNIKA

(defektolog-rehabilitator, logoped, pedagog, psiholog i zdravstveni voditelj)

IME I PREZIME

Mjesec 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.-8.

BROJ RADNIH DANA 20 22 21 19 22 20 21 21 22 18 23 20 249

1.NEPOSREDAN RAD 100 110 105 95 110 100 105 105 110 90 115 100 1.245

2.OSTALI POSLOVI 50 55 52,5 47,5 55 50 52,5 52,5 55 45 57,5 50 622,5

3.STANKA 10 11 10,5 9,5 11 10 10,5 10,5 11 9 11,5 10 124,5

UKUPNO (1+2+3) 160 176 168 152 176 160 168 168 176 144 184 160 1.992

Obrazloženje:

Rješenje je izrađeno na temelju Godišnjeg plana i programa rada Vrtića, koji je usvojen na ___ sjednici Upravnog vijeća Vrtića održanoj _____________

Uputa o pravnom lijeku:

Radnik može u roku od 15 dana od dana preuzimanja ovog Rješenja podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Zahtjev se podnosi Upravnom vijeću Vrtića, pisanim

putem, u tajništvu Vrtića.

Ravnateljica:

M.P. Davorka Crnković

Tablica 4

SATNICA ODGOJITELJA U RADU S DJECOM OD 1. GOD. ŽIVOTA DO POLASKA U ŠKOLU (REDOVITI I POSEBNI PROGRAMI) ZA PED. GOD. 2018/2019.

Mjesec 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9-8

1.NEPOSREDAN RAD 110 121 115,5 104,5 121 110 115,5 115,5 121 99 126,5 110 1369,5

2.OSTALI POSLOVI 40 44 42 38 44 40 42 42 44 36 46 40 498

- Vođenje individualne dokumentacije 10 11 10,5 9,5 11 10 10,5 10,5 11 9 11,5 10 124,5

- Planiranje /provedbe raznih oblika

odgojno-obrazovnog rada s djecom i za

djecu

16 18 16 16 18 16 16 13 16 16 22 20 203

- Odgojiteljsko vijeće 3 3 3 3 3 15

POSLOVI STRUČNOG USAVRŠAVANJA( u

/ izvan Vrtića

- Timovi 2 2 2 2 2 2 2 2 16

- SA 2 2 2 2 2 2 2 14

- SG 2 2 2 2 2 2 12

- ISU/Vanjski seminari 3 5 4 4 6 2 4 5 6 4 6 / 49

- Suradnja i savjetodavni rad s

roditeljima i ostalima

4 4 5,5 8,5 3 5 5,5 4,5 7 4 6,5 7 64,5

3.STANKA 10 11 10,5 9,5 11 10 10,5 10,5 11 9 11,5 10 124,5

UKUPNO 160 176 168 152 176 160 168 168 176 144 184 160 1992

18

POPIS RADNIKA ZAPOSLENIH NA NEODREĐENO VRIJEME

U PEDAGOŠKOJ GODINI 2018./2019.

R. BR. PREZIME I IME STRUČNA

SPREMA RADNO MJESTO

1. ANTIĆ ANDREA VŠS ODGOJITELJ

2. BAKLIŽA ANA-MARIJA VŠS ODGOJITELJ

3. BALEN IVANA VSS ODGOJITELJ

4. BECIĆ ANDREJA VSS ODGOJITELJ

5. BEK IVANKA VŠS ODGOJITELJ

6. BLAŽANIN DANIJELA VŠS ODGOJITELJ

7. BLAŽEVIĆ BERNARDA NKV SPREMAČICA

8. BOJČIĆ SANTRAČ LANA VSS ODGOJITELJ

9. BOLTEK ANKICA VŠS ODGOJITELJ

10. BOROŠAK VLASTA VŠS ODGOJITELJ

11. BREKALO ANDRIJANA VŠS ODGOJITELJ

12. BUDAK JASMINKA NKV SPREMAČICA

13. CMUK MAJA VŠS ODGOJITELJ

14. CRNKOVIĆ DAVORKA VSS RAVNATELJ

15. CVETKO BRANKA SSS SPREMAČICA

16. CVETKO TATJANA VŠS ODGOJITELJ

17. ČORDAŠ RANKA VŠS ODGOJITELJ

18. DEBELJAK MARIJA SSS SPREMAČICA

19. DERIŠ MARTINA VŠS ODGOJITELJ

20. DUBRAVČIĆ DUŠICA SSS ODGOJITELJ

21. DUREVIĆ MAJA SSS ADMIN.-RAČ. DJELATNIK

22. ĐURAN SOKAČ IVA VSS STR. SURADNIK-REHABILITATOR

23. FRANCETIĆ SANJA SSS ODGOJITELJ

24. GAČAR MARTINA VSS ODGOJITELJ

25. GOLIK HOMOLAK IVANA VSS ODGOJITELJ

26. GRBAVAC ROSA SSS SPREMAČICA

27. HAVIDIĆ ZLATKO SSS DOMAR-LOŽAČ

28. HRSAN VANJA VŠS ODGOJITELJ

29. HRŽINA ARIANA VŠS ODGOJITELJ

30. IVANKOVIĆ BOJANA SSS ADMIN.-RAČ. DJELATNIK

31. IVANKOVIĆ IVA SSS MEDICINSKA SESTRA

32. JAGUŠT VLASTA SSS ODGOJITELJ

33. JANEŠ MARINA VŠS ODGOJITELJ

34. JAZBINŠEK SNJEŽANA VŠS ODGOJITELJ

35. JEIĆ MINJA VSS STR. SURADNIK-PSIHOLOG

36. JURIĆ KARMEN VSS MONTESSORI DEFEKTOLOG

37. KANTOLIĆ ANTONIA VŠS ODGOJITELJ

38. KANTOLIĆ BARBARA VŠS ODGOJITELJ

39. KATALINIĆ HORVAT DAVORKA VŠS ODGOJITELJ

40. KEGLEVIĆ-STEVIĆ ZRINJKA VŠS ODGOJITELJ

41. KELEUVA LJUBICA VŠS ODGOJITELJ

42. KEŠKIĆ MARIJA SSS PRALJA

43. KIRIN ĐURĐICA SSS ODGOJITELJ

44. KNEŽEVIĆ GORDANA NKV SPREMAČICA

45. KOSTIĆ SABINA VŠS ODGOJITELJ

46. KOTRMAN NIKOLINA VŠS ODGOJITELJ

47. KOVAČIĆ MILENA VŠS ODGOJITELJ

19

48. KROLO HENČ PAVICA VŠS ODGOJITELJ

49. KRULIK LJILJANA VŠS ODGOJITELJ

50. KULJAŠEVIĆ KATICA VSS STR. SURADNIK-PEDAGOG

51. MALINIĆ MARTINA VŠS TAJNIK

52. MARIĆ JELA SSS SPREMAČICA

53. MARIĆ MARINA VSS ODGOJITELJ

54. MATAKOVIĆ RUŽICA VŠS ODGOJITELJ

55. MATEZOVIĆ JELENA VŠS ODGOJITELJ

56. MIKULČIĆ SNJEŽANA NKV SPREMAČICA

57. MILIĆ NATAŠA SSS SPREMAČICA

58. MJEDA ANA VŠS ODGOJITELJ

59. MURATOVIĆ ANA SSS SPREMAČICA

60. NAGLIĆ SANJA VŠS ODGOJITELJ

61. NOVAK TOMICA SSS GLAVNI KUHAR

62. PARAKER ANA VŠS ODGOJITELJ

63. PAVKOVIĆ ŽELJKA NKV POMOĆNA KUH.-SERVIRKA

64. PEČEK SUZICA VŠS ODGOJITELJ

65. PEŠIĆ MILAN SSS EKONOM-VOZAČ

66. PETRETIĆ DRAGA NKV POMOĆNA KUH.-SERVIRKA

67. PETRETIĆ GORDANA SSS SPREMAČICA

68. PIHAČ MARIJA VŠS ZDRAVSTVENI VODITELJ

69. PILJEK LJILJANA SSS ODGOJITELJ

70. PINTAR KORNELIJA VŠS ODGOJITELJ

71. PLAVČIĆ MATEJA VŠS ODGOJITELJ

72. PLICKA IRENA VSS MONTESSORI ODGOJITELJ

73. PODHRAŠKI BRANKO SSS DOMAR-LOŽAČ

74. POKAS MIRJANA NKV POMOĆNA KUH.-SERVIRKA

75. PRKUT ĐURĐICA VŠS ODGOJITELJ

76. PUCEVIĆ ANDREA SSS ADMIN.-RAČ. DJELATNIK

77. RAUCH IRENA VŠS ODGOJITELJ

78. ROGIĆ MIRJANA VŠS ODGOJITELJ

79. ROSANDIĆ MIRNA VŠS ODGOJITELJ-VJEROUČITELJ

80. RUKAVINA IVANA VŠS ODGOJITELJ

81. RUKAVINA-VUKELIĆ NEVENKA VŠS ODGOJITELJ

82. SALETOVIĆ TAHIRA VŠS ODGOJITELJ

83. SMILJANIĆ MARTINA VSS STR. SURADNIK-LOGOPED

84. STIPIĆ AMALIJA VŠS ODGOJITELJ

85. ŠČUKANEC SANDRA VŠS ODGOJITELJ

86. ŠKEGRO MIRJANA VŠS ODGOJITELJ

87. ŠPARAVEC MILENA SSS ODGOJITELJ

88. ŠTEFANČIĆ VESNA VŠS VODITELJ RAČUNOVODSTVA

89. ŠTRBAC ANDREJA VŠS ODGOJITELJ

90. ŠTRUKELJ VESNA SSS SPREMAČICA

91. TAČKOVIĆ JASMINA SSS SPREMAČICA

92. TKALČIĆ VESNA VŠS ODGOJITELJ

93. TOPIĆ SUZANA VŠS ODGOJITELJ

94. VANJEK MIRA SSS PRALJA

95. VAREŠKIĆ LUCIJA SSS SPREMAČICA

96. VDOVIĆ LJUBICA VŠS ODGOJITELJ

97. VERIĆ MARIJA SSS POMOĆNA KUH.-SERVIRKA

98. VLADIĆ IVANA VŠS ODGOJITELJ

99. VLAHOVIĆ MARTINA VŠS ODGOJITELJ

20

100. VOSTREL PRPIĆ ISKRA VŠS ODGOJITELJ

101. VRGA LANA VŠS ODGOJITELJ

102. VUKADINOVIĆ NIVES VŠS ODGOJITELJ

103. ZEC SNJEŽANA VŠS ODGOJITELJ

104. ZGLAVNIK ZRINKA VŠS ODGOJITELJ

105. ZGREBEC BLANKA SSS MEDICINSKA SESTRA

106. ZORIĆ IKA SSS KUHARICA

107. ŽALAC MARIJANA SSS KUHARICA

POPIS RADNIKA ZAPOSLENIH NA ODREĐENO VRIJEME

POČETKOM PEDAGOŠKE GODINE 2018./2019.

R. BR. PREZIME I IME STRUČNA

SPREMA RADNO MJESTO

1. BOROVIĆ MAJA VŠS ODGOJITELJ

2. GLAŽAR TIHANA VŠS ODGOJITELJ

3. HABDIJA IVANA VŠS ODGOJITELJ

4. HARAMINA ANITA SSS SPREMAČICA

5. HORAČEK MATEA VŠS ODGOJITELJ

6. KAČINARI LEZINA SSS SPREMAČICA

7. KRULIK IGOR VŠS ODGOJITELJ

8. MATIJEVIĆ TENA VSS ODGOJITELJ

9. MILIĆEVIĆ MATEJA VŠS ODGOJITELJ

10. PLEŠE VALENTINA VŠS ODGOJITELJ

11. POPOVIĆ PETRA VSS STR. SURADNIK-REHABILITATOR

12. REPE VEDRANA VŠS ODGOJITELJ

13. SAMARDŽIĆ TANJA VSS ODGOJITELJ

14. VARDIĆ EMILIJA VŠS ODGOJITELJ

21

2. MATERIJALNI UVJETI

22

2.1. FIZIČKO I MATERIJALNO OKRUŽENJE

Fizičko okruženje je osnovni izvor spoznaje za djecu koji ona, kao aktivni istraživači i protagonisti svojega učenja i

razvoja, koriste i u njemu žive. U programu se osigurava raznovrsnost, raznolikost, razvojna i individualna

primjerenost i stalna dostupnost materijalnih poticaja. Osnovni materijali (razvojno primjerena didaktička sredstva i

pomagala: standardna oblikovana sredstva i igračke za simboličke igre, ranu pismenost, istraživanje i izražavanje,

nestrukturirani, prirodni i namjenski izrađeni materijali) dopunjuju se specifičnim.

Oprema koja se koristi u programima zastupljena je prema standardima kvalitete, što znači da u svim svojim

atributima odgovara potrebama djece (funkcionalnost, multidimenzionalnost - kombinatorika, ergonomski dizajn),

ali i brine o sigurnosti djece (netoksična, nije zapaljiva, neopasna), estetski je izvedena i privlačna i prilagođena

dječjoj manipulaciji (lagana, lako prenosiva, trajna i solidna). U odgojno obrazovnom radu koriste se i nestrukturirani

materijali koji imaju višestruk potencijal za učenje i razvoj djeteta.

Djeca iz Redovitog i Posebnih programa žive i uče u prostorima sobe dnevnog boravka i zajedničkih prostora.

Šetalište Jurija Gagarina 10: Djeca iz svih deset odgojno obrazovnih skupina koriste prostore dnevnih boravaka

optimalne veličine, 60 četvornih metara uz pripadajuće predprostore u kojima se nalaze dodani sadržaji i oprema za

simboličke igre i/ili centre aktivnosti djece. Po dvije susjedne sobe spojene su natkrivenom terasom veličine 40

četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak nalazi se sanitarni čvor i hodnik s garderobom. Djeca koriste zajedničke

prostore ispred dvorane, veličine 100 četvornih metara, kao i zajedničke prostore galerije na katu (sadržaji vezani uz

simboličke igre i zajedničke aktivnosti i sadržaje za djecu četiriju odgojnih skupina) veličine 100 četvornih metara.

Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i

poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre.

Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine, prometnom poligonu i travnjaku sa sjeverne

strane vrtića. Zbog radova na objektu (energetska obnova) prostor za igru, učenje i boravak djece na otvorenim

vanjskim površinama je preoblikovan, koristi se prema tjednom rasporedu, a u skladu s dinamikom i mjestom radova

na objektu.

Prisavlje 4: Od ukupno devet odgojno obrazovnih skupina, njih osam koristi prostore dnevnih boravaka optimalne

veličine, 60 četvornih metara, uz pripadajući predprostor. Ove sobe dnevnog boravka imaju izlaz na vlastitu,

djelomično natkrivenu terasu veličine 50 četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak su sanitarni čvor i hodnik s

garderobom. Jedna odgojno obrazovna skupina je u minimalnom prostoru 48 četvornih metara, bez predprostora.

Ima izlaz na zimski vrt koji djeca koriste kao izvor spoznaje i prostor za istraživanje i igru. Jednako tako koristi i

namjenski opremljen manji prostor opremljen kao kutić za simboličke igre.

Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i

poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste

vanjski prostor i sadržaje na igralištu optimalne površine, prometnom poligonu i povrtnjaku s istočne strane vrtića.

Zbog radova na objektu (energetska obnova) prostor za igru, učenje i boravak djece na otvorenim vanjskim

površinama je preoblikovan, koristi se prema tjednom rasporedu, a u skladu s dinamikom i mjestom radova na

objektu.

F. Vrančića 9: U područnom objektu jedanaest je odgojnih skupina. Šest je odgojnih skupina u optimalnim

prostorima (jaslične odgojno obrazovne skupine u prostorima 60 četvornih metara, vrtićne odgojno obrazovne

skupine u dvojnim prostorima od 70 četvornih metara). Pet odgojno obrazovnih skupina koristi prostor dnevnog

boravka minimalne veličine, 48 četvornih metara.

Svaka odgojno obrazovna skupina posjeduje vlastiti sanitarni čvor i dijeli hodnik s garderobom, kao i zajednički

prostor predvorja i galerije na katu (sadržaji vezani uz simboličke igre i istraživačke aktivnosti - kabineti). Prostor

dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i

poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste

vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine.

Ulaz u zajednički prostor u sva tri objekta osiguran je prema važećim sigurnosnim propisima (šifrirano elektronsko

otvaranje vrata), vanjske površine igrališta, travnjaka i terasa osigurane su ogradama postavljenima prema važećim

23

standardima zaštite. Materijalni uvjeti Posebnih programa navedeni su u programima Montessori (0 do tri godine,

tri do polaska u osnovnu školu) te programima Ranog učenja engleskog jezika i sportskog programa (vidi u poglavlju

4 – odgojno obrazovni rad).

2.2. UNAPRJEĐIVANJE MATERIJALNIH UVJETA

Cjeloviti primarni program u ped.god.2018/19. financiran će biti prema dogovorenim Kriterijima, te će se iz gradskog

proračuna podmirivati:

plaće radnika prema Kolektivnom ugovoru

prehrana djece

materijalni troškovi

troškovi grijanja i električne energije

male investicije-održavanje

investicije

Financiranje posebnih programa:

Rano učenje engleskog jezika (Financira se kao cjeloviti primarni program, Ostali troškovi iz gradskog

proračuna)

Montessori program- inkluzija djece s teškoćama u razvoju (Financira se kao cjeloviti primarni program,

Ostali troškovi iz gradskog proračuna)

Sportski program (Financira se kao cjeloviti primarni program, Ostali troškovi iz gradskog proračuna)

Tijekom godine u skladu s Planom nabave za didaktiku, potrošni materijal i opremu radit će se nabava i nadopuna ,

koja se radi u suradnji s odgajateljima i stručnim timom, a sukladno financijskim mogućnostima.

Investicije:

što gdje

Energetska učinkovitost objekt Vrbik, objekt Cvjetno

Sanacija glavne kuhinje objekt Vrbik

Ličenje zidova hodnika, soba dnevnih

boravaka i lakiranje parketa

Objekt Cvjetno

2.3. SIGURNOST – PREVENTIVNI PROGRAMI

Vrtić koristi sigurnosno-zaštitne i preventivne programe: Program prevencije ovisnosti i rizičnih ponašanja

djece i Program mjera povećanja sigurnosti i zaštite djece, koji sadrži podsjetnike i protokole postupanja. To su

programi sustavnog i aktivnog učenja i vježbanja životnih vještina koji vode zdravom načinu života, etički i

ekološki prihvatljivom načinu ponašanja i življenja u zajednici. Ovi programi nastali su tijekom niza godina i njihova

vrijednost već je evaluirana u odgojnoj praksi. Osmišljeni su na način da se željeni cilj i postavljene zadaće ostvaruju

kroz djeci primjerene aktivnosti igre i učenja te praktičan rad s posebnim naglaskom na komunikaciju i interakciju s

drugom djecom i odraslima koji brinu o njemu. U skladu s potrebama programi se integriraju cjelovito ili se pojedine

teme ostvaruju kao sklopovi aktivnosti. Vremenom programi se nadograđuju, spontano mijenjaju i prilagođavaju

aktualnom trenutku. Oni su usmjereni i na roditelje u smislu edukacije i predusretanja neprilagođenih i rizičnih

ponašanja njihove djece, te zajedničkog rješavanja aktualnih problema u razvoju i odgoju.

PRIMARNI PREVENTIVNI PROGRAMI U NAŠEM VRTIĆU (koji uključuju i suzbijanje korupcije)

Primarni preventivni programi u DV „Vrbik“ su programi koje smo osmislili i integrirali u odgojnu praksu, a usmjereni

su na zaštitu djeteta od nepovoljnih utjecaja suvremenog svijeta i života, preveniranje rizičnih ponašanja djeteta te

promišljanje o razvojno primjerenom kontekstu koji osigurava djetetova prava i razvija njegovu odgovornost.

Svaki od programa uvijek uključuje :

24

Identifikaciju potencijalnih, razvojnih i trajnih djetetovih potreba kao osnove za implementaciju programa

Stvaranje razvojno - primjerenog konteksta za djetetovo učenje i prakticiranje životno važnih vještina

/okruženje, ozračje, aktivnosti i odnosi/

Informativno-savjetodavni razgovor s roditeljima - bilo kroz aktivno uključivanju u realizaciju programa, bilo

na individualnoj, grupnoj ili plenarnoj razini

Evaluaciju - indikatori postignuća - bilo kvalitativni ili kvantitativni /putem skala procjene, upitnika, psiho-

dijagnostičkog instrumentarija, ispitivanja stavova..

Programi utječu na razvoj moralnih osobina i implementaciju moralnog odgoja u cjeloviti program vrtića.

Kod djece

razvijanje moralne svijesti kao rezultat procesa socijalizacije

razvijanje intelektualne svijesti – koja podrazumijeva poznavanje moralnih principa prema kojima treba postupati, na osnovu kojih se vrednuju postupci, te sposobnost njihove primjene

razvijanje osjećaja zadovoljstva/nezadovoljstva koja se odnosi na slučajeve ocijenjene kao moralne/nemoralne (emocionalna svijest)

razvijanje spremnosti da se donesu odluke u skladu s moralnim normama i da se dosljedno provedu (konativna ili voljna svijest)

razvijanje sigurnosti, samopouzdanja, komunikacijskih vještina i interpersonalnih odnosa

Kod odgojitelja

kod zapošljavanja – koristiti objektivna mjerila radi utvrđivanja stručne spreme, znanja, vještina, posebnih sposobnosti, te moralnosti

sustavno provođenje permanentnog stručnog usavršavanja i poticanje napredovanja u struci

poštivanje etičkog kodeksa struke u skladu sa zakonskim propisima i Konvencijom o pravima djeteta

provođenje procjene i samoprocjene vlastitog rada

Kod roditelja

edukativni i savjetodavni rad s roditeljima

pomoć u izboru programa za dijete

uključivanje roditelja u realizaciju pojedinih dijelova programskih sadržaja

zajedničko planiranje, procjena i valorizacija cjelovitog odgojno-obrazovnog procesa

radionice i roditeljski sastanci za roditelje, kutići za roditelje

transparentnost cjelovitog programa za dijete

Programi su:

PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI I RIZIČNIH PONAŠANJA DJECE

Usmjeren je na prevenciju rizičnih ponašanja djece koja vode različitim oblicima ovisnosti. Sastavljen je od niza

komunikacijskih radionica koje pomažu djeci da osvijeste vlastite unutarnje snage za stalno napredovanje i jačanje,

da uoče prednost življenja u obitelji i značaj prijateljstva, da spoznaju različitost kao poželjne i nepoželjne osobine, da

prepoznaju dobro i zlo u sebi i drugima i nauče pobijediti svoje loše strane, da uoče opasnost u svojoj neposrednoj

okolini i nauče kako je izbjeći, da se osnaže za suočavanje s problemima i nauče kako ih rješavati.

PROGRAM MJERA POVEĆANJA SIGURNOSTI I ZAŠTITE DJECE

Potaknuti obilježjima suvremenog društva i općeg društvenog okruženja / česti obiteljski problemi, nekontrolirani i

štetni utjecaji medija i ulice, rizično ponašanje djece/ preko specifičnih uvjeta i problema u vrtiću / ozljeđivanja djece,

devastacije okoliša, skučenost prostora, neprimjerenost normativa…/preko razvojnih osobitosti djeteta /aktivno,

radoznalo, neiskusno/ i individualnih specifičnosti djeteta/ razvojni, odgojni problemi i djeca s PP /izradili smo naš

model sigurnost i zaštite djece, uvijek imajući na umu da je SIGURNOST BAZIČNA POTREBA I PRAVO DJETETA, te da je

prevencija najbolji način predusretanja problema. Tako Program mjera povećanja sigurnosti u DV “Vrbik“ sadrži:

- Podsjetnik na postupke i metode pružanje prve pomoći

25

- Protokol za postupanje kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju - Protokol za postupanje kod preuzimanja i predaje djeteta na kraće programe i tečajeve - Protokol za postupanje kada roditelj ne dođe po dijete nakon dežurstva - Protokol za postupanje kada dijete pobjegne iz vrtića - Protokol za postupanje pri boravku na zraku i korištenju igrališta - Protokol za postupanje u svrhu sigurnosti djece u sobi dnevnog boravka - Protokol za postupanje kod kretanja nepoznatih osoba u objektu - Protokol za postupanje kod dolaska roditelja u alkoholiziranom ili nekom drugom neprimjerenom

psihofizičkom stanju - Protokol za postupanje u slučaju sukoba s roditeljem/roditeljima, agresivnosti roditelja ili prijetnje oružjem

te međusobnog sukoba roditelja - Protokol za postupanje u slučaju seksualno neprimjerenog ponašanja među djecom - Protokol za postupanje u slučaju nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja djeteta - Protokol za postupanje u slučaju ugrožavanja sigurnosti i zdravlja djeteta/djece - Protokol za postupanje u vrijeme dnevnog odmora djece u vrtiću

26

3.NJEGA DJECE I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE 3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 3.3. ZDRAVSTVENI ODGOJ 3.4. PREHRANA 3.5. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI

27

NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

1. Godišnji plan i program dječjeg vrtića na području njege i brige za zdravlje djece , kao i brige za tjelesni rast i

razvoj provodit će se kroz održanje postignutog standarda i povećanje kvalitete svih sudionika procesa.

Plan provedbe vezan uz njegu, tjelesni rast i razvoj baziran je na; zdravstvenoj zaštiti djeteta i sigurnosti,

prehrani djeteta, higijensko-tehničkim uvjetima te provođenju zdravstvenog odgoja te implementaciji novih

spoznaja o zaštiti zdravlja u dječjem vrtiću. Zdravstveni odgoj se treba zasnivati na naučnim spoznajama i

najnovijim dostignućima medicine. To je ujedno i poticaj na individualno usavršavanje koje je neophodno u

današnjem vremenu u kojem živimo, a nameću nam nove pojave bolesti, povećan broj djece s različitim

kroničnim oboljenjima i zdravstvenim potrebama koja borave veći dio dana u vrtiću.

ZDRAVLJE je neizmjerno bogatstvo čije je vrijednosti potrebno osvještavati od najranije dobi.

Aktivnosti vezane za njegu i skrb o djetetovu zdravlju:

Obrada i analiza intervjua novoprimljene djece radi prikupljanja informacija o zdravstvenom statusu djece:

- Inicijalni razgovori s roditeljima mlađe jasličke dobi i djece sa zdravstvenim potrebama - Popunjavanje individualnih zdravstvenih kartona, - Izrada zdravstvenog plana njege i skrbi te vođenje medicinske dokumentacije za djecu s posebnim

zdravstvenim potrebama (otvaranje dosjea i praćenje), - Uvid u zdravstvene svjedodžbe-uočavanje odstupanja u razvoju, medicinska dokumentacija, zdravstveni

status - Kontrola procijepljenosti novoupisane djece i praćenje prema kalendaru cijepljenja, - Suradnja s nadležnim pedijatrima djece.

Identifikacija djece s posebnim potrebama:

- Utvrditi broj djece, klasificirati potrebe i tretmane u odnosu na njih - Suradnja s roditeljima i su-stručnjacima u tretmanu djeteta s posebnim potrebama - Izmjena relevantnih informacija o djetetu s odgajateljima i adekvatnim postupcima vezano uz kronične

bolesti, određene specifične potrebe djeteta i tretmane u odnosu na njih - Individualni razgovori s roditeljima djece sa zdravstvenim potrebama (febrilne konvulzije, EPI, astme,

afektivne krize, srčana oboljenja, metaboličke bolesti – prehrana bez glutena, alergije i nutritivne alergije i sl.)

- izraditi individualni plan i postupke kod iznenadnih hitnih stanja - organizirati edukaciju

Aktivnosti prevencije zdravlja

Standard Strategija Nositelji Dinamika

Zdravstveni status djeteta

Liječnička svjedodžba Zdravstveni karton

zdravstv, voditelj. odgajatelji – suradnja

kod polaska djeteta u vrtić ili nakon duljeg izostanka (60) dana

identifikacija djece s PP liječn. nalazi

zdravstv.vodit. ravnatelj stručni tim,

polazak u vrtić i PP, tijekom godine

Zdravstvene potrebe djece

Njega djece Izrada ind. postupaka, informiranje i upućivanje o tretmanu,Dosje-praćenje

zdravstv,vodit., -odgajatelji timkuhinja/ prehrana

pred polazak u vrtić, kontinuirano

Kalendar cijepljenja Praćenje procijepljenosti (individualni karton)

zdravstv.voditelj. odgajatelji- suradnja

polazak u vrtić svi- tijekom ped. godine, pred odlazak u Grad mladih

28

Akutne i kronične bolesti Pružanje pomoći djeci u situacijama povreda i bolesti

Praćenje i djelovanje- prema uputama,evidencija /postupci snižavanje temperature u vrtiću Mjerenje tjelesne temperature i kontrola općeg stanja, Apliciranje dopuštene terapije Saniranje povreda i pružanje prve pomoći Prijevoz djeteta u zdravstvenu ustanovu uz pratnju

zdravstv.voditelj med. sestre - odgajatelji osposobljeni za pružanje prve pomoći voditelj objekta, odgajatelji roditelji, liječnici

kontinuirano prema potrebama i akutnim zbivanjima

Epidemiolog

Zaštita zdravlja djece u vrtiću Preventivne mjere sprečavanja i širenja zaraznih bolesti

zdravstv.vod.odgaja roditelji,odgajatelji epidemiog

prema potrebi i procjeni zdravstv. struke

Skrb o dnevnom ritmu: - uvažiti individualne potrebe djece, osobito mlađe jasličke dobi u ritmu zadovoljavanja osnovnih fizioloških

potreba (hrana, uzimanje tekućine, odmor), privikavanje na spavanje /jaslice – nespavanje/ vrtić, - uskladiti rad kuhinje prema novoj organizaciji / potrebama djece u jaslicama i rasporedom obroka prema dobnim

skupinama, - uskladiti rad tehničkog osoblja u odgojno obrazovnom procesu s ciljem zadovoljavanja individualnih potreba

djece, (postavljanje i podizanje ležaljki).

Boravak na zraku (boravak na otvorenom) Posebnu brigu treba posvetiti odgovarajućim zdravstvenim postupcima u procesu organizacije boravka na zraku kako bi se spriječila ugroženost zdravlja djece.

- Pratiti klimatske uvjete vodeći brigu o adekvatnoj odjeći djece -slojevito oblačenje, - Preveniranje pothlađivanja i prehlada, osobito u jesen, - Osvješćivati potrebu kod djeteta za brigu o vlastitom zdravlju, - Poučavanje djeteta o samozaštiti-prevencija povreda na igralištu,uboda insekata alergija, - (trava, pelud…), korištenje prirodnih faktora (sunce), uz mjere opreza i zaštite od sunca, - Organizirati jednodnevne odlaske u prirodu i izlete, uz provjeru sigurnosti lokaliteta i zdravstvenih uvjeta, - Sudjelovati u pripremi djece za boravak u Gradu mladih.

Zdravstveno –higijenski uvjeti

Dnevni ritam i potrebe djece

Osigurati pravilan raspored dnevnih aktivnosti prehrane i odmora

ravnateljica, zdravstvena voditeljica, pedagoginja, psihologinja

Mikroklimatski uvjeti u sobi db, sanitarije

Temperatura, prozračivanje Adekvatna odjeća, postupci njege u sanitarijama, igračke, kulturno –hig. navike, čistoća, održavanje, dezinfekcija

zdravstvena voditeljica, ravnateljica, odgajatelji, spremačice

Boravak na zraku

dječja igrališta- zdravstveno – sigurnosni uvjeti korištenje prirodnih faktora

zdravstvena voditeljica, odgajatelji, spremačice, Pedagoginja,voditelj objekta, domari

Tjelesno – zdravstveni, Rekreativni , Športski programi

Tjelesne aktivnosti i svakodnevno provođenje tijekom boravka u vrtiću

zdravstvena voditeljica, odgajatelji, pedagoginja, treneri

* Organizacija izleta, rekreativnog programa Boravak u prirodi-Grad mladih, Zimovanje

zdravstvena voditeljica, ravnateljica, odgajatelji, pedagoginja, roditelji

Odgojno-zdravstveni programi:

29

Suradnja s vanjskim suradnicima koji nude organizirane oblike odgojno - zdravstvenih programa, Suradnja s odgajateljima grupa u sportskom programu: Škola koturanja i tenisa/klizanja, Zimovanje, Djeca u prirodi /Grad mladih.

Prehrana

Planiranje jelovnika:

- Planiranje prehrane u sklopu projekta Grada Zagreba „ Imam pravo rasti zdravo“ i sezonskih dnevnih jelovnika

- izrada jelovnika prema propisanom prehrambenom standardu i normativima, - voditi računa o energetskoj vrijednosti namirnica, zastupljenosti hranjivih sastojaka i - njihovom međusobnom odnosu, raznovrsnosti i vizualnoj privlačnosti jela - prilagođavanje prehrane najmlađe jasličke djece u razdoblju prilagodbe (posebno planiranje prehrane –

zdravstvene potrebe, planiranje tjednih jelovnika (tim: glavni kuhar, zdravstvena voditeljica, ekonom, roditelji ) iz programa standarda prehrane

- poticati odgojni utjecaj roditelja i odgajatelja na razvoj pravilne prehrane djece kod djeteta: poticati djecu na prihvaćanje novih namirnica, usvajati navike i razvijati sklonost prema tzv. zdravoj hrani.

- sudjelovanje u projektu pravilne prehrane i kulture stola

Antropometrijska mjerenja – u suradnji s odgajateljima (od listopada do travnja), Analize i upute o adekvatnim postupcima u odnosu na stanje uhranjenosti djece. Rad s odgajateljima, roditeljima (upute, tretmani potreba), Poticati odgojni utjecaj odgajatelja na razvoju i usvajanju osnovne zdravstvene kulture kod djeteta/ razvijanje kulturno higijenskih navika kod djece.

Prikaz - prehrana djece

Prehrana

Planiranje prehrane po prehrambenim standardima i normativima Izrada jelovnika Raspored dnevnih obroka prema potrebama dobne skupine

zdravstv, voditelj. tim za prehranu/ gl.kuhar, ekonom odgajatelji, roditelji

tjedno kontinuirano

* Nutritivne alergije, metaboličke bolesti / celijakija / jelovnik p.p

zdrav.voditelj. roditelji, liječnici kuhinja,odgajatelji

prema potrebi oboljelog djeteta i med.dokumentacije

Haccap mjere

Praćenja zdravstveno –hig.mjera sigurnosti u kuhinjskom traktu Kontrola stanja

zdravstv,vodit., ravnatelj kuhinja, ekonom, domar

kontinuirano

Zdravstvena poduka za kuhinju – praćenje mjera tzv. HACCAP sustava uvedenih u kuhinjski trakt (kuhinju i

skladišta) - tim za praćenje

- valorizacija i kontrola - zdravstvena poduka za tehničko osoblje/ higijenski standard - otpad i pravilno zbrinjavanje / vođenje dokumentacije – liste za otpad

Suradnja u cilju ostvarivanja programa unapređivanja kvalitete življenja djece u dječjem vrtiću.

