1

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA

DJEČJEG VRTIĆA “MALI ISTRAŽIVAČ”

ZA PEDAGOŠKU GODINU

2013. /2014.

VIZIJA RAZVOJA :

Poticanje razvoja slobodnog, samopouzdanog,

snalažljivog i odgovornog djeteta

koje kreativno i kritički razmišlja.

Rujan, 2013.

2

Odgojiteljsko vijeće, na sjednici održanoj dana 28.08.2013., utvrdilo je prijedlog godišnjeg plana i programa rada DJEČJEG VRTIĆA „MALI ISTRAŽIVAČ“ za pedagošku godinu 2013./2014.

Koji je temeljem članka 33. Statuta Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ , a na prijedlog ravnateljice, Upravno vijeće usvojilo i donijelo na sjednici dana 29.08.2013.

Predsjednik Upravnog vijeća

________________________

Vlado Vukšić

RAVNATELJICA: __________________________

Ljiljana Vukšić

3

I. USTROJSTVO RADA ...................................................................................................... 5

II. MATERIJALNI UVJETI ........................................................................................... 16

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE .......................... 19

IV. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD ............................................................................. 21

V. SURADNJA S RODITELJIMA .............................................................................. 30

VI. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA ........................ 31

VII. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA ..................................................... 34

VIII. INDIVIDUALNI GODIŠNJI PLANOVI ............................................................... 35

4

Niti rana, niti predškolska dob djeteta nisu tek

pripremne faze za život u odraslosti, već zasebna

životna sa svojim vrijednostima i kulturom. Dijete

je cjelovitio biće koje svaku cjelinu svog života,

uklapa u svoje vrijednosti i svoju kulturu. Za

očekivati je da mu priđemo s poštovanjem i

spremnošću da nam bude prvi i aktivni suradnik

u procesu vlastitog odrastanja. Drugi sudionik i naš

suradnik u tome treba biti roditelj kao intuitivni

odgojitelj svog djeteta. Od nas kao stručnjaka

očekuje se da postignemo sinergiju očekivanja djeteta , roditelja i vlastitih djelovanja. Svako dijete novi je

izazov jer je svako djete (kao i roditelj) jedinstvena i neponovljiva osoba kojoj treba omogućiti okruženje

u kojem poticati svi njegovi potencijali.

Zato smo odlučili da je...

VIZIJA RAZVOJA DJEČJEG VRTIĆA „MALI ISTRAŽIVAČ“

Poticanje razvoja slobodnog, samopouzdanog, snalažljivog i odgovornog djeteta koje kreativno i

kritički razmišlja.

Stručni djelatnici Dječjeg vrtića Mali istraživač usmjerit će svoje djelovanje u oblikovanje okruženja u

kojem će dominirati dobro i pozitivno ozračje, istinsko poštivanje djetetovih potreba, okruženje po

mjeri djeteta (i roditelja) jer će se djetetovo učenje poticati interaktivnim prostorom koji nudi mnoštvo

sadržaja (aktivan proces) i uvjete nesmetanog druženja s drugom djecom i odraslima. Naša uloga kao

stručnjaka je da se stalno propitujemo :

Kakva su očekivanja djece od vrtića (nas) ?

Koliko smo, prihvaćajući činjenicu da su djeca istraživači koji brzo mijenjaju svoje interese, spremni

(stručno) odgovoriti na njihova različita očekivanja?

Možemo li ispuniti očekivanja svakog djeteta u vrtiću ?

Razumijemo li očekivanja roditelja i koliko su ona u skladu s očekivanjima djece? Koliko su u skladu s

nama i našim očekivanjima?

Što trebamo činiti kako bismo što uspješnije uskladili očekivanja djece, roditelja i naša očekivanja ?

Mi to zovemo kritičkim promišljanjem vlastite odgojno - obrazovne prakse koja za cilj ima postizanje

kvalitete odgojno obrazovnog procesa usklađenog sa stvarnim potrebama djeteta (temeljne

pretpostavka zadovoljnog djeteta i roditelja). Kao i temeljna pretpostavka zadovoljstva rezultatima

vlastitog djelovanja -USPJEŠAN VRTIĆ koji prepoznaju (djeca, roditelji i stručni krugov) po istinskoj

kvaliteti programa i po stvarnoj a ne deklarativnoj usmjerenosti na dijete i njegov optimalan razvoj.

Kako se ono kaže...VRIJEME ĆE POKAZATI (djeca i roditelji će pokazati) koliko smo upješn i!

5

I. USTROJSTVO RADA

Dimenzije stvaranja organizacije koja uči međusobno su povezane na isti način na koji je

povezan njihov utjecaj na stvaranje kurikuluma u užem smislu riječi u Dječjem vrtiću “Mali

istraživač”.

Naša želja da otvorimo privatni vrtić definirana je željom da provjerimo vlastite potencijale u

izgradnji kulture novog vrtića. Nastojat ćemo postići svojevrsnu autentičnost u pristupu

odgojno-obrazovnoj praksi. Timsko djelovanje proteklih godina omogućilo nam je veću razinu

suradničkih odnosa. Prepoznali smo zajedničku potrebu daljnje nadogradnje i daljnjeg

istraživanja koja će se dijelom temeljiti na iskustvu postignutih promjena na fizičkoj, vremenskoj,

socijalnoj i vrijednosnoj dimenzija dječjeg vrtića iz kojeg dolazimo. Ipak će naš primarni zadatak

biti osvojit se od toga I pokušaja kopiranja postojećeg kurikuluma jer smo to neprestano tvrdili

sustručnjacima. Ne želimo biti kopija procesa koji smo razvijali proteklih 16 godina. Želimo biti

original koji je naslonjen na bitne kriterije djelovanja prema djetetu u procesu (jer smo ih I

stvarali). Daleko više želimo biti usmjereni prema razvoju odgojno-obrazovne prakse Dječjeg

vrtić “Mali istraživač” prema nekim novim spoznajama do kojih tek trebamo doći a koje će

posredno utjecati i na naš osobni rast i razvoj. A dosadašnje iskustvo osvijestilo nam je da je

znanje indivuidualno i subjektivno, a proces učenja različit kod svakog pojedinca.

Pred nama je puno posla kojem se radujemo i za koji smo istinski motivirani.

NAŠ TIM ČINE...

Zaposlenici po strukturama Normativ Zaposlenici s 30.09.

1. Ravnatelj 1 1 2. Pedagog 1 1 3*. Viša medicinska sestra 1 1 4*. Odgojitelji 8 4 5. Kineziolog 1 0 6. Spremačice 2 2 UKUPNO. 14 9

3 i 4*. Zapošljavanje Više med. sestre odgojitelja provodit će se u skladu s dinamikom upisa djece u vrtić

Zato su naši ciljevi djelovanja .....

1. OBLIKOVANJE PEDAGOŠKI I ESTETSKI OSMIŠLJENOG OKRUŽENJA za optimalan procesa

igre, odgoja i učenja djece ( ukupan prostor estetski oblikovan i funkciji potrebe djece)

6

Zašto držimo da je važno oblikovati pedagoški i estetski osmisliti okruženje u kojem dijete boravi?

Uređenje okruženja jasno nam saopćava kakvu teoriju ili sliku o djetetu imamo ili što i kako

mislite o djetetu i njegovim mogućnostima općenito i njegovu odgoju i obrazovanju u vrtiću.

Smatra se da uređenje prostora, okruženja u vrtiću predstavlja materijalizaciju, čini vidljivim

vaše / naše mišljenje i općenito shvaćanje djeteta i odgojno-obrazovnog rada s djecom rane

dobi. Poznato je da dijete jako dobro shvaća i m nam odgovara.

Suvremeni zahtjevi na uređenje okruženja smatraju da ono mora biti tako opremljeno s

materijalima, alatima ili sredstvima za istraživanje, igru i aktivnosti da bude jače, snažnije od

riječi odgajatelja i to nazivaju materijalnim zaokretom nasuprot lingvističkom koji je bio

dominantan do sada. razumije našu teoriju ili koncepcije o njegovu razvoju i odgoju i sukladno

tomu svojim ponašanje

Jer okruženja u pravom smislu riječi jest drugi odgajatelj. Trebalo bi biti tako uređeno i

opremljeno da dijete upravo zove, potiče na aktivnost a ne na pasivnost, pa bi u skladu s tim

stajalištem već ulaskom djeteta u vrtić i u svoj prostor trebalo mu omogućiti, da se prema

svojim interesima, može izravno uključiti u aktivnosti koju su njegovi drugovi započeli, ili bi pak

mogućnost samostalnog iniciranja aktivnost s materijalima koji su mu na raspolaganju. Djeca

dakle biraju i izmjenjuju aktivnosti i prostore, biraju s kim i s čim će se igrati, stupaju u različite

odnose s djecom starijom i mlađom, bez velikog uplitanja odgajatelja.

Dakle, osmišljeno okruženje koje uvažava djetetove mogućnosti i inicijativu, potiče djetetovu

autentičnost i aktivnost razvijajući povjerenje u odgajatelje koji u njemu rade. U poticajnom

okruženju brzo se razvija međusobno povjerenje između odgajatelja i djeteta zbog čega (često

već pri prvom dolasku djeteta u vrtić) dolazi do izravnog uključivanja djeteta u aktivnosti s

drugom djecom ili samostalnog iniciranja vlastite aktivnost.

Bogato materijalno okruženje podrazumijeva različite materijale koji djeci omogućavaju razvoj

različitih inteligencija i kompetencija. U takvom okruženju dijete s lakoćom pronalazi sebi

zanimljivu i primjerenu aktivnost. Odabir ponude materijala i oblikovanje okruženja vrši se u

skladu s djetetovim interesima kako bi kod djece razvili aktivno učenje, sposobnost opažanja,

kreativnost, povjerenje u sebe i vlastite mogućnosti, povjerenje u druge i samostalnost. Svakom

djetetu u ovom načinu rada pristupamo individualno nastojeći prepoznati djetetovu darovitost s

aspekta potencijala. Kupovni didaktički materijal djeca koriste kratko vrijeme. Iznimno mali broj

njih zadržava duže vrijeme dječju pažnju. To ne znači da ih ne treba kupovati! Samo je pitanje

KAKVE? Naše iskustvo govori kako igračka treba imati istraživalački karakter

7

IPAK … prednost uvijek dajemo prirodnim strukturiranim i nestrukturiranim materijalima iz

svakodnevnog života, koji u rukama djece postaju najdragocjenije igračke (kartonske i plastične

kutije, vuna, tkanina, papir, lonac, poklopac, zdjelice i žlice, stara pegla, plastične i staklene boce

i tegle, vata, žica, alat, pokvareni telefon, sat, kamenčići, šišarke, školjke, stiropor i slično) …

popis je beskonačan. Materijali koje nudimo u našem vrtiću raznoliki su, zanimljivi, dostupni i

smišljeno smještani u prostor (razvrstani) kako bi djeci bili uvijek pri ruci, bilo kao predmeti s

poznatom i točno određenom funkcijom u simboličkoj igri, bilo kao materijali za izražavanje

djetetove kreativnosti i originalnosti.

Na takav način se promovira neovisnost i autonomija učenja djece jer im samo okruženje

omogućuje postavljanje hipoteza, istraživanje. Takav materijal djetetu pruža bezbrojne

mogućnosti za manipulaciju, istraživanje, stjecanje neposrednih iskustava te konstruiranje

znanja, koje se u dobro osmišljenom prostoru dalje sukonstruira u kvalitetnoj socijalnoj

interakciji s drugom djecom i odraslima.

