Godišnji plan i program rada Osnovne škole Rudolfa ...os-lokve.skole.hr/upload/os-lokve/images/static3/771/attachment/... · podupire projekat Škole za Dan znanosti nabavljeni

1

Godišnji plan i program rada Osnovne škole Rudolfa Strohala u šk. god. 2011./2012.

Lokve, 30. rujna 2011.

2

Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22, 51316 LOKVE tel./fax. : 051 831-213 i 508-l30 (tajništvo) mat.br.škole :3391507 OIB: 33425092556 ravnateljica : Mirjana Pleše , uč. mentor zamjenica ravnateljice:Ljubica Ignjić, imenuje Školski odbor

1.Podaci o uvjetima rada 1.1Podaci o upisnom području

Škola pokriva područje Općine Lokve te nema područnih odjela. Svi su učenici s područja mjesta Lokve, a jedan je učenik stanovnik obližnjeg mjesta Zelin Mrzlovodički.

Učenici dolaze na nastavu pješice, a iz udaljenijih dijelova Općine Lokve i naselja Lokve( Zelin Mrzlovodički, Gorski raj i Pocleme ) školski domar ih dovozi školskim kombijem dobivenim u studenom 2004. godine od Primorsko-goranske županije. Pravo prijevoza temeljem Zakona o osnovnom obrazovanju ostvaruju svega jedan učenik (Zelin Mrzlovodički), ali se preostalih 24 (Gorski raj, Mala voda, Jartič, Zajez i Pocleme) prevoze na zahtjev Općine Lokve i uz pismenu suglasnost roditelja na teret lokalne samouprave. Sav se prijevoz obavlja uz pismenu suglasnost roditelja.Do dana donošenja Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala nije dostavljena odluka nadležnih tijela Općine Lokve o financiranju prijevoza na teret lokalne samouprave u šk. god. 2011./2012., a u skladu sa Zakonom o cestovnom prometu. Sredstva za naknadu za gorivo isplaćuju se po uobičajenoj praksi: 1. u mjesecu. Svi zahtjevi roditelja u svezi s prijevozom rješavat će se na razini lokalne samouprave. 1.2 Unutrašnji školski prostor

Nastava se održava u dvije zgrade: jedna je grañena namjenski za školu daleke 1885. godine, a druga je 10 godina mlaña i bila je namijenjena Općini. Ulaganjima Mjesne zajednice Lokve 1966. godine adaptirane su obje zgrade i namjenski prilagoñene izvoñenju nastave.Prva zaprema površinu od 617,22 m², a druga 354,57 m². Obje zgrade adaptirane su u više navrata ulaganjem mještana, mjesne privrede i osnivača (PGŽ) te one dobro i funkcionalno izgledaju. Investicijom PGŽ Upravnog odjela za upravljanje imovinom ulaže se u održavanje neretnina. Ulaganjem PGŽ u 2009. i 2010. godini ureñeni su parketi u 4 učionice i hodniku te temeljito obojeni i ureñeni zidovi u dvije učionice. Ulaganjem Općine Lokve temeljem rješenja Sanitarne inspekcije 2010. godine okrečeni su učionica u kojoj djeluje Podružnica predškolskog odgoja, prilazni hodnik i sanitarni čvor. Zamijenjena je podna obloga u pristupnom hodniku i sanitarni čvor za najmlañe opremljen protočnim bojlerima.Ulaganjem PGŽ u kolovozu 2011. ureñena je još jedna učionica. 1.3 Školski okoliš Oko zgrada su i pripadajuće vanjske površine u zapremini od 5.86 ari. Radom učitelja, učenika i ostalih djelatnika te u suradnji s Udrugom «Ljubitelji lokvarskih starina» ureñuje se okoliš školskih zgrada ( školska dvorišta, cvjetnjaci, poligon dječjeg igrališta, ostaci tradicijskog graditeljstva uz Lujzinsku cestu). Okoliš obiju školskih zgrada je jedinstvena skladna tradicijska slika goranske lokvarske baštine u koju su uklopljeni školski dječji motivi.

Posebno upečatljiva je Mala galerija drvenih skulptura koje je postavila i o kojima brine Goranska kiparska radionica.

3

1.4 Nastavna sredstva i pomagala U svim učionicama, pa i u informatičkoj učionici, je nov i funkcionalan namještaj. Učionice u

ugodne i sadržajne, osmišljene kreativno i suradnički temeljem suradnje i iskustva druženja s učiteljima iz Kriensa gdje djeluju male planinske škole.

Ulaganjem PGŽ i donacijama MZOŠ nabavljaju se moderna oprema i nastavna pomagala.Donacijom HEP-a popunjena je informatička oprema u informatičkoj učionici u kojoj, s obzirom na mali broj učenika, računalo je dostupno svakom učeniku ili na 1 računalu radi 2 učenika najviše. Sredstvima PGŽ Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu i sport opremljena je zbornica novim namještajem (radni stolovi, stolice i ormari). Sredstvima Udruge «Zlatni rez» iz Rijeke kojima se podupire projekat Škole za Dan znanosti nabavljeni su novo prijenosno računalo, projekcijsko platno i fotografski aparat.

Škola posjeduje 9 TV,3 DVD, 6 video rekordera,14 računala , 2 skenera,1 fotokopirni aparat, 1 fotografski aparat, 1 digitalnu kameru, 3 grafoskopa i 4 CD playera, 2 prijenosna računala i 2 LCD projektora. 1.4.1Knjižni fond Škole

Školska knjižnica je dobro opremljena (knjige , audio i video kasete i mala filmoteka). Knjižni fond (nastavnički dio) je obrañen po UDK sistemu i sadrži knjige nauke i znanja i beletristiku, a učenički (beletristika) je obrañen po uzrastu i smješten po abecednom redu prezimena autora. Poseban odjeljak čine knjige za najmlañe. Odjel periodike je smješten u posebnoj prostoriji.

Prostor je namjenski adaptiran ulaganjima Općine Lokve i opremljen za tu svrhu napravljenim policama. U knjižnici je pohranjeno 5 213 naslova od čega knjige nauke i znanja 2 498 naslova, a i učenički fond 2 715 naslova. Posebno je smještena donirana knjižna graña: «Knjižnica Eduarda cenčića, bivšeg učenika naše Škole» 478 naslova.

Knjižničarka je redovitim stručnim usavršavanjem osposobljena za informatičku obradu knjižne grañe.Knjižnica je otvorena i za sve bivše učenike naše Škole koji sada polaze srednju školu ili fakultet kao i za mještane kada ih zanima odreñena problematika i graña.

1.5 Plan obnove i adaptacije Uz potporu osnivača, PGŽ , nastavit će se ulaganje u nekretnine temeljem Proračuna PGŽ i Ugovora o ulaganjima. Sljedeći dosadašnju dobru praksu očekuje se nastavak na ureñivanjima učioničnih prostora (krečenje i lakiranje parketa) što je do sada obavljeno u 5 učionica i 2 hodnika. Nužno je nastaviti saniranje otvora na obje školske zgrade što je do sada učinjeno u većem dijelu starije zgrade. Uz potporu Općine Lokve održavat će se prostor u kojem djeluje Podružnica predškolskog odgoja. Uz potporu lokalne samouprave nastojat će se urediti okoliš škole: popraviti vrlo oštećene prilazne stepenice koje su na korištenje svim mještanima i uvesti nekoliko rasvjetnih stupova na prilaznim stepenicama objema školskim zgradama kako bi kretanje tim dijelom naselja bilo sigurnije.

4

2. Podaci o izvršiteljima poslova i njihovim radnim zaduženjima 2.1 Podaci o izvršiteljima poslova i njihovim radnim zaduženjima 2.1.1 Podaci o učiteljima razredne nastave Red. br.

Ime i prezime godina roñenja

zvanje stupanj stručne spreme

napredovanje u zvanju

godine staža

1. Ljubica Ignjić 1965. učiteljica RN VŠS / 24 2. Ljiljana Novak 1954. učiteljica RN VŠS / 32 3. Marijana Rakas 1965. učiteljica RN VŠS mentor 22 2.1.2 Podaci o učiteljima predmetne nastave redni broj

ime i prezime

god. roñenja

zvanje stupanj str. spreme

predmet koji predaje

napr. u zvanju

god. staža

1. Andreja Marković 1971. prof. HJ i

kroatistike VSS Hrvatski

jezik / 16

2. Vedrana Frlan

1968. prof. engleskog jezika

VSS Engleski jezik

/ 9

3. Borka Kezele-Kanjer

1959. prof. matematike

VSS Matematika / 28

4. Anamarija Novaković

1978. prof. njemačkoj jezika

VSS Njemački jezik

/ 6

5. Dejan Paripović

1975. prof. fizike i politehnike

VSS Fizika / 5

6. Ljubica Oškera

1957. prof. kemije VSS Kemija / 21

7. Vanja Maras Čeh

1975. magistra mikrobiologije

VSS Biologija Priroda

/ 6

8. Igor Brčić 1972. prof. povijesti i arheologije

VSS Povijest / 10

9. Davorka Mihelčić

1958. nastavnica hrvatskog jezika

VŠS Zemljopis Školska knjižničarka

/ 23

10. Vladimir Roguljić

1956. prof. tehničke kulture

VSS Tehnička kultura

/ 23

11. Ivo Brajenić

1958. prof. likovne kulture

VSS Likovna kultura

/ 25

12. Katarina Marinić

1950. uč. glazbene kulture

VŠS Glazbena kultura

/ 40

5

13. Anabela Rudolf

1980. prof. tjelesne i zdravstvene kultura

VŠS Tjelesna i zdravstvena kultura

/ 3

14. Tajana Jauk

1985. vjeroučiteljica VSS Vjeronauk / 3

15. Katarina Bertović

1984. vjeroučiteljica VSS Vjeronauk / 0 (porod.)

16. Ivan Milardović

1967. vjeroučitelj VSS Vjeronauk / 17(zamjena)

17. Tamara Škibola

1978. prof. informatike

VSS Informatika / 7

U OŠ Rudolfa Strohala nastavu izvode učitelji u punom radnom vremenu:

1. Ljiljana Novak, uč. razr. nastave prema Rješenju o tjednom zaduženju od 40 sati i temeljem Odluke o gorištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

2. Ljubica Ignjić, uč. razr. nastave prema Rješenju o tjednom zaduženju od 40 sati i temeljem Odluke o gorištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

3. Marijana Rakas , uč. razr. nastave prema Rješenju o tjednom zaduženju od 40 sati i temeljem Odluke o gorištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

4. Andreja Marković, uč.Hrvatskog jezika. prema Rješenju o tjednom zaduženju od 40 sati i temeljem Odluke o gorištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

5. Borka Kezele Kanjer , uč. razr. nastave prema Rješenju o tjednom zaduženju od 40 sati i temeljem Odluke o gorištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

6. Katarina Marinić, uč. Glazbene kulture prema Rješenju o tjednom zaduženju od 40 sati koje ostvaruje dopunom u OŠ Mrkopalj i temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

7. Vedrana Frlan, uč. Engleskog jezika prema Rješenju o tjednom zaduženju od 40 sati i temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 29 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

U OŠ Rudolfa Strohala nastavu izvode učitelji u nepunom radnom vremenu:

1. Davorka Mihelčić, uč. Zemljopisa prema Rješenju o tjednom zaduženju od 20 sati i temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond u pripadajućem broju sati.

2. Katarina Bertović, uč. Vjeronauka prema Rješenju o tjednom zaduženju od 13 sati, dopunjuje tjedno zaduženje Crnom Lugu u i temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 22 dana ostvaruje godišnji fond od pripadajućeg broja sati. Zamjena za porodni dopust: Ivan Milardović

3. Tajana Jauk, uč. Vjeronauka prema rješenju o tjednom zaduženju od 17 sati dopunjuje tjedno zaduženje u OŠ Brod Moravice i temeljem odluke o korištenju godišnjeg odmora od 20 dana ostvaruje godišnji fond sati.

4. Anamarija Novaković, uč. Njemačkog jezika prema Rješenju o tjednom zaduženju od 15 sati u našoj Školi dopunjuje tjedno i godišnje radno vrijeme u OŠ Ivanke Trohar u Fužinama te temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond u pripadajućem broju sati.

5. Tamara Škibola,uč. Informatike prema Rješenju o tjednom zaduženju od 15 sati i temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 29 dana ostvaruje godišnji fond u pripadajućem dijelu sati.

6. Vanja Maras Čeh , uč. Prirode i Biologije prema Rješenju o tjednom zaduženju od 20 sati koje u jednakom dijelu dopunjuje u OŠ Mrkopalj i temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

7. Vladimir Roguljić , uč. Teh. kulture prema Rješenju o tjednom zaduženju od 40 sati koje ostvaruje dopunom u OŠ Ivanke Trohar u Fužinama i OŠ Kozala te temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

8. Ljubica Oškera, uč.Kemije prema Rješenju o tjednom zaduženju od 11 sati u našoj školi dopunjuje tjedno igodišnje zaduženje u OŠ Frana Krste Frankopana u Brodu na Kupi, OŠ «Grivica» u Rijeci i Općoj gimnaziji s pravom javnosti u Rijeci te temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 21 dan ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

6

9. Ivo Brajenić, uč. Likovne kulture prema Rješenju o tjednom zaduženju od 10 sati u našoj Školi dopunjuje tjedno i godišnje i temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

10. Anabela Rudolf, uč. Tjelesne i zdravstvene kulture prema Rješenju o tjednom zaduženju od 18 sati u našoj Školi dopunjuje tjedno i godišnje radno vrijeme u u OŠ Mrkopalj te temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

11. Igor Brčić,uč. Povijesti prema Rješenju o tjednom zaduženju od 13 sati u našoj Školi dopunjuje tjedno i godišnje zaduženje u OŠ Brod na Kupi i OŠ Opatija te temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 30 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

12. Dejan Paripović, uč. Fizike prema Rješenju o tjednom zaduženju od 11 sati u našoj Školi dopunjuje tjedno i godišnje zaduženje u OŠ Cres i Srednjoj školii temeljem Odluke o korištenju god. odmora od 23 dana ostvaruje godišnji fond od 2191sati.

Raspored sati u nižim razredima: Ponedjeljak Utorak Srijeda

1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2. 3. 4. 5. I. HJ M PiD VJ

PiD HJ EJ TZK M HJ TZK EJ VJ

II. HJ HJ M Inf. VJ

PiD EJ HJ TZK PiD M TZK VJ

III. HJ HJ VJ M PiD DPN M

EJ HJ TZK M DDN M

VJ HJ PiD TZK M

IV. VJ VJ HJ PiD M DPN M

HJ M TZK PiD EJ DDN M

HJ HJ M TZK

Četvrtak Petak 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5.

GK HJ M SRO LK M HJ TZK DDN M

GK EJ SRO HJ M LK HJ M TZK DDN M

EJ HJ SRO M GK TZK LK DPN HJ

PiD M SRO EJ HJ GK TZK LK DPN HJ

Učiteljice: Ljiljana Novak Marijana Rakas Ljubica Ignjić Vedrana Frlan Tajana Jauk Katarina Marinić (Timska nastava temeljem suglasnosti MZOOŠ od 4. kolovoza 2008. godine)

7

Raspored sati u višim razredima: ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

1. V. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

M HJ TZK TK TK INF INF

Z ili PR POV M HJ GK / /

HJ HJ EJ VJER. VJER. SRO /

PR POV EJ M TZK SRZ /

LK EJ HJ Z M DDN M /

1. VI. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

TK EJ M HJ TZK DDN M /

POV PR Z M HJ / /

EJ VJER VJER HJ Z INF INF

HJ PR POV TZK MAT / /

GK HJ LK M EJ / /

1.VII. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

EJ TK HJ TZK M / / INF. INF.

HJ HJ POV Z M DPN M / / /

B EJ M M HJ VJER. VJER. / /

POV GK FIZ. FIZ. B TZK SRO / /

EJ K K LK Z DDN Fizika DDN Fizika / /

1.VIII. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

HJ M TK EJ EJ TZK VJER VJER /

M GK HJ POV POV / / / /

M M HJ ZEM BIOL / / INF INF

FIZ. FIZ. TZK B EJ / DDN Geogr. / /

HJ LK Z K K / DDN Geogr. / /

Srijeda: sviranje Etnološko- filološka družina DDN Fizika DDN Kemija Utorak: 7. sat: Mladi knjižničari Srijeda: Dramska

8

2.1.3 Podaci o ravnateljici i stručnoj suradnici redni broj

ime i prezime

god. roñenja

zvanje stupanj str. spreme

radno mjesto

napr. u zvanju

god. staža

1. Mirjana Pleše 1950. nastavnica hrvatskog jezika

VŠS ravnateljica mentor 39

2. Renata Lisac 1962. prof. psihologije

VŠS psihologinja mentor 21

2.2 Podaci o ostalim radnicima redni broj

ime i prezime godina roñenja

zvanje stručna sprema- stupanj

radno mjesto

godine staža

1. Radojka Tomljanović

1961. administrativno-kadrovski referent

SSS

4.

tajnik-računovoña-knjigovoña

26

2. Marijan Pleše 1951. automehaničar SSS 3.

domar-ložač-vozač

37

3. Antonija Crnković

1961. fizioterapeut SSS 4.

spremačica 27

4. Jožica Petelin 1955. radnik drvnoindustr. struke

SSS 3.

kuharica 34

2.3. Tjedna i godišnja zaduženja odgojno-obrazovnih radnika Škole 2.3.1 Tjedna i godišnja zaduženja učiteljica razredne nastave

9

Osnovna škola Rudolfa Strohala Lokve Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-02/24 Ur.broj:2112-39-4-11-01 U Lokvama 25. kolovoza 2011.

Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi

RJEŠENJE o obvezama učitelja u šk. god. 2011./12.

1Učiteljica Marijana Rakas, VŠS, učiteljica razredne nastave , zadužuje se u šk. god. 2011./12. obvezama učiteljice razredne nastave u skladu s planom timske ili suradničke nastave. 2.Obveze iz točke 1.ovog Rješenja učiteljica će izvršavati u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ

VRSTA NEPOSREDNOGA ODGOJNO- OBRAZOVNOGA RADA

RAZREDNI ODJELI

SATI SATI TJEDNO GODIŠNJE

1. Redovita nastava: Hrvatski jezik Tjelesna i zdravstvena kultura Glazbena kultura

III. i IV. I. - II. i III.-IV. I-II., III.

4č+4č+1k 3k+3k 1k+1č18 648

2. Dopunski nastavni rad I – IV. razred 1 36 3. Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika s

učenicima I. razred 2 72

4. Izvannastavna aktivnost: Scenska družina:

I. – IV. razred V. do VIII. razred

1 36 1 36

UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 23 828 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ

VRSTA OSTALIH POSLOVA SATI SATI TJEDNO GODIŠNJE

1. Ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i količine neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada s učenicima prema stavku 3.i 4. članka 38.kolektivnoga ugovora

16 576

2. Ostali poslovi razrednika prema stavku 2. članka 38. Kolektivnog ugovora 2 72 UKUPNO OSTALI POSLOVI 18 648

POSEBNI POSLOVI 0 0

PREKOVREMENI RAD TIJEKOM CIJELE NASTAVNE GODINE 0 0 UKUPNO DNEVNO/ TJEDNO / GODIŠNJE ZADUŽENJE UČITELJICE 8/40/1440/2088 ( Obrazloženje: Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenica može podnijeti prigovor na Rješenje ravnateljici Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik.

Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ ( Marijana Rakas) ( Mirjana Pleše) Dostaviti: 1. Marijani Rakas 2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala, Lokve 3.____________________________________

10




1.Učiteljica Ljiljana Novak, VŠS, učiteljica razredne nastave , zadužuje se u šk. god. 2011./12. obvezama učiteljice razredne nastave u skladu s planom timske ili suradničke nastave. 2.Obveze iz točke 1.ovog Rješenja učiteljica će izvršavati u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava: Hrvatski jezik priroda i društvo likovna kultura

I. i II. I. - II. i III.-IV. I-II., III.i IV.

I.= 4č+II.4č+1k I= 1 č.II.=1č.+ 1k. III.=2č. IV.=3č. I.iII.=1k III. i IV.=1k. 9+3+5+2=19 684

2. Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika s učenicima

II. i IV. razred 2 72

3. Izvannastavna aktivnost: Likovna družina

I. – IV. razred

1 36




15 540

2. Ostali poslovi razrednika prema stavku 2. članka 38. Kolektivnog ugovora 2 72 UKUPNO OSTALI POSLOVI 18 612

POSEBNI POSLOVI Sindikalni povjerenik 1 36 UKUPNO DNEVNO/ TJEDNO / GODIŠNJE ZADUŽENJE UČITELJICE 8/40/1440/2088 Obrazloženje : Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:


Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ ( Ljiljana Novak) ( Mirjana Pleše) Dostaviti: 1. Ljiljani Novak 2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala, Lokve 3.____________________________________

11




1.Učiteljica Ljubica Ignjić, VŠS, učiteljica razredne nastave , zadužuje se u šk. god. 2011./12. obvezama učiteljice razredne nastave u skladu s planom timske ili suradničke nastave na neodreñeno vrijeme. 2.Obveze iz točke 1.ovog Rješenja učiteljica će izvršavati u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava: matematika

I. , II., III.,IV.

4x4č. 576

2. Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika s učenicima

III. razred 2 72

3. Dopunska nastava I.-IV. 1 36 4. Dodatna nastava I.-IV. 2 72 5. Voñenje uč. org. Mladež Hrvatskog Crvenog križa I. do VIII. razred 1 36 UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 22 792 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ



16 576

2. Ostali poslovi razrednika prema stavku 2. članka 38. Kolektivnog ugovora 2 72 UKUPNO OSTALI POSLOVI 18 648 POSEBNI POSLOVI UKUPNO DNEVNO/ TJEDNO / GODIŠNJE ZADUŽENJE UČITELJICE 8/40/1440/2088 Obrazloženje : Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:


Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ ( Ljubica Ignjić) ( Mirjana Pleše) Dostaviti: 1. Ljubici Ignjić 2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala, Lokve 3.____________________________________

12

OŠ Rudolfa Strohala Podružnica predškolskog odgoja pri Osnovnoj školi Rudolfa Strohala Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-02/27 Ur.broj:2112-39-4-11-01 U Lokvama 25. kolovoza 2011.

Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) te temeljem Statuta OŠ R. Strohala donosi

RJEŠENJE

o obvezama učitelja/odgojitelja u šk. god. 2011./12.

1.Odgojiteljica Antonija Malnar, SSS, odgojiteljica djece predškolskog odgoja , zadužuje se u šk. god. 2011./12. obvezama odgojiteljice u Podružnici predškolskog odgoja na neodreñenop vrijeme. 2.Obveze iz točke 1.ovog Rješenja učiteljica će izvršavati u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S POLAZNICIMA REDNI BROJ


dobna skupina: 4, 5, 6 i 7 godina

SATI SATI SATI DNEVNO TJEDNO GODIŠNJE

UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 5,5 27,5 1035 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ

VRSTA OSTALIH POSLOVA SATI SATI SATI DN. TJED. GODIŠNJE

1. Ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i količine neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada s polaznicima (planiranje, priprema i vrednovanje, roditeljski sastanci, stručnousavršavanje, kulturna i javna djelatnost, estetsko ureñenje prostora,) prema stavku 3.i 4. članka 38.kolektivnoga ugovora

2 10 380

2. Dnevni odmor 0,5 2,5 95 UKUPNO OSTALI POSLOVI 2,5 12,5 640 UKUPNO DNEVNO, TJEDNO i GODIŠNJE ZADUŽENJE ODGOJITELJICE 8 40 1675/2088 Godišnji odmor 30 dana Obrazloženje Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, čiji je sastavni dio Godišnji plan i program rada Podružnice predškolskog odgoja, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:


Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ ( Antonija Malnar) ( Mirjana Pleše) Dostaviti: 1. Antoniji Malnar 2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala i PPO, Lokve 3.____________________________________

13

2.3.2 Tjedna i godišnja zaduženja učiteljica i učitelja predmetne nastave Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-01/28G Ur.broj:2112-39-4-11-01 U Lokvama 25. kolovoza 2011. Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi


1.Učitelj Ivo Brajenić, profesor likovnog odgoja i likovne umjetnosti, zadužuje se u šk. god. 2011./2012.obvezama učitelja likovne kulture . 2.Obveze iz točke 1. ovog rješenja učitelj će izvršavati na neodreñeno vrijeme u nepunom radnom vremenu od 10 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI SATI TJEDNO

1. Redovita nastava V.,VI.,VII.,VIII. 4 2. Likovna družina V.-VIII. 1 UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 5 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ

VRSTA OSTALIH POSLOVA SATI TJEDNO


3

2. Estetsko ureñenje 2 UKUPNO OSTALI POSLOVI 5

POSEBNI POSLOVI REDNI BROJ

VRSTA POSEBNIH POSLOVA SATI TJEDNO

PREKOVREMENI RAD TIJEKOM CIJELE NASTAVNE GODINE

REDNI BROJ

POSLOVI KOJIMA SE UČITELJ ZADUŽUJE U PREKOVREMENOM RADU /

God. zaduženje temeljem čl. 104. Zakona o odgoju i obraz. u osn. i sred. školi

God. br. radnih dana: 261 Dani GO:30 Dnevno zaduženje:2 God. zaduženje:462 /522 / Obrazloženje Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenik može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primio rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Ivo Brajenić) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1. Ivi Brajeniću 2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala, lokve 3.OŠ Ivanke Trohar, Fužine 4. OŠ Dr. Branimira Markovića, Ravna Gora

14

Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22 ,51316 Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-01/29 Ur.broj:2112-39-44-11-01 U Lokvama 25. kolovoza 2011. Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi


1.učitelj Vladimir Roguljić, VSS, profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja, zadužuje se u šk. god. 2011./2012. obvezama učitelja tehničke kulture. 2.Obveze iz točke 1. ovog rješenja učitelj će izvršavati na neodreñeno vrijeme u nepunom radnom vremenu od 15 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI

SATI SATI TJEDNO GOD.

1. Redovita nastava V.,VI.,VII. i VIII. (1+1+1+1) 4 144 2. Izvannastavna aktivnost :

a)Prometna grupa b)Sigurnost djece u prometu:Nac. program Školska zadruga «Žabice»:Izvorno lokvarski suvenir:Drvo je prvo Drvodjeljska radionica «Mali tišljari, kolari,... (suradnja s lokvarskim obrtnicima)

IV. i V. razred I.-VIII. razred VII. i VIII. razred V.-VIII. razred

1 36 1 36 1 36 1 36




6 216

UKUPNO OSTALI POSLOVI 6 216

POSEBNI POSLOVI R. BR. VRSTA POSEBNIH POSLOVA SATI SATI

TJEDNO GOD. .1. Održavanje radionice za drvodjeljsku nastavu, nabava materijala i pribora, održavanje

alata... 1 36

UKUPNO POSEBNI POSLOVI 1 36

UKUPNO ZADUŽENJE: DNEVNO - TJEDNO - GODIŠNJE 3 15 540/783 BROJ DANA GODIŠNJEG ODMORA 30

Obrazloženje:Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:Zaposlenik može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik.

Primio rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Vladimir Roguljić) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1.Vladimiru Roguljiću 2.Pismohrani Škola , dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala 3.OŠ Kozala, Rijeka 4.OŠ Ivanke Trohar, Fužine

15

Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-01/30 Ur.broj:2112-39-4-11-01 U Lokvama 25. kolovoza 2011. Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi

RJEŠENJE o obvezama učitelja u šk. god. 2011/2012.

1.Učiteljica Anamarija Novaković, VSS, profesorica njemačkoga jezika, zadužuje se u šk. god. 2011/2012. obvezama učiteljice njemačkog jezika. 2.Obveze iz točke 1.ovog rješenja učiteljica će izvršavati na neodreñeno vrijeme u nepunom radnom vremenu od ukupno 19 sati tjedno : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ



1. Redovita nastava / 2. Izborna nastava IV., V.,VI. , VII., VIII. 10 6. Dodatna nastava VII. i VIII. 1 UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 11 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ



8

2. Ostali poslovi razrednika prema stavku 2. članka 38. kolektivnoga ugovora / UKUPNO OSTALI POSLOVI 8

UKUPNO TJEDNO ZADUŽENJE 19




REDNI BROJ


UKUPNO ZADUŽENJE: DNEVNO - TJEDNO - GODIŠNJE 3,8 19 991,8 BROJ DANA GODIŠNJEG ODMORA 28

Obrazloženje : Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenica može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Anamarija Novaković) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1.Anamariji Novaković 2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Lokve 3.OŠ Ivanke Trohar , Fužine

16



1. Učiteljica Vanja Maras Čeh, VSS, mikrobiolog s položenom pedagoško-psihološkom naobrazbom, zadužuje se u šk. god. 2011./2012. obvezama učiteljice biologije i prirode na neodreñeno vrijeme. 2.Obveze iz točke 1. ovog rješenja učiteljica će izvršavati u nepunom radnom vremenu od 19 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA ñeno vrijeme.



1. Redovita nastava (biol. i priroda) 4 + 3,5 7,5 2. Izborna nastava / 3. Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika s

učenicima VIII. razred 2

4. Dopunski nastavni rad / 5. Dodatni nastavni rad:istraživačka nastava na temu

«Hloja-kraljica šume»-voditeljica projekta

V.- VIII. 1 1

6. Mladi čuvari prirode: Eko družina I.-VIII. 1 UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 12,5 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ



5,5

2. Ostali poslovi razrednika prema stavku 2. članka 38. kolektivnoga ugovora 2 UKUPNO OSTALI POSLOVI 7,5


Obrazloženje: Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenica može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Vanja Maras Čeh) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1.Vanja Maras Čeh 2.Pismohrani Škola , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala 3. OŠ Mrkopalj, Mrkopalj

17

Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22 ,51316 Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-01/32 Ur.broj:2112-39-4-11-01 U Lokvama 25.kolovoza 2011. Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi

RJEŠENJE o obvezama učitelja u šk. god. 2011/2012.

1.Vjeroučiteljica Tajana Jauk, diplomirana teologinja, zadužuje se u šk.god. 2011./2012. obvezama vjeroučiteljice na neodreñeno vrijeme u skladu s Odlukom i rješenjem Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije od VIII./2011.o dodjeli mandata. 2.Obveze iz točke 1.ovog rješenja učiteljica će izvršavati u nepunom radnom vremenu od 17 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ



1. Redovita nastava / /

2. Izborna nastava vjeronauka I., II.,III.,IV.,VI. 10 UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 10 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ



6

UKUPNO OSTALI POSLOVI 6



1. Suradnja sa Župnim uredom, organizacija molitvenih aktivnosti i svečanosti vjerskih župskih jubileja za djecu u Župnoj crkvi i Školi, priprema učenika za Vjeronaučnu olimpijadu

1

UKUPNO POSEBNI POSLOVI 1

PREKOVREMENI RAD TIJEKOM CIJELE NASTAVNE GODINE REDNI BROJ




Zaposlenik može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Tajana Jauk) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1.Tajana Jauk 2.Pismohrani Škola , dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala,Lokve 3.OŠ Brod Moravice

18

Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-01/33 Ur.broj:2112-39-4-11-01 U Lokvama 25.kolovoza 2011. Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi


1.Učitelj Igor Brčić, diplomirani profesor povijesti i arheologije, zadužuje se u šk. god. 2011./2012. poslovima učitelja povijesti. 2.Obveze iz točke 1.ovog rješenja učitelj će izvršavati na neodreñeno vrijeme u nepunom radnom vremenu od 13 sati tjedno i to: NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ



1. Redovita nastava V.-VIII. 8 2. Izvannastavna aktivnost / UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 8 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ



5

UKUPNO OSTALI POSLOVI 5



/ / /





Zaposlenik može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primio rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Igor Brčić) (Mirjana Pleše) Dostaviti: 1.Igor Brčić 2.Pismohrani Škola , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala 3.OŠ Frana Krste Frankopana, Brod na Kupi 4.OŠ Rikard Katalinić Jeretov, Opatija

19

Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/10-01-32 Ur.broj:2112-39/4-10-01 U Lokvama 25.kolovoza 2011. Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi


1.Učiteljica Katarina Marinić , učiteljica glazbene kulture, VŠS, zadužuje se u šk. god. 2011/2012. obvezama učiteljice glazbene kulture. 2.Obveze iz točke 1.ovog rješenja učiteljica će izvršavati na neodreñeno vrijeme u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno: NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava IV. –VIII.Lokve-Mrkopalj 5+5 360 2. Voñenje tečajeva sviranja

(harmonika,gitara,sintesajzer) I.-VIII. Lokve 2

3. Instrumentalna grupa OŠ Mrkopalj I. –VIII. 2 72 4 Nep. odg.-obraz. rad razrednika (VI. razred) VI 2 72 5 SA: Voditeljica projekta “Ljekovito bilje uz

Lujzinsku cestu u Lokvama I.-VIII. 1 36

6 Voñenje jednogl. PZ ( mlañi i stariji uzrast) I. – VIII. razred 2 72 6. Voñenje školskog orkestra I. – VIII. 1 36 7. Školska zadruga «Žabice»

Ljekovito bilje u školskoj prehrani I.-VIII. 1 36

1 36 UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 22 792 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ


1. Ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i količine nep. odgojno-obrazovnoga rada s učenicima prema stavku 3.i 4. članka 38.Kolektivnoga ugovora

15 540

2. Ostali poslovi razrednika prema stavku 2. članka 38. kolektivnoga ugovora 2 72 UKUPNO OSTALI POSLOVI 17 612 R BROJ VRSTA POSEBNIH POSLOVA S.TJEDNO / godišnje 1. Organizacija kulturne i javne djelatnosti Škole 1 36

UKUPNO POSEBNI POSLOVI 1 36 Ukupno 40 1440

UKUPNO ZADUŽENJE: DNEVNO - TJEDNO - GODIŠNJE 8 40 2088 BROJ DANA GODIŠNJEG ODMORA 30

Obrazloženje: Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:Zaposlenica može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Katarina Marinić) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1.Katarini Marinić 2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala

20

3.OŠ Mrkopalj, Mrkopalj Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22, Lokve 08-277-001 Ur.broj: Klasa:113-02/11-01/35 Ur.broj:2112-39-4-11-01 U Lokvama 25. kolovoza 2011. Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi


1.Učiteljica Davorka Mihelčić, VŠS, zadužuje se u šk. god. 2011./2012. obvezama učiteljice zemljopisa stručno uz Ministrovu suglasnost na neodreñeno vrijeme i školskog knjižničara nestručno na odreñeno vrijeme. 2.Obveze iz točke 1.ovog rješenja učiteljica će izvršavati u nepunom radnom vremenu od 20 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA

REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava V.,VI.,VII. i VIII. 7,5 270

2. Neposredni odg.-obraz. rad razrednika s učenicima VIII. 2 72

3. Dodatni nastavni rad: rad na projektu « Staništa jele u Lokvama»

VII. i VIII. 1 36

UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 10,5 378

OSTALI POSLOVI R. BR. VRSTA OSTALIH POSLOVA SATI SATI

TJEDNO GODIŠNJE 1. Ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i količine neposrednoga odgojno-

obrazovnoga rada s učenicima prema stavku 3.i 4. članka 38.kolektivnoga ugovora

2,5 90

2. Ostali poslovi razrednika prema stavku 2. članka 38. kolektivnoga ugovora 2 72 UKUPNO OSTALI POSLOVI 4,5 162

POSEBNI POSLOVI R. BR. VRSTA POSEBNIH POSLOVA S.TJEDNO / GODIŠNJE 1. Poslovi školskog knjižničara 5 180

UKUPNO POSEBNI POSLOVI 5 180 U K U P N O 20 720

UKUPNO ZADUŽENJE: DNEVNO - TJEDNO - GODIŠNJE 4 20 1044

BROJ DANA GODIŠNJEG ODMORA 30 Obrazloženje : Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenica može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik.

Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Davorka Mihelčić) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1.Davorka Mihelčić 2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala

21



1.Učiteljica Ljubica Oškera, VSS, profesor hemije,zadužuje se u šk. god. 2011./2012. obvezama učiteljice kemije na neodreñeno vrijeme. 2.Obveze iz točke 1.ovog rješenja učiteljica će izvršavati u nepunom radnom vremenu od 11 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava VII. i VIII. razred 4 144 2. Izborna nastava / 3. Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika s

učenicima /

4. Dopunski nastavni rad / 5. Dodatni nastavni rad (VII. i VIII.razred):

Projekat«Hloja, kraljica šume»:Destilacija eteričnih ulja jele i smreke»

1 36 1 36




5 180

UKUPNO OSTALI POSLOVI 5 180 UKUPNO 11 396

POSEBNI POSLOVI

REDNI BROJ


/ / UKUPNO ZADUŽENJE: DNEVNO - TJEDNO - GODIŠNJE 2,2 11 574,2

BROJ DANA GODIŠNJEG ODMORA 30 Obrazloženje : Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenik može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik.

Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ ( Ljubica Oškera ) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1. Ljubici Oškera 2. Pismohrani Škola , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala 3. OŠ Grivica, Rijeka 4. Općoj gimnaziji, Rijeka

22

5. OŠ Frana Krste Frankopana, Brod na Kupi Osnovna škola Rudolfa Strohala Lokve Klasa: 113-2/09-11/37 Ur.broj:2112-39-4-11-01 Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi


1.Učiteljica Tamara Škibola, VSS, profesorica informatike zadužuje se u šk. god. 2011./2012. obvezama učiteljice informatike (izborna nastava). 2.Obveze iz točke 1.ovog rješenja učiteljica će izvršavati u nepunom radnom vremenu od 15 sati tjedno na neodreñeno vrijeme i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava / 2. Izborna nastava V.,VI.,VII. i VIII. 8 288 3. Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika s

učenicima /




5 180



VRSTA POSEBNIH POSLOVA SATI SATI TJEDNO GODIŠNJE

1. kompjutorske usluge Školi i djelatnicima 1 36 2. održavanje informatičke učionice (oprema...) 1 36

UKUPNO POSEBNI POSLOVI 2 72



UKUPNO ZADUŽENJE: DNEVNO - TJEDNO - GODIŠNJE 3 15 783 BROJ DANA GODIŠNJEG ODMORA 29


Zaposlenica može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Tamara Škibola ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1.Tamari Škibola 2.Pismohrani Škola , dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Lokve

23

Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-01-38 Ur.broj:2112-39-4-11-01 Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi


1.Učiteljica Anabela Rudolf, profesorica TZK, u šk. god. 2011./2012. zadužuje se poslovima učiteljice tjelesne i zdravstvene kulture . 2.Obveze iz točke 1.ovog rješenja učiteljica će izvršavati na neodreñeno vrijeme u nepunom radnom vremenu od 18 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA

REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava V. –VIII. 8 288 2. Voñenje Školskog sportskog kluba «Lokvići» I. - VIII. 2 72 6. Izvannastavna aktivnost

(Sportska družina)

1 36 UKUPNO NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 11 396 OSTALI POSLOVI REDNI BROJ



7 252





REDNI BROJ




Zaposlenik može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primio rješenje: Rvnateljica: _______________________ ______________________ (Anabela Rudolf) ( Mirjana Pleše) Dostaviti: 1. Anabeli Rudolf 2.Pismohrani Škole, sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala

24

3.OŠ Mrkopalj, Mrkopalj Osnovna škola Rudolfa Strohala Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa: 113-02/11-01/39 Ur.broj:2112-39-4-11-1 U Lokvama 25. kolovoza 2011. Ravnateljica Osnovne škole Lokve na temelju čl. 104. stavka 8.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87./2008.,86./2009.,92./2010., 90./2011.) i stavka 2. članka 48. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 66/2011. ) donosi


1.Učitelj Dejan Paripović, VSS, profesor fizike i politehnike , zadužuje se u šk. god. 2011./2012. obvezama učitelja fizike. 2.Obveze iz točke 1.ovog rješenja učitelj će izvršavati na neodreñeno vrijeme u nepunom radnom vremenu od 11sati tjedno: i NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava (fizika ) VII. i VIII. 4 144 2. Dodatni nastavni rad:

• Klimatske promjene u Lokvama od 1962. do 2009. ( Dnevna meteorološka praćenja temperature i oborina od 1960. god. do danas.)

• Mladi meteorolozi: Znanstvena i narodna meteorologija:Suradnja s Hrv. hidrometeor. savezom

VII. i VIII. 1 36 1 36




5 180


POSEBNI POSLOVI/


Obrazloženje :Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala usvojenog na sjednici Školskoga odbora 28. rujna 2010. godine,a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o osnovnom školstvu i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama .Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 38. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učitelja obvezama za šk. god. 2010./2011. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenik može podnijeti prigovor na rješenje ravnatelju Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja .Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primio rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Dejan Paripović) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1.Dejan Paripović 2.Pismohrani Škola , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala 3.Srednja škola “Vladimir Nazor”, Čabar 4.OŠ Frane Petrića, Cres

25




1Učiteljica Andreja Marković, VSS, profesorica kroatistike i filologije južnoslavenskih naroda, zadužuje se u šk. god. 2011./12. obvezama učiteljice hrvatskog jezika. 2.Obveze iz točke 1.ovog Rješenja učiteljica će izvršavati u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava

V.,VI.,VII. i VIII. 18 648

2. Dopunski nastavni rad V.-VIII. 1 36 3. Dodatni nastavni rad VII. i VIII. 1 36 4. Izvannastavna aktivnost:

Novinarsko-fotografska družina Ureñivenje Školskog lista «Hapica» i Znanstvenog podlistka

V do VIII. VII. i VIII.

2 72

1 36




17 612

UKUPNO OSTALI POSLOVI 17 612 Ukupno tjedno zaduženje učiteljice Ukupno godišnje zaduženje učiteljice 40 1440


VRSTA POSEBNIH POSLOVA SATI SATI DNEVNO 8 GOD.2088


REDNI BROJ

POSLOVI KOJIMA SE UČITELJ ZADUŽUJE U PREKOVREMENOM RADU / /

Obrazloženje Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenica može podnijeti prigovor na Rješenje ravnateljici Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Andreja Marković) ( Mirjana Pleše ) Dostaviti: 1. Andreji Marković

26

2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Lokve Osnovna škola Rudolfa Strohala Lokve Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-02/122 Ur.broj:2112-39-4-11-01 U Lokvama 25. kolovoza 2011.



1.Učiteljica Borka Kezele Kanjer, VSS, profesorica matematike, zadužuje se u šk. god. 2011./12. obvezama učiteljice mat. 2.Obveze iz točke 1.ovog Rješenja učiteljica će izvršavati u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno na neodreñeno vrijeme i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava

V.,VI.,VII. i VIII. 16 576

3. Dopunski nastavni rad V.-VIII. 1 36 4. Dodatni nastavni rad V. i VI. 1 36 5. Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika s

učenicima VII. razred 2 72

6. Izvannastavna aktivnost: Mali informatičari

II. razred

1 36




16 576

2. Ostali poslovi razrednika prema stavku 2. članka 38. kolektivnoga ugovora 2 72 UKUPNO OSTALI POSLOVI 18 648



1.Raspored sati i dežurstva 1 36



UKUPNO DNEVNO/TJEDNO/ GODIŠNJE ZADUŽENJE UČITELJICE 8/40 /1440/2088 Obrazloženje: Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenica može podnijeti prigovor na Rješenje ravnateljici Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Borka Kezele Kanjer) ( Mirjana Pleše) Dostaviti: 1. Borki Kezele Kanjer

27

2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala, Lokve Osnovna škola Rudolfa Strohala Lokve Školska 22, Lokve 08-277-001 Klasa:113-02/11-02/23 Ur.broj:2112-39-4-11-01 U Lokvama 25. kolovoza 2011.



1.Učiteljica Vedrana Frlan, VSS, profesorica engleskog jezika i književnosti, profesorica ruskog jezika i književnosti, zadužuje se u šk. god. 2011./12. obvezama učiteljice engleskog jezika na neodreñeno vrijeme. 2.Obveze iz točke 1.ovog Rješenja učiteljica će izvršavati u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno i to : NEPOSREDNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA REDNI BROJ


RAZREDNI ODJELI


1. Redovita nastava

IV., V.,VI.,VII. i VIII. 14 504

2. Izborna nastava I.,II. i III. razred 6 216 3. Dopunski nastavni rad V.-VIII. 1 36 4. Dodatni nastavni rad VII. i VIII. 1 36 6. Izvannastavna aktivnost:

Plesna radionica IV. do VIII. razred

1 36




17 612





REDNI BROJ


UKUPNO DNEVNO/TJEDNO /GODIŠNJE ZADUŽENJE UČITELJICE 8/40/1440/2088 Obrazloženje: Obveze učitelja proizlaze iz odredaba Godišnjeg plana i programa rada Osnovne škole Rudolfa Strohala, Lokve, a utvrñuju se sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (VIII./2008.) i Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.Slijedom navedenoga valjalo je temeljem stavka 2. članka 75. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama zadužiti učiteljicu obvezama u šk. god. 2011./12. na način kao u izrijeci rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

Zaposlenica može podnijeti prigovor na Rješenje ravnateljici Škole u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Prigovor se podnosi u tajništvu Škole pismeno, a može se izraziti usmeno u zapisnik. Primila rješenje: Ravnateljica: _______________________ ______________________ (Vedrana Frlan) ( Mirjana Pleše) Dostaviti: 1. Vedrani Frlan 2.Pismohrani Škole , sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada OŠ Rudolfa Strohala, Lokve 3.____________________________________

28

U OŠ Rudolfa Strohala drugi djelatnici koji obavljaju poslove neophodne za život i rad Škole jesu: Tajnik/ računovoña/ knjigovoña: Obavlja normativno-pravne i upravne poslove, vodi personalno- kadrovske i opće poslove, surañuje s organima upravljanja Školom, obavlja administrativne i sve druge poslove prema potrebi .U suradnji s ravnateljicom obavlja plansko-financijske poslove te ostale poslove oko nabave osnovnih sredstava i osiguranja imovine. Obavlja plansko-ekonomske, blagajničke, računovodstvene i knjigovodstvene poslove u OŠ Lokve. Sreñuje i održava pismohranu, izrañuje izvješća (statistička i financijska) i poma u obavljanju svih poslova važnih za život i rad ustanove.

Plan i program rada računovodstva

RED.

BR.

SADRŽAJ POSLOVA I ZADATAKA VRIJEME RADA

1. 2.

3.

4.

5. 6. 7.

8.

9.

Organizacija knjigovodstva i druge propisane evidencije. Samostalno voñenje knjgovodstvene i financijske evidencije. Organizacija i obavljanje obračunavanja obveza i uredno likvidiranje dokumenata po osnovi osobnih izdataka, materijalnih izdataka i po drugim osnovama. Provjeravanje, utvrñivanje zakonske ispravnosti i računske točnosti dokumenata na osnovi kojih se izdaju nalozi za isplatu. Izrada financijskog plana 2011.-2013.za Školu Izrada financijskog Plana za Podružnicu p.o. Izrada godišnjeg izvješća za potrebe Ministarstva financija, Ureda za statistiku i Ministarstva prosvjete. Izrada izvješća financijske naravi na osnovu traženja nadležnih organa. Izrada statističkih izvješća. Izrada ostalih izvješća vezanih za financijsko poslovanje škole. Mjesečno izvješće stanja financijskog poslovanja radi praćenja godišnjeg financijskog plana škole. Prijem stranaka. Ostale poslove po potrebi i nalogu ravnatelja. Izrada poreznih kartica Obračun plaće

tijekom cijele godine

"

jednom mjesečno

permanent. po potrebi

po potrebi

1 godišnje po potrebi jedanput mjesečno po potrebi

siječanj mjesečno

R.br. Ime i prezime struka radno

mjesto rad. vr. rad sa

str. dnevno / tjedno zaduženje

god. zaduženje

god. odmor

1. Radojka Tomljanović

SSS tajnik-računov.knjigov

7-15 7-15 8 / 40 2088 30

29

Kuharica: Organizira rad u školskoj kuhinji, priprema hranu i napitke, poslužuje ih i sprema. Održava kuhinju i blagovaonicu, smočnicu i predprostore te učionicu likovne kulture. Brine o narudžbi namirnica, njihovom pravilnom uskladištenju, vodi evidenciju o količini robe i hrane, o primljenoj i potrošenoj količini, te obavlja sve poslove u skladu sa zahtjevima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Sastavlja jelovnik u dogovoru s timom Školske medicine. Održava higijenu i čistoću u blagovaonici , predprostoru i likovnoj učionici.

Rb. SADRŽAJ POSLOVA I ZADATAKA VRIJEME RADA

1. Veliko spremanje: -pranje prozora i zavjesa -čišćenje blagovaonice i ormara -dezinsekcija posuña -čišćenje smočnice i hladnjaka -naručivanje i slaganje namirnica -godišnje planiranje jelovnika

kolovoz prosinac travanj (vrijeme

praznika)

2. Svakodnevni poslovi: -kuhanje i pripremanje hrane, -dijeljenje marende u vrijeme 2. i 3. odmora -pranje i dezinsekcija posuña -postavljanje stola za nastavnike -dezinsekcija, pranje i čišćenje blagovaonice i kuhinje -priprema namirnica za drugi dan -voñenje knjige Promet i zaključno stanje namirnica -tjedno planiranje jelovnika

Rujan Listopad, studeni,

prosinac, siječanj, veljača ožujak travanj svibanj lipanj

3. -odlasci na sanitarne preglede , dva puta godišnje -odlazak na tečaj i ispit higijenskog minimuma

05., 11.mj. ožujak

4. -suradnja sa sanitarnom inspekcijom i postupanje po Rješenju -suradnja s NZZJZ , uzimanje briseva -suradnja s dezinsekcijom i deratizacijom -kuhanje i pripremanje za posebne prilike u školi

Po nalogu

4 x godišnje 2 x godišnje po potrebi

R.br. Ime i prezime struka radno mjesto

rad. vr. dnevno / tjedno zaduženje

god. zaduženje

god. odmor

1. Jožica Petelin SSS kuharica 7-15 8 / 40 2088 30 Domar/ ložač/ vozač: Brine o održavanju obiju školskih zgrada (stolarski, bravarski, zidarski, soboslikarski, staklarski poslovi), obavlja poslove nabave, dobave i dostave, ureñuje okoliš zgrada i obavlja sve poslove vezane uz ostvarenje plana rada Škole i Podružnice predškolskog odgoja. Rukovodi centralnim grijanjem i održava ga u skladu s propisima te brine o sigurnosti na radu. Obavlja prijevoz učenika na nastavu i kući na tri relacije, prijevoz učenice s posebnim potrebama, prijevoz učenika na natjecanja, smotre i susrete. Održava školsko vozilo i brine o njegovoj tehničkoj ispravnosti.


30

1. Svakodnevni poslovi: -grijanje škole i vrtića od 5 do 14 sati -vožnja djece kombi vozilom škole od 6,30 do 8 sati i od 12,30 do 14 sati -dostava i otprema pošte

Od rujna do

lipnja

2. Povremeni poslovi: -popravak klupa, stolica, ormara -izmjena žarulja, grla, prekidača i utičnica -izmjena brava -izmjena WC poklopaca, školjki, raznih sifona, slavina za vodu, -izmjena kotlića i popravak -izmjena razbijenih zidnih pločica i vješalica -nabava i zamjena plinske boce u kuhinji -odštopavanje odvoda -vožnja djece i učitelja na razna sportska natjecanja, kulturna i druga dogañanja -vožnja djece na bazen u Delnice -nabava plina i robe za školu

Po potrebi

Od rujna do lipnja

Od veljače do lipnja

svibanj po potrebi

3. Zimski poslovi: -čišćenje snijega s ulaznih stepenica -čišćenje snijega do kontejnera -čišćenje snijega do kombi vozila i kombi vozilo -grijanje škole subotom, nedjeljom i praznicima

Od studenog do travnja po potrebi

4. Proljetni poslovi: -čišćenje okoliša škole, parkirališta i odvodnih kanala -obrezivanje raslinja -košnja trave : četiri puta

Ožujak-travanj

Svibanj, lipanj, srpanj i rujan

5. Poslovi održavanja školskih zgrada: - poslovi održavanja školske zgrade - zamjena rasvjetnih tijela po učionicama - krečenje učionica, sanitarnih prostorija, hodnika, blagovaonice i

ostalih prostorija po dogovoru s ravnateljicom škole - bojanje štokova, vrata, ograde

Lipanj

Kolovoz

6. -suradnja s izvoñačima periodičnih pregleda i kontrolnih ispitivanja kotlovnice, gromobrana, ele. postrojenja i vatrogasnih aparata -suradnja s izvoñačima mjerenja emisija plinova, servisu plamenika i redovnom čišćenju dimnjaka -suradnja s inspekcijama i postupanje po nalogu -suradnja s izvoñačima investicijskih radova na školi

Po potrebi

R.br. Ime i prezime struka radno

mjesto rad. vr. dnevno /

tjedno zaduženje

god. zaduženje

god. odmor

1. Marijan Pleše SSS vozač-domar-ložač

7-15 8 / 40 2088 30 dana

31

Spremačica: Čisti prostor u objema školskim zgradama: 14 prostorija i 4 hodnika, održava higijenu podova, prozora, sanitarnih čvorova, brine o pranju zavjesa, obavlja i sve ostale poslove održavanja čistoće u skladu s potrebama.


1. Svakodnevni poslovi: - pregled i čišćenje sanitarnih čvorova, stavljanje papira i sapuna u nosače –

svaka 2 sata - pranje i brisanje ulaznog hodnika i stubišta -2 puta dnevno - čišćenje vanjskog stepeništa - pregled okoliša škole - čišćenje učionica: podova, klupa, stakla, namještaja - ometanje prašine - čišćenje okoliša nakon završetka nastave - briga o ružama (zalijevanje, presañivanje) - usisavanje - odlaganje smeća u kontejner

Od rujna do

lipnja

2. Povremeni poslovi: - kompletno čišćenje sanitarnih čvorova - pranje stakla i staklenih vitrina - pranje unutarnjih prozora - čišćenje radijatora - pranje vratiju i zidova - pranje podova - ometanje paučine - nabava robe

Po potrebi

od rujna do lipnja

3. Poslovi velikog spremanja: - pranje zavjesa - pranje prozora - čišćenje radijatora - čišćenje učionica nakon krečenja, brušenja parketa - pranje zidova - pranje i čišćenje namještaja, vitrina - pranje i prozračivanje tepiha - pranje vanjskih stepenica - premazivanje podova dominolom

siječanj lipanj

kolovoz

R.br. Ime i prezime struka radno mjesto

rad. vrijeme dnevno / tjedno zaduž.

god. zaduž

god. odmor

1. Antonija Crnković

SSS spremačica

9³º-10³º 13-19

8 /40 2088 30 dana

32

2.3.3.Zaduženja ravnateljice i stručne suradnice Stručna suradnica psihologinja na radnom mjestu stručne suradnice poslove i zadatke u OŠ Rudolfa Strohala obavlja svake srijede i svaki drugi ponedjeljak. Pravednom raspodjelom izmeñu triju škola (Lokve, Fužine i Mrkopalj) u OŠ Rudolfa Strohala obavlja poslove 10 sati tjedno ili ukupno godišnje 360 sati. Vodi program prevencije nasilja i ovisnosti te Trening životnih veština s učenicima VI. razreda. U prostoru namijenjenom njenom radu i radu s učenicima i roditeljima boravi i na raspolaganju je učenicima, učiteljima i roditeljima svake srijede od 8 do 14 sati i svaki drugi ponedjeljak od 8-14 sati. Ravnateljica Škole obavlja poslove i zadaće u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj srednjoj školi i Statutom Škole. R.br. Ime i prezime struka radno

mjesto rad. vr. rad sa

str. dnevno / tjedno zaduženje

god. zaduženje

god. odmor

1. Mirjana Pleše VŠS ravnateljica

7-15 10-14 8 / 40 2088 30

2. Renata Lisac VŠS psihologinja

7-15 10-14 2 / 10 626.4 30

3.Podaci o organizaciji rada 3.1. Organizacija rada

Nastava se u OŠ Rudolfa Strohala, Lokve, izvodi u jednoj smjeni u pet nastavnih dana s početkom u 8ºº sati. Poslije redovne nastave organizira se izborna nastava, a dopunska i dodatna nastava te rad u slobodnim aktivnostima poslije njih u skladu s rasporedom uključenosti učenika u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i u suradnji sa srodnim udrugama i klubovima u mjestu te ovisno o sastavu grupe i rasporedu tjednog zaduženja učitelja koji tjednu normu ostvaruju radom u dvije , tri ili četiri škole.

U nižim razredima nastava se organizira u timskom obliku uz suglasnost MZOŠ od 2. kolovoza 2008. godine, prema dva rasporeda u kojima je jasno definirana nastava u kombiniranim i u čistim razrednim odjelima, a na koje je suglasnost dalo MZOŠ. (Raspored se nalazi u prilogu .)

U dane zimskog i proljetnog odmora omogućuje se učenicima boravak u školi u odreñeno i organizirano vrijeme za potrebe rada šahovske i stolno-teniske aktivnosti i u svrhu što osmišljenije organiziranosti slobodnog vremena učenika. U neradne dane subotom za zimskih mjeseci (siječanj, veljača, ožujak) omogućuje se zainteresiranim učenicama i učenicima sudjelovanje u radionicama tradicijskog ručnog rada.

Prijevoz učenika u šk. god. 2011./2012.– PODACI –

Učenici koji dolaze u školu organiziranim prijevozom školskim kombijem u 7 sati i 10 minuta pa potom u 7 sati i 30 min, pa potom u 7 sati i 40 minuta i u 7 sati i 50 minuta odmah ulaze u svoje učionice.U školi ih dočekaju dežurni učenik i učitelj koji vode brigu o njima.Takoñer i poslije nastave učenicima je dozvoljeno ostati u svojim učionicama do polaska prijevoza.Većina učenika u tom vremenu napiše domaće zadaće, nešto pročitaju ili igraju društvene igre, načešće šah, pod nadzorom dežurnog učitelja 1.A)Popis učenika naše Škole za koje će biti organiziran prijevoz u šk. god. 2011./2012. u skladu s člankom 69. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi stavak 1. i 2. te temeljem Odluke Upravnog odjela za obrazovanje, odgoj i sport PGŽ :UDALJENOST VEĆA OD 5 KM ZA UČENIKE STARIJIH RAZREDA

33

ime i prezime učenika razred relacija udalj.do škole Andreas Lenac VI. Zelin Mrzlovodički-Lokve- Zelin Mrzlovodički 7 km Ukupno učenika: 1 B)POPIS UČENIKA NAŠE ŠKOLE ZA KOJE ĆE BITI ORGANIZIRAN PRIJEVOZ U ŠK. GOD. 2011./2012. MIMO ČLANKA 69. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi stavak 1. i 2. i Odluke Upravnog odjela za obrazovanje, odgoj i sport PGŽ, ali stanuju na relaciji kojom se kreće školski kombi u kojem tada ima mjesta te će se prijevoz obavljati na teret PGŽ Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport. O tome će svoju suglasnost pismeno dali roditelji :UDALJENOST MANJA OD 3 KM ZA UČENIKE MLAðIH RAZREDA Prijevoz će se organizirati i za učenike iz drugih smjerova temeljem odluke Općinskog vijeća Općine Lokve i financijsku potporu iz Proračuna Općine Lokve za 2011. godinu i 2012. godinu.

Dorijan Bašić II. Mala voda-Lokve-Mala voda 2 km Klara Pleše II Mala voda-Lokve-Mala voda 2 km Ela Žagar II. Mala voda-Lokve-Mala voda 2 km Nina Rubčić I. Mala voda-Lokve-Mala voda 2 km Manda Bradičić IV. Mala voda-Lokve-Mala voda 2 km Jan Milosavljević IV. Mala voda-Lokve-Mala voda 1,5 Domijan Čop V. Zajez-Lokve-Zajez 3 Doris Bilokapić V. Jartič-Lokve-Jartič 2,5 Darko Grgurić V. Jartič-Lokve-Jartič 2,5 Rene Miketek VI. Gorski raj-Lokve-Gorski raj 4 ukupno: 10 Mateja Čop VII. Zajez – Lokve – Zajez 2,5 km Adrijan Lisac VII. Lazac-Lokve-Lazac 3,5 Benjamin Bašić VII. Mala voda-Lokve-Mala voda 2 km Matija Štiglić VII. Mala voda – Lokve- Mala voda 2 km Ukupno: 4 Noa Kolar II. Pocleme-Lokve-Pocleme 1,5 Andrija Malnar II. Pocleme-Lokve-Pocleme 1,5 Nina Vučković III. Pocleme-Lokve-Pocleme 1,5 Karlo Rupe I. Pocleme-Lokve-Pocleme 1,5 Julija Vukonić V. Pocleme-Lokve-Pocleme 1,5 Petra Vukonić V: Pocleme-Lokve-Pocleme 1,5 Ukupno:6 učenika

Viktorija Biber VI. Pocleme-Lokve-Pocleme 1,5 Valerija Ivić VI. Pocleme-Lokve-Pocleme 1,5 Marta Mihelčić VI. Pocleme-Lokve-Pocleme 1,5 Ukupno: 3 UKUPNO: 23 učenika

Učenica s teškoćama:Marija Jovanović IV. razred UKUPNO: 24

34

U šk. godini 2011./2012. neće biti organiziran produženi boravak za učenike u prijevozu budući da zakonsko pravo na organizirani prijevoz ostvaruje 1 učenik V. razreda. Obrok za učenike

Za učenike je organizirana prehrana u školi gdje imamo opremljenu školsku kuhinju za pripremanje mliječnog obroka i blagovaonicu dovoljno veliku da svi učenici mliječni obrok pojedu u tom prostoru. Na obrok, za vrijeme velikog odmora, odlaze svi organizirano.Svaki učitelj, koji se tada nalazi na satu, odvede učenike u blagovaonicu.Pod njegovim nadzorom djeca operu ruke i sjednu za stolove gdje ih već čeka njihov obrok. Dalje sve preuzima dežurni učitelj. Jelovnik se planira i sastavlja u dogovoru s timom Školske medicine i suglasnost i pregled sanitarne inspektorice, roditeljima i ravnateljicom i u dogovoru s Općinom Lokve koja u cijelosti financira prehranu učenika u školskoj kuhinji.