Praćenje psihofizičkog razvoja

- stalni nadzor zdravlja djece s ciljem otkrivanja oboljenja i prevencije – intenzivirati suradnju s nadležnim

pedijatrima, - trijaža djece sa simptomima zaraznih bolesti, izolacija, - poduzimanje mjera za sprječavanje širenja zaraznih bolesti / epidemiolog - zbrinjavanje i evidencija povreda djece / rad s odgajateljima,,

30

- nabava priručne ljekarne za pružanje prve medicinske pomoći (organizirati brigu nad priručnim apotekama u objektu),

- praćenje procijepljenosti djece po kalendaru cijepljenja, - suradnja s epidemiologom i pedijatrima DZ CENTAR, - praćenje pobola djece i procjenjivanje vrijednosti provedenih preventivnih mjera - suradnja s vanjskim sustručnjacima u organiziranju zdravstvenih pregleda: dječji stomatolozi - rad s roditeljima i rad na zdravstvenoj poduci, - razgovori s roditeljima uz savjetodavni rad ( zdravlje, bolest, prehrana), - izrada i izlaganje zdravstvenih tema za roditelje (roditeljski sastanci, pisani materijali - osobito na temu pravilne

prehrane, prevencije debljine djece predškolske dobi te djece koja imaju odstupanja (preuhranjenost - pretilost)

- prevencija karijesa kod djece (pravilnom prehranom, pravovremenim odvikavanjem od duda, bočica, usvajanjem higijenskih navika)

PRAĆENJE RASTA I RAZVOJA DJECE

Rast i razvoj djeteta

Antropometrijska mjerenja Stomatolog / od 4 – 7 god

Vid – starija grupa

zdravstv, voditelj. odgajatelji –,pedagog, zdravstveni djelatnici

Kontinuirano (mjerenja)

Prema planu i programu 9-12 mj. 3-5 mj.

* Metaboličke bolesti roditelji pedijatri, liječnici

Prema potrebi

Zdravstvene potrebe

Praćenje zdravstvenog stanja djece kronične bolesti,učestalost akutnih bolesti Odstupanja u tjelesnom razvoju-savjetodavni rad

zdravstv,vodit.,psiholog, tim, odgajatelji roditelji

Kontinuirano

Zdravstveni odgoj

Programi sigurnosti kao i zdravstveno preventivni programi važan su dio odgojno obrazovnog rada . Učenje kako skrbiti o sebi i okolini dio su odgovornog odrastanja, iskustvenog učenja , uvažavanja osobnih i tuđih potreba na prihvatljiv način.

- zdravstvena poduka za odgajatelje (zdravstvene radionice, stručne grupe) - tema : - Zdravstvene potrebe i adekvatni postupci zbrinjavanja iznenadnih stanja - Indiviualizirani plan zdravtvene njege ( kronične bolesti i rizici )

Zarazne parazitarne bolesti – epidemiologija ( simptomatologija, postupci zbrinjavanja djeteta, prevencija) dr. Prlić Sanja– izlaganje i prezentacija

- prehrana najmlađih (ritam hranjenja, priprema hrane, pravilan raspored obroka i međuobroka,) -jaslice - dnevni ritam obroka , proslave rođendana - standard - higijensko zdravstveni standard njege u jaslicama - PRVA POMOĆ « (postupci pružanja hitne medicinske pomoći – kod alergijske astme (rizici, zbrinjavanje i

prevencija….djelovanje) – zdravstvena radionica - Vježbe ( uz demonstraciju primjene postupaka u situacijama ): pružanje prve pomoći / adekvatni lijekovi,

Epipen injekcija, klizma - Pružanje prve pomoći djeci i odraslima - Ormarići prve pomoći – praćenje i nadopuna / osobe za pružanje p.p – suradnja

Briga za zdravlje djece

Unapređivanje kvalitete življenja djece u vrtiću Promocija vrijednosti zdravlja Preventivne mjere i postupci Kulturno – higijenske navike

zdravstv, voditelj. odgajatelji, zdravstveni djelatnici

prema planu i programu, tijekom godine

roditeljski sastanci Zdravstvena zaštita Respirat,infekcije - jaslice Prehrana i zdravlje ,nutritivna alergije i - vrtić Djeca u prirodi / predškolska grupa

zdravs.vodit. odgajatelji sigurnost prema terminima 3x

9.mj 10 mj.

31

zdravstveni kutić

Aktualni sadržaji–područje zdravlja - zdrav stil života , prehrana

zdrav.vod.,odgajatelji voditelj objekta

mjesečno

stručna grupa Zdravstvene potrebe i rizici Epidemiologija i zarazne bolesti Prevencija iznenadnih hitnih stanja u vrtiću /alergij. astme

Dr. Prlić

zdravs.vodit,odgajatelji

listopad Studeni Prema planu -svibanj

Briga za zdravlje odraslih

1. Organizacija sistematskih pregleda u suradnji s timom ambulante

medicine rada ( D.Z. Trnje) – prema pravilniku o procijeni opasnosti 2. Poticanje na svijest o vrijednosti zdravlja te redovitost zdravstvenih kontrola

( mamografija)

Plan sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

- Unapređivati zdravstveno higijenske uvjete u vrtiću primjenom novih eko – sredstava za čišćenje i

dezinfekciju uz PLAN I PROGRAM ODRŽAVANJA HIGIJENE U VRTIĆU, - Mjere DDD – Dezinfekcije ,Dezinsekcije i Deratizacija / redovito i po potrebi, - Kontrola mikrobiološke i energetske ispravnosti hrane, - Nadziranje sanitarno-higijenskih uvjeta i održavanja svih prostora u kojima borave djeca, - SDB– promjena vreća i ormara za posteljinu , - Voda - osigurati i poticati na uzimanje tekućine, - Sanitarno zdravstveni pregled odraslih – kontinuirano / epidemiološki nadzor, - Tečaj zdravstvenog odgoja tzv. Higijenskog minimuma (djelatnici u procesu sa živežnim namirnicama ) ZZJZ.

Stručno usavršavanje prema programu nadležnih ministarstva iz područja zdravstva i prosvjete. Teme su: 1. Prevencija i očuvanje zdravlja - nastavni zavod ZZZJ i Zdravstveno veleučilište 2. Zarazne bolesti i cijepljenje 3. Zdravlje djece – pedijatrija / PEDIJATRIJSKA ŠKOLA / travanj

4. Zdravstvena njega djece s epilepsijom ( konvulzijama) Organizirani stručni seminari i aktivi za zdravstvene voditelje (zdravstveno veleučilište i HUMS / HKMS / pedijatrijsko društvo - prema katalogu). Vođenje propisane medicinske dokumentacije.

Naziv dokumenta Nositelji i sudionici

Vrijeme provedbe

Potvrda o obavljenom sistematskom pregledu djeteta liječnik, roditelji, ST, ZV dostavlja roditelj pri obavljanju intervjua, Potvrda o obavljenom zdravstvenom pregledu djeteta kod izostanka zbog bolesti

liječnik, roditelj, odgajatelji, ZV

po povratku u vrtić

Zdravstveni karton djeteta u dječjem vrtiću ZV po upisu djeteta u vrtić Evidencija o zdravstvenom odgoju ZV po provedbi

Evidencija o higijenskoepidemiološkom razvoju ZV po provedbi Evidencija o sanitarnom nadzoru ZV po provedbi Evidencija epidemioloških indikacija ZV po događaju provedbi Evidencija ozljeda

ZV, odgojitelji po događaju

Evidencija antropometrijskim mjerenja ZV 1 x godišnje

Zdravstveni odgoj ZV, odgojitelji kontinuirano

Suradnja:

Dom zdravlja „Centar“ (Ambulante pedijatrije, epidemiologija, stomatologija, medicine rada),

32

Stomatološka poliklinika Zagreb (Perkovčeva),

Ljekarna,

Dječja klinika „Zagreb“ – Klaićeva,

ZZJZ/tim za HACCAP mjere/DDD mjere,

Sanitarna inspekcija,

MZOS i MZ,

Zdravstveno veleučilište /provođenje vježbi tjedan u 12mj. , 01.mj. i 05 mj.

PREGLED DINAMIKE DNEVNIH RUTINA: KUHINJA I TEHNIČKO OSOBLJE - Prisavlje

Objekt i skupine

CVJETNO

DORUČAK

JUTARNJA

UŽINA podgrupni,

kontinuirani pristup

RUČAK podgrupni,


STAVLJANJE LEŽALJKI

POPODNEVNI

ODMOR kontinuirano,

prema individualnom

ritmu

DIZANJE LEŽALJKI

POPODNEVNA

UŽINA kontinuirano,

prema individualnom

ritmu

JASLICE MLAĐE (1)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10

do 14:30

od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE STARIJE (2)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

VRTIĆ MLAĐA (4)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 11:45/11:55 12:15

12:15 – 12:30 do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ SREDNJA

(3)

8:00 – 8:30

10:00 – 10:15

12:00/12:10

12:30

12:30 – 12:45

do 14:30

od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ STARIJA (6)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:30/12:40 – 13:00

AKTIVNI ODMOR 14:30 – 15:00

VRTIĆ SREDNJA (5)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:00/12:10 12:30

12:30 – 12:45

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ MONTESSORI

MJEŠOVITA (7)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:00/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15 Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ MONTESSORI

MJEŠOVITA (8)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:00/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15 Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ MONTESSORI

MJEŠOVITA (9)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:00/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15 Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

PREGLED DINAMIKE DNEVNIH RUTINA: KUHINJA I TEHNIČKO OSOBLJE – Šetalište

J.Gagarina

Objekt i skupine

VRBIK

DORUČAK

JUTARNJA

UŽINA podgrupni,


RUČAK podgrupni,



POPODNEVNI

ODMOR kontinuirano,

prema individualnom

ritmu

DIZANJE LEŽALJKI

POPODNEVNA


prema individualnom

ritmu

JASLICE MONTESSORI

(1)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10

do 14:30

od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE MLAĐE (2)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE STARIJE (3)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ MLAĐA

8:00 – 8:30

10:00 – 10:15

11:45/11:55

12:15 – 12:30

do 14:30

od 14:45

14:30 – 15:00

33

(4) 12:15

VRTIĆ SPORT MJEŠOVITA (5)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:15/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15 Za spavače

do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

VRTIĆ SPORT MJEŠOVITA (6)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15 Za spavače

do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

VRTIĆ ENGLESKI

MJEŠOVITA (7)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:00/12:10 12:30

12:30 – 12:45 Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ MLAĐA (8)

8:00 – 8:30

10:00 – 10:15

11:45/11:55

12:15

12:15 – 12:30

do 14:30

od 14:45

14:30 – 15:00

VRTIĆ MJEŠOVITA STARIJA (9)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:15/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15 Za spavače

do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

VRTIĆ MJEŠOVITA STARIJA (10)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15 12:15/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15 Za spavače

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

PREGLED DINAMIKE DNEVNIH RUTINA: KUHINJA I TEHNIČKO OSOBLJE – F. Vrančića

Objekt i skupine

POLJANE

DORUČAK

JUTARNJA

UŽINA podgrupni,


RUČAK podgrupni,



POPODNEVNI

ODMOR kontinuirano,

prema individualno

m ritmu

DIZANJE LEŽALJKI

POPODNEVNA


prema individualnom

ritmu

JASLICE MONTESSOR

I (1)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10

do 14:30

od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE MLAĐE (2)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE SREDNJE

(3)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

JASLICE STARIJE (4)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ MLAĐA (6)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:45/11:55 12:15

12:15 – 12:30

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ SREDNJA

(5)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:00/12:10 12:30

12:30 – 12:45

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ MONTESSOR

I (7)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ SPORT MJEŠOVITA

(9)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ ENGLESKI

MJEŠOVITA (11)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ STARIJA

MJEŠOVITA (10)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:00/12:10 12:30

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ STARIJA

(8)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

AKTIVNI ODMOR

14:30 – 15:00

34

NAPOMENA: raspored provođenja dnevnih rutina podložan je promjenama, provodi se fleksibilno, osobito u mješovitim skupinama

Boravak na zraku (boravak na otvorenom) Posebnu brigu treba posvetiti odgovarajućim zdravstvenim postupcima u procesu organizacije boravka na zraku kako bi se spriječila ugroženost zdravlja djece.

- Pratiti klimatske uvjete vodeći brigu o adekvatnoj odjeći djece -slojevito oblačenje, - Preveniranje pothlađivanja i prehlada, osobito u jesen, - Osvješćivati potrebu kod djeteta za brigu o vlastitom zdravlju, - Poučavanje djeteta o samozaštiti-prevencija povreda na igralištu,uboda insekata alergija, - (trava, pelud…), korištenje prirodnih faktora (sunce), uz mjere opreza i zaštite od sunca, - Organizirati jednodnevne odlaske u prirodu i izlete, uz provjeru sigurnosti lokaliteta i zdravstvenih uvjeta, - Sudjelovati u pripremi djece za boravak u Gradu mladih, - Prilagođavati prostor i vrijeme za aktivnosti boravka na otovrenom u skladu s dinamikom i karakterom

građevinskih zahvata (energetska obnova objekta)

35

4.ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. OD DOLASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU

4.1.1. PRILAGODBA 4.1.2. BITNE ZADAĆE USTANOVE

I. IZGRADNJA KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (odrasli i djeca) a) KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA b) KURIKUL OTPORNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB II. OSTVARIVANJE PRAVA NA SUDJELOVANJE (I OBITELJ I DJECA)

4.1.3. AKTIVNOSTI VRTIĆA U POTICANJU RAZVOJA DJETETOVIH KOMPETENCIJA ZA ŠKOLU

4.2. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA - PROPISANA DOKUMENTACIJA - DODATNA DOKUMENTACIJA


4.4. ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAMI - PROGRAM PREDŠKOLE - POSEBNI PROGRAMI - PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ - PROGRAM RAZVOJNOG CENTRA

36

4.1. OD DOLASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU

Rano djetinjstvo je razdoblje kada se stvaraju temelji za razvoj i odgoj svih ljudskih potencijala i sposobnosti. Procesi stjecanja novih djetetovih iskustava u odgojnoj skupini ovisit će i o socijalnim iskustvima što ih djeca donose iz svog obiteljskog konteksta. To znači da procesi učenja, u ovisnosti o navedenome, mogu biti manje ili više uspješniji, prirodniji i lakši. Gardner (1991) navodi kako djeca imaju 'prirođenu' lakoću u socijalnim interakcijama, a Prout i James (1999) tvrde da djeca imaju sve alate za društvenost i sudjelovanje u životu zajednice. Ovo je od velike važnosti s obzirom na činjenicu da se dječji vrtić danas smatra zajednicom koja uči, koja podržava i podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i djece, i odraslih. Za te je procese od izuzetne važnosti i samo okruženje ili kontekst dječjeg vrtića, koje autori nazivaju kultura ustanove, ozračje, i sl. U svakom slučaju, okruženje u kojemu djeca i odrasli provode svoje dnevne živote i kroz njih uče treba poticati razvoj i učenje. Temeljna polazišta u određivanju poticajnog okruženja u instituciji dječjeg vrtića su:

razvojna primjerenost (dobna i individualna),

estetska oblikovanost i

socio-konstruktivistička paradigma cjeloživotnog učenja.

4.1.1. PRILAGODBA

Vrijeme prilagodbe je razdoblje uspostavljanja socio-emocionalne veze i komunikacije između odgojitelja i djece. Teškoće prilagodbe javljaju se kao posljedica straha od odvajanja i straha od nepoznatih osoba. Najveći broj djece prođe proces prilagodbe bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj djece prolazi teži oblik prilagodbe. Neka su djeca sklonija reakcijama na fiziološkom planu, neka u reakcijama u ponašanju, neka pak u regresijama u ponašanju. Sva takva ponašanja normalna su u razdoblju prilagodbe. Iako se zbog reakcija djeteta u razdoblju prilagodbe ne treba odmah zabrinuti, ipak je potrebno djetetovo ponašanje pomno pratiti = jer su istraživanja pokazala kako reakcije djeteta u razdoblju privikavanja na boravak u vrtiću/jaslicama imaju prognostičku vrijednost za predviđanje ponašanja u sličnim situacijama u budućnosti. CILJ:

što bolje pripremiti odgojitelje na prilagodbu

što bolje pripremiti roditelje na prilagodbu, a sve s ciljem što lakše prilagodbe djece na jaslice/vrtić.

Koraci u prilagodbi:

KORACI VRIJEME TRAJANJA PROVODI

1. Osmišljavanje/nadopunjavanje informativnih letaka za roditelje Po potrebi Psiholog, Stručni tim

2. Dijeljenje informativnog letka za roditelje Lipanj, srpanj, te po potrebi Psiholog, Stručni tim

3 Pregledavanje pristiglih zahtjeva i priložene dokumentacije Svibanj, te po potrebi Stručni tim, Komisija za upis

4. Formiranje skupina Svibanj, te po potrebi Komisija za upis

5 Osmišljavanje/nadopunjavanje inicijalnog intervjua za novoprimljenu djecu i njihove roditelje

Po potrebi Psiholog, Stručni tim

6 Inicijalni intervjui s novoprimljenom djecom i njihovim roditeljima Lipanj i srpanj, te po potrebi

Psiholog, Zdr. Voditeljica Logoped, Rehabilitator

7 Obrada inicijalnih intervjua Srpanj i kolovoz Stručni tim

8 Obavještavanje odgojiteljica u kojoj skupini rade iduću pedagošku godinu

Lipanj Ravnatelj

9 Roditeljski sastanci za roditelje novoprimljene djece (3 roditeljska)

Lipanj Ravnatelj, Stručni tim Odgojiteljice

10 Davanje odgojiteljicama razvojnih lista, naputaka o periodu prilagodbe i podataka o djeci i skupini.

Kolovoz Stručni tim

11 Prilagođena prehrana za djecu mlađe jasličke dobi, te djecu s posebnim potrebama

Po potrebi Zdr. voditeljica

37

12 Boravak roditelja u skupini. Prve dane dolaska djece u jaslice/vrtić

Odgojiteljice, Stručni tim

13 Boravak stručnog tima u prvim jasličkim skupinama tijekom perioda prilagodbe

rujan Stručni tim

14 Organizacija rada – veća preklapanja odgojitelja u prilagodbi, pomoć stručnih suradnika

Rujan Ravnatelj

15 Osmišljavanje liste praćenja prilagodbe – za odgojitelje i za stručni tim

Po potrebi Psiholog i stručni tim

16 Praćenje prilagodbe (uz liste praćenja) Rujan, listopad, po potrebi Odgojiteljice, Stručni tim

17 Savjetovanja roditelja Po potrebi Psiholog, Stručni tim Odgojiteljice

18 Rad na dodatnim materijalima (brošure o npr. teškoćama prilagodbe..)

Po potrebi Psiholog, Stručni tim

19 Analiza podataka prikupljeno listama praćenja Siječanj, po potrebi Psiholog

20 Izvješće ( na OZVu ) OZV–siječanj/veljača Psiholog, Stručni tim

Zadaća je u ranim godinama stvoriti uvjete za djetetovo učenje za život i suradnju s drugima. O tome ovisi kvaliteta njegova života u odrasloj dobi. Stoga je potrebno razvijati i učiti:

Socijalna znanja - kompetentno sudjelovanje u aktivnostima vršnjaka traži nekoliko vrsta socijalnih znanja: poznavanje normi, poznavanje glavnih socijalnih pravila grupe, poznavanje jezika sporazumijevanja, sudjelovanja u aktivnostima vršnjaka (Katz, 1999). Socijalno razumijevanje - sposobnost predviđanja tuđih reakcija na uobičajene situacije u vršnjačkoj interakciji radi razumijevanja tuđih emocija i usklađivanja ponašanja u interakcijama. Socijalna umijeća - načini na koje djeca pristupaju jedni drugima - matematičkim jezikom rečeno, to je omjer broja pokušaja da se pristupi igri vršnjaka i broja odbijanja (istraživanja pokazuju 50:50). Obrasci socijalnog pristupa naučena u ranoj dobi najvažnija su socijalna umijeća (Corsaro, 1985). Socijalne dispozicije - trajne navike ili karakteristični načini reagiranja u različitim vrstama situacija: radoznalost, šaljivost, kreativnost, plahovitost, refleksivnost, pristupačnost, svadljivost, škrtost, sukobljavanje, šefovanje, egoističnost i dr. (Katz, 1995). Socijalne dispozicije, kako pozitivne tako i negativne, djeca uče iz iskustva, usvajajući dostupan model važne osobe iz njihove okoline.

Početkom i krajem pedagoške godine odgojitelji procjenjuju razvoj svakog djeteta Razvojnim listama za dob. Ovisno o razvojnom statusu djeteta/djece odgojitelji planiraju aktivnosti i sadržaje za određena razvojna područja, kao dijela kurikuluma, a prema potrebi zajedno sa stručnim suradnicima razrađuju Individualizirani plan i program rada (IOOP) prema određenim razvojnim područjima, što se odvija kontinuirano od polaska djeteta u vrtić do polaska u školu.

alati za društvenost

znanja vještine umijeća dispozicije

38

4.1.2. BITNE ZADAĆE USTANOVE

ŠTO?

I u ovoj pedagoškoj godini nastavit će se rad na području izgradnje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje u

djece i u odraslih te na području uključenosti svih protagonista zajedničkog življenja i učenja u zajednici dječjeg

vrtića (zajedničkim donošenjem odluka o pitanjima koja se tiču dnevnih života, učenja i rada u dječjem vrtiću kao

kontekstu za življenje i učenje svih sudionika odgojno obrazovnog procesa).

ZAŠTO? Cilj bitnih zadaća usmjeren je na podizanje kompetencija svih odraslih kako bismo su-kreirali demokratsko ozračje (klimu) i djeci predstavljali model demokratskih odnosa utemeljen na vrijednostima demokratskog građanstva. Razlozi tome leže u činjenici da se pozicioniranje suvremenog, postkonvencijskog, djeteta u dominantno odraslome društvu mijenja temeljem njegovih prava na sudjelovanje i uključenost. KAKO?

Metodologija provedbe je akcijska.

I. IZGRADNJA KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (odrasli i djeca) A) KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA B) KURIKUL OTPORNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB

Pristupi učenju u ranoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom. U suvremenim postindustrijskim

kulturama promijenjena je slika o temeljnim društvenim konceptima, raspodjeli moći i društvenoj ravnoteži što direktno utječe na (pre)oblikovanje slike o djetetu i slike o znanju.

Istraživači ranog razvoja (Vygotsky, 1978; Gardner, 1983; Polgar, L. 1990; Malaguzzi, 1996; Bruner, 2000; Rinaldi, 2006) smatraju kako mala djeca posjeduju ogroman razvojni potencijal, intuitivno znanje, otvorenog su uma, odlikuje ih divergentno mišljenje i praktična inteligencija, a njihov autentični obrazac učenja odgovara matrici prijenosa višega reda (high road transfer pattern). To znači, da prilikom rješavanja pitanja relevantnih za njihove dnevne živote djeca kontinuirano svoja generalna iskustva prenose u konkretnu situaciju kako bi pronašla najbolje rješenje (da bi razmišljala djeca se moraju prisjećati, naslućivati, oslanjati na intuiciju). U tim situacijama ona moraju najprije prosuditi o tome koji se tip znanja zahtijeva za rješavanje konkretnog problema, zatim konstruirati vlastita objašnjenja i suprotstaviti ih mišljenjima drugih i potom preuzeti odgovornost za učinjeni izbor (Elmore, Peterson i McCartney, 1996). Na taj se način ostvaruje istinsko razumijevanje i dubinsko učenje (deep learning)6. Znanje se ovdje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života. U suradnji s drugima (odraslima i kompetentnijim vršnjacima) djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno, što je, prema navedenim autorima, jedan od razloga lakoće učenja u ranim godinama. Drugi razlog je igra, ona je djetetov modus operandi. „Dijete je subjekt vlastitoga djetinjstva. Ono posjeduje potencijal za učenje kroz demokratski dijalog i razmjerno sudjelovanje u distribuciji moći pa ga je potrebno uvažiti i uključiti u demokratske procese zajednice u kojoj živi (Prout i James u: Dahlberg i dr., 1999)“. S obzirom na navedeno potrebno je razumjeti da se razvoj i učenje odvija u zajednici s drugima i to ne bilo kako,

nego kroz demokratski odnos i dijalog. Tim više, jer se dječji vrtić danas smatra zajednicom koja uči: podržava i

podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i djece, i odraslih.

U institucijskim uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti inventivno, svih sudionika u organiziranju

zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika (Leave i Wenger,

1991, prema Miljak, 2007). Stoga je za pretpostaviti da i odgojno-obrazovnu praksu i kurikulum vrtića su-konstruiraju

svi protagonisti života u njemu.

6 Kuljašević (2012b)

39

A) KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Naša orijentacija usmjerena je stvaranju razumijevajućeg konteksta za potrebe svih u ustanovi dječjeg vrtića, osobito na izgradnju trajnih kompetencija za zajedničko učenje, djelovanje i življenje. Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015) osnažuje se razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. One predstavljaju temelj za procese razvoja samopoštovanja, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi (sobne kompetencije).

Kompetencijski ishodi – ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva

prema Bloom-ovoj taksonomiji

Namjera je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i sposobnosti potrebnih u radu s djecom, odraslima i roditeljima na području izgradnje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice. Očekuje se u svim odgojnim skupinama izgrađeno kvalitetno razvojno ozračje i uzajamno razumijevajuća komunikacija, osobito za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s teškoćama u razvoju i darovita djeca). U tom smislu nastavit će se praksa izrade Individualiziranih programa. Ove godine nastavlja se rad i praćenje razvoja kompetencija u godini pred polazak u osnovnu školu.

komunikacija na materinskome jeziku

komunikacija na stranim jezicima

matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

digitalna kompetencija

učiti kako učiiti

socijalna i građanska kompetencija

inicijativnost i poduzetnost

kulturna svijest i izražavanje

motoričke kompetencije

vrst

e zn

anja činjenično

konceptualno

praktično

meta znanje

razi

ne

znan

ja

prepoznavanje

razumijevanje

primjena

analiza

vrednovanje

stvaranje

40

B) KURIKUL OTPORNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB

Europski kurikul otpornosti za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi (RESCUR) je trogodišnji LLP Comenius

projekt (2012-2015). Glavni koordinator projekta je Sveučilište na Malti, a jedan od sudionika je i Sveučilište u Zagrebu. Cilj projekta je bio razviti kurikul otpornosti za predškolce i osnovnoškolce u Europi putem međunarodne suradnje partnerskih institucija. Osmišljen je kurikul koji se sastoji od sljedećih tema.

Kurikul je proveden u nekoliko dječjih vrtića i škola u svakoj od partnerskih zemalja te se u procesu diseminacije provodi u tom obliku. U našem vrtiću, dosada je educirano i uključeno u provedbu kurikula 18 odgojitelja te stručne suradnice psihologinja i pedagoginja. Ove pedagoške godine biti će educirano 44 odgojitelja i stručnih suradnika (22.9. i 13.10.2018.) te se provedba istog planira u svim odgojno – obrazovnim skupinama u kojoj su djeca starija od četiri godine. Prijedlog je da se OTPORNOST provodi :

nastavak provedbe – u skupinama V9, CN3, CN6 i P10

početak provedbe – u skupinama V5, V6, V7, CN5, P5, P6, P8, P9 i P11

pokušaj provedbe (zbog dobi) – u skupinama V8 i CN4.

II. SURADNJA S OBITELJI DJETETA

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema Rinaldi, 2006).

Obitelj je temeljna društvena zajednica, a pitanje primarne socijalizacije i učenja djece u ozračju suvremenih kretanja od opće je važnosti za društvenu zajednicu. O pojavi novih institucijskih kultura djetinjstava i obitelji govore suvremene studije (Zimmer, 1985; Neuman, 1989; Ebert, 1993; Elkind, 1996; Katz i McClellan, 1999. i dr. u: Špoljar, 2003). Prepoznajemo ih po fenomenu premještanja (translokacije) obiteljskih funkcija na institucije, u kojima se pojedinačne potrebe članova obitelji zadovoljavaju na način da se odrasli druže međusobno, odvojeno od djece i, djeca međusobno, odvojeno od roditelja. Djeca paralelno žive dvije odvojene socijalizacije: obiteljsku i institucijsku. Posljedica takvih praksi je značajno sužavanje zajedničkog konteksta za dijalog i razumijevanje, što ekonomist Victor Fuchs potkrjepljuje podatkom kako današnja djeca, počevši od 1960-ih godina do danas, gube tjedno 10 do 12 sati roditeljskog vremena (u: Elkind, 1996). Ne čudi, stoga, da se danas, u okviru profesionalnog diskursa sve češće govori o potrebi učestalije refleksije i bolje komunikacije kroz nove i primjerenije sadržaje usmjerene na djetetov napredak.

razvoj komunikacijskih vještina

uspostavljanje i održavanje zdravih odnosa

razvoj pozitivnog mišljanja

razvoj samoodređenja

izgradnja osobne snage

pretvaranje izazova u prilike

41

Metodologija rada na ovom području je participativna, interaktivna i orijentirana na odnose, unutar kojih su svi sudionici potpuno uključeni u proces učenja (akcijski pristup): konstrukt – promjena ponašanja – nova znanja, vještine – promjena stava – novi konstrukti (nova znanja).

Odgojitelji na temelju ove orijentacije izrađuju za svoje odgojne skupine i objekt konkretizaciju plana i programa provedbe.

4.1.3. AKTIVNOSTI VRTIĆA U POTICANJU RAZVOJA DJETETOVIH KOMPETENCIJA ZA ŠKOLU

Djeca uče kroz neposredno iskustvo života u zajednici s drugima. Svako učenje je pokušaj i poduhvat kojim dijete/djeca nastoje proniknuti u fenomene oko sebe, pronaći odgovore na trenutna pitanja koja ih zaokupljaju i snaći se u određenoj situaciji. Stoga je razina znanja koju djeca izgrađuju na ovaj način razina proceduralnog i/ili meta znanja7.

U skladu s odredbama Zakona o predškolskom odgoju (NN, 10/1997; 107/2007; 94/2013) i Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/2008, 90/2010) te Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole (NN, 107/2014) dječji su vrtići u obvezi provoditi program predškole s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu. Vrijednosti od kojih polazimo su:

pristupi učenju u ranoj i predškolskoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom,

razvoj i učenje odvija u zajednici s drugima kroz demokratski odnos i dijalog,

djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno pa se znanje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života.

Polazišta u odgojno-obrazovnom radu su obilježja dobi i razvojna očekivanja (prema: „life skills“), ciljevi su usmjereni ka kompetencijskim ishodima (prema: „working skills“), a taksonomijska obilježja razine znanja djece su visoka.

TAKSONOMSKA ORIJENTACIJA* revidirana Bloom-ova taksonomija odgojno/obrazovnih ciljeva

VRSTE ZNANJA OBILJEŽJA

činjenično znanje poznavanje najvažnijih činjenica poznavanje temeljnih pojmova

konceptualno znanje

poznavanje kronologije i prostora razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa, kontinuiteta i promjena uporaba izvora znanja, empatijsko razumijevanje

proceduralno znanje

sposobnost istraživanja: što, zašto, kako, čime sposobnost interpretiranja

metakognitivno znanje

znanje kako učiti: poznavanje općih metoda koje se mogu upotrijebiti za različite zadatke poznavanje uvjeta pod kojima se te metode mogu upotrebljavati, ograničenja metoda, poznavanje samoga sebe odnosno svojih mogućnosti

RAZINE ZNANJA* OBILJEŽJA

zapamti povlačenje podataka iz memorije prepoznaj, ponovi, izdvoji, prisjeti se, poveži, poredaj, definiraj

objasni razumijevanje onoga što je naučeno

7 Prema Bloom-ovoj taksonomiji odgojno-obrazovnih ciljeva to je najviša razina znanja (razumjeti, analizirati, primijeniti, kreirati).

sudionici

odgojitelji

iskustveno učenje (skupni

oblici)

individualni angažman

djeca

iskustveno učenje

roditelji

individualni i/ili grupni

angažman

42

objasni svojim riječima, interpretiraj, identificiraj, pojasni, preoblikuj, razlikuj, sažmi, usporedi

primijeni upotreba koncepta za rješavanje problema demonstriraj, ilustriraj, izračunaj, pokaži, poveži, predvidi, izvedi, prikupi, prilagodi, primijeni načelo, prikaži, dramatiziraj

analiziraj raščlanjivanje na sastavne dijelove raščlani, izdvoji po atributu, kategoriziraj, usporedi, suprotstavi, komentiraj, poredaj po važnosti

vrednuj ocjena vrijednosti nečega prema zadanim kriterijima argumentiraj svoje mišljenje, izaberi opciju, kritički prosudi, obrani stav, preispitaj činjenice, predvidi moguće posljedice, rangiraj, preispitaj se

stvaraj kreiranje nečeg novog načini, klasificiraj na nov način, konstruiraj, planiraj, postavi hipotezu, preuredi, izrazi se na nov način

Ova orijentacija istaknuta je u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015). To znači da se osnažuje izgradnja zajednice u kojoj svi protagonisti imaju višestruke prilike za sudjelovanje, razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje na razini praktičnih znanja, vještina i stavova. To su: Komunikacija na materinskome jeziku, Komunikacija na stranim jezicima, Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, Digitalna kompetencija, kompetencija Učiti kako učiti, Socijalna i građanska kompetencija, Inicijativnost i poduzetnost, Kulturna svijest i izražavanje te Motoričke kompetencije. U literaturi (Kellner, 2010; Stričević, 2011; i dr.) se može naići i na koncizniju podjelu kompetencija kao „vrsta pismenosti“ („multiple literacies“; „different kinds of literacy“). Rad s djecom usmjeren je ka ostvarivanju kompetencijskih ishoda („outcomes“), koji su za svako područje mjerivi i jasni.

KURIKULUM PREDŠKOLE

Kurikulum predškole podrazumijeva kurikulum namijenjen odgojno-obrazovnome radu sa svom djecom u godini dana prije polaska u osnovnu školu (čl. 23a Zakona o predškolskom odgoju, NN 94/13; čl.1 Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole). Kurikulum predškole se u svojoj provedbi naslanja na ciljeve, načela, vrijednosti i polazišta Nacionalnog kurikuluma. Navedeni ciljevi, polazišta, vrijednosti i načela predstavljaju osnovu oblikovanja kurikuluma vrtića i kurikuluma predškole.

Kurikulum predškole treba uzeti u obzir specifičan kontekst odrastanja djeteta tj. kulturu i tradiciju okruženja u kojem žive dijete i njegova obitelj kao i ustanovu u kojoj se provodi kurikulum predškole. On se provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića pod uvjetom da ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. Kurikulum predškole provodi odgojitelj, a u iznimnim slučajevima neki drugi stručnjak osposobljen za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanje odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi.

Planiranje kurikuluma predškole temelji se na jednakim polazištima, ciljevima i načelima kao i kurikulum vrtića. Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa se produljenje cjelovitog općeg obveznog odgoja i obrazovanja s 8 na 9 godina, što znači i produljenje trajanja cjelokupnog predtercijarnog odgoja i obrazovanja. Unatoč tome što se prosječna dob ulaska djeteta u opće obvezno obrazovanje spušta s postojećih 7 godina na 6 godina i 6 mjeseci, program predškole će se i dalje provoditi (kao program namijenjen djeci u godini pred polazak u osnovnu školu). Samim kurikularnim rješenjima potrebno je izbjeći „školifikaciju“ odgojno-obrazovnog procesa u odgojno-obrazovnim ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. To načelo temelji se na suvremenom shvaćanju djeteta i procesa njegova ranog odgoja i obrazovanja.

Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje cjelovito (tematski, projektno), a ne parcelizirano (kao međusobno nepovezane aktivnosti, izdvojena područja učenja, uvježbavanje posebnih vještina i sl.).

U kurikulumu predškole planiraju se kontekstualni uvjeti (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, a ne precizan tijek njihovih aktivnosti niti fragmentirani sadržaji učenja.

Kurikulum predškole svaka odgojno-obrazovna ustanova gradi na temelju specifičnosti okruženja u kojem djeluje a on obuhvaća: kontekstualne i socijalne uvjete (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, materijalne uvjete (opremu, informatičke, audiovizualne i druge uvjete), organizaciju prostora, orijentacijske sadržaje i aktivnosti, vrijeme provedbe i trajanje programa predškole, broj skupina, nositelje provedbe, osiguranje kvalitete (praćenje i vrednovanje) te suradnju s roditeljima i drugim suradnicima. Sadržaj, kao i trajanje programa predškole određen je Pravilnikom.