2. ORGANIZACIJA RADA USTANOVE U SKLADU S RITMOM DJETETA

Radno vrijeme Uprave bit će usklađeno s potrebama

ukupne organizacije vrtića, a u okviru zakonom

utvrđenog 8-satnog radnog vremena zaposlenika u

Upravi vrtića. Struktura satnice (dnevna, tjedna,

mjesečna i godišnja) pratit će funkcionalne potrebe

procesa u tekućoj pedagoškoj godini za svakog

zaposlenika. U sveukupnoj organizaciji rada vrtića,

bitne zadaće biti će usmjerene na unaprjeđivanje

ustrojstva rada i organizacije rada prateći realne

potrebe roditelja za boravkom djeteta, te zaštitu djetetovih prava i potreba.Organizacija

dnevnog ritma odgojno - obrazovnog rada je u skladu s pravima i potrebama djece. Cjelokupni

dnevni ritam zasnovan je na međusobnoj interakciji i suradnji djeteta i odgojitelja koji

svakodnevno u svom odgojno - obrazovnom radu uvažavaju interes djeteta. Jer kako kaže

Komensky, J. A „Dijete djetetu može izbrusiti um bolje nego ijedan odrasli.“ Formiranje odgojnih

skupina različite kronološke dobi posljedica je iskustva da mješovote skupine djece

omogućavaju stvaranje ozračja najsličnijeg obiteljskom okruženju. Drugi razlog je naše iskustvo

da spontano i situacijsko učenje djece uz podršku druge djeteta iste i različite dobi u

interaktivnom prostoru punom različitih poticaja postaje zanimljivo i pozitivno iskustvo.

8

Dr. LARRY CUBAN, prof. sa Stanfordskog sveučilišta naglašava kako su HOMOGENE SKUPINE

(skupine djece iste dobi) „…strukturirane poput tvornica u kojima se očekuje da djeca uzimaju

strukturirane materijale i daju uniformirane rezultate“ za razliku od heterogenih skupina koje,

prema istom autoru, omogućavaju da „…djeca brinu jedna za drugu, uče jedni druge, uče jedni

od drugih, jačaju dječje samopoimanje jer svako dijete može doprinijeti skupini na svoj način.“

Pogrešna je i neutemeljena pretpostavka kako u okruženju u kojem zajedno žive mlađa i starija

djeca „ profitiraju” samo mlađa djeca, a starija ne. Iz iskustva znamo kako starija djeca, brinući

se za mlađu, pomažući im u učenju i istraživanju, na najbolji mogući način učvršćuju, uvježbavaju

i proširuju svoja znanje pri čemu posebno naglašavamo pozitivan utjecaj na razvoj njihovih

socijalnih kompetencija, komunikacijskih vještina te širenje prosocijalnih ponašanja. Poštujući

dinamiku prilagodbe djece na vrtić kao prvu stepenicu u odrastanju (neovisno o njegovom

poticajnom okruženju) i činjenici da djeca u prvoj godini života imaju specifičan ritam koji se

odrastanjem postepeno usklađuje s ritmom starije djece. Skupine ćemo formirat na sljedeći

način:

Najmlađim stanovnicima naše kuće (djeci od 12-24 mjeseca) omogućavat ćemo potrebnu

izdvojenost u prostoru do trenutka kada razvojno budu spremni širiti svoj životni prostor i

ostvarivati interakciju sa starijom djecom na način i pod uvjetima koji su u skladu s dinamikom

njihovog odrastanja (sazrijevanja).Kada se dijete osjeti spremnim za druženje (interakciju)

omogućavamo mu kretanje kroz sve prostore i susrete s djecom različite dobi (HETEROGENE

SKUPINE) sve do odlaska u školu. Slobodnim kretanjem dijete širi svoje krugove prijateljstva,

ostvaruje odnose koji su slični obiteljskom, osjeća se sigurno dobrodošlo i pripadajuće . Jako je

važno pružiti mogućnost djeci da međusobno komuniciraju (djeci različite dobi) i s drugim

odraslim osobama u okruženju vrtića jer potičemo razvoj komunikacijskih vještina i socijalnih

kompetencija. U ovakvom okruženju za očekivati je da djeca i odrasli žive kao velika obitelj.

2.1. ORGANIZACIJA SKUPINA U PROSTORU

ADRESA ODGOJNE SKUPINE INTERAKTIVNI PROSTOR BORAVKA DJECE (m2)

BROJ DJECE

EDE MURTIĆA 7

Mlađa jaslička od 1 do 3 godine 47 m2 14 - 20

Mješovita vrtićka od 3 do škole

303 m2

20 - 25

Mješovita vrtićka od 3 do škole 20 - 25

Mješovita vrtićka od 3 do škole 20 – 25

9

2.2. ORGANIZACIJA RADNOG VREMENA VRTIĆA

Odgojno-obrazovni rad odvijat će se od 7:00 sati do 18 :00 sati. Dijete može koristiti ponuđeni

program u okviru zakonom utvrđenih deset sati. Radno vrijeme je promjenjivo u skladu s

potrebom roditelja, a u okviru 10-satnog odgojno-obrazovnog rada s djecom. Postupnim

ulaskom odgojitelja (ali i ostalih zaposlenika) u procesu osigurat ćemo::

Bolji uvid svakog odgojitelja u ukupan proces rada s djecom,

Bolju povezanost odgojitelja u procesu,

Kvalitetniju pokrivenost prostora kako bi se djetetu pružilo maksimalno slobodno i

sigurno kretanje kroz prostor,

Postavit ćemo I temelje za buduću kvalitetu same ustanove, te njeno prepoznavanje kao

ustanove u kojoj se sve usklađuje s ritmom djeteta i uvjete za razvoj novih mogućnosti

djelovanja odgojitelja u ovako postavljenoj organizaciji skupina. U skladu s prostorom koji je

oblikovan interaktivno nije potrebna organizaciji jutarneg i poslijepodnevnog prihvata djece

nego djeca ulaze i borave u istom prostoru s odgojiteljima tijekom cijelog procesa prihvata

djeteta u vrtiću. Kvalitetniju intervenciju odgojitelja vezanu uz poticaje u svim prostorima ovisno

o interesu i potrebi djeteta Nadamo se da će ovakva organizacija biti prepoznata među

odgojiteljima ali i djecom i roditeljima kao pozitivna i u skladu s interesom djece i ukupnog

odgojno obrazovnog procesa. Fleksibilna organizacija rada osnovni je preduvjet za:

Stvaranje okruže nja u kome je omogućena nesmetana interakciju djece kroz prostore

veće individualno praćenja djece

veću ponudu poticaja za igru, odgoj i učenje koja traži maksimalan zajednički angažman

odgojitelj

10

OSTALI POSLOVI ODNOSE SE NA :

a. Timski rad u ustanovi

Planiranja odgojni obrazovnog rada s djecom Rada na dokumentaciji ( arhiviranje materijala, dekodiranje procesa) Planiranja i kreiranje poticajnog okruženja Priprema raznih vrsta poticaja za neposredni proces Planiranja aktivnosti s ciljem podizanja kvalitete suradničkih odnosa na svim

razinama procesa (suradnja među zaposlenicima,suradnja s djecom i suradnja s roditeljima)

Planiranja oblika suradnja s društvenom zajednicom

b. Suradnju s roditeljima

c. Stručno usavršavanje u ustanovi i izvan ustanove

d. Odgojna vijeća

e. Rad s ostalim zaposlenicima

f. Vođenje dokumentacije

3. POTICANJE PROFESIONALNIH SURADNIČKIH ODNOSA ODRASLIH

Cilj je

ujednačavanje djelovanja i mijenjanje stavova i zaposlenika u odnosu na potrebe i

mogućnosti djece,

profesionalnost u odnosu na suradnju među odraslima (poticanje emocionalne i socialne

inteligencije u međusobnoj suradnji)

Suradnički odnosi omogućavaju razvoj SUVREMENOG VRTIĆA u kom djeluju pojedinci u kojima

je sjedinjeno razmišljanje, razumijevanje, znanje i djelovanje. U kojem je svaki pojedinac

spreman s drugim dijeliti svoja znanja (s drugim odgajateljima, roditeljima i ostalim članovima

zajednice i raspravljati o njima). Zašto dijeliti? Zato što je prirodno da će svaki od nas pri

promatranju vidjeti ono što je u skladu s njegovim znanjem i razumijevanjem, tumačit ili

interpretirati situacije koje je pratio kao i kvalitetu, rada svojui i drugih, okruženje – svoje i

drugih , djecu, njegova djelovanja, roditelje i oni nas ( svatko iz svog kuta i upravo u skladu sa

svojim razumijevanjem). Drugim riječima koliko će biti nas koji ćemo promatrati, toliko će biti i

interpretacija onoga što vidimo. Upravo to treba biti poticaj da iznosimo svoja razmišljanja, ne

ustručavati se raspravljati, slagati se i ne slagati se. Nužno je razvijati kulturu raspravljanja

/uljuđeno raspravljati i kad se ne slažemo u stajalištima /.

Na žalost, svjedoci smo toga da je i danas mnogim odgajateljima jednostavnije reći da je riječ

odraslih svemoguća u odosu na dijete ( ili drugu odraslu osobu) nego uložit napor razumjrti.

11

Posebno razumjeti potrebu uređenje okruženje bogato smišljenim i dobro organiziranim

materijalnim poticajima (izvorima spoznavanja) koji atraktivno plijene pozornost djece i odraslih

/a koje kvalitetan odgajatelj koristi odavno/. Pogotovo je to teško onima koji se nisu spremni

mjenjati jer se pridružuje potreba osvješćivanja vlastitih djelovanja dokumentiranjem tih

djelovanja ( meta razina) ali i dokumentiranje djelovanja djece kako bi dobivenu dokumentaciju

koristito u boljem razumijevanju djeteta i sebe. Osvješćivanja svoje prakse i međusobnih odnosa

koji potiču razvoj interaktivnog okruženja koje će se tijeko vremena mnogo puta mijenjati i

preoblikovati u skladu s našim razumijevanjem potrebe djeteta i u skladu s razinom našeg

otvaranja za dijete i njegove potrebe, njegove intrvencije u prostoru, njegovo istraživanje. Jer ne

možeš mijenjati nešto za što ne znaš da postoji.

Socijalni odnosi su živa dimenzija koja je u neprestanoj promjeni, koju je potrebno

nadograđivati, ulagati u njezin daljnji razvoj. Aktivno učešće odgojitelja u donošenju i

provođenju svih važnih odluka koje se odnose na njihov život i rad u vrtiću , vještinu uvažavanja

različitosti i različitih mogućnosti (zajednički utjecali na pozitivno ozračje ustanove i uvjete za

kvalitetnu raspravu, zajednička promišljanja, partnerske odnose).

Osmišljavanje različitih aktivnostima kojima se osnažuju komunikacijska umijeća djece i

odraslih, (pregovori, rasprave, razgovori)

Poticanje komunikacije među djecom

Partnerske odnose s djecom kroz uvažavanje njihovih prava i potreba koja se tiču

njihovog življenja i učenja

Suradničke odnose s roditeljima kroz razmjenu i uvažavanje roditeljevih znanja o djetetu,

u odnosu na profesionalne spoznaje koje odgojitelji stječu u procesu rada s djetetom

Uspostavljanje suradničkih, partnerskih odnosa na svim socijalnim razinama želja nam je da

postane bitna značajka identiteta našeg vrtića. Kroz rad u timovima omogućava se otvoreni

dijalog, kao najpouzdaniji način rješavanja mogućih problema i daljnjeg povezivanja ljudi.