Hrana se priprema nakon višegodišnjeg iskustva i spoznaja o tome što djeca radije jedu mjesečno prema ovom jelovniku:

1. tjedan:ponedjeljak:hamburger pecivo, sir i salama, čaj te majoneza ili kečap utorak:kruh, pašteta, čaj srijeda:pašta-šuta, čaj četvrtak:sol-štanca ili krafna,jogurt i li čaj petak:savijača od sira, čaj , mandarina 2. tjedan:ponedjeljak:hot-dog i hrenovna, čaj te majoneza ili kečap utorak:kruh, eurokrem, mlijeko srijeda:dinstana junjetina s graškom i rižom, čaj četvrtak:pekmez, margarin, kruh i kakao petak:krafna, čaj , banana 3. tjedan: ponedjeljak:hamburger pecivo, pljeskavica, čaj te majoneza ili kečap utorak:kruh, eurokrem, čaj srijeda:pašta i fažol s kobasicom, kruh, čaj četvrtak:sirni namaz, kruh, čaj, krem-rolna petak:burek od sira ili jabuka, čaj, jabuka 4. tjedan: ponedjeljak:hamburger pecivo,sir i salama, čaj te majoneza ili kečap utorak:kruh, pašteta, čaj srijeda:kiseli kupus i fažol s kobasicom, kruh, čaj četvrtak: zdenka, kruh, čaj, krem-rolna petak:burek od sira ili jabuka, čaj, jabuka

I ovog ljeta Školska zadruga «Žabice» (voditeljica Katarina Marinić, učenici i razrednici ) su za potrebe školske kuhinje nabrali ljekovito bilje i voće, sušili ga i pripremili mješavinu za čaj.

Svih 51 učenik koristi prehranu školske kuhinje, a troškove podmiruje Općina Lokve iz Socijalnog programa Proračuna Općine Lokve za 2011. i 2012. godinu.

Raspored dežurstva Dnevno dežuraju 2 učitelja koji u skladu s Kućnim redom Škole obilaze hodnike i učionice u objema školskim zgradama.Prvi dežurni učitelj obavlja dužnost dežurnog od 8³º do 10WW, adrugi nastavlja i obavlja dežurstvo i u blagovaonici te sljedeće odmore do kraja 6. sata.

Pomaže mu dežurni učenik (učenici VII. i VIII. razreda) po jedan svaki dan. Dežurni učitelj dočekuje i ispraća djevojčicu M.J. koja ima zdravstvene poteškoće, a u školu je

dovozi i kući vraća školski kombi.

35

3.2 Godišnji kalendar rada, dnevna i tjedna organizacija rada

Pravilnik o početku i završetku šk. god. 2011./2012. propisuje da je nastava počela 5. rujna 2011., a završit će 15. lipnja 2012.

Nastava se ustrojava u dva polugodišta. Prvo polugodište traje od 5. rujna do 23. prosinca 2011. Drugo polugodište traje od 16. siječnja do 15. lipnja 2012. godine

Zimski odmor učenika počinje 27. prosinca 2011., a završava 13. siječnja 2012. Proljetni odmor učenika počinje 2. travnja, a završava 6. travnja 2012. Ljetni odmor počinje 18. lipnja 2012., osim za učenike koji polažu razredni ili popravne ispite. Popravni ispiti održat će se26. lipnja 2012.(pismeni dio) i 27. lipnja 2012. (usmeni dio), a podjela svjedodžbi 29. lipnja 2012.

Nastava će se organizirati u najmanje 35 nastavnih tjedana osim ako organizacija ne zahtijeva drukčije i to uz suglasnost nadležnog Ureda državne uprave, a sve kako bi se ostvario plan i raspored broja radnih dana potrebnih za provedbu nastavnog plana i programa te broj , plan i raspored ostalih radnih dana tijekom školske godine, a poptrebnih za druge odgojno-obrazovne programe.

Kalendar rada OŠ Rudolfa Strohala u šk. god. 2011./2012.

Polugodište Mjesec Broj dana

Broj radnih dana

Broj subota i nedjelja

Broj blagdana

Nastavni radni dani

Planirani nenastavni dani

Odmor učenika

PRVO rujan 30 20 10 0 20 0 1 listopad 31 20 9 1:8.X. Dan

neovisnosti 20 0 0

studeni 30 21 8 2:Dan škole 9.XI. Svi sveti 1..XI.

21 0 0

prosinac

31 22 8 2:25. i 26. 12. Bož. blagdani

17 0 5

ukupno I.pol.

-----------

122 83 35 5 78 0 6

DRUGO siječanj

31 22 9 2:1.1. Nova godina 6.1. Kraljevo

12 0 9

veljača 29 21 8 0 21 0 0 ožujak 31 22 9 0 22 0 0 travanj 30 21 9 1:9.4.Uskrs.pon. 15 0 5 svibanj 31 22 9 1:1.5.Praznik

rada 21 1(31.V.Dan

sporta) 0

lipanj 30 18 9 3:7.6. Tijelovo 22.6. D. ant bor. 25.6. Dan državn.

10 0 8

srpanj 31 22 9 0 0 0 22 kolovoz 31 22 9 1:8.8.Olujnic

a 0 0 22

ukupno II. --------- 243 153 70 8 101 1 66

36

polugodište SVEUKUPNO U ŠK. GOD.

--------- 365 236 105 13 179 1 72

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK UKUPNO 1. OBR. RAZD. 15

15 16 16 16 78

2.OBR. RAZD. 19

20 20 20 19 100

ukupno 34 35 37 36 35 177

3.3 Podaci o broju učenika i razrednih odjela Ukupno: od 1. – 8. razreda : 7 razrednih odjela : 51 učenik: 20 djevojčica

Timska nastava: od 1. – 4. razreda: 3 razredna odjela : 21 učenika : 8 djevojčica Od 5. – 8.razreda : 4 razredna odjela : 30 učenika: 12 djevojčica

BROJ UČENIKA RAZRED

ukupno učenika

djevojčica odjela

IME RAZREDNIKA

2 . i 4. 7+5 2+2 1 Ljiljana Novak

3. 5 2 1 Ljubica Ignjić

1. 4 2 1 Marijana Rakas

5. 11 5 Vanja Maras Čeh

6. 5 2 1 Katarina Marinić

7. 10 3 1 Borka Kezele Kanjer

8. 4 2 1 Davorka Mihelčić

1.- 8.raz. 51 20 7 Ukupno

Ni u jednom razrednom odjelu nema ponavljača te nema ni učenika s primjerenim oblikom

školovanja temeljem rješenja nadležnih službi.Temeljem odluka Razrednih vijeća i Učiteljskog vijeća s nekim se učenicima radi individualnim pristupom i prilagoñenim metodama 3.3.1Primjereni oblik školovanja po razredima i oblicima rada Temeljem preporuke Ureda državne uprave Službe za društvene djelatnosti u Rijeci Urbroj 2170-78-04-4 MV i Klasa 602-01/08-02/25 od 6. studenoga 2008. zaprimljenog 11. studenoga 2008. bit će organiziran za jednu učenicu IV. razreda individualni oblik rada Tjelesne i zdravstvene kulture zbog njenih zdravstvenih poteškoća. U skladu s odlukama Aktiva učitelja razredne nastave njoj će se prilagoñavati metode rada i u drugim nastavnim predmetima. Tjedno odlazi na dodatnu defektološku pomoć u Delnice – punkt za OŠ Gorskog kotara.

3.3.2 Nastava u kući

37

Nije bilo potrebe organizirati takav oblik rada ni za jednog učenika. 4.Tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada

4.1. Tjedni i godišnji br. nastavnih sati za obvezne nastavne predmete Nastavni predmet

I II III IV V

VI VII VIII ukupno V.-VIII.

hrvatski j. 175 175 175 175 175 175 140 140 1330 630 likovna k. 35 35 35 35 35 35 35 35 280 140

glazbena k 35 35 35 35 35 35 35 35 280 140

engleski j. 70 70 70 70 105 105 105 105 630 420 matemat. 140 140 140 140 140 140 140 140 1120 560 pr. i dr. 70 70 70 105 52,5 70 / / 437.5 122,5 biologija / / / / / / 70 70 140 140 kemija / / / / / / 70 70 140 140 fizika / / / / / / 70 70 140 140 povijest / / / / 70 70 70 70 280 280 zemljopis / / / / 52 70 70 70 262 262 tehnička k. / / / / 35 35 35 35 140 140 tzk. 105 105 105 70 70 70 70 70 665 280 vjeronauk informat. njem.jez.

70 70 70 70 70

70 70 70

70 70 70

70 70 70

70 70 70

560 280 280

280 280 280

Ukupno 630 630 630 540 769 805 840 840 5694.5 3254,5

Broj sati planiran je u skladu s propisanim godišnjim programima za odreñeno odgojno-obrazovno područje, a nalaze se kao prilog ovom aktu. Njihovo ostvarenje prati se dnevno u Razrednim knjigama svakog razrednog odjela.

4. Tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno – obrazovnog rada 4.2.1.Tjedni i godišnji broj sati izborne nastave 4.2.1.1. Tjedni i godišnji broj sati izborne nastave Vjeronauka

Nakon odluke Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije od 25. kolovoza 2005. godine nastavu vjeronauka izvodi diplomirani vjeroučitelj 2 sata tjedno u svim razredima.Ona se temelji na ekumenskoj i dijaloškoj dimenziji, a uključuje i programe upoznavanja drugih religija.U ovoj školskoj godini nastavu vjeronauka izvodit će dvije vjeroučiteljice: Tajana Jauk Mance i Katarina Bertović. Polazit će je 51 učenik u 8 odgojno-obrazovnih grupa. Do isteka porodiljnog doopusta Katarine Bertović nastavu vjeronauka će izvoditi Ivan Milardović.

razred broj učenika broj skupina izvršitelj programa

planirano sati tjedno

planirano sati godišnje

I. 4 1 Tajana Jauk Mance

2 72

38

II. 7 1 Tajana Jauk Mance

2 72

III. 5 1 Tajana Jauk Mance

2 72

IV. 5 1 Tajana Jauk Mance

2 72

Ukupno I. do IV.

21 4 1 8 288

razred broj učenika broj skupina izvršitelj

programa planirano sati tjedno


V. 11 1 Ivan Milardović

2 72

VI. 5 1 Tajana Jauk Mance

2 72

VII. 10 1 Ivan Milardović

2 72

VIII. 4 1 Ivan Milardović

2 72

ukupno V.-VIII. 30 4 2 8 288 ukupno I. –VIII.

51 8 2 16 576

4.2.1.2.Tjedni i godišnji broj sati izborne nastave Njemačkog jezika

Izborna nastava njemačkog jezika nastavit će se izvoditi uz suglasnost nadležnog Ministarstva u IV., V., VI., VII. i VIII. razredu. razred broj učenika broj skupina izvršitelj

programa planirano sati tjedno


IV. 4 1 1 2 70 V. 7 1 1 2 70 VI. 1 1 1 2 70 VII. 2 1 1 2 70 VIII. 1 1 1 2 70 ukupno 15 5 1 10 350 4.2.1.3. Tjedni i godišnji broj sati izborne nastave Informatike

Nastavni predmet Raz.

Broj učenika Nastavnih

sati

Predmetni

nastavnik

Br. grupa

informatika 5. 8 70 Tamara Škibola 1

informatika 6. 2 70 “ 1

informatika 7. 5 70 “ 1

informatika 8. 4 70 « 1

ukupno 4.-8.raz. 21 280 “ 4

4.2.2.Tjedni i godišnji broj nastavnih sati dopunske nastave

39

Za učenike koji teže usvajaju nastavne sadržaje ili ih usvajaju prilagoñenim metodama rada bit će organizirana dopunska nastava.Učitelji razredne nastave i prema potrebi učitelji hrvatskog jezika, matematike, engleskog jezika, kemije ili fizike u predmetnoj nastavi uključivat će učenike temeljem rezultata provjere i dogovora s njima i njihovim roditeljima.

Predmet

Razred =skupina

Broj učenika planirani broj sati tjedno i godišnje

Predmetni nastavnik

hrvatski j. 5.- 8. 2 5 2 70 Andreja Marković

hrvatski jezik 1. i 4. 2 4 2 70 Marijana Rakas

matematika 5.- 8. 2 10 2 70 Borka Kezele Kanjer

matematika 3 . i 4. 2 6 2 70 Ljubica Ignjić

engleski jezik 5.-8. 1 3 1 35 Vedrana Frlan

kemija 7. i 8. 1 5 1 35 Ljubica Oškera ukupno 10 32 10 350

4.2.3.Tjedni i godišnji broj nastavnih sati dodatne nastave

Za učenike koji postižu bolji uspjeh u usvajanju nastavnih sadržaja pojedinih predmeta, a mogu i žele naučiti još više, bit će organizirana dodatna nastava iz: kemije, matematike, zemljopisa, engleskog jezika , hrvatskog jezika i fizike.

Na tim nastavnim satima predmetni učitelji pomažući nadarenim učenicima i pripremaju ih za meñuopćinska pa potom županijska natjecanja, a ovisno o postignutom uspjehu i dalje. Predmetni učitelji izrañuju programe rada ovisno o učeniku individualno, a nastojeći tako činiti na promidžbi naše Škole na višim razinama . U dodatnoj nastavi iz kemije, biologije, zemljopisa, fizike i matematike obavljat će se istraživački rad u projektu “Hloja-kraljica šume”, a koji će se prezentirati Udruzi “Zlatni rez” povodom Dana znanosti 10. studenoga 2011.

40

4.2.4.Izvannastavne aktivnosti

Ove školske godine učenicima će se ponuditi i za njih organizirati aktivnosti za koje postoji interes i kojima je Škola postizala uspjeh, a i nužni su za cjelovito i sadržajno obavljanje kulturne i javne djelatnosti Škole. Učitelji voditelji izradit će planove i programe rada uvažavajući važne i prigodne datume ne samo na svjetskoj i državnoj već i lokalnoj razini.Izvannastavne aktivnosti održavat će se u poslijepodnevnim satima.Tako će Škola brinuti o korisno provedenom i sadržajima osmišljenom učenikovom slobodnom vremenu.

Aktivnost Br. učenika Br. sati Voditelj

1. Filološko-etnografska 5 35 Mirjana Pleše

2. Dramsko-recitatorska II.-IV. 10

V.-VIII. 16

70 Marijana Rakas

3. Mladi knjižničari 10 35 Davorka Mihelčić

4. Novinarska družina 10 70 Andreja Marković

5. Zborno pjevanje I. – IV. 20

V.-VIII. 10

35

35

Katarina Marinić

6.

Sviranje (sintisajzer- harmonika,

gitara)

9

2

2

35

35

35

Katarina Marinić

Katarina Marinić

Katarina Marinić

7. Prometna grupa 8 35 Vladimir Roguljić

8 Školska zadruga

Ljekovito bilje

Ručni rad

Drvodjeljska radionica «Tišljari»

50

6

8

35

35

35

Katarina Marinić

Katarina Marinić

Vladimir Roguljić

Predmet Razred= skupina

Br. učenika Broj sati tjedno /godišnje

Predmetni nastavnik

matematika

V. i VI.

2+4

1/35 Borka Kezele Kanjer

matematika

I.-II.

3 + 7

1/35 Ljubica Ignjić

matematika III.-IV. 3+ 3 1/35 Ljubica Ignjić

geografija V. – VIII. 12 1/35 Davorka Mihelčić hrvatski j VII. i VIII. 3+2 1/35 Andreja Marković engleski j. VI. i VIII.

2 1/35 Vedrana Frlan

kemija

VII.i VIII.

4+ 3

2/70

Ljubica Oškera

fizika VII. i VIII. 2+3 2/70 Dejan Paripović biologija VII. i VIII. 4 1/35 Vanja Maras Čeh ukupno 9 11/385 8

41

9.

Sportski klub»Lokvići»

1.Mali nogomet

2.Stolni tenis

15

20

70

Anabela Rudolf

10. Prva pomoć VII. i VIII. razred= 7 uč.

35 Vanja Čeh Maras

4.2.5.Izvanškolske aktivnosti U našoj Školi i u mjestu učenici su uključeni i u izvanškolske aktivnosti. One će se ponekad, prema potrebi i u skladu sa sadržajima, izvoditi u prostorijama tih klubova ili društava ili u školskom prostoru. Učenici su uključeni i u izvanškolske aktivnosti izvan Lokava, ovisno o vlastitim sklonostima i želji roditelja.

Aktivnost Broj Voditelj Nositelj aktivnosti

1. Nogomet 20 Tomislav Čop NK «Risnjak»

3. Mladi vatrogasci 28 Arsen Petelin DVD Lokve

4. Mladi ribiči 4 Goran Milosavljević ŠRD «Lokvarka»

5.

Mladi biciklisti

10

Nevio Mihelčić BK «Lokve»

6. Mali karatisti 6 stručni voditelj Karate klub Delnice

7. Orijentacijski klub Lokve

6 Andrija Tusić Orijentac. klub Lokve

8. Šahisti 17 Zdenko Jurković Šah. škola Goranka, Ravna Gora

9. Planinarsko društvo «Špičunak»

3 Vilim Novak PD «Špičunak»

10. Balet 2 Smilja Kvesić Osnovna glazbena škola Ive Tijardovića, Delnice

11. Plivački klub Delnice 7 Boris Levar PK Delnice

12. Rukometni klub 9 stručni voditelj-trener RK Delnice

42

4.2.3.Obuka neplivača Obuka neplivača se ove godine neće obaviti temeljem Odluke Skupštine PGŽ o mjerilima, kriterijima i načinu financiranja minimalnog financijskog standarda za decentarlizirane funkcije osnovnog školstva u 2011. godini .

5.Planovi rada ravnatelja, odgojno-obrazovnih i ostalih djelatnika 5.1.Plan rada ravnatelja Poslovi i radni zadaci tijekom školske godine mjesec Sadržaj rada šk. god. - organizira i vodi poslovanje Škole i Odjela predškolskog odgoja i naobrazbe pri

Školi šk. god. - predstavlja i zastupa Školu i Odjel predškolskog odgoja i naobrazbe pri Školi

- poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Škole, šk. god. - odgovoran je zakonitost rada Škole i Odjela predškolskog odgoja i naobrazbe pri

Školi te stručni rad Škole, rujan - predlaže opće akte Škole Školskom odboru,

- predlaže Školskom odboru financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun, - sudjeluje u radu Školskog odbora, bez prava odlučivanja,

rujan - izdaje rješenja o radnim obvezama učitelja i radne naloge ostalim radnicima, - imenuje razrednike,

šk. god. - saziva konstituirajuću sjednicu Školskog odbora i Vijeća roditelja, - oslučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa uz prethodnu suglasnost

Školskog odbora sukladno zakonskim odredbama, - odlučuje o zasnivanju radnog odnosa na odreñeno vrijeme, kada obavljanje

poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili drugi propisani način, ali ne dulja od 60 dana,

rujan - u suradnji s Učiteljskim vijećem predlaže Školskom odboru Godišnjeg plana i programa rada i donošenje Školskog kurikuluma,

šk. god. - surañuje s nadležnim tijelima i ustanovama te roditeljima i učenicima, - nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u e-maticu, - upućuje radnike na redovite liječničke preglede, - odlučuje o nastavku školovanja, odnosno ispisu učenika koji je navršio 15 godina

života, - izvješćuje Školski odbor i osnivača o nalazima i odlukama tijela upravnog i

stručnog nadzora, - saziva i predsjedava sjednicama Učiteljskog i Razrednog vijeća, - posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja i

stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje, svibanj-lipanj

- zaključuje ugovore o izvoñenju investicijskih radova (temeljem provedenih postupaka javne nabave) vrijednosti do 90.000,00 kuna uz prethodnu suglasnost Školskog odbora, a preko te vrijednosti uz prethodnu suglasnost osnivača,

- obavlja i druge poslove utvrñene Statutom i općim aktima Škole te poslove za koje izrijekom nisu ovlaštena druga tijela Škole.

šk. god. - Rad s učenicima i njihovim roditeljima - Rad u organima upravljanja u školi - Suradnja s Odborom za školstvo na razini Općine Lokve - Suradnja sa Socijalnim vijećem Općine Lokve

43

- Financijsko i materijalno poslovanje - Organizacija rada Škole i njene kulturne i javne djelatnosti - Suradnja s udrugama u mjestu na realizaciji zajedničkih sadržaja - Organizacija rada stručnih aktiva na razini Škole

5.2. Plan rada stručne suradnice psihologinje

Od 180 nastavnih dana, koliko ih ima u ovoj školskoj godini, psihologinja dio vremena provodi u OŠ Ivanke Trohar Fužine, dio u OŠ Rudolfa Strohala u Lokvama i dio u OŠ Mrkopalj. Prema tjednom rasporedu rada po školama

Struktura radnih dana u vrijeme trajanja nastave izgleda ovako: 2. polugodište škola 1. polugodište

1. dio 2. dio UKUPNO

OŠ Ivanke Trohar Fužine (utorak, petak)

31 23 19 73 (- 12) = 61

OŠ R. Strohala Lokve (srijeda, ½ ponedjeljak)

24 16 14 54 (-12) = 42

OŠ Mrkopalj (četvrtak, ½ ponedjeljak)

21 17 14 53 (-12) = 40

UKUPNO: 76 56 47 180 (-36) = 143 Kada se od tog broja oduzme broj dana koje psihologonja provede na stručnim skupovima i

sastancima broj dana proveden na školama se smanji: a) STRUČNI SKUPOVI I SEMINARI

sadržaj dani u vrijeme nastave dani vikenda UKUPNO DANA • sastanak koordinatora

programa Stop nasilju u školi

2 - 2

• susret škola uključenih u Mrežu škola bez nasilja

2 - 2

• sastanak koordinatora CAP programa

1 - 1

• sastanak stručnih suradnika OŠ

6 - 6

• sastanak školskih psihologa

1 - 1

• CAP 2 - 2 • Realitetna psihoterapija 5 20 25 • TŽV 2 1 3

UKUPNO: 21 20 39 SURADNJA SA STRUČNJACIMA:stručni suradnici ostalih OŠ, članovi udruga i sl. 10 sati

• ravnatelji i stručne službe SŠ (prof. orijentacija) 10 sati • obiteljski liječnik, logopedinja 5 sati • Zavod za javno zdravstvo 5 sati

UKUPNO: 30 sati PROVOðENJE CAP PROGRAMA

škola predavanje za djelatnike predavanje za roditelje

radionica s djecom

OŠ Nikola Tesla Moravice 1 1 1 OŠ Mrkopalj 1 1 1

44

OŠ Prezid 1 1 1 OŠTršće 1 1 1

UKUPNO: 4 4 3 dana b)RAD U KOMISIJI ZA UTVRðIVANJE PSIHOFIZIČKOG STANJA DJETETA

• sastanci (6 sastanaka godišnje x 2 sata) 12 sati • prihvat djece iz drugih škola zbog izdavanja mišljenja 6 sati • upis u 1. razred - prihvat djece iz drugih mjesta zbog

prijevremenog upisa u 1. razred 24 sati UKUPNO: 42 sati 7 dana

Dakle, broj dana koje provede na pojedinim školama se smanjuje za ukupno čak 36 dana, odnosno 12 dana po školi te sada iznosi:

OŠ Ivanke Trohar, Fužine 61 dan OŠ Rudolfa Strohala, Lokve 42 dana OŠ Mrkopalj 40 dana UKUPNO: 143 dan3

SADRŽAJI RADA U VRIJEME NASTAVE 1. Planiranje i programiranje rada

a) godišnji plan i program rada školskog psihologa 6 sati b) mjesečni plan i program rada psihologa 5 sati c) operativni tjedni program rada tijekom godine 6 sati d) učešće u izradi godišnjeg plana i programa rada škola 3 sata e) učešće u izradi godišnjeg plana i programa rada dječjih vrtića 2 sata f) učešće u izradi Planova i progarma rada za pripravnike 2 sata g) individualni planovi rada za djecu sa specifičnim potrebama 2 sata h) Plan prevancije ovisnosti 2 sata i) Plan prevancije nasilja 2 sata j) samovrednovanje 2 sata k)Plan rada Vijeća učenika 4 sata l) priprema projekta Internet i djeca 9 sati m) evaluacija i korekcija pravila o korištenju mobitela u školi 4 sati n) prijava napredovanja nastavnika, pripravnika i sl. 5 sati UKUPNO: 54 sati 9 dana

2. Izvješća: a) Godišnje izvješće o radu psihologinje 10 sati b) Izvješće o realizaciji Programa prevencije ovisnosti 2 sata c) Izvješće o realizaciji Programa prevencije nasilja 2 sata d) Izvješća o stažiranju pripravnika 4 sata UKUPNO: 18 sati 3 dana 3. Direktan, individualni rad s:

a) učenicima (ispodprosječnim, iznadprosječnim učenicima, djecom s poteškoćama u ponašanju i emocionalnim problemima, pomoć pri izboru zanimanja) – dijagnostika, savjetodavni , instruktivni rad 150 sati = (5 sati tjedno x 3 škole = 15 x 10 mj.)

45

b) djecom iz dječjih vrtića (10 sati godišnje x 3) 30 sati c) roditeljima (ispodprosječnih, iznadprosječnih učenicika, djece s poteškoćama u ponašanju i emocionalnim problemima, pomoć pri izboru zanimanja djece) – dijagnostika, savjetodavni , instruktivni rad (3 sata mjesečno x 3 = 12 sati mjesečno x 10 mjeseci) 120 sati d) nastavnicima (6 sati mjesečno x 3 = 18 sati mjesečno x 10 mjeseci) 180 sati UKUPNO: 480 sati 80 dana

3. Prisustvo na SRO • 8. razred (3 sati x 3) 9 sati • 7. razred (3 sata x 3) 9 sati • 6. razred Mrkopalj, TŽV 19 sati • 7. razred Mrkopalj, TŽV 19 sati • 3. razred Lokve, Bez nasilja u razredu 15 sati • 7. razred Fužine, TŽV 19 sati

UKUPNO: 90 sati 15 dana

4. Praćenje nastave • vezano uz uvoñenje u samostalan rad 3 stažistice 6 sati

(u OŠ Mrkopalj) • praćenje nastavnog procesa (5 sati x 3) 15 sati

UKUPNO: 21 sat 3,5 dana

5. Organizacija seminara, savjetovanja i sl. • Svjetski dan mira 3 sata • upisa u 1. razred (1 sat x 3) 3 sata • humanitarnih akcija i ostalih oblika rada

s djecom (parlaonica i sl.) 3 sata x 3 3 sata • roditeljskih sastanaka (2 sata x 3) 6 sati

UKUPNO: 15 sati 2,5 dana

6. Praćenje statističkih pokazatelja i obrada podataka (suradnja s Filozofskim fakultetom), izrada anketa, upitnika i sl. (7 sati x 3) 21 sat 3.5 dana 7. Rad s djecom zbog utvrñivanja nivoa usvojenosti nastavnih sadržaja, razine sposobnosti, vještina i sl.

• test tehnike čitanja (4 sata x 2 –jesen, prolj. x 3) 24 sata • test razumijevanja teksta (4 x 2 – jesen, prolj, x 3) 24 sata • CPM (3 sata x 3) 9 sati • KI (2 sata x 3) 6 sati UKUPNO: 63 sata 10.5 dana

8. Koordinacija projekata: � prevencije ovisnosti 6 sati � Stop nasilju u školi (CAP program) 42 sata

12 dana

46

9. Zamjene na nastavi (24 sata) 4 dana UKUPNO DANA RADA U VRIJEME NASTAVE 143 dana SADRŽAJI RADA VAN NASTAVE 11. Roditeljski sastanci

a) 3. raz. Lokve “O programu bez nasilja u razredu 2 sastanka b) ostali prema potrebama: - Internet i dijete (3x) 3 sastanka UKUPNO: 5 sastanaka

12. Priprema materijala za predavanja na Učiteljskim vijećima, Aktivima RN, roditeljskim sastancima i sl. 30 sati 13. Permanentno usavršavanje

a) individualno usavršavanje prema vlastitim potrebama 120 sati b) Realitetna psihoterapija 120 sati c) sudjelovanje u radu stručnih aktiva, seminara, savjetovanja, kongresa i sl. 30 sati c)održavanje predavanja na školi:

• za Učiteljsko vijeće: 6 sati • za učenike:

- Profesionalna orijentacija 3x1 sat 3 sata - Internet i dijete 3x1 sat 3 sata

- komunikacijske radionice 3x5 sati 15 sati • za roditelje

- radionice na temu prevencije ovisnosti (Internet) 3 sata - radionice na temu komunikacije u obitelji 2 sata - radionica na temu prevencije ovisnosti 2 sata

Projekti: 1. Kontrolirajmo vlastito napredovanje u čitanju (sve tri škole)

2. Stop nasilju u školi (Fužine) 3. Prevencija ovisnosti (koordinator za OŠ Ivanke Trohar Fužine) 4. Bez nasilja u školi (sve tri škole) 5. Internet i dijete (sve tri škole)

5.4. Plan rada stručne suradnice knjižničarke

Knjižni fond za učenike je 2660, a nastavnički 2482 naslova. Knjižnica je kulturno središte škole i jezgro odgojno- obrazovnog procesa.Učenici su naučeni njome se koristiti svakodnevno, a učitelji i knjižničarka nastoje integrirati knjižnicu u nastavni proces, koristiti je u sklopu svih odgojno-obrazovnih sadržaja, razvijati sposobnosti učenika za samostalno služenje tekstom i navikavati ih da se služe najrazličitijim izvorima informacija tj. da spoznaju kako je biblioteka danas medijateka.

Knjižničar će obavljati stručni rad i informacijsku djelatnost,organizirati i voditi rad u knjižnici,obraditi nove knjige (inventarizacija, stručna obrada knjiga nauke i znanja po UDK sistemu, obrada dječjeg fonda: lektira, oznaka uzrasta i abecedni smještaj)voditi politiku nabave novih naslova,pratiti i voditi i evidenciju korištenja knjižnice, obrañivati periodiku ,voditi statistike u knjižnici,organizirati čitalačka popodneva i književne susrete te voditi brigu o učeničkoj pretplati na dječje časopise: Modra lasta, Smib, Drvo znanja, Radost i Prvi izbor.

47

Redovito će se stručno usavršavati, pratiti pedagošku periodiku i stručne časopise , pratiti knjige s područja knjižničarstva,sudjelovati na stručnim aktivima knjižničara i na na informativnim sastancima i seminarima organiziranim za školske knjižničare.Sudjelovat će u javnoj i kulturnoj djelatnosti Škole , obilježiti Mjesec knjige organiziranjem književnog susreta u suradnji s Izdavačkom kućom «Alfa» , obilježiti Meñunarodni dan dječje knjige i Dane hrvatskog jezika.

Škola će u ovoj šk. god. biti pretplaćena na časopise: Školske novine, Priroda, Meridijani, Drvo znanja, Hrvatske šume, Ekološki glasnik i i

Računovodstvo i porezi. Poseban odjeljak školske knjižnice čini donirana knjižna graña Knjižnica Eduarda Cenčića,

bivšeg učenika naše Škole, 483 naslova obrañena u skladu sa zahtjevima knjižničarske struke. Drugi odjeljak je Donirana knjižna graña Krste Grgurića Tiničevog, bivšeg učenika naše škole.

Školska knjižničarka obavlja poslove i zadatke 5 sati tjedno u sastavu kojih vodi i družinu Mladih knjižničara te nastoji rasporediti sate tri dana u tjednu kada je učenicima dostupna knjižnica.

Plan i program ostvaruje tijeko cijele školske godine. 5.4.Plan rada tajništva

1. Pravni poslovi: priprema i izrada Statuta, Izmjena i dopuna te općih akata škole u skladu sa zakonskim propisima. Redovito praćenje i proučavanje pravnih propisa i Zakona – listopad, studeni, po potrebi tijekom godine

2. Poslovi Trgovačkog suda u Rijeci: upis u Sudski registar svih izmjena i dopuna - tijekom godine

3. Poslovi za Školski odbor i Vijeće roditelja - priprema materijala, poziva, izrada nacrta Odluka i Zaključaka – rujan, listopad, siječanj, lipanj

4. Poslovi zakupa školskog prostora prema Odluci PGŽ, po potrebi 5. Kadrovski i personalni poslovi: voñenje matične knjige radnika, evidencija i dosjea radnika,

raspisivanje natječaja za radna mjesta, oglašavanje na Zavodu za zapošljavanje, poslovi oko zasnivanja i prestanka radnog odnosa, izrada Ugovora o radu i Ugovora o djelu, Rješenja o korištenju godišnjeg odmora, organizacija zdravstvenih pregleda učitelja , tijekom svih mj.

6. Poslovi prema MZOŠ: evidentiranje print liste djelatnika, ispunjavanje tablice: prijava-odjava, jubilarne nagrade, otpremnine, pomoći, mentorstvo, promjene, strani jezici i izborna nastava, izrada godišnjih izviješća o namjenski utrošenim sredstvima – tijekom svih mjeseci

7. Poslovi prema Osnivaču PGŽ: plan potreba za investicijskim održavanjem i dugotrajnom imovinom, prijava hitne intervencije, izrada izviješća o utrošku sredstva – rujan, siječanj, lipanj

8. Poslovi prema Upravnom odjelu za školstvo PGŽ: popunjavanje potrebitih tablica: višak-manjak , rujan, kolovoz

9. Poslovi prema Općini Lokve: popis djece , pisanje zamolbi, prijepis financijskih planova i izviješća o utrošku sredstava – rujan, listopad, siječanj

10. Poslovi periodičkih pregleda i kontrolnih ispitivanja: voñenje evidencije, narudžba i prisustvovanje pregledu i ispitivanju , otklanjanje nedostataka po zapisniku – rujan, listopad, studeni

11. Poslovi osiguranja učenika i djelatnika od nesretnog slučaja, imovine od požara, provala i kraña – rujan, prosinac,

12. Poslovi statistike: izrada Godišnjeg izviješća OŠ na početku i kraju šk. godine - listopad 13. Izrada Godišnjeg izviješća rada škole za školsku godinu u suradnji s ravnateljicom – lipanj ,

kolovoz 14. Izrada Plana i programa rada Škole u suradnji s ravnateljicom i psihologinjom – rujan , listopad 15. Poslovi arhiviranja: dnevnika i imenika svih odjela na kraju školske godine, dokumentacije o

investicijskom održavanju i hitnim intervencijama, pošte i ostale dokumenatcije škole – tijekom cijele godine

48

16. Poslovi voñenja evidencije: o školskim zgradama, unutarnjem i vanjskom prostoru, projektnoj dokumentaciji zgrade po katovima s nacrtima,gruntovnih i katastarskih podataka, ugovora s trećim osobama, prisustva na radu – tijekom cjele godine

17. Poslovi pedagoške dokumantecije: izrada popisa učenika po razredima i broj odjela na početku i kraju školske godine, te dostava na propisanim tablicama, izrada popisa učenika putnika te dostava u MZOŠ I PGŽ, izdavanje matične knjige učenika, prijava učitelja i str. suradnika na seminare i stručne skupove, prijava učenika na školska i županijska natjecanja, narudžba pedagoške dokumentacije za početak i kraj školske godine – rujan i tijekom cijele godine

18. Izrada projekcije i kretanje broja upisanih učenika u narednih 5 godina u suradnji s psihologinjom - studeni 19. Prijepis Plana i programa rada s učenicima putnicima, Plana i programa rada s darovitim učenicima, Plana i programa rada prevencije ovisnosti – rujan 20. Poslovi izleta, ekskurzija i škole u prirodi u skladu s Pravilima za provedbu školskih izleta i ekskurzija MZOŠ – travanj, svibanj, lipanj 21. Poslovi pripravništva: popunjavanje prijavnice za stažiranje i polaganje str. ispita, prijepis Izviješća o rezultatima stažiranja, pomoć pripravniku u svezi Ustava, Zakona i općih akata škole – rujan 22. Prijepis prijedloga za napredovanje učitelja u struci: obrasci NA 1,2,3,4 – tijekom godine 23. Nabavke i narudžbe prema odluci ravnateljice – tijekom cijele godine 24. Administrativni poslovi: izdavanje potvrde učenicima i radnicima, adresiranje i slanje čestitaka za Božić i Novu godinu, pozivnica za Dan škole i ostala važna dogañanja koja se obilježavaju u školi i čiji smo domaćin 25. Svakodnevni poslovi: prijem stranaka i gostiju koji dolaze u školu, njihova najava ravnatelju ,poslovi telefoniranja, slanja fax. poruke,zaprimanje, razvrstavanje i otpremanje pošte,voñenje knjige urudžbenog zapisnika i dostavne knjige za poštu,svakodnevni rad na računalu ,pregledavanje e-mail pošte škole i slanje podataka e-mail poštom, redovito evidentiranje svih dogañanja u školi i izvan nje, redovito održavanje fotokopirnog aparata 26. Suradnja s učenicima, roditeljima i ostalim radnicima 27. Suradnja s ravnateljicom i organima škole 28. Stručno usavršavanje 29. Praćenje časopisa za finacije RIF, Školskih novina , Glasnika HZOŠ i poslovnog edukatora UTIRUŠ-a

5.5. Plan rada Tima školske medicine Tim školske medicine (liječnica i medicinska sestra) vodit će brigu o zdravstvenom odgoju i i

zdravstvenojzaštiti učenika te socijalnoj skrbi. Posebnu brigu o rastu i razvoju djece sistematskim pregledima, zdravstvenom preventivnom

programu, sprečavanju i otklanjanju deformiteta, cijepljenju, vodit će prigodnim predavanjima za roditelje i djecu Nastavni zavod za javno zdravstvo Rijeka, Školska medicina Ispostava Delnice prema planu dostavljenom na početku školske godine i prema mjesečnim naknadnim planovima i obavijestima:

datum sadržaj rada

10. 10. 2011. ponedjeljak

6. razred: • predavanje o hepatitisu B

• screening lokomotornog sustava • cijep. protiv hepatitisa B, I. doza

24. 10. 2011. ponedjeljak

1.razred: • cijepljenje MRP

3.razred : predavanje o vidu, screening vida

49

10. 11. 2011. četvrtak

6. razred: • cijepljenje protiv hepatitisa B,

II. doza 28.11.2011. ponedjeljak

7. razred: • predavanje o TBC • PPD testiranje

1.12.2011. četvrtak

7. razred: • očitavanje PPD testa

• cijepljenje nereaktora BCG 16.12.2011.

petak 5. razred:

• predavanje o pubertetu • sistematski pregled

20.04.2012. petak

6. razred: • cijepljenje protiv hepatitisa B , III.

doza Predavanja za učenike na teme:

• Osobna higijena – 1.raz. • Zdravlje zuba i TBC – 2.raz. • Pravilna prehrana – 3.raz. • Bolesti ovisnosti – 4.raz. • Bolesti ovisnosti i menstruacija, problemi odrastanja – 5.raz. • Pubertet,Hepatitis B,Kretanjem do zdravlja – 6.raz. • Pravilna prehrana i TBC – 7.raz. • Profesionalna orijentacija – 8. raz.

Teme predavanja školske liječnice za roditelje: • Što za dijete znači polazak u školu – 1.raz.: Kako preživjeti polazak u školu • Somatske i psihičke promjene u pubertetu – 5 raz. • Profesionalna orijentacija i izbor zanimanja – 8 raz.

O zaštiti zubiju , pregledima, predavanjima i sanaciji brinut će liječnik stomatolog u mjestu u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo.

Nastavit će se dobra suradnja s Centrom za socijalnu skrb u Delnicama o pomoći djeci kojoj će to biti potrebno.

Pokušat ćemo posebno pomoći učenicima koji postižu slabiji uspjeh, a uzroci su u slabijim materijalnim prilikama, nebrizi i nekontroli roditelja.

6. Plan rada Školskog odbora i stručnih tijela 6.1. Plan rada Školskog odbora

Školom upravlja Školski odbor.Članovi Školskog odbora o svim pitanjima iz djelokruga rada odlučuju na sjednici većinom glasova ukupnog broja glasova.

Način rada Školskog odbora utvrñen je Statutom i Poslovnikom o radu kolegijalnih tijela te usklañen s Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje su stupile na snagu 10. kolovoza 2011. godine.

Uz poslove za koje je kao tijelo upravljanja Škole ovlašteno Zakonom i provedbenim propisima, Školski odbor:

- imenuje i razrješuje ravnatelja Škole uz prethodnu suglasnost ministra o čemu je dužan bez odlaganja obavijestiti osnivača,

- daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi, - donosi Statut uz prethodnu suglasnost osnivača, a na prijedlog ravnatelja Škole, - donosi opće akte na prijedlog ravnatelja Škole,

50

- donosi školski kurikulum na prijedlog Učiteljskog vijeća i ravnatelja Škole, - donosi godišnji plan i program rada Škole i Odjela predškolskog odgoja i naobrazbe pri Školi na prijedlog ravnatelja Škole i nadzire njegovo izvršavanje - donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja, - na prijedlog ravnatelja donosi odluku o upućivanju na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti

radnika za kojega postoji osnovana sumnja da mu je psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri koja umanjuje njegovu radnu sposobnost,

- odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa, - osniva udruge učenika, - uz suglasnost osnivača odlučuje o promjeni djelatnosti Škole i Odjela predškolskog odgoja i

naobrazbe pri Školi, - odlučuje o davanju suglasnosti za zaključivanje ugovora o stjecanju, otuñivanju i opterećivanju

imovine (osim nekretnina) vrijednosti od 20.000,00 kuna do 90.000,00 kuna, - odlučuje o davanju suglasnosti za zaključivanje ugovora o izvoñenju investicijskih radova

(temeljem provedenih postupaka javne nabave) vrijednosti do 90.000,00 kuna, - uz suglasnost osnivača odlučuje o davanju suglasnosti na zaključivanje ugovora o stjecanju,

otuñivanju i opterećivanju imovine (osim nekretnina) vrijednosti preko 90.000,00 kuna, - uz suglasnost osnivača odlučuje o davanju suglasnosti na zaključivanje ugovora o stjecanju,

otuñivanju i opterećivanju nekretnina bez obzira na njihovu vrijednost, - odlučuje o ustrojavanju cjelodnevnog ili produženog boravka učenika u Školi uz prethodnu

obavijest osnivaču, - predlaže osnivaču statusne promjene, - daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima važnim za rad i sigurnost u

Školi i Odjelu predškolskog odgoja i naobrazbe pri Školi - razmatra rezultate odgojno-obrazovnog rada Škole i Odjela predškolskog odgoja i naobrazbe

pri Školi - bira i razrješava predsjednika i zamjenika predsjednika Školskog odbora, - razmatra predstavke i prijedloge grañana u svezi s radom Škole i Odjela predškolskog odgoja i

naobrazbe pri Školi - obavlja druge poslove odreñene ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.

6.2. Plan rada Učiteljskog vijeća Učiteljsko vijeće čine svi učitelji, stručni suradnici školske ustanove i ravnatelj Škole. Uz poslove odreñene zakonom i provedbenim propisima, Učiteljsko vijeće:

- daje mišljenje na Godišnji plan i program rada Škole i Školski kurikulum, - analizira i ocjenjuje odgojno-obrazovni rad, - obavlja poslove u svezi s izvoñenjem nastavnog plana i programa, potrebama i interesima

učenika te promicanjem stručno-pedagoškog rada Škole, - ustrojava razredne odjele i obrazovne skupine, - skrbi o primjeni suvremenih oblika i metoda nastavnog rada s učenicima, - odlučuje o pedagoškim mjerama sukladno odredbama ovog Statuta, - na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite donosi odluku o oslobañanju od pohañanja

odreñenog nastavnog predmeta ili odreñene aktivnosti ako bi to sudjelovanje štetilo zdravlju učenika,

- raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima, - daje prijedloge Školskom odboru i ravnatelju za unapreñivanje organizacije rada i djelatnosti

Škole te uvjetima za odvijanje odgojno obrazovnog rada, - odlučuje o pohvalama i nagradama učenicima, - obavlja i druge poslove utvrñene ovim Statutom i drugim aktima Škole.

Sjednice Učiteljskog vijeća saziva ravnatelj Škole te im predsjedava.

51

6.3. Plan rada Razrednih vijeća Razredno vijeće čine učitelji koji izvode nastavu u razrednom odjelu. Razredno vijeće:

- skrbi o odgoju i obrazovanju učenika u razrednom odjelu, - skrbi o ostvarivanju nastavnog plana i programa, - predlaže izlete razrednog odjela, - utvrñuje ocjenu iz vladanja,skrbi o pedagoškoj dokumentaciji razrednog odjela, - utvrñuje raspored školskih i domaćih zadaća, - surañuje s roditeljima i skrbnicima učenika.

6.4. Plan rada Vijeća roditelja U Školi se ustrojava Vijeće roditelja radi ostvarivanja interesa učenika i povezivanja Škole s društvenom sredinom te radi ostvarivanja zadaća osnovnog školstva.Vijeće roditelja sastavljeno je od predstavnika roditelja učenika svakog razrednog odjela.Vijeće roditelja raspravlja o pitanjima značajnim za život i rad Škole te:

- daje mišljenje o prijedlogu Školskog kurikuluma, Godišnjeg plana i programa rada, - raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji Školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa

rada Škole, - razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, - predlaže svog predstavnika u Školski odbor, - predlaže mjere unapreñivanja odgojno-obrazovnog rada, - daje mišljenje i prijedloge u svezi s organiziranjem izleta, ekskurzija, športskih i kulturnih

sadržaja Škole, - daje mišljenje i prijedloge u svezi s uvjetima rada i poboljšanjem uvjeta rada u Školi, - daje mišljenje i prijedloge u svezi s osnivanjem i djelatnosti učeničkih zadruga te sudjelovanjem

učenika u njihovu radu, - daje mišljenje i prijedloge u svezi sa socijalno-ekonomskim položajem učenika i pružanjem

odgovarajuće pomoći. 6.5. Plan rada Vijeća učenika Nastojeći aktivno uključiti učenike naše Škole učenici svih razrednih odjela imenujući svog predstavnika osnovali su vijeće učenika. Ono će biti njihovo predstavničko tijelo, a ravnateljici savjetodavno tijelo. mjesec sadržaj izvršitelj IX. konstituiranje vijeća i priprema plana rada ravnateljica i razrednici X. plan aktivnosti u listopadu, koordinacija ostvarenja

donošenje Pravila ponašanja, sudjelovanje u akciji Općine Lokve “Općina-prijatelj djece”

ravnateljica,psihologinja, razrednici, knjižničarka i

XI. plan aktivnosti u studenom, Dan škole-Dan znanosti, posjet HNK Ivana pl. Zajca

"

XII. plan aktivnosti u prosincu, donošenje Mjera za poboljšanje uspjeha

"

I. plan aktivnosti u siječnju, organizacija aktivnosti za vrijeme ferija: Stolni tenis u školi

“

II. plan aktivnosti u veljači, organizacija manifestacije Maškare u Lokvama danas kao nekada

"

III. Spremni smo za školska natjecanja, za smotre i susrete Dani Rudolfa Strohala 2012.., Pozdrav proljeću

"

IV. Aktivno u običaje pobožnosti u Lokvama ", vjeroučitelj i vjeroučiteljica V. Jednodnevni izlet prijateljskoj maloj školi učenici VI. Doviñenja, školo! Dobar dan, ljeto! svi učenici i učitelji

52

7.Plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja Svaki učitelj vodit će pismenu evidenciju o permanentnom usavršavanju u propisanom obrascu

Individualni plan i program permanentnog usavršavanja za šk. godinu 2011./2012.

7.1.Stručno usavršavanje u školi 7.1.1.Stručna vijeća

U Školi djeluje Stručno vijeće učiteljica Razredne nastave koje se sastaje redovno mjesečno te donosii tematske planove timskog rada. Usavršavanja se održavaju u školi na tematskim sjednicama Učiteljskog vijeća ( 2 puta u polugodištu ili više prema potrebi) i radom u radionicama sa stručnom suradnicom u zajedništvu sa školama na kojima radi (jednom u polugodištu, svaki puta u drugoj školi).

7.2. Stručna usavršavanja izvan škole 7.2.1. Stručna usavršavanja na županijskoj razini

Organizator takvih aktivnosti jesu Županijska stručna vijeća (3 puta u polugodištu). Tijekom školske godine Škola je domaćin po jednom Županijskom stručnom vijeću u polugodištu: listopad 2011.:Županijsko stručno vijeće učitelja razredne nastave travanj 2012.:Županijsko stručno vijeće učitelja hrvatskog jezika 7.2.2.Stručna usavršavanja na državnoj razini Ovisno o tematici i finacijskom planu po dva učitelja će tijekom šk. godine biti upućuivana na stručne skupove na državnoj razini.

8.Podaci o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove 8.1.Plan kulturne i javne djelatnosti Škola će nastojati zauzeti i održati vodeću ulogu u kulturnoj djelatnosti mjesta i biti mjesto gdje će se naći i okupljati svi zainteresirani za tu djelatnost, gdje će svaka ideja o promidžbi kulture biti dobrodošla i prema mogućnostima realizirana. Usko će surañivati s Maticom hrvatskom, Udrugom «Ljubitelji lokvarskih starina» i Turističkom zajednicom Lokve: 1.Škola će se uključiti u završna obilježavanja 200 godina Lujzinske ceste i manifestaciju «Ljeto na Lujzijani» i «Karolina i Lujzijana u mreži europskih povijesnih cesta».Bit će jedan od organizatora kreativnih radionica u Golubinjaku u 3. rujna 2011.: Arheološka, Povijesna, Ekološka, Etnografska i Glagoljska radionica za sve škole Pokuplja, Primorja i Gorskog kotara koje prijave svoje učenike.Svečanost će početi dočekom i preuzimanjem skulpture GKR ispred škole. 2.Nastavna godina će početi organiziranjem svečanog dočeka svih učenika Škole, a posebno učenika 1. razreda uz prigodan program i misu 5. rujna 2011. 3.U rujnu će se posvetiti posebna pažnja Danu europske kulturne baštine održavanjem integrirane nastave na temu “Lokvarski zvonici-glasnici lokvarske baštine”. Aktivnostima na razini mjesta obilježiti će se Hrvatski olimpijski dan. 4.Učenici nižih razreda obilježit će Dan školskog mlijeka integriranom nastavom na otvorenom («Šalica mlijeka od pašnjaka do stola»). 5.U listopadu će se obilježiti Dan učitelja, Dječji tjedan, Dani zahvalnosti za plodove zemlje i posebno Dan kruha i Dan jabuka .U vremenu od 15.10. do 15.11. obilježit će se Mjesec knjige organiziranjem književnog susreta. Učenici literarti će sudjelovati na 20. dijalektalnom sijelu «Govor mog zavičaja « u organizaciji Matice hrvatske Delnice. Nagrañeni literarni ostvaraji na zavičajnom govoru omogućit će sudjelovanje na manifestacijama dječjega kajkavskoga stvaralaštva u Svetom Ivanu Zelini (22. listopad 2011.) i Zlataru(25. rujan 2011.) na državnoj razini. 6.U studenom će se učenici uključivati u polaganje cvijeća na spomen-obilježja uz Dan mrtvih. Odradit ćemo Dan škole (9. studenoga) i Dan znanosti 2011. predstavljanjem istraživačkog rada u Projektima

53

«Trag bivših učenika i učitelja naše škole» i «Hloja-kraljica šume”.Završetak Mjeseca hrvatske knjige obilježit će de organiziranjem književnog susreta u školi s književnicom za djecu Melitom Rundek i predstavljanjem njene knjige “Psima ulaz zabranjen”. 7.Temeljem odluke Učiteljskoga vijeća i Školskog odbora Dan škole je 9. studeni, datum kada je 1857. godine Jakov Majnarić otvorio Učionu u Lokvama. Istraživački i kreativni sadržaji u projektu “Trag bivših učenika i učitelja naše škole” radit će se s učenicima tih dana i u dane obljetnica značajnih za život i rad Rudolfa Strohala (ožujak i travanj). 8.Učenici nižih razreda posjetit će Lutkarsko kazalište u Rijeci, a učenici viših razreda NK Ivana pl. Zajca u Rijeci i Hrvatski kulturni dom. U tom mjesecu obilježit ćemo i Dan borbe protiv ovisnosti. 9.U prosincu će se organizirati svečanost za Svetog Nikolu i na kraju 1. obrazovnog razdoblja uz podjelu ocjena, božićno i novogodišnje slavlje . 10Osim ovih svečanijih datuma u tom mjesecu obilježit će se: Dan protiv AIDS-a, Dan prava čovjeka i Dan UNICEF-a. 11.U siječnju će jedan dan biti posvećen igrama na snijegu i oblikovanju prostora. 12.U veljači će se obilježiti Valentinovo, sudjelovat će se na Memorijalu mira u Mrkoplju, obilježit ćemo Svjetski dan materinjeg jezika i predstaviti Školski list «Hapica» br. 7, a za svu djecu u Školi organizirat će se maskenbal. 13.U ožujku će se nadareni učenici uključiti u razna natjecanja: Lidrano (literarnim, scenskim i novinarskim radovima), u pokret Nauka mladima, gdje će sudjelovati najbolji matematičari, fizičari,kemičari i geografi, a najbolji učenici 7.i 8. razreda u poznavanju hrvatskog i engleskog jezika. Kao i svake godine naša škola obilježava Dan voda kada se priprema i školski kviz svih razreda na tu temu posebno zanimljivu za Lokve. Poradit ćemo i na obnovi i zaštiti lokvarskih izvora pitke vode.U ožujku će se posebno obilježiti Sv. Grgur održavanjem tradicijskog običaja ptičje ženidbe.Tada već počinju i sportska natjecanja, a naša će se škola ove godine natjecati u stolnom tenisu, malom nogometu, atletici i šahu. 14.U ožujku i travnju proslavljamo uskrsne blagdane. Središnje aktivnosti u travnju bit će posvećene zaštiti okoliša, te obilježavanju Dana planete Zemlje.Ureñivat ćemo okoliš škole (dječje igralište, dvorište, cvjetnjake, prilaze objema školskim zgradama). 15.U travnju će posebno značajan biti projekt Dani Rudolfa Strohala 2012.: znanstveni skup u suradnji sa Zavodom za povijesna i društvena istraživanja u Rijeci, Društvom Karlovčana u Zagrebu i Maticom hrvatskom Karlovac te obitelji-potomcima Rudolfa Strohala. 16.U svibnju će se obilježiti Praznik rada, a odlaskom u prirodu pozdravit ćemo proljeće.U tom će mjesecu biti organizirani i realizirani jednodnevni izleti: posjeti školama u Projektu “Male škole zajedno “ (Visoko ili Veliki Grñevac). 17.Učitelji će surañivati s roditeljima nastojeći podići razinu kvalitete i uspjeha učenika održavanjem roditeljskih sastanaka, dana otvorenih vrata (prvi utorak u mjesecu),organiziranjem tjednih individualnih informacija. Poseban oblik suradnje s roditeljima bit će proveden kroz rad Društva Naša djeca i Vijeće roditelja. 18.Tijekom cijele školske godine Škola će ugostiti književnike, glazbene i scenske umjetnike koji već tradicionalno obilaze osnovne škole i djeluju edukacijski približavanjem umjetnosti djeci (Kazališni studio Dubrovnik). Organizirat će se predstavljanja knjiga goranskih pisaca i pjesnika. 19.Najuspješniji literati sudjelovat će u književnim manifestacijama:dječje kajkavsko pjesništvo (Sv. Ivan Zelina i Zlatar) te književnoj manifestaciji Gorančica 2012. za djecu. Sva će zbivanja biti protkana i osnovnom temom: načelo zavičajnosti u nastavi, a kako je razrañeno Školskim kurikulumom.

54

8.2. Plan zdravstveno-socijalne zaštite učenika Osim aktivnosti Školske medicine programom rada Crvenog križa u Školi će aktivno

djelovati Mladež HCK te će ne samo na razini Škole već i na razini mjesta odraditi akcije Hrvatskog Crvenog križa :

1. Tjedan borbe protiv TBC-a od 14. do 21. rujna 2. Akciju “Solidarnost na djelu” , listopad 3. Obilježavanje Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, 25.listopada 4. Mjesec borbe protiv ovisnosti, od 15.studenog do 15.prosinca 5. Tjedan Crvenog križa:Meñunarodni dan Crvenog križa 8.svibnja i prijem učenika I.

razreda u Mladež Crvenog križa. 6. Tjedan solidarnosti Crvenog križa, od 1. do 7.lipnja 7. Ostale akcije koje zbog izvanrednih potreba utvrde Glavni odbor i Skupština

Hrvatskog Crvenog križa 8. Ureñenje panoa na temu: Dobrota, Mir, Ljubav, Božić, 9. Osposobljavanje Ekipe prve pomoći, sudjelovanje na natjecanjima ekipa prve pomoći

(meñuopćinskom i županijskom) 10. Posjet bolesnim učenicima i starijim osobama 11. Posjet Domu za stare i nemoćne osobe «Vedri dani« u Lokvama, blagdansko

darivanje i pozdravni program 12. Predstavljanje Udruge obrovoljnih darivatelja krvi Lokve 13. Predstavljanje pohvaljenih aktivista Crvenog križa 14. Uključivanje u ureñenje škole i okoliša 15. Sudjelovanja u susretima Darivatelja krvi Primorsko-goranske županije prigodnim

predstavljanjem i programom.

8.3. Plan zdravstvene zaštite djelatnika Temeljem Kolektivnog ugovora i iznsom osiguranih sredstava bit će proveden liječnički pregled za po trećinu zaposlenika: pregledi do 500,00 kn u Poliklinici Dental u Rijeci.U skladu sa zahtjevima nadležnih službi svi zaposlenioci u kontaktu s učenicima jednom godišnje obavljat će sanitarni pregled, a kuharica i odgojiteljica češće u skladu sa Zakonom.

8.4. Školski preventivni programi

Rad s učenicima U sklopu Škole, osim redovite nastave, organizirane su mnogobrojne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, dodatna nastava, izborna nastava iz vjeronauka, njemačkog jezika, i informatike i tečajevi. Budući da naša Škola ima mali broj učenika, svaki je učenik uključen u nekoliko aktivnosti.Te se aktivnosti održavaju u popodnevnim satima kako bi učenici što organiziranije i pod stručnim nadzorom proveli svoje slobodno vrijeme. Učenici s razrednicima i predmetnim nastavnicima obilježavaju značajne datume na satovima razredne zajednice i pojedinim nastavnim predmetima. Učenici s razrednicima brinu o estetskom izgledu učionice, školske zgrade i okoliša. Škola će organiziranjem priredbi, i predstavljanjem knjiga i književnika, posjetama kazalištima i muzejima pridonositi obogaćivanju kulturnog života učenika i svih mještana. Nasilno ponašanje u obitelji i izvan nje uzrokuje najčešće konzumiranje alkohola, te će se tim temama posvetiti izuzetna pažnja, a psihologinja Škole će organiziranjem rasprave na tribinama i učeničkih diskusijskih radionica (Parlaonica) omogućiti otvorenu raspravu odraslih i djece na tu temu.

55

Rad s roditeljima Isti će sadržaji biti raspravljeni na roditeljskim sastancima i bit će sastavni dio programa rada s roditeljima, programa rada Vijeća roditelja i Školskog odbora. Bit će organizirana predavanja o uzrocima agresivnosti kod djece i načinima suzbijanja takvog ponašanja. I ove godine učenicima i roditeljima bit će skrenuta pažnja na opasnost rukovanja petardama i drugim pirotehničkim sredstvima u vrijeme blagdana, a u tome Škola će surañivati s Policijskom postajom u Delnicama i policajcem u zajednici. U suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo provodit će se u VI. razredu program Trening životnih vještina ( nastavak rada) od šk. god. 2005./06., a za roditelje škola roditeljske djelotvornosti. Rad s učiteljima Dogovoreno je da će se i na sjednicama Učiteljskog vijeća, a prema uputama Ureda, razmatrati problematika suočavanja s nasiljem u odgojno-obrazovnim ustanovama, sigurnosno stanje i procjena sigurnosti. Ako će neki djelatnik Škole primijetiti agresivno ponašanje učenika, obavjestit će razrednika, Razredno i i Učiteljsko vijeće i Vijeće roditelja. Započet će se i njegovati suradnja s nevladinom udrugom «Mali korak» te uz prigodni datum (21. rujna Svjetski dan mira) organizirati radionice s učenicima , učiteljima i roditeljima tijekom cijelog listopada. Teme predavanja zajedničkih roditeljskih sastanaka 1. HIV pozitivno dijete u sustavu osnovnog školstva(Zavod za javno zdravstvo). 2. Dijete u vremenu informatizacijske revolucije(psihologinja) 3. Treba li mom djetetu mobitel u školi (psihologinja)

Teme predavanja za učitelje 1. Tehnike grupnog rada s djecom( psih.Renata Lisac) 2. Uvod u rad u POWER POINTU(prof. Tamara Škibola)

4. Pohvale i kazne (prof.Tanja Jakovac) 5. Školski pravopis ( prof. Andreja Marković) 6. Svakog mjeseca održat će se tematsko poslijepodne po razrednim odjelima: druženje učenika,

učitelja i roditelja (individualne informacije): Dan otvorenih vrata (prvi utorak u mjesecu ).