43

CAP PROGRAM ZA PREDŠKOLSKU DOB Predškolski CAP je program prevencije zlostavljanja djece namijenjen djeci predškolske dobi u vrtićima.

Cilj je smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost različitim oblicima zlostavljanja kroz:

pružanje kvalitetnih informacija; poučavanje učinkovitim prevencijskim strategijama; osnaživanje njima važnih odraslih, roditelja i zaposlenika vrtića, da im pruže kvalitetniju podršku.

Radionice za djecu održavaju se kroz 3 uzastopna dana u trajanju oko pola sata. Vode ih posebno educirane CAP

pomagačice.

CAP program će provoditi u skupini djece u godini pred školu CN6 u objektu Cvjetno odgojiteljice educirane od strane Udruge roditelja Korak po korak:

- Ivana Golik Homolak

- Milena Kovačić

Plan i program rada na osiguranju uvjeta za ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu

KADA? KAKO? OBLIK/ KOME? ŠTO? (TEMA) TKO?

Rujan Sastanak s odgojiteljima starijih i mješovitih dobnih skupina - plenarno

Pedagoška dokumentacija i vidljivost ostvarivanja Programa predškole, osiguranje uvjeta za popodnevni rad, suradnja s roditeljima, ishodi

Ravnatelj Stručni tim Odgojitelji

Listopad – lipanj Svakodnevno - školski obveznici Program predškole Odgojitelji

Rujan - listopad Trijažna ispitivanja: školski obveznici i djeca s odgodom polaska u školu

Predčitačke vještine Spremnost za školu (cjelokupni razvoj)

Logoped Rehabilitaor

Listopad-studeni Prva procjena razvojnim listama Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Listopad-studeni Stručna grupa – (za odgojitelje i pomagače)

Proces pedagoške opservacije – praćenje, dokumentiranje i evaluiranje Načela pri izradi, provedbi i evaluaciji Individualiziranih planova i programa za djecu s odgodom polaska u OŠ, vidljivost u pedagoškoj dokumentaciji

Rehabilitator Stručni tim Odgojitelji

Listopad-studeni Individualni razgovori s roditeljima; Informiranje o razvijenosti predčitačkih vještina djeteta

Razvijenost predčitačkih vještina Logoped

Listopad – lipanj Individualni rad s djecom Poticanje razvoja predčitačkih vještina Poticanje perceptivno-motoričkih sposobnosti te pažnje i koncentracije

Logoped Rehabilitator

Siječanj Roditeljski sastanci za roditelje djece školskih obveznika, po objektima

Kompetencije djeteta pred polazak u školu Odgojitelji Stručni tim

Siječanj- travanj Testiranje, školski obveznici

Spremnost za školu Psiholog

po potrebi Individualni razgovori s roditeljima; Upute i vježbe rodit. i odg.

Priprema za školu Psiholog Logoped

Rehabilitator

Svibanj Završna procjena Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Proljeće Pisanje mišljenja Pisanje mišljenja o razvojnom statusu djeteta i spremnosti djeteta za školu

Odgojitelji Stručni tim

Proljeće Radni dogovori Posjet školi s ciljem pripreme za upise, savjetovanje o učiteljicama za pojedino dijete i formiranju razreda

Pedagozi OŠ Psiholog i logoped

Proljeće Informativni razgovor Upis djece u prvi razred osnovne škole Po potrebi razgovor stručnog tima s komisijom za upis djece u školu

Dr. školske medicine, pedagog OŠ,

Psiholog i logoped Vrtića

Proljeće Posjet školama Upoznavanje djeca sa školom i boravak na jednom školskom satu

Djeca školski obveznici i odgojitelji,

psiholog i logoped Vrtića

44

4.2. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

Osim propisane pedagoške dokumentacije za odgojnu skupinu odgojitelji vode i druge, raznolike oblike dokumentiranja tijekom pedagoške godine. Propisana dokumentacija obuhvaća: - Knjigu pedagoške dokumentacije odgojne skupine (s razrađenim orijentacijskim planom i programom odgojno-

obrazovnog rada za određeno razdoblje, tjednim planovima i programima odgojno-obrazovnog rada, dnevnikom odgojno-obrazovnog rada, zajedničkim aktivnostima djece i odraslih, bilješkama o radu s roditeljima, suradnji s članovima stručnog tima, te vrednovanje ostvarenog plana i programa za navedeno razdoblje),

- Imenik djece, - Evidencijsku lista prisutnosti djece, - Dosje djeteta s posebnim potrebama, - Program stručnog usavršavanja - Zdravstveni kartoni

Osim propisane dokumentacije, odgojitelji će dokumentirati odgojno – obrazovni proces i na sljedeće načine:

- dokumentirati razvoj djeteta (obrazac inicijalnog intervjua, liste praćenja prilagodbe, bilješke o napredovanju svakog djeteta u odnosu na usvajanje vježbi, etnografske i anegdotske bilješke, foto-zapisi, video-zapisi, liste praćenja razvoja prema razvojnim područjima, razvojni portfolio djeteta: crteži, fotografije djeteta u radu),

- dokumentaciju o osobnom stručnom usavršavanju i profesionalnom razvoju (razvojna mapa odgojitelja, album)

- plakate dječjih projekata, foto i video-zapisi, etnografske i anegdotske bilješke, dječji radovi i dr.

Ovu dokumentaciju odgojitelji koriste na nekoliko načina:

U procesu praćenja i vrednovanja u vrtići se koriste protokoli praćenja: Protokol KpK i Montessori pristup opažanju djeteta.

u radu s djecom kako bi im pružali prilike da promatraju, evociraju i elaboriraju svoje prijašnje radnje, traže logičke poveznice, preispituju svoje hipoteze i valoriziraju ih,

uspoređuju prijašnje radnje i aktualne te buduće postupke i na taj način kreiraju vlastite teorije o nečemu.

Roditeljima je dokumentacija dostupna kroz dva modela (razvojni portfolio djeteta i plakati u vanjskom prostoru). Na taj način roditelji imaju prilike, s jedne strane, steći iskustva o onom

dijelu djetetova života koji im je nepoznat (jer ne dijele isti prostor i vrijeme dnevnoga života i odrastanja djeteta), i s druge strane, upoznati se s načinima rada u vrtiću, važnim razvojnim

aspektima i procesima izgradnje djetetovih kompetencija za život i učenje.

Odgojiteljima ova vrsta praćenja i dokumentiranja procesa učenja i razvoja djeteta pomaže da dobije bolji uvid u načine kako pojedino dijete izražava svoje potrebe ili

stvaralačka svojstva što pomaže procesu individualizacije pristupa i interakcije s pojedinim djetetom, kao i kreiranju prilika za zajedništvo.

45


Posebne odgojno-obrazovne potrebe djece proizlaze iz njihovih zdravstvenih i razvojnih posebnosti - teškoća ili darovitosti. S obzirom na pojavnost posebnih potreba, koje mogu biti privremene ili trajne, uz redovni odgojno obrazovni rad, za djecu s određenom posebnom potrebom organizira se i individualizirani rad u skupini i/ili individualni rad sa stručnjacima, ili ih se upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja njihova optimalnog razvoja.

Što? Kako? Tko?

Intenzivno praćenje djece u periodu opservacije i procjenjivanje potreba djeteta

-praćenje u skupini - informiranje roditelja o tijeku prilagodbe - podrška odgojiteljima i roditeljima tijekom prilagodbe

Stručni tim

Kontinuirano praćenje i procjenjivanje potreba djece

- praćenjem djece u skupini - razmjenom informacija odgojitelja, roditelja i stručnog tima


Zdr. voditeljica

Identifikacija djece s posebnim potrebama (uključujući i darovitu djecu)

- inicijalni intervjui - praćenje djece u skupini od strane odgojiteljica i stručnog tima - razgovori i razmjena zapažanja odgojitelja, roditelja i stručnih suradnika - trijaže i testiranje - praćenje razvojnim listama


Zdravstvena voditeljica

Rad s djecom s posebnim potrebama individualizirani rad s djecom s posebnim

potrebama, individualni rad s djecom s posebnim

potrebama

prema potrebi, uključivanje trećeg odgojitelja

- prilagođavanje programa i aktivnosti razvojnim potrebama djeteta - prema individualnom planu i programu - rad u malim grupama - prema planu i programu rada osobnog pomagača

Odgojiteljice Stručni tim

Rad stručnog tima s odgojiteljicama stručni aktiv, stručne grupe, odgojiteljska vijeća, timovi odgojitelja, planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- pomoć u procjenjivanju potreba djece - razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom - pomoć i podrška u radu s roditeljima



Rad s trećim odgojiteljem planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom - pomoć i podrška u radu s roditeljima

Odgojiteljice Rehabilitator i

stručni tim Zdravstvena voditeljica

Rad s roditeljima

individualni razgovori roditeljski sastanci kutići za roditelje

suradnje, posjeti

- pomoć i podrška u izboru primjerenog programa - pomoć u prilagodbi - prikupljanje podataka o razvoju djeteta - informiranje i savjetovanje roditelja - edukacije za rad kod kuće - podrška roditelju - uključivanje roditelja u aktivnosti skupine - uključivanje roditelja u radionice „Rastimo zajedno PLUS“ - upućivanje na literaturu - upućivanje u specijalizirane ustanove



Suradnja s vanjskim čimbenicima Ministarstvo obrazovanja, Gradski ured, Agencija, HURID, Dom zdravlja, Osnovne škole, Centri za socijalnu skrb, MUP, Visokoškolske ustanove, Specijalizirane ustanove, Pravobraniteljica, Sekcije, Volonterski centar Zagreb

- edukacije - razmjena podataka i iskustava - upućivanje na specijalističke obrade - podrška djeci s teškoćama u skupini



Rastimo zajedno i Rastimo zajedno Plus - podrška roditeljstvu kroz 11 radionica - bit će organizirana prema interesu roditelja

3 tima RZ Tim za RZPlus

46

PREGLED KONSTRUKCIJE, PROVEDBE I VALORIZACIJE IOOP-a

Što? Tko? Kada? Kako? Prikupljanje podataka,

opservacija djece s TUR-om (protokoli praćenja KpK i

prema Montessori metodi)

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i

treći odgojitelj), stručni suradnici

Rujan,listopad, po potrebi tokom godine

Individualni pristup praćenju i bilježenju opažanja djeteta

Izrada IOOP-a, izmjene i dopune IOOP-a


treći odgojitelj), rehabilitator, stručni

suradnici

Listopad /Studeni Tromjesečne izmjene i

dopune IOOPa

Timski, i po odgojnim skupinama

Provedba IOOP-a (aktivnosti u skupini,

individualne aktivnost, suradnja s roditeljima)



suradnici, roditelji

Kontinuirano tokom godine, tromjesečne izmjene i

dopune IOOPa

Prema individualiziranim aktivnostima, aktivnostima u

odgojnoj skupini, kroz suradnju s roditeljima

Evaluacija IOOP-a (konzultacije,razmjena

iskustava, Tim Pomagač)



suradnici

Mjesečne evaluacije provedbe IOOPa, završna

evaluacija 6/2019

Timski i po odgojnim skupinama

PODRŠKA

Što? Tko? Kada Kako

Konzultacije i planiranja Matični odgojitelji

Treći odgojitelji Rehabilitator

Tjedno, po odgojnim skupinama, po potrebi

Razmjena informacija, davanje uputa i smjernica za

rad, zajedničko planiranje aktivnosti, upućivanje na

stručnu literaturu

Stručni aktivi, stručne grupe, Tim Pomagač

( Teme: IOOP, karakteristike pojedinih oštećenja, oblici poticanja djece s TUR-OM,

prilagodba odgojno-obrazovne sredine,

nepoželjna ponašanja kod djece s TUR-om, senzorička

integracija i dr.)

Odgojitelji Treći odgojitelji

Rehabilitator Stručni suradnici

Mjesečno, po objektima

Razmjena iskustava, savjetovanje, davanje uputa

i smjernica za rad, zajedničko planiranje

aktivnosti, upućivanje na stručnu literaturu

Timski, radionica (izbor tema prema aktualnoj

problematici (u skladu s aktualnim potrebama djece)

Suradnja s roditeljima (individualne konzultacije)

Odgojitelji Treći odgojitelji

Stručni suradnici Ravnatelj

Kontinuirano tokom godine, tromjesečna evaluacija

IOOPa

Razmjena informacija o djeci (funkcioniranje u vrtiću i u

obiteljskom okruženju), podrška i savjetovanje pri

provedbi IOOPa), upućivanja na dijagnostiku i procjenu u specijalističke ustanove te

Jedinstveno tijelo vještačenja

47

4.4. ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAMI

POSEBNI PROGRAMI

Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije

Montessori u radu s djecom u dobi od 1 – 3 godine

Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije

Montessori u radu s djecom u dobi od 3. godine do polaska u osnovnu školu

Program ranog učenja engleskog jezika

Integrirani sportski program

KRAĆI PROGRAMI

Kraći program katoličkog vjerskog odgoja

PROGRAM „DJECA U PRIRODI“

PROGRAM RAZVOJNOGA CENTRA

48

Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije Montessori u radu s djecom u dobi od 1 – 3 godine

1. UVOD I UTEMELJENJE PROGRAMA

Nasuprot slici o djetetu kao nekompetentnom biću bez psihičke energije, individualnosti, volje i snage te, djetinjstvu kao „rajskom dobu“ u kojemu dominira prehrana, san i igra (u smislu zabave) i u kojemu nema pravoga obrazovanja Montessori suprotstavlja sliku djeteta kao kompetentnog bića koje u sebi nosi individualan, tajanstven unutarnji plan izgradnje: sve što nauči, zapravo, gradi njegov unutarnji učitelj. Ona djetinjstvo vidi vitalnim ili zlatnim godinama i smatra ga najvažnijim razdobljem u životu čovjeka.

Montessori pedagogija pripada konstruktivističkom pristupu razvoju: djetetov je razvoj ustvari njegovo samoostvarenje i samoizgradnja (autokonstrukcija) u čemu mu pomažu njegovi unutarnji i vanjski vodiči: upijajući um i razdoblja posebne osjetljivosti te pripremljena okolina. Montessori to objašnjava na sljedeći način: dijete je obdareno umom sposobnim da upija sve ono što se nalazi u svijetu oko njega pa je uloga odrasloga pripremiti okolinu koja će davati brojne prilike da se odgoj i učenje ostvaruju u samoradu u neposrednoj životnoj stvarnosti. Pri tome se polazi od djetetovih interesa, nagona i sklonosti, prije svega, potrebi za kretanjem. Dijete potpuno otvoreno, bez predrasuda integrira okolinu u sebe, maksimalnom perfekcijom i maksimalnom lakoćom. Dijete živi na račun („trošak“) svoje okoline, a okolina je tek medij za prijenos osjećaja i senzacija, koje djetetov um upija u sebe. Pripremljenoj okolini pripadaju obitelj i pripremljen odgojitelj.

CILJEVI PROGRAMA Montessori kaže da je konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi8 stvaranje samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.

Važan zadatak u okviru Montessori programa je pružiti djetetu podršku da se osamostaljuje i samoizgrađuje, da se uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini. Odgovornost je odraslih stvarati odgojno-obrazovne kontekste koji djeci olakšavaju stjecanje iskustava činjenjem, i korištenjem onoga što znaju. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji o pravima djeteta9 predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova.

Direktni ciljevi odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama prilikom izvođenja vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.

Indirektni ciljevi odnose se na razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.

Odgojno obrazovni rad prema načelima Montessori pedagogije usmjeren je ka stjecanju određenih znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i indirektne odgojno-obrazovne ciljeve rada djeteta s priborima, odnosno, kompetencijske ishode10.

Montessori kaže da je konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi11 stvaranje samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.


8 Montessori navodi „Ovo nije moja metoda, iako sam je ja osmislila: ovo je metoda djeteta!“ 9 Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. 10 Europski kompetencijski okvir (izvornik: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning (2006/962/EC) 11 Montessori navodi „Ovo nije moja metoda, iako sam je ja osmislila: ovo je metoda djeteta!“ 12 Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

49

ZADAĆE PROGRAMA

- Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima, koji će omogućiti svakom djetetu potpun i skladan razvoj osobnosti,

- Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece,

- Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog, socijalnog i emocionalnog razvoja, razvoja morala, duhovnosti i estetike u skladu s odgojno-obrazovnom koncepcijom Marije Montessori.

VRSTA I OBLIK PROGRAMA

Program je organiziran kao cjelodnevni (u sklopu 10-satnog programa vrtića). Rad s djecom je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u dvije dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od jedne do tri godine života): U odgojnoj skupini „Ribice“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade medicinske sestre Iva Ivanković i Blanka Zgrebec, dok u odgojnoj skupini „Leptirići“, Fausta Vrančića 9, rade odgojiteljice Martina Vlahović i Emilija Vardić. Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom prema Montessori metodi temeljem odgovarajuće specijalističke izobrazbe (diploma stručnog usavršavanja za rad s djecom u Montessori metodi 0-3 godine).

2. PRIKAZ STRUKTURE ODGOJNO OBRAZOVNIH SKUPINA

dob/skupina „PATKICE“ (V1) „JABUČICE“ (P1)

1-2 godine 7 djece 9 djece

2-3 godine 7 djece 8 djece

3-4 godine 2 djece 1 dijete

ukupno: 16 djece 18 djece

PROCES PRILAGODBE Tijekom razdoblja prilagodbe roditelje i djecu se upoznaje s programom i metodama rada u prostoru u kojem se odvija odgojno- obrazovni rad. Za vrijeme prilagodbe prati se svako dijete, bilježe se njegova ponašanja, aktivnosti, suradnja s ostalom djecom, emocionalne sklonosti i slično. Potrebno je djeci omogućiti slobodno kretanje i komunikaciju unutar skupine, kao i slobodan izbor partnera za predviđene aktivnosti. Potrebno je svu prisutnu djecu dobro pripremiti za dolazak novih članova skupine. Tijek prilagodbe i njezino trajanje ovisi o dobi djeteta, njegovoj osobnosti, prijašnjim iskustvima, odvajanju od roditelja te stavu i osjećajima prema vrtiću kao ustanovi i novoj sredini.

3. ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI

U odgojnoj skupini „Jabučice“ rade odgojitelji: Martina Vlahović i Emilija Vardić. U odgojno skupini „Patkice“ rade odgojitelji: Iva Ivanković, Blanka Zgrebec. Sobe dnevnog boravka su pripremljene i strukturirane po načelu Montessori pedagogije za djecu u dobi od prve do treće godine života. Sobe su oblikovane po mjeri djeteta. Materijali i aktivnosti su pažljivo odabrani i postavljeni na niske otvorene police kako bi stimulirali dječje neovisno istraživanje. Velik dio prostora je slobodan ako bi djeca mogla zadovoljiti potrebu za kretanjem. Pripremljena okolina sadržava pribore za vježbe praktičnog života, oplemenjivanje osjetila, poticanje razvoja jezika i govora, kozmičkog odgoja. U blizini sanitarnog prostora smješten je skolop pribora za aktivnosti s vodom. U središtu dnevnog boravka je elipsa koja služi za zajedničke aktivnosti.

Obje odgojne skupine će tijekom cijele pedagoške godine izrađivati nove vježbe i materijale vezane uz tematske

cjeline koje će se obrađivati. Za područje senzornog razvoja izradit ćemo više pribora za slušnu i taktilnu percepciju.

Djeca s PP i TUR, radit će na standardnom priboru, po potrebi prilagođenim pristupom i/ili smanjenim brojem

elemenata u vježbi.

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

PODRUČJA RADA S MONTESSORI PRIBORIMA PREMA KRONOLOŠKOJ DOBI

a) Djeca od godinu do dvije godine života

Djeca ulaskom u odgojno obrazovno pripremljenu okolinu prema Montessori načelima stječu prvo iskustvo u radu s

priborima. Tako će ta djeca postupno upoznati radni prostor i njegov sadržaj. Temeljni pribor za razvijanje i poticanje

50

osjetila biti će „košara s blagom“ – istaživanje predmeta putem osjetila. Težište rada u ovoj dobi temelji se na njezi

djeteta i poticanju brige o sebi, na stvaranju osjećaja sigurnosti, povjerenje i pripadanja, razvoji fine i krupne

motorike, okolomotornoj koordinaciji, usvajanju kulturno higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjem

te brizi za okolinu. U području govora i jezika dijete će priborom obogaćivati rječnik, usvajat će nove riječi i pojmove

putem slikovnica, predmeta, pjesmica.

b) Djeca od dvije do tri godine života

I dalje ćemo raditi na poticanju razvoja brige o sebi, razvoja fine i krupne motorike, okolomotorne koordinacije,

kulturnom ophođenju prema bližnjemu te brizi za okolinu. Poticati ćemo samostalnost u usvajanju kulturno-

higijenskih navika i kulturi stola. Djeca će i dalje u području govora i jezika uz pomoć pribora obogaćivati rječnik i

jezik, upoznati nove riječi i pojmove. Na području glazbene kulture će pomoću brojalica i pjesmica razvijati osjećaj za

ritam, kretanje u ritmu te slušanje instrumentalne glazbe.

U području likovne kulture stjecat će iskustvo i upoznavati različita likovna sredstva i materijale te njihovu primjenu.

Uz pomoć pribora za razvijanje osjetila djeca će se upoznati s manjim brojem elemenata u vježbama: uvod u osnovne

boje, teksture, dimenzije, geometrijske oblike i tijela. U području matematike s pomoću pribora upoznat će brojke i

količine do 3.

TEMATSKE CJELINE

jesen: Zima: Proljeće:

Ljeto:

- Karakteristike jeseni

- Jesenski plodovi - Dani

kruha

- Šumske životinje

- Zdrava prehrana

- Čovjek i njegovo tijelo (

razvijanje pozitivne

slike o sebi, emocije)

- Obitelj ( članovi uže i

šire obitelji, slikovnice

iz obiteljskog života,

blagdani u obitelji i

vrtiću- Božić)

- Karakteristike zime

- Karakteristike proljeća

- Proljetnice na našoj

terasi

- Blagdan u obitelji-

Uskrs

- Domaće životinje

- Kukci

- Karakteristike ljeta,

Morske životinje

PRAĆENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Svakodnevno se promatra dijete u radu s Montessori priborom i vodi evidencija o savladavanju vještina

pojedinog pribora iz pojedinog područja. Za svako dijete se tijekom godine vodi portfolio u kojem je dokumentiran

njegov razvoj. Portfolio sadržava: djetetove izjave, humor, fotografije kao i njegove likovne radove. Također se za

djecu s teškoćama u razvoju osmišljavaju individualizirani programi.

Organizacija rada je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

U ostvarivanju programa sudjeluju i sustručnjaci: Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihač, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Petra Popović, rehabilitatorica i Iva Đuran Sokač, rehabilitatorica.

51

5. BITNE ZADAĆE USTANOVE ELEMENTI PLANA

I PROGRAMA što? kako, gdje, s kim (uvjeti)? kada

(dinamika)? INDIKATORI PROVEDBE

zadaća 1. Izgradnja

kompetencija za cjeloživotno

učenje

1.OSOBNE KOMPETENCIJE(samostalnost i neovisnost) 2.MOTORIČKE KOMPETENCIJE(osobito psihomotorne sposobnosti,rafiniranje pokreta) 3.SOCIJALNE I GRAĐANSKE KOMPETENCIJE(osobito socijalni odnosi(vještine i stavovi) 4. KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE(osobito imaginacija i kreativnost) 5.KOMUNIKACIJA(osobito rana pismenost) 6.MATEMATIČKE I PRIRODOSLOVNE KOMPETENCIJE(osobito matematički koncepti,logika i kauzalitet ) 7.UČITI KAKO UČITI

a) briga o sebi(svlačenje, oblačenje,slaganje odjeće,samoposluživanje(serviranje posuđa,pospremanje),izuvanje, obuvanje,pranje ruku,otkopčavanje/zakopčavanje) b)briga za okolinu(pranje biljke , pranje posuđa,brisanje prašine,pranje stola,metenje stola/poda.. a) rad s priborom(VPŽ, senzomotorika) b)boravak na otvorenom c)aktivnosti u dvorani a) vrijeme elipse b)empatija prema djeci s TUR-om c)aktivnosti postavljanja i pospremanje stola d)vježbe lijepog ponašanja e)slobodne igre f)simbolička igra g)igre s pjevanjem a)slušanje klasične glazbe b)promatranje reprodukcija umjetničkih djela c) čitanje priča d) scenske improvizacije e)likovne aktivnosti f)aktivnosti u krugu a)INDIREKTNO: kroz sva područja rada s priborom(VPŽ,senzomotorika) b)DIREKTNO(nomenklature, recitacije,igre s pjevanjem, priče, brojalice, lekcije u tri stupnja) a) pribor senzomotorike b)vježbe iz praktičnog života c)vrijeme kruga d)slobodna konverzacija a) sloboda izbora b)odgovornost za pribor c)kontrola pogreške kroz pribor za rad

-kroz svakodnevne aktivnosti

zadaća 2. suradnja s

obitelji

-boravak roditelja u skupini izlagač ili u radu s priborom -radionice s roditeljima -roditeljski sastanci -individualni razgovori

-roditelj u skupini: čitanje priče, prezentacija zanimanja,zajedničko provođenje aktivnosti

-prema dogovoru s roditeljima i stručnim timom

-tematski plakati -fotodokumetacija -vrednovanje roditelja i djece -portfolio

vrednovanje postignutih

ciljeva

-osobno i timski -roditeljsko vrednovanje -vrednovanje djece

-refleksija i samorefleksija -polugodišnje -godišnje

upitnici, ankete, rezultati vrednovanja razvojne liste

52

6. SURADNJA S OBITELJI (vidi tablicu s bitnim zadaćama) 7. SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM 8. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

U vrtiću kroz:

stručne grupe, stručne aktive, edukaciju iz programa „Otpornost“ (Kurikulum Otpornosti Rescur - I. dio,II. dio

planiranja te individualno- stručno usavršavanje. Izvan vrtića prema katalogu Agencije za odgoj i obrazovanje i drugih ustanova.


Tim odgajatelja matičnih skupina kontinuirano prati djecu i vrednuje ostvarenje tjednoga, mjesečnoga i tromjesečnog plana i programa i o tome se vodi evidencija.U knjizi pedagoške dokumentacije koja je propisana od Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta.Jednom mjesečno sastaju se odgojitelji posebnih programa u sklopu tima“posebni programi“.

53

CJELODNEVNI ALTERNATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAM PREMA KONCEPCIJI MARIJE MONTESSORI U RADU S DJECOM U DOBI OD 3. GODINE DO POLASKA U

OSNOVNU ŠKOLU

1. UVOD I UTEMELJENJE PROGRAMA

Montessori afirmira sliku djeteta kao kompetentnog bića koje u sebi nosi individualan, tajanstven unutarnji plan izgradnje: sve što nauči, zapravo, gradi njegov unutarnji učitelj. Ona djetinjstvo vidi vitalnim ili zlatnim godinama i smatra ga najvažnijim razdobljem u životu čovjeka. Montessori pedagogija pripada krugu konstruktivističkih teorija razvoja: djetetov je razvoj ustvari njegovo samoostvarenje i samoizgradnja (autokonstrukcija) u čemu mu pomažu njegovi unutarnji i vanjski vodiči: upijajući um i razdoblja posebne osjetljivosti te pripremljena okolina. Montessori to objašnjava na sljedeći način: dijete je obdareno umom sposobnim da upija sve ono što se nalazi u svijetu oko njega pa je uloga odrasloga pripremiti okolinu koja će davati brojne prilike da se odgoj i učenje ostvaruju u samoradu u neposrednoj životnoj stvarnosti. Pri tome se polazi od djetetovih interesa, nagona i sklonosti, prije svega, potrebi za kretanjem. Dijete potpuno otvoreno, bez predrasuda integrira okolinu u sebe, maksimalnom perfekcijom i maksimalnom lakoćom. Dijete živi na račun („trošak“) svoje okoline, a okolina je tek medij za prijenos osjećaja i senzacija, koje djetetov um upija u sebe. Pripremljenoj okolini pripadaju obitelj i pripremljen odgojitelj.

CILJEVI PROGRAMA Montessori kaže da je konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi13 stvaranje samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.


Direktni ciljevi odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama prilikom izvođenja vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.

Indirektni ciljevi odnose se na razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.

Odgojno obrazovni rad prema načelima Montessori pedagogije usmjeren je ka stjecanju određenih znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i indirektne odgojno-obrazovne ciljeve rada djeteta s priborima, odnosno, kompetencijske ishode15.

ZADAĆE PROGRAMA - Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima, koji će omogućiti svakom djetetu potpun i skladan razvoj osobnosti,

- Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece,

- Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog, socijalnog i emocionalnog razvoja, razvoja morala, duhovnosti i estetike u skladu s odgojno-obrazovnom koncepcijom Marije Montessori.


Program je organiziran kao cjelodnevni, inkluzivni (u sklopu 10-satnog programa vrtića). Rad s djecom je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u područnom objektu Prisavlje 4 u tri dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine života do polaska u osnovnu školu) i u

13 Montessori navodi „Ovo nije moja metoda, iako sam je ja osmislila: ovo je metoda djeteta!“ 14 Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. 15 Europski kompetencijski okvir (izvornik: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning (2006/962/EC)

54

jednoj odgojnoj skupini u objektu Fausta Vrančića 9. Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom prema Montessori metodi temeljem odgovarajuće specijalističke izobrazbe (diploma stručnog usavršavanja za rad s djecom u Montessori metodi 3. godine do polaska u osnovnu školu).

2. PRIKAZ DOBNE STRUKTURE ODGOJNO OBRAZOVNIH SKUPINA skupina/dob dvo/

ipolgodišnjaci tro-

godišnjaci četvero-

godišnjaci peto-

godišnjeci šesto-

godišnjaci djeca s TUR

PERLICE (P7) 0 1 dijete 10 djece 13 djece 0 1

RIBICE (CN7) 4 djece 6 djece 6 djece 5 djece 3 djece 4

LEPTIRIĆI (CN8)

1 dijete 10 djece 5 djece 5 djece 3 djece 4

PČELICE (CN9) 4 djece 8 djece 7 djece 3 djece 1 dijete 5

U odgojnoj skupini:

„Ribice“ rade: Nevenka Rukavina-Vukelić, Tahira Saletović i Đurđica Prkut, odgojiteljice,

„Leptirići“ rade: Zdenka Kućan, Suzica Peček i Sabina Kostić, odgajateljice,

„Pčelice“ rade Irena Plicka, AMI pedagoginja, Andreja Štrbac i Ljubica Vdović, odgajateljice.

“Perlice“ rade odgojiteljice Pavica Krolo Henč, AMI odgojiteljica, Ivana Rukavina, Ana Mjeda. Organizacija rada je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija, osobito s obzirom na činjenicu da su u odgojne skupine integrirana djeca s PP-TUR. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. 3. ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI

ORGANIZACIJSKI UVJETI:

- Ritam dnevnih aktivnosti – prilagodljiv individualnim potrebama djece

– prilagodljiv ritam dnevnih rutina, rad u podgrupama; kultura objedovanja

- Priprema prostora i didaktičkih sredstava, oblikovanog i neoblikovanog materijala za rad s djecom školskim

obveznicima

- Priprema Atrija, pribora za rad i prilagodljivost u terminu održavanja Kateheze

- Priprema za boravak na igralištu i terasi ovisno o vremenskim uvjetima

- Posjete i izleti (muzeji, kazališta…) – suglasnosti roditelja, identifikacijske kartice za djecu; koordiniranost

između uprave vrtića, agencije i roditelja

MATERIJALNI UVJETI:

- Montessori pribori:

‐ područje vježbi svakodnevnog života

‐ područje vježbi za razvoj senzomotorike

‐ područje vježbi za razvoj govora i jezika

‐ područje vježbi matematike

‐ područje vježbi kozmičkog odgoja

‐ područje duhovnog razvoja – Kateheza Dobrog Pastira

- Pribori prilagođeni djeci s teškoćama u razvoju

- Pribori za rad s djecom školskim obveznicima – strukturirani didaktički materijali

- Predprostor sobe dnevnog boravka: društvene igre, slagalice, puzzle, simbolička i imitativna igra, građevni

materijal, nestrukturirani didaktički materijali

- Sprave i pomagala za tjelesno vježbanje u dvorani i u vanjskom prostoru (igralište i terasa)

55

- Kultura stola – stolnjaci, pregače, porculanski i stakleni setovi za jelo i piće

- Tehnička potpora – fotoaparat, kamera, etnografske zabilješke

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

Izvedbeni programi za pedagošku godinu 2018/19.

RAZDOBLJE PRILAGODBE

Proces prilagodbe započinje dolaskom djeteta u odgojno-obrazovni program. Ova pedagoška godina je prilagodba za svu djecu u odnosu na prostor, pribore i odgajatelje. Svrha je prilagodbe upoznati potrebe svakog pojedinog djeteta, njegove navike i stupanj razvoja te individualne teškoće ili moguća dostignuća u dotadašnjem odgoju. To se odnosi jednako na djecu opće populacije kao i na djecu s TUR-om. Tijekom razdoblja prilagodbe roditelje i djecu se upoznaje s programom i metodama rada u prostoru u kojem se odvija odgojno-obrazovni rad. Za vrijeme prilagodbe prati se svako dijete, bilježe se njegova ponašanja, aktivnosti, suradnja s ostalom djecom, emocionalne sklonosti i slično. Potrebno je djeci omogućiti slobodno kretanje i komunikaciju unutar radne skupine, kao i slobodan izbor partnera za predviđene aktivnosti. Tijek prilagodbe i njezino trajanje ovisi bitno o dobi djeteta, njegovoj osobnosti, prijašnjim iskustvima, odvajanju od roditelja te stavu i osjećajima prema vrtiću kao ustanovi i novoj sredini.

PODRUČJA RADA S MONTESSORI PRIBORIMA PREMA KRONOLOŠKOJ DOBI

a) djeca od dvije do tri godine života

Mlađa dobna skupina djece, ulaskom u odgojno-obrazovno pripremljenu okolinu prema Montessori načelima, stječu

prvo iskustvo u radu s priborima uopće. Tako će ta djeca postupno upoznati radni prostor i njegov sadržaj. Težište rada je na poticanju razvoja fine i krupne motorike, okulomotornoj koordinaciji, brizi o sebi,

usvajanju kulturno-higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjem te brizi za okolinu. Uz pomoć pribora za razvijanje osjetila djeca će se upoznati s manjim brojem elemenata u vježbama: uvod u osnovne boje, dimenzije, geometrijske oblike i tijela. U području govora djeca će obogaćivati svoj rječnik te upoznavati nove riječi i pojmove. U području matematike s pomoću pribora upoznat će brojke i količine do 5. U području kozmičkog odgoja učiti će o planetu Zemlji kao dijelu svemira . Također će s pomoću brojalica razvijati osjećaj za ritam, a u području likovne kulture stjecat će iskustvo i upoznavati različita likovna sredstva i materijale te njihovu primjenu b) djeca od tri do četiri godine života I dalje se radi na poticanju razvoja fine i krupne motorike, okulomotornoj koordinaciji, brizi o sebi, usvajanju kulturno-higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjemu te brizi za okolinu. U području pribora za razvijanje osjetila djeca će upoznavati sekundarne boje, više različitih geometrijskih oblika kao i tijela, različitost u hrapavosti površina, različite zvukove, okuse i mirise. U području govora i jezika dijete će priborom obogaćivati rječnik, usvajati će nove riječi i pojmove, a preko slova od brusnog papira spoznavat će pojedine glasove. U području matematike upoznat će pojmove količine i simbola do broja – 10.