Svi posebni programi dječjeg vrtića „Mali istraživat“ počet će s provedbom nakon verifikacije (dobivanja

suglasnosti) MZOS-a, a u skladu s interesom roditelja za ponuđene programe.

U skladu s temeljnim uvjerenjem kako dijete treba biti izloženo bogatstvu poticaja, odlučili smo da

posebnost našeg pristupa odgojno - obrazovnom radu s djecom bude u ponudi različitih programa

kojima će biti izložena sva djeca vrtića kako bi omogućiti svakom djetetu odabiranje onog sadržaja

koji mu odgovara (za kojima interes). Sve ponuđene programe provode ih odgajatelji i kineziolozi

iza čijih edukacija i odgojno - obrazovnog rada osnivač odgovorno stoji. Već niz godina uočavamo

veliki interes roditelja za uključivanjem djece u programe koji su obogaćeni učenjem stranog

jezika. Iz recentne literature o ranom učenju stranih jezika možemo uočiti kako je osnovni

12

element suvremenog komunikacijskog pristupa u poučavanju stranih jezika uspostava smislene

komunikacije. To je moguće postići ako se usvajanje jezika odvija u smislenom kontekstu,

prilagođenom dobi i kognitivnom razvoju djeteta, što je lakše postići ako se učenje stranog jezika

odvija u sklopu redovitog cjelodnevnog primarnog programa. Zbog toga smo odlučili redoviti 10 -

satni program obogatiti situacijskim učenjem ENGLESKOG JEZIKA .

Mnogi roditelji se pitaju kada bi njihovo dijete trebalo

početi učiti strani jezik. Kao što pokazuju istraživanja,

učenje stranog jezika u predškolskoj dobi može biti

dodatno. U našem vrtiću počinjemo od treće godine života

djeteta kako sredstvo stimuliranja mozga, a poznavanje

jednog ili više stranih jezika pružit će mu i omogućiti lakše

uključivanje u društvo i kvalitetniju komunikaciju bismo

razvili senzibilnost za strani jezik jer svako kvalitetno obogaćivanje primarnog programa utječe

se na cjelokupni razvoj djeteta, naročito njegove govorne sposobnosti i percepciju. Koristeći

različite poznate metode i situacijske pristupe, djecu potičemo na aktivno učenje engleskog

jezika i motiviramo na stjecanje novih znanja i vještina, pritom vodeći računa o njihovim

razvojnim mogućnostima i potrebama. Engleski jezik koristimo u gotovo svim situacijama

tijekom cjelodnevnog boravka djeteta u vrtiću i to putem individualne komunikacije, u radu s

manjim skupinama ili s većim brojem djece. Pri tom polazimo od prirodnih, svakodnevnih

životnih situacija, igre i raznolikih aktivnosti koje djeca stvaraju. U takvom procesu učenja

engleskog jezika znanje se ne prenosi direktnim poučavanjem, nego ga dijete stječe i razvija,

konstruira samo ili sukonstruira s drugima, djecom i odraslima. Program ranog učenja engleskog

jezika integriran je u redoviti 10-satni i odvija se svakodnevno uz posebno inicirane aktivnosti i

situacijske poticaje u poticajnom prostorno materijalnom okruženju. Velika prednost ovako

integriranog programa je mogućnost korištenja svakodnevnih životnih situacija i poticaja za

učenje jezika (situacijsko učenje). Od osobite je važnosti naglasiti kako su naši odgajatelji vrsni

govornici stranog jezika te se njime kontinuirano koriste u komunikaciji s djecom uz dodatnu

potporu audiovizualnih, audio ili vizualnih sredstava. Odgajatelji imaju verificirane zakonom

predviđene stupnjeve znanja engleskog jezika (VIII – XII stupanj škola stranih jezika), a vrtić ima

verificiran program od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

PROVODITELJI PROGRAMA : Odgojitelji Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ (6 odgojitelja) s

certifikatima o položenom B2 stupnju poznavanja engleskog jezika.

13

KRAĆI PROGRAMI

KLASIČNOG BALETA Program klasičnog baleta za predškolsku djecu osmišljen je da na jednostavan i zabavan način

omogući djeci usvajanje znanja o baletnoj terminologiji,

specifičnim kretanjima i tradiciji klasičnog baleta, te ujedno

da razvija dječji smisao za estetiku pokreta, razvija

koncentraciju, pamćenje, samodisciplinu i usredotočenost,

potiče na međusobno uvažavanje i suradnju pokretom. Ovaj

program klasičnog baleta za predškolsku dob čini bazu za

daljnje obrazovanje u klasičnom baletu ili bilo kojem drugom

plesnom stilu s obzirom na to da je klasični balet temelj svih

ostalih plesnih stilova. Ciljevi programa su približiti umjetnost klasičnog baleta svakom djetetu, na

primjeren način, kroz umjetnički doživljaj i izražavanje; razviti kod djeteta poseban senzibilitet za

glazbu i ritam; omogućiti stjecanje osnovnih znanja i vještina klasičnog baleta; otkrivanje i razvijanje

plesne i glazbene nadarenosti; poticanje stvaralaštva i kreativnosti; poticanje na međusobno

uvažavanje i suradnju te omogućavanje harmoničnog cjelokupnog razvoja.

PROVODITELJI PROGRAMA - Odgojitelji Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ koje imaju diplome

Škole za klasični balet- plesač klasičnog baleta dugogodišnje iskustvo u provedbi ovog programa

kao plesni pedagozi i posebna priznanja na raznim natjecanjima.

RITMIKE I PLESA Ples je jedna od najprimjerenijih aktivnosti za rad s djecom

predškolske dobi. Plesni izričaj ima znatan utjecaj na razvoj

brojnih sposobnosti kod djece: osjećaja za ritam, osjećaja za

pokret, ljepotu izvođenja pokreta, sposobnost vizualizacije

vlastitog položaja u skupini. Plesom razvijamo bazične

motoričke sposobnosti kao što su: fleksibilnost, snaga,

ravnoteža, brzina i koordinacija (Horvatin-Fučkar i

sur,2004.) Kreativni ples je umjetničko odgojni obrazovni proces, koji objedinjuje tjelesne,

emotivne i intelektualne sposobnosti djece, razvija stvaralačku ličnost s naglašenim

sposobnostima izražavanja pokretom. Poticanjem stvaralaštva kroz improvizaciju u pokretu i plesu

uvijek na nov, svakom djetetu svojstven način, kreativni ples obogaćuje osobnost djece i razvija

njihov umjetnički senzibilitet za stvaranje vlastitih koreografskih zamisli i plesnih ostvarenja.

Cilj programa kreativnog plesa je približavanje plesne umjetnosti djeci kroz umjetnički doživljaj i

izražavanje, stjecanje osnovnih znanja i vještina u plesu, otkrivanje i razvijanje plesne nadarenosti,

14

poticanje stvaralaštva, te poticanje na međusobno uvažavanje i suradnju. Kroz program

kreativnog plesa dijete razvija svoju kreativnost i maštovitost, sluh i ritam, te pamćenje i upoznaje

se s osnovnim pojmovima u plesnoj umjetnosti. Putem ovog programa djeca će biti uvedena i u

svijet glazbe, čime će razvijati daljnji senzibilitet za umjetnost i kulturu.

PROVODITELJI PROGRAMA: Odgojitelji Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ koje imaju diplome Škole

za klasični balet- plesač klasičnog baleta i dugogodišnje iskustvo u provedbi ovog programa kao

plesni pedagozi i posebna priznanja na raznim natjecanjima.

PONUDA PROGRAMA VANJSKIH SURADNIKA

SPORTSKI PROGRAM Odgoj i obrazovanje predškolskog djeteta temelji

se na humanističko - razvojnoj koncepciji ranog

razvoja i učenja prema kojoj je dijete vrijednost

sama po sebi i podrazumijeva ostvarivanje prava

na cjeloviti (holistički) razvoj koji uključuje i pravo

na kretanje i tjelesne aktivnosti kao jedne od

primarnih potreba i prava svakog djeteta. Odluka o

obogaćivanju redovitog 10 - satnog programa

sportskim sadržajem za svu djecu upisanu u naš

vrtić nije usmjerena na “stvaranje vrhunskih

sportaša” niti na ranu specijalizaciju već na poticanje optimalnog i cjelokupnog razvoja djeteta.

Namijenili smo ga djeci od navršene tri godine života do polaska u školu. U samom provođenju

programa ističemo važnost zajedničkog i aktivnog sudjelovanja svih sudionika važnih za njegovo

kvalitetno provođenje: djeteta – kineziologa – roditelja - vrtića. Osnovna načela programa je

integracija motoričkih znanja i sposobnosti djeteta s ostalim aspektima cjelokupnog razvoja

djeteta i povezivanje programskih sadržaja redovnog predškolskog programa sa sadržajima

sportskog programa (u cilju poticanja cjelokupnog razvoja djeteta).

PROVODITELJI PROGRAMA : ROBERT BUJANIĆ profesor kineziolog s dugogodišnji iskustvom u

radu s predškolskom djecom

15

NJEMAČKI JEZIK Učenje njemačkog jezika mogući je izbor roditelja u okviru 10 satnog programa od treće godine

života djeteta. Odlučili smo ponuditi njemački jezik jer

smo procijenili da je ovo jezik koji bi dijete trebalo

poznavati a koji u svakodnevnom životu neopravdano

daleko rjeđe susreće. Svaki jezik može biti poticaj za

otkrivanje novih radosti učenja novog i zanimljivog.

Njemački jezik (kao i svi jezici svijeta) izazovan je,

svestran i maštovit ukoliko odgajatelj ima sposobnost i

znanje prenijeti ga djeci na zabavan i djeci primjeren

način (kroz igru). Program ranog učenja njemačkog jezika usmjeren je na upoznavanje djece s

multikulturalnošću i običajima područja koja pripadaju njemačkom govornom području

korištenjem primjerenih sadržaja koji obuhvaćaju tradicionalne pjesme, priče i običaje njemačkog

govornog područja. Ciljevi našeg djelovanja usmjereni su na poboljšanje suradnje i

komunikacijskih vještina djece kroz vježbanje izgovora i bogaćenje vokabulara djece čime

direktno utječemo na razvoj koncentracije, mašte, kreativnost i vještine slušanja . Govor je uvijek

povezan sa socijalnom interakcijom i emocionalnim doživljajem djece zbog čega držimo da se

dobrobit situacijskog učenja jezika očituje u razvoju komunikacijskih, jezičnih i spoznajnih vještina

na prirodan i djeci zanimljiv način u situacijama svakodnevne igre (učenja) u vrtiću. Primjerice,

jedan od kvalitetnih oblika neopterećeno usvajanje njemačkog jezika su različite igre s

razumijevanjem (igra upoznavanja, zagrijavanja vizualizacije, asocijacije uloga i dramatizacija).

PROVODITELJI PROGRAMA : CVRČAK d.o.o.

U svrhu obogaćivanja programa, u vrtiću MALI ISTRAŽIVAČ planiramo ponudu programa i tečajeva vanjskih suradnika (isključivo za djecu našeg vrtića):

DODATNI SPORTSKI SADRŽAJI MALA ŠKOLA KLIZANJA – od studenog do veljače tekuće pedagoške godine

MALA ŠKOLA ROLANJA – od travnja do srpnja tekuće pedagoške godine

MALA ŠKOLA PLIVANJA – mogućnost tijekom cijele pedagoške godine (u zatvorenom bazenu)

JEDNODNEVNI IZLETI , LJETOVANJA / ZIMOVANJA

Ukupan program koji nudimo organizira se u suradnji s odgajateljima DJEČJEG VRTIĆA MALI

ISTRAŽIVAČ, budući da vrtić i turistička agencija imaju verificiran program pri Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta.