9.PRIJEDLOZI ZA UNAPREðIVANJE RADA U 2011./2012. GODINI

1.Sudjelovanje u manifestaciji «Ljeto na Lujzijani « te tako ostvarena i nastavljena suradnja s udrugama i ustanovama na razini općine, Županije i RH, uključivanje u znastvene skupove na temu «Europske povijesne ceste». 2.Ureñenje okoliša Škole, suradnja s Javnom ustanovom «Priroda» i zaštita lipe pred školom, osmišljavanje poligona za igru ( U suradnji sa Šumarijom Lokve i tvrtkom «Embra»d.o.o.) te sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji Javne ustanove PGŽ za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode «Priroda» i Državnim zavodom za zaštitu prirode na temu zaštite piljaka, lastavica , potočnog raka i smeñih žaba. 3.Dopunsko opremanje kabineta fizike i kemije 4.Djelovati i dalje u zajedničkim naporima goranskih osnovnih škola na zapošljavanju jednog logopeda za područje Gorskog kotara. 5.Opremanje učionica modernom i neohodnom opremom za izvoñenje nastave i onom koja nedostaje za suradnički oblik nastave; 6.Osvježiti cvjetnjake oko škole novim sadržajima, suradnja s Turističkom zajednicom Općine Lokve i angažman na izradi turističkog vodiča «Staza učenika Osnovne škole Lokve. 7. Suradnja s Goranskom kiparskom radionicom i popunjavanje Male galerije drvenih skulptura pred školom. 8. Suradnja s Katedrom čakavskog sabora Škrljevo i «Kajkavijanom « iz Gornje Stubice i promidžba lokvarskog govora. Sudjelovanje na stručnim skupovima i osposobljavanje za izradu Razlikovnog

56

rječnika lokvarskog govora i male gramatike lokvarskog govora, suradnja s Institutom za jezike u dijelu proučavanja kajkavskih govora. Suradnja sa Zavodom za društvena i povijesna istraživanja u Rijeci i s Društvom ljubitelja glagoljice u Zagrebu. 9. Suradnja s Maticom hrvatskom Karlovac i Zavodom za povijesna i društvena istraživanja Rijeka, Družbom «Braća Hrvatskog zmaja» Zmajski stol Zagreb i Karlovac, te organizacija znanstvenih skupova na temu zavičajne kulturne baštine i života i rada Rudolfa Strohala. 10. Suradnja s Pučkim učilištem Sveti Ivan Zelina, sudjelovanje na susretima, smotrama i znanstvenim skupovima i predstavljanje zavičajnog govora te razlikovne gramatike:Lokvarski govor 1903. - 2012. te usporedba s književnim standardnim govorom. 11. Suradnja s Društvom ljubitelja glagoljice iz Zagreba i organizacija glagoljskih radionica u našoj Školi .12. Suradnja s Hrvatskim etnološkim društvom i sudjelovanje u etnološkim školama te stručno osposobljavanje učitelja za očuvanje lokvarske tradicijske kulture radom s učenicima ( govor i običaji, tekstil i ručni rad, glazba i glazbala, fotografija i dokumenti,graditeljstvo, stari zanati). Poslovi na ureñivanju i obnovi školskih zgrada: 1.Zamjena ili sanacija dotrajalih prozora na drugoj školske zgrade (PGŽ) 2. Popravak i lakiranje podnih obloga (1 učionica) 3.Bojenje unutarnjih prostora (1 učionica i hodnok) 4. Ureñenje silaznih stepenica (dvoje) od Lujzijane prema objema školskim zgradama 5. Dovršetak opremanja zbornice novim namještajem ( stolice)

57

Na osnovi Nacionalnog plana suzbijanja korupcije, kojeg je 31. ožujka 2006. ( Klasa: 215-01/06-01/03 ) donio Hrvatski sabor, i Obavijesti o nacionalnom programu suzbijanja korupcije 2006.-2008. od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH ( Klasa:602-01/07-01/00814,Urbroj:533-10-07-0001) Školski odbor OŠ Rudolfa Strohala, Lokve, donosi

10. ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM ŠKOLE 1. U odnosu na radnike

-prilikom zapošljavanja radnika Škola mora poštovati Zakon o školstvu, Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i Statut Škole te objektivna mjerila sposobnosti, stručne spreme, znanja i iskustva na kojima temelji selekcije kadra; -Škola treba sustavno usklañivati politiku napredovanja, permanentnog obrazovanja, ocjenjivanja i nagrañivanja radnika; -Škola treba pripremiti Etički kodeks kojim će propisati etičke standarde kojih se radnici trebaju pridržavati.

2. U odnosu na financijsko poslovanje

-Godišnji financijski plan i financijsko izvješće Škole moraju biti odobreni i provjereni od Školskog odbora i osnivača; -financijsko poslovanje Škole mora biti transparentno i u svakom trenutku dostupno Financijskkoj inspekciji na uvid; -Škola mora poštivati Zakon o javnoj nabavi;

3. U odnosu na učenike

-na satovima razredne zajednice razrednici moraju obrañivati teme o ljudskim pravima i jednakostima ljudi; -na nastavnim satovima redovne izborne nastave, na satovima izvannastavnih aktivnosti učitelji moraju kroz igru poučavati djecu kako se meñusobno odnositi prema prijatelju,kako prema igračkama, kako prema momčadi. Ukazivati na negativnosti ucjene. -učitelji svojim ponašanjem i negativnim stavom prema korupciji moraju odgojno djelovati na učenike.

4. U odnosu na roditelje -naplata marende, izleta ili slično od roditelja Škola mora provoditi u skladu s važećim zakonima te na traženje roditelja mora svaku naplatu dati na uvid; -učitelji moraju suzbijati negativni utjecaj materijalnih vrijednosti na učenike i njihov meñusobni odnos odreñen tim vrijednostima; -učitelji moraju dokazati dostojanstvo svojega poziva i strogo se oduprijeti eventualnim pokušajima potkupljivanja od strane roditelja. Ovaj Plan podržava aktivnosti Strategije suzbijanja korupcije koju je Hrvatski sabor usvojio 19. lipnja 2008. godine te uključivanjem u antikorupcijsku kampanju Korupcija to nisam ja, kojoj je cilj podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije, i uključivanjem učenika, djelatnika i roditelja na sudjelovanje u antikorupcijskim sajmovima, prezentiranju animiranog televizijskog spota «Propast društva» potiče razvijanje moralnih i društvenih vrijednosti.

Po naputku nadležnog Ministarstva RH ovaj plan postaje sastavni dio Godišnjeg plana i

programa rada Škole za školsku godinu 2010./2011.

58

Sastavni dijelovi Godišnjeg plana i programa rada Škole jesu:

1. Godišnji planovi i programi rada učitelja

2. Mjesečni planovi i programi rada učitelja

3. Planovi i programi rada razrednika

4. Rješenja o tjednim zaduženjima odgojno-obrazovnih djelatnika

5. Rasporedi sati

Na osnovi članka 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i članka 60.Statuta OŠ Rudolfa Strohala, a na prijedlog Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja i ravnateljice Škole Školski odbor je na sjednici održanoj 28. rujna 2011. donio

Godišnji plan i program rada za šk. god. 2011./2012. Ravnateljica Škole: Predsjednica Školskog odbora: __________________________ _________________________________ (Mirjana Pleše) (Ljiljana Novak) Urbroj:2112-39-4-11-01 Klasa:602-02/11-01/70

59

IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM SATA RAZREDNOG ODJELA U 1. RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE

RE

DN

I B

RO

J

NASTAVNA JEDINICA KLJUČNI POJMOVI OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

1. Upoznavanje ime, prijatelj, odjel, prvi razred Zapamtiti što više imena novih prijatelja, učiti

govoriti i slušati govornika. 2. Moj razredni prijatelj simbol, prijatelj Objasniti pojam prijateljstva.

3. Razredni dogovor kućni red, pravila ponašanja Prepoznati oblike prihvatljivog ponašanja u

različitim prostorima škole.

4. Pravila ponašanja molim, hvala, izvoli, oprosti Osvijestiti važnost kulturnog ophoñenja u

meñuljudskim odnosima.

5. Svečanost kruha kruh Upoznati tradiciju blagovanja kruha u našim

krajevima.

6. Pozdrav jeseni jesen, priroda, park Uočiti i imenovati promjene u prirodi vezane za

jesen.

7. Moj kućni ljubimac životinja, kućni ljubimac Odgovorno se ponašati prema kućnim

ljubimcima. 8. Dan spomena na mrtve Dan spomena na mrtve, blagdan Obilježiti Dan spomena na mrtve.

9. Sigurni u prometu promet, prometnik, pješaci, vozači,

pločnik, pješački prijelaz, semafor Razumjeti potrebu poštovanja prometnih pravila.

10. Gost odjela – knjižnica, knjižničarka/knjižničar

knjižnica, knjižničarka/knjižničar Upoznati školsku knjižnicu i knjižničarku/knjižničara. Upoznati pravila posudbe knjiga.

11. Moje želje želja Osvijestiti osobnu ulogu u ostvarivanju želja.

12. Obiteljsko stablo obitelj, rodbina, roditelji, djeca,

bake, djedovi Imenovati članove svoje šire obitelji.

13. Kako pomažem roditeljima? zanimanja, dužnosti Navesti dužnosti djeteta kao člana obitelji.

14. Uredimo učionicu Razredna proslava

ukras, otpadni materijal, blagdan Izraditi ukras od otpadnog materijala

15. Što je smiješno? Svjetski dan smijeha Naučiti se opustiti i kroz humor prihvaćati

različite stresne situacije.

16. Što se dogodilo u parku? zima, priroda, park Uočavanje promjena u prirodi, njihova utjecaja

na biljke, životinje i ljude.

17. Moja najdraža slikovnica slikovnica, čitanje, radost Imenovati nekoliko slikovnica.

18. Tjedni plan aktivnosti tjedan, dani u tjednu, plan

aktivnosti Prihvaćanje i točno izvršavanje tjednih dužnosti.

19. Projekt – Naša slikovnica slikovnica, priča, slika Zajednički se kreativno izraziti slikom i pričom. 20. Valentinovo blagdan, osjećaj, ljubav Prepoznati i izraziti osjećaje.

21. Sukob i rješenje sukob, rješenje, tolerancija,

razumijevanje Miroljubivo reagirati na sukobe.

22. Voda Svjetski dan voda Razumjeti važnost očuvanja voda za sva živa

bića na Zemlji.

23. Maskenbal u školi fašnik, maska, maskiranje Upoznati običaje poklada u mjestu u kojem

učenik živi.

24. Prava djece Dječja prava Naučiti nekoliko članaka iz Konvencije o

pravima djeteta (prilagoñenih dobi učenika). 25. Pozdrav proljeću proljeće, priroda, park Uočavanje promjena u prirodi, njihova utjecaja

60

RE

DN

I B

RO

J

NASTAVNA JEDINICA KLJUČNI POJMOVI OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

na biljke, životinje i ljude.

26. Jedan dan zajedno s roditeljima u školi

Dan obitelji, plan, budućnost, učenje

Osvijestiti u učenika školsku godinu kao cjelinu u kojoj su stekli znanja, vještine i navike te nezavršenost tog procesa.

27 Dan planeta Zemlje Dan planeta Zemlje Obilježiti Dan planeta Zemlje.

28. Uskrsna radionica blagdan, Uskrs, jaje, lutka,

kazalište Napraviti štapnu lutku od kartona.

29. Igrajmo se zajedno igra Naučiti pravila odabranih igara. 30. Izrada čestitki za Majčin dan Majčin dan, blagdan, čestitka Samostalno izraditi čestitku.

31. Kviz o proljeću proljeće, biljke, životinje, ljudi,

blagdan Ponoviti i povezati gradivo prirode i društva vezano za proljeće.

32. Što me plaši strah, povjerenje, pomoć Naučiti prepoznati strah i nositi se s njime.

33. Pokaži što znaš – priredba za roditelje

hobi, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti

Prepoznati i imenovati različite aktivnosti kojima se učenici odjela bave.

34. Ekopatrola razreda ekopatrola, otpad, smeće Razumjeti ulogu čovjeka u očuvanju zdravlja

okoliša i ljudi.

35. Ljeto dolazi ljeto, biljke, životinje, ljudi, selo Uočavanje promjena u prirodi, njihov utjecaj na

biljke, životinje i ljude.

SAT RAZREDNOG ODJELA – 2. i 4. razred

Listopad Da sam ja učiteljica Igre uz dječji tjedan Dani kruha, Dan jabuka Čišćenje okoliša škole

Studeni Spomen na mrtve Mjesec knjige Ureñivanje učionive – Sveti Nikola

Prosinac Tjedan Crvenog križa Ovisnosti Sveti Nikola – priredba Božić i Nova godina

Siječanj Kako učiti i postići što bolji uspjeh Maškare u školi i mjestu

Veljača

61

Valentinovo Tjedan ljubavi i prijateljstva

Ožujak Sveti Grgur u Lokvama Šetnja u prirodi Svjetski dan voda

Travanj Šaljive priće Uskrsni blagdani Dan planeta Zemlja

Svibanj Praznik rada Što činim za svoje zdravlje Majčin dan Svjetski dan sporta

Lipanj Svjetski dam zaštite okoliša Jednodnevni izlet Rastajmo se od ___ - razreda

SAT RAZREDNOG ODJELA 3. RAZREDA

RUJAN 1.Prvi puta u trećem razredu 2.Razredna pravila trećeg razreda 3.Prijedlog i odabir ponuñenih aktivnosti 4.Izrada kalendara prirode (jesen)

LISTOPAD 5.Obilježimo Meñunarodni dan mira i Meñunarodni dan djeteta(3.X.) 6.Dan kruha/ Dan jabuka 7.Biranje razrednog rukovodstva 8.Zašto štedimo (uz Meñunarodni dan štednje 31.X.)

62

STUDENI 9.Upoznajmo sebe: -najviše volim -najviše se naljutim 10.Kako pušenje utječe na zdravlje (uz Svjetski dan nepušača 17.X.) 11.Zajedno skrbimo o našoj učionici 12.Životne navike koje pospješuju zdravlje

PROSINAC 13.Analiza odgojne situacije 14.Igre na snijegu 15.Proslava božićnih i novogodišnjih blagdana SIJEČANJ 16.Natječemo se u igrama spretnosti 17.Umijeće komuniciranja

VELJAČA 18.Izmišljanje priče 19.Izrada maski 20.Valentinovo 21.Igre na snijegu 22.Druženje s knjigom

OŽUJAK 23.Ekološke priče-razgovor o urednosti našeg mjesta 24.Ureñenje učionice 25.Razrješavanje sukoba 26.Gost-moj roditelj

TRAVANJ 27.Kako smo proveli proljetne praznike 28.Igre u prirodi 29.Ekologija-ekološki problemi, ekološko djelovanje

63

SVIBANJ 30.Obilježavanje Majčinog dana 31.Život u skladu s prirodom 32.Boravak u prirodi 33.Kviz : Znam-znaš 34.Kamo na izlet

LIPANJ 35.Proslava završetka školske godine

SRZ - 5.razred LISTOPAD SVIBANJ Da sam ja učiteljica Praznik rada Igre uz dječji tjedan Što činim za svoje zdravlje Dani kruha, Dan jabuka Majčin dan Čišćenje okoliša škole Svjetski dan sporta STUDENI LIPANJ Spomen na mrtve Svjetski dan zaštite okoliša Mjesec knjige Jednodnevni izlet Ureñivanje učionice – Sveti Nikola Rastajemo se od 5. razreda PROSINAC Tjedan Crvenog križa Ovisnosti Sveti Nikola – priredba Božić i Nova godina SIJEČANJ Kako učiti i postići što bolji uspjeh Maškare u školi i mjestu VELJAČA Valentinovo Tjedan ljubavi i prijateljstva OŽUJAK Sveti Grgur u Lokvama Šetnja u prirodi Svjetski dan voda

64

TRAVANJ Šaljive priče Uskrsni blagdani Dan planeta Zemlja

SRZ - 5.razred LISTOPAD SVIBANJ Da sam ja učiteljica Praznik rada Igre uz dječji tjedan Što činim za svoje zdravlje Dani kruha, Dan jabuka Majčin dan Čišćenje okoliša škole Svjetski dan sporta STUDENI LIPANJ Spomen na mrtve Svjetski dan zaštite okoliša Mjesec knjige Jednodnevni izlet Ureñivanje učionice – Sveti Nikola Rastajemo se od 5. razreda PROSINAC Tjedan Crvenog križa Ovisnosti Sveti Nikola – priredba Božić i Nova godina SIJEČANJ Kako učiti i postići što bolji uspjeh Maškare u školi i mjestu VELJAČA Valentinovo Tjedan ljubavi i prijateljstva OŽUJAK Sveti Grgur u Lokvama Šetnja u prirodi Svjetski dan voda TRAVANJ Šaljive priče Uskrsni blagdani Dan planeta Zemlja

65

SRZ - 7.razred RUJAN Kućni red škole Aktivnosti u školi i van nje Olimpijski dan Dan kulturne baštine I LISTOPAD SVIBANJ Da sam ja učiteljica Praznik rada Igre uz dječji tjedan Što činim za svoje zdravlje Dani kruha, Dan jabuka Majčin dan Čišćenje okoliša škole Svjetski dan sporta STUDENI LIPANJ Spomen na mrtve Svjetski dan zaštite okoliša Mjesec knjige Jednodnevni izlet Ureñivanje učionice – Sveti Nikola Rastajemo se od 2. razreda PROSINAC Tjedan Crvenog križa Ovisnosti Sveti Nikola – priredba Božić i Nova godina SIJEČANJ Kako učiti i postići što bolji uspjeh Maškare u školi i mjestu VELJAČA Valentinovo Tjedan ljubavi i prijateljstva OŽUJAK Sveti Grgur u Lokvama Šetnja u prirodi Svjetski dan voda TRAVANJ Šaljive priče Uskrsni blagdani Dan planeta Zemlja

PLAN I PROGRAM SATA RAZREDNIKA ZA 8.RAZRED

66

RUJAN Dobar dan ,školo! Kućni red škole,pravilnik o ped.mjerama,pravilnik o ocjenjivanju Uključivanje učenika u izbornu,dod.nastavu,izvannastavne i izvanškolske aktivnosti Meñunarodni olimpijski dan LISTOPAD Svjetski Dan učitelja Zahvalnost za plodove zemlje Dan jabuka Dječji tjedan Mjesec knjige STUDENI Spomen na mrtve Dan škole 9.11. Meñunarodni dan tolerancije Analiza odgojno-obrazovne situacije u razredu Tekući poslovi razrednika Priprema za roditeljski sastanak PROSINAC Mjesec borbe protiv ovisnosti Tjedan Crvenog križa Sveti Nikola Priprema zabave za Božić i Novu godinu SIJEČANJ Što još moramo uraditi za bolji uspjeh na kraju 8.razreda Zimske aktivnosti na snijegu VELJAČA

67

Valentinovo Maskirani ples Tekući poslovi razrednika OŽUJAK Meñunarodni dan žena Svjetski dan voda Priprema za roditeljski sastanak TRAVANJ Uskrs Meñ.dan dječje knjige Dan planeta Zemlje Boravak u prirodi,čišćenje okoliša škole SVIBANJ Analiza uspjeha u učenju i vladanju Što nam pružaju srednje škole-koje programe i zanimanja Meñ.dan obitelji Svjetski dan sporta LIPANJ Svjetski dan zaštite okoliša Izlet na kraju škole Opraštamo se od osnovne škole Kraj školske godine

68

Geografija

IZVEDBENI PLAN RADA 5.raz.

Mjesec

Redni

broj

sata

Nastavna cjelina, nastavna tema, tip sata

IX.

1.

2.

3.

4.

5., 6.

Uvodni sat

I. ZEMLJA U SVEMIRU

Oblik i veličina Zemlje – obrada novog gradiva

Razmještaj kontinenata i oceana – obrada novog gradiva

Oblik i veličina Zemlje. Razmještaj kontinenata i oceana –

ponavljanje gradiva

Zemlja u svemiru – obrada novog gradiva

X.

7.

8.

9., 10.

11.

12.

Astronomija u geografiji – izborna tema

Zemlja u svemiru – ponavljanje gradiva

Geografska mreža – obrada novog gradiva

Geografska mreža – ponavljanje gradiva

Gibanja Zemlje– obrada novog gradiva

XI.

13.

14.

15.

16., 17.

18.

Godišnja doba – obrada novog gradiva

Zemlja u svemiru – tematsko ponavljanje i provjera znanja

Pismena provjera znanja – Zemlja u svemiru

II. GEOGRAFSKA KARTA

Mjesno i pojasno vrijeme – obrada novog gradiva

Mjesno i pojasno vrijeme – ponavljanje gradiva

XII.

19.

20.

21.

Predočavanje Zemljine površine – obrada novog gradiva

Zavičaj na topografskoj karti – izborna tema

Predočavanje Zemljine površine – ponavljanje i provjera znanja

69

22. Zaključivanje ocjena

I.

23., 24.

25.

26.

Mjerilo i vrste geografskih karata – obrada novog gradiva

Orijentacija – obrada novog gradiva

Geografska karta – tematsko ponavljanje i provjera znanja

II.

27.

28.,

29.

30.

31., 32.

Pismena provjera znanja – Geografska karta

III. SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE

Zemljina graña i litosferne ploče – obrada novog gradiva

Vulkani, potresi, bore i rasjedi – obrada novog gradiva

Reljef, Zemljina graña i unutarnje sile – ponavljanje gradiva

Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim procesima – obrada

novog gradiva

III.

33.

34.

35., 36.

37.

38.

Reljef zavičaja – izborna tema

Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim procesima –

ponavljanje gradiva

More – obrada novog gradiva

More – ponavljanje gradiva

Voda na kopnu – obrada novog gradiva

IV.

39.

40.

41.

42.

Voda na kopnu – obrada novog gradiva

Voda u zavičaju i zaštita okoliša – izborna tema

Voda na kopnu – ponavljanje gradiva

Vrijeme – obrada novog gradiva

V.

43.

44., 45.

46.

47.

48.

49.

Vrijeme – obrada novog gradiva

Klima, biljke i životinje – obrada novog gradiva

Vrijeme, klima, biljke i životinje – ponavljanje gradiva

Vrijeme, klima i biljni svijet zavičaja – izborna tema

Prirodna bogatstva i očuvanje okoliša – obrada novog gradiva

Sastavnice prirodne osnove – tematsko ponavljanje i provjera

znanja

70

VI.

50.

51.

52.

Pismena provjera znanja – Sastavnice prirodne osnove

Ponavljanje gradiva 5. razreda

Zaključivanje ocjena

IZVEDBENI PLANA RADA 6.raz.

Mjesec Redni

broj sata

Nastavna cjelina, tema, tip sata Moguća korelacija

(može se predvidjeti ili

se upisuje nakon

sjednice Razrednog

vijeća)

IX. 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Uvodni sat

I. ZEMLJA I LJUDI

1. Stanovništvo - Naseljenost Zemlje - obrada novog

gradiva

Kretanje broja stanovnika - obrada novog gradiva

Imamo ista prava iako se razlikujemo - obrada novog

gradiva

Stanovništvo - ponavljanje gradiva

2. Gospodarstvo - obrada novog gradiva

3. Meñunarodne organizacije - obrada novog gradiva

matematika, vjeronauk, strani

jezici

matematika, povijest

X. 8.

9.

10.

11.,12.

13.

14.

15., 16.

Zemlja i ljudi - tematsko ponavljanje gradiva i

provjera znanja

Kretanje broja stanovnika i seobe u zavičaju -

izborna tema

II. AZIJA

4. Geografski položaj, smještaj Azije - obrada novog

gradiva

5. Reljef u pokretu - obrada novog gradiva

Geografski položaj, smještaj i reljef Azije - ponavljanje

gradiva

6. Pustinje i nafta Azije - Klime Azije - obrada novog

gradiva

Pustinje i nafta upravljaju životom - obrada novog

gradiva

priroda

vjeronauk, povijest

71

XI. 17.

18., 19.

20.

21.,22.

23.

24.

Pustinje i nafta Azije - ponavljanje gradiva

7. Tradicija i suvremenost Azije - obrada novog gradiva

Tradicija i suvremenost - ponavljanje gradiva

8. Monsunska Azija - obrada novog gradiva

Monsunska Azija - ponavljanje gradiva

9. Indija, Kina i Japan - obrada novog gradiva

informatika

XII. 25.

26.

27., 28.

29.

30.

9. Indija, Kina i Japan - obrada novog gradiva

Indija, Kina i Japan - ponavljanje gradiva

“Pacifički vatreni prsten” - izborna tema

Azija - tematsko ponavljanje gradiva i provjera znanja

Zaključivanje ocjena prvoga obrazovnog razdoblja

povijest, vjeronauk

tehnička kultura

I.

31.

32.,33.

34.

35.

36.

III. AFRIKA

10. Geografski položaj i prirodno - geografska obilježja

Afrike - Geografski položaj i smještaj Afrike - obrada

novog gradiva

Reljef, klima i biljni svijet Afrike - obrada novog gradiva

Geografski položaj i prirodno - geografska obilježja

Afrike - ponavljanje gradiva

11. Voda i život Afrike - obrada novog gradiva

12. Suvremena Afrika – Stanovništvo Afrike - obrada

novog gradiva

priroda

tehnička kultura

II. 37.

38.

39.

40.,41.

42.

43.

44.

Gospodarstvo Afrike - obrada novog gradiva

Suvremena Afrika - ponavljanje gradiva

13. Turizam Afrike - obrada novog gradiva

14. Gana i Južnoafrička Republika - obrada novog

gradiva

Afrika - tematsko ponavljanje gradiva

Afrika - provjera znanja

IV. AMERIKA

15. Otkrića i podjela Amerike - obrada novog gradiva

povijest

povijest

III. 45.

46.

47.

16. Prirodno-geografska obilježja Amerike - Reljef i vode

Amerike - obrada novog gradiva

Klima i biljni svijet Amerike - obrada novog gradiva

Otkrića, podjela i prirodno-geografska obilježja Amerike

- ponavljanje gradiva

povijest, priroda

72

48., 49.

50.

51., 52.

17. Stanovništvo i gospodarstvo Amerike - obrada novog

gradiva

Stanovništvo i gospodarstvo Amerike - ponavljanje

gradiva

18. SAD i Kanada - Sjedinjene Američke Države -

obrada novog gradiva

tehnička kultura, informatika

IV. 53.

54.

55.

56.

57., 58.

Kanada - obrada novog gradiva

SAD i Kanda - ponavljanje gradiva

19. Meksiko - obrada novog gradiva

20. Brazil, Argentina i Čile – Brazil - obrada novog

gradiva

Argentina i Čile - obrada novog gradiva

tehnička kultura, informatika,

povijest

glazbena kultura, hrvatski jezik

V. 59.

60.

61.

62., 63.

64.

65.

66.

Amerika - tematsko ponavljanje gradiva

Amerika - provjera znanja

Onečišćenje i zaštita okoliša - izborna tema

V. AUTRALIJA I OCEANIJA

21. Australija - obrada novog gradiva

Australija - ponavljanje gradiva

22. Oceanija - obrada novog gradiva

Australija i Oceanija - ponavljanje gradiva

priroda

priroda, povijest

VI.

67.,68.

69.

70.

VI. POLARNI KRAJEVI

23. Polarni krajevi - obrada novog gradiva

Ponavljanje gradiva 6. razreda – ponavljanje gradiva


priroda

IZVEDBENI PLAN RADA GEOGRAFIJA 7.raz.

Mjesec

Redni

broj

sata


IX.

1.

2.

3.

Uvodni sat

I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE

Pojam, veličina, smještaj i položaj Europe - obrada novog gradiva

Reljef Europe - obrada novog gradiva

73

4.

5., 6.

7.

Pojam, veličina, smještaj i položaj Europe. Reljef Europe -

ponavljanje gradiva

Mora i obale Europe, obilježja i značenje voda na kopnu - obrada

novog gradiva

Klima i vegetacijski pokrov - obrada novog gradiva

X.

8.

9.

10., 11.

12.

13.

14.

15.

Klima i vegetacijski pokrov - obrada novog gradiva

Mora i obale Europe, obilježja i značenje voda na kopnu. Klima i

vegetacijski pokrov - ponavljanje i provjera znanja

Stanovništvo Europe - obrada novog gradiva

Gospodarstvo Europe - obrada novog gradiva

Zaštita okoliša - izborna tema

Stanovništvo i gospodarstvo Europe - ponavljanje gradiva

Opća obilježja Europe - tematsko ponavljanje i provjera znanja

XI.

16. 17., 18.

19. 20.

21., 22.

23.

Pismena provjera znanja - Opća obilježja Europe II. DRŽAVE ZAPADNE EUROPE Ujedinjeno Kraljevstvo - obrada novog gradiva

Francuska - obrada novog gradiva

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska - ponavljanje gradiva

Ostale države Zapadne Europe - obrada novog gradiva

Države Zapadne Europe - tematsko ponavljanje i provjera znanja

XII.

24.

25., 26.

27.

28.

29.

30.

III. DRŽAVE SJEVERNE EUROPE

Skandinavske države - obrada novog gradiva

Ostale države Sjeverne Europe - obrada novog gradiva

Države Sjeverne Europe - tematsko ponavljanje i provjera znanja

Pismena provjera znanja - Države Zapadne i Sjeverne Europe

Stanovnici polarnog kraja - izborna tema


I.

31., 32.

IV. DRŽAVE SREDNJE EUROPE

Njemačka - obrada novog gradiva

74

33.

34., 35.

36.

Njemačka - ponavljanje gradiva

Alpske države - obrada novog gradiva

Alpske države - ponavljanje i provjera znanja

II.

37., 38.

39.

40. 41., 42.

43.

44.

Ostale države Srednje Europe - obrada novog gradiva

Države Srednje Europe - tematsko ponavljanje gradiva

V. DRŽAVE JUŽNE EUROPE Europsko sredozemlje - obrada novog gradiva

Italija - obrada novog gradiva

Europsko sredozemlje i Italija - ponavljanje i provjera znanja

Vulkani Europe - izborna tema

III.

45., 46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

Ostale države Južne Europe - obrada novog gradiva

Države Južne Europe - tematsko ponavljanje gradiva

Pismena provjera znanja - Države Srednje i Južne Europe

VI. DRŽAVE JUGOISTOČNE EUROPE

Države Jugoistočne Europe - Rumunjska i Bugarska - obrada

novog gradiva

Države Jugoistočne Europe - Rumunjska i Bugarska - ponavljanje

gradiva

Države Jugoistočne Europe - Bosna i Hercegovina, Makedonija,

Srbija, Crna Gora - obrada novog gradiva

Države Jugoistočne Europe - tematsko ponavljanje i provjera

znanja

IV.

53., 54.

55.

56. 57.

58.

VII. DRŽAVE ISTOČNE EUROPE

Rusija - obrada novog gradiva

Rusija - ponavljanje gradiva

Ostale države Istočne Europe - obrada novog gradiva

Zaštita okoliša - izborna tema

Države Istočne Europe - tematsko ponavljanje i provjera znanja

V. VIII. SUVREMENA EUROPA

75

59.

60.

61.

62.

63., 64.

65., 66.

Ujedinjavanje Europe - obrada novog gradiva

Hrvatska u Europi - obrada novog gradiva

Ujedinjavanje Europe i Hrvatska u Europi - ponavljanje i provjera

znanja

Prometni sustav i prometno povezivanje Europe - obrada novog

gradiva

Nesklad u gospodarskom razvoju Europe - obrada novog gradiva

Gradovi Europe - izborna tema

VI.

67. 68.

69.

70.

Suvremena Europa - tematsko ponavljanje gradiva

Pismena provjera znanja - Države Jugoistočne i Istočne Europe,

suvremena Europa

Usustavljivanje gradiva 7. razreda


IZVEDBENI PLAN RADA 8. razreda 2011./2012.

Mjesec

Redni

broj

sata


IX.

1.

2.

3.

Uvod u geografiju osmog razreda - uvodni sat

GEOGRAFSKE KARTE I ORIJENTACIJA

1. GEOGRAFSKA ŠIRINA I DUŽINA

Geografska širina i dužina; GPS – kako se upotrebljava - obrada

novog gradiva

2. TOPOGRAFSKE KARTE

Topografska karta – sadržaj, izrada i čitanje - obrada novog

76

4.

5.

6.

7.

gradiva

Topografska karta – orijentacija, azimut, mjerenje udaljenosti i

GIS - obrada novog gradiva i vježba

Geografska širina i dužina; Topografske karte - tematsko

ponavljanje gradiva

OPĆA OBILJEŽJA HRVATSKE

3. HRVATSKA – SREDNJOEUROPSKA I SREDOZEMNA

ZEMLJA

Hrvatska – gdje smo i gdje pripadamo - obrada novog gradiva

Na dodiru različitih kulturno – civilizacijskih krugova - obrada

novog gradiva

X.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

4. PROMETNI POLOŽAJ HRVATSKE

Prometni položaj i prometni pravci - obrada novog gradiva

Prometna infrastruktura i vrste prometa - obrada novog gradiva Hrvatska – srednjoeuropska i sredozemna zemlja; Prometni

položaj Hrvatske - ponavljanje gradiva

5. VELIČINA, GRANICE I OBLIK TERITORIJA

HRVATSKE

Srednje velika europska država, granice i hrvatska potkova -


6. RELJEF HRVATSKE

Razigrani krš – primorska i gorska Hrvatska - obrada novog

gradiva

Gromadne gore i nizine – nizinska Hrvatska - obrada novog

gradiva

77

15.

Reljef Hrvatske - ponavljanje gradiva

7. KLIMA, BILJNI SVIJET I EKOLOŠKI PROBLEMI

HRVATSKE

Klima, biljni pokrov i tla primorske Hrvatske - obrada novog

gradiva

XI.

16.

17.

18.

19. 20.

21.

22.

23.

Klima, biljni pokrov i tla nizinske i gorske Hrvatske - obrada novog gradiva

Utjecaj klime na život čovjeka i razvoj gospodarstva - obrada novog gradiva

Klima, biljni svijet, tlo i ekološki problemi Hrvatske - ponavljanje

gradiva 8. RIJEKE I JEZERA HRVATSKE

Rijeke crnomorskog i jadranskog slijeva - obrada novog gradiva

Jezera i močvare - obrada novog gradiva

Rijeke i jezera Hrvatske - ponavljanje gradiva

9. STANOVNIŠTVO – BROJ I RAZMJEŠTAJ

Naseljenost i njene prostorne razlike te kretanje broja stanovnika -


10. STRUKTURE STANOVNIŠTVA I GOSPODARSTVA

Nacionalna i vjerska struktura - obrada novog gradiva

XII.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

Biološka i gospodarska struktura stanovništva - obrada novog

gradiva

11. PRIRODNO I PROSTORNO KRETANJE

STANOVNIŠTVA

Prirodno kretanje stanovništva - obrada novog gradiva

Prostorno kretanje stanovništva - obrada novog gradiva

Stanovništvo Hrvatske - ponavljanje gradiva

Opća obilježja Hrvatske - tematsko ponavljanje gradiva

Opća obilježja Hrvatske - provjera znanja

78

30. Zaključivanje ocjena

I.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

12. HRVATSKA – EU I SVIJET

Hrvatska i meñunarodne organizacije - obrada novog gradiva 13. GEOGRAFSKA RAZNOLIKOST HRVATSKE

Prirodno-geografska i funkcionalna podjela - obrada novog

gradiva

Hrvatska – EU i svijet; Geografska raznolikost Hrvatske -

ponavljanje gradiva

PRIMORSKA HRVATSKA

14. JADRANSKO MORE

Naziv, položaj, veličina, svojstva i gibanja mora - obrada novog

gradiva

Jadransko more – jučer, danas, sutra - obrada novog gradiva

JADRANSKO MORE – IZBORNA TEMA Zaštita Jadranskog mora - projekt

II.

37.

38.

39.

40.

41. 42. 43.

44.

Jadransko more - ponavljanje gradiva

15. GOSPODARSTVO PRIMORSKE HRVATSKE

Život na oskudnom tlu i modra oranica - obrada novog gradiva

Industrija, energija i pomorstvo - obrada novog gradiva

Gospodarstvo primorske Hrvatske - ponavljanje gradiva

16. PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA PRIMORSKE

HRVATSKE

Prirodna baština - obrada novog gradiva Kulturna baština - obrada novog gradiva Prirodna i kulturna baština primorske Hrvatske - ponavljanje

gradiva 17. TURIZAM PRIMORSKE HRVATSKE Zašto turizam – njegovi počeci i budući razvoj - obrada novog

gradiva III. 45. Turizam primorske Hrvatske - ponavljanje gradiva/projekt

79

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

18. NASELJA PRIMORSKE HRVATSKE

Splitska i riječka makroregija - obrada novog gradiva

Naselja primorske Hrvatske - ponavljanje gradiva

Primorska Hrvatska - tematsko ponavljanje gradiva

Primorska Hrvatska - provjera znanja

GORSKA HRVATSKA

19. PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA GORSKE

HRVATSKE

Prirodna i kulturna baština - obrada novog gradiva

Prirodna i kulturna baština gorske Hrvatske - ponavljanje gradiva

20. GOSPODARSTVO I NASELJA GORSKE HRVATSKE Uloga i obilježja naselja i gospodarstva - obrada novog gradiva

IV.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

Gospodarstvo i naselja gorske Hrvatske - ponavljanje gradiva

Gorska Hrvatska - tematsko ponavljanje gradiva i provjera

znanja

NIZINSKA HRVATSKA

21. GOSPODARSTVO NIZINSKE HRVATSKE Promet i energetika - obrada novog gradiva

Industrija i industrijska područja - obrada novog gradiva

Gospodarstvo nizinske Hrvatske - ponavljanje gradiva

22. POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO NIZINSKE HRVATSKE

Poljoprivreda, ribnjačarstvo i šumarstvo - obrada novog gradiva

V.

59.

60.

23. PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA NIZINSKE HRVATSKE

Prirodna baština - obrada novog gradiva

Kulturno-povijesna baština - obrada novog gradiva

Poljoprivreda i šumarstvo; Prirodna i kulturna baština nizinske

80

61.

62.

63.

64.

65.

66.

Hrvatske - ponavljanje gradiva

24. NASELJA I TURISTIČKE MOGUĆNOSTI NIZINSKE

HRVATSKE

Turizam – mogućnosti razvoja i turistička središta - obrada novog

gradiva

Zagrebačka i osječka makroregija - obrada novog gradiva

Naselja i turističke mogućnosti nizinske Hrvatske - ponavljanje

gradiva

Nizinska Hrvatska - tematsko ponavljanje gradiva

Nizinska Hrvatska - provjera znanja

VI.

67.

68.

69.

70.

25. ZAVIČAJ

Moj zavičaj - obrada novog gradiva

ZAVIČAJ – IZBORNA TEMA

Turizam/stanovništvo zavičaja - projekt

Zavičaj - ponavljanje gradiva


81

Glazbena kultura

IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM GLAZBENE KULTURE U 1. RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE

RE

DN

I B

RO

J

NASTAVNO PODRUČJE NASTAVNI SADRŽAJ OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

1. Pjevanje Sviranje Glazbeno stvaralaštvo

Himna prvoškolaca (Stjepan Mikac – Branko Hribar); Elem, belem (brojalica)

Usvojiti pjesmu Himna prvoškolaca.

2. Glazbeno stvaralaštvo Slušanje

Predstavljanje (glazbena igra); Pero Gotovac: Brojalice: En, ten, tini; Eci, peci, pec

Razlikovati pjevanje od govora. Razlikovati izvoñenje zbora od izvoñenja solista.

3.

Slušanje Sviranje Glazbeno stvaralaštvo

Pero Gotovac: Brojalice: En, ten, tini Eci, peci, pec Iš`o medo u dućan (brojalica)

Prepoznati i razlikovati tempo u brojalicama. Imenovati i prepoznati zvuk bubnja i glasovira.

4.

Pjevanje Sviranje Slušanje Glazbeno stvaralaštvo

Kako se što radi (hrvatska narodna) Bela Bartók: Igra

Izvoditi pjesmu uz pokrete. Razlikovati brzi i spori tempo.

5. Glazbeno stvaralaštvo Pjevanje Slušanje

Zvuci jeseni (glazbena igra) Jesen (Hristo Nedjalkov) Poskočica (hrvatska narodna)

Stvarati male ritamsko-melodijske cjeline. Izražajno pjevati s jasnim izgovorom teksta. Slušno prepoznati izvoñače skladbe.

6.

Pjevanje Sviranje Glazbeno stvaralaštvo

Mlin (Janez Bitenc) Izvoditi dobe i ritam pjevanjem, pljeskanjem i sviranjem. Stvaranje malih ritamskih cjelina.

7. Glazbeno stvaralaštvo Pjevanje Sviranje

Kišica (Vera Gerčik) Gospodar vremenskih nepogoda (glazbena igra)

Usvojiti kucanje doba na udaraljkama. Naučiti pjevati pjesmu izvodeći ritam i dobe.

8. Pjevanje Slušanje Glazbeno stvaralaštvo

Oponašanje zvukova Životinjski glasovi (Švedska)

Oponašajući imenovati glasanje životinja. Odrediti vrijeme trajanja zvukova.

9.

Glazbeno stvaralaštvo Pjevanje Slušanje

Obilježavanje duljine zvukova Mačji duet (Gioacchino Rossini)

Imenovati i prepoznati zvuk glasovira i ljudskoga glasa. Razlikovati trajanje zvukova.

10.

Glazbeno stvaralaštvo Pjevanje Sviranje

Igrajmo se imenima (dječja igra) Roñendanski rep (A. Stanišić) Roñendanska pjesma (nepoznati skladatelj)

Naučiti razlikovati mjeru od ritma.

11. Pjevanje Glazbeno stvaralaštvo

Igra tišine (dječja igra) Semafor (Ljiljana Goran)

Izražajno pjevati pjesmu uz pokret. Razlikovati ljudske glasove.


Prepoznaj zvuk (dječja igra) Kad si sretan (Švedska)

Pokretima i pjevanjem ostvariti vedro raspoloženje. Prepoznati zvuk trube.

82

RE

DN

I B

RO

J


13.

Pjevanje Sviranje

Sveti Niko (s. Lujza Kozinović – Mira Preisler) Darovi svetog Nikole (dječja igra)

Izvoditi pjesmu uz pokrete i pljeskanje. Razlikovati kitice od pripjeva.

14.

Pjevanje Glazbeno stvaralaštvo

Padaj, padaj snježiću (Dragutin Basrak) Igra zapamćivanja (dječja igra)

Izvoditi pjesmu uz pokrete. Stvarati male ritamske cjeline.

15. Pjevanje Slušanje

Spavaj, mali Božiću (Bačka) Spavaj, mali Božiću i Narodi nam se (Božićne pjesme)

Izražajno i točno pjevati s razumijevanjem teksta. Odrediti izvoñače u pjesmama

16.

Glazbeno stvaralaštvo Pjevanje Slušanje Sviranje

Pahuljice (Hristo Nedjalkov) Zimske radosti (ritamska igra)

Pjevanjem, plesom i sviranjem dočarati zimsko raspoloženje.

17.

Pjevanje Slušanje

Združena slova (Vladimir Tomerlin) Turski marš (Wolfgang Amadeus Mozart)

Izražajno pjevati s jasnim izgovorom teksta. Odrediti izvoñače i tempo skladbe.

18.


Peer Gynt suita: Jutarnje raspoloženje – Buñenje (Edvard Grieg) Tika-taka (Janez Bitenc)

Odrediti ugoñaj, izvoñače, brzinu i glasnoću u skladbi Jutarnje raspoloženje – Buñenje. Izražajno pjevati pjesmu Tika-taka.

19.


U urarskoj radionici (improvizacija ritma i melodije uz pokret) Ura, Simfonija u D-duru, op. 101, Andante (Joseph Haydn)

Izmišljati i izvoditi glasom male ritamske i melodijske cjeline. Prepoznati i pratiti pulsiranje dobe u skladbi.

20.


Tako, tako (Marija Matanović) Razgovor satova (improvizacija ritma uz pokret) Poslušaj, zapamti i ponovi ritam (improvizacija ritma)

Izražajno pjevati pjesmu Tako, tako i svirati dobe i ritam. Improvizacijom izvoditi male ritamske cjeline, pokretima tijela uz glazbu.

21.

Pjevanje Slušanje Glazbeno stvaralaštvo

Djeca i maca (hrvatska narodna) Za Elizu (Ludwig van Beethoven) Maca i mišić (glazbena igra)

Izražajno pjevati pjesmu Djeca i maca, svirajući ritam na udaraljkama. Odrediti ugoñaj, brzinu i izvoñače skladbe Za Elizu.

22.

Glazbeno stvaralaštvo Sviranje Slušanje

Tko je na višoj grani (glazbena igra) Ptičja tuga (Ludwig van Beethoven) Prepoznaj ptičji par (melodijsko-ritamska igra)

Izmišljati male ritamsko-melodijske cjeline. Izvoditi ih glasom na metalofonu.

23. Glazbeno stvaralaštvo Pjevanje Sviranje

Veseljak (Zlatko Špoljar) Izražajno pjevati pjesmu Veseljak uz pratnju na udaraljkama i uz pokret.

83

RE

DN

I B

RO

J


24.

Pjevanje Slušanje

Miš mi je polje popasel (hrvatska narodna) Karneval životinja: Uvod, Lav (Camille Saint-Saëns)

Izražajno pjevati pjesmu prema ulogama krećući se u kolu. Odrediti ugoñaj, izvoñače i brzinu izvoñenja u skladbi Uvod, Lav.


Zeko pleše (Josip Kaplan) glazbena igra

Izvoditi pjesmu pjevanjem, pokretima i sviranjem prepoznati naslove skladbi

26.


Proljeće (Allegro), Četiri godišnja doba (Antonio Vivaldi) Zvončić u proljeće (Makso Pirnik) Nestašni zvončić (scenska igra)

Izražajno pjevati pjesmu Tako, tako i svirati dobe i ritam. Improvizacijom izvoditi male ritamske cjeline, pokretima tijela uz glazbu.

27.


Divlji jahač (Robert Schumman) Dječja poskočica (Istra)

Prepoznati promjenu melodije u skladbi. Odrediti tempo i ugoñaj skladbe. Izražajno i točno pjevati pjesmu uz pokrete.

28.


Zvukovi s mora (glazbena igra) Veselo mi plovimo (Engleska) Karneval životinja – Labud (Camille Saint-Saëns)

Izražajno pjevati s jasnim izgovorom teksta. Prepoznati izvoñače skladbe.


Tko se gdje kreće (glazbena igra) Teče, teče bistra voda (hrvatska narodna)

Razlikovati viši i niži ton. Izvoditi pjesmu uz pratnju na udaraljkama.

30.

Pjevanje Sviranje

Dijete pjeva (Primož Ramovš) Cvijet za mamu (glazbena igra)

Izražajno i točno pjevati. Razlikovati i izvoditi ritam na udaraljkama.

31.

Pjevanje Sviranje Slušanje

Čestitka majčici (Josip Kaplan – Franjo Barić) Uspavanka (Johannes Brahms)

Izražajno pjevati s razumijevanjem teksta. Odrediti ugoñaj, tempo i izvoñače u skladbi.

32.


Mi smo djeca vesela (nepoznati skladatelj) Slijepi miš (glazbena igra)

Izmišljati i izvoditi male ritamsko-melodijske cjeline. Improvizirati pokrete uz pjesmu Mi smo djeca vesela.

33.

Glazbeno stvaralaštvo Pjevanje

Na izletu (zvukovna priča) Naokolo šalata (nepoznati skladatelj) Uhvati loptu i zapjevaj (glazbena igra)

Izmišljati male ritamske i melodijske cjeline. Ostvarivati ih glasom i pokretom. Oponašanjem razlikovati zvukove i njihove karakteristike.

34.


Peća i vuk (ulomci) (Sergej Prokofjev) Svatko ima dom (hrvatska narodna) Gdje je čiji dom (glazbena igra)

Obilježavati pojedine riječi glasom i zvukom udaraljki.

35. Slušanje Dom (Jakov Gotovac) Upoznati hrvatsku himnu.

84

RE

DN

I B

RO

J


Pjevanje Lijepa naša domovino (Josip Runjanin – Antun Mihanović)

RAZIGRANI ZVUCI 2


RE

DN

I B

RO

J


1. Sviranje Pjevanje

Igra imena (ritamska igra) Limači (Marija Matanović)

Ostvariti vedro raspoloženje u razredu pjevanjem i pokretima.

2. Sviranje Pjevanje Glazbeno stvaralaštvo

Pljesnimo rukama (Engleska) Jasno izgovarati tekst, izražajno pjevati. Prepoznati iste ritamske i slične melodijske uzorke.


Šete paši (Sedam koraka) – narodna iz sjeverne Istre

Prepoznati i imenovati dinamičke stupnjeve. Izvoditi pjesmu uz plesne pokrete.

4.

Pjevanje Glazbeno stvaralaštvo Slušanje Sviranje

Jesenska pjesma (Vjekoslav Kolander) Antonio Vivaldi: Jesen (Allegro) Jesensko lišće (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina)

Izražajno otpjevati Jesensku pjesmu jasno izgovarajući tekst. Pratiti smjer kretanja melodije (zapaziti uzlazno kretanje tonova) u Jesenskoj pjesmi. Odrediti izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi, zapaziti promjene u glasnoći. Izvoditi male ritamske cjeline udaraljkama.

5.


Špenjgljarska igra (hrvatska narodna) Pošto, kume, lončić (glazbena igra)

Pjevati pjesmu Špenjgljarska igra uz pratnju na udaraljkama, upoznati narodne običaje. Igrati glazbenu igru Pošto, kume, lončić, smišljajući male ritamsko-melodijske cjeline.

6.

Slušanje Pjevanje Sviranje Glazbeno stvaralaštvo

Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti Kiša (improvizacija ritma)

Prepoznati i imenovati izvoñače u skladbi, odrediti glasnoću, brzinu i ugoñaj. Izvoditi dijelove skladbe različitom glasnoćom. Improvizirati i izvoditi na udaraljkama male ritamske cjeline.

7.

Pjevanje Slušanje Sviranje Glazbeno stvaralaštvo

Molba gljive muhare (Marija Matanović) Milan Sachs: Miško meñu životinjama (Kukavica) Šumski plodovi (ritamska igra)

Izražajno pjevati pjesmu Molba gljive muhare uz pokret. Prepoznati i imenovati izvoñače u skladbi, odrediti brzinu i glasnoću. Izvoditi male melodijsko-ritamske cjeline glasom i na udaraljkama.

85

RE

DN

I B

RO

J


8.


Četvorka (ples iz Splita) Mali bratec Ivo (Meñimurje) Jesenski plodovi (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina glasom i na udaraljkama)

Prepoznati zvuk mandoline i izvoditi plesne pokrete uz skladbu Četvorka. Izražajno pjevati pjesmu Mali bratec Ivo uz plesne pokrete. Izvoditi male ritamske cjeline glasom, na udaraljkama i pokretom.


Cin, cin, cin (Zlatko Grgošević)

Usvojiti tekst, melodiju i pokrete uz pjesmu Cin, cin, cin. Prepoznati slične glazbene cjeline.

10.

Slušanje Pjevanje Glazbeno stvaralaštvo

W. A. Mozart: Menuet (3. st.) Mala noćna muzika U kolu je sestrica (Josip Lulić)

Upoznati umjetničku skladbu, odrediti tempo skladbe. Izvoditi pjesmu uz improvizirane aktivnosti.

11. Slušanje Pjevanje

Lijepa naša domovino Stihovi: Antun Mihanović Glazba: Josip Runjanin

Usvojiti tekst i melodiju himne Lijepa naša domovino.

12.

Glazbeno stvaralaštvo Sviranje Pjevanje Slušanje

Doba dana (glazbena igra) Bratec Martin (Francuska) Amilcare Ponchielli: Ples satova

Izvoditi dinamičke stupnjeve. Usvojiti pjesmu Bratec Martin. Odrediti i pratiti dinamiku skladbe.

13.

Pjevanje Slušanje

Sanak snilo (narodna iz Like) Franz Schubert: Uspavanka

Upoznati i izvoditi pjesme nježnog ugoñaja. Odrediti i usporediti ugoñaj i tempo skladbi.

14.

Sviranje Pjevanje Slušanje

Ukrasi na božićnom drvcu (glazbena igra) Djetešce nam se rodilo (hrvatska božićna pjesma) Božićne pjesme: Radujte se narodi, Svim na zemlji

Izražajno i točno pjevati, s jasnim izgovorom. Upoznati božićne pjesme i zvuk orgulja.


Novogodišnje koledanje (Joža Požgaj)

Izvoditi i osvijestiti dvodobnu i trodobnu mjeru. Usvojiti pjesmu Novogodišnje koledanje.

16.


Snjegović (Mario Bogliuni) Antonio Vivaldi: Zima

Izvoditi uzlazni i silazni ton te slijed tonova iste visine, slobodnom improvizacijom uz pokret. Izražajno pjevati pjesmu Snjegović uz pokret. Prepoznati i imenovati izvoñače u skladbi Zima, odrediti brzinu, glasnoću i ugoñaj u skladbi.

17.


Ide zima (Marija Matanović) Leopold Mozart: Vožnja saonicama Saonice (glazbena igra)

Pjevati pjesmu Ide zima uz pokret, izvodeći dijelove pjesme različitom brzinom. Odrediti izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi, zapaziti oponašanje zvukova iz prirode glazbalima. Izvoditi glazbenu igru uz pokret i na udaraljkama.

18. Pjevanje Volim Pipu (Ivan Golčić – Pjevati pjesmu Volim Pipu uz pokrete ruku i

86

RE

DN

I B

RO

J


Sviranje Slušanje

Nevenka Videk) Zequinha de Abreu: Tico, tico

pratnju na udaraljkama. Odrediti izvoñače, brzinu, glasnoću i Ugoñaj u skladbi Tico, tico, zapaziti promjenu zvuka harmonike.

19.


Tko je ispod maske (improvizacija melodije) Hoki-poki (Jimmy Kennedy) Meksički šešir (meksička narodna)

Izmišljati male melodijske cjeline i ostvarivati ih glasom. Pjevati pjesmu Hoki-poki uz pokret. Odrediti izvoñače u skladbi Meksički šešir, plesati uz skladbu.

20.

Glazbeno stvaralaštvo Sviranje Pjevanje

Čujem, krećem (dječja igra) Tramvaj (Ljiljana Goran)

Prepoznati i izvoditi dulji i kraći zvuk. Izražajno pjevati s jasnim izgovorom teksta.

21.


Dugi, kratki zvuk (dječja igra) Semafor (Vladimir Tomerlin)

Razlikovati dulji i kraći zvuk. Slušno prepoznati viši i niži ton. Usvojiti novu pjesmu.

22.

Pjevanje Slušanje Sviranje

Uspinjača (Marija Matanović) Francisco Tarrega: Sjećanje na Alhambru Tonovi različitih visina

Izvoditi pjesmu Uspinjača prateći rukom smjer kretanja melodije. Prepoznati i imenovati izvoñače u skladbi Sjećanje na Alhambru, odrediti brzinu, glasnoću i ugoñaj u skladbi.

23. Pjevanje Glazbeno stvaralaštvo Slušanje

Muzikaš (narodna) Julije Njikoš: Šokačko kolo

Razlikovati pjevanje zbora i solista u pjesmi Muzikaš Prepoznati zvuk tamburaškog orkestra, zaplesati u kolu

24. Pjevanje Sviranje Slušanje

Blistaj, blistaj, zvijezdo mala (Francuska) Camille Saint – Saëns: Fosili

Izražajno pjevati s jasnim izgovorom teksta. Upoznati novu skladbu i zvuk ksilofona.

25.

Sviranje Slušanje

Svirači blizanci (glazbena igra) Robert Schumann: Proljeće

Prepoznati i imenovati udaraljke prema zvuku. Prepoznati i imenovati izvoñača prema boji glasa. Prepoznati izvoñače i tempo u slušanim skladbama.


Proljetna pjesma (Zlatko Špoljar) Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let

Izražajno pjevati s jasnim razumijevanjem teksta. Odrediti tempo i izvoñače u skladbi.

27.


Aram Hačaturjan: Ples sa sabljama Doš'o, doš'o Juro je (Emil Cossetto)

Prepoznati i usporediti izvoñače i tempo u slušanim skladbama. Izvoditi pjesmu uz pokrete.

28.

Slušanje Pjevanje

Johann Strauss, ml.: Jelačićeva koračnica Hrvatskoj (s. Lujza Kozinović – Mira Preisler)

Prepoznati izvoñački sastav. Izražajno pjevati i razumjeti tekst pjesme. Razlikovati ugoñaj i tempo koračnice od uspavanke.

29.


Ritam na ritam (ritamsko – memorijska igra) Izgubljeno pile (Vladimir Tomerlin) Sakriveni predmet (glazbena igra) Modest Petrovič Musorgski: Ples pilića

Izvoditi male ritamske cjeline glasom i na udaraljkama. Izražajno pjevati pjesmu Izgubljeno pile, izvodeći pojedine dijelove različitom glasnoćom. Prepoznati izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi, pratiti tijek melodije.

30. Pjevanje Bijela kvočka (Slovačka) Pjevati pjesmu Bijela kvočka uz pratnju na

87

RE

DN

I B

RO

J


Slušanje Glazbeno stvaralaštvo

Camille Saint-Saëns: Pijetlovi i kokoši Pijetlovi i kokoši (ritamska igra)

udaraljkama. Prepoznati izvoñače u skladbi Kokoši i pijetlovi, zapaziti koja glazbala se ističu u skladbi.

31.


Čestitka majci (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina) Pred majčinom slikom (Josip Kaplan)

Pjevati pjesmu Pred majčinom slikom uz izvoñenje doba. Izvoditi male melodijsko-ritamske cjeline glasom i pljeskanjem ili na udaraljkama.

32.


Plava uspavanka (Marija Matanović) Laku noć (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina) Jacques Offenbach: Barcarolle

Otpjevati pjesmu Plava uspavanka primjerenom glasnoćom, brzinom i ugoñajem, uz izvoñenje doba. Izvoditi male melodijsko-ritamske cjeline glasom. Odrediti izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi, pokretom pratiti dobe u skladbi.


Sve bih dao (Stjepan Mikac) Glazbeni kviz

Izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst pjesme Sve bih dao. Svirati ritam i dobe uz pjesmu Sve bih dao.

34.


Zvukovi s mora (dogovorena improvizacija) Maestral (Ivica Stamać) Camille Saint-Saëns: Akvarij

Oponašati zvukove različitom dinamikom, dogovorenom improvizacijom. Pjevati pjesmu Maestral uz izvoñenje doba. Prepoznati izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi Akvarij, prateći tijek melodije pokretima ruke.


Ribar i ribice (glazbena igra) Što je iza svega (Stjepan Mikac – Josip Ivanković)

Pjevati pjesmu Što je iza svega po skupinama, uz sviranje ritma. Povezati skladbu i pripadajuće glazbalo.

RAZIGRANI ZVUCI 2


RE

DN

I B

RO

J



Igra imena (ritamska igra) Limači (Marija Matanović)

Ostvariti vedro raspoloženje u razredu pjevanjem i pokretima.


Pljesnimo rukama (Engleska) Jasno izgovarati tekst, izražajno pjevati. Prepoznati iste ritamske i slične melodijske uzorke.


Šete paši (Sedam koraka) – narodna iz sjeverne Istre

Prepoznati i imenovati dinamičke stupnjeve. Izvoditi pjesmu uz plesne pokrete.

88

RE

DN

I B

RO

J


4.

Pjevanje Glazbeno stvaralaštvo Slušanje Sviranje

Jesenska pjesma (Vjekoslav Kolander) Antonio Vivaldi: Jesen (Allegro) Jesensko lišće (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina)

Izražajno otpjevati Jesensku pjesmu jasno izgovarajući tekst. Pratiti smjer kretanja melodije (zapaziti uzlazno kretanje tonova) u Jesenskoj pjesmi. Odrediti izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi, zapaziti promjene u glasnoći. Izvoditi male ritamske cjeline udaraljkama.

5.


Špenjgljarska igra (hrvatska narodna) Pošto, kume, lončić (glazbena igra)

Pjevati pjesmu Špenjgljarska igra uz pratnju na udaraljkama, upoznati narodne običaje. Igrati glazbenu igru Pošto, kume, lončić, smišljajući male ritamsko-melodijske cjeline.

6.


Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti Kiša (improvizacija ritma)

Prepoznati i imenovati izvoñače u skladbi, odrediti glasnoću, brzinu i ugoñaj. Izvoditi dijelove skladbe različitom glasnoćom. Improvizirati i izvoditi na udaraljkama male ritamske cjeline.

7.

Pjevanje Slušanje Sviranje Glazbeno stvaralaštvo

Molba gljive muhare (Marija Matanović) Milan Sachs: Miško meñu životinjama (Kukavica) Šumski plodovi (ritamska igra)

Izražajno pjevati pjesmu Molba gljive muhare uz pokret. Prepoznati i imenovati izvoñače u skladbi, odrediti brzinu i glasnoću. Izvoditi male melodijsko-ritamske cjeline glasom i na udaraljkama.

8.


Četvorka (ples iz Splita) Mali bratec Ivo (Meñimurje) Jesenski plodovi (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina glasom i na udaraljkama)

Prepoznati zvuk mandoline i izvoditi plesne pokrete uz skladbu Četvorka. Izražajno pjevati pjesmu Mali bratec Ivo uz plesne pokrete. Izvoditi male ritamske cjeline glasom, na udaraljkama i pokretom.


Cin, cin, cin (Zlatko Grgošević)

Usvojiti tekst, melodiju i pokrete uz pjesmu Cin, cin, cin. Prepoznati slične glazbene cjeline.

10.


W. A. Mozart: Menuet (3. st.) Mala noćna muzika U kolu je sestrica (Josip Lulić)

Upoznati umjetničku skladbu, odrediti tempo skladbe. Izvoditi pjesmu uz improvizirane aktivnosti.

11. Slušanje Pjevanje

Lijepa naša domovino Stihovi: Antun Mihanović Glazba: Josip Runjanin

Usvojiti tekst i melodiju himne Lijepa naša domovino.

12.

Glazbeno stvaralaštvo Sviranje Pjevanje Slušanje

Doba dana (glazbena igra) Bratec Martin (Francuska) Amilcare Ponchielli: Ples satova

Izvoditi dinamičke stupnjeve. Usvojiti pjesmu Bratec Martin. Odrediti i pratiti dinamiku skladbe.

13.

Pjevanje Slušanje

Sanak snilo (narodna iz Like) Franz Schubert: Uspavanka

Upoznati i izvoditi pjesme nježnog ugoñaja. Odrediti i usporediti ugoñaj i tempo skladbi.

14.


Ukrasi na božićnom drvcu (glazbena igra) Djetešce nam se rodilo (hrvatska božićna pjesma) Božićne pjesme: Radujte se narodi, Svim na zemlji

Izražajno i točno pjevati, s jasnim izgovorom. Upoznati božićne pjesme i zvuk orgulja.

89

RE

DN

I B

RO

J



Novogodišnje koledanje (Joža Požgaj)

Izvoditi i osvijestiti dvodobnu i trodobnu mjeru. Usvojiti pjesmu Novogodišnje koledanje.