U području kozmičkog odgoja djeca pomoću pribora (globus - kopno voda) uče o planetu Zemlji kao dijelu svemira.

Zatim na području glazbene kulture treba razvijati osjećaj za ritam, kretanje u ritmu (po elipsi) i slušanje instrumentalne glazbe. U području likovne kulture treba razvijati spretnost, preciznost i urednost u radu.

c) djeca od četiri do pet godina života Priborima za aktivnosti svakodnevnog života dijete razvija koordinaciju pokreta, finu i krupnu motoriku, koncentraciju, osamostaljuju se u aktivnostima svlačenja i oblačenja, vezivanja vezica, kopčanja kopči, čišćenja cipela... Na taj se način dijete brine za sebe. Brigu za predmete u prostoru spoznat će kroz vježbe pranja stola, pometanja pod, brisanje prašine...

56

Na području poticanja razvoja osjetila dijete preko pribora spoznaje različite zvukove, okuse i mirise te upoznaje i razlikuje geometrijska tijela, geometrijske oblike i slaganje različitih trokuta. Na području govora i jezika dijete će se upoznati s različitim priborima za sintezu i analizu riječi, slaganje rečenica, a također se dijete postupno uvodi u područje pisanja. Priborima za matematiku I i II skupine dijete će se upoznati sa značenjem „zlatnih perli“. Upoznat će dekadski sustav te računske operacije zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. S pomoću lanaca dijete će spoznati točku, liniju, površinu i tijelo te brojanje do 1000. Dijete ujedno spoznaje količinu pa i simbole. Na području kozmičkog odgoja dijete će upoznati Sunčev sustav i planet Zemlju u tom sustavu preko globusa = more-kontinenti. Na području glazbene kulture djeca sparuju tonove prema njihovoj istozvučnosti. Razvija se aktivno slušanje instrumentalne glazbe i prepoznavanje skladbe s obzirom na njezin karakter, tempo, dinamiku i formu. Korištenje Orffovih instrumenata omogućuje sviranje na instrumentima.

Na području likovne kulture omogućuje se djeci upoznavanje s likovnim tehnikama koje se potom mogu samostalno primjenjivati. Dječja likovna kreativnost se osvješćuje kroz crtanje, slikanje, oblikovanje… Djeca doživljavaju i miješanje boja, npr. crvena i žuta tvore narančastu. d) djeca od pet do šest godina života Montessori pribori će i nadalje kod djeteta poticati već usvojena znanja i stjecanje novih znanja, vještina i spoznaja. Dijete u toj dobi već samostalno brine o sebi i drugima, ima razvijenu koordinaciju i kontrolu pokreta, fine i krupne motoričke radnje pa će ono lako i manje raditi s priborima za aktivnosti svakodnevnog života. Stoga ćemo djetetu te dobi ponuditi pribore za razvijanje govora i jezika, pisanje i čitanje te pribore za matematiku IV skupine – osnovne računske operacije s pomoću ploča za računanje i perlica. Na području kozmičkog jezika dijete će putem zemljopisnih slagalica upoznati kontinente te zemlje

pojedinog kontinenta i njihove zastave. Također će upoznati priču o postanku svijeta, zatim biljni i životinjski svijet na tim kontinenata. Na području glazbene kulture, djeca stvaraju nove zvučne cjeline – sviraju na instrumentima i na različitim predmetima iz njihova okruženja, drvo, metal, plodine, školjke, limenke, bočice… Ujedno kao i djeca ranije dobi (3. godine) nastavljaju s uvođenjem u karakter glazbenog izražavanja (tempo, dinamika i forma). U likovnom području treba osvještavati dijete da izražava svoja detaljna zapažanja i predodžbe o svijetu oko sebe (dijete i okolina, ljudi, životinje, biljke, ilustracije priča, pjesmi, ali i stvaranje novih). e) djeca od šest do sedam godina života Ulaskom u Montessori skupinu individualnim radom i načelima rada s Montessori priborom dijete će se pripremati za školu. Razvijat će i pozitivnu sliku o sebi (samostalnost, samoaktivnost, samopouzdanje, samovrednovanje...), razvijati će spoznaje o postojanju „ja“ i „drugi“. Učit će o socijalnim odnosima i razvijati se u socio-emocionalnu osobu. Učit će pomagati mlađima, vršnjacima i starijima. Na taj će način dijete zadovoljavati vlastitu prirodnu potrebu za učenjem, otkrivanjem i istraživanjem. U toj se dobi dijete „vraća“ na vježbe svakodnevnog života i senzomotoriku, pa će manipuliranjem tim predmetima razvijati pamćenje, percepciju, mišljenje, uočavanje veza i odnosa među predmetima i pojavama. Dijete je kreativno i uspijeva na nov način rješavati probleme. U vježbama jezika dijete će upoznati analizu i sintezu rečenice, klasifikaciju biljnog i životinjskog svijeta i ljudi.

S pomoću matematičkog pribora dijete će i dalje raditi na svim priborima I, II, III i IV skupine, tj. ponavljati će usvojena znanja. S pomoću pribora za kozmički odgoj djeca će upoznati obrise pojedinih zemalja, glavne gradove, njihov položaj, klimu, kulturu i običaje cijelog svijeta. Djeca u Montessori skupini se spontano i slobodno izražavaju likovnim materijalom, glazbom i

pokretom te razvijaju vlastitu osobnost.

57

KOZMIČKI ODGOJ Kozmički odgoj podrazumijeva odgoj prema miru i podrazumijeva jednu teoriju odgoja i obrazovanja u kojoj je središnja točka pitanje smisla čovjeka. Skica aktivnosti tijekom pedagoške godine: Rujan – Dijete u kozmosu

sjećanje na ljetne praznike (more, život u moru i uz more, ...)

svemir (planet Zemlja),

vrtić i ja

kalendar prirode za svaki mjesec Listopad – Jesen

karakteristike jeseni

list – različiti oblici - forme i boje

jesenski plodovi (Dani kruha i Dani jabuka)

jesenje cvijeće i odjeća Studeni – Čovjek i njegovo tijelo

razvijanje pozitivne slike o sebi

razvijanje svijesti o vlastitom tijelu

emocije (izražavanje emocija) Prosinac – Obitelj

članovi uže obitelji

obitelj i vrtić

blagdani u obitelji i vrtiću (Božić) Siječanj – Zima

zima kao godišnje doba i njezina svojstva (kratki dani/duge noći, odjeća,...)

biljni i životinjski svijet

korijen biljaka Veljača – Poklade

pokladni običaji (maškare)

ljubav koja pokreće svijet (Valentinovo)

stablo i njegova važnost Ožujak – Proljeće

karakteristike proljeća

proljetnice

cvijet – različiti oblici- forme , boje , mirisi Travanj – Novi život

blagdan u obitelji i vrtiću (Uskrs)

jaje i njegova važnost u razvoju živih bića

razvoj iz jajeta, čovjeka i životinja, od zametka (jajeta) do rođenja te njegovo odrastanje i starenje

Dan planeta Zemlje Svibanj – Živi svijet

razvojni ciklus kukaca

Dan grada Zagreba

livade i travnjaci i njihovi stanovnici Lipanj – Ljeto

ljeto kao godišnje doba i njegova svojstva

more i osobitosti pomorskog reljefa

ljetni sportovi (plivanje, ronjenje, skakanje u vodu…)

ljetni radovi u polju PRAĆENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stalno se promatra dijete u radu s Montessori priborom i vodi evidencija o savladavanju vještina pojedinog pribora iz pojedinog područja. Za svako dijete se tijekom godine vodi portfolio u kojem je dokumentiran njegov razvoj. Portfolio sadržava: djetetove izjave, komentare, kritike, humor, fotografije kao i njegove likovne radove. Također se za djecu s teškoćama u razvoju osmišljavaju individualizirani programi.

58

6. SURADNJA S OBITELJI U MONTESSORI SKUPINAMA Tijekom godine planira se odvijanje programa navedenog pod točkama 1 - 5 1. Roditeljski sastanci koji omogućuju roditeljima da se informiraju i da utječu na odvijanje odgojno-obrazovnog procesa (komunikacijski roditeljski sastanci) 2. Održivi razvoj (prava djeteta, očuvanje prirode, uređenje okoliša …) 3. Druženje djece i odraslih (radionice, humanitarne akcije, rad s priborima, kulturni program…) 4. Individualni razgovori 5. Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu (prisustvo u skupini kao promatrač ili izlagač omiljenog hobija ili svog zanimanja )

OSTALE AKTIVNOSTI Tijekom pedagoške godine ostvaruju se kulturni programi, sportski sadržaji,... Svakodnevno, ukoliko vremenski uvjeti dopuštaju, djeca borave na igralištu vrtića (sprave, pješčanik, eksperimenti s vodom, …). U programima sudjeluju sve odgojno-obrazovne skupine u vrtiću. 7. SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM

Tijekom godine planira se odlazak na kazališne predstave izvan vrtića i posjete kazališnih skupina u vrtiću, posjete

muzeju.

8. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJITELJA U vrtiću: stručni aktivi, stručne grupe, planiranja te individualno-stručno usavršavanje

Izvan vrtića: periodičke edukacije (tijekom vikenda), seminari, predavanja, tečajevi (strani jezik, glazba, sport) i sl.

Stručno usavršavanje odgojitelja planira se prema interesu programa (projektno i Montessori metoda), prema katalogu AZOO, prema planu Hrvatskog Montessori društva.

STRUČNO-RAZVOJNI CENTAR I ove pedagoške godine odgojitelji iz Montessori programa biti će uključeni u rad Stručno-razvojnog centra prema Godišnjem planu i programu ustanove.

9. VREDNOVANJE PROGRAMA Tim odgojitelja matičnih skupina kontinuirano prati djecu i vrednuje ostvarenje tjednoga, mjesečnoga i tromjesečnog plana i programa i o tome vodi evidenciju u knjizi pedagoške dokumentacije koja je propisana od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

U nastavku izvedbeni programi rada na bitnim zadaćama:

59

Montessori skupina „Suncokreti“

ELEMENTI

PLANA I

PROGRAMA

što?

kako, gdje, s kim (uvjeti)?

kada (dinamika)?

INDIKATORI PROVEDBE

1. zadaća:

Izgradnja

kompetencija

za cjeloživotno

učenje odrasli i

djeca

Motoričke kompetencije

- -samostalno se oblače/svlače, obuvaju-

izuvaju, obavljaju higijenu samostalno

jedu žlicom i vilicom i pije iz čaše

- - drži olovku i povlači linije, upotrebljava

škarice ,lista slikovnicu stranicu po

stranicu, razlikuje boje ,na zahtjev pruža

dva predmeta

Socijalne i građanske kompetencije

- rješavanje sukoba nenasilnom

komunikacijom uz vodstvo odgajatelja,

primjenjivanje pravila ponašanja,

izražavanje emocija na društveno

prihvatljiv način, vježbe uljudnog

ponašanja

Komunikacija na materijskom jeziku

- lista slikovnicu stranicu po stranicu,

pokazuje čovjeka na slici i imenuje

dijelove tijela i odjeće, koristi rečenicu od

dvije do tri riječi

- zapaža prvi i zadnji glas u riječima, koristi

sve vrste rečenica, prepričava priče i

odgovara na pitanja koristeći složenije

rečenične strukture

- razvijena glasovna analiza i sinteza,

razvijene predčitalačke vještine ,

prepričava priče i događaje logičkim

slijedom

Komunikacija na stranim jezicima

- razumijevanje izvršavanja naloga na

stranom jeziku(operi ruke, uzmi pastu za

zube, nazivi dijelova tijela..), pjevanje

pjesmica i brojalice, predstavljanje sebe.

Kulturna svijest i izražavanje

-rad s Montessori priborima ( rad s okvirima,

umetci od kovina..), rutine, dvorana

tjelesnog vježbanja, soba dnevnog boravka

-rutine, vrijeme kruga, posjeti izvan vrtića-

eko imanje, Maksimir, prirodoslovni muzej,

kazalište, dolazak kazališnih predstava u

vrtić, humanitarne akcije, stol mira ,kako

tražiti pomoć i kako ponuditi pomoć,

Kateheza dobrog Pastira

-Montessori pribori za poticanje jezika (

čitanje slikovnica, nomenklature, učenje

umanjenim predmetima..).rutine, vrijeme

kruga

Rutine na stranom jeziku u vrijeme kruga,

Montessori pribori, aktivnosti tijekom

boravka na igralištu i dvorani za tjelesno

vježbanje,

rad s priborom u svim područjima: slobodna

konverzacija, brojalice, stihovi, slikovnice,

enciklopedije, nomenklature kroz sva

područja, rutine na stranom jeziku – u

vrijeme kruga,

-svakodnevno

-za vrijeme kruga

-kroz rutine

-ovisno o kalendaru

događanja i aktivnosti

u odgojnoj skupini,

prema aktualnim

događanjima u gradu,

u suradnji sa ostalim

Montessori grupama i

stručnim timom

ishodi/rezultati tog procesa:

Likovni radovi djece

Plakati, izjave djece

Vrednovanja od strane djece

(intervju)

Razvojni portfolio djeteta

Pedagoška dokumentacija

Samostalno obavljanje

određene radnje i

primjenjivost u

svakodnevnom životu

60

- glazbene i likovne aktivnosti

- dramsko scenski izraz

- slušanje glazbe i pjevanje dječjih pjesmica

Matematičke kompetencije i osnovne kompetencije

u prirodoslovlju

- Montessori pribori za poticanje

matematike

- zna što pliva, tone, što se vozi prema slici,

prepoznaje dugačko-kratko, lako-teško,

meko-tvrdo, toplo-hladno, mehanički broji

do 10

- razlikuje i imenuje geometrijske oblike

(kvadrat, pravokutnik, trokut, krug),

poznavanje vremenskih odnosa (jučer,

danas, sutra), broji od 4 do 12 elemenata

- uočava uzročne veze među predmetima i

pojavama (kiša-oblaci), mehanički broji do

30

Učiti kako učiti

-proučavanje promjena u prirodi, uočavanje

uzročno posljedične veze ,usredotočeno je onime

čime se bavi, ima svijest i znanja o koristi primjene

naučenog

- posjeti kazalištu, Prirodoslovni muzej,

knjige sa umjetničkim reprodukcijama,

nomenklature s umjetničkim

reprodukcijama, sviranje muzičkih

instrumenata,

- aktivnosti u vrijeme kruga, vrijeme

pripreme za popodnevni odmor

Vrijeme kruga, aktivnosti rada s Montessori

priborima za poticanje matematike i

senzomotorike društvene igre, istraživačke

aktivnosti, pokusi, večer matematike

Za vrijeme kruga , Montessori pribori, među

vršnjačko i međugrupno druženje ,večer

matematike, aktivnosti tijekom boravka na

igralištu i u Gradu mladih, aktivnosti rada s

priborima senzomotorike, eksperimenti,

aktivnosti iz područja kozmičkog odgoja,

aktivnosti s različitim materijalima,

simboličke igre ,igre s pravilima, igre na

temu: ja u prometu, put do vrtića, igra tišine

, istraživačko spoznajne aktivnosti(godišnja

doba-karakteristike, biljni i životinjski svijet,

istraživanje okusa, zvukova, boja…),

svakodnevne rutine

Odgajatelji i roditelji te stručni suradnici

- prema aktualnim

događanjima u gradu,

u suradnji sa ostalim

Montessori grupama i

stručnim timom

2. zadaća:

suradnja s

roditeljima

- Boravak roditelja u skupini kao promatrač ili

izlagač omiljenog hobija ili zanimanja

- Boravak roditelja u skupini u radu s priborom,

prezentaciji svojih zvanja i hobija

- Radionice s roditeljima (povodom blagdana)

- Pratnja tijekom provedbe odgojno obrazovnog

rada izvan ustanove vrtića

- Individualni razgovori,

roditelj u skupini/procesu:

Čitanje priče ( prema kalendaru

događanja- jesenska svečanost,

božićna događanja, maškare,

uskrsna događanja)

Prezentacija zanimanja/hobija

(glazbenik, zubar, meteorolog,

operna pjevačica, glumica,

Prema dogovoru s

roditeljima i stručnim

timom

Prema kalendaru

događanja

tematski plakati, fotodokumentacija,

vrednovanja roditelja i djece, porfolio

…poboljšana informiranost roditelja

61

- Roditeljski sastanci, roditelj sudionik u

provođenju teme – zdrastvena tema

dirigent, knjižničarka)

Proslava rođendana( vještina

oblikovanja balona) -hobby

Zajedničko provođenje aktivnosti

(radionice djeca i roditelji

povodom blagdana)

Uređenje vanjskog prostora

igrališta i cvijetnjaka

Prema interesu

roditelja mjesečno

vrednovanje

postignutih

ciljeva

‐ osobno i timsko

‐ roditeljsko vrednovanje

‐ vrednovanje djece

refleksija i samorefleksija ‐ polugodišnje

‐ godišnje

‐ upitnici, ankete

‐ rezultati vrednovanja

‐ razvojne liste

‐

‐ ‐

Suradnja s

lokalnom

zajednicom

‐ Posjet osnovnoj školi Cvjetno

‐ Humanitarna akcija za Dom sv. Josip za

nezbrinutu djecu u Hrvatskom Leskovcu

‐ ‐

Stručno

usavršavanje

odgojnih

djelatnika

‐ Prema katalogu AZOO-a

‐ Prema organizaciji HMD-a

‐ SRC- Vrbik

‐ Goethe Instituta

‐ SRZ-Kustošija

‐ SRZ- Tatjana Marinić

‐ Unutar kuće kroz stručne grupe, aktive

‐ Planiranja, rad u timovima

‐ Rad na stručnoj literaturi na hrvatskom i

stranom jeziku

‐ ‐

Vrednovanje

programa

– na refleksijama tima posebni programi, kroz

mjesečne i tromjesečne valorizacije u pedagoškoj

dokumentaciji , unutar kuće kroz upitnike za

roditelje , djecu

‐ ‐

62

Montessori skupina “Zvončići”

ELEMENTI PLANA I

PROGRAMA

što?


kada (dinamika)?

INDIKATORI PROVEDBE

1. zadaća: Izgradnja

kompetencija za cjeloživotno učenje odrasli i

djeca

Komunikacija na materinskom jeziku – ima razumljiv govor, imenuje predmete iz okoline; uočava rimu, koristi potpune rečenice, zapaža prvi glas u riječima

1. Komunikacija na stranim jezicima – pozdravlja na stranom jeziku, razumije jednostavne naloge, imenuje dane u tjednu, mjesece u godini i godišnja doba, broji brojalice i pjeva pjesmice

2. Matematičke kompetencije i osnovne kompetencije u prirodoslovlju – razlikuje simbol i količinu, poznaje računske operacije, razlikuje dijelove od cjeline, sastavlja cjelinu od 2-3 dijela, na zahtjev pruža dva predmeta, razlikuje prostorne odnose (naprijed, natrag, iza, između, ispod, ...), broji uz pravilno pokazivanje 4 predmeta

3. Učiti kako učiti - spaja 2-3 dijela u cjelinu sposoban je isplanirati, predvidjeti tijek aktivnosti i provesti ju;ispravno reagira na nalog koji uključuje tri aktivnosti; riješava probleme aktivnim isprobavanjem

Socijalne i građanske kompetencije – čeka na red, potpuno samostalno u zadovoljavanju fizioloških potreba; uvažava potrebe i želje drugih, spreman je na dogovor

4. Kulturna svijest i izražavanje- izražava misli i osjećaje putem likovnih radova, dramsko – scenskih iskaza; uvažava različitosti među ljudima; prepoznaje umjetnička djela poznatih slikara; primjereno se ponaša tijekom posjeta muzejima

- aktivnosti rada s Montessori priborom na razvoju jezika i govora: slobodna konverzacija, brojalice, stihovi, slikovnice; povijest razvoja pisma; kartice za klasifikaciju na hrv. i stranom jeziku,

- dnevni zadaci na njem. jeziku;dani u tjednu na njem. jeziku

- rad s priborima iz područja

matematike: usvajanje broja i smibola, količine, sve računske operacije;

- Istraživanje okoline, proučavanje i

uočavanje promjena u prirodi; - aktivnosti u vrijeme kruga, rutine,

aktivnosti iz područja svakodnevnog života, tematske slikovnice; nenasilno rješavanje sukoba – stol mira, uvažavanje potreba drugih, čekanje na red;

- posjete raznim muzejima, izložbama, izleti; međugrupna suradnja unutar i izvan vrtića

-svakodnevno -za vrijeme kruga - prema planu i programu - periodično - prema kalendaru događanja




Vrednovanja od strane djece (intervju)


Predstava djeca za djece, međusobne posjete

upitnici za djecu

2. zadaća: suradnja s roditeljima

Boravak roditelja u odgojnoj skupini:

kao izlagač svog zanimanja ili omiljenog hobija

kao aktivan partner s djetotm u radu s


Čitanje priče

Proslava rođendana

-prema dogovoru s roditeljima i stručnim timom

-tematski plakati - fotodokumentacija, -vrednovanja roditelja i djece

63

Montessori priborom

radionice s roditeljima

roditeljski sastanci

individualni razgovori

Zajedničko provođenje aktivnosti (kulturno umjetnička, sportska)

prezentacija rada s Montessori priborom

zajedničke posjete i izleti- pratnja roditelja za djecu do četvrte godine života, te djece s TUR-om

Posjeti roditelja odgojnoj skupini: tata -slijepa osoba-boravak u odgojnom skupini, razgovor, kretanje pomoću bijelog štapa;

tata- Francuz- upoznavanje kulture Francuske, te francuskog jezika

tata-prezentacija zanimanja-turistički vodić

mama- prezentacija zanimanja- psihologinja ( prava djece)

tata- prezentacija zanimanja-arhitekt

-Višeosjetilnom parku Jarun -Prirodoslovnom muzeju - Zoo vrtu - cjelodnevni izlet

-porfolio djeteta


ciljeva

‐ osobno i timsko ‐ roditeljsko vrednovanje ‐ vrednovanje djece

refleksija i samorefleksija ‐ polugodišnje ‐ godišnje

‐ upitnici, ankete ‐ rezultati vrednovanja ‐ razvojne liste

6. SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM - posjete muzejima, kazalištima, osnovnoj školi prema godišnjem planu i programu i kalendaru događanja.

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA - stručno usavršavanje u ustanovi – stručni aktivi i stručne grupe; SRC Montessori; stručno usavršavanje izvan ustanove – AZOO prema katalogu stručnog usavršavanja,

HMD – prema katalogu događanja 8. VREDNOVANJE PROGRAMA

- Kroz tim posebni programi – na zajedničkim refleksijama; kroz valorizaciju u pedagoškoj dokumentacij; kroz ankete za roditelje i djecu

64

Montessori skupina “Ljubičice”

ELEMENTI PLANA I

PROGRAMA

što?


kada (dinamika)?

INDIKATORI PROVEDBE



djeca

Komunikacija na materinskom jeziku – ima razumljiv govor, imenuje predmete iz okoline; uočava rimu, koristi potpune rečenice, zapaža prvi glas u riječima

5. Komunikacija na stranim jezicima – pozdravlja na stranom jeziku, razumije jednostavne naloge, imenuje dane u tjednu, mjesece u godini i godišnja doba, broji brojalice i pjeva pjesmice

6. Matematičke kompetencije i osnovne kompetencije u prirodoslovlju – razlikuje simbol i količinu, poznaje računske operacije, razlikuje dijelove od cjeline, sastavlja cjelinu od 2-3 dijela, na zahtjev pruža dva predmeta, razlikuje prostorne odnose (naprijed, natrag, iza, između, ispod, ...), broji uz pravilno pokazivanje 4 predmeta

7. Učiti kako učiti - spaja 2-3 dijela u cjelinu sposoban je isplanirati, predvidjeti tijek aktivnosti i provesti ju;ispravno reagira na nalog koji uključuje tri aktivnosti; riješava probleme aktivnim isprobavanjem

Socijalne i građanske kompetencije – čeka na red, potpuno samostalno u zadovoljavanju fizioloških potreba; uvažava potrebe i želje drugih, spreman je na dogovor

8. Kulturna svijest i izražavanje- izražava misli i osjećaje putem likovnih radova, dramsko – scenskih iskaza; uvažava različitosti među ljudima; prepoznaje umjetnička djela poznatih slikara; primjereno se ponaša tijekom posjeta muzejima

- aktivnosti rada s Montessori priborom na razvoju jezika i govora: slobodna konverzacija, brojalice, stihovi, slikovnice; povijest razvoja pisma; kartice za klasifikaciju na hrv. i stranom jeziku,

- dnevni zadaci na njem. jeziku;dani u tjednu na njem. jeziku

- rad s priborima iz područja

matematike: usvajanje broja i smibola, količine, sve računske operacije;

- Istraživanje okoline, proučavanje i

uočavanje promjena u prirodi; - aktivnosti u vrijeme kruga, rutine,

aktivnosti iz područja svakodnevnog života, tematske slikovnice; nenasilno rješavanje sukoba – stol mira, uvažavanje potreba drugih, čekanje na red;

- posjete raznim muzejima, izložbama, izleti; međugrupna suradnja unutar i izvan vrtića

-svakodnevno -za vrijeme kruga - prema planu i programu - periodično - prema kalendaru događanja






Predstava djeca za djece, međusobne posjete

upitnici za djecu

2. zadaća: suradnja s

Boravak roditelja u odgojnoj skupini:

kao izlagač svog zanimanja ili omiljenog hobija


Čitanje priče

-prema dogovoru s roditeljima i stručnim

-tematski plakati - fotodokumentacija,

65

roditeljima kao aktivan partner s djetotm u radu s Montessori priborom

radionice s roditeljima

roditeljski sastanci


Proslava rođendana


prezentacija rada s Montessori priborom

zajedničke posjete i izleti- pratnja roditelja za djecu do četvrte godine života, te djece s TUR-om

Posjeti roditelja odgojnoj skupini: tata -slijepa osoba-boravak u odgojnom skupini, razgovor, kretanje pomoću bijelog štapa;

tata- Francuz- upoznavanje kulture Francuske, te francuskog jezika

tata-prezentacija zanimanja-turistički vodić

mama- prezentacija zanimanja- psihologinja ( prava djece)

tata- prezentacija zanimanja-arhitekt

timom -Višeosjetilnom parku Jarun -Prirodoslovnom muzeju - Zoo vrtu - cjelodnevni izlet

-vrednovanja roditelja i djece -porfolio djeteta


ciljeva




9. SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM - posjete muzejima, kazalištima, osnovnoj školi prema godišnjem planu i programu i kalendaru događanja.

10. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA - stručno usavršavanje u ustanovi – stručni aktivi i stručne grupe; SRC Montessori; stručno usavršavanje izvan ustanove – AZOO prema katalogu stručnog usavršavanja,

HMD – prema katalogu događanja 11. VREDNOVANJE PROGRAMA

- Kroz tim posebni programi – na zajedničkim refleksijama; kroz valorizaciju u pedagoškoj dokumentacij; kroz ankete za roditelje i djecu

66

Montessori skupina Perlice ELEMENTI PLANA I

PROGRAMA

što?


kada (dinamika)?

INDIKATORI PROVEDBE



djeca

Komunikacija na materinskom jeziku Komunikacija na stranim jezicima Matematičke kompetencije i osnovne Kompetencije u prirodoslovlju Učiti kako učiti Socijalne i građanske kompetencije Kulturna svijest i izražavanje

-rad s priborom na razvoju jezika i govora: slobodna konverzacija, brojalice, stihovi, slikovnice, nomenklature iz biljnog i životinjskog svijeta… -pjesmice, brojalice, fraze… -I, II skupina matematike (količina i broj od 0 do 10 i računske operacije uz pomoć perlica) -rad u manjoj skupini, individualno, rutine, utjecaj vršnjaka i starije djece -vrijeme „kruga“, slušati dugoga, poštivati pravila, pomagati mlađima i drugima, vježbe lijepog ponašanja, pravo na slobodan izbor (što s kim, koliko dugo)… -recitacije, prepričavanje, likovno i glazbeno izražavanje (crtanje, slikanje, pjevanje, igrokazi…)

-svakodnevno, tijekom jutarnjih aktivnosti, u radu s priborom -za vrijeme „kruga“ -rutine






Fotodokumentacija

2. zadaća: Suradnja s roditeljima

Boravak roditelja u skupini kao promatrač ili izlagač omiljenog hobija ili zanimanja Boravak roditelja u skupini u radu s priborom radionice s roditeljima


Čitanje priče

Prezentacija zanimanja/hobija (krojač, zubar …)

Proslava rođendana


Rad u vrtu ….

Prema dogovoru s roditeljima i stručnim timom

-tematski plakati -fotodokumentacija -vrednovanja roditelja i djece -porfolio …


ciljeva




67

PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

ODGOJITELJICE-TEACHERS: Zrinjka Keglević-Stević, Sanja Francetić, Ljiljana Krulik, Ružica Mataković UVOD I UTEMELJENJE PROGRAMA

Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima. U temeljnom dokumentu struke, Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZO, 2015), naglasak je stavljen na poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija usklađenih s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta. Usmjeren je ka osnaživanju dječje prirodne znatiželje i interesa te ostvarivanje njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Dijete rane dobi uči čineći (learning by doing), što znači da jezik uči govoreći i koristeći ga u situacijama stvarnog života, u igri i drugim, za njega svrhovitim aktivnostima, pa se situacijski pristup učenja smatra primjerenijim u odnosu na tradicionalni sadržajno – tematski pristup, budući da djetetu omogućava razumijevanje i smisleno korištenje materinskog, ali i stranog jezika. Učenje stranog jezika, kako se navodi u Humanističko-razvojnoj koncepciji ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djece, treba „… s obzirom na dob i osobitosti učenja djeteta kao proaktivnog bića s potrebom doživljajnog učenja, biti transakcijski, a ne transmisijski proces“. Stoga se u programu ranog učenja stranog jezika prakticira i projektni pristup, kao didaktički model procesnog i holističkog učenja koji polazi od doživljaja kao temelja za spontana i stvaralačka ponašanja djeteta.

Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija i kompetencija na stanom jeziku. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. To je uvjet za razumijevanje kulture iz koje dolazi strani jezik kao programski sadržaj. CILJEVI PROGRAMA Primarni ciljevi:

- razvoj djetetovih sposobnosti i potencijala na svim područjima razvoja, oblikovanje djetetove osobnosti jačanjem pozitivne slike o sebi, uočavanje i prihvaćanje međusobnih različitosti i usvajanje temeljnih moralnih vrijednosti te - stjecanje temeljnih socijalnih vještina i znanja potrebnih za djetetov daljnji razvoj. Specifični ciljevi:

- senzibiliziranje djeteta za jezik, kulturu i običaje drugog/drugih naroda, - usvajanje riječi, jezičnih i fonetskih normi stranog jezika, - razvijanje vještina komuniciranja na stranom jeziku. ZADAĆE PROGRAMA - zadovoljavanje temeljnih,osobnih i socijalnih potreba i interesa djeteta, - promicanje moralne vrijednosti i ponašanja kod djece koja afirmiraju ljudska prava, socijalnu inkluziju te

temeljne demokratske vrijednosti, - razvoj senzibiliteta i pozitivnih stavova prema prirodi, očuvanju okoliša, biljnom i životinjskom svijetu, - situacijski komunicirati na materinjem i stranom jeziku, a kroz planirane teme i životno – praktične situacije

postepeno usvajati vokabular, jezične fraze i gramatičke strukture stranog jezika, Ovaj program uz navedene ciljeve i ishode ima i specifičnu svrhu: razvoj kompetencija komuniciranja na stranom jeziku.


Program je organiziran kao cjelodnevni. Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom na engleskom jeziku temeljem odgovarajućih kvalifikacija i u programu su od početka njegova uvođenja u gradu Zagrebu od 1993. godine.

68

Program se ostvaruje u dvije dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine do polaska u osnovnu školu):

DOBNA STRUKTURA ODGOJNIH SKUPINA I BROJ DJECE U SKUPINI U pedagoškoj godini 2018/19. u odgojnu skupinu „Teddy Bears“ upisano je osamnaestero (23) djece u dobi od dvije godine i sedam mjeseci do šest godina i četiri mjeseca života. Poštujući načelo rada dobno heterogenih grupa u našoj grupi funkcioniraju dvije vršnjačke skupini. U odgojnu skupinu „Strawberries“ u pedagoškoj godini 2018/19. upisano je dvadeset jedno (22) dijete u dobi od tri godine i pet mjeseci do šest godina i šest mjeseci života.

Teddy Bears (18)

Strawberries (21)

2 – 3 god 1 1

3 - 4 god 6 5

4 – 5 god 11 2

5 – 6 god 3 3

6 – 7 god 2 11

U skupini „Teddy Bears“ (Šetalište Jurija Gagarina 10) rade odgojiteljice Sanja Francetić i Zrinjka Keglević-Stević, dok u skupini „Strawberries“ (Fausta Vrančića 9) rade odgojiteljice Ljiljana Krulik i Ružica Mataković.

Organizacija programa je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

STRATEGIJE OSTVARIVANJA: Dijete rane i predškolske dobi strani jezik uči u poticajnom jezičnom i materijalnom okruženju, u igri i drugim za njega svrhovitim aktivnostima. Situacijski pristup učenja djetetu omogućava razumijevanje i smisleno korištenje stranog jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija: u svakodnevnom životu (kod jela, u toaletu, u garderobi, na igralištu), kroz bliske teme (obitelj, tijelo, vrijeme, hrana, odjeća) ili teme od osobitog interesa. Projektni pristup podrazumijeva jačanje dječjih kompetencija kroz sva razvojna područja. Strani jezik samo je još jedna dodatna komponenta i poticaj za razvoj kompetencija. Projektni prisstup podrazumijeva i poticajno i materijalno bogato okruženje, te dobru suradnju s roditeljima. BITNE ZADAĆE Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, potičemo i osnažujemo razvoj temeljnih kompetencija za cijelo-životno učenje s posebnim naglaskom na razvoj kompetencije – komunikacija na stranom jeziku. U prvom tromjesečju ćemo osobito raditi na razvoju osobnih kompetencija i to kroz cjeline; Ja, Ja i drugi. U drugom tromjesečju planiramo razvoj kompetencija djece kroz cjelinu Mi, a u trećem tromjesečju kroz cjelinu Mi i svijet. U programu ranog učenja jezika polazimo od interesa djeteta, vodimo računa o individualnim sposobnostima i mogućnostima pojedinog djeteta (s obzirom na heterogenost skupina) i koristimo prednosti koje pruža vršnjačko učenje; uče kako učiti iz različitih izvora (raznovrsnost materijala i medija za učenje) . Svako dijete ima pravo aktivno sudjelovati i planirati život u grupi, biti partner i sukreator u donošenju odluka (iniciraju izbor tema), proširivati ponuđene poticaje i kreirati vlastite.