16

II. MATERIJALNI UVJETI

Vrtić se nalazi u stambeno - poslovnom

centru Bundek Novi Zagreb. Prostor

vrtića namjenski je građen za potrebe

smještaja djece rane dobi. Ima 4

optimalna prostora za smještaj 4

odgojne skupine djece u dobi od 12

mjeseci do polaska u školu kao i

pripadajuće sanitarne čvorove,

garderobne prostore, zbornicu,

kuhinju za pripremanje kuhanih

obroka s pripadajućim prostorijama skladišta, prostore administracije i stručnog tima. Vrtić ima

natkriveni vanjski prostor i namjenski ograđeno i opremljeno dječje igralište. U neposrednoj

blizini nalazi se jezero Bundek (oaza prirode usred grada) koje ima status jednog od najljepših

parkova grada s uređenim

šetnicama, parkovima i zelenim

površinama koju ćemo koristiti u

svakodnevnom odgojno

obrazovnom radu s djecom.

U prostoru vrtića, gledajući ga kao jednu cjelinu, predviđa se formiranje RADIONICA, ATELJEA I

CENTARA AKTIVNOSTI kao specijaliziranih prostora koji će omogućiti interesno okupljanje djece.

Ovako formirane manje grupe djece poticajno će utjecati na kvalitetu djetetovog istraživanja i

17

međusobne suradnje i komunikacije. Mišljenja smo da vrtić treba biti laboratorij za učenje i

istraživanje te imati čitav niz centara:

Obiteljski - za imitativne igre,

Istraživalački - za aktivno učenje i istraživanje

Građenja - za konstruktivne i simboličke igre

Senzorički - za poticaj i stimulaciju svih osjetila (bliskih i dalekih)

Dramski, likovni i glazbeni - za poticaj (improvizacije), izražavanja i kreativnosti

Početnog čitanja i pisanja- za poticanje grafomotorike i predčitalačkih vještina

Stolnih i društvenih igara - za poticaj socijalnih vještina, igre s pravilima i logičko

Matematičkog mišljenja

Opuštanja (mirni centar) - za mogućnost osamljivanja i izolacije od skupine

I drugi interesni centri prema iskazanoj potrebi djeteta i postavljenim odgojno-

obrazovnim zadaćama prema psihofizičkim karakteristikama dobi djece

Prostore za boravak djece ćemo organizirati na način da pružaju uvjete za sigurnost, neovisnost,

slobodu kretanja i interakciju djeteta kroz prostor, mogućnost igre i učenja u manjim skupinama

ili individualni rad djeteta. Prostor će predstavljati osnovu za kvalitetno i kontinuirano učenje

djece i odraslih u vrtiću. Sobe dnevnog boravka opremit ćemo fleksibilnom i višenamjenskom

opremom prilagođenom razvojnim potrebama i interesima djece rane dobi i specijaliziranom

opremom i didaktikom za istraživanje, eksperimentiranje, konstruiranje znanja i druge aktivnosti

djece Visokom razinom kvalitete opreme i osmišljenim oblikovanjem nenamjenskih prostora s

ciljem odvijanja kvalitetnog odgojno-obrazovnog procesa DJEČJEG VRTIĆA MALI ISTRAŽIVAČ

stvoreni su preduvjeti za kvalitetan 10-satni program.

18

19

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE

CILJ DJELOVANJA: Osiguravanje preduvjeta za stvaranje zdravog i sigurnog ozračja u kojem

dijete boravi kroz osiguravanje optimalnih uvjeta za zadovoljavanje osnovnih potreba djeteta.

Osnovni preduvjet za cjeloviti rast i razvoj svakog djeteta stvaranje zdravog i sigurnog ozračja u

kojem dijete boravi. Kvalitetna prehrana čini važan dio djetetovog razvoja. Zato naše jelovnike

sastavlja zdravstvena voditeljica s dugogodišnjim iskustvom u radu u predškolskim ustanovama.

Roditelj u svakom trenutku ima pravo uvida u jelovnike vrtića. Tjedni jelovnik uvijek će biti

dostupan svim roditeljima na oglasnom prostoru u vrtiću i na našoj web-stranici.

Zadaće koje proizlaze iz cilja su:

PLANIRANJE I PROVOĐENJE KVALITETNE PREHRANE DJECE

Pravilna prehrana djeteta rane i predškolske dobi

treba zadovoljavati potrebe organizma za

energijom i potrebnom količinom prehrambenih i

zaštitnih tvari koje su neophodne za održavanje

fizioloških funkcija organizma i zdravlja. Kako je

upravo predškolsko razdoblje vrijeme djetetovog

intenzivnog rasta i razvoja, pravilna prehrana

zauzima važno mjesto kojem ćemo u našem vrtiću

davati iznimnu pažnju i brigu. Jelovnike ćemo

planirani u skladu sa standardima utvrđenim od

strane nadležne institucije (Zavoda za zaštitu zdravlja majke i djeteta), uvijek će biti dostupni na

uvid svim roditeljima na mjestima koja su za to predviđena, ali i na našoj web-stranici.

KVALITETNA IZMJENA IGRE I ODMORA

Odnosi se na poštivanje pravo i potrebe svakog pojedinog djeteta za odmorom u prostorima

koje smo organizirali kao sobe za blagovanje i dnevni odmor. Djeca koja nemaju potrebu

odmora i dalje će nesmetano ostvarivat mogućnost interakcije kretanjem kroz sve preostale

prostore. Poseban naglasak bit će usmjeren na timsko djelovanje s ciljem osiguravanja klizne

organizacije vremena blagovanja i odmora za djecu kojoj je potreban / buduću da su naše

skupine djece mješovite dobi koja uz to dolaze u različito vrijeme.

20

REDOVITA TJELOVJEŽBA I OSMIŠLJEN BORAVAK NA ZRAKU svakodnevna su potreba

djeteta, koju ćemo nastojat maksimalno poštivati, u onoj mjeri i na onaj način koji je djetetu

najprimjereniji. Koristeći pogodnost da imamo dvoranu i prirodnu oazu Bundeka u neposrednoj

blizini u mogućnosti smo zadovoljavanje ove potrebe dignuti na jedan viši nivo.Organizacija

kliznog vrijema provođenja tjelovježbi u periodu od 9-11 sati, kako bi djeca mogla u grupama i

po vlastitom izboru, ovisno o vremenu dolaska u vrtić, ali i bez prekidanja započete igre odlaziti

u dv0ranu.

Prostor omogućava uvjete u kojima jedna grupa djece nesmetano i u poticajnom ozračju jede

dok su druga djeca na igralištu ili u aktivnostima u ostalim prostorima. Predviđeno je da djeca

imaju na raspolaganju upravo onoliko vremena koliko im treba kako bismo omogućili djetetu da

blaguje u skladu sa svojom potrebom. Blagovanja u podgrupama u određenom prostoru

blagovaonice omogućava izbjegavanje forme obroka u kojem sva djeca trebaju jesti u isto

vrijeme neovisno o stvarnoj potrebi. Važna nam je i estetika stola (stolnjacima, način serviranje

jela, pribor za jelo) mogućnosti samoposluživanja kako bi djeca odlučila o količini hrane koju će

konzumirati, poticanje samostalnosti pri jelu i poželjnim ponašanjima za stolom (polako jesti,

sažvakati hranu, primjereno komunicirati….) aktivno utječemo na kulturu blagovanja. U sklopu

zadovoljavanja potreba djece od 12 - 24 mjeseca organizirali smo MEĐUOBROK prije odlaska na

odmora kako bi nakon odmora dobili glavni obrok. Predvidjeli smo da djeca u prirodnom ritmu

potrebe za snom odlaze na odmor kako bi nakon prirodnog ritma buđenja imala glavni obrok –

ručak. Period dobivanja međuobroka individualan je period odrastanja djeteta i prilagođavanja

ritmu obroka starije djece.

21

IV. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

Dijete ne očekuje niti treba jednosmjerno prenošenje znanja

već podršku u samostalnom razvijanju vlastitih potencijala,

kako bi SAMOSTALNO STJECALO, KONSTRUIRALO I

SUKONSTRUIRALO SVOJA ZNANJA na razvojnom putu

ostvarenja samoga sebe kao cjelovitog bića.

Temeljne postavke pristupa djetetu u dječjem vrtiću mali

istraživač nalazimo u REGGIO PEDAGOGIJI koja je

utemeljena na cjelovitom, prirodnom planiranju i

programiranju, zasnovanom na tezi da je učenje predškolske

djece najučinkovitije u uvjetima obogaćene slobodne igre, u

okruženju u kojem dijete rane dobi živi i uči. Osmišljeno

prostorno okruženje ima snažan utjecaj na učenje i uspjeh.

Polazište odgojno - obrazovnog rada je poštivanje

svakodnevnih interesa, doživljaja i zbivanja kojima je dijete izloženo. Oni su ujedno i sadržaji

rada s djecom.

Cjelokupni rad zasnovan je na međusobnim interakcijama i suradnji djece međusobno te djece i

odgajatelja. Odgajatelji svakodnevno u svom odgojno - obrazovnom radu uvažavaju interese

djeteta, potičući njegovo istraživanje i samostalno dolaženje do rješenja (otkrivanje) onog što

istražuje. U ovom pristupu dijete i odgajatelj se nalaze u ulozi istraživača unutar bogato

opremljenog i poticajnog okruženja koje raznolikošću i zanimljivošću ponuđenih materijala

poziva na aktivnost i istraživanje čiji je rezultat stjecanje znanja, njihovo stalno preispitivanje,

mijenjanje i nadogradnja. Strukturirani i nestrukturirani materijali za igru i istraživanje

prilagođeni su individualnim potrebama djece različite kronološke dobi. U svakom djetetu živi

istraživač, a naša je zadaća omogućiti mu kretanje i istraživanje dinamikom koja mu odgovara.