16.


Snjegović (Mario Bogliuni) Antonio Vivaldi: Zima

Izvoditi uzlazni i silazni ton te slijed tonova iste visine, slobodnom improvizacijom uz pokret. Izražajno pjevati pjesmu Snjegović uz pokret. Prepoznati i imenovati izvoñače u skladbi Zima, odrediti brzinu, glasnoću i ugoñaj u skladbi.

17.


Ide zima (Marija Matanović) Leopold Mozart: Vožnja saonicama Saonice (glazbena igra)

Pjevati pjesmu Ide zima uz pokret, izvodeći dijelove pjesme različitom brzinom. Odrediti izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi, zapaziti oponašanje zvukova iz prirode glazbalima. Izvoditi glazbenu igru uz pokret i na udaraljkama.

18.


Volim Pipu (Ivan Golčić – Nevenka Videk) Zequinha de Abreu: Tico, tico

Pjevati pjesmu Volim Pipu uz pokrete ruku i pratnju na udaraljkama. Odrediti izvoñače, brzinu, glasnoću i Ugoñaj u skladbi Tico, tico, zapaziti promjenu zvuka harmonike.

19.


Tko je ispod maske (improvizacija melodije) Hoki-poki (Jimmy Kennedy) Meksički šešir (meksička narodna)

Izmišljati male melodijske cjeline i ostvarivati ih glasom. Pjevati pjesmu Hoki-poki uz pokret. Odrediti izvoñače u skladbi Meksički šešir, plesati uz skladbu.

20.

Glazbeno stvaralaštvo Sviranje Pjevanje

Čujem, krećem (dječja igra) Tramvaj (Ljiljana Goran)

Prepoznati i izvoditi dulji i kraći zvuk. Izražajno pjevati s jasnim izgovorom teksta.

21.


Dugi, kratki zvuk (dječja igra) Semafor (Vladimir Tomerlin)

Razlikovati dulji i kraći zvuk. Slušno prepoznati viši i niži ton. Usvojiti novu pjesmu.

22.

Pjevanje Slušanje Sviranje

Uspinjača (Marija Matanović) Francisco Tarrega: Sjećanje na Alhambru Tonovi različitih visina

Izvoditi pjesmu Uspinjača prateći rukom smjer kretanja melodije. Prepoznati i imenovati izvoñače u skladbi Sjećanje na Alhambru, odrediti brzinu, glasnoću i ugoñaj u skladbi.

23. Pjevanje Glazbeno stvaralaštvo Slušanje

Muzikaš (narodna) Julije Njikoš: Šokačko kolo

Razlikovati pjevanje zbora i solista u pjesmi Muzikaš Prepoznati zvuk tamburaškog orkestra, zaplesati u kolu

24. Pjevanje Sviranje Slušanje

Blistaj, blistaj, zvijezdo mala (Francuska) Camille Saint – Saëns: Fosili

Izražajno pjevati s jasnim izgovorom teksta. Upoznati novu skladbu i zvuk ksilofona.

25.

Sviranje Slušanje

Svirači blizanci (glazbena igra) Robert Schumann: Proljeće

Prepoznati i imenovati udaraljke prema zvuku. Prepoznati i imenovati izvoñača prema boji glasa. Prepoznati izvoñače i tempo u slušanim skladbama.

90

RE

DN

I B

RO

J



Proljetna pjesma (Zlatko Špoljar) Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let

Izražajno pjevati s jasnim razumijevanjem teksta. Odrediti tempo i izvoñače u skladbi.

27.


Aram Hačaturjan: Ples sa sabljama Doš'o, doš'o Juro je (Emil Cossetto)

Prepoznati i usporediti izvoñače i tempo u slušanim skladbama. Izvoditi pjesmu uz pokrete.

28.

Slušanje Pjevanje

Johann Strauss, ml.: Jelačićeva koračnica Hrvatskoj (s. Lujza Kozinović – Mira Preisler)

Prepoznati izvoñački sastav. Izražajno pjevati i razumjeti tekst pjesme. Razlikovati ugoñaj i tempo koračnice od uspavanke.

29.


Ritam na ritam (ritamsko – memorijska igra) Izgubljeno pile (Vladimir Tomerlin) Sakriveni predmet (glazbena igra) Modest Petrovič Musorgski: Ples pilića

Izvoditi male ritamske cjeline glasom i na udaraljkama. Izražajno pjevati pjesmu Izgubljeno pile, izvodeći pojedine dijelove različitom glasnoćom. Prepoznati izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi, pratiti tijek melodije.

30.


Bijela kvočka (Slovačka) Camille Saint-Saëns: Pijetlovi i kokoši Pijetlovi i kokoši (ritamska igra)

Pjevati pjesmu Bijela kvočka uz pratnju na udaraljkama. Prepoznati izvoñače u skladbi Kokoši i pijetlovi, zapaziti koja glazbala se ističu u skladbi.

31.


Čestitka majci (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina) Pred majčinom slikom (Josip Kaplan)

Pjevati pjesmu Pred majčinom slikom uz izvoñenje doba. Izvoditi male melodijsko-ritamske cjeline glasom i pljeskanjem ili na udaraljkama.

32.


Plava uspavanka (Marija Matanović) Laku noć (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina) Jacques Offenbach: Barcarolle

Otpjevati pjesmu Plava uspavanka primjerenom glasnoćom, brzinom i ugoñajem, uz izvoñenje doba. Izvoditi male melodijsko-ritamske cjeline glasom. Odrediti izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi, pokretom pratiti dobe u skladbi.


Sve bih dao (Stjepan Mikac) Glazbeni kviz

Izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst pjesme Sve bih dao. Svirati ritam i dobe uz pjesmu Sve bih dao.

34.


Zvukovi s mora (dogovorena improvizacija) Maestral (Ivica Stamać) Camille Saint-Saëns: Akvarij

Oponašati zvukove različitom dinamikom, dogovorenom improvizacijom. Pjevati pjesmu Maestral uz izvoñenje doba. Prepoznati izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi Akvarij, prateći tijek melodije pokretima ruke.


Ribar i ribice (glazbena igra) Što je iza svega (Stjepan Mikac – Josip Ivanković)

Pjevati pjesmu Što je iza svega po skupinama, uz sviranje ritma. Povezati skladbu i pripadajuće glazbalo.

IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM GLAZBENE KULTURE U 3. RAZREDU

OSNOVNE ŠKOLE

91

RE

DN

I B

RO

J


1.

sviranje pjevanje glazbeno stvaralaštvo

Vesela družba (brojalica) Zapjevajmo složno svi (Lovro Županović)

prepoznati dulji i kraći zvuk; izvoditi pjesmu uz pokrete

2.

slušanje sviranje

Rudolf Matz: Stara ura igra polku Zvukovi ura (glazbena igra)

odrediti i pratiti tempo skladbe; razlikovati dulji i kraći zvuk

3. glazbeno stvaralaštvo pjevanje sviranje

Brojalice: Eci, peci, pec; Ekete, bekete Pjesma u kolu (narodna)

izvoditi brojalice uz pratnju na udaraljkama; izražajno pjevati Pjesmu u kolu uz pokret

4.

pjevanje slušanje

Pleši, pleši (slovačka narodna) Glazbeni diktat Luigi Boccherini: Menuet

odrediti izvoñače u skladbi Menuet, prepoznati dijelove skladbe i izvoditi plesne pokrete uz Menuet; izražajno pjevati pjesmu Pleši, pleši, uz pokret

5. slušanje pjevanje

Fortunat Pintarić: Dudaš Himna zadrugara (Arsen Dedić, Drago Britvić)

odrediti tempo i dinamiku skladbe; izražajno pjevati s jasnim razumijevanjem teksta

6.

pjevanje glazbeno stvaralaštvo

Žuta pjesma (Ivica Šimić – Anto Gardaš) Tko će bolje (glazbena igra)

izražajno pjevati pjesmu; prepoznati iste, slične i različite glazbene cjeline

7.

glazbeno stvaralaštvo pjevanje

Jesenski rep (glazbena igra) Jesenska (Vjekoslav Kolander)

stvarati male glazbene cjeline; izražajno pjevati s jasnim razumijevanjem teksta

8. pjevanje sviranje glazbeno stvaralaštvo

Nesla dekla v melin (Hrvatsko Zagorje)

izvoditi i razlikovati dobe i ritam; usvojiti pjesmu Nesla dekla v melin

9. slušanje Sergej Prokofjev: Peća i vuk

(glazbena priča) prepoznati zvuk glazbala i povezati ga s likom iz glazbene priče

10.

glazbeno stvaralaštvo slušanje pjevanje

Igra jeke (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina) André Grétry: Magarac i kukavica Zvukovi iz krošnje (tonsko slikanje)

odrediti izvoñače, brzinu i ugoñaj u skladbi Magarac i kukavica, zapaziti oblik skladbe; izražajno pjevati skladbu Magarac i kukavica

11.

glazbeno stvaralaštvo slušanje

Tko što pjeva (glazbena igra) Wolfgang Amadeus Mozart: Gle igre li krasne

razlikovati zvukovne boje; odrediti izvoñače i oblik skladbe

12.

pjevanje sviranje glazbeno stvaralaštvo slušanje

Dok mjesec sja (Jean – Baptiste Lully) Moje glazbeno ime (improvizacija ritma) Glazbala gudačkog orkestra

izražajno pjevati pjesmu Dok mjesec sja uz pratnju na udaraljkama, poštovati glazbenu stanku

13. slušanje pjevanje

Glazbala velikog orkestra Zeko i potočić (Branko Mihaljević)

izražajno pjevati pjesmu Zeko i potočić izvodeći dobe;

92

RE

DN

I B

RO

J


imenovati skupine glazbala velikog orkestra

14.

sviranje glazbeno stvaralaštvo slušanje

Zvone zvona (glazbena igra) Božićne pjesme: U to vrijeme godišta i Veselje ti navješćujem

izvoditi trodobnu mjeru; upoznati tradicijske božićne pjesme

15.

slušanje pjevanje

U to vrijeme godišta (božićna tradicijska pjesma) Božićna čestitka (improvizacija)

izražajno pjevati, jasno izgovarati i razumjeti tekst; stvarati male ritamsko-melodijske cjeline

16. glazbeno stvaralaštvo sviranje pjevanje

Ritamska igra Saonice male Sanje (Rajko Ećimović)

prepoznati ritamske cjeline; izvoditi pjesmu uz pokrete

17. pjevanje glazbeno stvaralaštvo slušanje

Mali ples (narodna) Petar Iljič Čajkovski: Ples Šećerne vile

izražajno pjevati pjesmu Mali ples i plesati u paru; odrediti izvoñače, tempo i ugoñaj u skladbi Ples Šećerne vile

18. slušanje pjevanje glazbeno stvaralaštvo

Hrvatske narodne pjesme pjesma po izboru učenika

upoznati hrvatske narodne pjesme i usvojiti jednu narodnu pjesmu po izboru

19.

pjevanje slušanje

Oj, Hrvatska, oj (Ljudevit Gaj) Ivo lhotka-Kalinski: Gudba za kolo horvatsko

upoznati vrijedna hrvatska umjetnička djela

20.

pjevanje sviranje slušanje

Cin, can, cvrgudan (Hrvatsko zagorje) Moja diridika, obradio: Emil Cosseto

prepoznati uzlazni i silazni tijek melodije; prepoznati izvoñački sastav i oblik skladbe

21.

glazbeno stvaralaštvo sviranje pjevanje slušanje

Vodenica (improvizacija ritma) Brojalica Crni kos Kriči, kriči tiček (Prigorje) Camille Saint-Saëns: Osobe dugih ušiju (Magarci);

izvoditi brojalicu višim i nižim tonom; smišljati male ritamsko-melodijske cjeline i izvoditi ih glasom; opaziti i razlikovati viši i niži ton u skladbi

22.

pjevanje glazbeno stvaralaštvo slušanje

Ode zima (švicarska narodna) Zvukovne boje proljeća (tonsko slikanje) Ivo Lhotka Kalinski: Cvrčak pred mikrofonom

pratiti pokretom tonove koji uzlaze i silaze u skladbi Cvrčak pred mikrofonom

23.

pjevanje sviranje slušanje glazbeno stvaralaštvo

Proljeće u srcu (Marija Matanović) Zvukom do priče (glazbeno-scenska igra)

izražajno i točno pjevati, s jasnim izgovorom teksta; stvarati priču o proljeću na temelju zvukova

24 pjevanje glazbeno stvaralaštvo

Bumbari i pčele (nepoznati autor) Promijenimo melodiju pjesme (improvizacija melodije)

prepoznati jednake ritamske uzorke u pjesmi Bumbari i pčele

25.


Pčelica (Marija Matanović) Zvuci s livade (tonsko slikanje) Camille Saint-Saens: Slon

izražajno pjevati pjesmu Pčelica, uz pokret; oponašati zvukove iz neposrednog okoliša dogovorenom improvizacijom; odrediti izvoñače, tempo i ugoñaj u skladbi Slon, obilježiti dijelove skladbe različitim pokretom

93

RE

DN

I B

RO

J


26.

pjevanje glazbeno stvaralaštvo sviranje

Lovcu (Marija Matanović – Grigor Vitez) Tko sam ja? (glazbena igra) Skladatelj (glazbena igra)

smišljati i izvoditi male ritamske i melodijske cjeline

27.


Moj dragi tata (ðelo Jusić – I. Kuliš) Stih na stih, ritam na ritam (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina) Wolfgang Amadeus Mozart: Čežnja za proljećem

improvizirati i izvoditi male melodijsko-ritamske cjeline glasom i na udaraljkama; odrediti izvoñače, ugoñaj, tempo i oblik skladbe Čežnja za proljećem

28.

pjevanje glazbeno stvaralaštvo

Moja majka (M. Brajša – Rašan) Zvuci budućnosti (improvizacija melodijsko-ritamskih cjelina)

izvoditi dobe naučenih pjesama

29. pjevanje glazbeno stvaralaštvo slušanje

Kad bi svi ljudi na svijetu (tradicionalna – Arsen Dedić) Ljiljana Goran: Dječja srca

izražajno pjevati pjesmu Kad bi svi ljudi na svijetu po ulogama (solisti, zbor)

30. slušanje glazbeno stvaralaštvo

Antonin Dvořák: Humoreska upoznati skladbu Humoreska; prepoznati ponavljajuće i različite glazbene cjeline

31.

pjevanje slušanje

Prijateljstvo pravo (austrijska narodna) Leopold Mozart: Dječja simfonija Voćna salata (improvizacija ritma)

izražajno pjevati pjesmu Prijateljstvo pravo; odrediti izvoñače, ugoñaj i tempo skladbe Dječja simfonija i prepoznati zvuk dječjih glazbala

32. slušanje pjevanje glazbeno stvaralaštvo

Ako želiš dozvat druga (Alfi Kabiljo, Milan Grgić)

usvojiti i izvoditi pjesmu uz pokrete; opisati i odrediti osobine prijatelja riječju i glazbom

33. slušanje *Posljednje tri nastavne jedinice

predviñene su za odlazak na koncert ili neku glazbenu priredbu

*Obrazovna se postignuća odreñuju prema točno odreñenim nastavnim sadržajima

34.

slušanje

*Te se nastavne jedinice mogu rasporediti tijekom godine prema mogućnostima i organizaciji koncerata ili priredbi

35. slušanje * *objašnjenje

GODIŠNJI PLAN GLAZBENA KULTURA 4. RAZRED

R U J A N

1. Puls i metar upoznavanje učenika kroz

glazbenu aktivnost

usvojiti brojalicu;

ulazak u glazbeni puls

brojalica Eti peti u

raketi

P. Gotovac, En ten tini,

Eci peci pec

Ringa, ringa, raja

Pošla patka preko Save

Ekete pekete

pokret: razbrajanje – ruka, (tijelo

glazba ili ritamsko glazbalo)

dječji zbor; instrumentalna

pratnja

94

2. Puls i metar glazbeni puls usvojiti pjevanu brojalicu;

doživljaj kontinuiranoga

tijeka pulsa

pjevana brojalica Nas je sad osmero

J. S. Bach, III. brandenburški

koncert, 1. st.

tjeloglazba (puls) glazbeni puls;znak za kraj;

znak ponavljanja

tradicijska glazba

3. Puls i metar

Pjevanje

Sviranje

doba:

teška i laka

usvojiti napjev;

razviti osjećaj za tešku i laku

dobu

Pleši, pleši

crni kos

A. Melcolm, Most na rijeci Kwai

pokret: korak

(dvodobni metar) tjeloglazba

(dvodobni metar)

doba:

teška i laka

4. Puls i metar

Pjevanje

Sviranje (Ples)

Srećali smo mravlju

doživljaj dvodobnoga

metra;

doživljaj

različitog tempa

Pleši, pleši crni

kos

Zginula je pikuša ples; ritamska glazbala

violinski ključ, crtovlje;

takt; dvočetvrtinska mjera

5. Elementi glazbene

interpretacije; pjevanje

(sviranje)

tempo usvojiti i razlikovati tri

osnovna tempa;

pratiti tijek

melodijskoga kretanja

rugalica J. Brahms, Mañarski ples br. 6

Carl Orff, Četiri komada za ksilofon

br. 1

pokret: korak;

(ritamska glazbala) tempo: spori, umjereni, brzi;

ksilofon

6. Puls i metar Upoznavanje

glazbenoga pisma (notne

vrijednosti)

dvodobna mjera

usvojiti 2/4 mjeru

ritam ta

rugalica govorena

brojalica: Čip čip

čorko

J. Ph. Rameau, Borbena pastorala,

Zaïs

ritamska glazbala četvrtinka; četvrtinska

pauza; mjera

7. Upoznavanje glazbenoga

pisma (notne vrijednosti)

polovinka usvojiti napjev; usvojiti ritam taa

Sedi maček

govorena

brojalica: Ja sam veče

Frank Churchill, Heigh-ho

ritamska glazbala polovinka

L I S T O P A D

8. Upoznavanje glazbenoga

pisma (notne vrijednosti);

pjevanje; sviranje

Rum tum tum, tradicijska

austrijska polka

usvojiti pjesmu; usvojiti osminku

(ritam ta-te)

Rum tum tum polka

govorena brojalica: Enci menci na kamenci

Johann Strauss st., Sperl-Polka

pokret; tjeloglazba;

ritamska glazbala

osminke d.c. al fine i fine

9. Pjevanje;

pokret; upoznavanje

glazbenoga pisma (notne

vrijednosti)

zaplešimo:

polka

usvojiti

osminsku pauzu (ritam te)

Rum tum

tum polka

govorena

brojalica: Kliker lopta

skočica

Josef Strauss, Plappermäulchen op. 245 Polka

ples polka - ples;

osminska pauza

S T U D E N I

10. Mjere Sviranje

Pjevanje

trodobna mjera usvojiti 3/4 mjeru; doživljaj

trodobnosti

naše pjesme govorena

brojalica: Jen, dvaj,

traj

Richard M. i Robert B. Sherman, Chim

Chim Cher-ee

ritamska glazbala

tročetvrtinska mjera

95


interpretacije

zaplešimo: valcer

razviti vještinu pjevanja

različitom glasnoćom;

doživljaj trodobnosti

naše pjesme J. Strauss ml., Valcer

F. Chopin, Valcer

pokret u prostoru Valcer - ples dinamika: tiho,

glasno, srednje tiho i glasno;

glasovir

12. Puls i metar;

Pjevanje Pokret

četverodobna

mjera upoznati

četverodobni metar;

usvojiti 4/4 mjeru i cijelu

notu

Darove nam,

Niko, daj Veseli naš sveti

Nikola (Jolly Old Saint

Nicholas)

pokret u prostoru četvero-

četvrtinska mjera

13. Hrvatske

božićne pjesme

glazbeni Božić narodni običaji O kakva to

svetlost Zdravo budi mladi

kralju,Veselje ti navješćujem

ritamska glazbala

14. Notne

vrijednosti glazbena Nova

godina usvojiti

polovinku s točkom

Nova godina Okitimo grančice

(Deck the hall )

ritamska glazbala oznaka za prvi i

drugi završetak; polovinka s

točkom

P R O S I N A C

15. Elementi

glazbene interpretacije;

Pjevanje Slušanje

prvi snijeg izražajnost u

interpretaciji Prvi snijeg P. I. Čajkovski,

Zima (dječji zbor)

Vivaldi, Četiri

godišnja doba – Zima

tjeloglazba

ritamska glazbala solist

16. Pjevanje

Nek’ svud ljubav sja

pjevanje belgijske

tradicijske pjesme

Nek’ svud ljubav sja

pokret tjeloglazba

17. Pjevanje Tum balalaika usvojiti pjesmu Tum

balalaika, židovska

tradicijska pjesma

ritamska glazbala

pokret S

I J E Č A

NJ 18. Pjevanje; slušanje;

upoznavanje glazbenoga

pisma

solmizacija pjevanje C-durske

ljestvice; upoznati

solmizacijske slogove

Do, re, mi

Richard Rodgers, Do, re, mi

C. Saint-Saëns, Karneval životinja

– Pijanist

(melodijska glazbala)

solmizacija

19. Pjevanje;

slušanje; upoznavanje

glazbenoga pisma

glazbena

abeceda pjevanje

c-durske ljestvice;

upoznavanje glazbene

abecede

Do, re, mi

Bruno Bjelinski, Pianino

(melodijska

glazbala) ljestvica;

c-durska ljestvica;

abeceda; pijanist

V E LJ A Č A

20. Hrvatska

tradicijska glazba;

Dalmacija

Sve su koke

poludile usvojiti pjesmu;

izražajnost u interpretaciji

Sve su koke

poludile Paun leti

M. P. Musorgski, Ples pilića

tjeloglazba klapsko

pjevanje

96

21. Hrvatska tradicijska

glazba

Ferandine moj usvojiti pjesmu; izražajnost u

interpretaciji

Ferandine moj

I. L. Kalinski, Dalmatinski

plesovi, Konavosko potkolo

Diridonda

pokret, tjeloglazba,

ritamska glazbala

umjetnička glazba

22. Pjevanje Ja imado Ja imado, hrvatska

slavonska tradicijska

pjesma

pokret

23. Hrvatske

umjetničke skladbe za

djecu

Sedam kokica usvojiti pjesmu I. Lhotka-

Kalinski, Sedam

kokica

J. Haydn, Kokoš

(La Poule) ritamska glazbala

24. Značaj jasne artikulacije

teksta u interpretaciji

pjesama

Petar Petru plete petlju

artikulacija teksta

Petar Petru plete petlju

B. Papandopulo, sinfonietta za

gudače, 3. st. Perpetuum mobile

A. Mihanović, I. Runjanin, Lijepa

naša domovino

ritamska glazbala melodijska glazbala

gudačka glazbala

O Ž U J A K 25. Hrvatska

tradicijska

glazba, Istra Elementi

glazbene interpretacije

Nanaj, nanaj

J. Gotovac, Majka uz kolijevku

usvojiti pjesmu; izražajnost u

interpretaciji; upoznati

narodnu uspavanku

Ninaj, nanaj, lipi sin

(Zarečje, Istra)

J. Gotovac, Majka uz

kolijevku

Ninaj, nanaj, lipi sin

(3/4 mjera, harm.

Ronjgov) Johannes Brahms, Uspavanka G. Gershwin, Ljetno doba (Summertime)

ritamska glazbala tjeloglazba

melodijska glazbala

uspavanka

26. Upoznajmo blok-flautu

Proljeće usvojiti pjesmu; izražajnost u

interpretaciji

J. Gotovac, Proljeće

A. Vivaldi, 3. koncert za blok-

-flautu: Češljugar (Il. gardelino)

melodijska glazbala blok-flauta

27. Hrvatska

tradicijska glazba

Zeleni Juraj, hrvatska tradicijska pjesma

usvojiti pjesmu Zeleni Juraj Zeleni Juraj ritamska i

melodijska glazbala

tradicijska glazba

28. Radujmo se ritmu

Plješćimo razvoj psihofizičkih

mogućnosti

Plješćimo Tetsuro Naito, Nanafushi

ritamska glazbala ritam

T R A V A

NJ

29. Elementi


pjevanje i slušanje

Kukavica usvojiti pjesmu Kukavica Ludwig van

Beethoven, Sonata za glasovir,

Kukavica

melodijska glazbala

S V I

30. Elementi


Hickory Dickory

Doc usvojiti pjesmu;

izražajnost u interpretaciji

Hickory

Dickory Doc tjeloglazba

ritamska glazbala

97

pjevanje i sviranje

31. Osvještava-

nje etičkih vrijednosti

Dani usvojiti pjesmu;

izražajnost u interpretaciji i

razvoj etičkih vrijednosti

A. Kabiljo, Dani

A. Kabiljo, Dani ritamska glazbala

32. Himna

zadrugara Dobro jutro

osvijestiti etičke

vrijednosti

Himna

zadrugara,

Dobro jutro

A. Dedić, Himna zadrugara,

Dobro jutro, Preko polja

pokret

filmska glazba izražajnost u

interpretaciji

B A

NJ

33. Mazurka – pjevanje,

sviranje i slušanje

Mazurka kad se pjeva

usvojiti pjesmu; upoznati Mazurku F. Chopina

Kad se pjeva

F. Chopin, Mazurka

tjeloglazba ritamska glazbala

mazurka


interpretacije; pjevanje i

sviranje

Veselimo se usvojiti pjesmu; svirati ritam

Dva i dva su četiri

La musica di notte

ritamska glazbala (melodijska

glazbala) pokret

L I P A

NJ

35. Vrednovanje postignuća

učenika

vrednovanje postignuća

učenika

pjesme po izboru

učenika

skladbe po izboru učenika

GODIŠNJI PLAN 5. raz. 1. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj: Ključni pojmovi: Korelacija:

Izvoñenje glazbe Slušanje i upoznavanje glazbe Dobar dan (kanon) – pjevanje i sviranje G. D. Weiss/D. George: What a Wonderful World – slušanje Pjesma kao takva, kanon, dvoglasje, troglasje Geografija – kultura pozdravljanja u svijetu

98

ISHODI POUČAVANJA Obrazovni: Funkcionalni: Odgojni:

Usvojiti novu pjesmu (jednoglasno i na kanonski način) Lijepo, izražajno pjevati uz jasan izgovor i razumijevanje teksta. Svirati pratnju na glazbalima, razvijati motoriku i pamćenje. Pobuditi osjećaj suradnje te odgovornosti kroz zajedničko muziciranje.

2. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj: Ključni pojmovi: Korelacija: ISHODI POUČAVANJA Obrazovni: Funkcionalni: Odgojni:

Izvoñenje tradicijske glazbe Moja diridika, Slavonija – pjevanje i sviranje E. Cossetto: Moja diridika – slušanje Žita, ples iz Slavonije – ples Pjesma kao takva, dvoglasje, četvrtinka s točkom. Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu (jednoglasno i svoglasno). Lijepo, izražajno pjevati uz jasan izgovor i razumijevanje teksta. Svirati pratnju na glazbalima, razvijati motoriku i pamćenje, prepoznati višeglasje i punktirani ritam. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, njegovati suradnju, osvijestiti važnost očuvanja tradicijske glazbe.

3. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj: Ključni pojmovi: Korelacija: ISHODI POUČAVANJA Obrazovni:

Izvoñenje tradicijske glazbe Ja posijah repu, Posavina – pjevanje i sviranje Repa, ples iz Posavine – slušanje i ples Pjesma kao takva Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu.

99

Funkcionalni: Odgojni:

Lijepo, izražajno pjevati uz jasan izgovor i razumijevanje teksta. Svirati pratnju na glazbalima, razvijati motoriku i pamćenje. Prepoznati punktirani ritam i oznake za ponavljanje. Razvijati unutarnji sluh. Poticati komunikaciju i suradnju, osvijestiti važnost očuvanja tradicijske glazbe.

4. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Oblikovanje glazbenog djela: dvodijelni oblik Ćiri biri bela, Dalmacija – pjevanje i sviranje Četvorka, tradicijski ples iz Dalmacije – ples Pjesma kao takva, dvodijelni oblik Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta. Svirati pratnju na glazbalima. Na konkretnom primjeru prepoznati i izvesti ritam ta-fa-te-fe. Uočiti i imenovati dvodijelni oblik Poticati suradnju, prosuñivanje i samostalno mišljenje. Osvijestiti važnost očuvanja tradicijske glazbe.

5. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj: Ključni pojmovi: Korelacija: ISHODI POUČAVANJA

Izvoñenje glazbe Slušanje i upoznavanje glazbe – oblikovanje glazbenog djela: Različitost u glazbi Mi pjevamo, Švicarska – pjevanje i sviranje Henry Purcell: Didona i Eneja, Uvertira – slušanje Pjesma kao takva, predtakt, uzmah, mezzoforte, mezzopiano, različitost glazbenih cjelina u oblikovanju glazbenog djela Hrvatski jezik – igra riječi Usvojiti novu pjesmu.

100

Obrazovni: Funkcionalni: Odgojni:

Lijepo, izražajno pjevanje uz razumijevanje teksta. Na konkretnom primjeru prepoznati dvodijelni oblik, izvesti predtakt i uzmah i prepoznati ih u notnom zapisu. Razlikovati i izvesti različitu dinamiku (f, mf, p). U slušnom primjeru uočiti različite glazbene cjeline. Njegovati samostalnu prosudbu i poticati komunikaciju i osobnu inicijativu.

6. sat


Slušanje i upoznavanje glazbe – gudaća glazbala: violina Edvard Grieg: Peer Gynt, orkestralna suita br. 2, Solvejgina pjesma Nicol Paganini: Capriccio br. 24 u a-molu Johann Strauss: Pizzicato – Polka Felix Mendelssonh: Koncert za violinu i orkestar u e-molu, 1. stavak: Allegro molto appassionato (ulomak) Izborni sadržaj: Kako nastaje zvuk pomoću žice? violina Fizika, tehnička kultura Prepoznati izgled violine. Prepoznati zvuk violine u konkretnim primjerima, razvijati slušnu percepciju. Razvijati usmjerenu pažnju, njegovati glazbeni ukus.

7. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj: Ključni pojmovi: ISHODI POUČAVANJA

Izvoñenje glazbe Čujem ritam – pjevanje, sviranje i pokret Georges Gershwin: I got rhythm – slušanje Izborni sadržaji: Različiti načini sviranja na udaraljkama, Budite skladatelji Pjesma kao takva Usvojiti novu pjesmu.

101

Obrazovni: Funkcionalni: Odgojni:

Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima, izvesti ritam sinkope na konkretnom primjeru bez imenovanja pojma. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, razvijati samostalnost i inicijativu, njegovati suradnju.

8. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj: Ključni pojmovi: ISHODI POUČAVANJA Obrazovni: Funkcionalni: Odgojni:

Izvoñenje glazbe Oblikovanje glazbenog djela: trodijelni oblik Ptice se vraćaju – pjevanje i sviranje M. P. Musorgski: Slike s izložbe, Bydlo – slušanje Pjesma kao takva, trodijelni oblik, crescendo, decrescendo, uzlazno i silazno kretanje melodije Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati, svirati na glazbalima. Na konkretnom primjeru uočiti i imenovati trodijelni oblik, izvesti i slušno prepoznati crescendo i decrescendo. Uočiti i imenovati uzlazno i silazno kretanje melodije. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, razvijati suradnju i samostalno mišljenje.

9. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj: Ključni pojmovi:

Izvoñenje glazbe Miha vesla k obali – pjevanje i sviranje Michael row the boat, crnačka duhovna – slušanje Pjesma kao takva

102

Korelacija: ISHODI POUČAVANJA Obrazovni: Funkcionalni: Odgojni:

Vjeronauk Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevanje uz razumijevanje teksta. Sviranje na glazbalima. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem. Razvijati komunikaciju i kritičko mišljenje.

10. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Slušanje i upoznavanje glazbe – Oblikovanje glazbenog djela – dvodijelni oblik O pastiri, Hrvatska – pjevanje i sviranje Johann Sebastian Bach: In dulci jubilo – slušanje L. van Beethoven: Klavirska sonata u G-duru, op. 79, 3. stavak: Vivace (tema ronda) – slušanje W. A. Mozart: Klavirska sonata u A-duru, KV 331, 1. stavak: Tema con variazioni (tema) – slušanje Pjesma kao takva, skladbe kao takve, dvodijelni oblik. Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta. Svirati na glazbalima, uočiti i prepoznati dvodijelni oblik u konkretnim slušnim primjerima. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, razvijati inicijativu i kreativnost.

11. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj: Ključni pojmovi:

Izvoñenje glazbe Oblikovanje glazbenog djela: mala glazbena rečenica i mali glazbeni period Aleluja – pjevanje i sviranje Pjesma kao takva, mala glazbena rečenica, mali glazbeni period

103

Korelacija: ISHODI POUČAVANJA Obrazovni: Funkcionalni: Odgojni:

Vjeronauk Usvojiti novu pjesmu (jednoglasno i dvoglasno). Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta. Svirati na glazbalima, na konkretnom primjeru prepoznati malu glazbenu rečenicu i mali glazbeni period. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, poticati samostalno mišljenje i prosuñivanje.

12. sat


Izvoñenje glazbe Oblikovanje glazbenog djela: mala glazbena rečenica i mali glazbeni period Aleluja – pjevanje i sviranje Pjesma kao takva, mala glazbena rečenica, mali glazbeni period Vjeronauk Usvojiti novu pjesmu (jednoglasno i dvoglasno). Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta. Svirati na glazbalima, na konkretnom primjeru prepoznati malu glazbenu rečenicu i mali glazbeni period. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, poticati samostalno mišljenje i prosuñivanje.

13. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj:

Izvoñenje tradicijske glazbe Slušanje i upoznavanje glazbe – Oblikovanje glazbenog djela – dvodijelni oblik O pastiri, Hrvatska – pjevanje i sviranje Johann Sebastian Bach: In dulci jubilo – slušanje L. van Beethoven: Klavirska sonata u G-duru, op. 79, 3. stavak: Vivace (tema ronda) – slušanje W. A. Mozart: Klavirska sonata u A-duru, KV 331, 1. stavak: Tema con variazioni (tema) – slušanje

104

Ključni pojmovi: ISHODI POUČAVANJA Obrazovni: Funkcionalni: Odgojni:

Pjesma kao takva, skladbe kao takve, dvodijelni oblik. Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta. Svirati na glazbalima, uočiti i prepoznati dvodijelni oblik u konkretnim slušnim primjerima. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, razvijati inicijativu i kreativnost.

14. sat


Izvoñenje glazbe Slušanje i upoznavanje glazbe – Oblikovanje glazbenog djela– trodijelni oblik Sretan Božić – pjevanje i sviranje P. I. Čajkovski: Album za mlade, Slatko sanjarenje S. Prokofjev: Klasična simfonija, 3. st.: Gavotte Johann Sebastian Bach: Musette Pjesma kao takva, trodijelni oblik, D.C. al Fine Vjeronauk Usvojiti novu pjesmu. Prepoznati u notnom zapisu oznaku D.C. al Fine i izvesti pjesmu prema oznaci. Svirati pratnju na glazbalima, uočiti i prepoznati trodijelni oblik u konkretnim slušnim primjerima. Razvijati kod učenika svijest o duhovnim vrijednostima.

15. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj:

Slušanje i upoznavanje glazbe – Gudaća glazbala: viola i violončelo Carl Maria von Weber: Allegretto ungarese J. C. Bach: Koncert za violu i orkestar u c-molu W. A. Mozart: Duo za violinu i violu br. 2 u B-duru, 1. stavak: Adagio Camille Saint-Saëns: Karneval životinja, Labud P. I. Čajkovski: Varijacije na temu iz rokokoa Chabuca Granda: Jasminov cvijet

105

Ključni pojmovi: ISHODI POUČAVANJA Obrazovni: Funkcionalni: Odgojni:

viola i violončelo Prepoznati izgled viole i violončela. Prepoznati zvuk viole i violončela u konkretnim primjerima. Razvijati slušnu percepciju. Njegovati glazbeni ukus.

16. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Spavaj mi, spavaj Ančice, Dalmacija – pjevanje, sviranje i ples Pjesma kao takva, povisilica, razrješilica Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu. Uočiti povišen ton u konkretnom primjeru. Prepoznati i imenovati povisilicu i razrješilicu, ponoviti dvodijelni oblik.

17. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Spavaj mi, spavaj Ančice, Dalmacija – pjevanje, sviranje i ples Pjesma kao takva, povisilica, razrješilica Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu. Uočiti povišen ton u konkretnom primjeru. Prepoznati i imenovati povisilicu i razrješilicu, ponoviti dvodijelni oblik.

106

18. sat


Slušanje i upoznavanje glazbe – Gudaća glazbala: viola i violončelo Carl Maria von Weber: Allegretto ungarese J. C. Bach: Koncert za violu i orkestar u c-molu W. A. Mozart: Duo za violinu i violu br. 2 u B-duru, 1. stavak: Adagio Camille Saint-Saëns: Karneval životinja, Labud P. I. Čajkovski: Varijacije na temu iz rokokoa Chabuca Granda: Jasminov cvijet viola i violončelo Prepoznati izgled viole i violončela. Prepoznati zvuk viole i violončela u konkretnim primjerima. Razvijati slušnu percepciju. Njegovati glazbeni ukus.

19. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Zginula je pikuša – pjevanje, sviranje i ples Pjesma kao takva, prirodna molska ljestvica Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu. Izvesti i slušno prepoznati prirodni molski tonalitet na konkretnom primjeru. Razvijati suradnju kroz zajedničku aktivnost.

107

20. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Lepe ti je Zagorje zelene – pjevanje i sviranje Pod mostec, Hrvatsko Zagorje – slušanje i ples Pjesma kao takva, G-durska ljestvica, velika glazbena rečenica, veliki glazbeni period Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu, uočiti i imenovati veliku glazbenu rečenicu i veliki glazbeni period. Izvesti i slušno prepoznati G-dursku ljesvicu, izvesti i imenovati veliku glazbenu rečenicu i veliki glazbeni period na konkretnom primjeru. Razvijati glazbenu percepciju istog i različitog glazbenog sadržaja, njegovati socijalizaciju kroz ples.

21. sat

Nastavno područje: Nastavni sadržaj: Ključni pojmovi: ISHODI POUČAVANJA Obrazovni: Funkcionalni:

Izvoñenje tradicijske glazbe Slušanje i upoznavanje glazbe – oblikovanje glazbenog djela: ponavljanje glazbenih oblika (glazbeni oblici himni) Volim cvijeće – pjevanje i sviranje Marc Antoine Charpentier: Te deum, ulomak – slušanje Ludwig van Beethoven: Simfonija br. 9 u d-molu, 4. stavak: Oda radosti (ulomak) – slušanje Josip Runjanin: Lijepa naša domovino – slušanje Joseph Haydn: Gudaći kvartet u C-duru, op. 62, Carski, 2. st.: Poco adagio: Cantabile (tema) – slušanje Pjesma kao takva (jednoglasno i na kanonski način), dvodijelni i trodijelni oblik – ponavljanje Ponavljanje usvojenih sadržaja (dvodijelni i trodijelni oblik). Uočiti i imenovati dvodijelni i trodijelni oblik na konkretnim slušnim primjerima.

108

Odgojni: Njegovati samostalno prosuñivanje.

22. sat


Izvoñenje glazbe Sutra (Maana), Španjolska – pjevanje i sviranje Emmanuel Chabrier: Španjolska, orkestralna rapsodija (ulomak) Pjesma kao takva Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta. Svirati na glazbalima Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, razvijati pozitivne osjećaje spram izvoñenja i neposrednog slušanja glazbe.

23. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Ima baka kokota, Poljska – pjevanje, sviranje i ples Povišeni tonovi, pjesma kao takva, imenovanje tonova s povisilicom. Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Imenovati povišene tonove u pjesmi, prepoznati i imenovati mali i veliki glazbeni period na konkretnom primjeru. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem.

24. sat

109


Izvoñenje tradicijske glazbe Jutarnji vjetar, Engleska – pjevanje i sviranje A soalin’, Engleska Eolska harfa (ulomak) Morske orgulje u Zadru Pjesma kao takva Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta. Svirati na glazbalima. Na konkretnim primjerima uočiti zvuk morskih orgulja i eolske harfe. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem. Proširiti slušnu glazbenu percepciju.

25. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Gudaća glazbala: kontrabas Minka, Rusija – pjevanje, sviranje i ples U tamnoj šumi, narodna ruska pjesma Camille Saint-Saëns: Karneval životinja, Slon K. D. von Dittersdorf: Koncert za kontrabas i orkestar, 1. stavak Gioacchino Rossini: Duetto za violončelo i kontrabas, 3. stavak: Allegro A. Freed/N. C. Brown: The Woman in the Shoe – slušanje Pjesma kao takva, harmonijska e-molska ljestvica; Kontrabas Usvojiti novu pjesmu, prepoznati oblik kontrabasa. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Izvesti i slušno prepoznati harmonijsku e-molsku ljestvicu na konkretnom primjeru. Prepoznati zvuk kontrabasa u konkretnim slušnim primjerima. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, razvijati glazbeni ukus.

110

26. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Palenta (La polenta), Italija– pjevanje, sviranje i ples Pjesma kao takva, F-durski tonalitet, snizilica b Usvojiti novu pjesmu, pojam snizilice. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Na konkretnom primjeru uočiti i imenovati F-durski tonalitet, prepoznati snizilicu b u notnom zapisu. Pobuditi osjećaj odgovornosti i suradnje zajedničkim muziciranjem i pokretom. Razvijati pozitivne osjećaje spram izvoñenja i neposrednog slušanja glazbe.

27. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Tempo u glazbi Simama ka, Tanzanija – pjevanje, sviranje i pokret Gioacchino Rossini: Guillaume Tell, uvertira (ulomak) – slušanje Modest Petrvič Musorgski: Slike s izložbe, Bydlo – slušanje Pjesma kao takva, tempo, adagio, andante, allegro Usvojiti novu pjesmu, usvojiti pojam tempa u glazbi. Lijepo i izražajno pjevnje uz razumijevanje teksta. Sviranje na glazbalima. Uočavati i prepoznavati različite brzine izvoñenja na konkretnim primjerima, usvojiti i koristiti pojmove tempo, adagio, andante i allegro. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem. Razvijati pozitivne osjećaje spram izvoñenja i neposrednog slušanja glazbe.

111

28. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Rika je bili grad, Istra– pjevanje i sviranje Katarina zlata hći, Istra – slušanje Pjesma kao takva, istarska ljestvica Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu (jednoglasno i dvoglasno). Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, izvesti i prepoznati zvuk istarske glazbe na konkretnom primjeru. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem. Razvijati pozitivne osjećaje spram izvoñenja i neposrednog slušanja glazbe.

29. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Oblikovanje glazbenog djela – ponavljanje dvodijelnog oblika Slušanje i upoznavanje glazbe – gudaći kvartet, gudaći orkestar U našem vrtu, Češka – pjevanje i sviranje Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za klavir u A-duru, KV 331, 1. stavak: Tema con variazioni – slušanje Antonin Dvorak: Gudaći kvartet u F-duru, op. 96, br. 12 Američki, 1. stavak: Allegro ma non troppo (ulomak) – slušanje Wolfgang Amadeus Mozart: Divertimento u D-duru, KV 136, 3. stavak: Presto – slušanje Pjesma kao takva, gudaći kvartet, gudaći orkestar Usvojiti novu pjesmu, ponoviti dvodijelni oblik. Upoznati sastav i zvuk gudaćeg kvarteta i gudaćeg orkestra. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Prepoznati zvuk i izgled violine, viole, violončela i kontrabasa na konkretnim glazbenim primjerima. Prepoznati zvuk gudaćeg kvarteta i gudaćeg orkestra u konkretnim glazbenim primjerima.

112

Odgojni:

Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem. Razvijati pozitivne osjećaje spram izvoñenja i neposrednog slušanja glazbe, njegovanje glazbenog ukusa.

30. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Oblikovanje glazbenog djela – ponavljanje Zelengaj, Češka – pjevanje i sviranje Antonin Dvorak: Simfonija br. 9, Iz Novog svijeta, 1. stavak – slušanje Pjesma kao takva, sinkopa, dvodijelni oblik Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Izvesti sinkopu i prepoznati je u notnom zapisu. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem. Razvijanje pozitivnih osjećaja spram izvoñenja i neposrednog slušanja glazbe.

31. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Izborni sadržaji: Što sve zvuči? Siyahamba, Zulu pjesma – Pjevanje, sviranje Siyahamba, Zulu pjesma – slušanje Krzysztof Penderecki: Muka po Luki (ulomak) – slušanje Eric Satie: Parada za orkestar (ulomak) – slušanje Weapons of Sound: Sink King – slušanje Georges Bizet (obrada Borna Šercar): Carmen, uvertira – slušanje Pjesma kao takva, dvodijelni oblik, predtakt, sinkopa – ponavljanje Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Ponavljanje dvodijelnog oblika i glazbene rečenice.

113

Odgojni:

Proširiti slušnu percepciju slušanjem odabranih slušnih primjera. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, proširiti slušnu percepciju, njegovati glazbeni ukus i kreativnost.

30. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe – Pjevanje, sviranje i ples Mačji kanon, Francuska Pjesma kao takva Usvojiti novu pjesmu (jednoglasno i na kanonski način). Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem. Razvijati kritičko mišljenje i samostalno zaključivanje.

31. sat


Izvoñenje glazbe Slušanje i upoznavanje glazbe – tonski rodovi Stiže jesen – pjevanje i sviranje Georges Bizet: Arležanka, orkestralna suita br.1: Preludij – slušanje Pjesma kao takva, prirodni d-molski tonalitet Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Prepoznati zvuk molskog tonaliteta na konkretnom primjeru, razlikovati molski i durski tonalitet u konkretnom slušnom primjeru. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, razvijati slušnu percepciju i pamćenje.

114

32. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Gle tamo usred polja, Grčka – pjevanje i sviranje Pjesma kao takva, sinkopa – ponavljanje Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Prepoznati i imenovati harmonijski molski tonalitet. Izvesti i prepoznati sinkopu na konkretnom primjeru. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem.

33. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Malo pjesme, Kuba – pjevanje i sviranje Un poquito cantas, Kuba – slušanje i ples Pjesma kao takva, pojmovi glazbene kulture – ponavljanje Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta. Svirati na glazbalima. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem, razvijati pozitivne osjećaje spram drugih kultura i naroda.

34. sat

115


Izvoñenje tradicijske glazbe Grad se beli, Meñimurje – pjevanje i sviranje Pjesma kao takva Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Izvesti i prepoznati pentatoniku na razini doživljaja. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem.

35. sat


Izvoñenje tradicijske glazbe Raca plava, Meñimurje – pjevanje i sviranje Scarborough Fair, Engleska – slušanje Pjesma kao takva Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narječja Hrvatske Usvojiti novu pjesmu. Lijepo i izražajno pjevati uz razumijevanje teksta, svirati na glazbalima. Izvesti i prepoznati dorski način na razini doživljaja. Pobuditi osjećaj odgovornosti zajedničkim muziciranjem. Razvijanje pozitivnih osjećaja spram izvoñenja i neposrednog slušanja glazbe.

GODIŠNJI I MJESEČNI PLAN 6. razred Sat Sadržaj Ostali sadržaji Slušanje Sviranje RUJAN 1. Prvo leto služim

Meñimurje Improvizacija ritma

Blokflauta, klavijature, ksilofon

2. Vuprem oči Meñimurje

Boja glasa Falila se Jagica, Meñimurje E. Piaf, L. Gugliemi: La vie en rose

116

Sat Sadržaj Ostali sadržaji Slušanje Sviranje M. David, A. Hoffman, J. Livingston: Bibbidi-Bobbidi K. Metikoš: Na na na na

3. U našeg Marina Dalmacija

U našeg Marina, Dalmacija Stari splitski plesovi, Dalmacija

Blokflauta, klavijature, ksilofon

4. Pozvale su dekle dečke Podravina

Jačina glasa Ples z ropčecom i drmeš, Podravina R. Genée: Italian salad (Talijanska salata)

Ritamske udaraljke

LISTOPAD 5. Tamo doli

Istra Popuhnul je tihi vetar, Istra

6. Golubice bijela Slavonija

Visina glasa Šokačko kolo, Slavonija Blokflauta, udaraljke, klavijature

7. Tombaj Izrael

Sopran W. A. Mozart: Čarobna frula, arija Kraljice noći A. L. Webber: Piano

Ritamske udaraljke

STUDENI 8. Mezzosopran, alt Duet

Kvartet W. A. Mozart: Figarova ženidba, arija Cherubina G. Bizet: Carmen, Seguidilla Metikoš-Krajač-Prohaska: Gubec-beg, arija Jane, Ave Maria E. Ramazzoti: Cose della vita/Can't Stop Thinking Of You G. Rossini: Duet mačaka L. van Beethoven: Fidelio, kvartet

9. Sa kule starog dvorca Sardinija

D-dur Udaraljke, klavijature

10. Tenor G. Verdi: Aida, arija Radamesa Freddy Mercury: We Are The Champions

11. Santa Lucia Teodoro Cottrau

B-dur T. Cottrau: Santa Lucia Udaraljke, klavijature

12. Bariton i bas G. Rossini: Seviljski brijač, arija Figara W. A. Mozart: Čarobna frula, arija Sarastra J. Cash: We'll Meet Again

PROSINAC 13. Rock zvončići

Joe Beal Zborska pjesma J. Beal: Jingle Bell Rock

G. Fauré: In paradisum I. Zajc: Ave Maria W. A. Mozart: Ave verum corpus W. Peterson-Berger: Borova šuma

14. Bijeli Božić Irving Berlin i Veselje ti navješćujem hrvatska narodna

Polovinka kao jedinica brojanja

I. Berlin: White Christmas Blokflaute, klavijature

SIJEČANJ 15. Uspavanka

W. A. Mozart Solopjesma W. A. Mozart: Wigenlied (Uspavanka)

V. Lisinski: Dvije ptice D. Pejačević: Warum?

Klavijature, melodijske udaraljke

16. Snivaj, spavaj Franz Schubert

Solopjesma F. Schubert: Snivaj, spavaj Klavijature, melodijske udaraljke

VELJAČA 17. Žar ljubavi

Giovanni Martini G. Martini: Plaisir d'amour

(Žar ljubavi)

18. Rondo Improvizacija G. Martini: Plaisir d'amour L. van Beethoven: Za Elizu

Udaraljke

19. Trzalačka glazbala: harfa, mandolina i lutnja

N. Rimski-Korsakov: Šeherezada G. Dalza: Piva W. A. Mozart: Don Giovanni, Podoknica

20. Korobuška Rusija

N. Rimski-Korsakov: Bumbarov let Klavijature, melodijske udaraljke

117

Sat Sadržaj Ostali sadržaji Slušanje Sviranje OŽUJAK 21. Runolist R. Rodgers: Edelweis (Runolist),

My Favorite Things (Moje najdraže stvari)


22. Španjolska pjesma C. West

Gitara J. Rodrigo: Fandango, ples Flamenco, (narodni) ples A. Lauro: El negrito (Crnčić) S. Myers: Kavatina C. Barry: Johnny Be Good

Ritamske udaraljke

23. Glazbala s tipkama: glasovir

Glasovirska minijatura

F. Chopin: Revolucionarna etida F. Chopin: Revolucionarna etida, obrada B. Bjelinski: Cvijeće za Scarlattija – Maćuhica J. Brahms: Valcer u As-duru

24. Swing nepoznati autor

J. Garland/G. Miller: In The Mood (U dobrom raspoloženju)


TRAVANJ 25. Tema s varijacijama Improvizacija W. A. Mozart: 12 varijacija na temu

Reći ću vam, majko Jazz varijacije na temu Reći ću vam, majko F. Schubert: Forellenquintet

Udaraljke

26. Kalipso Jan Holdstock

Harry Belafonte: Jamaica Farewell (Zbogom, Jamajka)

Udaraljke, klavijature

27. Čembalo, čelesta J. S. Bach: Goldberg – varijacije, 1. i 14. varijacija P. I. Čajkovski: Orašar, Ples šećerne vile

28. Svibanjski povjetarac Mañarska

Blokflaute, klavijature

SVIBANJ 29. Tko se smije

Engleska Blokflaute, klavijature

30. Orgulje J. S. Bach: Lobt Gott, ihr Christen J. Smith: After Hours

31. Bibbidi-Bobbidi M. David, A. Hoffman i J. Livingston

M. David, A. Hoffman, J. Livingston: Bibbidi-Bobbidi


32. Gdje je onaj cvijetak žuti G. B. Pergolesi

Accelerando i ritardando

G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti

LIPANJ 33. Složena trodijelna

pjesma Improvizacija W. A. Mozart:

Mala noćna muzika, Menuet P. I. Čajkovski: Orašar, Valcer cvijeća

Udaraljke

34. Harmonika C. Tomain: Sweeting valse C. Bolling: Alla francaise

35. Zaključivanje ocjena Slušni primjeri prema želji učenika

118

Godišnji plan – 7. razred

NASTAVNI SADRŽAJI

Sat Nastavni sadržaji Slušanje i upoznavanje glazbe Sviranje

1.

Ki su Dečki Meñimurje

2.

Vesela je Šokadija Slavonija

Drmeš, narodni ples Ivo Josipović: Drmeš za Pendereckog

3.

Oj, violo Dalmacija

Jabuka je moja, narodna Trogirska kvadrilja, društveni ples

4.

Ča je more Istra

Barbanski balun, za male i vele sopele, Slavko Zlatić: Ples iz Istre

5.

Edward Elgar: Pomp and Circumstance March No. 1

Osnovne značajke tona ORKESTAR

6.

Banjamin Britten: Simple Symphony, 2. stavak Béla Bartók: Gudački kvartet br. 4, 2. stavak: Prestissimo, con sordino Jean Barrire: Sonata za dva violončela, 1. stavak: Allegro prestissimo (ulomak) Igor Kuljerić: Ricky Levi varijacije za dva kontrabasa (ulomak)

ŽIČANA GLAZBALA

7.

Letovanić Pokuplje ili Mila Marica Podravina

Letovanić, narodna Rašpa, narodni ples

8.

Old groove, Pjesma trubadura, Claude Debussy: Syrinx, J. S. Bach: Orkestralna suita br. 2, Paul Dukas: Čarobnjakov učenik, Carl Maria von Weber: Concertino op. 26, 3. stavak, Henry Mancini: Pink Panther

DRVENA PUHAČKA GLAZBALA (diñeridu, blokflauta, flauta, pikolo, klarinet, saksofon)

9.

Domenico Cimarosa: Koncert za obou i gudače u c-molu, 1. stavak, Antonin Dvorak: 9. simfonija, 2. stavak, Johann Nepomuk Hummel: Koncert za fagot i orkestar, 1. stavak, Maurice Ravel: Suita Moja majka guska, 4. stavak: Ljepotica i zvijer

DRVENA PUHAČKA GLAZBALA (oboa, engleski rog, fagot, kontrafagot)

10.

Još Hrvatska ni propala Ferdo Livadić i/ili Cvate ruža rumena Ivan Zajc

Vatroslav Lisinski: Prosto zrakom ptica leti Ivan Zajc: Nikola Šubić Zrinjski, Arija Jelene

119


11.

Duke Elington: East St. Louis Toodie-tod, W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 4, u Es-duru, 3. stavak, Felix Mendelssohn: San ljetne noći, suita, op. 61, 2. stavak, Joseph Haydn: Koncert za trubu i orkestar, 3. stavak, Leroy Anderson: Praznik trubača

LIMENA PUHAČKA GLAZBALA (truba i rog)

12.

Andrea Gabrielli: Ricercar, za 4 trombona, Richard Wagner: Tannhäuser, uvertira, W. A. Mozart: Mala noćna muzika, 1. stavak (obrada za kvartet tuba), Hector Berlioz: Fantastična simfonija, 5. stavak: San o vještičjem sijelu

LIMENA PUHAČKA GLAZBALA (trombon i tuba)

13.

Svim na zemlji, Hrvatska i Sad sretan budi čovječe, Engleska

God Rest You Merry, Gentlemen, Engleska

14. Oda radosti Ludwig van Beethoven

L. van Beethoven: 9. simfonija u d-molu, Oda radosti (ulomak iz 4. stavka)

15.

John Beck: Koncert za timpane i udaraljkaški ansambl, Dmitrij Kabalevski: Suita Komedijaši, op. 26, Galop

UDARALJKE

16. Uspavanka Johannes Brahms

Johannes Brahms: Wiegenlied

17. Greensleeves Engleska

Greensleeves, Engleska

18. Pjesma trubadura Francuska

Pjesma trubadura, Francuska

19.

J. S. Bach: Suita za čembalo u G-duru, J. S. Bach: Suita za orkestar br. 2, u h-molu, Badinerie Edvard Grieg: Peer Gynt, suita, op. 46, br. 1: 1. stavak: Jutro i 4. stavak: U pećini gorskog kralja

SUITA

20. Iznad duge Harold Arlen

Harold Arlen: Iznad duge iz filma Čarobnjak iz Oza

21. Doñi na moju barku Italija

22. Poziv na ples Karl Schuler

23. Marie Francuska

120


24.

W. A Mozart: Mala noćna muzika KLASIČNI INSTRUMENTALNI CIKLUS

25. Polifonija la Pachelbel

Pachelbel: Kanon Coolio: C U When You Get There

GLAZBENI SLOG

26. Samba Brazil Gummesson

Gummesson: Samba Brazil, Darius Milhaud: Scaramouche, suita, 3. stavak

27.

W. A. Mozart: Mala noćna muzika, 1. stavak: Allegro W. A. Mozart: Simfonija br. 40, u g-molu, KV 550, 1. stavak: Molto allegro

SONATNI OBLIK I SIMFONIJA

28. Sin Jen Jen Jen Afrika

Sin Jen Jen Jen, Afrika Ladysmith Black Mambazo: Homeless

29. Sakura Japan

Haru-No-Kyokku, japanska narodna

30. Milost Engleska

Amazing Grace, Engleska Edvard Grieg: Koncert za klavir i orkestar u a-molu

SOLOKONCERT

31.

L. van Beethoven: Klavirska sonata op. 13, u c-molu, Patetična, 2. stavak: Adagio cantabile L. van Beethoven: Sonata za violinu i klavir, Proljetna, 3. stavak: Scherzo

SONATA

32. Doñite svi Izrael

33. Paul Dukas: Čarobnjakov učenik ili Bedrich Smetana: Vltava (ulomak)

SIMFONIJSKA PJESMA

34. Guantanamera Marti-Fernandez

José Fernández: Guantanamera

35. Aloha oe Lydia Lili’Uokalani

Lydia Lili’Uokalani: Aloha oe

GODIŠNJI PLAN 8. razred

NASTAVNI SADRŽAJI

IZVOðENJE GLAZBE SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE

1. Vitaminski rap RITAM

Zoku, Japan – slušanje

2. Klinček stoji pod oblokom metar

Klinček stoji pod oblokom, obrada

121

3. Opera E. di Capua: O sole mio G. Puccini: Turandot, arija Calafa W. A Mozart: Čarobna frula, arija Kraljice noći I. Zajc: N. Š. Zrinjski: recitativ Zrinjskog G. Verdi: Rigoletto, kvartet iz III. čina V. Lisinski: Porin, zbor Hrvatica G. Bizet: Carmen, interludij za IV. čin

4. Opera W. A. Mozart: Čarobna frula: Zbor sa zvončićima iz I. čina Arija Papagena iz II. čina Arija Kraljice noći iz II. čina

5. Dona nobis pacem metar

6. Opera Georges Bizet: Carmen Uvertira, Habanera Carmen iz I. čina, Kvintet iz II. čina, Arija Escamilla iz II. čina, Interludij za IV. Čin

7. Rock My Soul

Ili He’s Got the Whole World metar

Rock My Soul He’s Got the Whole World

8. Opera Ivan Zajc: Nikola Šubić Zrinjski: Zakletva Zrinjskog iz I. čina, Recitativ Zrinjskog iz II. čina, Arija Zrinjskog iz II. čina, Finale iz III. čina Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta: Erina pripovijest iz I. čina, Završno kolo

9. OPERETA tempo

Jacques Offenbach: Orfej u podzemlju, Can-

can Johann Strauss ml.: Šišmiš, Uvertira, Arija

Adele Ivo Tijardović: Mala Floramye, Arija Floramye

10. MJUZIKL ROCK OPERA

Alfi Kabiljo: Jalta, Jalta, Neka cijeli ovaj svijet Leonard Bernstein: West Side Story, kvintet A. L. Webber: Jesus Christ Superstar

122

11. BALET Petar Čajkovski: Labuñe jezero, Uvertira i Ples

mladih labudova Igor Stravinski: Žar-ptica, Pakleni ples

čarobnjaka Kačeja Franz Lhotka: ðavo u selu, Uvod, Krčma Kod

ñavolovog mosta, 5. slika iz II. čina

12. DRUŠTVENI PLESOVI W. A. Mozart: Mala noćna muzika, Menuet J. Strauss: Trich-trach polka J. Strauss: Šišmiš, ulomak iz uvertire, valcer Isaac Albeniz: Tango Bill Haley: Rock around the clock

13.