69

PRETPOSTAVKE ZA OSTVARIVANE PROGRAMA: - NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA Odgojiteljice se kontinuirano educiraju kroz planiranja, stručne grupe i stručne aktive u našem dječjem vrtiću, te putem seminara u organizaciji AZOO, udruge Tutor, Sanela radionice, te izdavačkih kuća Oxford Press University i Cambridge Press University. Koristimo aktualnu stručnu literaturu i razmjenjujemo iskustva s drugim kolegicama koje rade u istom programu u drugim vrtićima. - SURADNJA S RODITELJIMA Obitelj i vrtić dva su temeljna okruženja u kojima se dijete razvija i raste. U interesu optimalnog razvoja svakog djeteta, nužno je osigurati kvalitetnu, intenzivnu i izravnu suradnju između vrtića i obitelji. Kvalitetnu interakciju između dječjeg vrtića i obitelji pruža više oblika suradnje: Roditelji imaju mogućnost sudjelovanjai i provođenja kvalitetnog vremena sa svojom djecom u odgojno-obrazovnim skupinama Neformalna druženja Boravak roditelja u skupini u vrijeme adaptacije Prikazi i prenošenje specifičnih znanja i vještina koje posjeduju roditelji ( primjerice predstavljanje svog zanimanja, hobija i sl. ), roditelji iz drugih kultura i drugih govorno.jezičnih područja Roditeljski sastanci (komunikacijski, prezentacijski, informativni , tematski,radionički) Individualni razgovori koji imaju za cilj senzibilizirati roditelja za specifične potrebe njegovog djeteta. Roditeljima se kontinuirano pruža uvid o dječjim postignućima u svim razvojnim područjima putem dječjih radova, fotodokumentacije, dječjih iskaza i plakata izloženih u kutiću roditelja. - SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA Surađujemo s institucijama, ustanovama i pojedincima značajnim za usvajanje engleskog jezika kod djece predškolske dob: AZZO, Oxford Press University, Cambridge Press University, Tutor – udruga za promicanje učenja stranih jezika, Sanela radionice, Škola stranih jezika „Cvrčak“. - VREDNOVANJE PROGRAMA Mehanizmi vrednovanja Programa ranog učenja stranog jezika u predškolskom odgoju i obrazovanju ne postoje. Na temelju višegodišnjeg iskustva, možemo ustvrditi da djeca koja su duže uključena u program ( primjerice tijekom 3 godine, od 4- 7 godine života) pokazuju visoku razinu usvojenosti vokabulara, dobru intonaciju, dobar izgovor i upotrebu jezičnih fraza i izraza. U ostvarivanju programa sudjeluju: Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihač, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Petra Popović, rehabilitatorica.

KOMPETENCIJE NA STRANOM JEZIKU

DOB ZNANJE VJEŠTINE STAVOVI

3 - 4 god Zna da postoje strani jezici i pokazuje interes za iste

Sposobno slušati govorne poruke, ponavlja riječi i fraze

Pozitivan odnos prema učenju stranog jezika

4 – 5 god Zna da postoje strani jezici i pokazuje interese za iste Poznavanje osnovnog vokabulara, intonacije i točnog izgovora Zna nabrojati više stranih jezika

Sposobno slušati govorne poruke u primjerenom nizu govornih situacija (teme koje su bliske i od osobnog interesa ili relevantne za svakodnevni život) i razumije ih Ponavlja riječi i fraze sa razumijevanjem Primjenjuje elemente stranog jezika u svakodnevnom životu

Pozitivan odnos prema učenju stranog jezika i prema međukulturalnoj komunikaciji

5 – 6 god Zna da postoje strani jezici Poznaje osnovni vokabular,funkcionalnu gramatiku, intonaciju i izgovor Zna da se jezik dijeli na govorni i pisani Zna da se neka pisma razlikuju i da se neki nazivi za riječ drugačije pišu i čitaju

Sposobno je održavati kontinuitet u učenju stranog jezika U stanju je ponoviti riječi, fraze i idiome stranog jezika Upotrebljava elemente stranog jezika u svakodnevnom životu Aktivno i s razumijevanjem dramatizira kraće sekvence na stranom jeziku

Osjetljivost i otvorenost za kulturne razlike Tolerancija prema kulturnim različitostima Zanimanje i znatiželja za jezik općenito i međukulturslnu komunikaciju

70

Orijentacijski program prema područjima „Ja“, „Ja i drugi“, „Mi“ (Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo)

TOPICS TO SAM JA/THAT'S ME 3 i 4 god Predstavljanje Ime Dob Kako si? Moje tijelo Osnovni dijelovi tijela Osnovni pokreti i radnje

AGE 5 i 6 god Pitanja i odgovori o: Ime Dob Rod Osjećaji Dijelovi tijela i njihove funkcije Upotreba pridjeva uz dijelove tijela (long/short) Upotreba priloga uz pokrete i radnje (slowly/quickly)

OSOBITO NAGLAŠENI KOMPETENCIJSKI ASPEKTI KOMPETENCIJSKI ASPEKTI: Svijest o sebi Samosvijest osjećaja Samopouzdanje Samopoštovanje Samozaštita Opažanje Pažnja Pamćenje Stjecanje pojmova o vlastitom tijelu

„BRIGA O SEBI“ 3 i 4 god Usvajanje kulturno-higijenskih navika Osobna higijena Pranje ruku, Skidanje, Oblačenje Razumijevanje uputa vezanih uz rutine

5 i 6 god Dnevne aktivnosti Samostalno izvršavanje rutina i verbalno praćenje istih

Samostalnost i neovisnost Verbalno praćenje istih

JA I MOJA OBITELJ/ME AND MY FAMILY 3 i 4 god Imenovanje članova uže obitelji Imitativne igre Igre uloga

5 i 6 god Imenovanje članova uže i šire obitelji Upotreba osobnih zamjenica Pitanja i odgovori Vođenje dijaloga

SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA Informiranost o vlastitoj obitelji

JA I MOJ PRIJATELJ/ME AND MY FRIEND 3 i 4 god Pozdravljanje Kulturno ophođenje

5 i 6 god Poziv na igru Igre uloga

PROSOCIJALNO PONAŠANJA Prava i pravila Odnosi s vršnjacima

VRIJEME I GODIŠNJA DOBA 3 i 4 god Preepoznavanje i imenovanje dijelova dana (day/night) Osnovne vremenske prilike (rainy,windy...)

5 i 6 god Dijelovi dana (morning, noon,evening, night), Vremenske prilike, Dani u tjednu Mjerenje vremena , Pitanja i odgovori (How's the weather?, It's....) What's the time?, Godišnja doba

KOMPETENCIJA U PRIRODOSLOVLJU Percepcija i opažanje Stjecanje pojmova i odnosa među njima Informiranost o svijetu oko sebe

BROJEVI, BOJE I OBLICI 3 i 4 god Osnovne boje Mehaničko brojanje do 10 Osnovni geometrijski oblici

5 i 6 god Sve boje spektra Brojanje iznad 10, Operacije u skupu do 10, Svi geometrijski oblici Prostorni odnosi

MATEMATIČKE KOMPETENCIJE Opažanje, Početna matematički pojmovi Rješavanje problema, Percepcija, Preciznost, Fina motorika

ŽIVOTINJE /ANIMALS 3 i 4 god Domaće životinje, Glasanje životinja Kretanje životinja, Kućni ljubimci Divlje životinje ROĐENDAN, BLAGDAN, SVEČANOSTI 3 i 4 god Birthday, Halloween, St Nicholas,

5 i 6 god Šumske životinje Životinje i njihova mladunčad Tko gdje živi Čime se hrane 5 i 6 god Pojmovi vezani za blagdane

SPOZNAJNE KOMPETENCIJE Klasifikacija, Informiranost o svijetu oko sebe, Ekologija - zaštićene vrste Briga o životinjama Razvoj motoričkih sposobnosti KULTURNI IDENTITET I INTERKULTURALIZAM Samopouzdanje Inicijativa i poduzetništvo

71

Primjer razvoja kompetencija cjeloživotnog učenja „ My body“ KOMPETENCIJE DOB 3 – 4 DOB 4 – 5 DOB 5 – 6

Komunikacija na materinjem jeziku

Poznavanje osnovnog riječnika vezanog uz dijelove tijela

Imenovanje dijelova tijela i njihovih funkcija

Imenovanje dijelova tijela, opisivanje, upotreba pridjeva i priloga uz pokrete i radnje

Komunikacija na stranom jeziku

Osnovni vokabular koji se odnosi na dijelove tijela

Proširiti vokabular koji se odnosi na dijelove tijela i pokret (clap your hands, nod your head....)

Dodatno proširiti vokabular, korištenje pridjeva (big – small), priloga (slowly – quickly), pridjeva (on, in, under, behind)

Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

Temeljna znanja o ljudskom tijelu (dijelovi, veličina,rod, dob)

Uočavanje razlika, uspoređivanje, mjerenje

Stjecanje pojmova o vlastitom tijelu , te istraživanje mogućnosti vlastitog tijela

Digitalna kompetencija Korištenje račuala i drugih medija za usvajanje osnovnih pojmova o ljudskom tijelu

Edukativne igre: Ten thousand words, Muzzy, Sunčica

Složenije edukativne igre na temu i njihovo povezivanje

Učiti kako učiti Pokazuje interes za vlastito tijelo i njegovu funkciju

Eksperimentiranjem i osjetilnim istraživanjem aktivno stječe znanja o svom tijelu Svjesno je važnosti svih faktora koji utječu na zdravlje čovjeka i djeluje u skladu s tim

Samoprocjena vlastitog znanja (kvizovi znanja)Zna gdje treba tražiti znanje i informacije (slikovnice, enciiklopedije i atlasi, digitalni izvori)

Socijalna i građanska kompetencija

Pokazivanje interesa za ljude oko sebe i ostvarivanje komunikacije s njima Pokazivanje interesa za događanja u grupi

Pokazivanje sposobnosti dijeljenja, te spremnosti za dogovor i suradnju s drugom djecomSpremnost prihvaćanja igre, učenja i druženja s djecom bez obzira na različitosti

Pomaganje, poučavanje, zbližavanje i međusobna interakcija u zajedničkoj igri (vršnjačko učenje)

Inicijativnost i poduzetnost

Uključivanje i prihvaćanje pravila igre koju iniciraju starija djeca

Iniciranje igara (npr. imitativna igra liječnika) Sudjeluju u aktivnostt bez straha

Osmišljavanje novih igara na temu vlastitog tijela Neovisan je o vođenju brige o sebi i svojim potrebama

Kulturna svijest i izražavanje

Sposobnossst sstjecanja navika osobne higijene i brige o sebi Sposobnost uključivanja u aktivnosti koje uključuju glazbu, ples, kazališnu, književnu i vizualnu umjetnost

Razumijevanje važnosti osobne higijene i zdrave prehrane Sposobnost izražavanja i stvaranja koje uključuje sve vidove umjetnosti

Interes za prirodne i kulturne osobitosti, jezik i običaje drugih naroda, Spontano izražava misli, ideje,osjećaje kroz različite oblike kreativnog izražavanja

Motoričke kompetencije

Usavršavanje osnovnih oblika kretanja

Razumijevanje pojmova vezanih uz orijentaciju u prostoru (left – right) I u odnosu na druge sudionike (kolona, vrsta, par)

Usvajanje poziativnog stava o navici svakodnevnog vježbanja radi očuvanja vlastitog zdravlja

Christmas, Carnival, Valentine's Day Easter, Svečanosti

Čestitanje blagdana Simboličke igre Igre uloga

Kreativnost, Timski rad Kreativno izražavanje ideja, iskustava i osjećaja u nizu umjetničkih područja: glazba,ples,scensko i likovno izražavanje

72

SPORTSKI PROGRAM INTEGRIRAN U REDOVITI

Odgojiteljice u programu: Tatjana Cvetko, Suzana Topić, Iskra Vostrel Prpić, Antonia Kantolić, Danijela Blažanin, Nives Vukadinović

UVOD I UTEMELJENJE PROGRAMA

Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima. Odgojno-obrazovni proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta i osnažuju dječju prirodnu znatiželju i interes te pružaju prilike za ostvarivanje njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Sportski program integriran u Redoviti kao jedan od programskih oblika koji ima dugogodišnju tradiciju u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja omogućava djetetu cjelovit razvoj, kao i spoznaju o vlastitom uspjehu pri svladavanju motoričkih znanja. Ovaj program ima polazište u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015).

Kineziološke aktivnosti namijenjene djeci rane dobi uvažavaju razvojne posebnosti dobi i svakog djeteta ponaosob i posebno su vrijedne jer su usko povezane s igrom i/ili se izvode kao igra, te su poticajne za sva razvojna područja, ne samo za motoričko. CILJ PROGRAMA

U programima sa sportskim sadržajima koji se provode unutar Redovitog cjelovitog programa ciljevi imaju i opći i specifični karakter i usmjereni su ka unaprjeđivanju morfoloških obilježja i funkcionalnih sposobnosti organizma djeteta, s jedne strane, i ostvarivanje čitave lepeze fizioloških i psiholoških potreba, s druge:

poboljšati opće fizičko i psihičko stanje dječjeg organizma, time dovesti do porasta subjektivnog osjećaja zadovoljstva u djeteta,

podići psiho-motoričke sposobnosti na razini iznad aktualne, podići razinu uspješnosti, djelovati na porast samopouzdanja i jačanje pozitivne slike o sebi,

regulirati tjelesnu težinu, korigirati deformitete kralješnice i stopala, osvještavati pritom koliko je kretanje važno za zdravlje, a zdravlje je blagostanje,

održavati psihofizičku ravnotežu djeteta i smanjiti agresiju i napetost, izgrađivati time navike konstruktivnog rješavanja problema i zdravog življenja.

ZADAĆE PROGRAMA

Zadaća ovog programa je unaprijediti djetetov rast i razvoj u svim aspektima, dakle, holistički i integrativno. Naglasak se stavlja na djetetove primarne i razvojne potrebe posebice kroz igru i aktivnosti u kojima ostvaruje stvaralački odnos prema svijetu i samome sebi. Posrednim djelovanjem u sportu utječe se na moralne i karakterne crte djetetove osobnosti (red, poštenje, suosjećanje, strpljenje, optimizam i dr.) te se razvijaju osobine pozitivne kompeticije (natjecanja) raznolikim pravilima i načelima sporta u suglasju sa zakonitostima dječjeg razvoja. VRSTA I OBLIK PROGRAMA

Program je organiziran kao cjelodnevni, u sklopu 10-satnog programa vrtića. Rad s djecom je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u tri dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine do polaska u osnovnu školu). Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7:30 do 16:30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

73

Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom temeljem odgovarajućih odgojno-obrazovnih modula i u programu su od početka njegova uvođenja. U odgojnoj skupini „Ježići“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade odgojiteljice Tatjana Cvetko i Suzana Topić, upisan broj djece je 24: kronološka dob od 2,9 do 7 god.

U odgojnoj skupini „Kornjačice“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade odgojiteljice Iskra Vostrel Prpić i Antonija Kantolić upisan broj djece je 23: kronološka dob od 3,4 do 6,6 god.

U odgojnoj skupini „Šljivice“, Fausta Vrančića 9,rade odgojiteljice Danijela Blažanin i Nives Vukadinović upisan broj djece je 23: kronološka dob od 3,4 do 6,3 god.

Organizacija programa je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva.

IZVEDBENI PROGRAM RADA

Ovaj sportski program svoju potpunu učinkovitost ostvaruje kroz integraciju u redoviti program, dakle integracija sportskih sadržaja i sadržaja redovitog programa su u funkciji učenja djeteta kroz projekte inicirane od odgojitelja ili djece. Planirani sadržaji se ostvaruju kroz četiri tematske cjeline (JA, JA I DRUGI, MI, SVIJET) – što omogućuje stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava djeteta (NPOOLJPIZVRH 1999.33).

RAZDOBLJA PROVOĐENJA PLANIRANIH

SADRŽAJA

SADRŽAJI

U ČETIRI CJELINE

ZA SKUPINU

Šljivice P9

Ježići V5

Kornjačice V6

RUJAN LISTOPAD

JA U VRTIĆU

ponovno zajedno

ja kao član grupe

upoznavanje novih prijatelja

Prijatelji i ja dijelimo doživljaje s ljetovanja

Moj vrtić - mjesto treninga i ostali dijelovi vrtića ( koga sve srećemo u vrtiću, što oni rade)

Pravila grupe

Pravila ponašanja na treningu

HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN (integracija HZJ)

EUROPSKI TJEDAN MOBILITETA

Suživot s prirodom

Kulturna baština Dani kruha – Dan jabuka

Tržnica, plodovi jeseni

Integracija HZJ

DAN KRAVATE U REPUBLICI HRVATSKOJ

SVJETSKI DAN HRANE

Vremenske promjene u neposredno okolini – meteorološka početnica – posjet meterološkoj stanici

IZLET

JA I DRUGI

PRIJATELJI PRIRODE

Svijet oko nas

Ježići V5 V5 Ježići P 9 Šljivice

74

STUDENI PROSINAC

SVJETSKI DAN IZUMITELJA – posjet Tehničkom muzeju

JESENSKA SVEČANOST

SVEOPĆI DJEČJI DAN

Dječja prava (integracija HZJ), Centar za rehabilitaciju Silver” Vizualno, taktilno i osjetilno kao poticaj dječje kreativnosti- površina (tekstura)

Kako brinem sam o sebi – moje dužnosti

Šumski životinje – priprema za zimu , staništa

Sport i glazba – ritam i sklad pokreta, ritam i sklad u kompoziciji – gosti glazbenici, suradnja s roditeljima

MI VRIJEME DOČAŠĆA - VRIJEME DARIVANJA

Kulturna baština – Sv. Nikola, Sv. Lucija, Božić

Projekt “Djeca u prirodi” – Grad mladih

Obitelj - obiteljsko stablo

Moje , tvoje - zajedničko

Blagdanska glazba - zvukovi i mirisi adventa

Pozitivna slika o sebi

MEĐUNARODNI DAN CIVILNOG ZRAKOPLOVSTVA – posjet zračnoj luci Franjo Tuđman – suradnja s roditeljima

V6 Kornjačice V5 Ježići V6 Kornjačice V6 Kornjačice P9 Šljivice

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA - tromjesečno, tjedno i dnevno planiranje i evaluacija - timsko planiranje i refleksija ( praćenje, bilježenje pedagoškog - procesa i učenja djece, refleksija video zapisom – dekodiranje - procesa, suradničko učenje – planiranje daljnjeg rada ( prostor, - materijali, sadržaji aktivnosti, projekti…) - individualno praćenje djeca ( etnografske bilješke) razvojni - portfolio djeteta - dokumentiranje programa –orijentacijski plan i program, - polugodišnje i godišnje izvješće - dokumentiranje stručnog usavršavanja i profesionalnog - razvoja odgojitelja – razvojna mapa SURADNJA Provođenje sportskog programa iziskuje spremnost na suradnju s roditeljima, svim djelatnicima vrtića, stručnim timom i vanjskim suradnicima – kineziolozima. Suradnju s roditeljima planiramo kvalitetno provoditi kroz: roditeljske sastanke (grupni informativni,komunikacijski, tematske, radionice djece i roditelja, ogledni treninzi), individualni razgovori, roditelj u skupini, dan otvorenih vrata, pisana izvješća, konzultacije roditelj-stručni suradnik, roditelj-odgojatelj, roditelj-trener,kutić roditelja – pisane poruke, tjedni planovi rada u grupi, brošure.

- Posjete: sportskim objektima, posjete sportaša, posjete glazbenih i likovnih umjetnika - organizaciju izleta, pješačkih tura - Centar za rehabilitaciju ,,Silver“ - posjet zračnoj luci Franjo Tuđmana - posjet Prirodoslovnom muzeju - posjet školi ,,Davorina Trstenjaka“ - posjet knjižnici

STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA - Prema katalogu AZOO, Edukacija nastavak 9. i 10. završni modul Stručno - razvojnog centra DV Milana Sachsa - KURIKULUM OTPORNOSTI - prof. dr. sc. Renata Miljević-‐Riđički

75

Bitne zadaće ustanove

ELEMENTI PLANA I

PROGRAMA

što?


kada (dinamika)?

INDIKATORI PROVEDBE

1. Razvoj kompetencija za životno učenje

Cjeloživotno učenje – razvoj svih kompetencija – osobito socijalnih i građanskih, učiti kako učiti te kulturna svijest i izražavanje

U dogovoru sa svim primarnim sudionicima provedbe programa, u postavljenim uvjetima

- odgojiteljice u programu, roditelji, kineziolozi

Dogovor i pomoć u organizaciji posjeta s ravnateljicom i pedagoginjom

Dnevna , tjedna, mjesečna

2. suradnja s roditeljima

Roditeljski sastanci Informativno komunikacijski Priprema za školu Ogledni treninzi Radionice Grad mladih Aktivno sudjelovanje roditelja u projektima skupine Pratnja prilikom izleta i posjeta izvan vrtića Roditelj u grupi

Dogovor oko dostupnosti potrošnog materijala - osobito velikih kolaž papira za plakate Dogovor s djelatnicima kuhinje, servirkama vezano uz samoposluživanje djece Nabava didaktike važne za istraživanje i kao kvalitetne dopune u dječjem učenju: karte, konstruktori, istraživački instrumenti, mikroskopi, magneti,,svjetlosne ploče, i sl.

Također , omogućiti djeci da odrastaju uz harmonijske

instrumente ( važnost pratnje dječjeg pjevanja, plesanja,

scenskih izričaja instrumentom - gitara, sintesajzer, harmonika) te

da ih i sami isprobaju svirati

Dnevna, tjedna mjesečna

76

KRAĆI PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018/19.

GODIŠNJI IZVEDBENI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA ODGOJITELJICE U VJERI U DJEČJEM VRTIĆU «VRBIK»

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018/19. Zagreb, 20. rujna 2018. Mirna Rosandić, odgojiteljica u vjeri

1. UTEMELJENJE PROGRAMA I POLAZIŠTA U ODNOSU NA PRETHODNI PEDAGOŠKU GODINU

Rad odgojiteljice u vjeri odvijat će se po Planu i programu vjerskog odgoja djece u izvanobiteljskim uvjetima, predloženu od profesora Alojzija Hoblaja, odobrenu od

Ministarstva prosvjete i športa. U vjerski program uključuju se djeca četvrte, pete i šeste godine života, te djeca s posebnim potrebama.

2. PRIKAZ ODGOJNO OBRAZOVNIH SKUPINA PO OBJEKTIMA

Skupine Vrbik Poljane Cvjetno

Broj odgojnih skupina 5 6 3

Ukupan broj djece unutar skupina 59 62 37

Mogućnost povećanja broja djece kroz narednu pedagošku godinu

3. ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI

MATERIJALNO - POTICAJNA SREDSTVA ZA RAD:

Društvene igre vezane uz određenu temu

Radni listovi za djecu predškolske dobi koji prate zadanu temu (vježbe grafomotorike)

Labirinti

Stolne igre

Aplikacije, slikopriče

Likovni materijal za poticanje likovnog izražavanja nakon ispripovijedanog biblijskog teksta

ORGANIZACIJSKI UVIJETI RADA:

77

CVJETNO NASELJE VRBIK POLJANE

Jednom tjedno u zasebnoj prostoriji predodređenoj za odvijanje

vjerskog odgoja

Dva puta tjedno u prostoru zbornice

Dva puta tjedno u zasebnoj prostoriji predodređenoj za odvijanje vjerskog odgoja

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD, SADRŽAJI – izvedbeni plan i program

IZVEDBENI PLAN I PROGRAM RADA U ODGOJNO OBRAZOVNIM SKUPINAMA VJERSKOG PROGRAMA ZA 2018/19

ELEMENTI PLANA I PROGRAMA

što? kako, gdje, s kim? kada?

Konkretne zadaće

- senzibilizirati dijete za mnogobrojne oblike prirodnih pojava i tehnika i odgajati ga za odgovorno ponašanje prema svijetu koji ga okružuje;

- približavati djeci osobu Isusa Krista, kao osobu koja nas voli, koja nas uči ljubavi;

- zadovoljiti potrebu za pripadanjem i ljubavlju i na temelju tog iskustva uputiti ga na ljubav prema Bogu;

- razvijati osjećaj povjerenja, zahvalnosti, darivanja samoga sebe, suosjećanje i suradnju s bližnjima;

- zadovoljiti potrebe za uspostavljanjem osobnog odnosa između djeteta i poruke vjere;

- omogućiti djetetu aktivni pristup oblicima kršćanskog života i zajedništva;

- razvijati temeljne i bitne odrednice čovjekova života: ljepotu, istinu, i dobrotu (izvor: Nacionalni katehetski ured HBK, 2001).

- provođenjem tematskih cjelina ; - zajedničkim hodočašćem u Mariju Bistricu, djece sa

roditeljima i odgajateljima; - suradnja sa lokalnom župnom zajednicom; - izlaganje priča, prepričavanje biblijskog teksta, razgovor; - logičko zaključivan, slušanje dječjih razmišljanja i želja…; - gledanje slikovnice , opisivanje (praćenje slijeda) - pjevanje pjesmica, pjevanje duhovni šansona za djecu - recitiranje kratkih stihova… - gledanje video zapisa, promatranje prirode i prirodnih pojava - čuđenje i divljenje (stvoreni svijet i stvorenja u njemu) - likovno izražavanje dječjih dojmova (crtanje, modeliranje) - slušanje instrumentalne glazbe, ritmičko izvođenje pokreta - scenska improvizacija, igre uloga, igre po zadatku - molitva i meditacija - molitveni izričaji djece

- slijedom liturgijske

godine

Konkretni ciljevi senzibilizirati dijete za njegovu duhovnu dimenziju kao potrebu koja ga čini osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njegova života u odnosu na sebe, na drugoga te na poseban način na Boga (usp. Nacionalni katehetski ured HBK, 2001).

Uz pomoć sadržaja pripremljenih zadanoj temi i njihovom uzrastu

kontinuirano

78

Koja su ishodišta za to? tradicija i kultura podneblja u kojemu djeca žive, odgajaju se i uče

Sveto pismo

odgojitelj kao model prihvaćanja i oblikovanja života u odnosu na sebe i drugoga te osobito Boga,

obitelj djeteta, društvena zajednica, drugi sustručnjaci

Tematske cjeline I. Djecu prihvaćati i dočekivati Dobrodošlica djeci Upoznajmo sebe i druge Tko sam ja Moja obitelj Prijateljstvo Ljubav Dobrota

II. Stvoreni svijet i stvorenje u njemu Čuđenje i divljenje zbilji svega stvorenoga Dani kruha Plodovi zemlje Zahvala Misijska nedjelja

III. Kraljevstvo Božje Gorušičino zrno Dragocjeni biser Skriveno blago Kvasac Dobri otac Priče o likovima iz Biblije

IV. Došašće – radost Isusova dolaska na svijet Navještenje Došašće Sveti Nikola Sveta Lucija Palestina – Isusova domovina Isusovo rođenje – Božić Poklon pastira

V. Isusovo djetinjstvo i život Prikazanje u hramu – Svijećnica Isusovo krštenje Isus blagoslivlja djecu

- U prostorijama predviđenim za provođenje vjerskog odgoja kroz sadržaje koji prate zadane tematske cjeline

- S roditeljima i djecom kroz radionice tematski vezane uz velika liturgijska slavlja

- U suradnji s odgojiteljima iz skupina u kojima se provodi vjerski odgoj

- Drugim katoličkim vrtićima

slijedom liturgijske

godine,

kontinuirano

79

Isus prijatelj ludi Isusov život na zemlji

VI. Otkrivanje tajne života. Milosrdni Samaritanac Buđenje u prirodi Ptica je savila svoje gnijezdo. Korizma u duginim bojama. Cvjetnica-maslinova grančica. Isusova posljednja večera s učenicima. Muka smrt i uskrsnuće. Isus je Kralj.

VII. Dijete pred uskrslim Kristom Dijete pred svjetlom, vodom i uskrslom svijećom Isus je svjetlo svijeta. Uskrs – radost život

VIII. Majka-zemlja, moja majka, Isusova majka Zemlja –domovina za ljude Zemlja-dom za životinje Majčin dan/ Marija, Isusova i naša majka

IX. Život kršćanske zajednice - Crkve Geste i simboli. Liturgijske boje. Blagdan Duha svetoga. Moja kršćanska zajednica – Crkva

- U prostorijama predviđenim za provođenje vjerskog odgoja kroz sadržaje koji prate zadane tematske cjeline

- S roditeljima i djecom kroz radionice tematski vezane uz velika liturgijska slavlja

- U suradnji s odgojiteljima iz skupina u kojima se provodi vjerski odgoj

- Drugim katoličkim vrtićima

slijedom liturgijske

godine,

kontinuirano

Praćenje i dokumentiranje odgojno obrazovnog procesa

i učenja djeteta

- Svakodnevno vođenje pedagoške dokumentacije za sve odgojne skupine

- Mape sa radovima djece i svakodnevno bilježenje izjava

- U prostorima objekta - Voditelj programa samostalno u suradnji s pedagogom

i ravnateljem odgojne ustanove

Vrednovanje postignutih ciljeva

- Produkti obrazovnog programa sa sadržajem mapa radova svakog pojedinog djeteta

- Rastom broja djece koja se priključuju programu tijekom pedagoške godine

- U suradnji s matičnim odgojiteljima djece polaznika programa i njihovim roditeljima

80

4. SURADNJA S OBITELJI

Individualni razgovori vezani uz provođenje programa

Radionice s roditeljima

Zajedničko hodočašće obitelji katoličkih vrtića i vrtića u kojima se provodi vjerski odgoj

5. SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM

Lokalna župna zajednica:

Misijske nedjelje

Blagdani

Dani kruha

6. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

Jesenska katehetska škola

Seminari u organizaciji AZOO i drugih organizatora

Vođenje radionice „Komunikacija s roditeljima“ (Nadbiskupski pastoralni institut)


Provedba programa slijedeći plan i program rada odgojno obrazovne ustanove na svim razinama kao i sve programe koje provodi.

Krajnje vrednovanje izvedbenog plana i programa biti će vidljivo krajem pedagoške godine.

81

IZVEDBENI PROGRAM ZA DJECU U ŠESTOJ GODINI ŽIVOTA „DJECA U PRIRODI“ U GRADU MLADIH – GRANEŠINA, ZAGREB

OPRAVDANOST PROVEDBE PROGRAMA

Rano djetinjstvo najznačajnije je formativno razdoblje u razvoju čovjeka. Dijete uči i osvaja znanja, razvija vještine i oblikuje stavove nevjerojatnom lakoćom. U njegovu razvoju i odgoju iznimnu važnost ima okruženje u kojemu odrasta i stil života kojemu je izloženo. Današnje dijete i njegova obitelj, osobito u velikim urbanim sredinama, usmjereni su na življenje u zatvorenim prostorima, orijentaciju na statične aktivnosti, sve češće i virtualne sadržaje te reducirano korištenje prirodnih čimbenika i kinezioloških aktivnosti.

Program „Djeca u prirodi“ oblikovan je tako da suvremenom gradskom djetetu otvori riznicu znanja o prirodi i osigurava mu prilike da u njoj djeluje u skladu s vrijednostima održivog razvoja.

Grad mladih u Granešini pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece zagrebačkih vrtića u prirodnom, zdravom i sigurnom okruženju. Program „Djeca u prirodi“ koncipiran je na način da djeca u neposrednom kontaktu s prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom djecom i odraslima, steknu vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i stavove usmjerene na etički i ekološki način ponašanja i življenja u zajednici. Program je nastao temeljem odluke Skupštine Grada Zagreba, a u sklopu Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi djece predškolske dobi Grada Zagreba. Suglasnost za provedbu programa dalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja16 na temelju stručnog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje, a nadležnost nad njegovom provedbom ima Gradski ured za odgoj i obrazovanje17. Nositelj programa je Dječji vrtić Ivane Brlić Mažuranić, a realiziraju ga dječji vrtići Grada Zagreba. Smještaj i prehrana djece u nadležnosti je Zagrebačkog holdinga, podružnice Vladimira Nazora. Program financira Gradski ured za obrazovanje uz participaciju roditelja. Kvaliteta programa kontinuirano se prati i procjenjuje od strane svih sudionika te su sastavnice programa evaluirane visokim ocjenama (M= 4,8 na skali od 1 do 5).

UTEMELJENJE PROGRAMA: Odgoj i obrazovanje djece za okoliš i održivi razvoj jedan je primarnih nacionalnih zaštitnih i preventivnih programa i zato je integralni dio odgojno-obrazovnog programa za djecu predškolske dobi u dječjim vrtićima. Njegovo utemeljenje nalazimo u svim zakonskim i programskim dokumentima predškolskog odgoja (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi, Konvencija o pravima djeteta i Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012.god.). CILJ I ZADAĆE PROGRAMA: Program „Djeca u prirodi“ usmjeren je na zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta, cjelovitog pristupa djetetu kao osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u sigurnom, poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, proaktivno i zabavno učenje i stjecanje pozitivnih iskustava. Također, boravkom i kretanjem u prirodi i izloženošću djece utjecaju čistog zraka i umjerenog sunca jača se i unapređuje njihovo zdravlje. Šetnje, igre u šumi, aktivnosti na otvorenim sportskim terenima i u dvorani (u budućnosti se planira i uređenje dječje skijaške staze i sanjkališta) doprinose razvoju psihomotornih sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i opće psihofizičke spremnosti djece te stvaranje navika zdravog življenja. Višednevna odvojenost djeteta od obitelji, u socijalnom okruženju poznate odgojne skupine potpomaže osamostaljivanju djece (životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o sebi i zalaganje za sebe i druge), razvoju njihove emocionalne inteligencije (razumijevanje vlastitih i uvažavanje emocija drugih, kontrola impulzivnog i rizičnog ponašanja i socijalne kompetencije (vještine nenasilne komunikacije, pridržavanje pravila, dogovaranje, suradnja). Okruženje pruža uvjete za aktivno i suradničko učenje djece na njima zanimljiv i primjeren način (istraživačke aktivnosti u prirodi, eksperimenti, eko-akcije i projekti). Snažni doživljaji djece u prirodi potiču raznolike oblike njihova spontanog stvaralačkog izražavanja u likovnom, glazbenom, scenskom području (kreativne radionice). Mnogobrojne igre i društveno-zabavne aktivnosti usmjerene su na konstruktivno provođenje slobodnog vremena i podržavaju toplu i vedru atmosferu, zabavu, humor i optimizam. Program „Djeca u prirodi“ u užem smislu odgoja i obrazovanja djece za okoliš i održivi razvoj razvija ekološku osjetljivost djece i njihovu spremnost na praktično djelovanje jer omogućuje da djeca dožive i upoznaju prirodu,

16 U vrijeme donošenja programa: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 17 U vrijeme donošenja programa: Gradski ured za obrazovanje

82

nauče je voljeti i cijeniti u svim njenim oblicima i otkriju kako je mogu zaštiti, očuvati i unaprijediti. Participacijom u programu, djeca se osvjedočuju da, iako su mali, mogu učiniti čudesne stvari za okoliš u kojem žive. SPECIFIČNE ZADAĆE: - poticati radoznalost i interes djeteta za prirodno okruženje, razvijati oduševljenje i divljenje otkrivanjem zanimljivosti, neobičnosti, raznolikosti i ljepote - omogućiti opažanje i doživljavanje prirodnih pojava (sunce, vjetar, kiša, snijeg, magla, mraz...), vremenskih mijena (godišnja doba) i životnih zajednica (flora i fauna), razvijati spoznaje o osnovnim životnim procesima (rađanje, rast, razmnožavanje, umiranje) i životnim uvjetima (voda, zrak, svjetlo, tlo) - razvijati spoznaju djeteta o međusobnoj povezanosti žive i nežive prirode, ovisnosti raznolikih životnih zajednica, a osobito čovjeka i prirode, osvješćivati opasnosti od zagađenja okoliša i mogućnosti za njegovo očuvanje i unapređenje - osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta s prirodnim okruženjem radi stjecanja znanja i iskustva, razvijati sposobnosti rješavanja konkretnih problema u suradnji s drugom djecom i odraslima - podržavati razvoj pozitivnih emocija i stavova, osvješćivanje vlastitih sposobnosti i potencijala za čuvanje, njegovanje i unapređivanje prirode, stvaranje navika ekološkog ponašanja i ciljanog djelovanja na rješavanju aktualne problematike u neposrednom životnom okolišu. - razvijati suosjećajnost kao pretpostavku za bolje razumijevanje, ponašanje, odlučivanje i djelovanje - razvijati vještine samostalnog djelovanja, prepoznavanja opasnosti i samozaštite djeteta SIGURNOST I ZAŠTITA DJETETA Posebnu pozornost posvetit će se stvaranju uvjeta za sigurno okruženje i sigurnost svakog djeteta: - jedan matični odgojitelj na najviše dvanaestero djece uz odgojitelje-voditelja i animatora programa i zadužene djelatnike Grada mladih - ograđen i uređen prostor šume i livada te prostori igrališta, sanjkališta i slično - unutarnji prostor sličan domu, topao i svijetao - prehrana koja naglašava najsuvremenije standarde kvalitete, tradicionalna jela i kulturu prehrane - organizirana zdravstvena zaštita u najbližoj ambulanti i bolnici - organizirana zaštita djece prilikom svakodnevnog boravka u prirodi - kvalitetno individualizirano zadovoljavanje primarnih potreba za odmorom, snom, kretanjem i izmjenom ritma aktivnosti, aktivnim boravkom na zraku, potrebom za tekućinom Ciljana skupina

Program je namijenjen djeci u godini pred polazak u osnovnu školu (školskim obveznicima) u Redovitom programu i u Programu predškole izvan redovitog programa svih zagrebačkih dječjih vrtića. U program „Djeca u prirodi“ uključuju se djeca temeljem dobrovoljne odluke njihovih roditelja. Obuhvat djece

Mogućnost tjednog obuhvata je stotinu i osamdesetero djece, u devet kućica, u svakoj po dvadesetero djece u pratnji dva matična odgojitelja. Po potrebi, u pratnji može biti i treći odgojitelj ukoliko se u program uključuje dijete s posebnom potrebom ili teškoćom u razvoju te u pratnji roditelja ukoliko se radi o kraćem (dnevnom) boravku djeteta s teškoćom u razvoju.