Djeca uče „kad su im zaposlene ruke“ (u konkretnom iskustvu manipulacije i istraživanja

materijala).Vođeni takvim razumijevanjem djeteta rane i predškolske dobi postupno ćemo

razvijati vlastiti kurikulum koji će se temeljiti na humanističkom pristupu.Točnije naše djelovanje

biti će usmjereno na na individualnost svakog djeteta, zajedništvo djece i odraslih i razvoj

kreativnosti djece. Pravo na autonomnost programa odgojno - obrazovnog rada s djecom

rane dobi čini smisao postojanja pojedinog vrtića i njegovog kurikuluma. Njihovu posebnost

osigurava programska različitost kojom se omogućava ostvarivanje prava djeteta na različitost i

kroz izbor njemu odgovarajućeg programa. Raznovrsnost interesa i pravo djeteta predškolske

dobi i na posebnost opravdava činjenicu da se programi ranog razvoja djeteta međusobno

razlikuju kako bili usklađeni s interesom djeteta. Djeca informacije iz svoje okoline oblikuju, na

svoj osobit način interpretiraju i uklapaju u svoj već izgrađen koncept znanja. Svoja znanja od

22

okoline ne preuzimaju pasivno, nego ih aktivno izgrađuju, tj. konstruiraju. Svoje znanje djeca

izgrađuju tako da svako novo iskustvo pokušavaju protumačiti (razumjeti) i potom ugraditi u

postojeći, već izgrađeni koncept znanja i razumijevanja. Tako u njega stalno ugrađuju nove

elemente (iskustva, razumijevanja, znanja), a ona prethodno izgrađena, pod utjecajem novih

iskustava i novih razumijevanja, često organiziraju na neki novi (kvalitetniji), sebi svojstven

način. Djeca svoje znanje neprekidno izgrađuju, dograđuju, reorganiziraju i rekonstruiraju. Ono

što su prije razumjeli i znali (ili mislili da znaju), često ponovno propituju i provjeravaju, te

„filtriraju“ i odbacuju ono što za njih više nema smisla. Ovakvo tumačenje UČENJA DJETETA

temelji se na radu švicarskog psihologa Jeana Piageta koji je zapravo i utemeljitelj

konstruktivističkog pristupa učenju. Djeca informacije iz svoje okoline oblikuju, na svoj osobit

način interpretiraju i uklapaju u svoj već izgrađen koncept znanja. Svoja znanja od okoline ne

preuzimaju pasivno, nego ih aktivno izgrađuju, tj. konstruiraju

„Učenje kroz igru je najbolji način učenja jer stvara osjetilnu povezanost koja otvara vrata novim spoznajama“

(JENSEN 1994, DRYDEN &VOS 1997, DRYDEN &ROSE 1995)

U „Malom istraživaču“ djeca imaju poticajno okruženje koja omogućava susret i spontano učenja

i u kojem će imati mogućnost uvida u ljepotu različitosti svega što ih okružuje . Prostor vrtića

oblikovan je kao OTVORENO- INTERAKTIVNO OKRUŽENJE koje omogućava svakom djetetu

razvoj svih potencijala. Stručan i motiviran odgajatelj, poticajno i bogato materijalno okruženje

čine početnu prilagodbu djece na vrtić bezbolnijom, prirodnijom. Maksimalno osjetljiv odgajatelj

koji čuje i vidi dijete te prostor vrtića, koji svojim oblikovanjem podsjeća na dom, vesele dijete pa

ono svakim danom sve više živi u vrtiću, a sve manje boravi. Svi zaposlenici vrtića imaju obvezu da

svojim ukupnim djelovanjem poštuju dijete i njegovu posebnost. Tako, od najranije dobi, živimo

demokraciju u punom i pravom smislu (izbjegavajući na taj način tek deklarativno učenje o tome

što bi demokracija trebala biti). Jednako tako, naš pristup svakom djetetu i odgojno – obrazovnom

procesu u cjelini, istinski podupire, poštuje i živi prava djece.

Zato smo odlučili prostore vrtića oblikovat na način da omogućava slobodno izražavanje svih

kreativnih potencijala djeteta, njegovu radoznalost, autonomiju i pravo komuniciranje s drugima

kroz povezanost svih prostorija vrtića. U uvjetima bogatog i poticajnog okruženja u kojem

boravi, dijete može iskazati i razvijati svoje sposobnosti, zadovoljiti svoje potrebe, biti

ravnopravni član skupine koja surađuje, istraživati i učiti u interakciji s drugom djecom i

odraslima. Posebno nam je važno da roditelji ili drugi posjetitelji vrtića, gledajući okruženje i

djetetovu aktivnost u njemu, uočavaju kako djeca imaju što zanimljivo činiti cijelo vrijeme

boravka u vrtiću. Iskustveno smo došli do kriterija procjene kvalitete odgojno - obrazovnog rada

koje primjenjujemo u oblikovanju vrtića .

23

OKRUŽENJE“ koje ima ciljano oblikovne i opremljene:

SPECIJALIZIRANE PROSTORE koji su opremljeni specifičnim materijalima za određene

vrste aktivnosti i istraživanja ( primjerice likovni atelje…)

CENTRE AKTIVNOSTI koji čine manje cjeline unutar prostora. Oni su opremljeni

adekvatnom, odgovarajućom vrstom materijala za istraživanje, igru i učenje (centar

početnog pisanja i čitanja, centri simboličkih igara, građevni centar, centar istraživanja i

slično…)

24

Prostorni i materijalni uvjeti prosora čine osnovu stimulativnog okruženja koje će podržavati

cjelovit razvoj djeteta, omogućavajući mu :

sudjelovanje u aktivnostima i korištenju materijala prema vlastitim interesima,

neovisnost i autonomiju u kretanju i korištenju, kako prostora, tako i ponuđenih

materijala za igru i učenje ,

kvalitetno i kontinuirano učenje (aktivno, čineći),

i ugodne osjećaje djeteta u njegovom korištenju i slobodi kretanja,

interakciju kroz prostor i pravo na privatnost i neovisnost ,

igru i učenje u manjim skupinama ili individualni rad,

aktivnost, a ne pasivnost ( bogato okruženje koje podrazumijeva raznolike materijale koji

djeci omogućavaju razvoj različitih inteligencija i kompetencija)

SURADNIČKI ODNOS ODRASLIH S DJECOM

Svjedoci smo toga da je i danas mnogim odgajateljima jednostavnije reći da je riječ odraslih

svemoguća u odosu na dijete (ili drugu odraslu osobu) nego uložit napor ući u vlastite

vrijednosti, mijenjati ih kroz dublje razumjevanje djeteta i njegovih razvojnih mogućnosti.

Posebno uložiti trud u razumjvanje oblikovanja okruženje koje nesmije imati estetsku funkciju

prilagođenu potrebama odraslih. Prostor čini temeljnu pretpostavku kvalitete odgojno

obrazovnog rada jer u bogato smišljenom i dobro organiziranom prostoru bogatom materijalnim

poticajima (izvorima spoznavanja) koji atraktivno plijene pozornost djece odgajatelju se

doslovno nameće potreba dokumentiranja (osvješćivanja) djelovanja djeteta u svakodnevnim

aktivnostima i vlastitih djelovanja (meta razina razumijevanja). Osvješćivanjem svoje prakse i

međusobnih odnosa odgojitelj potiče razvoj interaktivnog okruženja koje će se tijeko vremena

mnogo puta i preoblikovati u skladu sa sve većim otvaranja za dijete, njegovo istraživanje i

razumijevanjem naše i njegove potrebe. Jer ne možeš mijenjati nešto za što ne znaš da postoji.

Suradnički odnosi živa su dimenzija koju je potrebno nadograđivati, aktivnim učešćem djece i

odgojitelja u zajedničkom donošenju i provođenju svih važnih odluka koje se odnose na njihov

život i rad u vrtiću. Posebno u dijelu:

uvažavanja različitosti i različitih mogućnosti djece,

razvoja komunikacijskih umijeća djece i odraslih, (pregovori, rasprave, razgovori),

poticanje komunikacije među djecom,

partnerske odnose s djecom kroz uvažavanje njihovih prava i potreba koja se tiču

njihovog življenja i učenja.

25

SURADNIČKI (PROFESIONALNI) ODNOS ODRASLIH MEĐUSOBNO

Odnosi se na kontinuirano djelovanje s ciljem mijenjanja stavova, uvjerenja i vrijednosti svih

sudionika procesa kako bi se postigla kvalitetna i profesionalna međusobna suradnja kao uvjet

kvalitete procesa rada s djecom

Svjesni smo da je promjena stavova i uvjerenja odraslih viša razina razvoja, koja se najteže

mijenja. Uspostavljanje suradničkih, odnosa biti će bitna značajka identiteta našeg vrtića. Kroz

rad u timovima omogućavat ćemo otvoreni dijalog jer nam se pokazao najpouzdaniji način

rješavanja mogućih problema koji za posljedicu imaju daljnje povezivanje ljudi. Naglasak

stavljamo na razvoj odgojitelja kao «refleksivnog praktičara» koji istražuje vlastitu odgojno-

obrazovnu praksu kroz uočavanje i otklanjanje nesklada između odgojiteljeve teorije «o akciji»

i teorije «u akciji» (namjeravanih i ostvarenih postupaka u praksi)

Konstruirajući nova znanja koje se temelje na učenju čineći i sudjelujući odgojitelj:

Istražuju i obogaćuju uvjete za život, učenje i odgoj djece

Promatraju, slušaju i čuju djecu

Bilježe i dokumentiraju aktivnosti djece ( predstavljaju memoriju grupe)

Promišljaju i pribavljaju nove resurse koji omogućuju kontinuitet započetih aktivnosti i

stvaranje novih znanja djece

Potiču integrirani proces učenja ( rad na projektima )

Potiču djecu na samostalnost, promišljanje i preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje

Razvijaju kod djeteta osjećaj otvorenih mogućnost

Omogućuju aktivno posredovanje roditelja u procesu igre i učenja djec

26

DOKUMENTIRANJE PROCESA Svako dijete jedinstveno je biće koje smo obavezni pratiti i upoznavati kako bi

odgovorili na njegova očekivanja.

Odgajatelji u našem vrtiću imaju obvezu

neprekidnog traganja za novim strategijama

razumijevanja djeteta pristupajući svakom

djetetu kao potencijalno darovitom. Oni su

istraživači svoje odgojne prakse koji

dokumentiraju proces (aktivnost djeteta) kako bi

mogli odgovoriti na zahtjeve djeteta, ali i na sva

ona praktična i teorijska pitanja koja se u

svakodnevnom radu postavljaju pred njih.

Analizom DOKUMENTACIJE prikupljene u samom procesu (fotografijom, video zapisom,

zapisima djece i slično) nastojimo mijenjati i unapređivati odgojno – obrazovnu praksu.

Analizirajući snimljeni materijal donosimo određene zaključke i prijedloge vezane uz promjenu

okruženja, obogaćivanje prostora materijalima kako bismo omogućili djetetu samostalno

istraživanje i provjeravanje vlastitih „ teorija“ i hipoteza, podržavajući stav kako su djeca i

odgojitelji u procesu ravnopravni istraživači. Materijale dobivene dokumentiranjem dječjih

aktivnosti u procesu koristimo isključivo za podizanje kvalitete rada s djecom, roditeljske

sastanke na kojima prikazujemo odgojno - obrazovni proces i aktivnosti djece te za stručnu

promidžbu vrtića na različitim stručnim skupovima. Odgajatelj u zajedničkom istraživanju

omogućava djetetu izražavanje vlastitih potencijala, autentičnost i kreativnost. Dokumentacija

se u našoj praksi pokazala dobrim načinom razmjene znanja i ideja u suradnji s roditeljima, a s

ciljem boljeg i cjelovitijeg razumijevanja djeteta i njegova procesa učenja.

S ciljem što boljeg praćenja djece formirat ćemo INDIVIDUALNE MAPE DJECE koje nam

omogućavaju izgradnju novog oblika razumijevanja djeteta i njegovih mogućnosti, kao i

razumijevanje uloge odgajatelja u procesu razvoja djeteta. Individualne mape daju odgajateljima

bolji uvid u mogućnosti i interese povučenije i mirnije djece (njihov unutarnji svijet), koji može

nesvjesno izmaknuti „oku odgajatelja“ jer takvoj djeci treba više vremena za uključivanje,

samoinicijativu i samoorganizaciju. Ovakvim oblikom dokumentiranja postižemo bolje

razumijevanje njihova unutrašnjeg svijeta i njihovih interesa. Tako podižemo razinu kvalitete

odgovora na potrebe djece koja trebaju dodatnu podršku i / ili poticaj.