O, Holly Night Happy Xmas metar

O, Holly Night Happy Xmas

14. oratorij slog

Georges Friedrich Händel: Mesija, Glory to God, Rejoice greatly, Hallelujah

15. kantata dinamika

Johann Sebastian Bach: Herz und Mund und Tot und Leben, Jesus bleibet meine Freude Carl Orff: Carmina burrana,

16. Samiotissa (Grčka)

17. melodija, Glazbeni Oblici

Johannes Brahms: 3. simfonija, 3. stavak: Alegretto Antonio Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u g-molu, 3. stavak, Ljetna oluja Carl Orff: Carmina burana: O Fortuna J. S. Bach: Herz und Mund und Tat und Leben, Jesus bleibet meine Freude C. Saint-Säens: Karneval životinja, Kornjača Georges Bizet: Carmen, uvertira

18. Ahrirang (Koreja)

19. GLAZBENI STIL

Giovanni Pierluigi da Palestrina: Missa Papae Marcelli Johannes Brahms: 3. simfonija Carl Orff: Carmina burrana, br. 25: O fortuna The Rolling Stones: Paint it Black

20. Glazbeno stilska razdoblja – srednji vijek

Veni Sancte spiritus, gregorijanski koral, In sompnis mira Dei, nepoznati skladatelj Bransle, ples

123

Martin Codax: Eno sagrado en Vigo

21. Preko Drave (dorska) Preko Drave

22. Glazbeno stilska razdoblja – RENESANSA

Luca Marenzio: Cantate Ninfe, madrigal Julije Skjavetić: Quando la tromba, madrigal Francesco Canova da Milano: Fantasia za lutnju Orlando di Lasso: Gloria et patri et filio, motet

23. Večernji zvon Večernji zvon

24. Glazbeno stilska razdoblja – BAROK

Johann Sebastian Bach: Suita za čembalo u G-duru, Boureé Antonio Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u g-molu, Ljeto, 3. stavak: Ljetna oluja Georg Friedrich Händel: Mesija, br. 16: Rejoice

greatly

25. Ljubav se ne trži Ljubav se ne trži

26. Glazbeno stilska razdoblja – KLASICIZAM

Joseph Haydn: Gudački kvartet, op. 76. br. 2, 4. stavak: Allegro Luka Sorkočević: Simfonija br. 7, 1. stavak: Allegro Ludwig van Bbethoven: 1. simfonija, op. 21, 4. stavak: Allegro Wolfgang Amadeus Mozart: Mala noćna muzika, 3. stavak: Menuet

27. Pada kiša

28. Glazbeno stilska razdoblja – ROMANTIZAM

Johannes Brahms: III. Simfonija, 3. stavak Frédéric Chopin: Minutni valcer, op. 64, br. 1 Vatroslav Lisinski: Mazurka u Es-duru Modest Petrovič Musorgski: Noć na golom brijegu, simfonijska pjesma Antonin Dvorak: Slavenski ples op. 46, br. 1 u C-duru

29. Hava nagila

Hava nagila

30. Glazbeno stilska razdoblja – 20. stoljeće

Dmitrij Šostakovič: Scherzo za gudački oktet, op. 11 Arnold Schönberg: Koncert za klavir i orkestar, op. 42, 2. stavak: Molto Allegro Pierre Boulez: Čekić bez gospodara, 7. stavak:

124

Nakon ljutitog obrtnika Karlheinz Stockhausen: Kontakte, za elektronske zvukove, klavir i udaraljke Steve Reich: Glazba za 18 glazbenika, 2. stavak: Section I.

31. Oh, When the Saints Oh, When the Saints

32. JAZZ

Louis Armstrong: Oh, When the Saints Glenn Miller: Chattanooga Choo Choo Thelonious Monk: Rhythm-a-Ning George Gershwin: Porgy i Bess, Summertime iz I. čina

33. All my loving Dona dona

All my loving Dona dona

34. ROCK

Bill Haley: Rock around the Clock Elvis Presley: Jailhouse rock The Beatles: All my Loving The Rolling stones: Paint it Black

35. Pojmo mi Jele

125

Godišnji plan i program engleskog jezika za 1. razred osnovne škole prema udžbeniku Happy House New Edition, 1. god. učenja Školska godina: 2011./2012. Učitelj: Vedrana Frlan, prof. engleskog jezika Mjesec Broj sati Nastavne teme Cilj Napomena rujan 8 Susreti i pozdravi

Ja i moja obitelj Moja učionica

Pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno ponašanje, oslovljavanje Predstavljanje članova uže obitelji Dijelovi učionice Poziv na aktivnost

Dan europske kulturne baštine

listopad 8 Razredni jezik Školski pribor

Razumijevanje uputa i postupanje prema njima Imenovanje osnovnoga školskog pribora Brojevi 1-10

Dani zahvalnosti za plodove zemlje Dan kruha Dan učitelja

studeni 9 Boje Imenovanje osnovnih boja, opisivanje predmeta, bojenje po diktatu Imenovanje igračaka Geometrijski oblici

prosinac 6 Odjeća Blagdani - Božić

Imenovanje osnovne odjeće i obuće Čestitanje, pjevanje prigodnih božićnih pjesama i izrada čestitke

siječanj 5 Odjeća Razumijevanje uputa vezanih uz odjeću Opisivanje odjeće

veljača 9 Ja i moji prijatelji Izricanje dobi Čestitanje roñendana Pjevanje prigodne pjesmice

Valentinovo Karneval

ožujak 8 Ja i moji prijatelji Blagdani - Uskrs

Usporeñivanje roñendanskih običaja u Hrvatskoj i Engleskoj Razumijevanje uputa i postupanje prema njima Čestitanje, recitiranje i izrada uskršnje čestitke

travanj 6 U kupaonici Imenovanje predmeta u kupaonici Održavanje higijene

svibanj 9 Životinje Imenovanje životinja Izražavanje sklonosti prema odreñenim životinjama Kućni ljubimci Temeljni prostorni odnosi

lipanj 4 Ponavljanje gradiva Ponavljanje gradiva 1.r. Zaključivanje ocjena

126

Godišnji plan i program engleskog jezika za 2. razred osnovne škole prema udžbeniku Happy Street 1 New Edition, 2. god. učenja Školska godina: 2011./2012. Učitelj: Vedrana Frlan, prof. engleskog jezika Mjesec Broj sati Nastavne teme Cilj Napomena rujan 8 Pozdravi i

oslovljavanje

Pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno ponašanje, oslovljavanje Brojevi od 1-10


listopad 8 Školski pribor Ponavljanje i proširivanje naziva za školske predmete, odnos predmeta u prostoru


studeni 8 Boje Moje igračke

Ponavljanje i proširivanje naziva boja, opisivanje predmeta Ponavljanje i proširivanje naziva za igračke, opisivanje svojih igračaka

prosinac 6 Razredni jezik Blagdani - Božić

Razumijevanje uputa i postupanje prema njima Čestitanje, pjevanje prigodnih božićnih pjesama i izrada čestitke

siječanj 5 Glavni dnevni obroci Usvajanje naziva za glavne dnevne obroke i najčešća jela i pića, izražavanje osobnih stavova prema jelu i piću U dućanu

veljača 8 Moje igračke Ponavljanje i proširivanje naziva za igračke, opisivanje svojih igračaka Izražavanje svojine Brojevi 11-20


ožujak 9 Moja kuća Blagdani - Uskrs

Usvajanje naziva za pojedine komade namještaja i pojedine prostorije u kući Prostorni odnosi meñu predmetima Čestitanje, recitiranje i izrada uskršnje čestitke

travanj 6 Moja obitelj

Ponavljanje i proširivanje naziva za članove obitelji Opisivanje osoba

svibanj 8 Odjeća Moje tijelo

Imenovanje odjeće koju djeca ove dobi najčešće nose Izražavanje svojine Opisivanje odjeće Usvajanje naziva za dijelove tijela Razumijevanje zadanih uputa Izražavanje sposobnosti


127

Godišnji plan i program engleskog jezika za 3. razred osnovne škole prema udžbeniku Happy Street 2 New Edition, 3. god. učenja Školska godina: 2011./2012. Učitelj: Vedrana Frlan, prof. engleskog jezika Mjesec Broj sati Nastavne teme Cilj Napomena Rujan 8 Ja, moji prijatelji i

obitelj

Davanje osnovnih podataka o sebi, prijateljima, užoj i široj obitelji Ponavljanje i proširivanje naziva za užu i širu obitelj Izrada rodoslovnog stabla Engleska abeceda Brojevi 20-100


listopad 8 Obroci Vrijeme

Imenovanje obroka i nekih vrsta hrane i pića Izražavanje sklonosti prema vrstama hrane/pića Izricanje kronološkoga vremena (puni sat i pola sata)


studeni 8 Domaće i divlje životinje

Imenovanje i opisivanje životinja Usporeñivanje životinja prema nekim njihovim karakteristikama (komparacija) Temeljni prostorni odnosi

prosinac 7 Domaće i divlje životinje Blagdani - Božić

Temeljni prostorni odnosi Čestitanje, pjevanje prigodnih božićnih pjesama i izrada čestitke

siječanj 5 U gradu Usvajanje naziva za najvažnije punktove u gradu Opisivanje grada Prostorni odnosi u gradu

veljača 8 Prijevozna sredstva Slobodno vrijeme i šport

Usvajanje naziva za pojedina prijevozna sredstva Putovanje do škole Imenovanje športova i aktivnosti kojima se bavimo u slobodno vrijeme Izražavanje sklonosti/nesklonosti prema odreñenim sportovima i aktivnostima Moj hobi


ožujak 9 Vrijeme Školski praznici i kako ih provodimo Blagdani - Uskrs

Dani u tjednu, mjeseci Proširivanje znanja o kronološkom izricanju vremena Godišnja doba Čestitanje, recitiranje i izrada uskršnje čestitke

travanj 6 Profesije

Usvajanje naziva za pojedine profesije

svibanj 9 Vrijeme

Izricanje atmosferskog vremena Izricanje trenutne aktivnosti (globalno razumijevanje Presenta Continuousa)

128

U dvorcu

Usvajanje naziva za stanovnike dvorca Izricanje radnje u prošlosti (globalno razumijevanje Past Simplea)


129

Godišnji plan i program engleskog jezika za 4. razred osnovne škole prema udžbeniku Project 1 Third Edition, 4. god. učenja Školska godina: 2011./2012. Učitelj: Vedrana Frlan, prof. engleskog jezika Mjesec Broj sati Nastavne teme Cilj Napomena Rujan 8 Predstavljanje i

pozdravi U školi Razredni jezik

Proširivanje naziva za svakodnevne pozdrave u različita doba dana Izražavanje odnosa u prostoru, predmeti u učionici Engleska abeceda i spelovanje Ponavljanje brojeva 1-100 Pravilna i nepravilna množina imenica Izražavanje zapovijedi


listopad 8 Moja obitelj i prijatelji

Predstavljanje članova uže i šire obitelji Usvajanje naziva za pojedine države Dani u tjednu Glagol „biti“


studeni 8 Moja obitelj i prijatelji Životinje U školi

Posvojni pridjevi Ponavljanje i proširivanje naziva za domaće i divlje životinje, opisivanje životinja Aktivnosti u školi, razredu, školski predmeti, raspored sati Usvajanje naziva za različite tehnološke pojmove Glagol „imati“

prosinac 7 U školi Blagdani - Božić

Glagol „imati“ Kućni ljubimci Opisivanje ljudi i predmeta (opisni pridjevi) Čestitanje, pjevanje prigodnih božićnih pjesama i izrada čestitke

siječanj 5 Praznici Slobodno vrijeme

Aktivnosti u slobodno vrijeme Prijedlozi vremena Dnevne rutine

veljača 8 Slobodno vrijeme Izricanje kronološkog vremena Present Simple


ožujak 9 U gradu/na selu Blagdani - Uskrs

Present Simple Prometna sredstva, mjesta u gradu, opisivanje svoga mjesta Čestitanje, recitiranje i izrada uskršnje čestitke

travanj 6 U gradu/na selu

Prijedlozi mjesta Izražavanje sposobnosti Namještaj Dijelovi kuće Prostorni odnosi u gradu Present Continuous

svibanj 9 Odjeća

Present Continuous Ponavljanje i proširivanje naziva za odjeću, opisivanje odjeće

130

Moje tijelo i čuvanje zdravlja

Ponavljanje i proširivanje naziva za dijelove tijela i osjećaje, opisivanje tijela i zdravstvenog stanja


Završni ispit iz gramatike

131

Godišnji plan i program engleskog jezika za 5. razred osnovne škole prema udžbeniku Project 2 Third Edition, 5. god. učenja Školska godina: 2011./2012. Učitelj: Vedrana Frlan, prof. engleskog jezika Mjesec Broj sati Nastavne teme Cilj Napomena Rujan 12 Ja, moja obitelj i

prijatelji Dom i oko njega Što učimo u školi

Predstavljanje i opis sebe, članova uže i šire obitelji i prijatelja, opis njihovih aktivnosti Opisivanje doma, kuće i okućnice Proširivanje vokabulara vezanog uz nazive školskih predmeta u 5.r., raspored sati, ponavljanje dana u tjednu Present Simple – potvrdni i niječni oblik (izricanje svakodnevne radnje)

Dan europske kulturne baštine Europski dan jezika

listopad 12 Izražavanje vremena Moj svijet i oko njega Blagdani

Ponavljanje naziva za mjesece u godini; redni brojevi Usvajanje priloga kojima se izražava učestalost radnje Proširivanje vokabulara vezanog uz roñendan; usporeñivanje britanskih i hrvatskih roñendanskih običaja Present Simple – upitni oblik Proširivanje nazivlja vezanog uz svakodnevne aktivnosti Usporeñivanje najvažnijih britanskih i hrvatskih blagdana


studeni 14 Moj svijet i oko njega

Ponavljanje i proširivanje rječnika vezanoga uz životinje (posjet zoološkom vrtu, najdraža životinja) Present Continuous – potvrdni, niječni i upitni oblik

prosinac 11 Što učimo u školi Moj svijet i oko njega Blagdani - Božić

Direktni objekt Izricanje naredbi (modalni glagol must) Present Simple vs Present Continuous Proširivanje nazivlja vezanog uz klasifikaciju životinja Usporeñivanje običaja vezanih uz proslavu Božića u nas i u zemljama engleskog govornog područja

siječanj 6 Kako provodimo slobodno vrijeme

Proširivanje nazivlja vezanog uz izvanškolske aktivnosti i slobodno vrijeme Izricanje prošle radnje (pravilni i nepravilni glagoli) Past Simple – glagol „biti“

veljača 13 Kako provodimo slobodno vrijeme

Ponavljanje i proširivanje rječnika vezanog uz načine i sredstva transporta Opisivanje najupečatljivijeg


132

ljetovanja Izrada razglednice Past Simple – potvrdni, niječni i upitni oblik

ožujak 14 Zdravlje i kako ga sačuvati Blagdani – Uskrs

Ponavljanje i proširivanje nazivlja vezanog uz hranu, piće, dnevne obroke Naručivanje hrane/pića u restoranu Razgovor o zdravoj prehrani i zdravom načinu života Usporeñivanje prehrambenih navika u nas i u svijetu Brojive i nebrojive imenice, izricanje količine, odreñeni i neodreñeni član Prevoñenje recepta za omiljeni kolač na engleski jezik Usporeñivanje običaja vezanih uz proslavu Uskrsa u nas i u zemljama engleskog govornog područja

travanj 9 Moj svijet i oko njega

Opisivanje svojega mjesta/domovine Ponavljanje i proširivanje rječnika vezanog uz temeljne geografske pojmove (reljef, strane svijeta, atmosferske prilike, kontinenti) Upoznavanje s Ujedinjenim Kraljevstvom

1. školska zadaća

svibanj 14 Moj svijet i oko njega Kako provodimo slobodno vrijeme

Komparacija pridjeva (komparativ i superlativ) Upoznavanje sa Sjedinjenim Američkim Državama Ponavljanje i proširivanje rječnika vezanog uz televizijske programe Izricanje buduće radnje s „going to“ Pridjevi i prilozi u engleskom jeziku Izricanje prijedloga

lipanj 6 Ponavljanje gradiva 5.r. i zaključivanje ocjena

Ponavljanje gradiva 5.r. Zaključivanje ocjena


133

Godišnji plan i program engleskog jezika za 6. razred osnovne škole prema udžbeniku Project 3 Third Edition, 6. god. učenja Školska godina: 2011./2012. Učitelj: Vedrana Frlan, prof. engleskog jezika Mjesec Broj sati Nastavne teme Cilj Napomena Rujan 12 Ponovno se

susrećemo Predstavljanje i upoznavanje Razmjenjivanje osobnih podataka Present Simple i Present Continuous


listopad 12 Ja, moja obitelj i prijatelji

Ponavljanje i proširivanje rječnika vezanog uz najvažnije životne faze/rodbinske odnose (uža i šira obitelj) Past Simple Izricanje vlastitih sklonosti i interesa

Dani zahvalnosti za plodove zemlje Dan kruha Dan učitelja Književnost – usvajanje rječnika vezanoga na temu (Beatrix Potter)

studeni 13 Budućnost

Simple Future za predviñanje budućih radnji Planirana buduća radnja uz pomoć „going to“ futura Razgovor o budućnosti Izricanje ponuda

prosinac 10 Blagdani - Božić

Leksička područja: svemir, natjecanja, zabave Usporeñivanje običaja vezanih uz proslavu Božića u nas i u zemljama engleskog govornog područja/upoznavanje nekih blagdanskih običaja, pjesama itd. zemalja eng.gov. područja

1. školska zadaća

siječanj 7 Svijet oko nas Past Continuous – oblici i uporaba Past continuous vs past simple

veljača 13 Svijet oko nas Moj dom

Razgovor o prošlim dogañajima i aktivnostima Razgovor o osobnim vezama Leksička područja: kolokacije uobičajene u svakodnevnim aktivnostima, vremenske nepogode Ponavljanje i proširivanje rječnika vezanog uz dom (dijelovi kuće, prostorije u kući, namještaj)


ožujak 13 Zemlje engleskoga govornog područja – Velika Britanija London Moj dom Blagdani – Uskrs

Upoznavanje najvažnijih povijesnih činjenica o Velikoj Britaniji Londonske znamenitosti Ponavljanje i proširivanje rječnika vezanog uz mjesta u gradu Davanje uputa za snalaženje u gradu Uporaba odreñenog i neodreñenog člana Neodreñene zamjenice Usporeñivanje običaja vezanih uz proslavu Uskrsa u nas i u

134

zemljama engleskog govornog područja

travanj 8 New York Slobodno vrijeme

Temeljne informacije o najpoznatijem američkom gradu Usvajanje riječi i izraza vezanih uz slobodno vrijeme, sport, putovanja Prepričavanje svojih doživljaja i iskustava

2. školska zadaća

svibanj 13 Naše zdravlje i okoliš

Present perfect Razgovor o zdravom životu i očuvanju okoliša Usvajanje rječnika vezanog uz ekologiju i osvješćivanje potrebe za zaštitom okoliša Ponavljanje i proširivanje rječnika vezanog uz zdravstvene tegobe Izricanje savjeta, naredbe, zabrane, odsustva zabrane Odbijanje ponude

Britanski junaci i junakinje




135

Godišnji plan i program engleskog jezika za 7. razred osnovne škole prema udžbeniku Project 4 Third Edition, 7. god. učenja Školska godina: 2011./2012. Učitelj: Vedrana Frlan, prof. engleskog jezika Mjesec Broj sati Nastavne teme Cilj Napomena Rujan 11 Svakidašnjica

Proširivanje rječnika vezanog uz školske aktivnosti i školsku praksu Present Simple i Present Continuous Izražavanje budućih radnji Usvajanje rječnika vezanog uz arheološka otkrića i povijesna razdoblja, te vrste materijala


listopad 12 Zemlje engleskog govornog područja - Engleska

Past simple i past continuous Izražavanje bivše navike Proširivanje rječnika vezanog uz odjeću mladih i upoznavanje s poviješću traperica; opisivanje odjeće Povijest Engleske


studeni 13 Slobodno vrijeme i kako ga provodimo

Razgovaranje o televizijskom programu, odlasku u kino, vrstama filmova, omiljenim žanrovima present perfect tvorba riječi (imenice i pridjevi)

prosinac 10 Blagdani - Božić

Izricanje potvrde uz pomoć upitnih riječca (question tags) Usporeñivanje običaja vezanih uz proslavu Božića u nas i u zemljama engleskog govornog područja/upoznavanje nekih blagdanskih običaja, pjesama itd. zemalja eng.gov. područja

1. školska zadaća

siječanj 7 Svakidašnjica Proširivanje rječnika vezanog uz tijelo, dijelove tijela i pojedine aspekte zdravog života Odnosne zamjenice Odnosne rečenice

veljača 13 Svakidašnjica

Izricanje savjeta i mogućnosti Proširivanje rječnika vezanog uz zdravstvene tegobe Izrada mentalne mape Vitamini i minerali


ožujak 13 Doživljaji i mašta Blagdani – Uskrs

Legenda o kralju Arturu Razgovor o omiljenim likovima iz mašte/knjiga Glagol+ -ing/infinitiv Opisivanje scene/slike Pridjevi sa sufiksima –ing i –ed Slušanje priče u zvukovima i rekonstrukcija priče Usporeñivanje običaja vezanih uz proslavu Uskrsa u nas i u zemljama engleskog govornog

136

područja travanj 8

Svakidašnjica Robin Hood Globalno zatopljenje – uzroci i rješenja Razgovor o očuvanju planeta Zemlje Pasiv

2. školska zadaća

svibanj 14 Australija Život mladih i njihovi problemi Europska Unija

Razgovor o ugroženim biljnim i životinjskim vrstama vrstama u Hrvatskoj i svijetu Razgovor o važnosti prijateljstva (basna), ljubavi, o sukobu naraštaja, o životu i problemima u razredu i školi Frazalni glagoli If-rečenice, 1. tip Vremenska zavisno složena rečenica O važnosti volontiranja Upoznavanje s temeljnim činjenicama




137

Godišnji plan i program engleskog jezika za 8. razred osnovne škole prema udžbeniku Project 5 Third Edition, 8. god. učenja Školska godina: 2011./2012. Učitelj: Vedrana Frlan, prof. engleskog jezika Mjesec Broj

sati Nastavne teme Cilj Napomena

Rujan 10 Putovanja Mladi i njihovi interesi

Snalaženje u stranoj zemlji Present Simple i Present Continuous Proširivanje rječnika vezanog uz sportsku opremu i sportske terene Razgovor o osobnim sklonostima i preferencijama (izražavanje pozitivnog/negativnog/neutralnog stava)


listopad 12 Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu

Past simple i past continuous Past perfect Razgovaranje o neprihvatljivom ponašanju mladih, problemima vezanima uz odnos meñu naraštajima i nasilništvu meñu mladima Opisivanje ljudi (fizičke i karakterne osobine) Proširivanje rječnika vezanog uz kućne kvarove


studeni 12 Putovanja Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu

Razgovor o savršenom mjestu za život/gradovima/gradskim punktovima Freedom Ship – koncepcija idealnog društva Izricanje budućnosti Razgovor o našem tjelesnom satu

prosinac 10 Mladi i njihovi interesi Sjedinjene Američke Države Blagdani - Božić

Sistematizacija terminologije vezane uz vrijeme Izricanje dogovora i prijedloga (poslovni/neformalni dogovori) Razgovor o omiljenim načinima provoñenja slobodnog vremena mladih If-rečenice, 1.tip Američki sustav obrazovanja Usporeñivanje običaja vezanih uz proslavu Božića u nas i u zemljama engleskog govornog područja/upoznavanje nekih blagdanskih običaja, pjesama itd. zemalja eng.gov. područja Charles Dickens: Božićna priča

1. školska zadaća

siječanj 8 Mladi i njihovi interesi

Razgovaranje o izgledu i modi Kondicional ili željni način If-rečenice, 2. tip

veljača 12 Svijet oko nas

Razgovaranje o problemima u svijetu (supervulkan) Tvorba riječi (imenice u glagole i obratno)


138

Engleska

Izricanje upozorenja i savjeta (znakovi upozorenja) Engleske pokrajine

ožujak 13 Mladi i njihovi interesi Svijet oko nas Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu Blagdani – Uskrs

Razgovor o različitim medijima Tvorba pitanja u engleskom jeziku – sistematizacija gradiva Razgovor o razvoju tehnologija i osobnim iskustvima Proširivanje rječnika vezanog uz različite profesije, odabir zanimanja i traženje zaposlenja Gerund Izricanje molbi Ubojstvo u kazalištu Usporeñivanje običaja vezanih uz proslavu Uskrsa u nas i u zemljama engleskog govornog područja

travanj 8 Mladi i njihovi interesi

Ponavljanje i proširivanje rječnika vezanog uz novac Odnos mladih prema novcu i trošenju Pasiv

2. školska zadaća

svibanj 14 Putovanja Kultura i civilizacija zemalja engleskog govornog područja Svijet oko nas Zemlje engleskog govornog područja

Planiranje putovanja, snalaženje u stranoj zemlji, neobični svjetski hoteli, Hrvatska kao turistička zemlja i njena ponuda Kupovina stoljeća Povijest engleskog jezika Razgovor o problemima u svijetu: izrabljivanje jeftine radne snage, ropstvo Upravni i neupravni govor Indirektna pitanja Izricanje formalnih pitanja Romeo i Julija Oxford i Cambridge Političko ustrojstvo SAD-a




Nastavni plan i program 7.raz

BROJ SATI NASTAVE

0. UVOD (1)

1

1. TIJELA I TVARI (20)

O tijelima Mjerenje duljine Mjerenje ploštine plohe i obujma tijela Mjerenje mase Gustoća tijela Graña tvari

1 2 5 3 3 3

139

1. ispit znanja i analiza

3

2. SILA I MEðUDJELOVANJE (21)

Sila Elastična sila Sila teže Trenje Težište i ravnoteža Poluga i primjena poluge Kolotur Tlak Hidrostatički i hidraulički tlak 2. ispit znanja i analiza

2 3 2 3 2 2 1 3

3

3. ENERGIJA I RAD (14)

Rad sile Energija Kinetička energija Gravitacijska potencijalna energija tijela Promjene kinetičke i potencijalne energije tijela Rad kosinom Elastična energija Snaga Pretvorba i prijenos energije, korisnost 3. ispit znanja i analiza

2 1 1 1 2 1 2 1

3

4. UNUTARNJA ENERGIJA (14)

Unutarnja energija, toplina i temperatura Tijela i promjena temperature Mjerenje temperature Prijelaz topline Mjerenje topline Previlo smjese za mjerenje topline Promejna unutarnje energije radom i toplinom Pretvaranje toplin eu rad Energij a i energetika 4. Ispit znanja i analiza Zaključivanje ocjena

1 1 2 1 1 1 1 1

3

2

Nastavni plan i program iz fizike VIII. razred

NAZIV NASTAVNE CJELINE I TEME

BROJ SATI NASTAVE

0. UVOD (1)

1

1. ELEKTRIČNA STRUJA (29)

Električni naboji i njihovo meñudjelovanje Količina naboja i pojava struje Električni napon Strujni krug Vodiči i izolatori Električna struja

1 1 1 1 1 1 3

140

Učinci električne struje Magnetsko djelovanje i magnetski učinci električne struje Ponavljanje i provjera Spajanje trošila i mjerenje struje Mjerenje električnog napona Električni otpor i Ohmov zakon Spajanje otpornika Rad i snaga električne struje Ponavljanje Pobuda izmjeničnog napona i izmjenične struje – elektromagnetska indukcija Opasnost i zaštita od električnog udara 1. ispit znanja i analiza

2 3 2 2 2 1 1 3 1 1

2

2. GIBANJE I SILA (15)

Gibanje tijela i mjerenje vremena Gibanje i brzina Jednoliko pravocrtno gibanje Grafičko prikazivanje jednolikog pravocrtnog gibanja Nejednoliko pravocrtno gibanje Jednoliko ubrzano gibanje Grafičko prikazivanje jednolikog ubrzanog gibanja Utjecaj sile i mase tijela na akceleraciju Slobodni pad Ponavljanje 2. ispit znanja i analiza

1 1 1 3 1 1 2 1 1 1

2

3. VALOVI (10)

Valno gibanje Opis vala Valovi na vodi Brzina rasprostiranja vala Odbijanje ili refleksija valova Lom ili refrakcija valova Nastajanje i rasprostiranje valova Osobine i brzina zvuka 3. ispit znanja i analiza

1 1 1 1 1 1 1 1

2

NAZIV NASTAVNE CJELINE I TEME

BROJ SATI NASTAVE

4. SVJETLOST (15)

Rasprostiranje svjetlosti Pravocrtno širenje svjetlosti Brzina svjetlosti Odbijanje ili refleksiuja svjetlosti – ravno zrcalo i zakon odbijanja svjetlosti Slika predmeta u ravnom zrcalu Sferna zrcala Slike predmeta u sfernim zrcalima Lom svjetlosti – lom i potpuno odbijanje svjetlosti Leće

1 1 1 1 1 1 1 1 1

141

Slike dobivene lećama Razlaganje ili disperzija svjetlosti Priroda svjetlosti: svjetlost – elektromagnetski val 4. Ispit znanja i analiza Zaključivanje ocjena

1 1 1

2

1

Godišnji plan iz likovne kulture za 5 .razred

LIKOVNA KULTURA

5 . razred

MJESEC TEMA KLJUČNI POJMOVI RUJAN

TOČKA I CRTA- Obrisne crte,tok i karakter crta TOČKA I CRTA-Strukturne točke i crte

Obris/kontura,tok crte,karakter crte,grañenje crtom ,smjer Struktura /graña,gradbene crte,točka

LISTOPAD

POVRŠINA-Slikarske teksture TOČKA I CRTA-Strukturne crte

Slikarske teksture,karakter površine Ornament,kulturna baština,niz,polje

STUDENI

BOJA-Čiste boja MASA/VOLUMEN I PROSTOR-Osnovni trodim.oblici

Spektralni krug boja,spektar,komp-lementarni konrast Kip,kiparstvo,kipar,prostor,masa/ volumen

PROSINAC

POVRŠINA-Ritam oblika i tekstura Reljef,jednostavni ritam,tekstura ,kiparski materijali

SIJEČANJ

PLOHA-Statičke i dinamičke plohe

Statično/dinamično,grafika,kartonski tisak,matrica,otisak,grafički list

VELJAČA

LIK 2012 PLOHA-Redefinicija plohe

Ritam,dinamika,rekomponiranje,plakat Vizualne komunikacije

OŽUJAK

PLOHA-Likovi na plohi BOJA-Komplementarni kontrast

lik,ploha,dvodimenzionalno,simetrija-asimetrija Komplementarni kontrast(suprotne boje koje se nadopunjuju

TRAVANJ

BOJA-Čiste boje,kontrast toplo- hladno BOJA-Svjetlosna vrijednost čistih boja

Tople i hladne boje,kromatski inteziteti, Dinamika boja,daltonizam Kromatska ljestvica,svjetlina boje,čiste boje

SVIBANJ

POVRŠINA-Privid 3D grupiranjem linija MASA/VOLUMEN I PROSTOR- Proporcije trodimenzionalnih oblika u prostoru

Skupljeno –raspršeno,grafička modelacija,strukturne linije Proporcija,omjer i razmijer cjeline i djelova ,figura

LIPANJ


LIKOVNA KULTURA

6 . razred

142

MJESEC TEMA KLJUČNI POJMOVI Uvodni sat

RUJAN

TOČKA I CRTA-Teksturne crte TOČKA I CRTA-Teksturne crte u boji

teksturne crte

LISTOPAD

TOČKA I CRTA-Teksturne i strukturne crte PLOHA-Dodirivanje mimoilaženje i preklapanje oblika na plohi

strukturne crte geometrijski i slobodni likovi,dodirivanje, preklapanje,simetrija i asimetrija

STUDENI

PLOHA-Privid(iluzija)volumena na plohi POVRŠINA-Slikarske teksture i fakture MASA/VOLUMEN I PROSTOR-Odnos

Privid(iluzija)volumena na plohi,kadar, grafička i tonska modelacija tekstura,faktura,potez-slikarski rukopis slikarske tehnike

PROSINAC

mase/volumena i prostora PLOHA-Rekompozicija oblika,boja i crta

puna plastika rekompozicija,grafički dizajn

SIJEČANJ

PLOHA-Pozitivni i negativni prostor plohe

pozitivni i negativni prostor plohe,grafika visoki tisak

VELJAČA

LIK2012 BOJA- Simbolička i asocijativna uloga

mimikrija,maskirne boje,simbolika

OŽUJAK

boje TOČKA I CRTA-Plošni rasteri POVRŠINA-Plastična tekstura

asocijacija raster točaka ,raster crta kiparskaobrada,visoki,plitki i uleknuti reljef

TRAVANJ

MASA/VOLUMEN I PROSTOR-Linijski istanjena masa BOJA- Optičko miješanje boja

Linijski istanjena masa,materijalizacija crte mehaničko i optičko miješanje boja

SVIBANJ

BOJA-Lokalna boja,tonsko stupnjevanje Boje MASA/VOLUMEN I PROSTOR-Plošno istanjena masa

Lokalna boja,harmonija(sklad)boja,tonska plošno istanjena masa

LIPANJ


LIKOVNA KULTURA

7 . razred

MJESEC TEMA KLJUČNI POJMOVI RUJAN

TOČKA I CRTA-proporcije(odnos više veličina) MASA/VOLUMEN I PROSTOR- Proporcija

omjer, razmjer,kanon,proporcija, zlatni rez proporcionalnost ,zlatni rez

LISTOPAD

TOČKA I CRTA-Linearna perspektiva TOČKA I CRTA-Linearna perspektiva s dva očišta

linearna perspektiva,stajalište,očište, horizont,kut gledanja,vidno polje linearna perspektiva s dva očišta, optička iluzija,prostorni planovi

143

STUDENI

POVRŠINA-Linearna perspektiva,privid (iluzija)volumena na plohi MASA/VOLUMEN I PROSTOR- Ravnoteža

kadar,žablja,ptičja,linearna ili geomet. perspektiva simetrija/asimetrija ,ravnoteža,statika

PROSINAC

POVRŠINA-Materijalizacija teksture Površine POVRŠINA-Izražajnost crta:složene strukture

alternacija,varijacija,gradacija gustoća crta,struktura crtama

SIJEČANJ

PLOHA-Ritmovi:dominacija,alternacija, Varijacija,gradacija,radijacija

alternacija,interval

VELJAČA

L I K 2 0 1 2

OŽUJAK

BOJA – Tonska modelacija BOJA - Koloristička modulacija

svijetlo,ton,tonska modelacija,privid zaobljenosti koloristička modulacija,izražajnost (ekspresija)

TRAVANJ

BOJA – Koloristička perspektiva MASA/VOLUMEN I PROSTOR-Ritam plošno istanjenih masa

koloristička perspektiva,jarkost boje dinamika boja usijecanje, rotacija,plošno istanjena masa

SVIBANJ

PLOHA-Ravnoteža i ritam u kompoziciji PLOHA-Složeni ritmovi

sklad,znak,značenje,čitljivost vizualne poruke,grafički dizajn radijacija,dominacija

LIPANJ Godišnji plan iz likovne kulture za 8 .razred

LIKOVNA KULTURA

8. razred

MJESEC TEMA KLJUČNI POJMOVI Uvodni sat

RUJAN

TOČKA I CRTA-Crta kao dominanta PLOHA-Kontrast ritam suprotnosti

dominanta,dominacija,suprostavljanje dinamično,statično

LISTOPAD

POVRŠINA-Kompozicija linearnih tekstura BOJA-Prostorno djelovanje boja

crtačke teksture,grafička modelacija dinamika boja ,prostorni planovi

STUDENI

MASA/VOLUMEN I PROSTOR-Kontrast BOJA- Izražajnost boja PLOHA -Ritam

kontrast(suprotnost)puno-prazno izražajnost boja,asocijativnost,simbolika video,film(kadriranje,vrijeme i pokret u

PROSINAC

PLOHA-Rekompozicija,fotomontaža

filmu,kompozicija u filmu,svijetlo,sjena i komtrast)digitalna slika rekompozicija,fotomontaža

SIJEČANJ

PLOHA-Ritam i simetrija likova simetrija,zrcaljenje,translacija,rotacija

VELJAČA

L I K 2 0 1 2

OŽUJAK

POVRŠINA-Harmonija,ritam,kontrast BOJA-Oblik i boja PLOHA-Sklad i harmonija likova

harmonija, modni dizajn,apstrakcija industrijski dizajn,funkcija i asocijativnost boja,primijenj.umjetnost horizontalna,vertikalna,kružna(ovalna)

144

TRAVANJ

TOČKA I CRTA-Odnos slike i teksta

dijagonalna piramidalna kompozicija kadar,kadrirati,odnos slike i teksta

SVIBANJ

MASA/VOLUMEN I PROSTOR- Kompozicija

strip dijagonalna kompozicija

LIPANJ

1. Obrazac za izvedbeno programiranje nastavnog predmeta

Školska godina 2010. / 2011. IZVEDBENI PROGRAM NASTAVNOG PREDMETA 1. NAZIV PREDMETA: povijest

2. VRSTA ŠKOLSKOG PROGRAMA OŠ

3. RAZRED I ODJELI U KOJIMA SE

IZVODI:

Peti razred

4. PROFESORI KOJI SU IZRADILI I

IZVODE PROGRAM:

Igor Brčić

5. NAZIV STRUČNOG VIJEĆA

(AKTIVA) KOJE JE POTVRDILO

PROGRAM

6. VODITELJ STRUČNOG VIJEĆA

(AKTIVA)

Igor Brčić, prof.

7. BROJ NASTAVNIH SATI:

PREDAVANJA:67

VJEŽBE:

7.1. TJEDNO:2

INTEGRIRANA NASTAVA:

UČENIČKI SEMINAR:2

PROJEKTNA NASTAVA:

7.2. GODIŠNJE:70

7.3. OD

UKUPNOG

GODIŠNJEG

BROJA SATI

BIT ĆE:

TERENSKA NASTAVA:1

145

8. GLAVNE OBRAZOVNE I ODGOJNE ZADAĆE – CILJEVI I ISHODI UČENJA

Učenici trebaju znati što je povijest i zašto se uči, koji su povijesni izvori i povijesna razdoblja, kojih povijesni izvori govore o životu ljudi u prapovijesti i u kasnijim razdobljima, zanimanja, nove spoznaje ljudi u kameno i metalno doba, pojavu umjetnosti i religije, pojavu pisma i prve narode i robovlasničke države, pojavu glasovnog pisma, jednobožačke religije, te kulturu stare Grčke i Rima kao temelj europske kulture, osnovno o našim zemljama u doba antike, kao i razvoj kršćanstva i seobu naroda.

146

9. UVJETI (mjesto, prostor, oprema, sredstva) ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA:

10. UDŽBENICI I OSTALA PRIRUČNA LITERATURA ZA UČENIKE I PROFESORA:

11. MOGUĆNOST POTPUNE IZVEDBE CIJELOG NASTAVNOG PROGRAMA (da ili ne ?, obrazloženje, osvrt):

U školi ima uvjeta za ostvarivanje programa. Nastava će se održavati u općim učionicama. Škola ima zemljovide, dodatni povijesni materijal, knjižnica je opremljena dodatnom literaturom.Računala sa pristupom internetu se nalaze u informatičnoj učionici.

Učenici koriste udžbenik, radnu bilježnicu, atlas ne moraju stalno nositi, te trebaju imati bilježnicu. Mape za posebne radove ću ja osigurati.Za profesora dodatna literatura(znanstvena i pedagoška) se nalazi u knjižnici škole.

Može se ostvariti cjelokupni program, jer škola ima dovoljno uvjeta.

147

12. GLAVNE SADRŽAJNE VEZE (KORELACIJE) S OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA I PRIJEDLOZI INTEGRIRANE NASTAVE (predmet, tema):

13. NAROČITE OBVEZE PROFESORA (izvanučionička nastava, terenski rad, posjet gospodarskim tvrtkama ili ustanovi, ostale obveze prema okvirnom nastavnom programu): 14. UČENIČKE OBVEZE (koje knjige, bilježnice, pribor, opremu i pomagala učenik mora imati, koje će dodatne troškove morati namiriti, koje će samostalne radove morati učiniti i koliko će ih biti?): 15. ELEMENTI OCJENJIVANJA UČENIKA U POSTUPCIMA PROVJERAVANJA (poznavanje i

razumijevanje nastavnih sadržaja, usmeno i pismeno izražavanje, praktična i kreativna primjena naučenog gradiva, razvijenost vještina, načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadržaja, napredak u razvoju ostalih psihofizičkih sposobnosti): R.br

.

Kratica u

Imeniku

učenika

Element ocjenjivanja (naziv - opis)

Korelacije se utvrñuju u skladu i dogovoru s drugim nastavnicima. Dobri primjeri su holokaust s vjeronaukom, različite religije s vjeronaukom, kontinenti s geografijom, priče iz grčke mitologije i ostali mitovi i legende s hrvatskim jezikom.

Predviñan je terenski rad, koji uključuje posjet muzeju.

Učenici trebaju imati udžbenik, radnu bilježnicu, povijesni atlas i bilježnicu.

148

Usvojenost osnovnih podataka

Snalaženje u prostoru i vremenu

Poznavanje povijesnih pojmova

Razumijevanje uzročno-posljedičnih veza

16. MJERILA ZA OCJENJIVANJE UČENIKA PO ELEMENTIMA:

R.br

.

Element

ocjenjivanj

a

Ocjena

(od dovoljan

do odličan)

Mjerilo učeničkih postignuća u elementu za pojedinu ocjenu:

što učenik mora znati, umjeti i kako mora sudjelovati u radu

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odličan

Učenik prepoznaje osnovne pojmove i zna bitne definicije, ali

ne razumije uzročno-posljedične veze.

Učenik zna bitne događaje i zna ih smjestiti u povijesno

vrijeme, a zna se snaći na povijesnom zemljovidu, ali bez većeg

razumijevanja uzročno-posljedičnih veza. Zna i bitne povijesne

ličnosti.

Učenik je naučio s razumijevanjem uzročno-posljedičnih veza

bitne procese.

Učenik samostalno donosi vlastite zaključke i kreativno

sudjeluje u radu.

149

17. OBLICI PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA PO ELEMENTIMA I NJIHOV VREMENSKI RASPORED TIJEKOM NASTAVNE GODINE (individualno i skupno, razgovor i usmeno ispitivanje, izrada pisanih, grafičkih, praktičnih, tehničkih i drugih zadaća, rješavanje zadaća objektivnog tipa, višeminutno kontrolno provjeravanje znanja, nastup i ostali odgovarajući oblici): R. br. Oblik

provjeravanja

Koliko često i kada (približno)

će biti primijenjen dotični

oblik

Koji elementi će biti

provjereni

Usmeno

Pismeno-45 minuta

Jedanput mjesečno

Jedanput u polugodištu

Svi elementi

Osnovni podaci,snalaženje

u prostoru i vremenu

18. OSTALE VAŽNE NAPOMENE UZ IZVEDBENI PROGRAM:

15

0

Bro

j

sati

nas

tav

e

Ud

žb

enik

Rad

n

a bil

je

žnic

a

čita

n

ka

Naz

iv n

asta

vne

cjel

ine

i

tem

e

pre

ma

izve

db

enom

pla

nu

i pro

gram

u

Cil

j za

nas

tavn

u c

jeli

nu

(zad

aće

za u

čen

ike)

Nas

tavn

e

met

ode

i

met

odič

ki

obli

ci r

ada

Kor

elac

ije

–

veze

s

dru

gim

pre

dm

etim

a

Nas

tav

na

sred

stv

a i

pom

ag

ala

Mje

sto

izvo

đe

nja

nas

tav

nog

rad

a

O

P

Bro

j

rad

nog

tjed

na

(rok

real

izac

ije)

Nap

ome

na

0 1

2 3

4 5

7 8

9 10

11

1.

Uvo

d u

uče

nje

pov

ijes

ti

1.1.

Što

je p

ovije

st i

zašt

o

je u

čim

o, p

ovije

sna

vrel

a, i

raču

nanj

e

vrem

ena

1.2.

Vel

ika

povi

jesn

a

raz

dob

lja i

njih

ova

osn

ovna

obi

lježj

a;

Lju

dsk

e za

jed

nice

Po

navl

janj

e u

vod

ne

cj

elin

e

Uče

nici

treb

aju

znat

i klju

čne

pojm

ove

kao

povi

jest

, pov

ijesn

i

izvo

ri,m

uzej

,arh

iv, c

rta(

lent

a

vrem

ena)

, pov

ijesn

a ra

zdob

lja,

povi

jesn

e ka

rte.

Osi

m š

to tr

ebaj

u

znat

i što

zna

či p

ojam

pov

ijest

uče

nici

treb

aju

razl

ikov

ati p

ovije

st k

ao

znan

ost i

kao

nas

tavn

i pre

dmet

,

nave

sti v

rste

pov

ijesn

ih iz

vora

i

uoči

ti n

jihov

u va

žnos

t,im

enov

ati

znan

osti

i us

tano

ve k

oje

izuč

avaj

u i

čuva

ju p

ovije

sne

izvo

re, s

nala

ziti

se

Usm

eno

izla

ganj

e

Raz

govo

r

Dem

onst

raci

ja

Pisa

nje

Pisa

nje

izla

ganj

e

Dem

onst

raci

ja

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

Vje

rona

uk

Lik

ovna

i

glaz

bena

Len

ta

vrem

en

a Zem

ljo

vid

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

učio

nic

a

3 4

1 2

Ruj

an

15

1

2.

Živ

ot i

ku

ltu

ra lj

ud

i

u p

rap

ovij

esn

o d

oba

2.1.

Sta

rije

kam

eno

dob

a

2.2.

Mla

đe

kam

eno

dob

a

2.3.

Pon

avlja

nje

grad

iva

M

etal

no d

oba

2.5.

Pod

ručj

e H

rvat

ske

u

vri

jem

e pr

apov

ijest

i

2.6.

Pon

avlja

nje

i

sis

tem

atiz

acija

gra

div

a

2.7.

Film

„N

eand

erta

lac“

2.8.

Pon

avlja

nje

grad

iva

3. N

arod

i Sta

rog

isto

ka

3.1.

Sum

eran

i, St

aro

bab

ilons

ko c

arst

vo

3.2.

Asi

rci,

Nov

obab

ilons

ko

Car

stvo

3.3.

Egi

pat

3.4.

Pon

avlja

nje

grad

iva

3.5.

Žid

ovi i

Fen

ičan

i

3.6.

Per

zija

na p

ovije

snom

zem

ljovi

du

i na

lent

i

vrem

ena,

zna

ti v

rem

ensk

a i

povi

jesn

a ra

zdob

lja, n

a sl

ikov

nom

mat

erija

lu o

braz

loži

ti p

rom

jene

u

živo

tu č

ovje

ka.

Za

prap

ovije

sno

dob

a uč

enic

i tre

baju

znat

i klju

čne

pojm

ove:

kam

eno

i

met

alno

dob

a, n

alaz

išta

prp

ovije

snih

kult

ura,

Kra

pins

ki p

račo

vjek

-

Nea

nder

tala

c, h

omo

sapi

ens.

Uče

nici

treb

aju

znat

i def

inir

ati p

ojam

prap

ovije

sti,

opis

ati i

zgle

d p

rvih

ljudi

, im

enov

ati p

rve

kult

ure

,

poka

zati

pra

povi

jesn

a na

lazi

šta

na

tlu

Hrv

atsk

e, o

znač

iti n

a le

nti

prap

ovije

sna

razd

oblja

, opi

sati

prir

odne

uvj

ete

potr

ebne

za

razv

oj

čovj

eka,

pov

ezat

i nač

in o

brad

e

kam

ena

ili m

etal

a s

nači

nom

živ

ota

ljudi

, vje

rova

njem

i ku

ltur

om.

Izla

ganj

e

Pisa

nje

kult

ura

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Vje

rona

uk

Čit

ank

a Film

Mit

olo

gije

i

dod

atn

a liter

atu

ra

7

2

Lis

topa

d

Stud

eni

15

2

3.7.

Ind

ija i

Kin

a

3.8.

Pon

avlja

nje

grad

iva

3.9.

Pon

avlja

nje

i

sis

tem

atiz

acija

gra

div

a

3.10

. Pis

men

a pr

ovje

ra

z

nanj

a

4.

Usp

on s

tare

Grč

ke

4.1.

Kre

ta, E

gejs

ke k

ultu

re

4.2.

Mik

ena,

Tro

ja, m

račn

o

dob

a

4.3.

Izbo

rna

tem

a: G

rčka

mit

olog

ija

4.4.

Izbo

rna

tem

a: G

rčka

mit

olog

ija

4.5.

Pol

isi i

kol

oniz

acija

Grk

a

4.6.

Film

(„T

roja

“, il

i neš

to

dru

go)

4.7.

Zak

ljuči

vanj

e oc

jena

5. A

ten

ska

dem

okra

cija

i

spar

tan

ska

aris

tok

raci

ja

5.1.

Spa

rta

i Ate

na

5.2.

Grč

ki b

ogov

i i ju

naci

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

civi

lizac

ija, p

ism

o, fa

raon

, pir

amid

e,

bibl

iote

ka. T

reba

ju z

nati

imen

ovat

i i

poka

zati

na

kart

i pol

ožaj

vel

ikih

civi

lizac

ija p

rvih

pis

ama,

od

red

iti

kron

olog

iju, u

očit

i raz

ličit

a pi

sma

i

nači

ne p

isan

ja, u

spor

edit

i vje

rova

nja

i kul

turu

, im

enov

ati n

ajva

žnije

građ

evin

e, im

enov

ati i

stak

nute

oso

be

i opi

sati

sva

kod

nevn

i živ

ot lj

udi

razl

ičit

ih s

loje

va.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti k

ljučn

e

pojm

ove:

:ege

jske

civ

iliza

cije

, Hel

eni,

mit

olog

ija il

i mit

ovi,

polis

,

kolo

niza

cija

. Uče

nici

treb

aju

poka

zati

na k

arti

pod

ručj

e eg

ejsk

e ci

viliz

acije

.

Imen

ovat

i hel

ensk

e na

rod

e i o

pisa

ti

njih

ovu

kult

uru,

te a

naliz

irat

i izv

ore:

mit

ove

i leg

end

e, g

rađ

evin

e i

umje

tnič

ka d

jela

, te

znat

i uzr

oke

i

posl

jed

ice

kolo

niza

cije

i ra

tnih

Čit

anje

Rad

na

teks

tu

Dem

onst

raci

ja

Izla

ganj

e

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k lik

ovna

i gla

zben

a

kult

ura

Vje

rona

uk

Slik

e

Grč

ka

mit

olog

ija

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

3 6

1 2

Pros

inac

Sije

čanj

15

3

5.3.

Grč

ko- p

erzi

jski

rat

ovi

5.4.

Pon

avlja

nje

grad

iva

5.5.

Raz

voj A

tene

nak

on

grčk

o-pe

rzijs

kih

rato

va

5.6.

Pel

opon

eski

rat

5.7.

Grč

ka z

nano

st i

kult

ura

5.8.

Pon

avlja

nje

grad

iva

6.

Hel

eniz

am

6.1.

Usp

on M

aked

onije

6.2.

Hel

eniz

am

6.3.

Pon

avlja

nje

grad

iva

7. P

očec

i Rim

a

7.1.

Naj

star

iji s

tano

vnic

i

Ital

ije

7.2.

Nas

tana

k R

ima:

pov

ijest

i

lege

nda

7.3.

Rim

sko

kral

jevs

tvo:

Ure

đen

je R

ima

7.4.

Pon

avlja

nje

grad

iva

8. R

epu

bli

ka

i car

stvo

8.1.

Bor

ba p

atri

cija

za

ravn

opra

vnos

t

suko

ba.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti

pojm

ove:

dem

os, d

emok

raci

ja,

zako

nod

avci

, pro

roči

šta,

Olim

pijs

ke

igre

. Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti

poja

m d

emok

raci

je, u

spor

edit

i

dem

okra

ciju

nek

ad i

dan

as,

imen

ovat

i ist

aknu

te o

sobe

i nj

ihov

a

dos

tign

uća,

usp

ored

iti ž

ivot

raz

ličit

ih

sloj

eva

u Sp

arti

i A

teni

,nav

esti

kult

urna

dos

tign

uća

Grk

a i n

jihov

utje

caj u

su

vrem

enoj

kul

turi

.

Tre

baju

usv

ojit

i

pojm

ove:

barb

ari,f

ilipi

ke, h

elen

izam

,

hele

nist

ička

kul

tura

, te

uoči

ti i

obra

zlož

iti v

elik

a os

vaja

nja

Ale

ksan

dra

pra

titi

ih n

a ka

rti i

lent

i

vrem

ena,

usp

ored

iti h

elen

sku

i

hele

nist

ičku

kul

turu

, te

imen

ovat

i

ista

knut

e zn

anst

veni

ke.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti

pojm

ove:

lege

nda,

ple

bejc

i, pa

tric

iji,

Pisa

nje

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Izla

ganj

e

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

Dod

atn

a liter

atu

ra iz

eduk

ac

ije z

a

dem

ok

raci

ju

Slik

e

Zem

ljo

vid

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

2 3

1 1

Vel

jača

15

4

8.2.

Rim

ljani

osv

ajaj

u It

aliju

8.3.

Pun

ski r

atov

i i o

svaj

anje

Sred

ozem

lja

8.4.

Pon

avlja

nje

grad

iva

8.5.

Film

:Rim

ske

term

e

8.6.

Pro

mje

ne u

živ

otu

i

obič

ajim

a- P

rovi

ncije

8.7.

Sup

rotn

osti

u r

imsk

om

dru

štvu

:gra

đan

ski r

atov

i

8.8.

Prv

i i d

rugi

triju

mvi

rat

8.9.

Pon

avlja

nje

grad

iva

8.10

. Aug

usto

vo d

oba

8.11

. Aug

usto

vi n

aslje

dni

ci:

Flav

ijevs

ka d

inas

tija

8.12

. Car

evi d

rugo

g i t

reće

g

stol

jeća

8.13

. Pon

avlja

nje

grad

iva

8.14

. Dio

klec

ijan

i Kon

stan

tin

Vel

iki

8.15

. Kul

tura

i sv

akod

nevn

i

živ

ot-p

odje

la c

arst

va

8.16

. Pon

avlja

nje

grad

iva

pučk

i tri

buni

, obi

telj,

kap

itol

ijsko

troj

stvo

. Uče

nici

treb

aju

imen

ovat

i

naro

de

koji

žive

na

Ape

nins

kom

polu

otok

u, p

repo

znat

i ele

men

te

etru

šćan

ske

kult

ure,

obr

azlo

žiti

razl

ike

u ri

msk

om d

rušt

vu i

posl

jed

ice

suko

ba.

Uče

nici

tre

baju

usv

ojit

i poj

mov

e:

sena

t, ko

nzul

, dik

tato

r, le

gija

, Rim

sko

cars

tvo.

Uče

nici

treb

aju

prat

iti r

azvo

j

i šir

enje

Rim

ske

repu

blik

e, im

enov

ati

ista

knut

e os

obe

u re

publ

ici i

nek

olik

o

rim

skih

car

eva,

te o

pisa

ti n

jihov

znač

aj, t

e us

pore

dit

i Rim

u d

oba

Rep

ubl

ike

i dob

a C

arst

va.

Dem

onst

raci

ja

Izla

ganj

e

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Dem

onst

raci

ja

Izla

ganj

e

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

kult

ura

vjer

onau

k

Geo

graf

ija

ca

Čit

ank

a Dod

atn

a liter

atu

ra

11

4

Ožu

jak

15

5

9.

Hrv

atsk

i pro

stor

u

anti

čko

dob

a

9.1.

Hrv

atsk

i pro

stor

u

ant

ičko

dob

a

9.2.

Rim

ske

pokr

ajin

e na

pod

ručj

u H

rvat

ske

9.3.

Pon

avlja

nje

grad

iva

10. K

ršća

nst

vo

10.1

. K

ršća

nstv

o: p

ojav

a i

ši

renj

e

10.

2. P

onav

ljanj

e i

s

iste

mat

izac

ija g

rad

iva

10.3

. Pis

men

a pr

ovje

ra:

Grč

ka i

Rim

11.

Seo

ba

nar

oda

11.1

. H

uni,

Ger

man

i, pa

d

Z

apad

nog

Rim

skog

C

arst

va

11.2

. Is

točn

o R

imsk

o ca

rstv

o

11.3

. T

eren

ska

nast

ava

i

posj

et m

uzej

u

11.4

. Pon

avlja

nje

i

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti

pojm

ove.

rom

aniz

acija

, pro

vinc

ije,

grčk

i i r

imsk

i gra

dov

i, ku

ltur

ni

spom

enic

i. U

čeni

ci tr

ebaj

u im

enov

ati

naro

de

na p

odru

čju

Ilir

ika,

imen

ovat

i

i pok

azat

i na

kart

i nal

aziš

ta g

rčke

i

rim

ske

kult

ure,

imen

ovat

i rim

ske

pokr

ajin

e i g

rad

ove

na h

rvat

skom

pod

ručj

u, p

okaz

ati n

jihov

pol

ožaj

na

kart

ama,

vre

dno

vati

kul

turn

u

bašt

inu

Grk

a i R

imlja

na, o

pisa

ti

posl

jed

ice

rom

aniz

acije

nar

oda

na

pod

ručj

u Il

irik

a.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

kršć

anst

vo, a

post

oli,

prog

oni k

ršća

na

i krš

ćans

ki s

imbo

li. U

čeni

ci tr

ebaj

u

opis

ati p

ojav

u i š

iren

je k

ršća

nstv

a,

prep

ozna

ti n

jego

ve s

imbo

le, u

stro

j

zaje

dni

ca, z

nača

j šir

enja

krš

ćans

tva

i

znat

i od

nos

prem

a kr

šćan

ima,

te

imen

ovat

i prv

e is

takn

ute

kršć

ane

s

hrva

tsko

g po

dru

čja.

Izla

ganj

e

Geo

graf

ija

Vje

rona

uk

Hrv

atsk

i

Čit

ank

a Ud

žbe

nik

Zem

ljo

vid

Rad

na

bilje

žni

ca

2 1

1 1

Tra

vanj

Svib

anj

15

6

sist

emat

izac

ija g

rad

iva

11. 5

. Zak

ljuči

vanj

e oc

jena

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

barb

ari,

seob

a na

rod

a i p

ad

Zap

adno

g R

imsk

og c

arst

va,

obra

zlož

iti u

zrok

e i p

oslje

dice

seo

ba

naro

da

i sla

blje

nja

cars

tva.

Rad

u g

rupa

ma

Rad

u g

rupa

ma

Sam

osta

lan

rad

učen

ika

jezi

k

geog

rafi

ja

Zem

ljo

vid

udžb

en

ik

2

1

Lip

anj

157





IZVODI:

šesti


IZVODE PROGRAM:

Igor Brčić



PROGRAM


(AKTIVA)

Igor Brčić


PREDAVANJA:67

VJEŽBE:

7.1. TJEDNO:2



PROJEKTNA NASTAVA:

7.2. GODIŠNJE:70

7.3. OD

UKUPNOG

GODIŠNJEG

BROJA SATI

BIT ĆE:

TERENSKA NASTAVA:1


158

Učenici trebaju znati promjene koje su se u Europi dogodile nakon seobe naroda i pada rimskog carstva, osnovno o Istočnom rimskom carstvu odnosno Bizantu, nastanak, uspon i podjelu Franačke, razvoj feudalnog društva, položaj i značenje crkve u srednjem vijeku, crkvene redove i crkveni raskol, doseljenje Hrvata, pokrštavanje i stvaranje srednjovjekovne države, vladavinu glavnih knezova i kraljeva iz dinastije Trpimirovića, do stvaranja personalne unije s Ugarskom i dolaska dinastije Arpadovića. Zatim trebaju znati promjene koje su nastupile u razvijenom srednjem vijeku, razvoj gradova i trgovine, pojavu grañanstva, doba vladavine Arpadovića i Anžuvinaca, razvoj Dubrovnika, položaj Istre, srednjovjekovnu kulturu, humanizam, renesansu, velika geografska otkrića, reformaciju, katoličku obnovu, barok, razvoj apsolutnih i parlamentarnih monarhija, osnovne sukobe Europe i Hrvata s Osmanlijama, kao i Hrvatsku u ranom novom vijeku.

159




Uvjeti zadovoljavaju za ostvarivanje programa. Učionica sadrži zemljovide, dodatni materijal, pristup internetu je u učionici informatike, školska knjižnica je opremljena literaturom.

Škola posjeduje potrebna sredstva. Za profesora se potrebna dodatna ( znanstvena i pedagoška) literatura nalazi u knjižnici, učenici imaju udžbenik, radnu bilježnicu, atlas i bilježnicu, a za mapu s njihovim radovima ću se ja pobrinuti.

Program se može u cijelosti ostvariti.

160




.

Kratica u

Imeniku

učenika


Korelacija se provodi u dogovoru s nastavnicima iz drugog predmeta, dobar primjer je s geografijom-velika geografska otkrića, s vjeronaukom- holokaust

Predviña se izlazak na terensku nastavu koji uključuje posjet muzeju.

Učenici trebaju imati udžbenik, radnu bilježnicu i bilježnicu, atlas ne moraju stalno nositi.

161



Uočavanje uzročno-posljedičnih veza.


R.br

.

Element

ocjenjivanj

a

Ocjena

(od dovoljan

do odličan)



Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odličan

Učenik prepoznaje osnovne pojmove i zna bitne definicije,ali

ne razumije uzročno-posljedične veze.




ličnosti.


bitne procese.


sudjeluje u radu.

162

17. OBLICI PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA PO ELEMENTIMA I NJIHOV VREMENSKI RASPORED TIJEKOM NASTAVNE GODINE (individualno i skupno, razgovor i usmeno ispitivanje, izrada pisanih, grafičkih, praktičnih, tehničkih i drugih zadaća, rješavanje zadaća objessktivnog tipa, višeminutno kontrolno provjeravanje znanja, nastup i ostali odgovarajući oblici): R. br. Oblik

provjeravanja



oblik


provjereni

Usmeno

Pismeno-45 minuta

Pismeno -kratko

Jedanput mjesečno


Jedanput mjesečno

Svi elementi

Osnovni podaci,

snalaženje u prostoru i

vremenu

Osnovni podaci


16

3

Bro

j

sati

nas

tav

e

R.b

.

sata

Naz

iv n

asta

vne

cjel

ine

i

tem

e

pre

ma

izve

db

enom

pla

nu

i pro

gram

u

Cil

j za

nas

tavn

u c

jeli

nu

(zad

aće

za u

čen

ike)

Nas

tavn

e

met

ode

i

met

odič

ki

obli

ci r

ada

Kor

elac

ije

–

veze

s

dru

gim

pre

dm

etim

a

Nas

tav

na

sred

stv

a i

pom

ag

ala

Mje

sto

izvo

đe

nja

nas

tav

nog

rad

a

O

P

Bro

j

rad

nog

tjed

na

(rok

real

izac

ije)

Nap

ome

na

0 1

2 3

4 5

7 8

9 10

11

1.Po

navl

janj

e

grad

iva

peto

g

razr

eda

1.E

uro

pa

i

Sre

doz

emlj

e n

akon

seob

e n

arod

a-

1.1.