83

- PLAN I PROGRAM RADA STRUČNO - RAZVOJNOG CENTRA ZA USAVRŠAVANJE U MONTESSORI METODI - 2018/19.

1.UVOD

Na temelju članka 18. Stavka 1. Pravilnika o vježbaonicama I pokusnim programima u dječjim vrtićima te o dječjim

vrtićima kao stručno-razvojnim centrima ( Narodne novine , broj 46/2004.), a u svezi s člankom 33. stavkom 2.

Zakona o predškolskom odgoju I obrazovanju ( Narodne novine, broj 10/1997., 107/2007. I 94/2013.) i na zahtjev

Dječjeg vrtića “Vrbik” u Zagrebu, ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je Rješenje , kojim se Dječji vrtić

“Vrbik” imenuje:

„Stručno-razvojnim centrom za unapređivanje stručnog rada u području predškolskog odgoja i obrazovanja i

stručnog usavršavanja stručnih djelatnika prema pedagoškoj koncepciji Marije Montessori“.

U dosadašnjoj našoj praksi, a usmjereno cjeloživotnom učenju i u suradnji sa drugim predškolskim ustanovama i

stručnjacima, pokazala se potreba za stručnim usavršavanjem odgojitelja u Montessori programu sa temama koje su

vezane uz samu metodu i princip rada. Potrebe suvremene odgojno-obrazovne prakse u porastu su i usmjeravaju se

ka, pedagogiji pomažućim znanostima, neuroznanosti, sociologiji, antropologiji, lingvistici i dr.

Smatramo da djelovanjem u sklopu rada Razvojnog centra možemo pridonijeti proširivanju obuhvata odgojitelja i

stručnih suradnika na stručnim skupovima u organizaciji AZOO, jer promovirani stručni radnici – mentori i savjetnici

(odgojitelji i stručni suradnici), godinama razvijaju kvalitetnu odgojno-obrazovnu praksu u Montessori skupinama i

izvan njih.

2. USTROJSTVO RADA

Vanjski suradnici, predavači ;

Prof. Ulla Schmidt, profesor na edukacijama Montessori usavršavanja za odgojitelje djece od 1. do 3. godine

sa priznatom međunarodnom diplomom i diplomom za obuku Montessori odgojitelja iz Rima.

Prof. Annamaria Gabriella Molcsan, profesor na edukacijama Montessori usavršavanja za odgojitelje djece

od 1. do 3. godine iz Rima.

Dr. sc. Renata Miljević-Riđički, profesorica Razvojne psihologije na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu

dr. art. Antonija Balić Šimrak, izv. prof., pročelnica Odsjeka za odgojiteljski studij Katedra umjetničkog

područja na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Prim. dr. sc. Milivoj Jovančević – pedijatar, prof.

Predavači i suradnici na predavanjima iz DV “Vrbik“; (rad u grupama, vođenje vježbi s priborom, mentorsko-

konzultativni rad s polaznicima i simultano prevođenje):

Davorka Crnković, ravnateljica, defektolog, Montessori, AMI- diploma,

Jurić Karmen, defektolog- mentor ,Montessori, AMI- diploma,

Krolo Henč Pavica, odgojitelj- mentor, Montessori AMI-diploma,

Plicka Irena, pedagog, Montessori AMI diploma,

Katica Kuljašević ,pedagoginja savjetnica, završeno stručno usavršavanje iz Montessori pedagogije za rad s djecom od 1. – 3. god. života RC DV “Vrbik“,

Martina Smiljanić , logopedinja savjetnica završeno stručno usavršavanje iz Montessori pedagogije za rad s djecom od 1. – 3. god. života RC DV “Vrbik“.

Đurđica Prkut , odgojitelj- mentor, završeno stručno usavršavanje iz Montessori pedagogije za rad s djecom

od 1. života do polaska u školu RC DV “Srčeko“

84

3. MATERIJALNI UVJETI

Uvjeti i organizacija rada preduvjet su provedbe programa. Oni podrazumijevaju kompetentan odgojno-obrazovni

kadar, program primjeren i opremljen prostor.

Program Stručno-razvojnog centra ostvarivat će se u prostorijama područnog objekta Cvjetno naselje, Prisavlje 4,

objekta Poljane F. Vrančića 9, i to u dvorani za plenarna predavanja (opremljeno materijalno tehničkom opremom i

pomagalima) i radionice u prostorima Montessori odgojno obrazovnih skupina gdje se provode iskustvene radionice

i praktične vježbe za polaznike.

područni objekt Poljane

Montessori jaslice

Područni objekt Cvjetno

Montessori vrtić

Prostor za održavanje edukacija

85

4. PROGRAM RADA

Program rada Stručno-razvojnog centra ostvarivat će kroz seminare, radionice, predavanja, hospitacije i konzultacije,

okrugle stolove i kroz izdavačku djelatnost. Polaznici stručnog usavršavanja biti će odgojitelji i stručni suradnici

predškolskih ustanova.

Predavanja će se odvijati jednom na mjesec, kroz dva dana (petak i subota), a način provedbe biti će usklađen s

različitim oblicima učenja te će se odvijati kroz: plenarna predavanja, čitanja i bibliografska istraživanja, projekcije,

rad u grupama, opservacije i vježbe

PLAN AKTIVNOSTI I SADRŽAJI RADA:

A) Stručno usavršavanje odgajatelja i stručnih suradnika iz područja Montessori pedagogije za rad s djecom od 1.

- 3. god života

Stručno usavršavanje za odgojitelje i stručne suradnike za djecu u dobi od 1 do 3. god. organizirani su u 250 sati na

sljedeći način:

150 sati teorijskih predavanja iz područja: pedagogije, psihologije, metodike i didaktike Montessori (od toga 6/8

sati su provjere i ispiti),

50 sati praktičnih vježbi,

20 sati opservacija,

30 sati hospitacija

završni ispit za polaznike.

B) Stručno usavršavanje odgajatelja i stručnih suradnika iz područja Montessori pedagogije za rad s djecom od 3 .

god života do polaska u školu

Stručno usavršavanje za odgojitelje i stručne suradnike za djecu u dobi od 3. god. do polaska u školu organizirani su

u 500 sati na sljedeći način:

250 sati teorijskih predavanja iz područja: pedagogije, psihologije, metodike i didaktike Montessori (od toga 6/8

sati su provjere i ispiti),


50 sati opservacija,

100 sati hospitacija

završni ispit za polaznike.

Tijekom usavršavanja polaznici će biti u obvezi pripremiti dokumentaciju u kojoj opisuju tijek svog stručno

usavršavanja s uputama o pojedinačnom Montessori priboru s ciljevima i načinom prezentacije djetetu (album) i

izraditi didaktički pribor koji će na ispitu prikazati.

Obveza polaznika bit će:

pripremiti dokumentaciju u kojoj opisuju tijek svog stručno usavršavanja s uputama o pojedinačnom Montessori

priboru s ciljevima i načinom prezentacije djetetu (album)

izraditi didaktički pribor koji će na ispitu prikazati.

napisati 4 eseja (Upijajući um, Razdoblja posebne osjetljivosti, Koncentracija i Filozofija pokreta kao i završni esej

s temom po vlastitom izboru, izraditi Lentu razvoja, te Albume s metodičkim prikazom rada s priborom, prema

razvojnim područjima.

86

PLAN I PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA IZ MONTESSORI METODE RADA S DJECOM

PREDŠKOLSKE DOBI

STRUČNO USAVRŠAVANJE ZA RAD S DJECOM U DOBI

OD 1. - 3. GODINE ŽIVOTA

1. - 3. GODINE ŽIVOTA

STRUČNO USAVRŠAVANJE ZA RAD S DJECOM U DOBI

OD 3. GODINE ŽIVOTA DO POLASKA U OS.ŠK

1. MODUL

studeni/2018.

Prikaz rada Stručno-razvojnog centra

Uvod u plan i program stručnog

usavršavanja

Socio-kulturna slika malog djeteta danas

Otkriće djeteta po razmišljanju Marije

Montessori – upijajući um i osjetljiva

razdoblja: koncentracija kao stvaralački

trenutak u samoostvarivanju djeteta

Zadaće i značenje okoline za razvoj djeteta

Životni pravac i četiri razine razvoja

Davorka Crnković

Ulla Schmidt, ONM, Rim

Martina Smiljanić

Katica Kuljašević,

Đurđica Prkut

Prikaz rada Stručno-

razvojnog centra

Uvod u plan i program

stručnog usavršavanja

Socio-kulturna slika malog

djeteta danas

Otkriće djeteta po razmišljanju

Marije Montessori – upijajući

um i osjetljiva

razdoblja: koncentracija kao

stvaralački trenutak u

samoostvarivanju djeteta

Zadaće i značenje okoline za

razvoj djeteta

Životni pravac i četiri razine

razvoja

Davorka Crnković

Ulla Schmidt

ONM, Rim

Pavica Krolo Henč

Karmen Jurić

Irena Plicka

2.MODUL

prosinac/2018.

Embrionalni razvoj

Duhovni embrio

Davorka Crnković

Ulla Schmidt ONM, Rim

Katica Kuljašević

Đurđica Prkut

Martina Smiljanić

Embrionalni razvoj

Duhovni embrio

Davorka Crnković

Ulla Schmid ONM, Rim

Pavica Krolo Henč

Karmen Jurić

Irena Plicka

87

3.MODUL

siječanj/2019.

Kretanje

Tehnika prezentacije

Rad djeteta i rad odraslih

Upute za hospitaciju i opservaciju

Davorka Crnković

Katica Kuljašević

Đurđica Prkut

Martina Smiljanić

Kretanje

Tehnika prezentacije

Rad djeteta i rad odraslih

Upute za hospitaciju

oopservaciju

opservaciju

Davorka Crnković

Pavica Krolo Henč

Karmen Jurić

Irena Plicka

4.MODUL

veljača /2019.

Prenatalni život i razvoj u majčinoj utrobi

Porod /rođenje

Senzitivni periodi

Psiho-pedagoška metodika Montessori

djeteta (0 -13 mj.) u zadaćam i potrebama

rasta i psihičkog razvoja

Davorka Crnković

Gabriella Molcsan, ONM,

Rim

Katica Kuljašević

Đurđica Prkut

Martina Smiljanić

Senzitivni periodi

Uvod u područje vježbi za

svakodnevni život

Prikaz rada sa priborom iz

područja vježbi za svakodnevni

život

Davorka Crnković

Pavica Krolo Henč,

Karmen Jurić,

Irena Plicka

5.MODUL

ožujak /2019.

Psiho-pedagoška metodika Montessori

djeteta (14 -36 mj.) u zadaćam i

potrebama rasta i psihičkog razvoja

Kontrola pogrešaka

Aktivnosti za umetanje

Aktivnosti svakodnevnog života

Briga o sebi

Nošenje i sjedanje za stol

Horme, Nebula, Mneme

Davorka Crnković

Katica Kuljašević

Đurđica Prkut

Martina Smiljanić

Martina Vlahović

Iva Ivanković

Kontrola pogrešaka


područja vježbi za svakodnevni

život

Davorka Crnković

Pavica Krolo Henč

Karmen Jurić,

Irena Plicka

6.MODUL

travanj /2019.

Psihološki razvoj novorođenčeta

Odvajanje od roditelja

Komunikacija djeteta u prvoj godini života

Uvod u područje za razvoj osjetila

Prikaz rada sa priborom iz područja za

razvoj osjetila

Davorka Crnković

Prof.dr. Renata Miljević -

Riđički

Katica Kuljašević

Martina Smiljanić

Martina Vlahović

Iva Ivanković

Uvod u područje za razvoj

osjetila


područja za razvoj osjetila

Davorka Crnković

Pavica Krolo Henč

Karmen Jurić

Irena Plicka,

7.MODUL

svibanj /2019.

Aktivnosti za psiho-fizički razvoj djeteta

Davorka Crnković

Katica Kuljašević,

Martina Smiljanić,

Uvod u područje za razvoj

osjetila


Davorka Crnković

Krolo Henč Pavica

Karmen Jurić

88

Đurđica Prkut

područja za razvoj osjetila Irena Plicka,

Martina Smiljanić

8.MODUL

Svibanj /2019.

Pedagogija spavanja

Prilagodba

Vježbe lijepog ponašanja

Modaliteti komunikacije

Uvod u područje razvoja govora

Prikaz rada sa priborom iz područja za

razvoj govora i jezika

Davorka Crnković

Katica Kuljašević

Đurđica Prkut

Martina Smiljanić

Martina Vlahović

Iva Ivanković

Pedagogija spavanja

Prilagodba

Vježbe lijepog ponašanja

Modaliteti komunikacije

Uvod u područje razvoja

govora


područja za razvoj govora i

jezika

Davorka Crnković

Krolo Henč Pavica

Karmen Jurić,

Irena Plicka,

Martina Smiljanić

9.MODUL

Lipanj /2019.

Odgoj za mir- zajednička tema

Davorka Crnković

Katica Kuljašević

Đurđica Prkut

Martina Smiljanić

Likovna kultura

Odgoj za mir- zajednička tema

Davorka Crnković

Prof. Antonija Balić-

Šimrak

Krolo Henč Pavica

Karmen Jurić,

Irena Plicka,

10. MODUL

Srpanj /2019.

ZAVRŠNI ISPIT

Davorka Crnković

Katica Kuljašević

Đurđica Prkut

Martina Smiljanić

U tijeku stručnog

usavršavanja

20 sati promatranja

30 sati hospitacije


11.MODUL

Rujan /2019.

Uvod u područje matematike


područja matematike

Davorka Crnković

Krolo Henč Pavica

Karmen Jurić,

Irena Plicka

12.MODUL

Listopad /2019



Davorka Crnković

Krolo Henč Pavica

Karmen Jurić,

Irena Plicka

89

13. MODUL

Studeni /2019.



Davorka Crnković

Krolo Henč Pavica

Karmen Jurić,

Irena Plicka

14. MODUL

Prosinac / 2019.

Završna teorija

Davorka Crnković

Krolo Henč Pavica

Karmen Jurić,

Irena Plicka

15. MODUL

Siječanj /2020.

U tijeku stručnog

usavršavanja

50 sati promatranja

100 sati hospitacije


ZAVRŠNI ISPIT

Davorka Crnković

Krolo Henč Pavica

Karmen Jurić,

Irena Plicka

5. VREDNOVANJE

Vrednovanje provedbe programa stručnog usavršavanja raditi ćemo putem evaluacijskih lista. Koristiti ćemo ih za poboljšanje organizacije i održavanje

kvalitete stručnog usavršavanja. Analizom lista, polaznici će ocijeniti predavače i organizaciju .

6. STRUČNE POSJETE

Tijekom stručnog usavršavanja polaznici će ići u stručnu posjetu montessori vrtićima u Munchenu. Posjetiti ćemo „Kinderzentrum Munchen“ i dva privatna

Montessori vrtića, te Frobelov vrtić .

90

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

91

STRUČNO USAVRŠAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ U današnje vrijeme stručnjaci koji rade s djecom i obiteljima trebaju znanja, sposobnosti i vještine primjenjive u različite kontekste, često nepredvidive i drugačije od očekivane rutine. Za to je, osim dobrog vladanja fundamentalnim znanjima, potrebno izgraditi i nova znanja te učiti kako ih primijeniti u aktualnom kontekstu. Thacker (prema: Desforges, 2001) smatra da bi u proces učenja svaki čovjek trebao ući sa htijenjem da se samoga sebe razumije kao društvenu osobu, što znači da je učenje u zajednici s drugima jednako važno kao i ono što se uči. Tek tada možemo govoriti o 'osobnom i društvenom' obrazovanju koje predstavlja temeljnu vrijednost na kojoj počiva znanje. U cilju stjecanja i/ili usavršavanja navedenih obrazovnih kompetencija u Vrtiću najprije bi trebalo razmisliti o mogućim odgovorima na dva ključna pitanja: Odakle potječe sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja i, kakav bi trebao biti sadržaj osobnog i društvenog razvoja? Literatura18, kao i pozitivna praksa govore o sljedećem:

sadržaj koji izvire iz pojedinca (na temelju slike o sebi, a ona je rezultat interakcije s drugim ljudima pa prema tome, proučavanje sebe zahtijeva proučavanje socijalnog, kulturalnog i političkog konteksta),

sadržaj koji izvire iz konteksta odgojne grupe (svake godine djeca i odrasli uče iz onoga što im se događa i iz načina izlaženja na kraj s tim što ima se događa: rješavanja problema),

sadržaj koji izvire iz šireg konteksta vrtića (aktivno sudjelovanje u organizaciji, najbolje iskorištavanje postojećih mogućnosti, traženje pomoći, korištenje organizacije na konstruktivan način, razvoj sposobnosti samo-procjenjivanja i procjenjivanja drugih…).

Prema metodologiji usmjerenoj na različite dimenzije usavršavanja i profesionalnog razvoja 'in service' literatura razlikuje dva pristupa: onaj koji se uglavnom orijentira na opću dimenziju (školski duh i organizacijska kultura, duh odgojne grupe i organizacija, individualno učenje) i na specifičnu dimenziju (sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja, kurikulum/ /Orijentacijski plan i program/Plan i program ustanove i sl.). U suglasju s tim planiraju se sljedeći oblici profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja kroz skupne oblike:

u vrtiću (stručni aktivi i stručne grupe, planiranja i diskursi, timovi) i

izvan vrtića (edukacija u stručno razvojnim centrima, prema katalogu AZOO te seminari i stručni /ili stručno-znanstveni skupovi).

Područja i teme stručnog usavršavanja odgojitelja i stručnih suradnika usmjereni su na:

ostvarivanje planiranih ciljeva iz Razvojnog plana ustanove

stjecanje i/ili usavršavanje osobnih, stručnih i profesionalnih kompetencija odraslih koji rade s djecom i drugima odraslima19

Kako je već naglašeno, cilj je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i uvjerenja potrebnih za oživotvorenje kurikulumskih vrijednosti, načela i ciljeva. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice. Ove godine kao poseban prioritet rad je na razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, i to na razini znanja, vještina i stavova, kako u djece, tako i odraslih. Provodit će se na dvije razine: na razini zajedničkog iskustvenog učenja (stručni aktivi) i na razini osobnog i partnerskog angažmana odgojitelja (razvojni portfolio djeteta).

18 Više o tome u: Desforges (2001) 19 Pojam koji se odosi na djetetu relevantne osobe, koje nisu nužno stručnjaci u odgoju i obrazovanju, a s kojima se susreće u kontekstu dnevnog života ustanove vrtića

92

Prikaz: stručni aktivi i refleksije (okvir – razvojni plan ustanove – kurikulum i bitne zadaće)

Kada? Što? (Tema) Tko?

Rujan 2018. Fokus grupe za odgojitelje: osnaživanje odgojiteljskih kompetencija za komunikaciju s roditeljima

Matea Sučić, pedagoginja pripravnica

Listopad 2018.

Roditeljski sastanak (informativni) – struktura, sadržaj, vođenje

Milena Kovačić, odgojiteljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja

Studeni 2018. Radionice za odgojitelje: Samopouzdanje Kristina Ćurčija, psihologinja pripravnica

Siječanj 2019. Roditeljski sastanak (tematski) – struktura, sadržaj, vođenje Stručni tim, odgojiteljice

Ožujak 2019. Prikaz dobre prakse: standardizacija kvalitete materijalnog okruženja

Stručni tim, odgojiteljice

Travanj 2019. Predškola Stručni tim, odgojiteljice

svibanj 2019. Rad ljeti Stručni tim, odgojiteljice

Prikaz: stručne grupe

Kada? Što? Tko?

Rujan 2018. Zdravstvena stanja i uvjeti boravka na otvorenom u kontekstu energetske obnove

Marija Pihač, zdravstvena voditeljica

Listopad 2018.

Proces pedagoške opservacije – praćenje, dokumentiranje i evaluiranje Načela pri izradi, provedbi i evaluaciji Individualiziranih planova i programa

Stručni tim

Studeni 2018. Kultura stola: standardizacija kvalitete Zdravstvena voditeljica, stručne

suradnice

Siječanj 2019. Zarazne bolesti i prevencija Zdravstvena voditeljica i epidemiolog

Veljača 2019. Radionice za odgojitelje iz programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno plus“

dio tima educiran za RZPlus

Ožujak 2019. Radionice za odgojitelje iz programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno plus“

dio tima educiran za RZPlus

Travanj 2019. Protokoli sigurnosti u DV „Vrbik“ Stručni tim, odgojiteljice

93

TIMOVI RUJAN 2018. LISTOPAD 2018. STUDENI 2018. SIJEČANJ 2019. VELJAČA 2019. OŽUJAK 2019. TRAVANJ 2019 SVIBANJ 2019

POMAGAČI Voditelji:

Montessori defektolog, edukacijski

rehabilitator

Analiza postojećeg stanja djece s teškoćama

Hodogram aktivnosti i način

rada trećih odgojitelja Planiranje

aktivnosti za naredno

tromjesečje

Rezultati praćenja i procjena

Pisanje mišljenja Pedagoška

dokumentacija (način vođenja,

bilježenja i evaluacije)

Planiranje daljnjeg rada

Provedba planiranih aktivnosti

Pisanje mišljenja Individualizirani

odgojno – obrazovni

programi (IOOP) Pedagoška

dokumentacija Planiranje daljnjeg

rada

Ostvarivanje razvojnih zadaća

prema IOOPu, Evaluacija i

izmjena/dopuna IOOPa

Planiranje daljnjeg rada u odnosu na

IOOP





IOOP


prema IOOPu, Planiranje rada za

naredno tromjesečje u

odnosu na IOOP





IOOP




Pisanje mišljenja Završna evaluacija

– izvješće trećih odgojitelja

POSEBNI PROGRAMI

Voditelji: odgojitelji u posebnim

programima koordinator: pedagoginja

Ujednačavanje i standardizacija metodologije

prikaza Izvedbenih planova skupina u

posebnim programima, usklađivanje

dokumentiranja pedagoškog

procesa s GDPR, bitne zadaće

ustanove

Planiranje i provedba

pedagoških projekata u skupinama,

dokumentiranje učenja, kultura stola, roditelji u procesu, uvjeti,

podrška,

Refleksija, analiza stanja i

vrednovanje ostvarenih ciljeva,

planiranje narednih koraka

Prikaz dobre prakse, analiza,

vrednovanje

Planiranje i provedba

pedagoških projekata u skupinama,

dokumentiranje učenja, kultura stola, roditelji u procesu, uvjeti,

podrška,

Refleksija, analiza stanja i

vrednovanje ostvarenih ciljeva,

planiranje narednih koraka

Prikaz dobre prakse, analiza,

vrednovanje

Godišnja valorizacija

ostvarenih ciljeva i godišnje izvješće

Tima Posebni programi

RANA PISMENOST

Voditelj: logopedinja i odgojiteljice

Donošenje plana i programa rada

Tima

Predčitačke vještine i kako ih poticati u ranoj

dobi

Slikovnice za ranu dob

Aktivnosti za poticanje razvoja

fonološke svjesnosti u ranoj dobi – pjesmice i

brojalice


fine i grafomotorike u ranoj dobi – Ples

pisanja za najmlađe


matematičkih vještina u ranoj

dobi – prikaz dobre prakse

Prikazi prakse i refleksija

Završna evaluacija i pisanje izvješća

OTPORNOST odgojiteljice iz skupina koje

provode program koordinator: psihologinja

Edukacija 1.dio

Edukacija 2.dio

Provedba Refleksija

Razmjena iskustva

Provedba Refleksija

Razmjena iskustva

Provedba Refleksija

Razmjena iskustva

Provedba Refleksija

Razmjena iskustva

Provedba Refleksija

Razmjena iskustva Završno izvješće

94

Prikaz: odgojiteljska vijeća

Kada? Što? Tko?

rujan 2018. Rasprava o prijedlogu Godišnjeg plana i programa ustanove dječjeg vrtića i kurikuluma ustanove Vrtića

Ravnateljica, Stručne suradnice, odgojiteljice

veljača 2019. Polugodišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove


travanj 2019. Stručna tema Vanjski suradnik

lipanj 2019. Godišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove, posebni i kraći programi

Ravnateljica, odgojiteljice iz Posebnih i kraćih programa

kolovoz 2019. Rasprava o prijedlogu Izvješća o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa ustanove


Rad s odgojiteljicama – pripravnicima Stručno osposobljavanje odvijat će se u ustanovi i izvan nje ostvarivanjem Plana i programa stručnog osposobljavanja za navedene pripravnike.

PRIPRAVNICA MENTORICA STRUČNA SURADNICA

Član povjerenstva RAZDOBLJE STR. OSP.

Matea Sučić, pedagoginja Katica Kuljašević Martina Smiljanić 11.12.2017.-10.12.2018.

Kristina Ćurčija, psihologinja Minja Jeić Kuljašević Katica 11.12.2017.-10.12.2018.

Rad članova povjerenstva s pripravnicama:

Oblici rada: Sudionici uz pripravnice: Termini:

Praćenje rada pripravnica (neposredni rad, vođenje obvezne pedagoške dokumentacije – dnevnik rada, Razvojni portfolio, bilješke o literaturi i dr.)

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Instruktivno - konzultativni rad Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, jednom na mjesec

Stručno usavršavanje u ustanovi Stručni tim Vrtića Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Planiranja, refleksije Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Praćenje i refleksija na ogledne radove pripravnica

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izvješća pripravnica (primjeri opažanja iz prakse, pitanja uređenja fizičkog prostora i poticaja, osvrt na pročitanu literaturu)


Kontinuirano, jednom u dva mjeseca

Praćenje i refleksija kod izrade završnoga pisanoga rada


Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izrada Izvješća o stažiranju i stručnom osposobljavanju


Instruktivno - konzultativni rad u pripremi teme za ogledni rad na stručnom ispitu


Neposredno pred polaganje stručnog ispita

95

6. SURADNJA S RODITELJIMA

96

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama

suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema

Rinaldi, 2006). Suradnja s obitelji usmjerena je, slijedom toga, na ostvarivanje dijaloga, pružanje podrške roditeljstvu

i pružanju prilika roditeljima da se uključe u život vrtića, a onda i u dnevne živote svoje djece i tako ostvare/ostvaruju

one uloge, koje su im, kao mladim zaposlenim ljudima, često onemogućene.

U kvalitetnom odnosu suradnje i/ili partnerstva roditeljima djece omogućeno provođenje vremena sa svojom djecom

u odgojnim skupinama, praćenje i djelatno sudjelovanje u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu te

upoznavanje vlastite djece u drukčijem kontekstu od obiteljskoga20.

Vrtići trebaju stvarati uvjete za poticanje roditeljskoga djelatnog sudjelovanja u oblikovanju vizije ustanove te prilike

za sudjelovanje roditelja u planiranju, realiziranju i evaluaciji odgojno-obrazovnoga procesa.

Pretpostavke za građenje i održavanje suradničkih/ partnerskih odnosa su poštovanje, prihvaćanje različitosti,

ohrabrivanje, podržavanje, aktivno slušanje i ostala ponašanja koja omogućavaju reciprocitet u razmjeni informacija

u svezi s djetetom te primjereno i usklađeno odgojno-obrazovno djelovanje prema djetetu (roditelja i odgojitelja), a

sve s ciljem djetetove dugoročne dobrobiti.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje im u određenoj fazi njegova roditeljstva prioritet, kao primjerice u ponudi primjerenih programa za njegovo dijete, u fleksibilnoj organizaciji prihvata djeteta, u prilagođavanju dnevnog ritma (prehrana, dnevni odmor) i sl., u zagovaranju prava i potreba djeteta ili u pronalaženju potrebnih informacija i resursa te službi koje mogu pospješiti razvoj djeteta.

Ishodi usmjereni na podršku obitelji i roditeljstvu

Ishodi na razini vrtića:

Ishodi na razini odgojne skupine:

Ostvarena podrška roditeljskim i ljudskim kompetencijama:

Humanitarne akcije

Akcije uređenja interijera i eksterijera vrtića

Roditelji u skupini, roditelji djeci

Ostvarena podrška odgojiteljima za rad s roditeljima:

Razvoj modela korištenja Razvojnih portfolija djece u komunikaciji s obitelji,

Različiti modeli provedbe roditeljskih sastanaka,

Unaprjeđenje modela roditelj u pedagoškom procesu

Ostvareno informiranje, konsultiranje i uvažavanje roditeljske perspektive – ostvaren dijalog s obitelji, vidljivo kroz:

Dokumentaciju o životu odgojne grupe (kutići za roditelje, prezentacije programa, pedagoški projekti),

Provedene individualne razgovore odgojitelja s roditeljima: temeljem procjena cjelovite slike o djetetu (opažanja i etnografske bilješke, fotodokumentacija, crteži djeteta) i djetetova razvojnog statusa (razvojne liste za dob),

Provedene nove oblike suradnje s obitelji (roditelji u odgojnoj skupini – su-kreatori kurikuluma)

Roditeljski sastanci – teme i oblici Kada: Što: Oblik: Tko:

Listopad 2018.

Predstavljanje:

kurikuluma odgojno-obrazovne skupine,

rezultata roditeljskog vrednovanja rada vrtića te bitnih zadaća ustanove

informativni Sve skupine

Studeni 2018. tema prema bitnim zadaćama ustanove,

kurukulum predškole i očekivani kompetencijski ishodi

komunikacijski Sve skupine, skupine s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu

Prosinac 2018. tema prema bitnim zadaćama ustanove komunikacijski Sve skupine

Veljača 2019. Predstavljanje razvojnih postignuća skupine i kompetencijskih ishoda za dob

komunikacijski Sve skupine

Travanj 2019. tema prema bitnim zadaćama ustanove komunikacijski Sve skupine Svibanj/ lipanj 2019.

Analiza i vrednovanje rada u skupini, razvojna postignuća skupine i kompetencijski ishodi na kraju pedagoške godine

komunikacijski Sve skupine

20 Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u RH

97

Ostali oblici suradnje

Večer matematike u Cvjetnom - Matematički znanstveni izazovi Prošlogodišnje sudjelovanje u Večeri matematike pokazalo se vrlo uspješnim i zanimljivim, kako djeci tako i roditeljima. Ove godine Večer matematike održat će se 6.12., a planira se sudjelovanje objekata Cvjetno. Što je Večer matematike? Večer matematike je skup interaktivnih radionica koje potiču izgradnju pozitivnog stava prema matematici. Sudjelovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu - zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome što matematika jest i čime se bavi te dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi uspješno rješavamo. Koji je cilj Večeri matematike? Popularizacija matematike te poticaj učenika za nastavak matematičkog obrazovanja. Kako izgleda Večer matematike? Večer matematičke nalik je sajmu. Sudionici obilaze „matematičke stanice“ i odabiru aktivnosti u kojima će sudjelovati. Materijali s detaljnim uputama o aktivnostima dostupni su na svakoj stanici, a „dežurni matematičar“ (profesor matematike) pomoći će pri njihovoj provedbi. Tko organizira Večer matematike? Sva događanja organizira Hrvatsko matematičko društvo (HMD). U vrtiću u organizaciji: Ivana Golik Homolak, odgojiteljica, Đurđica Prkut i Sabina Kostić, Montessori odgojiteljice te stručni suradnici Minja Jeić, psiholog i Petra Popović, edukacijski rehabilitator. Nastavne listiće za radne centre za djecu vrtićke dobi pripremit će HMD i bit će dostupni svim odgajateljima koji žele sudjelovati. Naravno, odgajatelji će biti slobodni materijale prilagođavati, nadopunjavati i osmišljavati vlastite aktivnosti. Za dječje vrtiće se preporuča da djeca sudjeluju zajedno sa svojim roditeljima. Naime, pomoć roditelja u pojašnjavanju obrazovnih zadataka pozitivno utječe na dječja postignuća. Večer matematike potiče takvu interakciju te pomaže jednima i drugima da razumiju međusobne potrebe i izazove.

98

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

99

Dječji vrtić kao mjesto zajedničkog življenja djece i odraslih razvija i ostvaruje svoju socijalnu prirodu s/u bliskim okruženjem, konkretno s institucijama kulturne, sportske, odgojno-obrazovne i informativne djelatnosti.

ODGOJNO-ZDRAVSTVENI PROGRAMI

Planira se:

program „Djeca u prirodi“21 u Gradu mladih za djecu školske obveznike iz dobno heterogenih i starijih odgojnih

skupina (ukupno: do 120 djece iz svih objekata Vrtića) u tri termina tijekom pedagoške godine 2018/19.

- 22. – 26.10.2018. – objekt Cvjetno

- 17. – 21.12.2018. – objekt Poljane

- 29.04. – 03.05.2019. – objekt Vrbik

SURADNJA S GRADSKIM UREDOM ZA OBRAZOVANJE Osim uobičajenih oblika suradnje u okviru osiguravanja općih uvjeta potrebnih za odvijanje djelatnosti vrtića, predviđa se suradnja:

rujan/listopad (kontinuirano) – podrška u provođenju programa predškole,

kontinuirano - unos podataka u elektroničke MATICE, (pedagoginja i administratorica),

u svibnju mjesecu tradicionalna suradnja u okviru manifestacije „Dana dječjih vrtića grada Zagreba“ 2019. godine: djeca i odgojitelji, stručni tim vrtića, ravnatelj i odgojitelji Posebnih programa.

SURADNJA S AGENCIJOM ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja, po potrebi i sadržajnija. Pozvani su ravnateljica Davorka Crnković, logopedinja Martina Smiljanić, psihologinja Minja Jeić, pedagoginja Katica Kuljašević i odgojiteljica Ivana Golik-Homolak od više savjetnice Vladimire Brezak održati dva seminara na temu Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u predškolske ustanove (25.10. i 22.11.) Pojačana suradnja - na područjima:

rada s pripravnicima (odgojiteljima i stručnim suradnicima)

u procesima napredovanja u položajna zvanja za odgojitelje i stručne suradnike te

prema individualnom angažmanu pojedinog stručnog suradnika (kao predavača ili moderatora radionice).

Suradnja u okviru provođenja programa Razvojnoga centra.