27

SADRŽAJNI ASPEKT DOKUMENTIRANJA vezan je uz transkript razgovora djece,

odgojitelja, audio, video i foto zapisi različitih aktivnost i raznovrsne dvodimenzionalne i

trodimenzionalne ekspresije djece (simbolički jezici djeteta )

PROCESNI ASPEKT DOKUMENTIRANJA vezan je uz i zajedničke refleksije djece i odraslih u

odnos na postupke i metode odgojno – obrazovnog rada. Kvalitetno i kontinuirano

dokumentiranje pomoć je :

djetetu- podsjetnik do kuda je stiglo u svojim istraživanjima, kakve je uvide steklo i što

može dalje i

odgajatelju u odabiru novih materijala i poticaja za daljnji rad

Kvaliteti aktivnosti- dobar poticaj za razvoj aktivnosti i njegovo trajanje koje više nije

uvjetovano subjektivnim ili objektivnim prekidima od strane djeteta ili odgojitelja

Traganje, razvoj i usavršavanje dokumentacije osnovni je preduvjet boljeg i dubljeg

razumijevanja procesa učenja i razmišljanja djeteta. Razvoj načina i oblika dokumentiranja

osigurat će nam takav proces kroz koji ćemo djecu osposobljavati za samostalno razumijevanje

procesa svoga učenja, kako bi se zajedno izdizali na veće razine vlastitog učenja.

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Kreiranje razvojno poticajnog okruženja i stvaranje povoljnih situacija u kojima će se dijete posebnim

potrebama iskazati i razvijati svoje sposobnosti, zadovoljiti svoje potrebe kao i svoja prava.

OSNOVNA STRATEGIJA DJELOVANJA

→ Timski pristup u radu kroz promišljeno kreiranje poticajnog okruženja i stvaranje povoljnih

prilika za dijete (dijete ukjučeno u cjelovit razvoj.

DIMENZIJE PRISTUPA

Identifikacija

Trjaža

Praćenje razvoja

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U ODNOSU NA ZDRAVLJE I PREHRANU

Osnovni cilj je prepoznavanje posebne potrebe, praćenje razvoja uz formiranje medicinske

dokumentacije (zdravstveni karton, individualni dosje) kako bi pratili razvoj zdravlja djece sa:

Alergijama i nutritivnim poremećajima

Kroničnim i akutnim bolestima

28

Djeci s navedenim problemima u rastu i razvoju osigurat ćemo maksimalno individualizirani

pristup kroz poseban ili prilagođen jelovnik i praćenje djetetove reakcije na tu hranu. Pri rom se

treba baviti i kvalitetnom suradnjom s odgojiteljima koji trebaju dobiti pismene upute o

zdravstvenim mjerama i postupcima prema svakom djetetu koje ima poseban tretman.

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U SENZOMOTORIČKOM RAZVOJU

Kontinuirano praćenje razvoja i zdravlja djece s neurorizičnim faktorom kao što su poteškoćama

lokomotornog sustava (periferna oštećenja), neusklađenost u prirodnim oblicima kretanja,

neusklađenost okulomotorne koordinacije i senzorna oštećenjima (vid, sluh).

Ciljani oblici djelovanja su:

Formiranjem medicinske i pedagoške dokumentacije, (zdravstveni karton, individualni

dosje).

Konzultativnim radom stručnih suradnika više. med. sestre, psihologa s odgajateljima na

kreiranju uvjeta i postupaka

Vježbe za razvoj krupne i fine motorike

Stvaranjem poticajnih prilika za djetetov razvoj u području posebne potrebe

Vježbe i igre za poticanje tjelesne i prostorne orjentacije

Vježbe za razvoj percepcije i lokolomotorne koordinacije

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U SPOZNAJNOM RAZVOJU

Praćenje razvoja i procjena razvojnog statusa djece s disharmoničnim spoznajnim razvojem ili

djece s posebnim potrebama za većim i bogatijim poticajima (potencijalno nadarena djeca)

Ciljani oblici djelovanja:

Formiranje i vođenje pedagoške dokumentacije (individualni dosje):

Unošenje dodatnih poticaja i vježbi

Obogaćivanje redovitog programa poticajima za razvoj posebnih djetetovih interesa

Konzultativni rad psihologa s odgojiteljima

Vježbe i igra za poticanje spoznajnog razvo

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U RAZVOJU GOVORA I JEZIKA

Odnosi se na djecu s poremećajem u jezičnoj uporabi, poremećajemartikulacije i poremećajem

ritma i tempa govora

Ciljani oblici djelovanja :

Uvid u medicinsku dokumentaciju,

Provođenje detaljne trijaže,

Upućivanje na dodatno ispitivanje i/ili tretman u/izvan vrtića (prema potrebi)

Vođenje individualnih dosjea djece sposebnim potrebama i blažim teškoćama

29

DJECA KOJA ODRASTAJU U NEPOVOLJNIM UVJETIMA

Praćenje djece koja odrastaju u nepovoljnim uvjetima kao što su zanemarivanja i drugi oblici

deprivacije, zlostavljanja, traumatiziranja isl. Ciljani oblici djelovanja:

Prikupljanje podataka o djetetovom obiteljskom okruženju

Praćenje djetetova ponašanja objektivnim metodama i postupcima

Procjena razvojnog statusa

Konzultativni rad psihologa s odgajateljima radi prevencije potencijalnih i normalizacije

postojećih stanja.

Igre i aktivnosti s ciljem razvijanja djetetovih potencijala i razvoj pozitivne slike (diskretni

programi)

POTENCIJALNO DAROVITA DJECA

Otkrivanje i rad s potencijalno darovitom djecom, stručan je i kontinuirani proces. Osnovno

polazište našeg pristupa u radu s darovitom djecom je znanje da darovitost s pozicije

predškolskog djeteta trebamo promatrati s aspekta potencijala → svakom djetetu treba

pristupati kao potencijalno darovitom te mu osigurati odgoj i obrazovanje primjereno njegovim

sposobnostima.

30

V. SURADNJA S RODITELJIMA Suradnja s roditeljima temeljit će se na načelu aktivnog sudjelovanja roditelja s ciljem razmjene

iskustava u odnosu na razvojne mogućnosti djeteta, pri čemu posebno naglašavamo

međusobnu podršku kroz razne oblike komunikacije i suradnje Razmjena znanja ideja s

roditeljima temelj je suradničkog ozračja vrtića. Činjenica je da su, stručni djelatnici u procesu

rada s djecom i roditelji, povezani zajedničkim nastojanjima u postizanju kvalitetnog boravka

djece u vrtiću.

Posredovanjem roditeljima u razumijevanju procesa igre i učenja djece s naglaskom na poticanje

individualnih razgovora s roditeljima nastojat ćemo:

Zadovoljiti potrebu svih roditelja (posredno i naše profesionalne potrebe) kako bi se

dobila kvalitetnija informacije o djetetovu rastu i razvoju, te događanjima u vrtiću

(obitelji).

Poštovati pravo djeteta na sudjelovanje u informiranju.

Prepoznati i uvažiti prava i stvarne potrebe roditelja u stjecanju znanja i roditeljskih

vještina.

Jačati osobnu, profesionalnu kompetentnost odgojitelja za rješavanje problemskih

situacija i razvoj protokola u radu s roditeljima.

Oblici djelovanja:

Informativno-stručna potpora roditeljima te razmjena znanja i ideja vezanih uz kvalitetu

dječjeg razvoja provodit će se putem informativnih panoa, interaktivnih panela, web -

stranice vrtića kao i različitih oblika roditeljskih sastanaka i druženja s roditeljima :

Komunikacijski roditeljski sastanci

Sastanci s različitim stručnim temama u suradnji s vanjskim stručnjacima

Sastanci s video zapisima života djece u vrtiću

Zajednički izleti djece i odraslih

Aktivno sudjelovanje roditelja u realizaciji različitih projekata s djecom ( ovisno o

stručnom profilu roditelja )

Individualne konzultacije s roditeljima na inicijativu odgajatelja ili roditelja

31

VI. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA

Odgajatelj, u suvremenom vrtiću treba biti istraživač svoje odgojne prakse kako bi mogao

odgovoriti na sva ona praktična i teorijska pitanja koja mu se u svakodnevnom radu

postavljaju a postavljaju se bezbroj.

Biti odgojitelj - istraživačem svoje odgojne prakse znači prije svega :

usmjeriti pozornost na promatranje i razumijevanje dječjih aktivnosti,

na osvješćivanje sebi tih aktivnosti i spoznaja

učiti se promatrati i vidjeti dijete,

razumijevati njegove akcije,

njegove namjere, želje,

Mjenjanjem uloge odgajatelja kako bi, umjesto da upoučava, stvarao i razvijao okruženje u

vrtiću koje će djeci i sebi omogućiti samostalno istraživanje i provjeravanje teorije“ i hipoteze

dijete je slično znanstveniku, drži Gopnik i dr.. ono uči istražujući svoje okruženje. Dakle,

trebamo poticati odgajatelja da se razvije u istraživača svoje prakse kako bi znao oblikovat

okruženje u kojem dijete može samostlno i u suradnji s drugima /djecom i odraslima/ istraživati.

Pristup izravnog učenja u odgojno - obrazovnoj praksi, odnosno neposredno sudjelovanje

(čineći) u aktivnostima s djecom u realnom kontekstu prakse ,vjerujemo da je dobar način

traženja odgovora na aktualna pitanja prakse, na koja je verbalno lako odgovoriti ali ih je

iznimno teško u praksi i ostvariti:

Kako u praksi vidjeti svako pojedinačno dijete, kako zadovoljiti potrebe i interese svakog

djeteta?

Kako postići da interakcije s djecom budu prilagodljive (primjerene) i da upravo

odgovaraju konkretnom djetetu ?

Kako steći povjerenje konkretnog djeteta, razumjeti ga i to ne površno, jer tek kad

poznamo i razumijemo dijete, onda možemo zadovoljiti njegove potrebe, interese i

očekivanja

Kako primijeniti ili prevesti verbalno ili konceptualno znanje u konkretnu odgojnu

praksu s konkretnom d

32

STRUČNO USAVRŠAVANJE U USTANOVI

Temeljit će se na kontinuiranom timskom radu stručnih djelatnika , zajedničko učenje ,koji će

pružati uvjete za:

kontinuirano propitivanje i ponovno razmatranje temeljnih stavova stručnih djelatnika

Kvalitetno dokumentiranje i dekodiranje procesa

Istraživanje vlastite prakse,vrednovanje i samovrednovanje

Zajedničke refleksije vlastitog stanja odgojno-obrazovne prakse i samorefleksija vlastitih

postignuća u okviru postojeće odgojno-obrazovne prakse

Dakle osvješćivanja svoje prakse čini temelj istraživalačkom pristupu odgojno-obrazovnom

procesu,odnosno predstavlja meta razinu odgojne prakse. Kakva je meta razina odgojne prakse

je važno teorijsko i praktično pitanje koje ćemo nastojati istražiti i dokumentirati te ju

sagledavati sa nekoliko razina :

PRVA RAZINA

Meta razina svog / našeg načina razmišljanja ( meta kognicija), svoje percepcije djeteta, pa

zatim i svog načina rada. I ne ostati samo na tomu. Treba težiti daljnjem razvoju i prelasku na

drugu razinu,

DRUGA RAZINA:

Postavljati sebi pitanja: Zašto ja to činim tako kako činim i kako ih mijenjati ? Dakle ,ne ostajemo

samo na prvoj razini nego se pitajmo kako naše rezultate osvješćivanja, samo promatranja

koristiti za mijenjanje svojih osobnih unutarnjih procesa i modela.

Prve dvije razine su najčešće konceptualne i verbalne i mogu se na jedan poseban način

dokumentirati. Primjerice kako djeca pa tako i mi odrasli mogli bismo crtajući ili grafički

prikazujući izraziti svoj način mišljenja, zaokrete u mišljenju, zastoji, broj misli itd.