Biza

nt i

Slav

eni

1.2.

Zap

ad E

urop

e u

rano

m s

red

njem

vije

ku-F

rana

čka

drž

ava

1.3.

Podj

ela

Fran

ačke

-

Mađ

ari i

Nor

man

i

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove;

Biz

ant,

pokr

štav

anje

, Kar

olin

zi,

krun

idba

, ben

edik

tinc

i, cr

kven

i

rask

ol. U

čeni

ci tr

ebaj

u oz

nači

ti n

a

povi

jesn

oj k

arti

i cr

ti v

rem

ena

pod

ručj

a na

stan

ka d

ržav

a, u

logu

mis

iona

ra, s

veće

nika

i re

dov

nika

, te

sred

ozem

nih

grad

ova

u pr

enoš

enju

anti

čkih

teko

vina

, opi

sati

dje

lova

nje

brać

e K

onst

anti

na i

Met

oda,

Usm

eno

izla

ganj

e

Pisa

nje

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Dem

onst

raci

ja

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Vje

rona

uk

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

i

Zem

ljo

vid

i

učio

nic

a

5

2

Ruj

an

16

4

1.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

1.5.

Kul

tura

i

umje

tnos

t u E

urop

i u

rano

m s

red

njem

vije

ku

1.6.

Crk

va i

kršć

anst

vo u

ran

om

sred

njem

vije

ku

1.7.

Pona

vlja

nje

grad

iva

2.Fe

ud

aln

o d

rušt

vo-

2.1.

Feud

aliz

am

2.2.

Feud

aliz

am-

seni

ori i

vaz

ali

2.3.

Izbo

rna

tem

a:

Vit

ezov

i

3.E

uro

pa

i isl

amsk

i

svij

et

3.1.

Ara

pi

3.2

. Pon

avlja

nje

uspo

red

iti b

izan

tsku

i fr

anač

ku

kult

uru,

imen

ovat

i drž

ave

u

susj

edst

vu H

rvat

a, o

braz

loži

ti u

zrok

e

i pos

ljedi

ce c

rkve

nog

rask

ola.

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

feud

aliz

am, s

enio

r, v

azal

, ple

mić

,

kmet

,feud

alna

dav

anja

. Uče

nici

treb

aju

znat

i obr

azlo

žiti

kak

o na

staj

e

novo

dru

štvo

koj

e se

tem

elji

na

feud

u, o

pisa

ti p

olož

aj k

met

a, o

cije

niti

odno

s se

nior

a i v

azal

a, o

pisa

ti

polo

žaj C

rkve

i gr

adov

a, o

braz

loži

ti

ulog

u C

rkve

u c

ivili

zaci

jsko

m

razv

oju

Eur

ope,

na

prim

jeru

zav

ičaj

a

uspo

red

iti ž

ivot

ljud

i u g

rad

u i n

a

Raz

govo

r

Dem

onst

raci

ja

Rad

u g

rupa

ma

Usm

eno

izla

ganj

e

Pisa

nje

Čit

anje

i ra

d n

a

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Dod

atn

a liter

atu

ra i

mat

erij

ali

Slik

ovn

i mat

erij

al

2 1 6

1 2

Lis

topa

d

Stud

eni

16

5

4.H

rvat

ska

u r

anom

sred

nje

m v

ijek

u-

4.1.

Dos

elje

nje

i

pokr

štav

anje

Hrv

ata

4.2.

Hrv

atsk

a u

dob

a

knez

ova

4.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.4.

Post

anak

hrva

tsko

g

kral

jevs

tva

4.5.

Hrv

atsk

o

kral

jevs

tvo

u 10

. i 1

1.

stol

jeću

4.6.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.7.

Dol

azak

Arp

adov

ića

na

hrva

tsko

pri

jest

olje

4.8.

Hrv

atsk

a ku

ltur

a

u d

oba

naro

dni

h

vlad

ara

feud

alno

m p

osje

du.

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

žup

anije

i žu

pan,

kne

z, k

ralj,

pred

rom

anik

a, g

lago

ljašt

vo,

pers

onal

na u

nija

. Uče

nici

treb

aju

opis

ati d

osel

jenj

e H

rvat

a i n

asta

nak

prvi

h kn

ežev

ina,

pok

azat

i ta

pod

ručj

a na

kar

ti, o

braz

loži

ti p

olož

aj

knež

evin

a, o

pisa

ti r

azvo

j Hrv

atsk

e u

dob

a na

rod

nih

vlad

ara,

ana

lizir

ati

izvo

re, o

braz

loži

ti n

asta

nak

hrva

tsko

-uga

rske

drž

ave,

opi

sati

hrva

tsku

kul

turu

.

teks

tu

Rad

u g

rupa

ma

Sam

osta

lan

rad

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Hrv

atsk

i

jezi

k

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Slik

e

Čit

ank

a

1

Pros

inac

16

6

4.9.

Pona

vlja

nje

cjel

ine

4.10

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

4.11

.Pis

men

a

prov

jera

: Ran

i

sred

nji v

ijek

3.E

uro

pa

i isl

amsk

i

svij

et-

3.3.

Kri

žars

ki r

atov

i

5.U

zlet

sred

njo

vjek

ovn

e

Eu

rop

e-

5.1.

Obr

t, tr

govi

na i

razv

oj g

rad

ova

5.2.

Sred

njov

jeko

vna

svak

odne

vnic

a

5.3.

Teh

nika

, zna

nost

i kul

tura

u s

red

njem

vije

ku

5.4.

Zak

ljuči

vanj

e

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti k

ljučn

e

pojm

ove.

kom

una,

ple

mić

i i p

učan

i,

brat

ovšt

ine,

rom

anik

a i g

otik

a,

brat

ovšt

ine,

sve

učili

šte,

a z

a te

mu

Eur

opa

i isl

amsk

i svi

jet i

slam

,

križ

arsk

i rat

ovi,

arap

ska

kult

ura.

Uče

nici

treb

aju

poka

zati

šir

enje

arap

skih

ple

men

a, z

nati

uzr

oke

križ

arsk

ih r

atov

a i p

oslje

dic

e te

zna

ti

obra

zlož

iti r

azvo

j pol

jodj

eljs

tva

i

obrt

a, r

azvo

ja g

rad

ova

i nas

tank

a

kom

una,

ista

knut

i zna

čaj s

veuč

ilišt

a,

opis

ati ž

ivot

ple

mst

va, v

itez

ova

i

građ

ana,

imen

ovat

i pov

ijesn

e

Usm

eno

izla

ganj

e

pisa

nje

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Usm

eno

izla

ganj

e

Pisa

nje

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Teh

ničk

a

kult

ura

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Zem

ljo

vid

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

3 4

1 1

Sije

čanj

16

7

ocje

na

6.H

rvat

ska

u d

oba

Arp

adov

ića

i

An

žuvi

nac

a-

6.1.

Hrv

atsk

a u

dob

a

Arp

adov

ića

6.2.

Hrv

atsk

a u

dob

a

Anž

uvi

naca

6.3.

Dub

rovn

ik i

Istr

a

6.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

6.5.

Hrv

atsk

a ku

ltur

a

od 1

2. d

o 15

. Sto

ljeća

6.6.

Izbo

rna

tem

a:

Sred

njov

jeko

vna

Bos

na

6.7.

Pona

vlja

nje

grad

iva

7.H

um

aniz

am i

ren

esan

sa:

7.1.

Hum

aniz

am u

Eur

opi i

Hrv

atsk

oj

izvo

re:tr

uba

dur

sko

pjes

ništ

vo,

knjiž

evna

dje

la, g

lazb

u, r

azlik

ovat

i

rom

anik

u i g

otik

u na

nek

om

prim

jeru

, opi

sati

uzr

oke

stra

dan

ja

stan

ovni

štva

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

hrva

tsko

-uga

rski

kra

lj, v

elik

aške

obit

elji,

slo

bod

ni k

ralje

vski

grad

ovi,k

ultu

rni i

pra

vni s

pom

enic

i.

Uče

nici

treb

aju

imen

ovat

i

najz

nača

jnije

vla

dar

e, o

pisa

ti u

spon

velik

aški

h ob

itel

ji i n

a ze

mljo

vid

u

poka

zati

pod

ručj

e nj

ihov

a us

pona

,

obra

zlož

iti u

logu

ple

mst

va u

dol

asku

Anž

uvi

naca

, opi

sati

raz

voj m

leta

čke

repu

blik

e, o

braz

loži

ti z

nača

j

zad

arsk

og m

ira

za h

rvat

ske

zem

lje,

opis

ati b

orbe

za

prije

stol

je p

oslij

e

smrt

i Lud

ovik

a A

nžu

vins

kog,

obra

zlož

iti u

zrok

e i p

oslje

dice

razd

vaja

nja

hrva

tski

h ze

mal

ja,

Rad

u g

rupa

ma

Rad

sa

slik

ama

Dem

onst

raci

ja

Usm

eno

izla

ganj

e

Raz

govo

r

Dem

onst

raci

ja

Raz

govo

r

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Izla

ganj

e

kult

ura

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

a Slik

e

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

Zem

ljo

vid

Ud

žbe

2 2 6

1 1 2

Vel

jača

16

8

7.2.

Ren

esan

sa u

Eur

opi i

Hrv

atsk

oj

8.V

elik

a ge

ogra

fsk

a

otk

rića

-

8.1.

Vel

ika

geog

rafs

ka

otkr

ića

8.2.

Dru

štve

ni i

gosp

odar

ski r

azvo

j

nako

n ot

krić

a

8.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

9.O

sman

lijs

ko

cars

tvo

i Eu

rop

a-

9.1.

Osm

anlij

sko

cars

tvo

i šir

enje

9.2.

Hrv

atsk

o-tu

rski

suko

bi d

o bi

tke

na

Moh

ačko

m p

olju

9.3.

Izbo

r

Hab

sbur

gova

ca n

a

hrva

tsko

pri

jest

olje

9.4.

Pona

vlja

nje

opis

ati p

rilik

e u

Dal

mac

iji, i

stri

,

Du

brov

niku

, te

opis

ati h

rvat

sku

kult

uru.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

hum

aniz

am, r

enes

ansa

, hu

man

isti

u

Hrv

atsk

oj, g

eogr

afsk

a ot

krić

a,

kara

vela

, kon

kvis

tad

ori.

Uče

nici

treb

aju

uoči

ti p

ovez

anos

t ren

esan

se s

anti

kom

i sr

ednj

ovje

kovn

om

kult

urom

, obr

azlo

žiti

kak

o

hum

aniz

am s

tavl

ja č

ovje

ka u

sre

diš

te

inte

resa

, pok

azat

i na

kart

i sre

diš

ta

hum

aniz

ma

i ren

esan

se u

Eur

opi i

Hrv

atsk

oj, p

repo

znat

i kak

o je

rene

sans

a ut

jeca

la n

a hr

vats

ku

umje

tnos

t, op

isat

i dru

štvo

i

dos

tign

uća

prije

otk

rića

, naz

nači

ti n

a

kart

i sm

jero

ve p

utov

anja

vel

ikih

pom

orac

a, o

braz

loži

ti p

oslje

dic

e za

Eur

oplja

ne i

Ind

ijanc

e.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

Izla

ganj

e

Rad

u g

rupa

ma

Sam

osta

lni r

ad

učen

ika

Vje

rona

uk

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

Rad

na

bilje

žni

5

2

Ožu

jak

Tra

vanj

16

9

grad

iva

9.5.

Osm

anlij

sko

osva

janj

e H

rvat

ske

9.6.

Hrv

atsk

i kra

jevi

pod

Osm

anlij

ama

9.7.

Osl

obađ

anje

hrva

tski

h ze

mal

ja o

d

osm

anlij

ske

vlas

ti

9.8.

Pona

vlja

nje

grad

iva

10.-1

1.R

efor

mac

ija

i

kat

olič

ka

obn

ova-

Eu

rop

a u

dob

a

bar

oka

10.-1

1.1.

.Ref

orm

acija

i šir

enje

prot

esta

ntiz

ma

10.-1

1.2.

Kat

olič

ka

obno

va

10.-1

1.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

10-1

1.4.

Um

jetn

ost

turs

ka o

svaj

anja

, raj

a, V

ojna

kraj

ina,

usko

ci, p

rese

ljava

nja,

Vla

si.

Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti n

asta

nak

i

šire

nje

Osm

anlij

skog

car

stva

kao

i

Hab

sbur

ške

mon

arhi

je, o

braz

loži

ti

uzro

ke b

rzog

pro

dor

a O

sman

lija

u

Eur

opu,

i H

rvat

sku,

pok

azat

i na

kart

i

mje

sta

bita

ka, o

pisa

ti p

roce

s

isla

miz

acije

krš

ćans

kih

naro

da,

obra

zlož

iti o

dluk

e sa

bora

u C

etin

u,

nave

sti r

azlo

ge s

tvar

anja

Voj

ne

kraj

ine,

opi

sati

pol

ožaj

hrv

ata

i

svak

odne

vni ž

ivot

pod

Osm

anlij

ama.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

refo

rmac

ija, k

atol

ička

obn

ova,

Isus

ovci

, bar

ok, a

pso

luti

stič

ka i

parl

amen

tarn

a m

onar

hija

.

Uče

nici

treb

aju

nave

sti u

zrok

e

refo

rmac

ije, o

pisa

ti id

eje

o re

form

i

Crk

ve, o

pisa

ti o

bnov

u K

atol

ičke

crkv

e, o

braz

loži

ti u

zrok

e vj

ersk

ih

Rad

sa

slik

ama

Rad

u g

rupa

ma

Sam

osta

lni r

ad

učen

ika

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

ca

Slik

e

Ud

žbe

nik

čita

nka

Rad

na

bilje

žni

ca

4

2

Svib

anj

17

0

baro

ka

10-1

1.5.

Bar

ok u

Hrv

atsk

oj

10.-1

1.5.

Aps

olut

ne i

parl

amen

tarn

e

mon

arhi

je

10.-1

1.6.

Pona

vlja

nje

grad

iva

10.-1

1.7.

Ter

ensk

a

nast

ava

i pos

jet

muz

eju

10.-1

1..8

.Film

na

tem

u ra

nog

novo

g

vije

ka

10.-1

1.9.

Pona

vlja

nje

grad

iva

12.H

rvat

ska

u r

anom

nov

om v

ijek

u-

12.1

.Dru

štve

ni

suko

bi u

Hrv

atsk

oj

12.2

.Dal

mac

ija i

Istr

a

pod

vla

šću

Mle

čana

rato

va, n

aves

ti u

zrok

e i p

oslje

dice

refo

rmac

ije i

kato

ličke

obn

ove

u

Hrv

atsk

oj, o

pisa

ti p

rom

jene

u

gosp

odar

stvu

, opi

sati

utje

caj b

arok

ne

umje

tnos

ti n

a ži

vot r

azlič

itih

slo

jeva

stan

ovni

štva

.

Uče

nici

treb

aju

znat

i

pojm

ove:

Zri

nsko

-fra

nkop

ansk

i otp

or,

rat z

a os

lobo

đen

je, v

isok

o šk

olst

vo,

Prag

mat

ička

san

kcija

. Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti u

zrok

e i p

oslje

dice

zrin

sko-

fran

kop

ansk

e ur

ote,

Lip

anj

17

1

12.3

.Pon

avlja

nje

grad

iva

12.4

.Usp

on i

slab

ljenj

e

Du

brov

ačke

repu

blik

e

12.5

.Zri

nsko

-

fran

kap

ansk

i otp

or

bečk

om c

entr

aliz

mu

12.6

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

12.7

.Pis

men

a

prov

jera

zna

nja_

razv

ijeni

sre

dnj

i i

rani

nov

i vije

k

12.8

.Pon

avlja

nje

grad

iva

12.9

.Film

: po

izbo

ru

12.1

0.Po

navl

janj

e i

sist

emat

izac

ija

obra

zlož

iti z

nače

nje

rata

za

oslo

bođ

enje

od

osm

anlij

a, te

nav

esti

pozi

tivn

e i n

egat

ivne

pos

ljed

ice

za

Hrv

atsk

u, a

naliz

irat

i uzr

oke

i

posl

jed

ice

uspo

na i

pad

a D

ubro

vačk

e

repu

blik

e, s

tanj

e u

Dal

mac

iji i

Istr

i.

17

2

grad

iva

12.1

1.Z

aklju

čiva

nje

ocje

na

17

3

174





IZVODI:

sedmi


IZVODE PROGRAM:

Igor Brčić, prof.



PROGRAM


(AKTIVA)

Igor Brčić, prof.


PREDAVANJA:67

VJEŽBE:

7.1. TJEDNO:2



PROJEKTNA NASTAVA:

7.2. GODIŠNJE:70

7.3. OD

UKUPNOG

GODIŠNJEG

BROJA SATI

BIT ĆE:

TERENSKA NASTAVA:1


175

Učenici trebaju poznavati povijest svijeta, Europe i Hrvatske od druge polovice 18. stoljeća do kraja prvog svjetskog rata. Trebaju znati osnovno o industrijskim revolucijama, razdoblju prosvijetiteljstva i prosvijećenog apsolutizma, prvim značajnim grañanskim revolucijama, američkoj i francuskoj, napoleonovim ratovima, razdoblju narodnih preporoda u Europi posebno hrvatskom preporodu, revolucijama 1848- u europskim zemljama, te na području Hrvatske, društvu, kulturi i svakodnevnom životu u prvoj polovici 19. st. , ujedinjenju Italije i Njemačke, razdoblju Napoleona III, Viktorijanskom dobu, razdoblju imperijalizma i kolonijalizma, kulturi, svakodnevnom životu u drugoj polovici 19 i na početku 20.st , radničkom pokretu, položaju hrvatskih pokrajina u Habsburškoj monarhiji(odnosno Austro-.Ugarskoj od 1867.), političkim strankama u hrvatskim pokrajinama, kulturi i svakodnevnom životu u Hrvatskoj, te prvom svjetskom ratu.

176




Škola ima sve uvjete za ostvarenje programa. Škola posjeduje zemljovide, dodatnu literaturu koja se nalazi u školskoj knjižnici, računala s pristupom internetu se nalaze u učionici informatike.

Učenici imaju potrebna sredstva koja su njima potrebna: udžbenik, radnu bilježnicu, atlas i bilježnicu. Za profesora se dodatna literatura(znanstvena i pedagoška) nalazi u školskoj knjižnici.

U školi se može ostvariti cjelokupni program.

177




.

Kratica u

Imeniku

učenika


Korelacije se dogovaraju s nastavnicima iz drugih predmeta.

Predviña se izlazak na teren koji uključuje posjet muzeju.

Učenici trebaju imati udžbenik, radnu bilježnicu i bilježnicu, atlas ne moraju stalno nositi, a za mapu za njihove dodatne radove će se pobrinuti profesor.

178



Uočavanje uzročno-posljedičnih veza


R.br

.

Element

ocjenjivanj

a

Ocjena

(od dovoljan

do odličan)



Osnovni

podaci

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

odličan

Učenik prepoznaje osnovne pojmove i zna bitne definicije,ali

bez razumijevanja uzročno-posljedičnih veza.




ličnosti.


bitne procese.


sudjeluje u radu.

179


provjeravanja



oblik


provjereni

Usmeno

Pismeno-45 minuta

Pismeno-kratko

Jedanput mjesečno


Jedanput mjesečno

Svi elementi

Osnovni podaci,


vremenu

Osnovni podaci

1

18

0

Bro

j

sati

nas

tav

e

C

ilj z

a n

asta

vnu

cje

lin

u (z

adać

e

za u

čen

ike)

Nas

tavn

e

met

ode

i

met

odič

ki

obli

ci r

ada

Kor

elac

ije

–

veze

s

dru

gim

pre

dm

etim

a

Nas

tav

na

sred

stv

a i

pom

ag

ala

Mje

sto

izvo

đe

nja

nas

tav

nog

rad

a

O

P

Bro

j

rad

nog

tjed

na

(rok

real

izac

ije)

Nap

ome

na

0 1

2 3

4 5

7 8

9 10

11

1.

Pona

vlja

nje

grad

iva

šest

og r

azre

da

1.S

vije

t i H

rvat

ska

u

osvi

t mod

ern

og

dob

a-

1.1.

Pros

vije

ćeni

apso

luti

zam

u

Eur

opi

1.2.

Pros

vije

ćeni

apso

luti

zam

u

Hrv

atsk

oj

1.3.

Prva

ind

ustr

ijska

revo

luci

ja

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti o

snov

ne

pojm

ove:

enci

klop

edija

,

pros

vjet

itel

jstv

o, p

rosv

ijeće

ni

apso

luti

zam

, urb

ar,D

ekla

raci

ja

neov

isno

sti,

usta

v. U

čeni

ci tr

ebaj

u

obra

zlož

iti v

ažno

st p

rosv

jeti

teljs

kih

idej

a o

prom

jeni

dru

štva

i po

litič

kog

sust

ava

, im

enov

ati v

lad

are

pros

vije

ćeno

g ap

solu

tizm

a i r

efor

me,

obra

zlož

iti p

olož

aj h

rvat

skih

zem

alja

u H

absb

uršk

oj m

onar

hiji,

obr

azlo

žiti

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Geo

graf

ija

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Hrv

atsk

i

jezi

k

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Slik

e

učio

nic

a

5

1

Ruj

an

18

1

1.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

1.5.

Hrv

atsk

a u

vrije

me

prve

ind

ustr

ijske

revo

luci

je

1.6.

Post

anak

i ra

zvoj

SAD

-a

2.E

uro

pa

od

fran

cusk

e re

volu

cije

do

beč

kog

kon

gres

a-

2.1.

Fran

cusk

a

revo

luci

ja d

o us

tava

1791

.

2.2.

Fran

cusk

a

revo

luci

ja o

d us

tava

1791

. do

pad

a

jako

bina

ca 1

794.

2.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

2.4.

Nap

oleo

novi

rato

vi

pojm

ove

cent

raliz

acije

i

germ

aniz

acije

, obr

azlo

žiti

uzr

oke

i

posl

jed

ice

amer

ičko

g ra

ta z

a

neza

visn

ost,

opis

ati o

bilje

žje

mod

erne

dem

okra

cije

te u

tjeca

j

pros

vjet

itel

jstv

a na

um

jetn

ost,

znan

ost i

sva

kod

nevn

i živ

ot.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

fran

cusk

a re

volu

cija

, Dek

lara

cija

o

prav

ima

čovj

eka

i gra

đan

ina,

Gra

đan

ski z

akon

ik, I

lirsk

e po

kraj

ine,

Kra

glsk

i Dal

mat

in, S

veta

alij

ansa

.

Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti u

zrok

e,

posl

jed

ice

fran

cusk

e re

volu

cije

te

polit

ičke

pro

mje

ne ti

jeko

m

revo

luci

je(u

stav

na m

onar

hija

,

repu

blik

a), o

braz

loži

ti v

ažno

st

Dek

lara

cije

o p

ravi

ma

čovj

eka

i

građ

anin

a, n

aves

ti d

obre

i lo

še s

tran

e

Nap

oleo

nove

vla

dav

ine,

vre

dno

vati

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Rad

u p

aru

i u

grup

ama

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

Slik

e

Len

ta

vrem

en

a Čit

ank

a

5

2

Lis

topa

d

Stud

eni

18

2

2.5.

Slom

Nap

oleo

na i

bečk

i kon

gres

2.6.

Hrv

atsk

a u

vrije

me

Nap

oleo

na

2.7.

Pona

vlja

nje

grad

iva

2.8.

Film

: Nap

oleo

n

2.9.

Pona

vlja

nje

grad

iva

3.H

rvat

ski n

arod

ni

pre

por

od i

poj

ava

mod

ern

ih n

acij

a u

Eu

rop

i- D

rušt

vo,

ku

ltu

ra i

pro

mje

ne

u

prv

oj p

olov

ici 1

9.

st.-

3.1.

Nac

iona

lni

pokr

eti u

Eur

opi

3.2.

Kul

tura

rom

anti

zma

3.3.

Rad

ničk

i pok

ret u

prvo

j pol

ovic

i 19.

st.

utje

caj f

ranc

uske

rev

oluc

ije i

napo

leon

ovih

osv

ajan

ja n

a H

rvat

sku,

nest

anak

mle

tačk

e i d

ubro

vačk

e

repu

blik

e, o

pisa

ti p

okre

t za

sjed

inje

nje

Dal

mac

ije s

Hrv

atsk

om,

opis

ati n

a pr

imje

ru Il

irsk

ih

prov

inci

ja, ž

ivot

pod

Nap

oleo

novo

m

vlaš

ću, o

pisa

ti p

olit

ički

sus

tav

i

pore

dak

pos

lije

Nap

oleo

nova

pad

a.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti t

emel

jne

pojm

ove:

pre

poro

dni

pok

reti

,

Hrv

atsk

i nar

odni

pre

poro

d,na

cija

.

Uče

nici

treb

aju

nave

sti p

repo

rod

ne

pokr

ete

u Sr

ednj

oj E

urop

i i It

aliji

, te

na je

dno

m p

rim

jeru

opi

sati

pos

tana

k

mod

erni

h na

cija

u E

urop

i, op

isat

i

usta

nke

i pob

une

u O

sman

skom

cars

tvu(

napr

. U B

IH),

obra

zlož

iti

nast

anak

vel

ikos

rpsk

e po

litik

e,

opis

ati k

ultu

rne,

gos

pod

arsk

e i

Ind

ivid

ualn

i i

fron

taln

i rad

Rad

u p

aru

i u

grup

ama

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a sl

ike

Zem

ljo

vid

5 4

1 2

Pros

inac

18

3

3.4.

Hrv

atsk

i nar

odni

prep

orod

3.5.

Hrv

atsk

i nar

odni

prep

orod

, kul

tura

i

odje

ci p

repo

rod

a,

Slov

ensk

i pre

poro

d

3.6.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.R

evol

uci

ja 1

848.

u

Eu

rop

i i H

rvat

skoj

-

4.1.

Rev

oluc

ija 1

848.

u

Fran

cusk

oj i

Nje

mač

koj

4.2.

Rev

oluc

ija u

Ital

iji

i Hab

sbur

škoj

mon

arhi

ji

4.3.

Pona

vlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

4.4.

Pism

ena

prov

jera

znan

ja- g

rad

ivo

prvo

g po

lugo

diš

ta

polit

ičke

pri

like

u H

rvat

skoj

uoč

i

prep

orod

a i u

vri

jem

e nj

ega,

obra

zlož

iti p

olit

ički

pro

gram

prep

orod

a, te

nav

esti

naj

važn

ije

dog

ađaj

e iz

vre

men

a pr

epor

oda,

uspo

red

iti p

repo

rod

u p

ojed

inim

dije

lovi

ma

Hrv

atsk

e, te

nav

esti

slič

nost

i i p

oseb

nost

i, te

vre

dno

vati

važn

ost p

repo

rod

a za

nas

tana

k

mod

erne

hrv

atsk

e ku

ltur

e,

oblik

ovan

ja k

njiž

evno

g je

zika

te

oblik

ovan

ja h

rvat

ske

naci

je.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

prol

jeće

nar

oda,

Zah

tije

vanj

a na

rod

a,

zast

upni

čki s

abor

,ban

sko

vije

će,

apso

luti

zam

. Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti c

iljev

e po

slje

dice

i ti

jek

revo

luci

je p

oseb

no u

Hab

sbur

škoj

mon

arhi

ji, r

azlik

ovat

i cilj

eve

revo

luci

je u

Hrv

atsk

oj i

osta

lim

zem

ljam

a, p

okaz

ati n

a ze

mljo

vid

u

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Ind

ivid

ualn

i

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Ud

žbe

nik

Rad

na

4

1

Sije

čanj

18

4

4.5.

Zah

tije

vanj

a

naro

da

i pre

govo

ri s

Mađ

arim

a

4.6.

Hrv

atsk

o-

mađ

arsk

i rat

i sl

om

revo

luci

je

4.7.

Zak

ljuči

vanj

e

ocje

na

4.8.

Pona

vlja

nje

grad

iva

5.E

uro

pa

na

vrh

un

cu

moć

i-

5.1.

Dru

go fr

ancu

sko

cars

tvo.

Uje

din

jenj

e

Ital

ije

5.2.

Uje

dinj

enje

Nje

mač

ke,

hum

anit

arne

orga

niza

cije

,

Vik

tori

jans

ko d

oba,

Rus

ija

5.3.

Bole

snik

s

glav

na ž

ariš

ta r

evol

ucije

, raz

umje

ti

želju

za

prom

jeno

m d

rušt

veni

h

odno

sa i

polit

ičko

g su

stav

a te

poku

šaj s

tvar

anja

nac

iona

lnih

drž

ava,

obr

azlo

žiti

za

Hrv

atsk

u

Zah

tije

vanj

a na

rod

a, d

jelo

vanj

e ba

na

Jela

čića

, uvo

đen

je z

astu

pnič

kog

sabo

ra, u

kid

anje

km

etst

va, o

pisa

ti

hrva

tsko

-mađ

arsk

i rat

kao

i ut

jeca

j

revo

luci

onar

nih

zbiv

anja

na

svak

odne

vni ž

ivot

.

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

mod

erne

drž

ave,

impe

rija

lizam

,

dua

lizam

, Is

točn

o pi

tanj

e,

hum

anit

arne

org

aniz

acije

. Uče

nici

treb

aju

opis

ati t

ijek

ujed

inje

nja

Ital

ije

i Nje

mač

ke, p

rilik

e u

Fran

cusk

oj i

Vel

ikoj

Bri

tani

ji, o

braz

loži

ti n

asta

nak

Isto

čne

kriz

e, v

red

nova

ti B

erlin

ski

kong

res

i pos

ljed

ice,

nav

esti

obi

lježj

a

aust

ro-u

gars

ke v

last

i u B

osni

i

rad

Ind

ivid

ualn

i i

fron

taln

i rad

Rad

u g

rupa

ma

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

5

2

Vel

jača

18

5

Bos

pora

, Ber

linsk

i

kong

res

5.4.

Aus

tro-

ugar

ska

okup

acija

Bos

ne i

Her

cego

vine

i

polo

žaj H

rvat

a

5.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

6.S

vije

t u d

oba

euro

psk

e

dom

inac

ije-

Dru

štvo

,

ku

ltu

ra i

pro

mje

ne

u

dru

goj p

olov

ici 1

9. i

na

poč

etk

u

20.s

tolj

eća-

6.1.

Impe

rija

lizam

i

kolo

nija

lizam

6.2.

Polit

ički

sav

ezi.

Gra

đan

ski r

at u

SAD

-u

6.3.

Dru

štve

ne

prom

jene

. Pol

ožaj

Her

cego

vini

, vre

dno

vati

važ

nost

razv

oja

dem

okra

tski

h sl

obod

a, te

nast

anka

hu

man

itar

nih

orga

niza

cija

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti

pojm

ove:

kolo

nija

lizam

, gra

đan

ski

rat,

rops

tvo,

Hrv

atsk

a br

atsk

a

zaje

dni

ca. U

čeni

ci tr

ebaj

u na

povi

jesn

oj k

arti

pra

titi

šir

enje

kolo

nija

lnih

pos

jed

a eu

rops

kih

vele

sila

i kr

etan

ja is

traž

ivač

a i

dos

elje

nika

opi

sati

nek

e od

suk

oba

euro

pski

h d

ržav

a ok

o ko

loni

ja, t

e

uspo

red

iti r

azlič

ite

kult

ure

i

civi

lizac

ije, v

red

nova

ti o

dno

s

kolo

nija

lnih

sila

pre

ma

dom

oroc

ima,

Ind

ivid

ualn

i

rad

Teh

ničk

a

kult

ura

Slik

e

Dod

atn

i mat

erij

al

Rad

na

bilje

žni

ca

Slik

e

12

4

18

6

rad

ništ

va. B

orba

za

žens

ka p

rava

.

6.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

6.5.

Gos

pod

arsk

i

razv

oj. D

ruga

ind

ustr

ijska

revo

luci

ja.

6.6.

Kul

tura

i

umje

tnos

t na

prije

lazu

iz 1

9. u

20.s

tolje

će.

6.7.

Pona

vlja

nje

grad

iva

7.H

rvat

ska

u s

klo

pu

Hab

sbu

ršk

e

mon

arh

ije(

Au

stro

-

Uga

rsk

e) u

dru

goj

pol

ovic

i 19

. i n

a

poč

etk

u 2

0.st

olje

ća-

7.1.

Bac

hov

apso

luti

zam

opis

ati d

rušt

vene

, gos

pod

arsk

e i

polit

ičke

pri

like

na p

rost

oru

SAD

-a u

dru

goj p

olov

ici 1

9 st

. Tre

baju

zna

ti z

a

Sues

ki k

anal

, suf

raže

tkin

je,

hist

oric

izam

, im

pres

ioni

zam

,

mod

erna

, sec

esija

. Uče

nici

treb

aju

opis

ati d

rušt

vene

i ku

ltur

ne

prom

jene

u s

vako

dne

vnom

živ

otu

na

prije

lazu

iz 1

9. u

20.

st.,

opis

ati ž

ivot

u

grad

ovim

a, p

rim

jere

raz

voja

razl

ičit

ih u

mje

tnos

ti, k

ao i

razv

oj

špor

ta, t

e bo

rbu

za ž

ensk

a i r

adni

čka

prav

a.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

polit

ičke

str

anke

, hrv

atsk

a i

južn

osla

vens

ka id

eja,

hrv

atsk

e

inst

ituc

ije, h

rvat

sko-

ugar

ska

nago

dba

, mod

erno

sve

učili

šte.

Uče

nici

treb

aju

imen

ovat

i klju

čne

Fron

taln

i rad

Gru

pni r

ad

Hrv

atsk

i

jezi

k

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a

Ožu

jak

18

7

7.2.

Slom

apso

luti

zma.

Hrv

atsk

i sab

or 1

861.

Polit

ičke

str

anke

7.3.

Aus

tro-

ugar

ska

nago

dba

,.Hrv

atsk

o-

ugar

ska

nago

dba

,

Rije

čka

krpi

ca,

Rak

ovič

ka b

una

7.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

7.5.

Mod

erni

zaci

ja u

vrije

me

Ivan

a

Maž

uran

ića.

Poč

etak

ujed

inje

nja

Hrv

atsk

e

7.6.

Nar

odni

prep

orod

u D

alm

aciji

i Ist

ri

7.7.

Nar

odni

prep

orod

Hrv

ata

izva

n H

rvat

ske

7.8.

Pon

avlja

nje

osob

e i p

ojav

e ra

zdob

lja n

ovog

apso

luti

zma

i opi

sati

njih

ovo

dje

lova

nje

na H

rvat

sku,

opi

sati

rad

Hrv

atsk

og s

abor

a186

1, u

spor

edit

i

tem

eljn

e pr

ogra

me

polit

ički

h

stra

naka

, usp

ored

iti a

ustr

o-ug

arsk

u i

hrva

tsko

-uga

rsku

nag

odbu

,

obra

zlož

iti p

olit

ičke

i go

spod

arsk

e

posl

jed

ice

dua

listi

čkog

ure

đen

ja

Mon

arhi

je, o

pisa

ti o

snov

na o

bilje

žja

bano

vanj

a M

ažur

anić

a i H

eder

vari

ja,

opis

ati p

olit

ički

gos

pod

arsk

i i

kult

urni

raz

voj D

alm

acije

, Ist

re i

Voj

ne k

rajin

e na

pri

jela

zu iz

19

u 20

stol

jeće

, te

vred

nova

ti v

ažno

st

opis

men

java

nja

i ško

lova

nja

ljud

i.

Izra

da

plak

ata

i

men

taln

ih

map

a

Rad

u g

rupa

ma

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Tra

vanj

Svib

anj

18

8

grad

iva

7.9.

Prot

umađ

arsk

i

pokr

et

1883

.Ban

ovan

je

Khu

ena

Hed

erva

ryja

7.10

.Pon

avlja

nje

grad

iva

7.11

.Gos

pod

arsk

e

prili

ke. P

olož

aj

rad

ništ

va u

Hrv

atsk

oj

7.12

.Raz

voj h

rvat

ske

kult

ure

na p

rije

lazu

stol

jeća

7.13

.Pon

avlja

nje

grad

iva

7.14

.Ter

ensk

a

nast

ava

i pos

jet

muz

eju

7.15

.Nas

tana

k H

PSS-

a 7.16

.Pol

itik

a N

ovog

Ind

ivid

ualn

i

rad

Gru

pni r

ad

geog

rafi

ja

Zem

ljo

vid

Čit

ank

a Film

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

5

2

Lip

anj

18

9

kurs

a

7.17

.Izbo

rna

tem

a:

Polit

ičke

str

anke

u

Sabo

ru i

svak

odne

vni ž

ivot

u

hrva

tski

m

pokr

ajin

ama

na

prije

lazu

iz 1

9. u

20.s

t.

7.18

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

7.19

.Pis

men

a

prov

jera

zna

nja-

grad

ivo

dru

gog

polu

godi

šta

8.S

vjet

ske

kri

ze i

prv

i svj

etsk

i rat

-

8.1.

Kri

ze u

oči p

rvog

svje

tsko

g ra

ta

8.2.

Uzr

oci,

povo

d i

poče

tak

rata

i to

k d

o

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

svje

tski

rat

, poz

icijs

ko r

atov

anje

,

mob

iliza

cija

(nov

ačen

je),

Lon

don

ski

ugov

or, J

ugos

lave

nski

od

bor,

19

0

1916

.

8.3.

Svrš

etak

rat

a i

zbiv

anja

u R

usi

ji

8.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

8.5.

Hrv

atsk

i nar

od u

prvo

m s

vjet

skom

ratu

8.6.

Dok

umen

tarn

i

film

: prv

i svj

etsk

i rat

8.7.

Pona

vlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

8.8.

Zak

ljuči

vanj

e

ocje

na

kapi

tula

cija

. Uče

nici

treb

aju

nave

sti

polit

ičke

sav

eze

i njih

ove

član

ice,

nave

sti s

ukob

e ko

ji su

pre

thod

ili r

atu

i njih

ove

uzro

ke, n

aves

ti u

zrok

e,

povo

d i

tok

prvo

g sv

jets

kog

rata

,

poka

zati

na

kart

i boj

išta

i od

luču

juće

bitk

e, o

pisa

ti n

ačin

e ra

tova

nja

i nov

a

oruž

ja ,

opis

ati u

zrok

e i p

oslje

dice

ulas

ka S

AD

-a u

rat

i iz

lask

a R

usije

,

opis

ati u

tjeca

j rat

a na

sva

kod

nevn

icu,

opis

ati p

rom

jenu

pol

ožaj

a že

na,

polo

žaj H

rvat

ske

u M

onar

hiji,

opi

sati

odno

s su

sjed

nih

drž

ava

i vel

ikih

sila

prem

a H

rvat

skoj

, te

anal

izir

ati

izvo

re.

19

1

19

2

193

4.





IZVODI:

8.


IZVODE PROGRAM:

Igor Brčić, prof.



PROGRAM


(AKTIVA)

Igor Brčić


PREDAVANJA:67

VJEŽBE:

7.1. TJEDNO:2



PROJEKTNA NASTAVA:

7.2. GODIŠNJE:70

7.3. OD

UKUPNOG

GODIŠNJEG

BROJA SATI

BIT ĆE:

TERENSKA NASTAVA:1


194

Učenici trebaju znati posljedice prvog svjetskog rata, nove države, nove republike i granice uspostavljene u Versailleskom poretku, probleme demokratskih država, razvoj fašizma i nacizma, karakteristike komunizma u SSSR-u, Državi SHS, ujedinjenju sa Srbijom, položaju hrvatske u Kraljevini SHS(odnosno Jugoslaviji od 1929.), djelovanju političkih stranaka, Stjepanu Radiću do atentata, šestosiječanjskoj diktaturi, nastanku ustaškog pokreta te djelovanju komunista i HSS.a., Banovini Hrvatskoj, uzrocima, toku i posljedicama drugog svjetskog rata s posebnim osvrtom na temu holokausta, pokrete otpora i presudne bitke odluke AVNOJ-a, ZAVNOH-a, sudjelovanju Hrvata u antifašističkoj borbi, nastanku hrvatske države u federativnoj Jugoslaviji, zločinima okupatora i kvislinških vojski, Bleiburgu i križnom putu, hladnom ratu i promjenama poslije drugog svjetskog rata, dekolonizaciji, položaju Hrvatske u drugoj Jugoslaviji, hrvatskom proljeću, padu komunizma u Europi i domovinskom ratu, sve do suvremenih problema Hrvatske, europe i svijeta.

195




Škola zadovoljava uvjete za realizaciju programa. Učionica sadrži zemljovide, u knjižnici se nalazi dodatna literatura za profesora(znanstvena i pedagoška). Računala s pristupom internetu se nalaze u informatičkoj učionici.

Učenici trebaju imati udžbenik, radnu bilježnicu i bilježnicu. Nekim učenicima nedostaje radna bilježnica. Profesori imaju potrebna sredstva.

Može se izvesti cijeli nastavni program.

196




.

Kratica u

Imeniku

učenika


Najbolji primjeri su holokaust, te domovinski rat.

Predviña se terenska nastava, ali samo u mjestu ove školske godine.

Učenik treba imati udžbenik, radnu bilježnicu i bilježnicu. Atlas ne mora stalno nositi. Za mapu sa samostalnim radovima se brine profesor.

197


Uočavanje uzročno.posljedičnih veza



R.br

.

Element

ocjenjivanj

a

Ocjena

(od dovoljan

do odličan)



Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

odličan


ne razumije uzročno- posljedične veze.




ličnosti.


bitne procese.


sudjeluje u radu.

198


provjeravanja



oblik


provjereni

Usmeno

Pismeno-45 minuta

Pismeno- kratko

Jedanput mjesečno


Jedanput mjesečno

Svi elementi

Osnovni podaci,


vremenu

Osnovni podaci


19

9

Bro

j

sati

nas

tav

e

R.b

.

sata

Naz

iv n

asta

vne

cjel

ine

i

tem

e

pre

ma

izve

db

enom

pla

nu

i pro

gram

u

Cil

j za

nas

tavn

u c

jeli

nu

(zad

aće

za u

čen

ike)

Nas

tavn

e

met

ode

i

met

odič

ki

obli

ci r

ada

Kor

elac

ije

–

veze

s

dru

gim

pre

dm

etim

a

Nas

tav

na

sred

stv

a i

pom

ag

ala

Mje

sto

izvo

đe

nja

nas

tav

nog

rad

a

O

P

Bro

j

rad

nog

tjed

na

(rok

real

izac

ije)

Nap

ome

na

0 1

2 3

4 5

7 8

9 10

11

1.

Pona

vlja

nje

grad

iva

sed

mog

razr

eda

1.V

ersa

ille

ski

por

edak

-

1.1.

Posl

jedi

ce p

rvog

svje

tsko

g ra

ta

1.2.

Ver

saill

eski

pore

dak

- Dru

štvo

naro

da

2.D

emok

ratk

i

reži

mi i

zmeđ

u d

va

rata

-

Uče

nici

treb

aju

znat

i

pojm

ove:

mig

raci

je, v

elik

a

četv

oric

a,14

toča

ka, š

pan

jols

ka

grip

a,m

irov

ni u

govo

ri, V

ersa

illes

ki

pore

dak

, Lig

a na

rod

a.U

čeni

ci tr

ebaj

u

proc

ijeni

ti is

hod

e i p

oslje

dice

prv

og

svje

tsko

g ra

ta,u

tvrd

iti p

rom

jene

gran

ica

u eu

ropi

i na

Blis

kom

Isto

ku

na p

ovije

snom

zem

ljovi

du,

anal

izir

ati

izvo

re(m

irov

ni u

govo

ri i

14 to

čaka

),

uoči

ti i

odre

diti

pos

ljedi

ce z

a

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

učio

nic

a

2 2

1

Ruj

an

20

0

2.1.

Dem

okra

tske

drž

ave

izm

eđu

dva

rata

- Eur

opa

2.2.

Dem

okra

tske

drž

ave

izm

eđu

dva

rata

- SA

D i

kriz

a

2.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

3.T

otal

itar

ni r

ežim

i

izm

eđu

dva

rat

a-

3.1.

Zbi

vanj

a u

Sovj

etsk

oj R

usiji

3.2.

Faši

zam

u It

aliji

3.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

3.4.

Nac

izam

u

Nje

mač

koj,

mili

tari

zam

u

Japa

nu

3.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.H

rvat

ska

u p

rvoj

posl

ijera

tnu

Eur

opu

i svi

jet,

uoči

ti

uzro

čno-

posl

jedi

čnu

vezu

izm

eđu

Ver

saill

esko

g po

retk

a i n

ovog

svje

tsko

g su

koba

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove.

Lud

e d

vad

eset

e, iz

olac

ioni

zam

,

sufr

ažet

kinj

e, b

urza

, inf

laci

ja,v

elik

a

gosp

odar

ska

kriz

a.U

čeni

ci tr

teba

ju

znat

i nav

esti

pri

mje

re d

ržav

a

euro

pske

dem

okra

cije

i ob

jasn

iti n

a

jed

nom

pri

mje

ru š

to je

dem

okra

cija

,

proc

ijeni

ti p

olit

iku

SAD

-a p

rem

a

Eur

opi,

uoči

ti i

obra

zlož

iti u

zrok

e i

posl

jed

ice

Vel

ike

gosp

odar

ske

kriz

e,

opis

ati d

rušt

vene

pro

mje

ne,

urba

niza

ciju

, te

borb

u za

žen

ska

i

rad

ničk

a pr

ava.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

boljš

eviz

am ,k

omu

niza

m, f

ašiz

am,

naci

zam

, mili

tari

zam

, tot

alit

ariz

am,

rasi

zam

, ant

isem

itiz

am. U

čeni

ci

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Rad

u p

aru

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Zem

ljo

vid

i

Čit

ank

a Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

3 9

2 4

Lis

topa

d

20

1

Jugo

slav

iji-

4.1.

Drž

ava

Slov

enac

a, H

rvat

a i

Srba

4.2.

Ula

zak

Hrv

atsk

e

u K

ralje

vstv

o Sr

ba,

Hrv

ata

i Slo

vena

ca

4.3.

Rap

alls

ki u

govo

r

i pos

ljedi

ce

4.4.

Prvi

iska

zi

neza

dov

oljs

tva

Hrv

ata

u

Kra

ljevs

tvu

SHS

4.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.6.

Polit

ičke

str

anke

u K

ralje

vini

SH

S.

Vid

ovd

ansk

i ust

av

4.7.

Dje

lova

nje

Stje

pana

Rad

ića

i

aten

tat u

Sku

pšti

ni.

4.8.

Obi

lježa

vanj

e

treb

aju

uspo

red

iti g

lavn

e zn

ačaj

ke

poje

dini

h to

talit

arni

h re

žim

a, z

nati

za

stra

dan

je lj

udi,

poka

zati

na

kart

i

drž

ave

s to

talit

arni

m

reži

mim

a,op

isat

i usp

on s

vih

tota

litar

nih

reži

ma,

te n

a te

mel

ju

izvo

ra o

braz

loži

ti k

ako

tota

litar

izm

i

utje

ču n

a ži

vot g

rađ

ana,

te n

a ku

ltur

u

kao

i od

nos

prem

a cr

kvi.

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

Viš

enac

iona

lna

drž

ava,

Vid

ovd

ansk

i

usta

v, u

nita

riza

m, š

esto

sije

čanj

ska

dik

tatu

ra, k

omun

isti

čki p

okre

t,

usta

ški p

okre

t, hr

vats

ko p

itan

je,

Ban

ovin

a H

rvat

ska.

Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti t

ijek

stva

ranj

a D

ržav

e

SHS,

te K

ralje

vine

SH

S u

kont

ekst

u

međ

unar

odni

h zb

ivan

ja, o

braz

loži

ti

razl

ičit

e za

mis

li o

ustr

oju

nove

drž

ave,

pok

azat

i na

kart

i gra

nice

Drž

ave

SHS

i Kra

ljevi

ne S

HS,

Hrv

atsk

i

jezi

k

Stud

eni

Pros

inac

20

2

sjeć

anja

na

žrtv

e

Vuk

ovar

a

4.9.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4

.10.

Šest

osije

čanj

ska

d

ikta

tura

4

.11.

Okt

roir

ani

U

stav

, poj

ava

usta

ša, a

tent

at u

Mar

seill

eu

4.

12.P

onav

ljanj

e

gr

adiv

a

4.

13.S

pora

zum

C

vetk

ović

-Mač

ek

Ban

ovin

a H

rvat

ska

4.

14.P

onav

ljanj

e i

sis

tem

atiz

acija

gra

div

a

4.1

5. P

ism

ena

pro

vjer

a zn

anja

5.Z

nan

ost i

ku

ltu

ra u

u p

rvoj

pol

ovic

i 20.

st

obra

zlož

iti m

eđun

arod

ni p

olož

aj,

Jad

rans

ko p

itan

je i

posl

jedi

ce

Rap

alls

kog

ugov

ora,

opi

sati

sta

nje

u

Kra

ljevi

niSH

S-Ju

gosl

aviji

,nac

iona

lni i

vjer

ski s

asta

v, n

ejed

nak

gosp

odar

ski

razv

oj, ž

ivot

na

selu

i u

grad

u,

kult

urni

i zn

anst

veni

raz

voj,

na

prim

jeri

ma

zavi

čajn

e po

vije

sti

prot

umač

iti n

acio

naln

u po

vije

st,

opis

ati V

idov

dan

ski u

stav

, usp

ored

iti

razd

oblja

par

lam

enta

rizm

a i

dik

tatu

re, o

sud

iti p

ojav

e

hege

mon

izm

a i d

omin

antn

ih

ideo

logi

ja, t

e na

glas

iti v

ažno

st

očuv

anja

nac

iona

lnog

iden

tite

ta,

obra

zlož

iti h

rvat

sko

pita

nje

i uzr

oke

nast

anka

Ban

ovin

e H

rvat

ske,

te

nave

sti p

rist

aše

i pro

tivn

ike

spor

azu

ma

Cve

tkov

ić-M

aček

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti

Rad

u g

rupa

ma

Sam

osta

lni r

ad

Izra

da

plak

ata

i

men

taln

ih

map

a

Hrv

atsk

i

jezi

k

Gla

zben

a i

likov

na

kult

ura

Inte

rne

t

3

20

3

5.1

. Zna

nost

i te

hnik

a

u s

vije

tu u

prv

oj

polo

vici

20.

st.

5

.2. K

ultu

ra u

svi

jetu

u

u

prv

oj p

olov

ici 2

0.st

.

5

.3.Z

aklju

čiva

nje

o

cjen

a

5

.4.Z

nano

st, t

ehni

ka,

kult

ura

i špo

rt u

Hrv

atsk

oj u

prvo

j pol

ovic

i 20.

stol

jeća

6

.Dru

gi s

vjet

ski r

at-

6

.1.P

rva

osva

janj

a

faši

stič

kih

sila

. Špa

njol

ski

građ

ansk

i rat

6.2.

Poče

tak

rata

i

tok

rata

pri

je

nap

ada

Nje

mač

ke

na S

SSR

6.3.

Pris

tup

Jugo

slav

ije

Tro

jnom

pak

tu,

pojm

ove:

atom

ska

ener

gija

,

peni

cilin

,Nob

elov

a na

grad

a,

apst

rakt

na u

mje

tnos

t. U

čeni

ci tr

ebaj

u

opis

ati k

ultu

rne

i zna

nstv

ene

prom

jene

u m

eđur

atno

m r

azd

oblju

,

nave

sti z

nans

tven

a d

osti

gnuć

a i

teor

ije, z

nati

za

razv

oj m

edic

ine,

Nob

elov

u na

grad

u i r

azvo

j

dru

štve

nih

znan

osti

, im

enov

ati

odab

rane

um

jetn

ike,

zna

nstv

enik

e i

izum

itel

je, n

aves

ti v

išes

tru

ku u

logu

film

a, k

ao i

spor

ta te

utje

caj p

olit

ike

na s

port

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti

pojm

ove:

polit

ika

popu

štan

ja,

Blit

zkri

eg, T

rojn

i pak

t, ho

loka

ust

,

geno

cid

, kon

cetr

acio

ni lo

gori

,

anti

faši

stič

ka k

oalic

ija, t

otal

ni r

at,

žrtv

e i m

asov

na p

ogu

blje

nja

na

pod

ručj

u H

rvat

ske.

Uče

nici

treb

aju

opis

ati z

biva

nja

trid

eset

ih g

odin

a,

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Gru

pni r

ad

Teh

ničk

a

kult

ura

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Zem

ljo

vid

i

Čit

ank

a Rad

na

bilje

žni

ca

Dod

atn

a liter

atu

11

4

Sije

čanj

20

4

prev

rat u

Beo

grad

u,

trav

anjs

ki r

at

6.4.

Nas

tana

k

ND

H, u

staš

ki

tero

r, R

imsk

i

ugov

or

6.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

6.6.

Sat p

osve

ćen

sjeć

anjim

a na

žrt

ve

holo

kaus

ta

6.7.

Film

na

tem

u

holo

kaus

ta(„

Živ

ot

je li

jep“

, ili

„Pija

nist

“)

6.8.

Dru

gi d

io fi

lma

6.9.

Tok

rat

a od

nap

ada

Nje

mač

ke

na S

SSR

do

kapi

tula

cije

Ital

ije

6.10

.Par

tiza

nski

i

opis

ati u

zrok

e, p

ovod

i ti

jek

dru

gog

svje

tsko

g ra

ta,p

roci

jeni

ti m

irov

ne

konf

eren

cije

i po

litič

ke d

ogov

ore,

kao

i utje

caj r

ata

na c

iviln

o

stan

ovni

štvo

(opi

sati

str

adan

je c

ivila

zbog

nac

iona

lne,

ras

ne il

i vje

rske

prip

adno

sti(

prim

jer

holo

kaus

t), n

a

tem

elju

pri

mje

ra iz

zav

ičaj

ne

povi

jest

i opi

sati

utje

caj r

ata

na

svak

odne

vicu

, vre

dno

vati

pok

rete

otpo

ra i

kvis

linšk

e re

žim

e, o

pisa

ti u

kojim

je u

vjet

ima

stvo

rena

ND

H,

proc

ijeni

ti i

osud

iti r

imsk

e ug

ovor

e,

pod

ređ

enos

t ust

aško

g re

žim

a H

itle

ru

i Mus

solin

iju, o

sud

iti u

staš

ki te

ror

nad

Srb

ima,

Žid

ovim

a i R

omim

a,

rasn

e za

kone

i ko

ncen

trac

ijske

logo

re, o

pisa

ti s

tvar

anje

Fed

eral

ne

Drž

ave

Hrv

atsk

e u

sklo

pu D

FJ i

ulog

u Z

AV

NO

H-a

i nj

egov

e od

luke

,

vred

nova

ti z

nače

nje

sud

jelo

vanj

a

Hrv

ata

u an

tifa

šist

ičko

m p

okre

tu, t

e

Izra

da

plak

ata

i

men

taln

ih

map

a

Hrv

atsk

i

jezi

k

ra

Film

Vel

jača

20

5

četn

ički

pok

ret

6.11

.Jača

nje

part

izan

skog

pokr

eta

i stv

aran

je

hrva

tske

drž

ave

u

fed

erat

ivno

j

Jugo

slav

iji

6.12

.Pon

avlja

nje

grad

iva

6.13

.Izbo

rna

tem

a:

Hol

okau

st i

pokr

eti o

tpor

a

6.14

.Usp

jesi

Save

znik

a.

Svrš

etak

rat

a u

Eur

opi

6.15

.Slo

m Ja

pana

6.16

.Pon

avlja

nje

grad

iva

6.17

.Spo

razu

m

Tit

o- Š

ubaš

ić.

Stva

ranj

e

znač

aj a

ntif

ašis

tičk

e bo

rbe

za Is

tru,

Zad

ar i

Rije

ku, o

sud

iti z

loči

ne s

vih

faši

stič

kih

vojs

ki, a

li i m

asov

na

pogu

blje

nja

na k

raju

rat

a od

pobj

edni

čke

stra

ne. N

a pr

imje

ru

treb

a op

isat

i i k

ultu

rna

dos

tign

uća

u

vrije

me

rata

.

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Izra

da

refe

rata

i pre

zent

acija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

9

2

Ožu

jak

20

6

jugo

slav

ensk

e , t

e

hrva

tske

vla

de

6.18

.Svr

šeta

k ra

ta

u H

rvat

skoj

.

Ble

ibur

ška

trag

edija

6.19

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

7.-8

.Svi

jet u

dob

a

hla

dn

og r

ata-

Dek

olon

izac

ija-

7.1.

Ter

itor

ijaln

e

prom

jene

pos

lije

rta

i suđ

enje

ratn

im z

loči

ncim

a

7.2.

Osn

ivan

je U

N-

a 7.3.

Blok

ovsk

a

pod

jela

svi

jeta

.

Hla

dni

rat

7.4.

Prod

ublja

vanj

e

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

ratn

i zlo

čini

, hla

dni

rat

, Mar

shal

ov

plan

,Tru

man

ova

dok

trin

a, b

loko

vska

pod

jela

, NA

TO

, Var

šavs

ki u

govo

r,

Pokr

et N

esvr

stan

ih,

Dek

olon

izac

ija,T

reći

svi

jet,

neok

olon

ijaliz

am ,

apar

thei

d,

Ber

linsk

i zid

, det

ant,

glas

nost

.

Uče

nici

treb

aju

znat

i ish

ode

dru

gog

svje

tsko

g ra

ta, p

rom

jenu

od

nosa

izm

eđu

supe

rsila

, obr

azlo

žiti

hlad

nora

tovs

ku p

olit

iku

i kri

ze,

poka

zati

na

kart

i žar

išta

u d

oba

Ind

ivid

ualn

i i

grup

ni r

ad

Izra

da

refe

rata

Hrv

atsk

i

jezi

k

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

Ud

žbe

nik

Dod

atn

a

3

1

Tra

vanj

Svib

anj

20

7

supr

otno

sti i

kri

ze

8.1.

Dek

olon

izac

ija.

Prob

lem

i nov

ih

drž

ava.

Bor

ba z

a

građ

ansk

a pr

va u

SAD

-u

8.2.

Pona

vlja

nje

grad

iva

8.3.

Pokr

et

Nes

vrst

anih

,det

an

t 8.4.

Film

na

tem

u

hlad

nog

rata

8.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

9.H

rvat

ska

u

dru

goj

Jugo

slav

iji-

9.1.

Hrv

atsk

a u

soci

jalis

tičk

oj

Jugo

slav

iji d

o

suko

ba s

a St

aljin

om

hlad

nog

rata

, opi

sati

ulo

gu U

N-a

,

anal

izir

ati O

pću

dek

lara

ciju

o

prav

ima

čovj

eka,

pro

cije

niti

ulo

gu

dek

olon

izac

ije i

Pokr

eta

Nes

vrst

anih

,

u je

ku H

lad

nog

rata

, opi

sati

kra

j

euro

pski

h im

peri

ja u

Afr

ici i

Azi

ji,

uspo

red

iti r

azlik

e Is

toka

i Z

apad

a u

obit

elji

polo

žaju

žen

a, m

lad

ih,

ocije

niti

pro

mid

žbu

i mas

ovne

med

ije u

Hla

dno

m r

atu,

opi

sati

svak

odne

vni ž

ivot

s o

bje

stra

ne

želje

zne

zavj

ese,

te o

pisa

ti d

etan

t i

glas

nost

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

obno

va, a

grar

na r

efor

ma,

naci

onal

izac

ija, k

olek

tivi

zaci

ja,

sam

oupr

avlja

nje,

jed

nost

rana

čki

sust

av, H

rvat

sko

prol

jeće

.

Uče

nici

treb

aju

opis

ati o

bilje

žja

kom

unis

tičk

og r

ežim

a u

Jugo

slav

iji,

Ind

ivid

ualn

i i

fron

taln

i rad

Hrv

atsk

i

jezi

k

liter

atu

ra

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Dod

atn

a

4

2

20

8

9.2.

Dem

okra

tiza

cij

a, H

rvat

sko

prol

jeće

, ust

av iz

1974

.

9.3.

Mod

erni

zaci

ja i

potr

ošač

ko

dru

štvo

9.4.

Ter

ensk

a

nast

ava

i pos

jet

muz

eju

9.5.

Pad

kom

uniz

ma

u

Eur

opi

10.P

osta

nak

i

razv

oj s

amos

taln

e

Hrv

atsk

e

10.1

.Kri

za

soci

jalis

tičk

e

Jugo

slav

ije i

više

stra

načk

i

izbo

ri

10.2

.Osa

mos

talje

nj

opis

ati p

rilik

e na

kon

rata

, žrt

ve

pora

ća, t

otal

itar

izam

, jed

nost

rana

čje,

odre

điva

nje

gran

ica

i međ

una

rod

ni

polo

žaj p

rije

i po

slije

194

8., o

pisa

ti

posl

jed

ice

suko

ba s

a St

aljin

om,

razl

ikov

ati p

rokl

amir

ano

fed

erat

ivno

ustr

ojst

vo o

d s

tvar

nog

cent

ralis

tičk

og

ustr

oja,

opi

sati

pro

mje

ne u

gosp

odar

stvu

i d

rušt

vu p

oslij

e 19

45,

te k

asni

jih g

odin

a d

o os

amd

eset

ih,

opis

ati r

azlo

ge n

eusp

jeha

i re

form

i

šest

des

etih

i se

dam

des

etih

god

ina,

obra

zlož

iti u

zrok

e go

spod

arsk

e i

polit

ičke

kri

ze k

omun

isti

čkih

rež

ima,

obra

zlož

iti o

dno

s d

ržav

e pr

ema

vjer

skim

zaj

edni

cam

a, k

ao i

ulog

u

UD

B-e

i hr

vats

ke p

olit

ičke

emig

raci

je, o

braz

loži

ti u

zrok

e i

posl

jed

ice

Hrv

atsk

og p

rolje

ća, n

a

prim

jeru

zav

ičaj

ne p

ovije

sti o

pisa

ti

razv

oj tu

rizm

a, g

rad

itel

jstv

a,

ind

ustr

ije i

dr.

ge

ogra

fija

liter

atu

ra

film

1

Lip

anj

20

9

e H

rvat

ske

i

Dom

ovin

ski r

at

10.3

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

10.4

.Pis

men

a

prov

jera

zna

nja-

Dru

gi s

vjet

ski r

at i

razd

oblje

nak

on

njeg

a

10.5

.Rat

u B

osni

i

Her

cego

vini

.