SURADNJA S MINISTARSTVOM ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Ovogodišnja suradnja ostvarivat će se u okviru:

podrške u provođenju programa predškole,

promidžbe djelatnosti predškolskog odgoja na državnoj razini,

sudjelovanjem na stručnim, stručno-znanstvenim skupovima i sl.

SURADNJA S DRŽAVNIM ZAVODOM ZA STATISTIKU U okviru distribucije statističkih podataka o upisu, rodnoj i dobnoj strukturi polaznika vrtića, zaposlenosti roditelja, korištenju programa i podataka o uposlenima.

SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM Kulturne institucije

Planiraju se posjeti muzejima Grada Zagreba, važnim institucijama i kazališnim kućama prema projektima koje će provoditi odgojitelji. Ostvarivat će se suradnja s Gradskim knjižnicama na području Trnja i Trešnjevke („Tin Ujević“, „Marin Držić“). Cilj ove suradnje je razvijati čitalačke navike i jezične kompetencije kod djece, osobito u godini pred polazak u osnovnu školu.

21 Program verificiran od strane MZO Republike Hrvatske

100

Suradnja s kazališnim kućama i samostalnim glazbenim i dramskim umjetnicima ostvarivat će se u suglasju s bitnima zadaćama, i izvan navedenih pedagoških projekata, pa se: za djecu u dobi od navršene pete godine života planira posjet kazalištima, dok se za mlađu djecu planira dolazak mobilnih kazališta u vrtić. Sadržaj i izvoditelje izabrat će Povjerenstvo Vrtića (osam odgojiteljice i pedagoginja), imenovano od strane ravnateljice, a prema prispjelim ponudama kazališnih kuća ili izvoditelja evidentiranih u Očevidniku kazališta).

SURADNJA S VISOKOŠKOLSKIM INSTITUCIJAMA Ove godine suradnja s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, studijem na Odsjeku za predškolski odgoj odvijat će se prema rasporedu kolegija kroz III. godinu studija iz metodika: Kineziološka metodika i Metodika upoznavanja okoline II i III. Uz to, odvijat će se i jednotjedna praksa za studente izvanrednog studija (I. i II. godina, dva puta tijekom akademske godine) i dvotjedne prakse za redovite studente (II. I IV. godina studija).

PRIKAZ RADA VJEŽBAONICE UFZG:

Šetalište Jurija Gagarina 10 Prisavlje 4

Metodika upoznavanja okoline

U 3 odgojne grupe, 2 grupe studenata kroz oba semestra Mentori: Sanja Naglić, Marina Janeš, Ivanka Bek/Suzana Topić

Kineziološka metodika

U 4 odgojne grupe, po 2 grupe studenata, zimski i ljetni semestar Mentori: Mirjana Rogić, Ivana Golik Homolak, Lana Vrga, Mirjana Škegro/Milena Kovačić, Sabina Kostić

Pedagoginja Katica Kuljašević i ravnateljica Davorka Crnković suradnice su u Kolegiju Uvod u predškolsku pedagogiju i Predškolski kurikulum (alternativne pedagoške koncepcije: Montessori), Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Pedagoginja Katica Kuljašević mentorica je studentima Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Psihologinja Minja Jeić suradnica je u dijelovima kolegija „Uvod u predškolsku i školsku psihologiju“, Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,

Zdravstvena voditeljica Marija Pihač suradnica je Zdravstvenog veleučilišta,

Logopedinja Martina Smiljanić surađivat će s profesoricom Mirjanom Lenček, profesoricom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, i Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Mentorirati će studentsku praksu i vježbe studenata u okviru kolegija „Poremećaji čitanja i pisanja“.

Edukacijski rehabilitator Petra Popović surađivat će s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetu u okviru kolegija „Praksa“ kao mentor studentima preddiplomskog studija Rehabilitacije.

SURADNJA S OSNOVNOM ŠKOLOM

Planira se suradnja s osnovnim školama na našem području:

OŠ „Davorina Trstenjaka“, OŠ „Tina Ujevića“, OŠ „Cvjetno naselje“, OŠ „Matije Gupca“ te po potrebi

SURADNJA SA CENTRIMA ZA SOCIJALNU SKRB

Teritorijalno prema potrebi.

101

SURADNJA S USTANOVAMA VEZANIM UZ SKRB I BRIGU O DJECI

Centar za rehabilitaciju pri ERFu

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba

SUVAG

Domovi zdravlja - pedijatri, komisija za upis djece u školu

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež

te druge medicinske i terapijske ustanove

Pravobraniteljstvo za djecu

Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom

HURID (Hrvatska udruga za ranu intervenciju) Suradnja će se odvijati u provedbi stručnog usavršavanja odgojitelja kroz provođenje programa podrške za odgojitelje i pomagače (IPA - modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače).

CENTAR ZA PODRŠKU RODITELJSTVU „RASTIMO ZAJEDNO“ Suradnja će se odvijati u provedbi radionica za roditelje RZ i/ili RZPlus, te stručnog usavršavanja odgojitelja iz područja roditeljstva.

HMD (Hrvatsko Montessori društvo)

Hrvatsko Montessori društvo, u suradnji s Dječjim vrtićem „Vrbik“ organizirat će i dalje i stručne skupove za odgojitelje i stručne suradnike.

102


103

Kvaliteta programa kontinuirano se prati unaprjeđuje od strane odgojiteljica, stručnih suradnica i drugih odraslih, posebice roditelja i vanjskih suradnika (profesori s Učiteljskog fakulteta – voditelji metodičkih vježbi za studente). Analizom rezultata vrednovanja i dekodiranjem procesa program će se unaprjeđivati i poboljšavati u smislu primjerenijeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika i metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i zajedničko učenje, kao i obogaćivanja ponude i uvjeta u kojima djeca žive i uče. Algoritam praćenja i unošenja promjena u pedagošku praksu je akcijski. Za vrednovanje i samovrednovanje koristi se propisana pedagoška dokumentacija, razvojni portfolio odgojitelja i zapisi odgojitelja (video i/ili etnografske bilješke i foto dokumentacija) koje odgojitelji koriste na planiranjima i diskursima sa ciljem analize stanja pedagoške prakse, traženja primjerenijih i/ili drugačijih načina zadovoljavanja djetetovih razvojnih i drugih potreba te izgrađivanja zajedništva (planiranja i refleksije odgojitelja i stručnih suradnika 1 x na mjesec).

U vrednovanju sudjeluju djeca, temeljem njihovih prava na sudjelovanje (da su pitana i da ih se čuje i uvaže njihova mišljenja o stvarima važnim za njihove dnevne živote u vrtiću). Jednako tako, temeljem istih prava u procesu vrednovanja sudjeluju i roditelji. O procesu samovrednovanja i vrednovanja pedagoške prakse prema brine i Tim za kvalitetu dječjeg vrtića koji izrađuje instrumente za samovrednovanje i primjenjuje ih na tri ciljane skupine: odgojitelji, djeca, roditelji. Protekle dvije godine vrednovala su se područja kvalitete Kultura ustanove i Kurikulum. Članovi tima za kvalitetu su:

- Davorka Crnković, ravnateljica - Katica Kuljašević, stručna suradnica pedagoginja - Martina Smiljanić, stručna suradnica logopedinja - Vesna Štefančić, voditeljica računovodstvenih poslova - Vanja Hrsan, odgojiteljica - Ivana Golik Homolak, odgojiteljica - Željka Pavković, pomoćna kuharica - Antić Andrea, odgojiteljica - Roditelj - član UV - Predstavnik roditelja

104

9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA

105

PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJICE ZA 2018/19.

USTROJSTVO RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

ORGANIZACIJSKI POSLOVI: - organizacija rada u novoj pedagoškoj godini (raspored odgojnih djelatnika po odgojnim skupinama,

utvrđivanje dužine radnog vremena primarnog programa i radnog vremena djelatnika po odgojnim skupinama, organizacija kraćih programa i dr.),

- planiranje sjednica Odgojiteljskog vijeća, sastanaka Stručnog tima, sjednica Upravnog vijeća u suradnji s predsjednikom Upravnog vijeća Vrtića, KADROVSKI POSLOVI:

- Utvrđivanje potreba za zapošljavanjem djelatnika na određeno vrijeme - Donošenje odluke o zapošljavanju djelatnika na određeno vrijeme do 60 dana - Rješavanje aktualne problematike s odgojnim djelatnicima i članovima stručnog tima - Praćenje učinkovitosti rada i obavljana poslova i radnih zadataka ostalih službi vrtića

POSLOVI SURADNJE: - sudjelovanje u provođenju upisa djece za redovite i posebne programe u vrtiću, - organizacija poslova vezanih uz novoprimljenu djecu (ugovori, intervjui i dr.), - formiranje odgojnih skupina (prema Gradskim normativima), - sudjelovanje u pripremi i izvedbi roditeljskih sastanaka za novoprimljenu djecu, - sudjelovanje u izradi Razvojnog plana ustanove, - sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa ustanove, - sudjelovanje u izradi Kurikuluma ustanove, - izrada rasporeda rada odgojnih djelatnika i ostalih radnika u ljetnom periodu, - organizacija rada u ljetnim mjesecima, - ostvarivanje i unaprjeđivanje suradnje s roditeljima, - ostvarivanje suradnje s lokalnom zajednicom, - suradnja s: MZOS, AZOO, Gradskim uredom za obrazovanje

POSLOVI PRAĆENJA I ORGANIZACIJE: - praćenje organizacije rada na nivou Vrtića, - praćenje dnevnog ritma i boravka djece u skupinama - praćenje jutarnjeg boravka i poslijepodnevnog boravka djece u grupama - praćenje pojedinih faza odgojno-obrazovnog rada, - praćenje realizacije satnice odgojitelja i ostalih djelatnika Vrtića, - praćenje realizacije godišnjih zaduženja, - praćenje dinamike upisa i ispisa djece tijekom pedagoške godine, - praćenje provedbe Razvojnog plana ustanove,

Kolovoz i kontinuirano Kontinuirano tijekom godine Kontinuirano Svibanj, lipanj Svibanj, lipanj Lipanj Lipanj Srpanj, kolovoz Rujan Lipanj Lipanj Kontinuirano Kontinuirano Kontinuirano

Dokumentacija vrtića


Zapisnik upisne komisije Zapisnik upisne komisije Izrađen razvojni plana ustanove, Izrađen Godišnji plan i program ustanove Izrađen Kurikulum ustanove Dokumentacija vrtića

106

- praćenje ljetopisa – sakupljanje dokumentacije o radu Vrtića, video-zapisi, članci i dr. - promidžba rada Vrtića (stručni skupovi, kongresi i dr.) - zastupanje Vrtića prema pozivima i potrebi - zastupanje u javnim medijima - prezentacija rada Vrtića na internetskoj stranici Vrtića

Kontinuirano


MATERIJALNI UVJETI VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

ORGANIZACIJSKI POSLOVI: - Osigurati materijalno okruženje za siguran boravak djece u vrtiću, vanjskim i unutarnjim prostorima,

održavanje i nadopuna sredstava za boravak na zraku - Organizacija nabave didaktike prema potrebama odgojno obrazovne prakse - Na osnovu financijskih kriterija osigurati kontinuirano i kvalitetno funkcioniranje djelatnosti - Izrada prioriteta nabavki ovisno o namjenskim financijskim sredstvima - Izrada plana nabave osnovnih sredstava te osiguravanje sredstava za nabavu istih - Izrada plana tekućeg održavanja objekata i opreme u skladu s financijskim mogućnostima FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVENI POSLOVI – POSLOVI SURADNJE: - Sudjelovanje u izradi prijedloga financijskog plana za 2018. godinu - Suradnja u izradi plana razvojnog programa - Suradnja s tajnikom i voditeljem administrativno računovodstvene službe u izradi plana nabave - Kontrola narudžbenica, dostavnica i računa - Ispunjavanje upitnika o fiskalnoj odgovornosti

POSLOVI PRAĆENJA I ORGANIZACIJE: - Na osnovu financijskih kriterija osigurati kontinuirano i kvalitetno funkcioniranje djelatnosti, - Izrada plana prioriteta nabave, - Izrada plana nabave didaktičkih sredstava i stručne literature

Kontinuirano

Listopad Listopad Studeni Kontinuirano Siječanj Kontinuirano

Dokumentacija vrtića Izrađen prijedlog financijskog plana za 2019. godinu Izrađen plan razvojnog programa Izrađen plan nabave Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Praćenje i unaprjeđivanje procesa prilagodbe, zadovoljavanja potreba i ostvarivanja prava djeteta, uvid u odgojno-obrazovni rad i pedagošku dokumentaciju odgojne skupine, odgojitelja i djeteta,

- Praćenje dnevnog ritma u odgojnim skupinama, po potrebi prilagođavanje nastalim uvjetima, - Praćenje realizacije“ Protokola za siguran boravak djece u vrtiću „ - Suradnja u izradi plana i programa stručnog osposobljavanja pripravnika (odgojitelja i stručnih suradnika) - Iniciranje inovacija i rad na unaprjeđenju odgojno obrazovnog procesa - Rad u povjerenstvu za pripravnike - Praćenje neposrednog rada i realizacije satnice

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA I TUR - Praćenje realizacije programa integracije djece s PP i TUR, - Sudjelovanje u stručnom usavršavanju odgajatelja u suradnji s HURID-om

Kontinuirano


107

- Suradnja i podrška roditeljima djece s PP i TUR za vrijeme boravka u vrtiću (individualni razgovori i konzultacije)

Kontinuirano


- Sudjelovanje u izradi jelovnika (posebno u izradi jelovnika za djecu s PP), - Praćenje aktivnosti koje utječu na zdravlje djece, - Praćenje provođenja HACCP mjera, - Suradnja s nadležnim zdravstvenim ustanovama (epidemiolozi, liječnici primarne zdravstvene zaštite,

pedijatri),

Kontinuirano


SURADNJA S RODITELJIMA, LOKALNOM ZAJEDNICOM I VANJSKIM ČIMBENICIMA

SURADNJA S RODITELJIMA - Suradnja na roditeljskim sastancima - Ostvarivanje i suradnje s roditeljima - Organiziranje vrednovanja procesa od strane roditelja - Osiguravanje kvalitetne komunikacije roditelja i vrtića putem obavijesti, plakata i letaka - Individualni razgovori s roditeljima u odnosu na njihove potrebe - Organiziranje anketiranja roditelja u odabiru programa i objekta SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM - Suradnja s gradskom četvrti Trnje - Suradnja s osnovnim školama - Organizacija sudjelovanja u manifestacijama na lokalnoj razini SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA - Suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja - Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje - Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje - Dom zdravlja Trnje - Epidemiološka služba - Zavod za javno zdravstvo - Učiteljskim, filozofskim i edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom - Rad sa studentima u okviru Vježbaonica - Suradnja s Vrtićima na međunarodnoj osnovi –Slovenija, Mađarska, Italija - Suradnja s Institutom Opera Nationale Montessori iz Rima - Suradnja sa Hrvatskim Montessori društvom - Suradnja sa Udrugom HURID

Kontinuirano

Kontinuirano listopad i studeni 2018. Kontinuirano

Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića podrška djeci s teškoćama u razvoju - seminar Dokumentacija vrtića

STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

- Izraditi program stručnog usavršavanja prema katalogu AZOO - Dogovor s odgojiteljima o izboru stručnog usavršavanja izvan vrtića

Rujan

Razvojni portfolio

108

- Izraditi program stručnog usavršavanja predviđenog GPP (stručni aktivi i stručne grupe, tematska sjednica OV) - Organizirati predavanja, radionice i seminare u vrtiću OSOBNO:

- Sudjelovanje na stručnim seminarima u organizaciji AZOO - Sudjelovanje na konferencijama, tribinama i okruglim stolovima - Sudjelovanje u fokus grupi UF - Sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji HMD –a, Udruge HURID i dr.

Rujan Rujan Kontinuirano Kontinuirano Listopad

odgajatelja Dokumentacija vrtića

VREDNOVANJE PROGRAMA

- Organizirati vrednovanje odgojno obrazovnog procesa od strane roditelja, odgojitelja i djece - Vrednovanje realizacije i kvalitete procesa putem ISU odgojitelja i uvidom u mape razvojnih portfolija

odgojitelja

Svibanj Srpanj

Rezultati vrednovanja

STRUČNO-RAZVOJNI CENTAR

- Organiziranje realizacije plana i programa rada stručno razvojnog centra

Od listopada 2018. do listopada 2019.

Dokumentacija stručno razvojnog centra

109

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE PEDAGOGINJE ZA 2018/19. SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE POKAZATELJI PROVEDBE

DIJETE

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza grupne dinamike (protokoli KpK i

Montessori), - praćenje djece s PP, djece s TUR (nepoželjna ponašanja), izrada

mišljenja, - uvid u Razvojni portfolio djeteta AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju IOOP-a (definiranje individualizacije pristupa)

za djecu s PP – TUR, darovitu djecu, prolaznih PP AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe IOOP-a AKTIVNOSTI ANALIZE - analiza prema Razvojnim listama za dijete, opažanje i

dokumentiranje neposrednih aktivnosti djeteta, analiza AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete i

grupu djece AKTIVNOSTI VREDNOVANJA

OPAŽANJE DJETETA

TIMSKI I INDIVIDUALNI

PRISTUP PISANJU IOOP-A

INDIVIDUALNO, TIMSKI

GRUPNE REFLEKSIJE,

PLANIRANJA INDIVIDUALNO, TIMSKI

- početkom

pedagoške godine - tromjesečni

ciklusi, - prema potrebi i

kalendaru obnavljanja opservacijskih ugovora

- kontinuirano - tromjesečno

POPUNJENI PROTOKOLI PRAĆENJA, IZRAĐENO TIMSKO MIŠLJENJE ZA DIJETE (u DOSSIER – u DJETETA), BILJEŠKE U: - izrađenom IOOP-u,

- pedagoškoj dokumentaciji

odgojne skupine,

- razvojnim portfolijima djeteta,

- osobnoj dokumentaciji

pedagoga, dokumentaciji

planiranja

Ishodi za dijete/djecu Porast djetetovih osobnih i socijalnih kompetencija: praktična znanja (briga o sebi), komunikacijske vještine; razumijevanje drugačijih obrazaca ponašanja i usklađivanje s njima (život u

zajednici/odgojnoj skupini)

ODGOJITELJ (za dijete/

djecu)

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza određenih segmenata odgojno-

obrazovnog procesa, - analiza pedagoške dokumentacije odgojne skupine i odgojitelja AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - pomoć u definiranju razvojnih prioriteta za dob, individualizaciji

pristupa, suradnji s obitelji djeteta (roditeljski sastanci, posjeti roditelja odgojnoj skupini, izleti, plakati, kutići za roditelje, podrška roditeljima, timski razgovori s roditeljima i sl.),

- pomoć u optimalizaciji uvjeta, - sudjelovanje u programiranju projekata, akcijskom istraživanju –

KULTURA STOLA AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe pedagoškog procesa, - sudjelovanje u dokumentiranju procesa, - sudjelovanje u provedbi različitih oblika suradnje s roditeljima AKTIVNOSTI ANALIZE:

PEDAGOŠKO-INSTRUKTIVNI UVID U

SEGMENTE PEDAGOŠKOG PROCESA

UVID U DOKUMENTACIJU

INSTRUKTIVNO -KONZULTATINI RAD S

ODGOJITELJIMA

INDIVIDUALNI I TIMSKI UVIDI,

SUDJELOVANJE U PEDAGOŠKOM PROCESU I SURADNJI S RODITELJIMA

INDIVIDUALNI I TIMSKI UVIDI, GRUPNE

- kontinuirano - tromjesečni ciklusi

i prema potrebi - prema hodogramu

AI, prema hodogramu Pilot projekta, kontinuirano

- tromjesečno i prema potrebi

BILJEŠKE U: - pedagoškoj dokumentaciji

odgojne skupine, - osobnoj dokumentaciji

pedagoga, - dodatnoj dokumentaciji

odgojitelja - isto … - Napisan Program i plan

pedagoškog projekta (prema koracima) i/ili Akcijskog istraživanja

110

- analiza prema dokumentaciji pedagoškog procesa, Razvojnih lista za dijete

AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA: - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete i

grupu djece AKTIVNOSTI VREDNOVANJA: (prema algoritmu za Akcijska istraživanja) AKTIVNOSTI PROMICANJA DJELATNOSTI: - pomoć pri prikazu pedagoške prakse, prikazu teorijskih polazišta,

istraživanja, - pomoć u pripremi materijala za publiciranje rada, izlaganja AKTIVNOSTI STRUČNOG I PROFESIONALNOG USAVRŠAVANJA ODGOJITELJA: - pripreme, izvedbe i dokumentiranje različitih oblika usavršavanja

(radionice, praktikumi, rad na tekstu, izlaganja, prikaz dobre prakse)

REFLEKSIJE I PLANIRANJA, DEKODIRANJE PROCESA,

REFLEKSIJA/DISKURS AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE KONZULTATIVNI RAD,

RAD NA LITERATURI, RAD NA TEKSTU,

ISTRAŽIVAČKI RAD KONZULTATIVNI RAD,

ISTRAŽIVAČKI RAD STRUČNI AKTIVI, STRUČNE

GRUPE RADIONICE, PRAKTIKUMI

- kontinuirano, prema trajanju

- prema interesu,

prema potrebi - prema kalendaru

stručnog usavršavanja u ustanovi

- Bilješke u pedagoškoj dokumentaciji odgojitelja (vrednovanje)

- Objavljen stručni rad/članak, prihvaćeno izlaganje na stručnom skupu

- Zapisnici Stručnih aktiva i

stručnih grupa

Ishodi za odgojitelje Porast osobnih kompetencija: znanja (uvid i samouvid, znanja o drugačijim obrascima ponašanja u djece, praktična znanja u radu s djecom s PP); viša razina komunikacijskih vještina;

senzibiliziranost za potrebe drugih, djece s PP i njihovih obitelji

OBITELJ (i za obitelj)

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza dinamike suradnje s roditeljima

po odgojnim skupinama, - uvid u pedagošku dokumentaciju odgojne skupine – suradnja s

obitelji (tromjesečna i tjedna razina; bilješke o ostvarenoj suradnji), - svakodnevna komunikacija s roditeljima AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - pomoć odgojiteljima u definiranju prioriteta u suradnji, u izradi

kalendara za provođenje individualnih razgovora, pripreme za neke individualne razgovore, sastanke

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - sudjelovanje u individualnim razgovorima, roditeljskim sastancima, - informiranje o programu podrške roditeljstvu, - provođenje programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“, - provođenje roditeljskih sastanaka – grupno ili plenarno, - izrada edukativnih letaka za roditelje, - provođenje individualnih razgovora s roditeljima na zahtjev roditelja AKTIVNOSTI ANALIZE I VREDNOVANJA: - prema podacima u pedagoškoj dokumentaciji odgojnih skupina, - prema podacima iz Polugodišnje analize za sve odgojne skupine, - aktivnosti samovrednovanja (izrada instrumenta za vrednovanje,

provedba vrednovanja i obrada rezultata, prikaz rezultata i povratna informacija roditeljima)

UVIDI

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

INDIVIDUALNI RAZGOVORI

RADIONICE CIKLUSA

„RASTIMO ZAJEDNO“

RODITELJSKI SASTANCI,

INDIVIDUALNI RAD NA TEKSTU

ANALIZA I RAD NA TEKSTU,

REFLEKSIJE IZRADA INSTRUMENATA I PROTOKOLA PROCJENE,

- kontinuirano i prema potrebi

- tromjesečno - prema potrebi - tromjesečno/

dva puta na godinu

- tromjesečno - najmanje 1x na

godinu

BILJEŠKE U: - pedagoškoj dokumentaciji

odgojne skupine, - osobnoj dokumentaciji

pedagoga, - dodatnoj dokumentaciji

odgojitelja, - izrađen kalendar za

individualne razgovore, ZAPISNICI: - individualnih razgovora (u

Dossier djeteta), - roditeljskih sastanaka

(grupno/plenarno), - dokumentacija programa

podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“

- izrađeni edukativni letci za roditelje (tematski vezani uz odgojnu problematiku i učenje, igru),

- instrumenti vrednovanja (izrađuje Vrtić prema uputama

111

AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA: - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih resursa Vrtića

potrebama obitelji, - uvođenje novih i/ili drugačijih oblika suradnje s roditeljima u sve

odgojne skupine

PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKA,

INTERPETACIJA REZULTATA

AKCIJE PROMJENE

Centra za Vanjsko vrednovanje)

Ishodi za roditelje Informiran, konzultiran i uvažen roditelj, porast znanja o institucijskom pristupu i mogućnostima sustava;

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

AKTIVNOSTI UVIDA I ANALIZE SURADNJE: - analiza dinamike i sadržaja suradnje s lokalnom zajednicom AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju GPP-a suradnje s lokalnom zajednicom,

definiranje sadržaja i kalendara suradnje prema sudionicima: kulturno umjetnički sadržaji, odgojno-zdravstveni programi, priprema za školu, rad Vježbaonice i dr.

- suradnja s roditeljima i odgojiteljima, predstavnicima lokalne zajednice – prezentacija dobre prakse u institucijama lokalne zajednice (npr.: knjižnice, dom za starije osobe, UFZG i dr.)

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - organizacija, stvaranje uvjeta za provedbu, praćenje provedbe - prezentacija dobre prakse u institucijama lokalne zajednice (npr.:

knjižnice, dom za starije osobe, UFZG i dr.) AKTIVNOSTI ANALIZE - analiza prema iskazima sudionika (ankete, pisani iskazi i sl.) AKTIVNOSTI VREDNOVANJA I UNAPRJEĐENJA - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih resursa i uvjeta

za krajnje korisnike (dijete i grupu djece)

UVID I ANALIZA IZVJEŠĆA IZ PRETHODNE PED.

GODINE RAD NA TEKSTU,

INDIVIDUALNI I TIMSKI; RAD POVJERENSTVA ZA

IZBOR KULTURNO-UMJETNIČKIH SADRŽAJA

RAD POVJERENSTVA ZA

IZBOR KULTURNIH SADRŽAJA,

SASTANAK S ODGOJITEJIMA MENTORIMA

(VJEŽBAONICA UFZG) PISANA I USMENA KORESPODENCIJA,

DOGOVORI, SASTANCI SUDJELOVANJE U

PEDAGOŠKOM PROCESU

- počekom ped.

godine - rujan, listopad - listopad - kontinuirano i

prema kalendaru provedbe GPP

- kontinuirano

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji

pedagoga, - Izvješće 2018/19. - Napisan GPP 2018/19.

- Zapisnik sa sastanka

Povjerenstva, zaključci i izvršen izbor

- Zapisnik sa sastanka s

mentorima UFZG BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji

pedagoga, - dokumentaciji odgojne

skupine, Izvješću – Polugodišnjoj i Godišnjoj analizi

STRUČNI TIM

Prema tablici u Godišnjem planu i programu: UPISI DJECE: - zaprimanje i unos podataka o djeci u e-matice (zajedno s drugima

stručnim suradnikom), - formiranje odgojnih skupina, - analiza djece s PP, PP-TUR i darovita djeca, - priprema roditeljskog sastanka za novu djecu, - sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima PISANJE IZVJEŠĆA GPP-a: - pisanje dionica Izvješća, - timsko izvješćivanje, - prezentiranje Izvješća na OV

INDIVIDUALNI/TIMSKI UNOS PODATAKA RAD KOMISIJE ZA

UPIS DJECE

INDIVIDUALNI/TIMSKI RAD NA TEKSTU

- svibanj, lipanj, rujan

- lipanj, kolovoz

DOKUMENTACIJA: - upisne komisije, - e- dokumentacija, - dossier djece, - inicijalni intervuji i dr. - zapisnici Komisije za upis djece - napisano Izvješće, - zapisnik sa sjednice OV

112

PISANJE GPP-a: - pisanje dionica GPP-a, - pisanje Kurikuluma Vrtića, - timsko planiranje i programiranje, - prezentiranje GPP-a na OV PRAĆENJE PRILAGODBE: - praćenje ponašanja djeteta/djece, - analiza odgojiteljskih zabilješki u pedagoškoj dokumentaciji, - timska analiza stanja na terenu RAD S DJECOM S PP-TUR: - opažanje djeteta, dokumentacija o djetetu, pisanje mišljenja,

povratna informacija odgojiteljima i roditeljima, - sudjelovanje u pisanju IOOP-a, - provedba podrške odgojiteljima i pomagačima, - analiza stanja nakon unošenja promjena RAD S RODITELJIMA: - priprema roditeljskih sastanaka, sudjelovanje u pripremama grupnih

roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora, RAD S ODGOJITELJIMA: - osnaživanje odgojiteljskih stručnih kompetencija za rad sa svim

sudionicima pedagoškog procesa, - provedba stručnog usavršavanja u ustanovi (za odgojitelje), - individualni rad s odgojiteljima mentorima pripravnicima SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA: - timski prema djelokrugu rada svakog stručnog suradnika, osobito

zajedno kod djece s PP, školskih obveznika i prijevremenog upisa, suradnje sa školom, HURID-om, MZO-om, GUO-om i dr.

PREZENTACIJA VRTIĆA I PROMICANE STRUKE: - istraživački rad, pisanje stručnih članaka i radova, provođenje

radionica

ISTO

NEPOSREDAN RAD U ODGOJNOJ SKUPINI, OPAŽANJE I

BILJEŽENJE

ISTO

RODITELJSKI SASTANCI

RADIONICE

CIKLUS „Rastimo zajedno“ SRTUČNI AKTIVI, STRUČNE

GRUPE, REFLEKSIJE, MODULI PODRŠKE (ODGOJITELJIMA I

POMAGAČIMA iz IPA projekta)

ISTRAŽIVANJE

- rujan - rujan, listopad - kontinuirano - kontinuirano - prema kalendaru

provedbe GPP - prema kalendaru

provedbe GPP - isto - prema prilici i

potrebi

- napisan GPP, - napisan Kurikulum Vrtića, - zapisnik sa sjednice OV - popunjeni protokoli praćenja

prilagodbe, - zapisnici sastanaka Stručnog

tima i ravnateljice - dokumentacija Vrtića i

odgojne skupine – suradnja s roditeljima,

- zapisnici sa SA, SG, refleksija - bilješke u dokumentaciji Vrtića

i/ili odgojne skupine – suradnja

- objavljen rad, prihvaćeno izlaganje i/ili radionica na stručnom skupu

Ishodi za ST: stečena viša razina vještina timskog i grupnog rada na zajedničkim projektima ili poslovima

RAVNATELJICA

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog procesa i aktivnosti

suradnje AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju GPP-a i Godišnjeg izvješća, Razvojnog plana

ustanove AKTIVNOSTI PROVEDBE:

IZVJEŠĆIVANJE

INDIVIDUALNI I TIMSKI RAD

RAD NA TEKSTU UVIDI U PEDAGOŠKI

PROCES, PROSTORNO-

- kontinuirano - tromjesečno i

prema potrebi

- Pisana izvješća i/ili bilješke iz pedagoške dokumentacije odgojitelja i pedagoga, protokoli praćenja i sl.

BILJEŠKE: - u pedagoškoj dokumentaciji

odgojne skupine,

113

- praćenje provedbe i dokumentiranje AKTIVNOSTI ANALIZE, VREDNOVANJA i UNAPRJEĐENJA: - analiza prema sastavnicama u GPP - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete i

grupu djece, - prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama stručnog usavršavanja

odgojitelja u ustanovi, - prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga centra i Gradskog

ureda/MZOS-a

MATERIJALNO OKRUŽENJE I PEDAGOŠKU

DOKUMENTACIJU SASTANCI STRUČNOG TIMA I RAVNATELJICE,

SASTANCI TIMA ZA KVALITETU, SASTANCI

POVJERENSTVA ZA STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA

- kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi, - prema Programu

stažiranja

- u protokolima opažanja - dokumentaciji rada Stručnog

tima, IZVJEŠĆA: - tima za kvalitetu Vrtića, - Povjerenstva za stažiranje

OSOBNO STRUČNO USAVRŠAVANJE

AKTIVNOSTI UVIDA: - Praćenje ponude usavršavanja AZOO i drugih organizatora, - Kurikul otpornosti - Procjena osobnih potreba (područje, sadržaji) AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - Prijava na stručne skupove (alati za uspješnu komunikaciju, alati

struke i sl.) – pasivno - Prijava na stručne skupove (promicanje struke i djelatnosti Vrtića) –

aktivno AKTIVNOSTI PROVEDBE: aktivan rad u SRC Montessori AKTIVNOSTI VREDNOVANJA

ettaedu i dr. dv „Vrbik“

E – PRIJAVE

sudjelovanje

prema kalendaru - prema kalendaru

- unaprijeđena praksa, dokumentacija iz provedbe projekta - e- prijava (print), - potvrdnica - pisani materijali, bilješke, ev.

Esej - razvojni portfolio

Ishodi: Povećane osobne i socijalne kompetencije: znanja o novostima u struci, vještine izlaganja i prezentiranja, svijest o mogućnostima i ograničenjima za izgradnju zajednice koja uči

OSTALI POSLOVI

Administrativni poslovi, poslovi mentoriranja za studente FFZG – studij Pedagogije, Poslovi mentoriranja za potrebe Stručno-razvojnog centra (Montessori), zamjena ravnateljice u odsutnosti, poslovi po nalogu ravnatelja, sudjelovanje u opremanju internetske stranice Vrtića, sudjelovanje u izradi izvješća Državnog zavoda za statistiku, sudjelovanje u izradi Izvješća za MZOS i GUOS, zastupanje i prezentiranje Vrtića na stručnim skupovima

- prema kalendaru, - prema potrebi

114

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE PSIHOLOGINJE ZA 2018/19.

POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

Cilj Doprinos povoljnom cjelovitom razvoju osobnosti djeteta i kvaliteti njegova življenja

DIJETE

PRAĆENJA I PROCJENJIVANJE AKTUALNIH POTREBA DJETETA (uključujući i PREDŠKOLU) - Sudjelovanje uz odgojitelje u zadovoljavanju

dječjih potreba (pr. suradnja s odgojiteljima u što bezbolnijoj prilagodbi na vrtić)

- Praćenje djece u skupinama - Planiranje i savjetovanje s odgojiteljima u interesu

razvoja djece - Provedba Programa OTPORNOST OTKRIVANJE DJECE S PP I TUR - Inicijalni intervjui s roditeljima i djecom - Praćenje djece u skupinama - Suradnja s odgojiteljicama u praćenju i opservaciji

djece, te prilagodbi konteksta - Suradnja sa ST u otkrivanju djece s TUR i PP - Trijažiranje i testiranje djece - Sudjelovanje u pisanju IOOP-a za djecu s PP – TUR,

darovitu djecu, prolaznih PP RAD S DJECOM S PP I TUR - Praćenje djece i rada odgojitelja u skupinama te

educiranje, savjetovanje i podrška odgojiteljima u radu s djecom s PP i TUR

- Savjetovanje i praćenje provedbe IOOP-a PRIPREMA DJECE ZA ŠKOLU I PREDŠKOLA - Procjena zrelosti djece za školu - Pisanje mišljenja o spremnosti djeteta za školu OBOGAĆIVANJE UVJETA ŽIVOTA U VRTIĆU - uz ST - prilagodba prostorno-materijalnih i

organizacijskih uvjeta za dijete i grupu djece - Pomoć roditeljima u odabiru programa za dijete

Opažanje Pomoć u skupini

Testiranje Individualno i grupno

planiranje i savjetovanje

Opažanje Individualni rad

Grupno kroz planiranja, timove, SA i SG, OV

Individualni i grupni rad Individualno i grupno

planiranje i savjetovanje kroz timove, planiranja,

SA i SG, OV

Praćenje i testiranje

Opažanje Osmišljavanje

Provedba Individualni razgovori

početkom pedagoške godine, kontinuirano, te po

potrebi kontinuirano

kontinuirano prema potrebi i

kalendaru obnavljanja

opservacijskih ugovora

kontinuirano

od siječnja do lipnja

kontinuirano

- inicijalni intervjui - popunjeni protokoli

praćenja - razvojne liste ( za

dijete, skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- rezultati testiranja - dosjei djeteta - mišljenja, prijave, upiti

za CZSS, MUP, Pravobraniteljici za djecu

- mišljenja o spremnosti za školu

BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji

(osobnoj, odgojne skupine, razvojnim portfolijima djeteta, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST)

115


Cilj Doprinos stručnoj kompetenciji odgojitelja usmjereno na unapređenje odgojne prakse

ODGOJITELJ

POMOĆ ODGOJITELJIMA U PROCJENJIVANJU POTREBA DJECE - Praćenje djece u skupinama (uz liste praćenja, razvojne liste i

dr) - Identifikacija djece s PP i TUR (uz odgojitelje i ST) - Edukacija, savjetovanje i podrška odgojitelja u pristupu djeci s

PP i TUR - Dogovor, primjena, praćenje i (ukupna) analiza razvojnih lista

za djecu - Uz odgojitelje i ST – izgradnja poticajnog konteksta za dijete - pomoć u definiranju razvojnih prioriteta za dob,

individualizaciji pristupa POMOĆ U SAGLEDAVANJU RAZINE VLASTITE ODGOJNE PRAKSE I MOGUĆNOSTI PROMJENA I POMOĆ U PROŠIRIVANJU STRUČNIH SPOZNAJA O RAZVOJU, KOMPETENCIJAMA, UČENJU, KOMUNIKACIJSKIM PROCESIMA, PP I TUR DJECE - Edukacija I savjetovanje odgojitelja, te podrška odgojiteljima - Rastimo zajedno plus – senzibilizacija odgojitelja za obitelji s

djecom s teškoćama - pomoć pri prikazu pedagoške prakse, prikazu teorijskih

polazišta, istraživanja, - praćenje provedbe programa OTPORNOST - pomoć u pripremi materijala za publiciranje rada, izlaganja SUDJELOVANJE I POMOĆ U PLANIRANJU I PROVEDBI RAZLIČITIH OBLIKA SURADNJE S RODITELJIMA - individualni razgovori, roditeljski sastanci, posjeti roditelja

odgojnoj skupini, kutići za roditelje, podrška roditeljima, timski razgovori s roditeljima,..

- Večer matematike u CN - Znanstvene čarolije u CN

Opažanje Testiranje

Individualno i grupno planiranje i

savjetovanje

Individualna i grupna refleksija,

planiranja, edukacija

(OV, SA, SG, planiranja,..) Po potrebi

Individualna i grupna refleksija,

planiranja, edukacija Po potrebi

kontinuirano

prema kalendaru stručnog

usavršavanja u ustanovi

kontinuirano

- popunjeni protokoli praćenja

- razvojne liste ( za dijete, skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- dosjei djeteta - mišljenja o spremnosti

za školu BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji

(osobnoj, odgojne skupine, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST)

-

116


Cilj Jačanje roditeljske funkcije i podrška roditeljima, razvijanje povjerenja u odgojitelje i vrtić

RODITELJI

POMOĆ I PODRŠKA U IZBORU PROGRAMA ZA DIJETE - Savjetovanje, edukacija KOMUNIKACIJA S RODITELJIMA - RAZGOVORI, DOGOVORI I INFORMIRANJE RODITELJA O ŽIVOTU U VRTIĆU, OČEKIVANJIMA OD VRTIĆA - Inicijalni intervjui - Individualni razgovori - Roditeljski sastanci - Izrada edukativnih letaka za roditelje, - Upitnici/ankete za roditelje u svrhu bolje komunikacije i

suradnje s obiteljima PODRŠKA RODITELJSTVU (u najboljem interesu djeteta) - Razgovori o razvojnom statusu djeteta, potrebama djeteta

određene dobi, posebnim potrebama, teškoćama - Roditeljski sastanci - Provedba RZ i/ili RZPlus POMOĆ U PREVLADAVANJU PROBLEMA (PRILAGODBA, RAZVOJNE TEŠKOĆE DJETETA, OBITELJSKE TEŠKOĆE I DR) - Razgovori o razvojnom statusu djeteta, potrebama djeteta

određene dobi, posebnim potrebama, teškoćama - Roditeljski sastanci

Individualni i grupni razgovori

Roditeljski sastanci

Radionice Primjena anketa i

upitnika Testiranje djeteta

uz roditelja

kontinuirano i prema potrebi

kontinuirano

kontinuirano prema potrebi

kontinuirano prema potrebi

BILJEŠKE U: - osobna dokumentacija - dosje djeteta - pedagoškoj

dokumentaciji odgojne skupine,

- leci, plakati - upitnici - godišnje izvješće


Cilj Usklađeno djelovanje, međusobna podrška, model uspješne komunikacije. Interdisciplinarno unapređivanje i integralni pristup promjenama u praksi

UPISI DJECE (inicijalni intervjui; formiranje odgojnih skupina; analiza djece s PP, PP-TUR i darovita djeca; priprema roditeljskog sastanka za novu djecu; sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima) PISANJE GPP-a i izvješća (pisanje dionica GPPa i Izvješća, te Kurikuluma; timsko planiranje; timsko izvješćivanje; prezentiranje na OV) PRAĆENJE PRILAGODBE: praćenje ponašanja djeteta/djece; analiza

kontinuirano

lipanj, kolovoz i rujan

- inicijalni intervjui - popunjeni protokoli

praćenja - razvojne liste ( za dijete,

skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- rezultati testiranja - dosjei djeteta

117

STRUČNI TIM

odgojiteljskih zabilješki u protokolima praćenja; timska analiza stanja na terenu RAD S DJECOM S PP I TUR: opažanje djeteta, dokumentacija o djetetu, pisanje mišljenja, povratna informacija odgojiteljima i roditeljima; sudjelovanje u pisanju IOOP-a; provedba podrške odgojiteljima i pomagačima; analiza stanja nakon unošenja promjena RAD S RODITELJIMA: priprema roditeljskih sastanaka, sudjelovanje u pripremama grupnih roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora; provedba programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno PLUS“ RAD S ODGOJITELJIMA: osnaživanje odgojiteljskih stručnih kompetencija za rad sa svim sudionicima pedagoškog procesa; provedba stručnog usavršavanja u ustanovi (za odgojitelje); individualni rad s odgojiteljima mentorima i pripravnicima SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA: timski prema djelokrugu rada svakog stručnog suradnika, osobito zajedno kod djece s PP, školskih obveznika i prijevremenog upisa, suradnje sa školom, HURID-om, MZOS-om, GUOS-om i dr. PREZENTACIJA VRTIĆA I PROMICANE STRUKE: istraživački rad, pisanje stručnih članaka i radova, provođenje radionica i s.

Timski rad

Svih već navedenih oblika rada

Istraživanje

rujan, listopad kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano prema kalendaru

provedbe GPP

kontinuirano po potrebi

prema prilici i

potrebi

- mišljenja, prijave, upiti za CZSS, MUP, Pravobraniteljici za djecu

- mišljenja o spremnosti za školu

BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji (osobnoj,

odgojne skupine, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST, GPP i Izvješće)

DOKUMENTACIJA: - upisne komisije, - zapisnici Komisije za upis

djece - popunjeni protokoli

praćenja prilagodbe,

- objavljen rad, izlaganje i/ili radionica na stručnom skupu


Cilj Podrška stručnim argumentima i pomoć u odlučivanju i rukovođenju

RAVNATELJICA

RAD NA PLANU I PROGRAMU VRTIĆA - sudjelovanje u pisanju GPP-a, Razvojnog plana ustanove,

Kurikuluma POMOĆ U ORGANIZACIJI RADA VRTIĆA (u svrhu poboljšanja kvalitete življenja) - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za

dijete i grupu djece, - prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama stručnog

usavršavanja odgojitelja u ustanovi, - prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga centra i

Gradskog ureda/MZOS-a

Individualni i

timski rad Rad na tekstu

Praćenja Dogovori

Sastanci ST s ravnateljicom

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano prema potrebi,

- GPP vrtića BILJEŠKE: - u osobnoj dokumentaciji

i dokumentaciji odgojne skupine,

118

POMOĆ U PRAĆENJU, ANALIZI I VREDNOVANJU REZULTATA RADA, TE IZVJEŠĆIVANJU - praćenje, dokumentiranje i analiza procesa - praćenje provedbe - sudjelovanje u analizi rada vrtića, pisanju Izvješća vrtića SURADNJA U OSMIŠLJAVANJU RAZLIČITIH AKTIVNOSTI VRTIĆA

Praćenje

Ankete/Upitnici

po potrebi

kontinuirano

- u protokolima opažanja - zapisnici sastanaka ST s

ravnateljicom - Godišnje izvješće vrtića


Cilj Utjecaj na prihvaćanje i uvažavanje stavova o djetetu

DRUŠTVO

POVEZIVANJE SA STRUČNIM I DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA Agencija za odgoj i obrazovanje - Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja - Rad s odgojiteljima – pripravnicima Gradski ured za obrazovanje - Suradnja s odjelom za predškolski odgoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Suradnja s odjelom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje Filozofski fakultet - Vanjski suradnik na predmetu „Uvod u predškolsku psihologiju“ Učiteljski fakultet - Suradnja na Programu OTPORNOST Osnovne škole (OŠ Davorina Trstenjaka, OŠ Tina Ujevića, OŠ Cvjetno naselje,..) Centri za socijalnu skrb Specijalizirane i zdravstvene ustanove (Centar za rehabilitaciju, SUVAG, Domovi zdravlja – komisija za upis djece u školu, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Pravobraniteljstvo za djecu, Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom,..) HURID Centar Rastimo zajedno i UNICEF - Edukacija novih voditelja iz RZ i RZPLUS - Osmišljavanje novih projekata i radionica za roditelje i

odgojitelje

edukacija

mentoriranje, dogovori,

dogovori pismena i usmena

korespodencija

predavanja i radionice

dogovori, sastanci, posjeti školama

pismena i usmena korespodencija

osmišljavanje, radionice, edukacija

edukacija, supervizija, rad na

projektima

kontinuirano prema kalendaru AZOO kontinuirano kontinuirano prema Planu i programu FF (Odsjek za psihologiju) po potrebi kontinuirano po potrebi po potrebi

prema dogovoru prema Planu i programu UNICEFa i Centra RZ

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji - u GPP i Izvješću - Zapisnici sa sastanka ST,

SA, SG - Potvrde AZOO - Mišljenja o djeci i obitelji - Dosjeima djece Objavljeni radovi, odrađene radionice Prezentacije radova, prezentacije projekata Edukacija odgojitelja, stručnih suradnika, roditelja, studenata

119

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE LOGOPEDINJE ZA 2018./2019.

SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE

INDIKATORI PROVEDBE

DIJETE

Prilagodba jasličke djece i djece s teškoćama u razvoju na polazak u vrtić

o Boravak u jasličkim skupinama i uz djecu s teškoćama u razvoju

Opservacija djece s teškoćama u razvoju

o Promatranje u skupini – ponašanje djeteta u igri i rutinama, odnosu prema vršnjacima i odraslima u skupini, procjena razvijenosti komunikacije, jezika i govora

Probir djece po skupinama u suradnji s odgojiteljima

o Utvrđivanje vrste i stupnja govorno – jezičnih teškoća

(nepravilan izgovor, jezične teškoće, poremećaji ritma i tempa govora, nerazvijene ili nedovoljno razvijene predčitačke vještine, nezrelost grafomotorike)

Dijagnostički postupci

o Ispitivanje razvijenosti predčitačkih

vještina (uočavanje i stvaranje rime, uočavanje i izdvajanje prvog glasa u riječima, uočavanje i izdvajanje zadnjeg glasa u riječima, kapacitet radnog pamćenja, slogovna analiza i sinteza, glasovna analiza i sinteza do razine od šest glasova, prepoznavanje i imenovanje slova, prepričavanje)

o Ispitivanje artikulacije

Neposredni rad s djecom/ poticanje razvoja kompetencija komuniciranja na materinjem jeziku, kompetencije učiti kako se uči i međuljudskih kompetencija

o Individualni rad –

trijaža i

dijagnostika o Individualni

logopedski tretman u trajanju od 25 minuta za djecu s nepravilnom artikulacijom, poremećajima ritma i tempa govora

o Individualni logopedski tretman u trajanju od 25 minuta za djecu s nerazvijenim govorom

o Individualni tretman u trajanju od 45 minuta za djecu s teškoćama

početkom pedagoške godine tromjesečni ciklusi, te prema potrebi

kontinuirano

Dokumentacija odgojne skupine

Dnevnika rada logopeda

Protokoli procjene i praćenja


Rezultati probira


Rezultati probira

120

(pregled artikulacijskih organa – anatomski i funkcionalno; ispitivanje izgovora)

o Procjena jezične razvijenost (Reynell razvojne ljestvice govora, Peabody – slikovni test rječnika, Test razumijevanja gramatike - TROG)

o Procjena ritma i tempa govora o Procjena grafomotoričke zrelosti o Upućivanje na složenije dijagnostičke

postupke u specijalizirane ustanove/prema potrebi

Priprema za neposredni rad s djecom Izraditi Individualnog plana i programa

rada za svako dijete Proučiti suvremenu stručnu literaturu i

dostupne izvore s interneta Izraditi potrebne didaktičke materijale

(slikovnice, igre, slikovni materijali) u skladu s potrebama djeteta

Kontinuirano pripremati materijale za rad s djecom

Praćenje napretka djece o Otvoriti Individualni dosje djeteta za svako

dijete u tretmanu o Kontinuirano voditi evidenciju rada s

djetetom u obrascu Individualnog dosjea djeteta

o Kontinuirano pratiti djecu s teškoćama u razvoju

o Kontinuirano pratiti govorno-jezični razvoj djece jasličke dobi

o Pisanje Mišljenja stručnog tima za djecu s teškoćama u razvoju /prema potrebi

u jezičnom razvoju o Rad u malim

grupama (2-4 djece) u trajanju od 60 minuta za djecu školske obveznike s nedovoljni razvijenim ili nerazvijenim predčitačkim vještinama

kontinuirano

Izrađen Individualni plan i program rada za svako dijete

u tretmanu Izrađeni didaktički materijali

Materijali za rad s djecom

Bilješke u obrascu Individualnog dosjea djeteta

Napisana mišljenja

121

Aktivnosti u pripremi djece za polazak u školu

o Trijažna ispitivanja djece školskih obveznika

o Individualni razgovori s roditeljima: Informiranje o razvijenosti predčitačkih vještina djeteta

o Individualni rad s djecom o Informiranje roditelja o napretku djece o Suradnja s pedagozima osnovnih škola u

okolini vrtića o Prezentacija rada knjižnice i radionica za

djecu o pisanje Mišljenja stručnog tima za djecu

školske obveznika/ prema potrebi

kontinuirano


Bilješke u obrascu Individualnog dosjea djeteta

Dnevnika rada logopeda Napisana mišljenja

Ishodi za dijete/djecu

Porast djetetovih kompetencija komuniciranja na materinjem jeziku, kompetencije učiti kako se uči i međuljudskih kompetencija

ODGOJITELJ

Pomoć odgojiteljima u prilagodbi djece jasličke dobi

Pomoć odgojiteljima u prilagodbi djece s teškoćama u razvoju

Suradnja pri prepoznavanju djece s odstupanjima u razvoju (posebno razvoju govora i jezika)

Informiranje odgojiteljica o rezultatima provedenih trijažnih i dijagnostičkih postupaka

Informiranje odgojiteljica o napretku djeteta u logopedskom tretmanu

Pomoć u individualizaciji odgojno – obrazovnih sadržaja za djecu s posebnim potrebama

instruktivno -konzultatvini

rad s odgojiteljima

individualno i timski instruktivno -konzultativni

rad s odgojiteljima

kontinuirano

početak pedagoške

godine

kontinuirano

prema potrebi

Dokumentacija odgojne

skupine


122

Pomoć/suradnja s odgojiteljicama u pripremama za individualne razgovore s roditeljima

Pomoć/suradnja s odgojiteljicama u pripremama za roditeljske sastanke

Vođenje stručnih aktiva i stručnih grupa kao oblika stručnog usavršavanja u ustanovi ( + radionice)

Individualne konzultacije s odgojiteljicama

Upućivanje na stručnu literaturu

instruktivno -konzultativni rad s odgojiteljima

stručni aktivi, stručne

grupe radionice, praktikumi

instruktivno -konzultativni

rad s odgojiteljima

prema kalendaru stručnog

usavršavanja u ustanovi

kontinuirano

Zapisnici Stručnih aktiva i

stručnih grupa


Ishodi da odgojitelje

Porast osobnih kompetencija: znanja (uvid i samouvid, znanja o drugačijim obrascima ponašanja u djece, praktična znanja u radu s djecom s PP i TUR); senzibiliziranost za potrebe drugih - djece s PP i TUR i njihovih obitelji

OBITELJ (i za obitelj)

Vođenje Inicijalnih intervjua

Podrška u prilagodbi (informacije o tijeku prilagodbe)

Individualni razgovori: o Informiranje roditelja o rezultatima

provedenih trijažnih i dijagnostičkih postupaka

o Informiranje o potrebi uključivanja djeteta u logopedski tretman

o Prezentacija Individualnog plana i programa djeteta

o Informiranje roditelja o tijeku logopedske terapije

o Upućivanje na složenije dijagnostičke postupke u specijalizirane ustanove/ prema potrebi

Roditeljski sastanci

Savjetovanje

Edukacija za rad kod kuće

Vođenje radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno Plus“



roditeljski sastanci individualni razgovori

instruktivni rad

radionički rad s grupom roditelja

upisni rok početak pedagoške

godine i prema potrebi

kontinuirano i

prema potrebi

prema potrebi

prema potrebi tromjesečni ciklus

Odrađeni inicijalni intervjui


Individualni dosje djeteta

Dokumentacija odgojne skupine

Dnevnika rada logopeda Proveden ciklus radionica za

roditelje

123

Ishodi za roditelje

Informiran, konzultiran i uvažen roditelj, realizirano pravo roditelja na podršku u roditeljstvu

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

Suradnja s agencijom za odgoj i obrazovanje

o Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja

o Mentorstvo pripravnici logopedinji na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

o Rad s odgojiteljima – pripravnicima/kao član povjerenstva za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje

o S odjelom za predškolski odgoj/ prema potrebi

S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta

o S odjelom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje/ prema potrebi

Suradnja s Državnim zavodom za statistiku

o U okviru distribucije statističkih podataka o upisu, rodnoj i dobnoj strukturi polaznika vrtića s teškoćama u razvoju

Suradnja s visokoškolskim institucijama

o Suradnja s profesoricom Mirjanom Lenček, s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. (Mentoriranje studentsku praksu i vježbi studenata u okviru kolegija „Poremećaji čitanja i pisanja“ i „Specifične teškoće

stručni skupovi

mentorski rad

timski rad

mentorski rad

kontinuirano

prema potrebi

prema potrebi

prema potrebi

zimski semestar

akademske godine 2018/2019.

Potvrdnice o stručnom usavršavanju

Dokumentacija vrtića o

pripravništvu


Godišnje izvješće


Godišnje izvješće

Popunjeni obrasci s traženim podacima

Potvrda o odrađenim studentskim vježbama i praksi; dnevnici prakse

studenata

124

učenja“.) Suradnja s osnovnim školama

o Suradnja s pedagoginjom, psihologinjom i učiteljima nižih razreda OŠ Davorina Trstenjaka/ prema potrebi

o Suradnja s pedagogom OŠ Tina Ujevića/ prema potrebi

o Suradnja s pedagoginjom OŠ Cvjetno naselje/ prema potrebi

Suradnja s centrima za socijalnu skrb

o Centri za socijalnu skrb/ prema potrebi Suradnja sa specijaliziranim i zdravstvenim ustanovama

o Centar za rehabilitaciju o Poliklinika SUVAG o Dom zdravlja „Trnje“ – komisija za upis

djece u školu o Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež o Pravobraniteljstvo za djecu o Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom

timski rad

timski rad

timski rad

konzultacije

proljeće 2016.

prema potrebi

prema potrebi

Dnevnika rada logopeda Godišnje izvješće

Napisana mišljenja

Dnevnika rada logopeda Godišnje izvješće

Sastavljanje Godišnjeg plana i programa ustanove i Kurikuluma

Prezentacija Godišnjeg plana i programa ustanove na odgojnom vijeću

Suradnja u provedbi bitnih zadaća ustanove

Priprema roditeljskih sastanaka stručnih suradnika

Individualni razgovori članova stručnog tima s roditeljima

individualno/timski

timski

rujan

kontinuirano

prema potrebi

Izrađen Godišnji plan i

program ustanove i Kurikulum

Zapisnik sa sjednice OV

Dnevnik rada logopeda

Dosje djeteta

125

STRUČNI TIM

Suradnja u organizaciji i provedbi stručnog usavršavanja u ustanovi: o Suradnja s ravnateljicom u pripremi

Odgojiteljskih vijeća

o Priprema tema i sadržaja stručnih aktiva, vođenje dijela stručnih aktiva

o Priprema tema i sadržaja stručnih grupa, vođenje dijela stručnih grupa

Zajednička suradnja s vanjskim čimbenicima

Provođenje istraživanja

Pisanje stručnih radova

Prezentiranje rada ustanove na stručnim i znanstvenim skupovima

Upis djece o zaprimanje zahtjeva

o analiza priložene medicinske dokumentacije

o unos podataka o zaprimljenim zahtjevima za upis u elektroničke matice

o provođenje inicijalnih intervjua

o uvođenje upisane djece u e- matice

Prikupljanje i analiza podataka rada ustanove tijekom pedagoške godine

Sastavljanje Godišnjeg izvješća o radu ustanove

Prezentacija Godišnjeg izvješća o radu

timski

timski

timski

timski

individualno/timski

individualno/timski

prema kalendaru provedbe GPP

prema planu stručnog

usavršavanja izvan ustanove

upisni rok; svibanj – lipanj

siječanj/ svibanj

lipanj – kolovoz

kontinuirano

Zapisnici sa SA, SG, refleksija

Objavljen rad

Prihvaćeno izlaganje i/ili radionica na stručnom

skupu

zahtjevi uneseni u e-maticu odrađeni inicijalni intervjui

obrađeni obrasci polugodišnje i godišnje

valorizacije rada na bitnim zadaćama

Izrađeno Godišnje izvješće

Zapisnik sa sjednice OV

126

ustanove na odgojiteljskom vijeću

Kontinuirani sastanci stručnog tima s ravnateljicom tijekom cijele pedagoške godine

timski zapisnici sa sastanaka

stručnog tima i ravnateljice

Ishodi za ST Usavršene vještine timskog i grupnog rada

RAVNATELJICA

Praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog procesa i aktivnosti suradnje u odnosu na djecu TUR

Sudjelovanje u pisanju GPP-a i Godišnjeg izvješća, Razvojnog plana ustanove

Prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete s teškoćama u razvoju i grupu djece

Prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama stručnog usavršavanja odgojitelja u ustanovi,

Prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga centra i Gradskog ureda/MZOS-a

individualno/ timski

rad na tekstu uvidi u pedagoški proces

prostorno-materijalno okruženje i pedagošku

dokumentaciju

sastanci stručnog tima i

ravnateljice sastanci tima za kvalitetu, sastanci povjerenstva za

stažiranje pripravnika

kontinuirano

početak/kraj

pedagoške godine

kontinuirano

kontinuirano

prema Programu

stažiranja

Dnevnik rada logopeda

GPP, Godišnje izvješće

Izvješće tima za kvalitetu

Izvješće Povjerenstva za

stažiranje

OSOBNO STRUČNO

USAVRŠAVANJE

Praćenje ponude usavršavanja AZOO i drugih organizatora,

Prijava na stručne skupove – aktivno i pasivno sudjelovanje

predavanja

prema kalendaru

potvrdnice

Ishodi Povećane osobne i socijalne kompetencije: znanja o aktualnostima u struci, vještine izlaganja i prezentiranja

OSTALI

POSLOVI

Administrativni poslovi,

Poslovi za potrebe Stručno-razvojnog centra (Montessori),

Poslovi po nalogu ravnatelja

individualno/timski

prema potrebi

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA STRUČNOG SURADNIKA EDUKACIJSKOG REHABILITATORA ZA 2018/19.

127


Cilj Jačanje kompetencija djeteta s TUR na svim razvojnim područjima s naglaskom na pružanje podrške djetetu u procesu inkluzije

DIJETE

PODRŠKA ZA VRIJEME PERIODA PRILAGODBE - podrška djeci i odgojiteljima u prvim danima boravka djeteta u vrtiću (djeca jasličke dobi i djeca s TUR) EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI RAD - praćenje razvoja sve djece te uočavanje razvojnih odstupanja (preventivno djelovanje, sprečavanje nastanka sekundarnih teškoća) te specifičnih potreba, procjena razvoja - motorički, perceptivni, pažnja i koncentracija, igra, komunikacija; te poticanje navedenih područja kod djece s teškoćama kroz individualni rad, rad u manjim grupama te pružanjem potpore u svakodnevnim aktivnostima u skupini - procjena i individualni rad s djecom školskim obveznicima (po potrebi) te s djecom s odgodom upisa u školu - dokumentiranje rad – vođenje dosjea i razvojnih lista za svako dijete IZRADA INDIVIDUALIZIRANIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH PROGRAMA I INDIVIDUALNIH EDUKACIJSKIH PLANOVA - na temelju praćenja, procjene i razvojnih lista - za djecu s teškoćama s postojećom dokumentacjom, za djecu bez odgovarajuće dokumentacije kod kojih je opservacijom uočena teškoća, školske obveznike s odgodom upisa u školu - mjesečna evaluacija provođenja IOOpa te tromjesečno revidiranje razvojnih zadaća IOOPa PISANJE MIŠLJENJA O DJECI - na temelju praćenja, procjene, razvojnih lista te evaluacije provođenja aktivnosti IOOP-a - za djecu s teškoćama, djecu za koju je traženo mišljenje zbog moguće odgode upisa u školu ili prijevremenog upisa u školu INICIJALNI INTERVJUI ZA UPIS DJECE U VRTIĆ - razgovori s roditeljima i djecom

boravak u skupini

praćenje procjena

boravak u skupini individualni i grupni

rad dokumentiranje


rujan, po potrebi tokom godine

kontinuirano tokom godine

listopad/studeni tromjesečna

evaluacija

listopad/studeni po potrebi tokom

godine

svibanj i lipanj (upisni rok)

- dnevnik rada, osobna dokumentacija, dokumentacija odgojne skupine

- dosjei djece, razvojne liste djece, protokoli procjene i praćenja

- izrađeni IOOP-i u suradnji

s odgojiteljima - elektronski obrazac za

praćenje provedbe IOOPa

- izrađeni Individualni edukacijski planov – osobni planovi rada

- napisana mišljenja o djeci na temelju praćenja, procjena te razvojnih lista

POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE Cilj Jačanje kompetencija odgojitelja na području rada s djecom s TUR te senzibiliziranje za potrebe djece s TUR i njihovih obitelji

128

ODGOJITELJ

PODRŠKA ZA VRIJEME PERIODA PRILAGODBE - individualne konzultacije prije početka pedagoške godine – upoznavanje sa specifičnostima novoupisane djece s teškoćama / posebnim potrebama - podrška djeci i odgojiteljima u prvim danima boravka djeteta u vrtiću (djeca jasličke dobi i djeca s TUR) PODRŠKA I POMOĆ U NEPOSREDNOM RADU S DJECOM S TEŠKOĆAMA (zadovoljavanju specifičnih odgojno obrazovnih potreba) - podrška u skupini (boravak, praćenje, poticanje unutar skupine) - zajednička identifikacija djece s teškoćama, praćenje te individualizacija aktivnosti i postupaka - kontinuirana razmjena informacija i pravovremeno zajedničko djelovanje i usklađivanje postupaka SURADNJA PRI IZRADI, PROVEDBI I EVALUACIJI INDIVIDUALIZIRANIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH PROGRAMA - zajedničko utvrđivanje posebnih odgojno obrazovnih potreba te postavljanje razvojnih zadaća, praćenje i podrška pri realizaciji i evaluaciji istih TIM „POMAGAČ“ - mjesečni sastanci stručnog tima, trećih odgojitelja i Montessori defektologa - podrška, zajedničko planiranje i provođenje individualziranih postupaka i aktivnosti u skupini i u individualnom radu, vođenje pedagoške dokumentacije, provođenje i evaluacija IOOP-a PLANIRANJA RADA - tjedna, mjesečna, s matičnim i trećim odgojiteljima - individualne konzultacije po potrebi PODRŠKA ODGOJITELJU U JAČANJU STRUČNE KOMPTENCIJE ZA RAD S DJECOM S TEŠKOĆAMA - teorijska i praktična podrška - preporuka stručne literature

boravak u skupini

praćenje, opažanje

refleksija

planiranje

savjetovanje

dogovor

grupni i individualni rad

kolovoz

rujan, po potrebi

tokom godine


kontinuirano

tokom godine

prema godišnjem planu i programu

stručnog usavršavanja


- dnevnik rada, osobna dokumetacija

- pedagoška dokumetacija skupine

- dosjei djece

- izrađeni Individualizirani

odgojno obrazovni programa

- elektronski obrazaci

evaluacije IOOPa

- godišnje izvješće o radu

tima „Pomagači“, zapisnici sa sastanaka


Cilj Informiranje, savjetovanje i podrška roditeljima te usklađeno djelovanje roditelja i vrtića

129

RODITELJI

KOMUNIKACIJA, SURADNJA S RODITELJIMA - putem individualnih konzultacija te zajedničkih konzultacija roditelja i članova stručnog tima - razmjena informacija o djetetovom funkcioniranju u vrtićkom i obiteljskom okruženju, razvojnim mogućnostima i potrebama - suradnja i zajedničko djelovanje u odnosu na IOOP - pomoć i savjetovanje pri odabiru programa za dijete - upućivanje na dodatnu dijagnostiku u specijalizirane ustanove INICIJALNI INTERVJUI ZA UPIS DJECE U VRTIĆ - razgovori s roditeljima i djecom

individualni i grupni razgovori

savjetovanje,

preporuke

kontinuirano tokom

godine

po potrebi


- dnevnik rada, - osobna dokumentacija - osobni dosjei djece - dosjei djece


Cilj Jačanje kompetencija na području timskog rada, međusobnog pružanja podrške i usklađenog timskog djelovanja

STRUČNI TIM

UPIS DJECE U VRTIĆ - provođenje inicijalnih intervjua, rasčlamba i slaganje dokumetacije, izrada popisa SURADNJA U ODNOSU NA DJECU S TEŠKOĆAMA I RODITELJE - praćenje i pravovremena izmjena informacija, dogovori o načinima postupanja i usklađivanje istog, dokumentiranje rada i vođenje dosjea, suradnja pri izradi IOOPa te pisanju mišljenja, zajedničke individualne konzultacije s roditeljima SURADNJA U ODNOSU NA ODGOJITELJE - zajednička savjetovanja, konzultacije, planiranja -sudjelovanje na mjesečnim sastancima tima „Pomagači“ - kontinuirana suradnja putem sastanaka ravnatelja i stručnog tima - suradnja pri prikupljanju i analizi podataka rada ustanove tijekom pedagoške godine - suradnja pri izradi Godišnjeg plana i Godišnjeg izvješća

timski rad



lipanj i rujan

- dnevnik rada - osobna dokumentacija - osobni dosjei djece - dosjei djece - izrađeni Individualizirani

odgojno obrazovni programi i evaluacija istih

- napisana mišljenja o djeci

- Godišnje izvješće o radu tima „Pomagači“

- zapisnici sastanaka

stručnog tima i ravnatelja - obrađeni obrasci - Godišnje izvješće o radu ustanove


RAVNATELJICA SURADNJA U ODNOSU NA DJECU S TEŠKOĆAMA - kontinuirana razmjena informacija o radu s djecom s teškoćama,

individualni i timski rad

- dnevnik rada, osobna

130

praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog procesa, suradnja i zajedničko djelovanje s ciljem pronalaska optimalnih rješenja i podrške za uključivanje djece s teškoćama u redovne skupine, suradnja u prilagodbi prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta - suradnja i podrška pri organiziranju, praćenju i evaluaciji rada trećih odgojitelja - suradnja pri prikupljanju i analizi podataka rada ustanove tijekom pedagoške godine - kontinuirana suradnja putem sastanaka ravnatelja i stručnog tima - sudjelovanje u pisanju Godišnjeg plana i Izvješća o radu

dogovori

savjetovanje


lipanj i rujan

dokumentacija - Godišnje izvješće o radu

tima „Pomagači“

- obrađeni obrasci - zapisnici sastanaka

stručnog tima i ravnatelja - Godišnje izvješće o radu ustanove


Cilj Jačanje osobnih kompetencija za rad i unapređenje cjelokupnog procesa uključivanja djece s TUR u zajednicu

DRUŠTVO

SURADNJA SA STRUČNIM INSTITUCIJAMA - Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet (studentska praksa) - Agencija za odgoj i obrazovanje (stručna usavršavanja) - Gradski ured za obrazovanje (odjel za predškolski odgoj) - Ministarstvo znanosti i obrazovanja (odjel za rani i predškolski odgoj i obrazovanje) Osnovne škole (mišljenja o djeci za upis u školu) - Specijalizirane i zdravstvene ustanove (Centar za rehabilitaciju, SUVAG, Jedinstveno tijelo vještačenja) - Sekcija predškolskih edukacijskih rehabilitatora grada Zagreba

mentorski

rad stručno

usavršavanje

timski rad

pismena korespodencija

po pozivu

travanj / svibanj


- izvješća studenata o

odrađenoj praksi

- potvrde o stručnom usavršavanju i obrazac Stručno usavršavanje djelatnika

- izvješća i traženi podaci

- napisana mišljenja u

suradnji s članovima stručnog tima

131

Prilozi:

Večer matematike u Cvjetnom

Matematički znanstveni izazovi Što je Večer matematike? Večer matematike je skup interaktivnih radionica koje potiču izgradnju pozitivnog stava prema matematici. Sudjelovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu - zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome što matematika jest i čime se bavi te dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi uspješno rješavamo. Koji je cilj Večeri matematike? Popularizacija matematike te poticaj učenika za nastavak matematičkog obrazovanja. Kako izgleda Večer matematike? Večer matematičke nalik je sajmu. Sudionici obilaze „matematičke stanice“ i odabiru aktivnosti u kojima će sudjelovati. Materijali s detaljnim uputama o aktivnostima dostupni su na svakoj stanici, a „dežurni matematičar“ (profesor matematike) pomoći će pri njihovoj provedbi. Tko organizira Večer matematike? Sva događanja organizira Hrvatsko matematičko društvo (HMD). Predložile: Ivana Golik Homolak, odgojiteljica i Đurđica Prkut, Montessori odgojiteljica Nastavne listiće za radne centre za djecu vrtićke dobi pripremit će HMD i bit će dostupni svim odgajateljima koji žele sudjelovati. Naravno, odgajatelji će biti slobodni materijale prilagođavati, nadopunjavati i osmišljavati vlastite aktivnosti. Za dječje vrtiće se preporuča da djeca sudjeluju zajedno sa svojim roditeljima. Naime, pomoć roditelja u pojašnjavanju obrazovnih zadataka pozitivno utječe na dječja postignuća. Večer matematike potiče takvu interakciju te pomaže jednima i drugima da razumiju međusobne potrebe i izazove.

Documents

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA VRTIĆA za pedagošku godinu ... 2018.-2019.pdf · praćenje i vrednovanje rada te zauzimanje za ostvarenje ciljeva, uključivanje roditelja i djece