TREĆA I ČETVRTA RAZINA JE :

opredmećena razina, vidljiva u praksi koju treba zabilježiti, na različite načine dokumentirati

putem crteža, videa fotografskim aparatom kombinacijom jednog i drugog, zabilješkama, itd. Na

temelju tako dokumentiranih akcija i procesa u odgojnoj praksi, moguće je raspravljati o njima,

uspoređivati ih s prijašnjim stanjem i tražiti rješenja za nove ideje i općenito za njezino

unapređenje. Moguće je i bilo bi poželjno da djeca sudjeluju u tumačenju naših zabilješki ili

slikovnih prikaza, etnografskih snimki ili pak da ih i oni sami izrađuju.

33

Ciljanim stručnim usavršavanjem stvarat ćemo uvjete za:

Razvoj odgojitelja kao istraživač vlastite pedagoške prakse

Uspješnije istraživanje i razumijevanje kompleksnih situacija proizašlih iz prakse

Razvoj spremnosti odgojitelja za prihvaćanje uloge istraživača i njegovo preuzimanje

odgovornosti za stvaranje novih znanja

Zajednički pristup u rješavanju problema koji proizlaze iz prakse

Veću kompetenciju u interpretaciji profesionalnog iskustva

Kvalitetnije uočavanje raskola između onoga što govorimo i onoga što primjenjujemo u

praksi

Zajedničko učenje koje je posljedica razmjene iskustva i međusobne podrške

Odgojiteljska vijeća i radni dogovori planirani Godišnjim planom provodit će se dinamikom koja

će osigurati realizaciju utvrđene satnice, u skladu s dinamikom procesa odgojno obrazovnog

rada, a zastupljene će biti slijedeće teme:

Donošenje Godišnjeg plana ustanove

Ljetna organizacija rada

Godišnje izvješće ustanove

Plan upisa

Plan godišnjih odmora

Dogovori oko uključivanja u stručno usavršavanje izvan ustanove

Dogovori oko stručnih posjeta i razmjene iskustava s drugim vrtićima

STRUČNO USAVRŠAVANJE IZVAN USTANOVE Ovaj oblik stručnog usavršavanja omogućuje uvid u širu društvenu zajednicu i mogućnost

sukonstruiranja kurikuluma uvidom u postignuća drugih sustručnjaka u predškolskom odgoju i

obrazovanju.

Razmjenom iskustava osiguravamo podizanje vlastite odgojno-obrazovne prakse. Stručno

usavršavanje izvan ustanove provodit ćemo kroz:

Teme vezane uz katalog stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje

Predavanja stručnjaka

Susreta vrtića

34

VII. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA Za uspješnost provođenja odgojno-obrazovnog procesa iznimno je važna suradnja s vanjskim

ustanovama , čime potičemo razvoj demokratskih odnosa u društvu, kako bi u tom smjeru

djelovali i obitelj, dječji vrtić i škola.Suradnja vezana uz obogaćivanje odgojno-obrazovnog

procesa:

Muzeji- suvremene umjetnosti,prirodoslovni,Muzej Grada Zagreba,tehnički,etnografski

Različite obrtničke radionice u suradnji s roditeljima

Osnovne škole

Trakostyan tours

Suradnja s ciljem podizanja kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i stručnog rada vrtića

Minisrarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport

Agencija za odgoj i obrazovanje

Vanjski suradnici – dr.sc. Arjana Miljak

Centar za socijalnu skrb Općine Novi Zagreb

Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb

Suradnja s ciljem prezentiranja djelatnosti

Ministarstvo znanosti , obrazovanja i športa- Voditeljica odjela za predškolski odgoj, prof.

Marija Ivanković

Agencija za odgoj i obrazovanje - mr.sc. Andrea Silić, viša savjetnica

35

INDIVIDUALNI GODIŠNJI PLANOVI

GODIŠNJI PLAN RADA RAVNATELJA Cilj:

1. Stalno praćenje promjena u skladu s potrebama djece i roditelja

2. Dalje djelovati na podizanju razine kvalitete materijalnih uvjeta radi osiguranja

optimalnih uvjeta za boravak djece i rad zaposlenika

3. Dalje utjecati na podizanje razine nivoa kompetencije i autonomnosti odgojitelja

PROGRAMSKE ZADAĆE U ODNOSU NA:

Ustrojstvo rada

Sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića za tekuću pedagošku godinu

Sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješću o radu vrtića za tekuću pedagošku godinu

Sudjelovanje u izradi Financijskog plana vrtića

Sudjelovanje u izradi plana zaduženja administrativnog i tehničkog osoblja, praćenje

realizacije godišnjeg zaduženja svih zaposlenika

Vrtić

Sudjelovanje u timskom planiranju djelovanja vezanih uz unapređenju njege, zaštite i

odgoja djece

Suradnja u izradi plana potrebnih materijala za početak rada Stručno-razvojnog centra

Sudjelovanje u izradi plana investicija, investicijskog i tekućeg održavanja, izgradnje

(praćenje realizacije)

Izrada Godišnjeg plana i programa rada

Vođenje dnevnika rada, sastanaka Stručnog tima, bilješki o pedagoško-instruktivnom

radu

Izrada statističkih izvješća i planova

Organizacija i praćenje rada tečajeva

Praćenje rada svih zaposlenika

Materijalne uvjete

Analiza stanja opremljenosti odgojnih skupina didaktičkim i drugim sredstvima – timski

dogovarati nabavu opreme i sredstava

Nabava potrošnog materijala za potrebe odgojnih skupina

36

Koordinirati praćenje stanje opreme na unutarnjem, vanjskim prostoru, inicirati

provođenje radove i pratiti kvalitetu izvršenje radova

Osiguravati uvjete za nabavu sitnog inventara i osnovnih sredstava

Koordinirati i pratiti kvalitetu izvršenje zadataka vezanih uz popravke tijekom cijele

godine

Koordinirati i pratiti kvalitetu izvršenje zadataka vezanih uz popravke tijekom cijele

godine

Suradnju s roditeljima

Sudjelovanje u pripremi za prijem djece u redoviti 10- satni i druge programe

Individualni razgovori s roditeljima (aktivno slušanje, rješenja

Vođenje sastanaka s roditeljima novoupisane djece

Pomoć stručnom osoblju u pripremanju roditeljskih sastanaka

Sudjelovanje u skupnim roditeljskim sastancima

Odgojno-obrazovni rad

Postavljanje ustrojstva rada u Godišnjem planu i programu rada koji je u skladu s ritmom

djeteta

Praćenje razine provođenja priprema za provođenje plana rada Stručno-razvojnog centra

Praćenje dinamike upisa i ispisa

Praćenje, evidentiranje i vrednovanje poslova i zadataka odgojitelja u odnosu na

zadovoljavanje potrebe djeteta za igrom, odgojem i učenjem

Timski djelovati na kvalitetu provedbe rada odgojitelja delegiranjem zaposlenika

zaduženih za uvid u vođenje pedagoške dokumentacije, organizacije zamjena i odgojno-

obrazovnog rada s djecom,suradnja s roditeljima

Koordinacija rada Stručno-razvojne službe

Praćenje i unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u djelu osiguravanja uvjeta za

kvalitetan boravak djece na zraku

Praćenje svih uvjeta neophodnih za optimalni rast i razvoj djece tei poduzimanje

potrebnih mjera suradnje sa Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport

Stručno usavršavanje

Praćenje realizacije stručnog usavršavanja utvrđenog Godišnjim planom i programom

vrtića

Praćenje stručne literature

Prisustvovanje stručnim aktivima i seminarima i pozitivna iskustva prenostiti i

primjenjivati u vrtiću

37

Praćenje zaduženja na razini timova i individualnog stručnog usavršavanja odgojnih

zaposlenika

Stručno usavršavanje u ustanovi dr. sc. Edita Slunjski

Pratiti realizaciju planova stručnog usavršavanja tehničkog i pomoćnog osoblja

Početnici – suradnja u izradi Plana sadržaja i praćenja uvođenja u rad

Seminari prema planu Agencije za odgoj i obrazovanje

Odgojiteljsko vijeće

Sudjelovati u pripremi i realizirati sjednice vijeća, a prema Godišnjem planu vrtića

Pratiti realizaciju zaključaka i njihovu provedbu u neposrednoj odgojno-obrazovnoj praksi

Rad upravnog vijeća

Sudjelovanje u pripremanju sjednica Upravnog vijeća

Prisustvovanje sjednicama Upravnog vijeća

Preprema materijala za sjednicu Upravnog vijeća i rad na provođenju ostvarivanja odluka

Upravnog vijeća o davanju točnih i pravovremenih informacija zaposlenima

Suradnju s društvenim čimbenicima

Suradnja s

Mjesnim odborom općine Novi Zagreb

Policijskom postajom općine Novi Zagreb

nadležnim službama Gradskog poglavarstva

Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa

vrtićima Grada Zagreba

sanitarnim inspektorom Grada Zagreba i drugim institucijama

odgojiteljima pri praćenju realizacije postavljene satnice

odgojiteljima I stručnim timom pri izradi plana godišnjih odmora

Suradnja u stvaranju pozitivnog ozračja i kvalitetne komunikacije u vrtiću

Izvanredni poslovi

Rad nadležnih institucija

Suradnja nadležnim institucijama na pripremi i realizaciji zaključaka i odluka

Posredno i neposredno upoznavati nadležnih institucija s pitanjima od neposrednog

interesa za djelatnike i Vrtić

Razvijati što šire oblike informiranja

Pratiti provođenje zakonskih propisa i općih akata

38

Ostali planirani poslovi i zadaci (izvanredni i neplanski) realizirat će se prema nastalim

potrebama koje nisu bile prisutne prilikom izrade Godišnjeg plana i programa rada.

GODIŠNJI PLAN RADA PEDAGOGA

Bitne zadaće:

Stvaranje prostornih, socijalnih i vremenskih uvjeta za kvalitetno zajedničko življenje i

učenje djece i odraslih

Poticanje timskog rada

Programske zadaće u odnosu na:

DIJETE

Pratiti i procjenjivati aktualne djetetove potrebe kao i kvalitetu njihova zadovoljavanja radi

utvrđivanja primjerenosti organizacije djetetova života i cjelokupnog odgojnog procesa

(u suradnji s odgojiteljima ):

Pratiti primjerenost okruženja s djetetovim razvojnim mogućnostima i aktualnim

potrebama

Pratiti djetetove strategije ponašanja tijekom njegove interakcije s drugom djecom,

odgojiteljima i drugim odraslim sudionicima procesa

Stjecati uvid u djetetove osjećaje i mišljenja vezano uz kvalitetu življenja u skupini, vrtiću

i izvan njega

Osigurati okolnosti u kojima će dijete biti inicijator i najveći mogući kreator prostora u

kojem boravi, sadržaja kojim se bavi, odnosa koje uspostavlja .

Na temelju poznavanja djetetovih aktualnih potreba:

Sudjelovati u formiranju odgojnih skupina u skladu s djetetovim potrebama

Sudjelovati u praćenju i stvaranju uvjeta za olakšavanje adaptacije djece u

skupini,usklađivanjem organizacije ,uvjeta i oblika rada, ritma dana s djetetovim

primarnim potrebama

Sudjelovati u identifikaciji djece s posebnim potrebama uz kreiranje razvojno poticajnog

okruženja i stvaranja povoljnih uvjeta u kojima će dijete s posebnim potrebama iskazati i

razvijati svoje sposobnosti, zadovoljiti svoje posebne potrebe kao i prava koja iz toga

proizlaze.