Osl

obađ

anje

okup

iran

ih

pod

ručj

a u

Hrv

atsk

oj

11.H

rvat

ska

i

svij

et n

a p

ragu

treć

eg ti

sućl

jeća

11.2

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove;

mem

oran

dum

SA

NU

i ve

likos

rpsk

a

polit

ika,

viš

estr

anač

ki iz

bori

,

sam

osta

lnos

t, su

vere

nite

t,

Dom

ovin

ski r

at, m

eđun

arod

no

priz

nanj

e, m

irna

rei

nteg

raci

ja, p

op

kult

ura,

ljud

ska

prav

a, g

enet

ika,

klon

iran

je, r

ačun

ala,

kib

erne

tika

,

Eur

opsk

a u

nija

i nj

ezin

o pr

ošir

enje

.

Uče

nici

treb

aju

opis

ati p

ad

kom

uniz

ma

u E

urop

i, po

litič

ku i

gosp

odar

sku

kriz

u u

Jugo

slav

iji

posl

ije T

itov

e sm

rti,

razl

ičit

e za

mis

li

o pr

eust

roju

, pro

mje

nu u

srp

skoj

polit

ici,

obra

zlož

iti o

bnov

u

velik

osrp

ske

idej

e, o

pisa

ti

više

stra

načk

e iz

bore

u H

rvat

skoj

,

obra

zlož

iti p

rilik

e uo

či i

nako

n

izbo

ra, o

pisa

ti n

asta

nak

srp

skih

para

vojn

ih fo

rmac

ija, t

e ag

resi

ju JN

A

na S

love

niju

, Hrv

atsk

u te

Bos

nu i

Her

cego

vinu

, opi

sati

str

adan

ja iz

21

0

11.3

.Zak

ljuči

vanj

e

ocje

na

Dom

ovin

skog

rat

a(V

ukov

ar,

Du

brov

nik

i dr.

) im

enov

ati i

stak

nute

bran

itel

je, j

asno

od

red

iti a

gres

ora

i

žrtv

u, o

pisa

ti m

eđun

arod

no

priz

nanj

e, n

aves

ti p

rim

jere

tešk

oća

hrva

tske

obr

ane,

opi

sati

rat

u B

IH,

nave

sti z

nača

jne

hrva

tske

pob

jed

e,

opis

ati p

oslje

dice

rat

a i r

atne

zloč

ine(

Sreb

reni

ca, O

včar

a),

obra

zlož

iti p

rim

jere

rat

a na

pod

ručj

u

zavi

čaja

, opi

sati

pri

like

u

suvr

emen

om h

rvat

skom

, eur

opsk

om

i svj

etsk

om d

rušt

vu k

ao i

inte

grac

ije

u E

urop

i i s

vije

tu, z

nače

nje

borb

e za

mir

, lju

dsk

a pr

ava

i su

vrem

enu

umje

tnos

t, ku

ltur

u i z

nano

st.

21

1

21

2

21

3

214

6.


Školska godina 2010. / 2011. IZVEDBENI PROGRAM NASTAVNOG PREDMETA 1. NAZIV PREDMETA:

2. VRSTA ŠKOLSKOG PROGRAMA


IZVODI:


IZVODE PROGRAM:



PROGRAM


(AKTIVA)


PREDAVANJA:

VJEŽBE:

7.1. TJEDNO:


UČENIČKI SEMINAR:

PROJEKTNA NASTAVA:

7.2. GODIŠNJE:

7.3. OD

UKUPNOG

GODIŠNJEG

BROJA SATI

BIT ĆE:

TERENSKA NASTAVA:


215

216




217




.

Kratica u

Imeniku

učenika


218


R.br

.

Element

ocjenjivanj

a

Ocjena

(od dovoljan

do odličan)



219


provjeravanja



oblik


provjereni


22

0

GO

DIŠ

NJI

PL

AN

I P

RO

GR

AM

TE

HN

IČK

E K

UL

TU

RE

ZA

5. R

AZ

RE

D

OS

NO

VN

E Š

KO

LE

Ško

lska

god

ina

201

1. /

2012

.

Bro

j

sati

nas

tav

e

R.b

.

sata

Naz

iv n

asta

vne

cjel

ine

i

tem

e

pre

ma

izve

db

enom

pla

nu

i pro

gram

u

Cil

j za

nas

tavn

u c

jeli

nu

(zad

aće

za u

čen

ike)

Nas

tavn

e

met

ode

i

met

odič

ki

obli

ci r

ada

Kor

elac

ije

–

veze

s

dru

gim

pre

dm

etim

a

Nas

tav

na

sred

stv

a i

pom

ag

ala

Mje

sto

izvo

đe

nja

nas

tav

nog

rad

a

T

V

Bro

j

rad

nog

tjed

na

(rok

real

izac

ije)

Nap

ome

na

0 1

2 3

4 5

7 8

9 10

11

22

1

Mje

sec

Bro

j sa

ti

N

AS

TA

VN

E C

JEL

INE

I

TE

ME

B

RO

J

SA

TI

SU

OD

NO

S

RU

JAN

- * U

vodn

i sat

*

I

ŽIV

OT

NO

OK

RU

ŽJE

Č

OV

JEK

A ž

ivot

no o

kruž

je č

ovje

ka i

zada

ća te

hnik

e P

ribo

r i n

orm

e u

tehn

ičko

m c

rtan

ju

1 2

PR

IRO

DA

LIS

TO

PA

D

* I

I T

EH

NIČ

KO

CR

TA

NJE

C

rtan

je p

lašt

eva

geom

etri

jski

h

tije

la i

koti

ranj

e P

ravo

kutn

o pr

ojic

iran

je

Pro

vjer

a zn

anja

2 2

MA

TE

MA

TIK

A

ST

UD

EN

I

*II

I I

NF

OR

MA

CIJ

SK

A

TE

HN

OL

OG

IJA

V

idlj

ivi d

ijel

ovi o

sobn

og r

ačun

ala

Ope

rati

vni s

usta

v ra

čuna

la i

prog

ram

i N

ačin

rad

a os

obno

g ra

čuna

la

Osn

ove

pisa

nja

teks

ta

2 2

MA

TE

MA

TIK

A

INF

OR

MA

TIK

A

EN

GL

ES

KI

22

2

PR

OS

INA

C

* I

V

MA

TE

RIJ

AL

I Iz

rada

ge

omet

rijs

kih

geo

met

rijs

kih

tije

la o

d ka

rton

a D

rvo,

vrs

ta d

rva

i ala

ti z

a ob

radu

drv

a-

vjež

be

2 2

MA

TE

MA

TIK

A

PR

IRO

DA

SIJ

EČ

AN

J

Izra

da m

odel

a *

EN

ER

GE

TIK

A

Pri

mje

na s

ile,

rad

a i e

nerg

ije

2 1

PR

IRO

DA

VE

LJA

ČA

Vje

žbe

pon

avlj

anje

P

rovj

era

znan

ja

Pri

mje

na s

ile

rada

i en

ergi

je

1 1 2

PR

IRO

DA

F

IZIK

A

MA

TE

MA

TIK

A

OŽ

UJA

K

Pra

ktič

an r

ad

* V

I T

EH

NIČ

KE

TV

OR

EV

INE

N

ačin

dje

lova

nja

meh

aniz

ama

2 2

22

3

TR

AV

AN

J

Nač

in d

jelo

vanj

a m

ehan

izam

a N

ačin

dje

lova

nja

alat

a

1 2

PR

IRO

DA

SV

IBA

NJ

Vje

žbe,

ala

ti ,

meh

aniz

mi

Pro

met

ni z

nako

vi i

prop

isi

2 2

PR

IRO

DA

P

RO

ME

T

LIP

AN

J

Pis

men

a pr

ovje

ra

Ana

liza

i vr

edno

vanj

e re

zult

ata

rada

na

kra

ju n

asta

vne

godi

ne

1 1 35 S

AT

I

PR

ED

ME

TN

I U

ČIT

EL

J: V

. R

ogu

ljić

; p

rof.

.

22

4

GO

DIŠ

NJI

PL

AN

I P

RO

GR

AM

TE

HN

IČK

E K

UL

TU

RE

ZA

6. R

AZ

RE

D

OS

NO

VN

E Š

KO

LE

Ško

lska

god

ina

201

1. /

2012

. M

jese

c B

roj

sati

NA

ST

AV

NE

CJE

LIN

E I

T

EM

E

BR

OJ

S

AT

I S

UO

DN

OS

RU

JAN

UV

OD

U N

AS

TA

VU

TE

HN

IČK

E K

UL

TU

RE

*

T

EH

NIČ

KO

CR

TA

NJE

M

JER

ILA

I V

RS

TE

TE

HN

IČK

IH C

RT

EŽ

A

PR

EM

A N

AM

JEN

I S

IMB

OL

I I

KO

TIR

AN

JE U

GR

AD

ITE

LJS

TV

U

1 2 1

PR

IRO

DA

M

AT

EM

AT

IKA

LIS

TO

PA

D

CR

TA

NJE

TL

OC

RT

A U

ČIO

NIC

E

•

MA

TE

RIJ

AL

I •

TE

HN

IČK

A S

VO

JST

VA

PL

AS

TIK

E

IGU

ME

•

MJE

RE

NJE

I O

CR

TA

VA

NJE

PR

I O

BR

AD

I P

LA

ST

IKE

I G

UM

E

2 1 1

MA

TE

MA

TIK

A

PR

IRO

DA

ST

UD

EN

I

IZ

RA

DA

UP

OR

AB

NO

G

PR

ED

ME

TA

OD

D

RV

A I

LI

PL

AS

TIK

E

P

ISM

EN

A P

RO

VJE

RA

MA

TE

RIJ

AL

I U

GR

AD

ITE

LJS

TV

U

2 1 1

PR

IRO

DA

22

5

PR

OS

INA

C

•

¸EN

ER

GE

TIK

A

•

ISK

OR

IŠT

AV

AN

JE E

NE

RG

IJE

VO

DE

•

TO

PL

INS

KA

EN

ER

GIJ

A V

OD

E

PIS

ME

NA

PR

OV

JER

A

2 1

PR

IRO

DA

SIJ

EČ

AN

J

PR

AK

TIČ

NI

RA

D

•

TE

HN

IČK

E T

VO

RE

VIN

E

•

NA

ČIN

DJE

LO

VA

NJA

ST

RO

JEV

A I

A

GR

EG

AT

A

2 1

PR

IRO

DA

VE

LJA

ČA

•

NA

ČIN

DJE

LO

VA

NJA

ST

RO

JEV

A I

A

GR

EG

AT

A

•

VR

ST

E I

ZA

DA

ĆA

ST

RO

JEV

A

V

JEŽ

BE

I P

ON

AV

LJA

NJE

2 1 1

PR

IRO

DA

OŽ

UJA

K

* I

NF

OR

MA

CIJ

SKE

T

EH

N

OS

NO

VN

O O

BL

IKO

VA

NJE

TE

KST

A

VJE

ŽB

E

1 2 1

EN

GL

ES

KI

INF

OR

MA

TIK

A

22

6

TR

AV

AN

J

BR

ISA

NJE

KO

PIR

AN

JE I

ZA

MJE

NA

DIJ

EL

OV

A

TE

KST

A

MA

PE

I D

AT

OT

EK

E

2 1

EN

GL

ES

KI

INF

OR

MA

TIK

A

SV

IBA

NJ

EL

EK

TR

ON

IČK

A P

OŠ

TA

V

JEŽ

BA

MA

PE

I D

AT

OT

EK

E

2 2

EN

GL

ES

KI

INF

OR

MA

TIK

A

LIP

AN

J

PIS

ME

NA

PR

OV

JER

A

NA

LIZ

A I

VR

ED

NO

VA

NJE

RE

ZU

LT

AT

A R

AD

A

1 1 35 S

AT

I

.

PR

ED

ME

TN

I U

ČIT

EL

J: V

LA

DO

RO

GU

LJI

Ć, p

rof

227

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM-TEHNIČKA KULTURA ZA 7. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

Školska godina 2011. / 2012.

Mjesec Broj sati

NASTAVNE CJELINE I TEME

BROJ SATI

SUODNOS

RUJAN

UVODNI SAT

TEHNIKA TEHNOLOGIJE TEHNOLOŠKI PROCES TEHNIKA TEHNOLOGIJE TEHNOLOŠKI PROCES VJEŽBE

1 2 1

POVIJEST

LISTOPAD

*TEHNIČKO CRTANJE VRSTE TEHNIČKIH CRTEŽA PREMA NAČINU IZRADE IZRADA RADIONIČKOG CRTEŽA

2 2

MATEMATIKA LIKOVNI

STUDENI

• MATERIJALI • PROIZVODNJA I SVOJSTVA METALA

• MJERENJE OCRTAVANJE I REZANJE METALA

2 2

FIZIKA KEMIJA MATEMATIKA

PROSINAC

SPAJANJE LIMA PROVJERA ZNANJA PISMENA

2 1

SIJEČANJ

KOROZIJA I POSTUPCI ZAŠTITE METALA VJEŽBE

1 2

KEMIJA

228

VELJAČA

ENERGETIKA HIDROELEKTRANE I TERMOELEKTRANE PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

2 2

KEMIJA FIZIKA

OŽUJAK

TEHNIČKE TVOREVINE ELEKTRIČNE INSTALACIJE U KUĆI HLADNJACI

2 2

FIZIKA

TRAVANJ

ELEKTRIČNI GRIJAČ VODE VJEŽBE I PONAVLJANJE

2 1

FIZIKA MATEMATIKA

SVIBANJ

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA TABLICE U PROGRAMIMA ZA OBRADU TEKSTA CRTANJE PROGRAMOM ZA OBRADU TEKSTA PRETRAŽIVANJE NA INTERNETU

2 2

ENGLESKI INFORMATIKA MATEMATIKA

LIPANJ

PISMENA PROVJERA ANALIZA I VREDNOVANJE REZULTATA RADA NA KRAJU NASTAVNE GODINE

1 1 35 SATI

. PREDMETNI UČITELJ: VLADO ROGULJIĆ, prof

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM TEHNIČKE KULTURE ZA 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

229


Mjesec Broj sati


BROJ SATI

SUODNOS

RUJAN

*. UVOD U NASTAVU TEHNIČKE KULTURE

TEHNIČKO CRTANJE IZRADA SHEME JEDNOSTAVNOG ELEKTRIČNOG SKLOPA-TEHN.CRTEŽ PODJELA ELEKTRONIČKIH ELEMENATA –VJEŽBA TEHNIČKO CRTANJE

1 2 1

FIZIKA

LISTOPAD

MATERIJALI VRSTE I SVOJSTVA POLIMERNIH MATERIJALA SAVIJANJE LJEPLJENJE I ZAVARIVANJNE PLASTIKE

2 2

KEMIJA

STUDENI

IZRADA SPOJEVA ELEKTRIČNIH VODIČA

ENERGETIKA PASIVNI I AKTIVNI ELEKTRONIČKI ELEMENTI ISPRAVLJAČ IZMJENIČNE STRUJE

2 1 1

FIZIKA

PROSINAC

IZRADA JEDNOSTAVNOG ELEKTRONIČKOG SKLOPA PROVJERA ZNANJA

2 1

FIZIKA

SIJEČANJ

IZRADA JEDNOSTAVNOG ELEKTRONIČKOG SKLOPA VJEŽBE

2 1

FIZIKA

VELJAČA

TEHNIČKE TVOREVINE GENERATORI IZMJENIČNE STRUJE I ELEKTROMOTORI ELEKTRIČNI UREðAJI U AUTOMOBILU VJEŽBE I PONAVLJANJE

2 1 1

FIZIKA KEMIJA

230

OŽUJAK

IZRADA , POKRETANJE I UPRAVLJANJE ROBOTOM

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM ZA IZRADU PREZENTACIJA

2 2

ENGLESKI INFORMATIKA

TRAVANJ

UREðIVANJE PREZENTACIJE VJEŽBE I PONAVLJANJE

2 1


SVIBANJ

POVEZIVANJE NA INTERNET OBRAZOVNI SADRŽAJI NA WEBU

2 2


LIPANJ

PISMENA PROVJERA ANALIZA I VREDNOVANJE NA KRAJU NASTAVNE GODINE

1 1 35 SATI

. PREDMETNI UČITELJ: VLADO ROGULJIĆ, prof

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM TEHNIČKE KULTURE ZA 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE


Mjesec Broj sati


BROJ SATI

SUODNOS

231

RUJAN

*. UVOD U NASTAVU TEHNIČKE KULTURE

TEHNIČKO CRTANJE IZRADA SHEME JEDNOSTAVNOG ELEKTRIČNOG SKLOPA-TEHN.CRTEŽ PODJELA ELEKTRONIČKIH ELEMENATA –VJEŽBA TEHNIČKO CRTANJE

1 2 1

FIZIKA

LISTOPAD

MATERIJALI VRSTE I SVOJSTVA POLIMERNIH MATERIJALA SAVIJANJE LJEPLJENJE I ZAVARIVANJNE PLASTIKE

2 2

KEMIJA

STUDENI

IZRADA SPOJEVA ELEKTRIČNIH VODIČA

ENERGETIKA PASIVNI I AKTIVNI ELEKTRONIČKI ELEMENTI ISPRAVLJAČ IZMJENIČNE STRUJE

2 1 1

FIZIKA

PROSINAC

IZRADA JEDNOSTAVNOG ELEKTRONIČKOG SKLOPA PROVJERA ZNANJA

2 1

FIZIKA

SIJEČANJ

IZRADA JEDNOSTAVNOG ELEKTRONIČKOG SKLOPA VJEŽBE

2 1

FIZIKA

VELJAČA

TEHNIČKE TVOREVINE GENERATORI IZMJENIČNE STRUJE I ELEKTROMOTORI ELEKTRIČNI UREðAJI U AUTOMOBILU VJEŽBE I PONAVLJANJE

2 1 1

FIZIKA KEMIJA

OŽUJAK

IZRADA , POKRETANJE I UPRAVLJANJE ROBOTOM

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA PROGRAM ZA IZRADU PREZENTACIJA

2 2


232

TRAVANJ

UREðIVANJE PREZENTACIJE VJEŽBE I PONAVLJANJE

2 1


SVIBANJ

POVEZIVANJE NA INTERNET OBRAZOVNI SADRŽAJI NA WEBU

2 2


LIPANJ

PISMENA PROVJERA ANALIZA I VREDNOVANJE NA KRAJU NASTAVNE GODINE

1 1 35 SATI

. PREDMETNI UČITELJ: VLADO ROGULJIĆ, prof RUJAN

N. PODRUČJE – N. JEDINICA

SREDSTVA TIP SATA KLJUČNI POJMOVI; OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

Veselimo se ponovnom susretu

Udžbenički komplet udžbenik i radna bilježnica

upoznavanje s udžbeničkim kompletom za hrvatski jezik

1. K – Ljetna zadaća, Sonja Ivić

udžbenik i radna bilježnica

interpretacija glavni i sporedni likovi; razlikovati glavne i sporedne likove, zamijetiti osnovne etičke osobine likova

2. JI – Dogañaj s ljetnih praznika

vježbanje pripovijedanje; oblikovati i ispričati kratku priču

3. K – Dar, Jozo Bozo udžbenik i radna bilježnica

interpretacija pjesma; spoznati, doživjeti i iskazati doživljaj pjesme

4. JI – Pripovijedanje prema poticaju


vježbanje pripovijedanje; ispričati priču prema poticaju

5. K – Predznak, Ratko Zvrko


interpretacija pjesma; po obliku razlikovati pjesmu od proznog teksta

233

6. K – Pitam se, Tito Bilopavlović



7. K – Obiteljske veze, Tatjana Pokrajac-Papucci



8. 9. JI – Moja obitelj vježbanje pjesma; po obliku razlikovati pjesmu od

proznog teksta 10. K – Ljubav u abecedi,

Marija Krmpotić udžbenik i radna bilježnica

interpretacija pjesma; spoznati, doživjeti i iskazati doživljaj pjesme

11. J – Izjavna, upitna, usklična rečenica


učenje izjavna, upitna, usklična rečenica; prepoznati i razlikovati rečenice

12. K – Prijatelj, Zvjezdana Žagalj


interpretacija pjesma, kitica, stih, pjesnička slika; razlikovati dijelove pjesme, recepcija pjesme

13. 14. J – Red riječi u

rečenici udžbenik i radna bilježnica

učenje rečenica, red riječi; povezivati riječi u smislenu, jasnu i razumljivu cjelinu

15. K – Roñendan, Miro Gavran



16. JI – Proslava mog roñendana


17. K – Šumska šala, J. Čunčić-Bandov


interpretacija igrokaz, glumac, uloga, gluma; ostvarivanje igrokaza primjerenih djeci

18.

19. H. C. Andersen, Ružno pače


interpretacija bajka; razlikovati bajku kao priču o čudesnim dogañajima i likovima

20. H. C. Andersen, Ružno pače


234

LISTOPAD N. PODRUČJE –

N. JEDINICA SREDSTVA TIP SATA KLJUČNI POJMOVI; OBRAZOVNA

POSTIGNUĆA

21. JI – Pripovijedanje udžbenik i radna bilježnica


22. K – Neprilike u magli, Ratko Zvrko



23. JI – Stvaralačko pisanje

vježbanje sastavak; samostalno napisati kratak vezani tekst

24.

25. K – Ana i pas, Zvjezdana Čagalj



26. K – Dobroćudni jež, Hrabroslav Radić


interpretacija redoslijed dogañaja u priči; zamijetiti uzročno-posljedičnu i vremensku povezanost dogañaja

27. J – Jesne i niječne rečenice


učenje jesne i niječne rečenice; prepoznati i razlikovati jesnu i niječnu rečenicu

28. K – Što radi pekar, Nevenka Videk



29. MK – Kako je Ana kupila kruh


interpretacija filmska priča, slijed dogañaja, lik u filmu; zamijetiti i odrediti slijed dogañaja, ispričati filmsku priču

30.

31. K – Kuća, Pajo Kanižaj



32. J – Jesne i niječne rečenice

vježbanje

33. K – Dizalo spuštalo, Sanja Pregl


interpretacija redoslijed dogañaja; zamijetiti uzročno- -posljedičnu i vremensku povezanost dogañaja u priči

34. JI – Izražajno čitanje udžbenik i radna bilježnica

vježbanje izražajno čitanje; glasno čitati, usvajati govorne vrjednote jezika

35. 36. K – Proždrljivi

usisavač, Ž. Horvat-Vukelja



37. JI – Pripovijedanje vježbanje pripovijedanje; ispričati priču prema redoslijedu dogañaja

38. K – Malci vatropalci, Mladen Kušec



39. J – Pisanje niječnice vježbanje niječnice ni i ne; pravilno izgovarati i pisati niječnice

40.

235

STUDENI





vježbanje pripovijedanje; oblikovati i ispričati kratku priču prema poticaju

42. – Odlazak posljednjeg lista, Ratko Zvrko







45. K – Trčigrad, Stanislav Femenić



46.

47. K – Martinova priča, Ljubica Balog


interpretacija glavni i sporedni likovi; razlikovati glavne i sporedne likove, zamijetiti osnovne etičke osobine likova

48. JI – Pripovijedanje pripovijedanje; oblikovati i ispričati kratku priču

49. K – Putovanje u Mačkovac, Stanislav Femenić


interpretacija glavni lik; imenovati glavni lik, uočiti njegove etičke osobine



51. J – Veliko slovo u imenima naseljenih mjesta


učenje imena, veliko početno slovo; naučiti pisati veliko početno slovo u nazivima gradova

52.

53. K – U devet u krevet, Božidar Prosenjak



54. MK – Televizija udžbenik i radna bilježnica

učenje televizija, tel. program, tel. emisija; pogledati najdražu emisiju

55. J – Veliko slovo u imenima naseljenih mjesta

vježbanje imena, veliko početno slovo; uvježbati pisanje velikog slova u nazivima naseljenih mjesta

56. JI – Poštovanje pravopisne norme

provjera osvješćivati i primjenjivati usvojena znanja i vještine

57. J – Otvornici i zatvornici


učenje otvornici, zatvornici; razlikovati otvornike i zatvornike

58. J – Slog udžbenik i radna bilježnica

učenje slog; odrediti broj slogova prema broju otvornika

59. J – Rastavljanje riječi na kraju retka


učenje spojnica; pravilno rastavljati riječi na kraju retka, upotrebljavati spojnicu

236

60. MK – Strip (Dado i Čmičko)


učenje strip; upoznati i čitati stripove, razlikovati strip od slikovnice

61.

237

PROSINAC




udžbenik vježbanje pripovijedanje; oblikovati i ispričati kratku priču prema poticaju


udžbenik provjera pripovijedanje; oblikovati i ispričati kratku priču prema poticaju

64. K – Bijele pripreme, Ratko Zvrko



65.

66. K – Sveti Nikola, Mladen Pokić




provjera veliko slovo, niječnice, točka, uskličnik i upitnik; točno pisati po diktatu

68. K – Godina, Gordana Glibo



69. K – I zgoda i nezgoda, Nataša Lambevska


interpretacija redoslijed dogañaja u priči; zamijetiti uzročno-posljedičnu i vremensku povezanost dogañaja u priči



71. K – Božićni ukras, J. Čunčić-Bandov


interpretacija igrokaz, glumac, uloga, gluma; ostvarivanje igrokaza primjerenih djeci

72.

73. JI – Pisanje čestitke udžbenik i radna bilježnica

učenje čestitka; oblikovati pisanu poruku koja se upućuje kao čestitka

74. JI – Pričamo priču udžbenik vježbanje pripovijedanje; oblikovati i ispričati kratku priču prema poticaju


238

SIJEČANJ






76. K – Dobrodušni snješko, Ratko Zvrko



77.

78. K – Probudi se!, Sanja Pilić



79.

80. J – Pisanje riječce li udžbenik i radna bilježnica

učenje riječca li; pravilno izgovarati i pisati riječcu li u upitnim rečenicama

81. K – Zimska priča, V. Fučko-Trstoglavec



82. JI – Izražajno čitanje udžbenik provjera

83. JI – Opis predmeta udžbenik i radna bilježnica

učenje opisivanje, opis; zapažati pojedinosti u promatranju, opisivati prema planu

84.

85. K – Grga Čvarak, Ratko Zvrko



86. JI – Razumijevanje pročitanog teksta

radna bilježnica provjera priča; razumjeti pročitani tekst, odgovarati na pitanja o tekstu

87. K – Pet minuta više, Nada Iveljić


interpretacija glavni i sporedni likovi; razlikovati glavne i sporedne likove, zamijetiti osobine likova

88. MK – Kazalište izvanučionička nastava

učenje

89. MK – Kazalište udžbenik i radna bilježnica

učenje

kazališna predstava, pozornica, gledalište; posjetiti kazalište pogledati predstavu, razlikovati predstavu od filma, pozornicu od gledališta

239

VELJAČA






91. K – Zimske šale, Ratko Zvrko



92. JI – Interpretativno čitanje/kazivanje

udžbenik vježbanje čitati/kazivati tekst poštujući vrjednote govorenog jezika

93. JI – Obavijest udžbenik i radna bilježnica

učenje obavijest; ovladati pojmom obavijest, oblikovati obavijest

94. 95. K – Bez pomoći

čarobnjaka, D. Horvatić



96. MK – Filmska priča film interpretacija filmska priča, slijed dogañaja, lik u filmu; recepcija filma

97. JI – Obavijest vježbanje obavijest; oblikovati usmenu i pisanu obavijest

98. K – Zubata priča, Ž. Horvat-Vukelja


interpretacija slikopriča; razlikovati slikopriču od slikovnice i stripa

99. JI – Veliko slovo vježbanje veliko slovo; uvježbati pisanje velikog slova

100.

101. K – Valentinovo u našem gradu, I. Hut




bilježnica provjera veliko slovo, niječnice, točka, uskličnik i upitnik; točno pisati po diktatu

103. K – Moj djed i moj zavičaj, Bordeaux


interpretacija glavni lik; zamijetiti osnovne etičke osobine lika


vježbanje sastavak; samostalno pisati kratke vezane tekstove

105. K – Šapat proljeću, Mihoković-Kumrić


interpretacija redoslijed dogañaja; zamijetiti povezanost dogañaja u priči

106. JI – Interpretativno čitanje

udžbenik vježbanje interpretativno čitanje; glasno čitati poštujući vrjednote govorenog jezika

107. K – Ja hoću biti, K. Rožman



108. J – Skupine glasova ije/je


učenje ije, je, riječ; pravilno izgovarati i pisati ije/je u češće rabljenim riječima

109.

240

OŽUJAK N. PODRUČJE –

N. JEDINICA SREDSTVA TIP SATA KLJUČNI POJMOVI; OBRAZOVNA

POSTIGNUĆA 110. JI – Pripovijedanje

prema poticaju udžbenik i radna bilježnica

vježbanje pripovijedanje; oblikovati i ispričati priču prema poticaju

111. K – Čudna zvona, Ratko Zvrko





113. JI – Opisivanje vježbanje opisivanje; opisivati prema planu

114. J – Rečenica vježbanje rečenice; razlikovati izjavnu, upit., usk., jesnu i niječnu reč.

115.

116. K – Jagodne kiše, N. Sabadi


interpretacija priča; ostvariti vezu s kratkim proznim djelom



118. J – Čitanje i pisanje glasova č, ć, dž, ñ


vježbanje pravilno izgovarati i zapisivati glasove u riječima

119. K – Na visokoj nozi, Boris Nazansky



120.

121. K – Najljepša boja, Grigor Vitez




udžbenik vježbanje interpret. čitanje; čitati poštujući vrjednote govorenog jezika

123. K – Medvjedić Kruškić, Stanislav Femenić


interpretacija redoslijed dogañaja; uočiti povezanost dogañaja u priči


vježbanje sastavak; samostalno pisati vezani tekst prema poticaju

125. MK – Kazalište udžbenik i radna bilježnica

vježbanje kaz. predstava, pozornica, gledalište; recepcija predstave

126. 127. K – Luka i proljeće,

Ivanka Borovac udžbenik i radna bilježnica

interpretacija glavni i sporedni likovi; razlikovati glavne i sporedne likove, zamijetiti osobine likova


udžbenik provjera interpret. čitanje; čitati poštujući vrjednote govorenog jezika

129. J – Red riječi u rečenici

vježbanje rečenica, red riječi; povezivati riječi u smislenu, jasnu i razumljivu cjelinu


vježbanje sastavak; samostalno pisati vezani tekst prema poticaju

131. K – Voda, B. Buder udžbenik i radna bilježnica

interpretacija red riječi; povezivati riječi u smislenu i razumljivu cjelinu

132.

241

TRAVANJ






134. K – Nova antena, Ratko Zvrko





136.

137. K – Uskrsni medo, J. Čunčić-Bandov


interpretacija igrokaz, glumac, uloga, gluma; razlikovati glumca, ulogu, glumu

138. JI – Dramatizacija teksta

udžbenik vježbanje igrokaz, glumac, uloga, gluma; ostvarivanje igrokaza

139. J – Rastavljanje riječi na kraju retka

vježbanje spojnica; pravilno rastavljati riječi na kraju retka

140. K – Pilot, Joža Prudeus




provjera pripovijedanje; oblikovati i ispričati kratku priču prema poticaju

142. K – Dan planeta Zemlje, Nada Mihoković-Kumrić


interpretacija redoslijed dogañaja; uočiti uzročno- -posljedičnu i vremensku povezanost dogañaja u priči

143. JI – Izvješćivanje o obavljenom zadatku


učenje izvješćivanje; izvješćivati o obavljenom zadatku poštujući kronološki slijed dogañaja

144. K – Ulica koja miriše, Ivan Goleš


interpretacija redoslijed dogañaja; uočiti uzročno- -posljedičnu i vremensku povezanost dogañaja u priči


vježbanje sastavak; samostalno pisati kratak vezani tekst prema poticaju

146. J – Veliko slovo u imenima ulica i trgova


učenje veliko početno slovo; naučiti pisati veliko slovo u nazivima ulica i trgova


vježbanje veliko početno slovo; naučiti pisati veliko slovo u nazivima ulica i trgova

242

SVIBANJ






149. K – Svak pjeva svoje, Ratko Zvrko





151. K – Zaljubljeni tramvaj, Nada Zidar-Bogadi




nastavni listić vježbanje veliko početno slovo; naučiti pisati veliko slovo u nazivima ulica i trgova


bilježnica provjera veliko slovo, interpunkcija; točno pisati po diktatu

154. K – Ljube se, Zvjezdana Čagalj



155. J – Imenice udžbenik i radna bilježnica

učenje imenice; imenice kao riječi kojima imenujemo sve što nas okružuje

156. J – Imenice nast. listić vježbanje

157. K – Nevidljivo, vidljivo, Nada Mihoković-Kumrić


interpretacija glavni lik; izdvojiti glavni lik, uočiti njegove etičke osobine



159. K – Ljubav sve rješava, Sanja Pilić


interpretacija lik; uočiti osnovne etičke osobine likova

160. JI – Opis lika udžbenik i radna bilježnica

učenje opisivanje; opisati lik prema planu opisivanja

161. J – Ponavljanje usvojenih sadržaja

vježbanje ponoviti i uvježbati sadržaje slovnice

162. J – Pismena provjera znanja

provjera pismena provjera usvojenosti sadržaja slovnice

163. K – Zec i kornjača, Ezop



164. 165. K – Mala bubamara,

Stanislav Femenić udžbenik i radna bilježnica



udžbenik provjera čitati tekst poštujući vrjednote govorenog jezika

167. JI – Opis lika provjera opisivanje; opisati lik prema planu opisivanja

168. MK – Dječji časopisi udžbenik i radna bilježnica

učenje dječji časopisi; upoznati dječje časopise, čitati ih, razlikovati od ostalog tiska

243

LIPANJ






170. K – ðačke voćke, Ratko Zvrko



171. JI – Zvonac telefonac/telefonski razgovor


učenje govornik, sugovornik; uljudno razgovarati i slušati u telefonskome razgovoru

172. K – Domovina, Nevenka Videk



173. JI – Pisanje razglednice


učenje razglednica; oblikovati pisanu poruku koja se upućuje primatelju kao razglednica

174. K – Mjesečeva priča, Grigor Vitez



175. K – Potrčite ususret ljetu!, pjesme Ratka Zvrka




Priredba za kraj školske godine

RUJAN SAT NASTAVNO PODRUČJE –

NASTAVNA JEDINICA SREDSTVA TIP SATA OBRAZOVNA POSTIGNUĆA,

KLJUČNI POJMOVI 1. MK – prigodna svečanost 2. PČIP – Moja početnica početnica, str.

6. vježba globalno čitanje, predvježbe za početno

pisanje 3. ðak interaktivna

ploča vježba globalno čitanje, otkrivanje smisla

pročitanih skupova riječi, riječ 4. PČIP – Ja sam ñak početnica, str.

8. vježba globalno čitanje, predvježbe za početno

pisanje, riječ, rečenica 5. K – G. Vitez, Nema za mačke

škole početnica, str. interpretacija

pjesme pjesma, iskazivanje doživljaja pjesme

6. PČIP – Mačka velika slikovnica

vježba globalno čitanje, riječ, rečenica

7. PČIP – Moja učionica početnica, str. 10.

vježba globalno čitanje, predvježbe za početno pisanje, riječ, rečenica

8. PČIP – Moji prijatelji početnica, str. 12.


9. PČIP – Igram se i učim početnica, str. 14.


10. PČIP – Moje igračke početnica, str. 16.


11. PČIP – Pričam o prometu početnica, str. vježba globalno čitanje, predvježbe za početno

244

18. pisanje, riječ, rečenica 12. K – Šimo Ešić, Semafor početnica, str.

90. interpretacija pjesme

pjesma, iskazivanje doživljaja pjesme

13. PČIP – Pričam o jeseni početnica, str. 20.


14. PČIP – Pjevam o jeseni početnica, str. 22.


15. JI – Pričam priču o ñaku početnica, str. 24.

obradba samostalno pripovijedanje prema poticaju niza slika

16. PČIP – Veliko i malo tiskani slovo I i

početnica, str. 26.

obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje

17. PČIP – Veliko i malo tiskani slovo A a


obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi; glas, slovo, riječ, čitanje i pisanje

18. PČIP – Veliko i malo tiskani slovo E e



19. PČIP – Veliko i malo tiskani slovo O o



20. PČIP – Veliko i malo tiskani slovo U u



21. K – Marija Krmpotić, Pjesma o oblačiću


interpretacija pjesme


245

LISTOPAD SAT NASTAVNO PODRUČJE –


KLJUČNI POJMOVI 1. PČIP, J – Veliko i malo tiskano

slovo M m početnica, str. 36.

obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje, točka na kraju rečenice

2. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo M m

RB; dodatni listić – priručnik

vježba čitanje i pisanje riječi i rečenica

3. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo N n


obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje, točka na kraju rečenice

4. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo N n


vježbanje čitanje i pisanje riječi i rečenica, pripovijedanje

5. MK – Branko Kolar, Vau-vau film obradba animirani film, crtani film, recepcija filma

6. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo V v


obradba

7. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo V v


vježba čitanje i pisanje riječi i rečenica, pripovijedanje

8. K – Vesna Parun, Jabučica početnica, str. 94.



9. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo J j



10. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo J j



11. K – Zrno pšenice, narodna priča početnica, str. 92.

interpretacija priče

priča, doživljaj priče; samostalno pripovijedanje prema poticaju slike

12. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo L l



13. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo L l



14. K – Nada Iveljić, Miš u školskoj knjižnici



priča, doživljaj priče, pripovijedanje

15. MK – Školska knjižnica obradba upoznati školsku knjižnicu; posuñivanje knjiga

16. K, lektira – J. i W. Grimm, Crvenkapica

početnica str. 100. slikovnica

interpretacija lektirnog djela

doživljaj priče (bajke), samostalno pripovijedanje prema poticaju slike

17. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo S s



18. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo S s



19. K – Olga Malivuk, Volim jesen početnica, str. 96.



246

STUDENI SAT NASTAVNO PODRUČJE –


KLJUČNI POJMOVI 1. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo

Š š početnica, str. 48. obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna

analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje

2. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Š š



3. K, lektira – Svjetlan Junaković, Dome, slatki dome

interpretacija lektirnog djela

doživljaj priče, glavni lik priče, etičke osobine

4. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo K k

početnica, str. 50. obradba

5. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo K k

čitanje i pisanje riječi i rečenica, pripovijedanje


6. PČIP – Obrañena slova dodatni listić – priručnik

vježba čitanje i pisanje riječi i rečenica, samostalno sastavljanje rečenica

7. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo T t

početnica, str. 52. obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje

8. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo RB; dodatni listić – priručnik


9. K – J. Čunčić-Bandov, Uzbuna na radnom stolu

početnica, str. 97. interpretacija igrokaza

recepcija igrokaza; tekst namijenjen izvoñenju na pozornici, uloge

10. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo P p

početnica, str. obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje

11. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Pp



12. MK – Dovniković i Marks,Tvrdoglavo mače

film obradba animirani film, crtani film, recepcija i doživljaj filma

13. PČIP, J – Veliko i malo tiskano slovo R r

početnica, str. 56. veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje; upitnik na kraju rečenice

14. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo R r


vježba čitanje i pisanje riječi i rečenica, pripovijedanje, postavljanje pitanja, davanje odgovora

15. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo B b

početnica, str. 58. obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje; upitnik na kraju rečenice

16. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo B b


vježba čitanje i pisanje riječi i rečenica, pripovijedanje, postavljanje pitanja

17. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo D d

početnica, str. 60. obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje

18. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo D d



247

PROSINAC SAT NASTAVNO PODRUČJE –


KLJUČNI POJMOVI 1. MK – Lutkarska predstava lutkarska

predstava obradba doživjeti lutkarsku predstavu, navesti

glavne likove 2. PČIP, J – Veliko i malo tiskano

slovo ð ñ početnica, str. 62.

obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje; uskličnik na kraju rečenice

3. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo ð ñ


vježba čitanje i pisanje riječi i rečenica, pripovijedanje, postavljanje pitanja, uskličnik na kraju rečenice

4. K – Mladen Pokić, Sveti Nikola početnica, str. 99.



5. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo C c



6. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Č č


obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje; uskličnik na kraju rečenice

7. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Ć ć



8. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo C c, Č č, Ć ć


vježba čitanje i pisanje riječi i rečenica, pripovijedanje, postavljanje pitanja, interpunkcija, pravilan izgovor i pisanje glasova i slova c, č i ć

9. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo G g



10. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo G g



11. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Z z


obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje, uskličnik na kraju rečenice

12. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Z z



13. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Ž ž


obradba veliko i malo tiskano slovo, glasovna analiza i sinteza riječi, čitanje i pisanje, uskličnik na kraju rečenice

14. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Ž ž



15. K – Jure Karakaš, Božićna čestitka početnica, str. 102.



248

SIJEČANJ SAT NASTAVNO PODRUČJE –


KLJUČNI POJMOVI 1. JI – Zimski praznici razglednice,

fotografije vježba samostalno pripovijedanje prema

vlastitom iskustvu 2. K – S. Femenić, Zima početnica, str.

101. interpretacija pjesme


3. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo H h



4. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo H h


vježba čitanje i pisanje riječi i rečenica, pripovijedanje, postavljanje pitanja, samostalno oblikovanje rečenica

5. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Lj lj



6. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Lj lj



7. MK – B. Ranitović, Srce u snijegu film obrada animirani film, lutkarski film, razlikovati crtani i lutkarski film; recepcija i doživljaj filma

8. JI – Srce u snijegu film vježba samostalno pripovijedanje prema poticaju

9. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Nj nj



1O. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo F f



11. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo F f



12. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Dž dž



13. PČIP – Veliko i malo tiskano slovo Dž dž, ð ñ


vježba čitanje i pisanje riječi i rečenica, pripovijedanje, postavljanje pitanja, samostalno oblikovanje rečenica; pravilan izgovor i pisanje dž, ñ

14. PČIP – Abeceda tiskanih slova početnica, str. 86.

vježba abeceda tiskanih slova

15. K – Grigor Vitez, Brojalica početnica, str. 103.



249

VELJAČA SAT NASTAVNO PODRUČJE –


KLJUČNI POJMOVI 1. PČIP – Veliko i malo pisano slovo

I i početnica II., str. 4.

obradba pravilno pisanje slova, čitanje

2. PČIP – Veliko i malo pisano slovo U u

početnica II., str. 6.

obradba pravilno pisanje slova, čitanje

3. PČIP – Veliko i malo pisano slovo I i, U u

dodatni listići – priručnik

vježba pravilno pisanje slova, čitanje

4. K – Mladen Pokić, Ljubav i slova početnica II., str. 70.


pjesma; spoznati, doživjeti i iskazati doživljaj pjesme

5. PČIP – Veliko i malo slovo A a početnica II., str. 8.

pravilno pisanje slova, čitanje

6. PČIP-Veliko i malo pisano slovo A a

dodatni listić – priručnik

vježba pravilno pisanje slova, čitanje

7. PČIP – Veliko i malo pisano slovo M m


obradba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice, čitanje

8. PČIP – Veliko i malo pisano slovo M m


vježba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima, čitanje

9. K – Vera Zemunić, Karnevalska ljubav




10. PČIP – Veliko i malo pisano slovo N n


pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima, čitanje

11. PČIP – Veliko i malo pisano slovo N n


vježba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i imenima

12. PČIP – Veliko i malo pisano slovo O o


obradba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima, čitanje

13. PČIP – Veliko i malo pisano slovo O o



14. K – Tito Bilopavlović, Kod liječnika




15. J – Rečenice dodatni listić vježba rečenica; samostalno izgovarati i napisati rečenicu pisanim slovima

16. PČIP – Veliko i malo pisano slovo E e



17. PČIP – Veliko i malo pisano slovo E e

RB, dodatni listić – priručnik


18. K – Marija Krmpotić, Snježni tjedan




19. PČIP – Veliko i malo pisano slovo J j



20. PČIP – Veliko i malo pisano slovo J j



250

OŽUJAK SAT NASTAVNO PODRUČJE –


KLJUČNI POJMOVI 1. K – Vera Zemunić, Jaglac početnica II.,

str. 74. interpretacija pjesme


2. PČIP – Veliko i malo slovo V v početnica II., str. 20.

obradba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; čitanje, uskličnik na kraju rečenice

3. PČIP – Veliko i malo pisano slovo V v


vježba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; čitanje, uskličnik na kraju rečenice

4. JI – Sastavljanje rečenica od zadanih nizova riječi

dodatni listić vježba niz riječi, rečenica: sastavljati rečenicu od zadanog niza riječi

5. PČIP-Veliko i malo pisano slovo L l



6. PČIP – Veliko i malo slovo L l RB, dodatni listić – priručnik


7. K – J. Čunčić-Bandov, Proljetno buñenje


interpretacija igrokaza

spoznati, doživjeti i iskazati doživljaj igrokaza, razlikovati igrokaz kao tekst namijenjen izvoñenju na pozornici glavni likovi

8. PČIP – Veliko i malo pisano slovo S s


obradba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; čitanje, veliko slovo na početku rečenice i u imenima

9. PČIP – Veliko i malo pisano slovo S s


vježba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; čitanje, veliko slovo na početku rečenice i u imenima

10. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Š š



11. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Š š


vježba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima, čitanje,

12. K – Miroslav Kovačević, Voda početnica II., str. 75.



13. PČIP – Veliko i malo pisano slovo K k



14. PČIP – Veliko i malo pisano slovo K k


vježba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima, čitanje,

15. JI – Tenina tajna početnica II., str. 30.

obradba pripovijedanje: samostalno pripovijedanje prema nizu slika

16. PČIP – Veliko i malo pisano slovo T t



17. PČIP – Veliko i malo pisano slovo T t



18. K – Sanja Kireta-Bebić, Dvije lopte početnica II., str. 32.



19. PČIP – Veliko i malo pisano slovo P p


obradba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima, upitnik na kraju rečenice čitanje

20. PČIP – Veliko i malo pisano slovo P p


vježba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima; upitnik na kraju rečenice, čitanje

21. K, lektira – Jens Sigsgaard, Pale sam na svijetu

slikovnica interpretacija lektirnoga djela


22. JI – Pale sam na svijetu slikovnica vježba pisanje; samostalno oblikovati kraću

251

pisanu poruku 23. MK – M. Jović i S. Fabrio, Pale

sam na svijetu film obradba film; recepcija i doživljaj filma, lik

252

TRAVANJ SAT NASTAVNO PODRUČJE –


KLJUČNI POJMOVI 1. K – J. Čunčić-Bandov,

Zaboravljivi zeko početnica II., str. 76.



2. PČIP – Veliko i malo pisano slovo R r


obradba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima, upitnik na kraju rečenice, čitanje

3. PČIP – Veliko i malo pisano slovo R r



4. K – Tanja Kirhmajer, Naš grad početnica II., str. 80.


priča; spoznati, doživjeti i iskazati doživljaj priče

5. PČIP – Veliko i malo slovo B b početnica II., str. 36.


6. PČIP – Veliko i malo pisano slovo B b



7. PČIP – Veliko i malo pisano slovo D d


obradba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima, uskličnik na kraju rečenica; čitanje

8. PČIP – Veliko i malo pisano slovo D d



9. K – Nevenka Videk, Zašto se plavi zec spustio na Mjesec



priča; ostvariti komunikacijsku vezu potaknutu pitanjima otvorenog i zatvorenog tipa, doživljaj priče

10. PČIP – Veliko i malo pisano slovo ð ñ


obradba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima; čitanje

11. PČIP – Veliko i malo pisano slovo ð ñ



12. PČIP – Veliko i malo pisano slovo C c



13. PČIP – Veliko i malo pisano slovo C c


vježba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima; čitanje

14. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Č č



15. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Ć ć


obradba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; veliko slovo na početku rečenice i u imenima; uskličnik na kraju rečenice; čitanje

253

SVIBANJ SAT NASTAVNO PODRUČJE –


KLJUČNI POJMOVI 1. PČIP – Veliko i malo pisano slovo

C, Č, Ć, RB, dodatni listić – priručnik

vježba pravilno pisanje slova, riječi, rečenica; pravilan izgovor i pisanje glasova/slova, veliko slovo na početku rečenice i u imenima, čitanje

2. PČIP – Veliko i malo pisano slovo G g



3. PČIP – Veliko i malo pisano slovo G g



4. PČIP – Veliko i malo pisano slovo H h



5. PČIP – Veliko i malo pisano slovo H h



6. K – Ratko Zvrko, Majka početnica II., str. 78.


pjesma; razlikovati pjesmu od proznog djela po obliku, spoznati i iskazati doživljaj pjesme

7. K, lektira – Željka Horvat-Vukelja, Hrabrica

slikovnica interpretacija lektirnog djela


8. JI – Hrabrica slikovnica vježba pisanje; samostalno oblikovati kraću pisanu poruku

9. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Z z



10. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Ž ž



11. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Z z, Ž ž



12. K – Tamara Vrbanović, Maslačak početnica II., str. 85.



13. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Lj lj



14. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Nj nj



15. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Lj lj, Nj nj



17. PČIP – Veliko i malo pisano slovo Dž dž



18. PČIP – Veliko i malo pisano slovo F f



19. PČIP – abeceda pisanih slova RB vježba abeceda pisanih slova

254

LIPANJ SAT NASTAVNO PODRUČJE –


KLJUČNI POJMOVI 1. MK – Lolek i Bolek film obradba animirani film, crtani film, recepcija

filma,doživljaj 2. J – jezični sadržaji I. razreda RB, dodatni listić

– priručnik RB ponavljanje ponavljanje jezičnih sadržaja

3. J – jezični sadržaji I. razreda RB, dodatni listić – priručnik RB

ponavljanje ponavljanje jezičnih sadržaja

4. JI – Poštovanje pravopisne norme listić provjera utvrñivanje pravopisne norme 5. K – Moja domovina Hrvatska,

Sonja Ivić početnica II., str. 81.


pjesma; razlikovati pjesmu od proznoga djela po obliku, spoznati i iskazati doživljaj pjesme

6. JI – To smo mi, slikovnica slikovnica vježba pisanje; samostalno oblikovati kraću poruku

7. K – Nada Sabadi, U morskoj školi početnica II., str. 86.



8. K – Nevenka Videk, Svakog dana početnica, str. 87. interpretacija priče


IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM HRVATSKOG JEZIKA U 3. RAZREDU

OSNOVNE ŠKOLE

RE

DN

I B

RO

J

NASTAVNO PODRUČJE NASTAVNA TEMA O

BR

AD

BA

PO

NA

VL

JAN

JE I

U

VJE

ŽB

AV

AN

JE

PR

OV

JER

AV

AN

JE

1. Jezično izražavanje Uvodni sat 1 2. Književnost Tema u poeziji 1 3. Jezik Abeceda 1

4.

Jezik Glas, slovo, riječ Otvornici, zatvornici, slog Rastavljanje riječi na kraju retka, spojnica

1

5. Književnost Tema u prozi 1 6. Jezik Rečenica 1

7. Medijska kultura i jezično izražavanje

Strip Slušanje i govorenje

1

8. Književnost i jezično izražavanje Slušanje i govorenje 1 9. Jezik Imenice 1

10. Književnost Povezanost dogañaja s vremenom,

mjestom i likom 1

11. Jezik Veliko početno slovo 1 12. Književnost Ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi 1 13. Jezik Izgovor i pisanje glasova 1 14. Jezik Skupovi ije/je/e/i 1 15. Književnost Šaljiva pjesma 1 16. Jezik Ispit znanja 1 17. Jezik Imenice 1 18. Književnost Ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi 1

10 7 1

255

RE

DN

I B

RO

J

NASTAVNO PODRUČJE NASTAVNA TEMA

OB

RA

DB

A

PO

NA

VL

JAN

JE I

U

VJE

ŽB

AV

AN

JE

PR

OV

JER

AV

AN

JE


mjestom i likom 1

20. Književnost Tema u prozi 1

21. Jezično izražavanje Stvaranje zajedničke priče prema

poticaju 1

22. Književnost Tema u poeziji 1 23. Književnost Ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi 1

24. Jezično izražavanje Slušanje i govorenje

Stvaralačko pisanje – oblikovanje kraćeg sastavka

1

25. Jezično izražavanje Obavijest 1 26. Književnost Tema u poeziji 1 27. Jezično izražavanje Izvješćivanje o obavljenom zadatku 1 28. Književnost Basna 1 29. Medijska kultura Animirani film 1


mjestom i likom 1

31. Jezik Imenice 1 32. Književnost Lektira 1 33. Književnost Lektira 1 34. Jezik Dvotočje i zarez u nabrajanju 1 35. Književnost Tema u poeziji 1 36. Književnost Basna 1

37. Jezično izražavanje Sporazumijevanje hrvatskim književnim

jezikom 1

18 1

38. Jezično izražavanje Pripovijedanje

Stvaranje priče prema poticaju 1

39. Književnost Pripovijetka 1 40. Jezik Veliko početno slovo 1 41. Jezik Veliko početno slovo 1 42. Jezik Umanjenice i uvećanice 1

43. Jezik Izgovor i pisanje č i ć u umanjenicama i

uvećanicama 1

44. Jezično izražavanje Rasprava 1

45. Jezik Skupovi ije/je/e/i u umanjenicama i

uvećanicama 1

46. Književnost Šaljiva pjesma 1 47. Jezik Glagoli 1 48. Jezik Glagoli 1


mjestom i likom 1

50. Književnost Dječji roman 1

51. Književnost Lektira

Izgled i ponašanje lika 1

52. Jezik Veliko početno slovo 1 53. Jezik Umanjenice i uvećanice 1 54. Jezik Glagoli 1

256

RE

DN

I B

RO

J


OB

RA

DB

A

PO

NA

VL

JAN

JE I

U

VJE

ŽB

AV

AN

JE

PR

OV

JER

AV

AN

JE

55. Medijska kultura Dječji film 1 56. Medijska kultura Dječji film 1

14 5 57. Medijska kultura Knjižnica – uporaba enciklopedije 1 58. Književnost Lektira 1 59. Književnost Lektira 1


mjestom i likom 1

61. Književnost Igrokaz 1 62. Jezično izražavanje Čitanje po ulogama 1 63. Jezično izražavanje Čitanje s razumijevanjem 1

64.

Jezik Imenice Veliko početno slovo Umanjenice i uvećanice Glagoli

1

65. Jezik Ispit znanja 1 66. Književnost Tema u poeziji 1 67. Jezik Veliko početno slovo 1


Dijalog 1


mjestom i likom 1

70. Jezično izražavanje Stvaralačko pisanje, sastavak 1 71. Jezično izražavanje Obavijest 1 72. Književnost Tema u poeziji 1


Pripovijedanje prema poticaju 1

11 4 2

74. Jezično izražavanje Pripovijedanje, Stvaranje priče prema

poticaju 1

75. Književnost Tema u poeziji 1 76. Književnost Igrokaz 1 77. Jezično izražavanje Čitanje po ulogama 1


poticaju 1

79. Književnost Tema u prozi 1 80. Medijska kultura Radijska emisija 1 81. Medijska kultura Radijska emisija 1 82. Medijska kultura Radijska emisija 1


mjestom i likom 1

84. Jezik Imenice 1 85. Jezično izražavanje Čitanje s razumijevanjem 1 86. Jezik Glagoli 1 87. Književnost Lektira 1 88. Književnost Lektira 1

10 4 1 89. Jezično izražavanje Stvaralačko pisanje – oblikovanje kraćeg 1

257

RE

DN

I B

RO

J


OB

RA

DB

A

PO

NA

VL

JAN

JE I

U

VJE

ŽB

AV

AN

JE

PR

OV

JER

AV

AN

JE

sastavka 90. Književnost i medijska kultura Tema u prozi, Uporaba enciklopedije 1 91. Književnost Šaljiva pjesma 1 92. Književnost Izgled i ponašanje lika 1 93. Književnost Lektira 1 94. Književnost Lektira 1 95. Medijska kultura Dječji film 1 96. Medijska kultura Dječji film 1 97. Medijska kultura Dječji film 1 98. Književnost i medijska kultura Dječji roman – dječji film 1 99. Književnost Izgled i ponašanje lika 1

100. Književnost Igrokaz 1 101. Jezično izražavanje Čitanje po ulogama 1


mjestom i likom 1

103. Književnost Jezično izražavanje

Povezanost dogañaja s vremenom, mjestom i likom Čitanje po ulogama

1

104. Jezik Pridjevi 1 105. Jezik Pridjevi 1

106. Književnost Tema u poeziji

Ponavljanje u stihu, kitici i pjesmi 1


mjestom i likom 1

108. Jezik Imenice

Glagoli Pridjevi

1

16 4 109. Jezik Veliko početno slovo 1 110. Književnost Izgled i ponašanje lika 1 111. Jezik Veliko početno slovo 1 112. Književnost Tema u prozi 1


poticaju 1

114. Jezik Veliko početno slovo 1 115. Književnost Pripovijetka 1 116. Jezik 2. ispit znanja: Veliko početno slovo 1 117. Jezik Analiza 2. ispita znanja 1 118. Medijska kultura Film 1 119. Jezično izražavanje Izvješćivanje o obavljenom zadatku 1 120. Jezično izražavanje Čitanje s razumijevanjem 1 121. Jezik Dvotočje i zarez u nabrajanju 1 122. Književnost Tema u poeziji 1

123. Jezik Imenice

Pridjevi 1

124. Jezično izražavanje Slušanje i govorenje 1 125. Književnost Tema u prozi 1 126. Jezično izražavanje Rasprava 1

258

RE

DN

I B

RO

J


OB

RA

DB

A

PO

NA

VL

JAN

JE I

U

VJE

ŽB

AV

AN

JE

PR

OV

JER

AV

AN

JE

127. Književnost Tema u poeziji 1

128. Jezično izražavanje Stvaralačko pisanje – oblikovanje

kraćega sastavka 1

129. Književnost Bajka 1 130. Književnost Lektira 1 131. Književnost Lektira 1

132. Jezik Imenice

Glagoli Pridjevi

1

133. Medijska kultura Knjižnica – korištenje enciklopedije 1 11 11 3 134. Književnost Šaljiva pjesma 1

135.

Jezik 3. ispit znanja: Imenice Glagoli Pridjevi Dvotočje i zarez u nabrajanju

1

136. Jezik Analiza 3. ispita znanja 1 137. Književnost Basna 1 138. Medijska kultura Dječji časopisi 1 139. Jezik Veliko početno slovo 1 140. Jezik Veliko početno slovo 1


mjestom i likom 1

142. Jezično izražavanje Slušanje i govorenje, Stvaralačko pisanje

– oblikovanje kraćega sastava 1

143. Književnost Tema u prozi 1 144. Književnost Tema u poeziji 1

7 2 2 145. Medijska kultura Kazalište 1

146. Književnost Bajka

Izgled i ponašanje lika 1

147. Jezično izražavanje Opisivanje 1 148. Jezik Kratice 1 149. Jezik Kratice 1 150. Književnost Lektira 1 151. Književnost Lektira 1 152. Književnost Tema u poeziji 1 153. Jezično izražavanje Pisanje čestitke 1 154. Književnost Usporedba 1 155. Književnost Tema u poeziji 1


kraćega sastava 1

157. Književnost Tema u poeziji 1


kraćega sastava 1

159. Književnost Pripovijetka 1 160. Književnost Tema u poeziji 1 161. Književnost Ponavljanje u stihu, kitici i pjesmi 1

259

RE

DN

I B

RO

J


OB

RA

DB

A

PO

NA

VL

JAN

JE I

U

VJE

ŽB

AV

AN

JE

PR

OV

JER

AV

AN

JE

162. Jezično izražavanje Slušanje i govorenje 1 163. Jezično izražavanje Čitanje s razumijevanjem 1

164.

Jezik Imenice Veliko početno slovo Umanjenice i uvećanice Glagoli Pridjevi

1

13 6 1 165. Jezično izražavanje Opisivanje 1 166. Jezično izražavanje Obavijest 1 167. Književnost Pripovijetka 1 168. Jezično izražavanje Čitanje s razumijevanjem 1 169. Književnost Tema u poeziji 1 170. Književnost Tema u poeziji 1 171. Medijska kultura Dječji film 1 172. Medijska kultura Dječji film 1 173. Književnost Lektira – kviz znanja 1 174. Jezično izražavanje Slušanje i govorenje 1 175. Jezično izražavanje Slušanje i govorenje, Pripovijedanje 1

5 5 1 UKUPNO 116 48 11

ZLATNA VRATA 4 IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM HRVATSKOG JEZIKA U 4. RAZREDU

OSNOVNE ŠKOLE

260

RE

DN

I B

RO

J


OB

RA

DB

A

PO

NA

VL

JAN

JE I

U

VJE

ŽB

AV

AN

JE

PR

OV

JER

AV

AN

JE

1. Imenice 1 3 1 2. Glagoli 2

3. Izricanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

1 2 1

4. Pridjevi 1 2 5. Vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi) 6 5 6. Upravni i neupravni govor 1 1 1 7. Veliko početno slovo 2 3 1 8. Kratice 1 2 9. Izgovor i pisanje č, ć, dž, ñ, ije/je/e/i 2 3

10. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena

1 1

11.

JEZIK

Književni jezik i zavičajni govor 1 3 12. Pripovijedanje 1 1

13. Sažimanje pripovjednih tekstova 2 2 1 14. Samostalno stvaranje priče 3 4 3 15. Opisivanje 1 1 1 16. Sporazumijevanje 1 1 17. Pisanje – pismo 1 18. Izražajno čitanje 1 1 1 19. Rasprava 1 2 20.

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Pisanje – poštovanje pravopisne norme 1 2 21. Odreñivanje teme u poeziji i prozi 21 22. Vidni i slušni doživljaj 9 23. Ritam u pjesmi 8 3 24. Uvod, rasplet i zaplet u priči 9 25. Odnosi meñu likovima 10 26. Personifikacija 8 27. Dijelovi teksta 5 1 28.