39

Ostvarivati neposredan kontakt s djecom radi obogaćivanja programa rada, te povećanja broja i

kakvoće zbivanja i situacija pogodnih da se zadovolje djetetove potrebe:

Rad s djecom da bi se zadovoljile djetetove aktualne potrebe, a u situaciji kada tu

potrebu nije u mogućnosti zadovoljiti odgojitelj

Neposredno se uključivati u rad s djecom u složenijim aktivnostima prema potrebi i želji

odgojitelj

Rad s djecom na projektima skupina

4. Pronalaziti rješenja da se poboljšaju uvjeti komunikacije djeteta i druge djece, te djeteta i

odraslih sudionika procesa.

RODITELJE

Neposredno upoznati roditelje sa specifičnostima programa rada dječjeg vrtića i njegovom

realizacijom:

Organizacijom otvorenog -interaktivnog okruženja koje omogućava fizičku i umnu

slobodu djeteta

Zajedničko življenje i učenje djece različite kronološke dobi

Ciljano stvarati uvjete za:

prepoznavanje stvarnih potreba i uvažavanje prava roditelja na potporu u stjecanju

znanja i roditeljskih vještina, osobito u odnosu na dječju igru i procese učenja

/posredovanje roditeljima/

jačanje roditeljske kompetencije u odgoju djece

uključivanje roditelje u kreiranje i realizaciju dijela programa rada s djecom.

roditeljske evaluacije primijenjenih vrtićkih programa ( davati važnost roditeljskim

stajalištima i procjenama, adekvatno sudjelovati u prihvaćanju roditeljskih prijedloga)

informiranje roditelje o rezultatima njihove evaluacije,

educiranje roditelja, kao i usklađivanje odgojnih utjecaja doma i vrtića

ODGOJITELJE

A) Posredno dijete

1. Pomoć odgojitelju da prepozna i procijeni djetetove potrebe i interese:

pri izradi indikatora praćenja

u prikupljanju i obradi podataka dobivanih neposrednim promatranjem djeteta.

40

2. Pomoć odgojiteljima u kreiranju povoljnog vremenskog, materijalnog i prostornog

konteksta za povoljan djetetov razvoj i optimalno zadovoljavanje njegovih potreba i interesa

kroz :

Suradnju u pronalasku primjerenog modela organizacije rada – radionički pristup

Suradnju u osmišljavanju poticaja i materijalima bogate i stimulativne okoline za dijete

Pomoć odgojiteljima u izboru prikladnih sadržaja u skladu s uočenim potrebama,

mogućnostima i interesima djeteta

Pomoć odgojiteljima u radu na odabranim projektima u smislu osmišljavnja poticaja, izboru

sadržaja, provođenja aktivnosti, te evaluaciji postignutog

3. Potpora i pomoć odgojiteljima u:

evaluaciji i redefiniciji odgojno-obrazovnog procesa:

spoznavanju i vrednovanju rezultata primjene programa na razinu zadovoljavanja

djetetovih potreba i mogućnosti

dokumentiranju procesa

vođenju funkcionalne i racionalne pedagoške dokumentacije

B) POSREDNO RODITELJI

1. Potpora i pomoć odgojiteljima u kvalitetnoj interakciji s roditeljima i u obogaćivanju

interakcije novim načinima i sadržajima komuniciranja kroz:

senzibilizaciju odgojitelja kako bi omogućili realizaciju roditeljskog prava na sudjelovanje

u programiranju, ostvarivanju i evaluaciji odgojno-obrazovnog rada

osvješćavanje odgojitelje za potrebu i važnost stalne prezentacije napretka djece,

potvrde njihovog stručnog rada i popularizacije djelatnosti vrtića i struke među

roditeljima

pomoć odgojitelju pri osmišljavanju i realizaciji novih oblika roditeljskih sastanaka i

suvremenijih-aktivnijih oblika suradnje s roditeljima

C) Neposredno odgojitelji

1. Doprinos razvoju odgojitelja kao osobi koja je:

sposobna, zna, hoće i može stvarati toplo i poticajno ozračje u radu s djecom

svjesna svojih potreba i sebe same, te spremna prihvatiti djecu i druge osobe onakve

kakve one jesu

svjesna svojih kreativnih mogućnosti i spremna ih je usavršavati i primjenjivati u radu u

svrhu kvalitetnijeg života djece i svih odraslih u vrtiću

41

2. Pomoć odgojitelju u osvješćivanju nužnosti stalnog

preispitivanja razine vlastite odgojne prakse, odmaka od rutine i otvorenosti prema

novinama:

razvoja spremnosti za propitivanje, analiziranje i osvješćivanje najčešćih pogrešaka u

praksi putem analize snimljenih aktivnosti, dijaloga i rasprave

senzibiliziranja za timski rad.

3. Doprinos proširivanju i prijenosu stručnih spoznaja o potrebama djeteta, njegovu razvoju,

učenju i komunikacijskim načelima u neposredni odgojno-obrazovni rad kako bi :

senzibilizirali odgojitelja da prevladaju transmisijsko u procesu učenja djeteta

prevladali vlastitu dominaciju u korist partnerstva s djetetom i njegovim roditeljima

omogućili stručnu podrška timovima

4. Organizirati, osmišljavati i pratiti rad odgojitelja pripravnika u suradnji s povjerenstvom za

praćenje rada pripravnika Agencije za odgoj i obrazovanje

5. Voditi dokumentaciju o radu s odgojiteljima / upitnici, ankete, protokoli, foto i video

dokumentacija, zapisnici s radnih dogovora i timova, bilješke o individualno konzultativnom ili

savjetodavnom radu i dr./

DRUŠTVO

1. Suradnja kako bi se realizirali i obogatili postojeći programi rada s djecom, te osmislili

poticajne načine suradnje :

s drugim vrtićima Grada Zagreba

s članovima stručnih timova osnovnih škola

s ustanovama za dijagnostiku i rehabilitaciju djece

Centrom za socijalni rad

sa stručnim djelatnicima muzeja , knjižnica i kazališta

s Agencijom za odgoj i obrazovanje

RAVNATELJA

1.Stručna podrška u poštivanju pedagoških načela organizacije rada vrtića u mikro i makro cjelini

koz :

pripremu Plana i programa rada Vrtića

prijedloge organizacije rada u skladu s potrebama djece a u cilju poboljšanja kvalitete života

valorizaciju rada Vrtića

42

izradu Godišnjeg izvješća Vrtića

uključivanje u rješavanje tekućih problema u ostvarivanju plana i programa

izvještavanje ravnatelja o tekućim događanjima i poduzetim mjeram

OSTALI POSLOVI I AKTIVNOSTI

Pripremanje ostalih zaposlenika za uključivanje u odgojno-obrazovni proces

Sudjelovanje u radu Sekcije pedagoga

Kontinuirana nabavka opreme,didaktike i potrošnog materijala

Stalno praćenje stručne literature, uključivanje u edukacije, i prenošenje informacija

Edukacije u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa

Vođenje osobne dokumentacije

43

GODIŠNJI PLAN RADA VIŠE MEDICINSKE SESTRE

Bitne zadaće:

1. Osiguravanje uvjeta za zadovoljavanje osnovnih potreba djeteta, te očuvanja života i zdravlja

(zadovoljavanje potrebe za hranom, dnevnim odmorom, igrom, boravkom na zraku)

2. Praćenje i provođenje svih mjera neophodnih za prevenciju i zdravstvenu zaštitu djece

3. Senzibilizacija i edukacija odgojitelja i roditelja s ciljem uspostavljanja pozitivnog stava

prema zdravoj hrani i svim oblicima zdravog načina života

Programske zadaće u odnosu na:

Dijete

Upoznavanje soc.-zdrav. statusa djeteta

Vođenje zdravstvene dokumentacije

Poštivanje i uvažavanje temeljnih potreba svakog djeteta (kvalitetna prehrana,

svakodnevni boravak na zraku, dnevni odmor po potrebi djeteta)

Prilagodba ritma dnevnog odmora potrebama djece

Praćenje planirane kvalitete i kvantitete prehrane te njen utjecaj na rast, razvoj i zdravlje

djece

Uvođenje mogućnosti izbora doručka svakom djetetu

Program prevencije zaštite zubi i usta

Provođenje svih preventivnih programa o čuvanju i unapređenju zdravlja, te primjeni

pozitivnih stavova o zaštiti zdravlja i okoline

Program prevencije ovisnosti

Preventivni program rane detekcije nepravilnosti razvoja lokomotornog sistema,

sportsko-rekreativniprogram, izleti, zimovanje, ljetovanje

Pružanje prve pomoći

Organiziranje pružanja liječničke pomoći po potrebi

Antropometrijsko mjerenje - praćenje pravilnog rasta i razvoja

Roditelje

Organizacija i sudjelovanje na roditeljskim sastancima za novoprimljenu djecu , te u

tijeku godine prema aktualnim potrebama

Individualni razgovori u svrhu informiranja o programu vrtića, te pomoći u prevladavanju

adaptacijskih teškoća vezanih za dijete

Prikupljanje i sumiranje podataka i dokumentacije o zdravstvenom statusu djeteta

Svi oblici pomoći u cilju poboljšanja kvalitete boravka u vrtiću

44

Zajedničko djelovanje i interdisciplinarni pristup u unapređenju odgojno-obrazovnog

rada u ustanovi

Aktivan rad svih suradnika u poštivanju i osvješćivanju važnosti djelovanja programa o

pravima djeteta

Suradnja u svim preventivnim programima

Praćenje sistemskih opažanja interakcije djeteta i odrasli

Odgojitelje

Suradnja i stručna pomoć u odnosu na zdravstveni status i sve potrebe vezane za

zdravstveno stanje svakog pojedinog djeteta

Suradnja i stručna pomoć u svim oblicima provođenja kvalitete življenja kao što su

izmjena dnevnih aktivnosti, boravak na zraku, dnevni odmor, njega i osobna higijena,

kvaliteta konzumiranja obroka i stručna pomoć u provođenju rekreativnih programa

Suradnja i stručna pomoć u periodu adaptacije

Sudjelovanje u provođenju internog stručnog usavršavanja odgojitelja s zdravstvenog

aspekta

Stručna pomoć u odabiru tema iz zdravstvenog područja

Ostale zaposlenike

Redovita primjena i provedba svih zakonom propisanih higijensko-sanitarnih mjera

Upućivanje na polaganje higijenskog minimuma svih obveznika propisanim zakonom o

zaštiti zdravlja i okoliša

Upućivanje na redovne higijensko-epidemiološke preglede

praćenje dobivenih rezultata, te po potrebi uputiti na liječenje

Organiziranje izvanrednih sistematskih pregleda kao preventivna mjera čuvanja i

unapređivanja zdravlja

Planiranje preventivno rekreativnih sadržaja u svrhu očuvanja zdravlja

Praćenje pregleda i nalaza uzetog dnevnog obroka

Sastavljanje tjednog jelovnika i praćenje kalorijske vrijednosti obroka

Usklađivanje organizacije rada tehničke službe, s obzirom na zadovoljavanje dječjih

temeljnih potreba

Društveno okruženje

Suradnja sa svim relevantnim ustanovama:

Zavod za javno zdravstvo

Gradski ured za obrazovanje i šport

Klaiva bolnica

45

Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži

Dom zdravlja (HES)

Svoje poslove i zadaće realizirat ću sa 5 odgojnih skupina u suradnji sa svim zaposlenicima

zaduženim za kvalitetan prihvat djece u Dječjem vrtiću Izvor. Poslove i zadaće u Godišnjem

planu i programu rada više medicinske sestre razradila sam kroz sljedeća poglavlja koja

predstavljaju razne vrste interakcije više medicinske sestre sa ostalim zaposlenicima u odgojno-

obrazovnom procesu.

46

Godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ objavljen je na oglasnim

pločama vrtića dana 02.09.2013. godine

Ravnateljica:

_________________________

Ljiljana Vukšić, prof.