KNJIŽEVNOST

Književne vrste 9 4 29. Dokumentarni film 2 30. Usporedba filma s književnim djelom 3 31. Računalo 2 32. Časopisi 1

33.

MEDIJSKA KULTURA

Knjižnica – služenje rječnikom i školskim pravopisom

1

34. Dječji igrani film 6 UKUPNO 116 49 18

IX. TEMA: Postoje riječi, nježne, tople, blage…Z. Kolarić-Kišur

Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Zlata Kolarić-Kišur, Riječi

R

261

Robert Fulghum, Sve što trebam znati naučio sam u vrtiću Tin Kolumbić, Djetinjstvo

KNJIŽEVNOST 4

Dinko Šimunović, Kljasta Sava Hrvatski jezik u prošlosti i sadašnjosti (2 sata) Jednoznačnost i višeznačnost riječi (2)

Ponavljanje gradiva iz četvrtoga razreda. (2) Ispit znanja - provjera gradiva 4. r. (2)

JEZIK 9

Glagoli (1)

Uvodni sat

Samostalni literarni ostvaraji u lirskoj, epskoj

ili dramskoj formi (prema izboru učenika). Interpretativno čitanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova.


4

Slušanje književnih i neknjiževnih tekstova.

LEKTIRA 2

Popis djela iz lektire. Izbor lektirnih djela. Naputak: o voñenju dnevnika čitanja, o predstavljanju pročitanog djela plakatima, o dramskim igrama, misaonim crtežima ili drugim oblicima rada.

MEDIJSKA KULTURA

1

Ponavljanje MK – 4. razreda

Usporedba filma s književnim djelom prema kojemu je snimljen film: sličnosti i razlike.

Računalo. Knjižnica - služenje rječnikom i školskim pravopisom

X. TEMA: Mila si nam ti jedina…Antun Mihanović Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Antun Mihanović, Horvatska domovina Vladimir Strojny, Kako je nastala naša zemlja Nikola Milićević, Češljugari Dobriša Cesarić, Jesen

L

I

S

T

O

P

A

D

KNJIŽEVNOST 5

Shel Silverstein,

262

Dobro Stablo Hrvatski jezik i dvojezičnost

Pisanje velikoga početnoga slova (1) Promjenjive i nepromjenjive riječi (2)

JEZIK

6

Prilozi (2) Pisanje velikoga početnoga slova (2)

Pisanje i izgovor priloga. (1)

Pripovijedanje (1)


8

Priprema za školsku zadaću (1)

Školska zadaća (3 sata)

LEKTIRA 2

Ivan Kušan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi ili Zagonetni dječak ili Koko u Parizu iliLažeš, Melita ili Domaća zadaća

MEDIJSKA KULTURA

1

Sredstva priopćavanja - mediji

XI. TEMA: Nañite malo vremena za me! Mladen Bjažić

Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Miroslav Slavko Mañer, Djedovo slovo Jostein Gaarder, Veliko iščekivanje Mladen Bjažić, Tata nema vremena

KNJIŽEVNOST 4

Prežihov Voranc, Još jedan džep Prijedlozi (2)

Veznici, usklici i čestice (3)

Sklonidba (2)

JEZIK

9

Nominativ (2)

Opisivanje (2) JEZIČNO

IZRAŽAVANJE 4

Pisanje i izgovor prijedloga, veznika, usklika i čestica. (2)

S

T

U

D

E

N

I

- 2

0 sa

ti

LEKTIRA

2

Milivoj Matošec, Strah u Ulici lipa

263

MEDIJSKA KULTURA

1

Filmski rodovi

XII. TEMA: Bog k zemlji će doć'…Dragutin Domjanić

Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Josip Bratulić, Stol Ćirila i Metoda Milan Taritaš, Božićnica

KNJIŽEVNOST 3

Dragutin Domjanić, Tama je svud Mihovil Pavlek Miškina, Badnja noć Akuzativ (2)

Usustavljivanje i ponavljanje jezičnoga znanja (3)

JEZIK 6


Izvješćivanje (2) JEZIČNO IZRAŽAVANJE

3 Pisanje čestitke

LEKTIRA 2

Selma Lagerlöf: Legende o Kristu

P

R

O

S

I

N

A

C -

15

sati

MEDIJSKA KULTURA

1

Mediji. Filmski rodovi (pon.)

ili:

Gledanje prigodnoga filma.

I. TEMA: Gle, jure sanjke i zvoncad jeca…Ivan Goran Kovačić

Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Ivan Goran Kovačić, Pada snijeg, pada snijeg

S

I J

E

Isaac Bashevis Singer,

264

Koza Zlatka (2) KNJIŽEVNOST

4 Dobriša Cesarić, Naranča i Olinko Delorko, Laña puna naranača Genitiv (2)

JEZIK 4

Dativ i lokativ (2)

Prijedlozi uz lokativ i akuzativ. JEZIČNO

IZRAŽAVANJE 3 Rečenični znakovi (2).

LEKTIRA

2

Ferenc Molnar, Junaci Pavlove ulice

MEDIJSKA KULTURA

1

Animirani film

II. TEMA: Nekaj kak zlata nit…Vinko Kos

Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Prema Grigoru Vitezu, Plavi snijeg Jean de la Fontaine, Kokot, mačak i mišić Vinko Kos, Ljubav

KNJIŽEVNOST 4

Usmena književnost, Rukovet pameti i naramak smijeha Instrumental (2)

Vokativ (2)

JEZIK 9

Sklonidba imenica – usustavljivanje i ponavljanje (3) Ispit znanja – pisanje i ispravak (2)

V

E

L

J A

Č

A

-

21

sat

JEZIČNO

IZRAŽAVANJE 5

Dramatizacija i scenske improvizacije (2)

265

Pisanje zareza iza riječi u vokativu

Slušanje, izgovor i pisanje riječi s provedenim glasovnim promjenama

Slušanje i interpretativno čitanje književnih tekstova.

LEKTIRA 2

Šaljive narodne priče

MEDIJSKA KULTURA

1

Tisak.

III. TEMA: U proljeće svaki grm nauči cvrkutati…Nada Zidar-Bogadi

Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Li Tai Po, Riba u proljeće Razni autori, Haiku

KNJIŽEVNOST 3

Sida Košutić, Seljak, ptica i zlatni drijen

Pridjevi (2)

Sklonidba pridjeva (2)

JEZIK 6

Stupnjevanje pridjeva (2)

Pisanje haiku pjesama. JEZIČNO

IZRAŽAVANJE 2

Pripovijedanje (2)

LEKTIRA

2

Pavao Pavličić, Trojica u Trnju

O

Ž

U

J

A

K

-

14 s

ati

MEDIJSKA KULTURA

1

U svijetu kazališta

266

IV. TEMA: Treba htjeti, treba smjeti! Mladen Kušec

Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Vladimir Nazor Orač Dragonja Zvonimir Balog, Velebit Ivana Brlić-Mažuranić, Ribar Palunko i njegova žena

KNJIŽEVNOST 4

Mladen Kušec, Suncokreti Brojevi (2)

Zamjenice (2)

JEZIK

9

Vrste riječi – usustavljivanje i ponavljanje (3) Ispit znanja – pisanje i ispravak (2) Stvaralačko prepričavanje (2)

IZRAŽAVANJE

6

Priprema za školsku zadaću (1)

Školska zadaća (3 sata)

LEKTIRA 2

Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada

T

R

A

V

A

NJ

- 2

2 sa

ta

MEDIJSKA KULTURA

1

Gledanje prigodne kazališne predstave.

V. TEMA: Kad moja majka govori… Marinko Kovačević

Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Marinko Kovačević, Kad moja majka govori Ljudevit Bauer, Dokaz da je Zemlja okrugla Melita Rundek, Lektira

KNJIŽEVNOST 5

Nada Iveljić, Dva broja jedan

S

V

I

B

A

N J

-

Predikat u rečenici (2)

267

Subjekt u rečenici (2) JEZIK 6

Rečenica – usustavljivanje i ponavljanje (2)

Rečenični znakovi – ponavljanje i vježba (2)

Izgovor i pisanje riječi s glasovima IJE, JE

(umanjenice, komparativi). (2)


5 Diktat

LEKTIRA

2

Grigor Vitez: Pjesme

MEDIJSKA KULTURA

1

Gledanje suvremenih animiranih filmova.

VI. TEMA: Po ravnicah pustih tega modreg poja…Pere Ljubić

Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA Josip Pupačić, Cetina

KNJIŽEVNOST 2

Pere Ljubić, Naši škoji i(li) Miroslav Dolenec Dravski, Starinske šege Veliko početno slovo u nazivima kontinenata, država, naroda, naselja – ponavljanje i vježba (2)

Usustavljivanje i ponavljanje cjelokupnoga gradiva (2)

Ispit znanja – provjera cjelokupnoga gradiva (2)

JEZIK 7

Raščlamba cjelogodišnjega rada i zaključivanje ocjena (1).

Slušanje i čitanje književnih i neknjiževnih tekstova Igre

JEZIČNO

IZRAŽAVANJE 4

Završni sat

L

I P

A

N

J

- 1

5 sa

ti

LEKTIRA

1

Roald Dahl: Charlie i tvornica čokolade

268

MEDIJSKA KULTURA

1

Ponavljanje cjelokupnog gradiva

Sati

Mje

sec

Nastavno područje/teme/ključni pojmovi – nastavne jedinice

Korelacija

ob

rad

a

ost

alo

uku

pn

o

Tema: Kad još ništa nisam znao

10 9 19

Uvodni sat 1 1

Književnost: Tema/Ključni pojmovi

4

Z. Balog: Kad još ništa nisam znao

1 1

T. M. Bilosnić: Što je pjesma 1 1

T. Bilopavlović: Dnevnik 1 1

P. Kanižaj: Zapisi odraslog limača

Odnos teme i motiva u književnome djelu

1 1

Lektira: August Šenoa:Povjestice

2 2

Jezik:

Ključni pojmovi – teme:

Povijest jezika i pravopis

10

Ponovimo 3 3

Početci hrvatske pismenosti

hrvatska pisma: glagoljica, ćirilica, latinica; Baščanska ploča, prvotisak

1 1 2

Veliko početno slovo

višečlana imena pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova

1 1 2

Rečenični znakovi: trotočje i zagrade

trotočje, zagrade 1 1

Pravopisni znakovi: izostavnik i crtica/ Pravopisna vježba I.

izostavnik, crtica Veliko slovo. Reč. i pravopisni znakovi

1 1 2

Jezično izražavanje: Ključni pojmovi

2

ruja

n

Stvaralačko prepričavanje s promjenom gledišta

gledište, prepričavanje s

promjenom gledišta 2 2

Mj

es ec Nastavno područje/teme/ključni pojmovi – nastavne jedinice

Korelacija

Sati

269

ob

rad

a

ost

alo

uku

pn

o

Tema: Sjećam se ….

13 8 21

Književnost: Tema/Ključni

pojmovi 4

A. Šenoa: Postolar i vrag Povjestica 1 1

P. Pavličić: Paradajz 1 1

I. Raos: Zorna obuka SIS – asonanca i aliteracija

1 1

D. Macan: Smrdljivi Martin 1 1

Medijska kultura: Kazalište

3

V. Chytil: Mrav 1 1

L. Sepulveda: Priča o galebici Dramski tekst 1 1 2

Lektira: A. Šenoa: Povjestice

Povjestica

2 2

Jezik:

Ključni pojmovi - teme: Vrste zamjenica. Usustavljivanje

9

Osobne zamjenice osobne zamjenice 1 1 2

Povratna zamjenica povratna zamjenica

1 1 2

Posvojne zamjenice posvojne zamjenice

1 1 2

Povratno-posvojna zamjenica povratno-posvojna zamjenica

1 1

Pokazne zamjenice/ Usustavljivanje gradiva o zamjenicama

pokazne zamjenice

1 1 2


3

Pisanje zamjenica

pisanje zamjenice sebe, se; razlikovanje posvojne i povratno- -posvojne zamjenice u govoru i pismu

1 1

listo

pad

Dramatizacija pripovjednoga teksta (D. Macan: Smrdljivi Martin)

dramatizacija, uloga, dijalog, monolog, didaskalije

2 2

Sati

Mje

sec


Korelacija

ob

rad

a

ost

alo

uku

pn

o

stu

de

ni Tema: Riječi zahvalnosti

Suncu 10 10 20

270


pojmovi

4

D. Tadijanović: Riječi zahvalnosti Suncu

Stilska izražajna sredstva – ponavljanje

1 1

M. Gavran: Rat u Hrvatskoj Odnos teme i

motiva u književnome djelu

1 1

D. Ivanišević: Moj did Dijalektno pjesništvo

1 1

V. Nazor: Halugica Odnos teme i

motiva u književnome djelu

1 1

Lektira : Stjepan Tomaš: Mali ratni dnevnik

2 2

Jezik:

Ključni pojmovi – teme: Glagoli do glagolskih vremena

10

Infinitiv infinitiv, infinitivna osnova i završetci

1 1 2

Glagoli po vidu glagolski vid, svršeni i nesvršeni glagoli

1 1 2

Glagoli po predmetu radnje prijelazni i neprijelazni glagoli, povratni glagoli

1 2 3

Glagolski pridjevi i glagolska imenica./ Usustavljivanje gradiva o glagolima

glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, glagolska imenica

1 2 3


4

Pisanje i izgovor infinitiva i glagolskoga pridjeva radnoga

pisanje infinitiva i glagolskoga pridjeva radnoga (m. r. jd.)

1 1

1. školska zadaća s ispravkom

3

3

Sati

Mje

sec


Korelacija

ob

rad

a

ost

alo

uku

pn

o

Tema: Božićna priča 7 7 14


pojmovi 3

V. Vida: Zbogom, kućo bijela Vrste kitica (strofa) 1 1

D. Miloš: Potraga za bojama 1 1

J. Truhelka: Božićna priča

Odnos teme i motiva u

književnome djelu 1 1

pro

sin

ac

Medijska kultura: Film 3

271

Filmska izražajna sredstva kadar, plan,

kut snimanja

1 1

P. Krelja: Povratak Filmska izražajna

sredstva

2 2

Lektira: O. Wilde: Sretni kraljević

2 2

Jezik:

Ključni pojmovi – teme: Glagoli do glagolskih vremena. Prezent.

4

Priprema za prvi ispit znanja Prvi ispit znanja (do glagolskih vremena) Analiza prvoga ispita znanja

3 3

Prezent

sprezanje/konjugacija; prezent; prezent pomoćnih glagola biti i htjeti

1 1

Jezično izražavanje: 2

Sažeto prepričavanje sažeto prepričavanje, sažimanje, sažetak

2 2

Sati

Mje

sec


Korelacija

ob

rad

a

ost

alo

uku

pn

o

Tema: Moja zemlja, moja povijest

8 6 14


pojmovi 3

D. Gervais: Moja zemlja / M. Lalli: Moja zemlja

Dijalektno pjesništvo

1 1

A. Majetić: Huk valova, huk vremena

Odnos teme i motiva u književnome djelu

1 1

V. Radauš: Prva rič što sam je čuo


1 1

Lektira: Alojz Majetić: Omiški gusari

Povijesni roman 2 2

sije

čan

j

Jezik:

Ključni pojmovi – teme: Prošla glagolska vremena.

8

272

Ponavljanje slovničkoga gradiva 1. polugodišta

Zamjenice, nesprezivi glagolski oblici

1 1

Prezent – ponavljanje i vježba

sprezanje/konjugacija; prezent; prezent pomoćnih glagola biti i htjeti

1 1

Perfekt perfekt, krnji perfekt

1 1 2

Aorist. aorist

1 1 2

Imperfekt. imperfekt

1 1 2

Jezično izražavanje: Ključni pojmovi 1

Razgovor – službeni i privatni

službeni razgovor, privatni razgovor

1 1

Sati

Mje

sec


Korelacija

ob

rad

a

os

talo

uk

up

no

Tema: Ljubav je... 9 11

20


4

Sv Franjo: Hvalospjev stvorova

1 1

I. Golub: Učiti djecu i učiti od djece

1 1

Narodna: Babina Bilka Usmena narodna

književnost

1 1

Z. Krilić: Ona i ja

1 1

Medijska kultura: Strip 2

Strip

Izražajna sredstva stripa: crtež, kvadrat, fabula prikazana kvadratima

1 1 2

Lektira: Ivana Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine

2 2

Jezik:

Ključni pojmovi – teme: Izricanje prošlosti. Usustavljivanje

8

velja

ča

Pluskvamperfekt pluskvamperfekt

2 1 3

273

Ponavljanje, usustavljivanje gradiva o prošlim glagolskim vremenima i vježbanje

2 2

Priprema za drugi ispit znanja Drugi ispit znanja (do futura prvoga) Analiza drugoga ispita znanja

3 3


Pisanje, izgovor i čitanje glagolskih oblika

pisanje i izgovor aorista glagola biti; niječnica uz glagolske oblike

2 2

Pravopisna vježba II. i III.

Veliko slovo; č/ć, ije/je, dž/ñ; rečenični i pravopisni znakovi

2 2

Sati

Mje

sec


Korelacija

ob

rad

a

ost

alo

uku

pn

o

Tema: Boje čarobnoga proljeća

8 5 13

Književnost: Tema/Ključni pojmovi 4

B. Jelušić: Kutija s bojama

1 1

M. Ende: Čarobno zrcalo

1 1

E. Kišević: Svoj djeci svijeta

1 1

G. Krklec: Proljeće u zagorskim voćnjacima


književnome djelu

1 1

Lektira: Mark Twain: Kraljević i prosjak (Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu)

2 2

Jezik:

Ključni pojmovi – teme: Izricanje budućnosti. Usustavljivanje glagolskih vremena.

5

Futur prvi futur prvi

1 1 2

Futur drugi/Usustavljivanje glagolskih vremena

futur drugi 1 2 3


ožu

jak

Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora

pejsaž, otvoreni prostor, zatvoreni prostor, plan opisa

2 2

274

Sati

Mje

sec


Korelacija

ob

rad

a

ost

alo

uku

pn

o

Tema: Šumom šumi šum 10

12

22


4

M. Taritaš: Šum šumi Stilska izražajna sredstva

1 1

J. Kozarac: Slavonska šuma

1 1

E. Kästner: Lovačke priče

1 1

H. Hitrec: U kanjonu

1 1

Ponavljanje i provjeravanje gradiva iz književnosti

2

Lektira: Josip Kozarac: Izabrane pripovijesti - Slavonska šuma

2 2

Jezik: Ključni pojmovi – teme: Glagolski načini. Rečenica

12

Imperativ glagolski način, imperativ

1 1 2

Kondicional prvi i drugi kondicional prvi, kondicional drugi

1 1 2

Usustavljivanje, ponavljanje i vježbanje gradiva o glagolskim oblicima

2 2

Vrste predikata glagolski predikat, imenski predikat

1 3 4


4

Portret (T. Brook: Oluja nad Mos Espom)

vanjski i unutarnji opis lika, plan opisa; znanstveno-fantastični roman

1 1 2

trav

anj

Interpretativno čitanje (Kästner) i krasnoslov (Taritaš)

Interpretativno čitanje, krasnoslov

2 2

Sati

Mje

sec


Korelacija

ob

rad

a

ost

alo

uku

pn

o

275

Tema: Ispunjeno vrijeme 7 10

17

Književnost: Teme/Ključni pojmovi 4

S. Mihalić: Kiša na Pagu

1 1

V. Gotovac: Moj slučaj

1 1

J. R. R. Tolkien: Susret s vukovima


književnome djelu

1 1

L. Paljetak: Tanjuri leteći Vrsta strofe (kitica)

1 1

Lektira: C. S. Lewis: Kronike iz Narnije (izbor)

2 2

Jezik: PONAVLJANJE,

USUSTAVLJIVANJE I VJEŽBA

5

Glagolski oblici – ponavljanje, usustavljivanje i vježba

svi glagolski oblici

3

Pravopisna vježba IV. i V.

č/ć, ije/je, dž/ñ veliko slovo rečenični i pravopisni znakovi

2


Stvaralačko pisanje i interpretativno kazivanje viceva i anegdota (Dveri riječi: Usm. književnost: Otac, sin i njihov magarac; Smijeh je lijek)

stvaralačko pisanje (anegdote iz školskoga života), govorenje anegdota i viceva; Pripovjedne vrste: anegdote i vicevi

1 2 3

svib

anj

2.školska zadaća s ispravkom

3 3

Sati

Mje

sec


Korelacija

ob

rad

a

ost

alo

uku

pn

o

Tema: Tople riječi zavičaja 3 12

15


pojmovi 3

D. Cesarić: Slavonija 1 1

M. D. Dravski: Moja Podravina

1 1

Narodna: Margeta je žito žela


1 1

Medijska kultura: Mreža; film 4

lipan

j

Mreža (Internet) Mrežne stranice, hrvatski jezik i književnost na mreži

Informatika

1 1

276

Računalne igre

1 1

R. Zemeckis: Forrest Gump (film)

2 2

Jezik: 6

Cjelokupno jezično i teorijsko gradivo iz književnosti – ponavljanje i vježbanje: kviz i drugi neformalni oblici rada

3 3

Priprema za treći ispit znanja Treći ispit znanja (cjelokupno jezično gradivo) Analiza trećega ispita znanja

3 3


Slušanje, izgovor i pisanje riječi s provedenim glasovnim promjenama

riječi u kojima su provedene glasovne promjene

2 2

Ukupno: 175 sati

TEMA: Vrpca sa zagonetnim slovima... Sida Košutić Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA

Broj sati

KLJUČNI POJMOVI KORELACIJA,PRIJEDLOZI,

Ivo Brešan, Abeceda

1

Kompozicija. Retrospekcija. Psihološka i etička karakterizacija lika. Portret. Motiviranost lika.

Ante Kovačić, Djetinjstvo i škol. I. Kičmanovića

1

Portret. Ideja. Retrospekcija. Psihološka, socijalna i etička karakterizacija lika. Motiviranost postupaka.

Sida Košutić, Samo srca

1 Metafora. Ideja. Duhovna (religiozna) pjesma.

KNJIŽEVNOST 4

Miroslav Slavko Mañer, Roñeni, hajde s dejkom …

1

Metafora. Ideja.

Aktivnosti vezane:a)uz osmišljavanje takozvanih memorabilija, to jest zidovdosadašnje razdoblje školskoga života: prikupljanje sličica, duhovitih zapisa, školskih bisera, dogañaja za pamćenje…; izrada plakatab) uz izradu rodovskog stabla svoje obitelji.

Ponavljanje gradiva šestoga razreda.

2

Glagoli po predmetu radnje i po vidu. Infinitiv. Prezent. Perfekt. Aorist. Imperfekt. Pluskvamperfekt. Futur prvi. Futur drugi. Hrvatska pisma. Baščanska ploča. Prvotisak. Veliko slovo.

R

U J

A N

-

16 s

ati

JEZIK 5

Uvodni ispit znanja 2

277

Veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova.

1

Veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova.

Uvodni sat

1

Pisanje velikoga početnoga slova u

imenima društava, organizacija, udruga,

pokreta i javnih skupova.

1

IZRAŽAVANJE 4

Pripovijedanje (usmeno i pisano) 2 Elementi fabule. Dijalog u pripovjednome

tekstu.

Popis djela iz lektire 1 LEKTIRA

2 Dobriša Cesarić, Pjesme 1 Metafora. Misaona pjesma. Ideja.

MEDIJSKA KULTURA

1

Ponavljanje gradiva šestoga razreda.

1

TEMA: Ja gledam u nebo… Vladimir Nazor Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA

Broj sati

KLJUČNI POJMOVI KORELACIJA,PRIJEDLOZI, NAPOMENE…

Vladimir Nazor, Anñeo u zvoniku

1 Psihološka i etička karakterizacija. Portret. Ideja.

Ivo Andrić, Knjiga

1

Psihološka karakterizacija. Portret. Ideja. Motiviranost postupaka lika.

Joža Horvat, Waitapu

1 Metafora. Portret. Ideja

KNJIŽEVNOST

4

Luko Paljetak, Nebeski parketar

1 Metafora. Ideja. Sonet

Povijest hrvatskoga književnoga jezika

1 Prvi tiskani rječnik. Prva tiskana slovnica.Gajeva reforma. Gajica. Zajednički jezik svih Hrvata.

Upitne i odnosne zamjenice 2 Upitne i odnosne zamjenice.

L

IST

OP

AD

- 16

sat

i

JEZIK 7

Neodreñene zamjenice

2 Neodreñene zamjenice.

278

Jednostavna rečenica.

1

Jednostavna neproširena i proširena rečenica.

Neoglagoljena i besubjektna rečenica 1 Neoglagoljena rečenica. Besubjektna

rečenica.

Priča s opisom i dijalozima 1 Opis. Usporavanje radnje.

Dijalog u pripovjednome tekstu.

IZRAŽAVANJE 2

Pisanje neodreñenih zamjenica 1 Pisanje neodreñenih zamjenica, prijedloga i čestice god.

LEKTIRA 2

Damir Miloš, Bijeli klaun

2

Psihološka, etička, socijalna karakterizacija lika. Motiviranost postupaka lika. Portret.

MEDIJSKA KULTURA 1

Što je film: Igrani film – gledanje filma.

(Iz popisa filmova)

1

Igrani film

TEMA: Golubice vukovarske povratak… Vesna Parun Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA


Enes Kišević, Profesor povijesti

1 Metafora. Ideja. Proturatna pjesma.

Vesna Parun, Golubice vukovarske povratak

1

Sonet. Ideja. Metafora.

Miroslav Krleža, Jesenja pjesma

1 Ideja. Metafora. Odnos teme i motiva. Asonanca. Aliteracija. Opkoračenje. Monostih. Pjesnička sloboda.

KNJIŽEVNOST

4

ðuro Sudeta, Novembar

1 Ideja. Pjesnička slika. Kontrast. Ponavljanje. Intimna pjesma. Lirski subjekt.

Povijest Deklaracija neovisnosti

Objekt 2 Objekt. Izravni objekt. Neizravni objekt.

Priložne oznake

2 Priložne oznake. Priložna oznaka mjesta, vremena, načina.

JEZIK 6

Atribut 2 Pridjevni atribut i imenički atribut, atributni skup.

S

T

U

D

E

N

I

-

17 s

ati

IZRAŽAVANJE 4

Opis osobe. 1 Opis.

279

Školska zadaća

(priprema, pisanje, ispravak)

3

LEKTIRA 2

Božidar Prosenjak, Divlji konj

2

Motiviranost postupaka lika. Ideja. Kompozicija. Karakterizacija lika.

MEDIJSKA KULTURA 1

Igrani film

1

Igrani film, vrste igranoga filma.

TEMA: Moj Bog koji me voli… Josip Pupačić Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA


Božica Jelušić, Pahulje, pahulje meke

1

Pjesnička slika. Metafora. Ideja. Gradacija.

KNJIŽEVNOST

2

Josip Pupačić, Moj Bog

1 Ideja. Metafora. Odnos teme i motiva. Lirski subjekt. Intimna pjesma.

Apozicija 2 Apozicija. Apozicijski skup.

Rečenični dijelovi - usustavljivanje i provjera znanja

3 Rečenični dijelovi: predkat, subjekt, objekt, priložne oznake, atribut i apozicija.

JEZIK 6

Zaključivanje ocjena 1

Upravni i neupravni govor

1

Upravni i neupravni govor u pisanju,

navoñenje i objašnjenje.

IZRAŽAVANJE 2

Raspravljanje

1

Natuknica. Bilješka.

P

R

O

S

I

N

A

C -

12

sati

LEKTIRA 1

Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice

1

Psihološka, socijalna i etička karakterizacija lika. Motiviranost postupaka lika. Ideja. Humor.

280

MEDIJSKA KULTURA 1

Igrani film (pon.)

1

Igrani film.

TEMA: Jednom rukom otima, drugom dariva… Jure Kaštelan Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA

KLJUČNI POJMOVI KORELACIJA,AKTIVNOSTI,PRIJEDLOZI, NAPOMENE…

Zvonimir Golob, Snijeg

1 Metafora. Ideja. Asonanca. Ukrštena rima. Retoričko pitanje. Lirski subjekt.

Jure Kaštelan, Bijela nevjesta, genius loci

1

Pjesnička slika. Metafora. Ideja. Gradacija.

KNJIŽEVNOST

3 Stjepan Lice, Igračke protiv djece

1 Pripovijedanje. Opisivanje. Kontrast. Metafora. Ideja. Didaktični tekst.

Složena rečenica

2

Nizanje, povezivanje i uvrštavanje rečenica, veznička sredstva.

JEZIK 3

Nezavisno složena rečenica 1 Vezničke i nevezničke rečenice (rečenični

niz), surečenice.

Statičan i dinamičan opis. 2 Statičan i dinamičan opis.

IZRAŽAVANJE 3 Samostalni literarni stvaralački pokušaji. 1 Stilska izražajna sredstva.

S

I J

E Č

A N

J -

11

sati

LEKTIRA 1

Vladimir Nazor, Pripovijetke

2

Karakterizacija lika. Motiviranost postupaka. Ideja.

281

MEDIJSKA KULTURA 1

Iz popisa filmova:

Što je film (gluma u filmu) – gledanje filma

1

Film.

TEMA: A puno bih dao da mi je znati čitati… Viktor Car Emin Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA


Dobriša Cesarić, Vagonaši

1

Socijalna pjesma. Pjesnička slika. Metafora.

Viktor Car Emin, Mali Učkarić

1

Socijalna pripovijetka.Psihološka i socijalna karakterizacija.Portret. Ideja.

Mogućnosti istraživanja:

Izrada umnih mapa ili plakata.

August Šenoa, Ribareva Jana

1

Balada. Pjesnička slika. Ideja. Metafora.

KNJIŽEVNOST

4

Miroslav Krleža, Sanoborska

1 Dijalektalno pjesništvo. Odnos teme i motiva. Pjesnička slika. Metafora. Ideja. Humor.

Sastavna i rastavna rečenica

2

Sastavna rečenica; rastavna rečenica.

Suprotna rečenica

1

Suprotna rečenica.

Isključna i zaključna rečenica 2 Isključna rečenica; zaključna rečenica.

JEZIK 6

Nezavisno složene rečenice –

usustavljivanje i provjera znanja

1 Nezavisno složene rečenice.

V

E

L

J A

Č

A

-

16

sati

Izražavanje pjesničkim slikama 2 Stilska izražajna sredstva.

282

IZRAŽAVANJE 3

Vijest, novinska vijest 1 Vijest. Komentar.

LEKTIRA 2

Vjenceslav Novak, Iz velegradskog podzemlja

2

Socijalna pripovijetka. Retrospekcija. Kompozicija. Psihološka, socijalna i etička karakterizacija lika. Portret. Ideja.

MEDIJSKA KULTURA 1

Radio

1

Radijsko izražajno sredstvo – zvuk.

Vrste radijskih emisija.

TEMA: S mrkog tornja bat broji pospan sat… Antun Gustav Matoš Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA

KLJUČNI POJMOVI KORELACIJA,AKTIVNOSTI,PRIJEDLOZI, NAPOMENE

Drago Ivanišević, Jubav

1 Dijalektalno pjesništvo. Lirska ljubavna pjesma. Ideja.

Zvane Črnja, Križ

1

Misaona (refleksivna) pjesma.

KNJIŽEVNOST

3

Antun Gustav Matoš, Notturno

1

Sonet. Pjesnička slika. Ideja. Metafora.

Zavisno složena rečenica

2 Zavisno složena rečenica, glavna i zavisna surečenica, inverzija, umetnuta rečenica.

JEZIK 4

Subjektna rečenica

2 Subjektna rečenica.

Zarez u složenoj rečenici

1

Rečenični niz. Inverzija. Umetnuta rečenica.

Vezna sredstva.

IZRAŽAVANJE 2

Pravopisna vježba 1 Pisanje riječi s glasovima ć,č, ñ,dž, ije, je.

Pisanje najčešćih kratica.

O

Ž

U

J

A

K

-

12 s

ati

LEKTIRA 2

Hrvoje Hitrec, Smogovci

2

Kompozicija. Motiviranost postupaka lika. Karakterizacija likova. Ideja.

283

MEDIJSKA KULTURA 1

Gledanje epizode televizijske serije

Smogovci

1

TEMA: Samo se srcem dobro vidi… Antonie de Saint -Exupery Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA

KLJUČNI POJMOVI KORELACIJA,AKTIVNOSTI,PRIJEDLOZI, NAPO

Maja Brajko-Livaković, Debela Meri

1 Psihološka karakterizacija. Ideja. Portret. Motiviranost postupaka lika.

Rene Fallet, Školjka Ljupka

1 Psihološka i etička karakterizacija. Portret. Ideja.

Poslovice i aforizmi o prijateljstvu prikupljanje i izrada plakata.

KNJIŽEVNOST

3

Hrvoje Hitrec, Kažu da sam roñen

1 Autobiografija. Psihološka karakterizacija lika. Portret. Kronološki slijed dogañaja. Ideja. Metafora

Mogućnosti istraživanja:-biografije i autobiografije književnika, slikara, glazbenika…

Objektna rečenica

2

Objektna rečenica.

Predikatna rečenica 2 Predikatna rečenica.

JEZIK 7

Priložne rečenice 3 Priložne rečenice: mjesna, vremenska,

načinska.

Biografija, autobiografija 1 Biografija, autobiografija.

Školska zadaća

(priprema, pisanje, ispravak)

3

T

R

A

V

A

N

J -

16

sat

i

IZRAŽAVANJE 4

284

LEKTIRA 1

Branka Primorac, Maturalac

2

Karakterizacija lika – psihološka, etička. Ideja. Motiviranost postupaka lika.

Mogućnosti istraživanja:-učenička očekivanja-roditeljska očekivanja, savjeti, preporuke-očekivanja razred primjedbe…

MEDIJSKA KULTURA 1

Knjižnica

1

Knjižna graña.

TEMA: Od mita do pozornice Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA


Gustav Schwab, Antigona

1

Mit. Psihološka i etička karakterizacija. Kronološki slijed dogañaja. Portret. Ideja. Metafora.

Sofoklo, Antigona

1

Tragedija. Dramski prizor. Dramska situacija

KNJIŽEVNOST

3

Marin Držić, Tezoro

1

Komedija. Dramski prizor.

Zavisno složene rečenice –

usustavljivanje i provjera znanja

2 Zavisno složene rečenice: predikatna,

subjektna, objektna, priložne, atributna.

Naglasak 2

JEZIK 7

Naglašene i nenaglašene riječi 1 Naglasnice, nenaglasnice, prednaglasnice,

zanaglasnice.

IZRAŽAVANJE 2

Odnosi meñu riječima 2 Istoznačnice, bliskoznačnice, suprotnice.

S

V

I

B

A

N J

-1

5 sa

ti

LEKTIRA 2

Gustav Schwab, Najljepše priče klasične starine

1

Mit. Tematika i likovi u mitu.

285

MEDIJSKA KULTURA 1

Gledanje filmova Ch. Chaplina

1

TEMA: Naučiti djecu da se smiju, da misle lijepo… Siniša Glavašević Mje-sec

NASTAVNO PODRUČJE

NASTAVNA JEDINICA


Rajmund Kupareo, Balada o Gospinim pčelama

1 Metafora. Ideja. Balada. Duhovna ili religiozna pjesma.

Siniša Glavašević, Priča za roditelje

1 Ideja. Metafora.

KNJIŽEVNOST

3

Tomislav ðurić, Legende puka hrvatskoga

1

Legenda. Tematika legende. Likovi u legendi. Ideja. Hiperbola.

Mogućnosti istraživanja:

Samoznačne i suznačne riječi

1 Samoznačne i suznačne riječi.

Ponavljanje i provjeravanje cjelokupnog gradiva.

3

JEZIK 5

Zaključivanje ocjena 1

Izražajno čitanje. 1 Izražajno čitanje.

L

I

P

A

N J

-

12

sati

IZRAŽAVANJE 2

Pravopisna vježba

1 Rečenični i pravopisni znakovi. Veliko

slovo.

Pisanje riječi s glasovima č, ć, ñ, dž, ije, je.

286

LEKTIRA 1

Daniel Defoe, Robinson Crusoe

1

Portret. Karakterizacija lika i motiviranost postupaka lika. Kompozicija. Ideja.

MEDIJSKA KULTURA 1

Ponavljanje

1

Mje

sec


Tema: SVIJETLI SLAPOVI ZVIJEZDA

Uvodni sat (jezično izražavanje)

Književnost: Teme/Ključni pojmovi

A. B. Šimić: Opomena Ritam u lirskoj pjesmi

R. Bach: Galeb Jonathan Livingstone Stilska izražajna sredstva: simbol , alegorija

Dobriša Cesarić: Slap / Voćka poslije kiše; M. B. Fanuko: Slap i kap

Ritam u lirskoj pjesmi

M. Peić: Skitnje putopis, opis putovanja, asocijacija

Medijska kultura: Knjižnica.

Ž. Čorak: Biblioteka

U potrazi za knjigom Kataloško i računalno pretraživanje

Lektira: R. Bach: Galeb J. Livingston (Karl Bruckner: Sadako hoće živjeti) Ernest Hemingway: Starac i more

Jezik: Ključni pojmovi – teme: Književni jezik. Povijest hrvatskoga književnoga jezika

Ponovimo/ Inicijalni ispit

Književni jezik, zavičajni govor i narječje zavičajni govor i hrvatski književni jezik

ruja

n

Povijest hrvatskoga jezika u 20. stoljeću Novosadski dogovor, Deklaracija o nazivu i

položaju hrvatskoga jezika

287

Mje

sec


Tema: KORIJENI SLOBODE


D. Ivanišević: Hrvatska Ritam u lirskoj pjesmi

S. S. Kranjčević: Moj dom

I. Gundulić: Himna slobodi

M. Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne Novela

I. Mažuranić: Vas je ova zemlja porodila

Medijska kultura: Film

Dokumentarni film dokumentarni film: obilježja i vrste dokumentarnog

filma

Lektira: I. Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića ep

Jezik: Ključni pojmovi – teme: Glasovi

Glasovi glas, otvornici, zatvornici, zvučni i bezvučni glasovi

Glasovne promjene

glasovna promjena u govorenju pisanju: sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, nepostojano a,

jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe, ispadanje suglasnika

Smjenjivanje glasova ije/je/e/i dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat, kratki i dugi jat,

pisani i govoreni oblik riječi


listo

pad

Pisanje – poštivanje pravopisne norme/Pravopisna vježba I. pisanje riječi s glasovima ije/je, č/ć, dž/ñ

Mje

sec


Tema: KOJA JE RIJEČ ZA PRAVEDNOST

Književnost: Ključni književni pojam

V. Desnica: Pravda/ H. Lee: Ubiti pticu rugalicu

M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice SIS – simbol, alegorija

stu

den

i

D. Domjanić: Ciklame, krvave ciklame/Z. Črnja: Va našen zajike

288

Medijska kultura: Film. Knjiga

Scenarij, knjiga snimanja (A. Babaja: Pravda) scenarij, knjiga snimanja, redatelj

A. K. Miošić: Pisma od Radovana i Milovana (knjiga kao medij)

Lektira: V. Desnica: Pravda

Jezik: Ključni pojmovi – teme:

Rječnik

Podrijetlo riječi podrijetlo riječi, književne riječi,

dijalektne riječi

Nastajanje riječi/Tvorba riječi – vježba (izborno) proširivanje značenja, posuñivanje

riječi, tvorenje riječi

Kajkavsko narječje/ Čakavsko narječje/ Štokavsko narječje osnovna obilježja hrvatskih narječja


Slušanje i čitanje, govorenje i pisanje dijalektnih tekstova standardni jezik, zavičajni govor, materinski jezik, manjinski jezik

1. školska zadaća s ispravkom

Mje

sec


Korelacija

Tema: SREBRNE NITI


G. Krklec: Srebrna cesta

K. S. Gjalski: Na Badnjak

Andriana Škunca: Ovca suodnos teme i motiva, pjesma u prozi

Lektira: Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale

Jezik: Ključni pojmovi – teme: Rječnik.

Pravopis.

Frazemi frazem

Istoobličnice istozvučnice, istopisnice, istoobličnice

Pisanje višečlanih imena pisanje velikoga slova u višečlanim

imenima

Ponavljanje polugodišnjega gradiva

Priprema za prvi ispit znanja Prvi ispit znanja (do glagolskih priloga) Analiza prvoga ispita znanja

Pro

sin

ac

Jezično izražavanje:

289

Sličnosti i razlike meñu riječima

Mje

sec


Tema: ZLATNA PTICA MODRE RIJEKE


M. Selimović: Zlatna ptica

M. Dizdar: Modra rijeka Ritam u lirskoj pjesmi

H. Džubran: O prijateljstvu

A. G. Matoš: Djevojčici mjesto igračke Ritam u lirskoj pjesmi

Lektira: ðuro Sudeta: Mor

Jezik: Ključni pojmovi – teme: Rečenica

Glagolski prilozi glagolski prilozi; zamjenjivanje

glagolskih priloga zavisnim rečenicama

Istovremenost i prijevremenost u složenoj rečenici istovremenost i prijevremenost


sije

čan

j

Različitost stilova stil, vrste stilova

Mje

sec


Velj

ača

Tema: MAŠTOVITOST JE DALEKO VAŽNIJA OD ZNANJA. (A.Einstein)

290


I. Andrić: Aska i vuk alegorija, alegorijska pripovijetka,

psihološko i emotivno prikazivanje lika

D. Pennac: Navesti na čitanje književnost – umjetnost riječi:

pripovjedač – pisac

J. Kaštelan: Volio bih da me voliš stanka, simbol, lirski subjekt

F. Mažuranić: Svemir (proza, crtica) elipsa

Medijska kultura

W. Shakespeare: Romeo i Giullieta/M. Držić: Novela od Stanca Književna baština

Lektira: Antoine de Saint Exupery: Mali princ

Jezik: Ključni pojmovi – teme: Rečenica

Izricanje pogodbe, mogućnosti i želje Izricanje pogodbe, mogućnosti i želje (pogoodbene/kondicionalne rečenice)

Ponavljanje jezičnoga gradiva o rečenici


Razgovorni stil razgovorni stil, posuñenice, žargonizmi,

dijalektizmi, lokalizmi

Novinarski stil novinarski stil, objektivni pristup, sažetost,

aktualnost, intervju

Mje

sec


Korelacija

Tema: GDJE LJILJANI CVATU


V. Nazor: Hrvatski jezik/M. Begović: Proljetni sonet

K. Klarić: Uskrs pod zidom

S. Mijović Kočan: Na Cvjetnicu/N. Šop: Isus u posjetu kod nas

Medijska kultura: Kazalište. FIlm

L. Dujić: Kazalište, propadalište i(li) daske koje život znače

A. Babaja: Breza

Lektira: Slavko Kolar: Breza

ožu

jak

Jezik: Ključni pojmovi – teme:

291

Višestruko složena rečenica višestruko složena rečenica


Red riječi u rečenici stilski neobilježen red riječi, stilski

obilježen red riječi

Mje

sec


Tema: GDJE SU ŽIVOTNE VRIJEDNOSTI


V. Tenžera: Pismo Ivani

E. Canetti: Spašeni jezik

D. Šimunović: Sinjska alka

J. Prudeus: Korak po korak alegorija, stanka, prebacivanje, opkoračenje

Književna baština Marko Marulić – otac hrvatske književnosti, stari

pisci hrvatski po načelu zavičajnosti

Medijska kultura:

R. Sremec: Zelena ljubav/ Daniil Harms: Petja ulazi u restoran

Lektira: D. Šimunović: Alkar

Jezik: PONAVLJANJE, USUSTAVLJIVANJE,

VJEŽBANJE, PROVJERAVANJE

Priprema za drugi ispit znanja Drugi ispit znanja (REČENICA I PRAVOPIS) Analiza drugoga ispita znanja

Pravopisna vježba IV.

Ponavljanje cjelokupnoga jezičnoga gradiva/ Usustavljivanje


Pismo

Tra

vanj

Rasprava

292

Mje

sec


Korelacija

Tema: OBITELJ – SNAGA I LJEPOTA


S. Lice: Lucija

Narodna: Asanaginica/ M. Ogrizović: Hasanaginica (drama)

Shanin Sahazi Skoza: Majčin lik

J. Pupačić: Tri moja brata

Književnost – umjetnost riječi pisac i pripovjedač, lirski subjekt (usustaviti temeljna književna znanja)

Jezik: PONAVLJANJE I

USUSTAVLJIVANJE GRADIVA

Pregled jezičnoga gradiva


2.školska zadaća s ispravkom

Životopis životopis, molba, dopis

svib

anj

Administrativno-poslovni stil administrativno-poslovni stil,

administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava

Mje

sec


Korelacija

Tema: HUMOR I SATIRA


P. Miloš: Živina u zraku Pristup temi u književnom djelu:

humor, ironija, satira

Z. Balog: Otvoreno pismo jednog gastarbajtera domovini

lipan

j

Neimarević: Oda teletu

293

Usmeno provjeravanje gradiva iz književnosti

Medijska kultura:

Vili Matula i dr.: Münchhausen Dramske vrste – monodrama

Lektira: E. Kishon: Kod kuće je najgore

Jezik: PROVJERAVANJE ZNANJA

Priprema za treći ispit znanja Treći ispit znanja (cjelokupno gradivo) Analiza trećega ispita znanja


Osvrt ili prikaz osvrt ili prikaz

Problemski članak problemski članak, kritika, suprotstavljanje mišljenja

Ukupno: 140 sati

Osnovna škola Rudolfa Strohala, LOKVE

IZVEDBENI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED 2011./2012.

Broj

cjeline Nastavna

cjelina Vrijeme obrade

Sati Korelativne veze s drugim predmetima

Ciljevi i zadaci

I ŠTO

PROUČAVA

KEMIJA

IX 5 priroda 5. raz. Priroda i prirodne znanosti biologija 7. raz. Postanak Zemlje i povijesni razvoj života na njoj

Naučiti što je kemija te primjenu kemije u svakodnevnom životu. Navesti prirodne znanosti koje su povezane s kemijom. Istaknuti da se kemija temelji na eksperimentalnom promatranju pojava i uočavanju promjena. Znati prepoznati osnovno kemijsko posuñe i pribor. Upoznati osnovne mjere opreza i zaštite pri izvoñenju pokusa. Razvijati interes učenika za novi predmet koji će učiti, pobuditi znatiželju.

1.Zagrijavanje brašna i soli

2.Reakcija metala i kiseline

3.Promjena boje indikatora u razni tvarima

4.Zagrijavanje tekućine, prelijevanje tekućine, ispitivanje mirisa, prenošenje kemikalija, miješanje tekućina

294

Broj cjeline

Nastavna cjelina

Vrijeme obrade


Ciljevi i zadaci

II TVARI I

NJIHOVA

SVOJSTVA

IX-X 6 fizika, 7. raz. Tijela i tvari (oblik tijela, masa, gustoća, mjerne jedinice)

Naučiti što su tvari, shvatiti da je sve u prirodi izgrañeno od tvari. Navesti i opisati nekoliko tvari. Naučiti u kakvim su agregatnim stanjima neke tvari u prirodi i značajke pojedinih agregatnih stanja Naučiti razlikovati fizikalna od kemijskih svojstava tvari te biološko djelovanje tvari na organizam. Na temelju pokusa shvatiti i prepoznati razliku izmeñu fizikalnih i kemijskih promjena tvari. Razvijati pažnju, mišljenje i pamćenje, sposobnost zaključivanja na temelju promatranja i eksperimentalnog rada.

1.Voda u različitim agregacijskim stanjima2.Ispitivanje fizikalnih svojstava tvari: taljivost, magnetsko svojstvo, tvrdoća, gustoća, električna provodljivost3.Ispitivanje kemijskih svojstava tvari: hrñanje željeza, postojanost zlata, ponašanje bakrene žice u palmenu, otapanje i zagrijavanje

295

šećera, gorenje tvari mini projekt“ dali se od kilograma brašna može dobiti kilogram kruha“

Broj

cjeline Nastavna

cjelina Vrijeme obrade


Ciljevi i zadaci Obvezni pokusi

III VRSTE

TVARI

X-XI 8 fizika 7. raz. Odjeljivanje tvari iz smjese (tijela, tvari, sile)

Naučiti razlikovati čiste tvari od smjese. Razlikovati homogene smjese od heterogenih. Upoznati načine odvajanje sastojaka iz smjesa isparavanjem, destilacijom, kristalizacijom, filtracijom i magnetom. Upoznati vrste čistih tvari tj. elementarne tvari i spojeve. Znati obrazložiti zašto je destilirana voda složena čista tvar. Znati da se složene čiste tvari mogu dobiti iz jednostavnih. Uvesti pojmove: metali i nemetali. Poticati radoznalost, stvarati radne navike i disciplinu pri izvoñenju pokusa, razvijati samostalnost.

1.Isparavanje vode 2.Odvajanje sastojaka iz smjese: magnetom, kristalizacijom filtracijom, destilacijom, sublimacijom, dekantacijom, sedimentacijom

296

Broj

cjeline Nastavna cjelina

Vrijeme obrade



IV ZRAK I

GLAVNI

SASTOJCI

ZRAKA

XI

4 zemljopis 5. raz. Atmosfera, fotokemijski smog zemljopis 6. raz. Klasični smog zemljopis 7. raz. Biljni pokrov priroda 6. raz. (dušične bakterije onečišćenje zraka fizika 7. raz. Tlak zraka matematika 6. raz. Mjerne jedinice

Naučiti da je zrak homogena smjesa plinova. Upoznati sastojke zraka i njihovu zastupljenost u zraku. Naučiti da je kisik onaj sastojak zraka koji omogućuje gorenje i disanje i neophodan je za život na Zemlji, upoznati dobivanje i svojstva kisika, pojam oksidacije, važnost kružnog toka kisika. Upoznati učenike sa sve većim onečišćenjem zraka i potrebom pročišćavanja otpadnih plinova. Razvijati sposobnost zaključivanja na temelju pokusa, razvijanje pozitivnog stava prema čuvanju prirode, sposobnost mišljenja i samostalnog

1.Dokazivanje zraka u vodovodnoj vodi 2.Dokazivanje sastojaka zraka 3.Gorenje tvari i gašenje 4.Dobivanje kisika i ispitivanje njegovih svojstava

297

izražavanja.

Broj

cjeline Nastavna cjelina

Vrijeme obrade



V VODIK I

VODA

XII 7 priroda i društvo 4. raz. Voda zemljopis 5. raz. More i voda na Zemlji zemljopis 6. i 7. raz. Geografske regije (mora, rijeke, jezera i njihova zaštita) priroda 6. raz. (životni uvjeti u vodi, zaštita voda, čuvanje voda) matematika 7. raz. Koordinativni sustav (čitanje dijagrama)

Upoznati važnost vode za život živih bića, zastupljenost vode u prirodi. Kruženje vode u prirodi, važnost termalnih voda, Vrste voda u prirodi, svojstva čiste vode i vode za piće. Naučiti što su otopine i vrste otopina. Upoznati svojstva, uporabu i dobivanje vodika. Saznati gdje se vodik nalazi u prirodi. Razvijati pozitivan stav prema prirodi, čuvanje vode za piće, sposobnost logičkog zaključivanja, razvijati sposobnost eksperimentiranja

1.Ispitivanje topljivosti nekih soli u vodi pri različitim temperaturama 2.Dobivanje i svojstva vodika istraživački mini projekt „dali se lakše pmorskoj vodi ili slatkoj vodi“

298

Broj cjeline

Nastavna cjelina

Vrijeme obrade



VI GRAðA

TVARI

I-II 10 fizika 7. raz. (graña atoma, veličina molekula) matematika 5. i 6. raz. Djeljivost brojeva matematika 7. raz. Pojam koeficijenta

Naučiti da su atomi čestice koje izgrañuju sve tvari. Naučiti osnovne značajke najvažnijih subatomskih čestica, čime se atomi meñusobno razlikuju. Što su kemijski elementi i njihovo označavanje. Značenje simbola, shvatiti potrebu svrstavanja elemenata i osnovne značajke PSE. Naučiti razliku u grañi elementarnih tvari i spojeva i njihovo označavanje. Shvatiti osnovnu razliku izmeñu atoma i iona. Usvojiti pojam valencije i znati napisati formule jednostavnih kemijskih spojeva te njihove nazive, razlikovati

299

molekulske i formulske jedinke. Razvijati sposobnost pažnje, mišljenja, pamćenja i zaključivanja.

Broj cjeline

Nastavna cjelina

Vrijeme obrade



VII KEMIJSKE

PROMJENE

II-IV 11 fizika 7. raz. Energija matematika 5. i 6. raz. Jednadžbe s jednom nepoznanicom

Utvrditi ranije stećeno znanje o kemijskim promjenama. Znati objasniti proces sinteze i analize. Pomoću primjera i eksperimentalno dokazati zakon o očuvanju mase. Pravilno primjeniti kemijsku simboliku pri pisanju kemijskih jednadžbi, razlikovati reaktante i produkte, smjer reakcije i znati objasniti značenje kemijske jednadžbe. Znati objasniti čimbenike koji utječu na brzinu kemijske reakcije (temperatura, katalizator, koncentracija reaktanata, veličina čestica). Razvijati sposobnost zaključivanja na temelju promatranja, izvoñenja pokusa, samostalnost u radu, prepoznavanje kemijskih promjena u

1.Reakcija sode bikarbone i octa 2.Oksidacija voća i povrća 3.Utjecaj temperature, veličine čestica i katalizatora na brzinu kemijske reakcije

300

svakodnevnom životu.

Broj cjeline

Nastavna cjelina

Vrijeme obrade


Ciljevi i zadaci

VIII KEMIJSKI

ELEMENTI I

NJIHOVI

SPOJEVI

IV-VI 19 biologija 7. raz. Pojava života na zemlji (ugljik, CO2) priroda 6. raz. Fosilna goriva i okoliš (CO2, SO2, kisele kiše) priroda 6. raz. Život u vodi (otopljene soli) zemljopis 6. raz. Ekološki problemi suvremenog svijeta (ozonske rupe, freoni, efekt staklenika) zemljopis 5. raz. Preoblikovanje zemljine površine Krški reljef zemljopis 6. raz. Primorska i gorska Hrvatska Krški reljef zemljopis 5. raz. Svjetsko more zemljopis 7. raz. Jugozapadna Azija, Mrtvo more, Jadransko more (zemljopisna obilježja) zemljopis 6. i 7. raz. Geografske regije

Ponoviti da se elementarne tvari dijele na metale i nemetale, gdje se elementarne tvari nalaze u prirodi. Upoznati opća svojstva metala i nemetala. Saznati što su legure. Upoznati C, Cl i S, njihova svojstva, primjenu i njihove spojeve. Uopznati Ca i Fe , njihove spojeve i uporabu. Uočiti reakcije metala i nemetala s kisikom i nastalih oksida s vodom. Eksperimentalno ispitati svojstva kiselina i lužina i dokazivati ih indikatorima; naučiti uporabu kiselina i hidroksida. Uočiti svojstva, nastajanje i uporabu soli. Razumjeti proces neutralizacije. Učvrstiti znanje o nazivima soli, hidroksida

1.Dobivanje i dokazivanje CO2 i ispitivanje svojstava CO2; 2.Dobivanje SO2 i H2SO3 3.Ispitivanje svojstava SO2 i H2SO4 4.Dokazivanje kiselina indikatorima 5.Reakcija solne kiseline i kamenca 6.Hrñanje željeza 7.Dobivanje kalcijevog hidroksida i lužine i dokazivanje lužina indikatorima 9.Dobivanje soli

301

svijeta (gospodarsko rudna ležišta)

i kiselina i njihovo prikazivanje simbolikom. Svladati tehnike laboratorijskog rada i osposobiti učenike za izvoñenje jednostavnih pokusa. Razvijati sposobnost mišljenja, pamćenja i zaključivanja. Shvatiti svrhu učenja kemije i primjenu kemije u svakodnevnom životu.

302

Osmi razred plan i program Mjesec Tema Nastavna jedinica Napomena Rujan -Uvod ponavljanje

7.razreda -nemetali

1.tvari i njihova graña 2.kem.elementi u periodnom sustavu 3.nemetali, sumpor i spojevi 4.nemetali, kiseline i njihova svojstva

Znati da se HCl nalazi u želudcu H2SO4 veoma opasna i otrovna

Listopad -metali -soli Maseni udio elementa u spoju

5.metali, kalcij i njegovi spojevi, željezo 6.soli 7.ponavljanje 8.maseni udio elementa u spoju

Nabrojati metale koje poznaje Da je kreda spoj kalcija i da se nalazi u prirodi

Studeni -Ugljik i njegovi spojevi -kruženje ugljika u prirodi -fosilna goriva

9.ponavljanje, vježbanje, provjera 10.kruženje ugljika u prirodi 11.fosilna goriva , izvori

Nabrojati goriva koja zna i razliku meñu njima

Prosinac -kvalitativni sastav organskih spojeva -zasićeni ugljikovodici

12.organski spojevi kvalitativni sastav 13.zasićeni ugljikovodici, alkani 14.ponavljanje

Siječanj -nezasićenni ugljikovodici

15.alkeni i alkini 16.aromatski ugljikovodici,ponavljanje

Veljača -alkoholi -karboksilne kiseline

17.alkoholi- metanol i etanol 18.karboksilne kiseline 19.octeno vrenje

Štetnost alkohola na zdravlje, primjena u medicini Octena kiselina gdje se koristi u kućanstvu, gdje se u prirodi nalazi mravlja i limunska kiselina

Ožujak -esteri -masti i ulja

20.esteri 21.ponavljanje 22.masti i ulja 23.monosaharidi

Razlika izmeñu masti i ulja njihova primjena u svakodnevnom životu

Travanj -disaharidi i polisaharidi -aminokiseline i bjelančevine -enzimi

24.disaharidi 25.aminokiseline i bjelančevine 26.enzimi

Šećer njegova svojstva i da se od celuloze dobiva papir

Svibanj -sapuni i detergenti -plastične mase

27.ponavljanje 28.sapuni i detergenti 29.plastične mase

Razlika izmeñu sapuna i detergenta njihova primjena

Lipanj -izborne teme 30.ponavljanje 31.,32,33.izborne teme 34.ponavljanje 35.sistematizacija

303

cjelokupnog gradiva

GODIŠNJI PLAN LIKOVNE KULTURE

1.RAZRED

RUJAN TOČKA I CRTA Crte po toku i karakteru slova ( slova ) BOJA Imena boja ( školski pribor ) Ritam ( neobični kućni ljubimci ) VOLUMEN I MASA U PROSTORU Geometrijska i slobodna tijela ( semafor ) KP:točka, crta, boja, geometrijsko tijelo, oblo tijelo, uglato tijelo LISTOPAD TOČKA I CRTA Crte po toku i karakteru ( neobične naočale ) BOJA Ilustracija VOLUMEN I MASA U PROSTORU Geometrijska i slobodna tijela ( plodovi jeseni ) KP: točka, crta, boja, geometrijsko tijelo, oblo tijelo, uglato tijelo STUDENI BOJA Osnovne i izvedene boje ( baloni ) PLOHA Ritam likova ( ribica ) POVRŠINA Plastične teksture ( plodovi jeseni ) KP: osnovne i izvedene boje, svjetlina, miješanje boja, ritam, lik, glatka i hrapava površina PROSINAC BOJA Ilustracija ( slikovnica ) PLOHA Geometrijski i slobodni likovi ( čizmica ) POVRŠINA Vizualna komunikacija ( božićna poruka ) KP: slikovnica, geometrijski lik, slobodni lik, poruka SIJEČANJ

304

TOČKA I CRTA Crta po toku i karakteru ( zima ) BOJA Ilustracija ( doživljaj pjesme ) VOLUMEN I MASA U PROSTORU Geometrijska i slobodna tijela ( snjegović ) KP: skupljeno/raspršeno, slikovnica, kipar, oblo/uglato VELJAČA TOČKA I CRTA Crte po toku i karakteru ( izumi ) Crta kao likovni element pisma POVRŠINA Plastičke tekstura ( licitarska srca ) Vizualna komunikacija ( reklama ) KP: točka, crta, rzličite površine, grañenje, reklama OŽUJAK BOJA Tonovi boje ( proljetna čestitka ) Osnovne i izvedene boje PLOHA Ritam likova ( lopta ) POVRŠINA Plastične teksture ( proljeće oko nas ) KP: svjetlina boje, osnovne i izvedene boje, modeliranje, grañenje, ritam, lik TRAVANJ BOJA Ilustracija ( doživljaj glazbe ) POVRŠINA Vizualna komunikacija ( rekompozicija – moj grad ) Plastične teksture KP: skupljeno/raspršeno, slikovnica, kipar, oblo/uglato SVIBANJ TOČKA I CRTA Crte po toku i karakteru ( portret majke ) VOLUMEN I MASA U PROSTORU Geometrijska i slobodna tijela ( čarobni štapić ) PLOHA Geometrijski i slobodni likovi ( žirafa ) Ritam likova ( kornjačin novi oklop ) KP: crta, točka, geometrijsko tijelo, oblo i uglato tijelo, ritam, lik LIPANJ

305

POVRŠINA Vizualna komunikacija ( ekoplakat ) BOJA Tonovi boje ( pod morem ) Izložba radova nastalih tijekom godine KP: poruka, svjetlina boje


2.RAZRED

RUJAN TOČKA I CRTA Kontrast crta po karakteru ( što volim raditi ) BOJA Čistoća boje ( zidna abeceda ) VOLUMEN I MASA U PROSTORU Omjeri veličina masa ( lutka ) KP: suprotnost crta, čiste boje, jarke i zagasite boje, veličine mase LISTOPAD TOČKA I CRTA Glazbene i obrisne crte ( u pekarnici ) Kontrast crta po karakteru ( kućanski ureñaji ) BOJA Kontrast toplih i hladnih boja ( dom iz snova )

306

VOLUMEN I MASA U PROSTURU Grañevine i tijela u prostoru ( kuće ) KP: gradbene, obrisne, otvorene i zatvorene crte, tanka, debela crta, isprekidana crta, tople i hladne boje, vanjski prostor, ulica, trg STUDENI TOČKA I CRTA Obrisne i gradbene crte ( jesensko lišće ) BOJA Kontrast svjetlo – tamno ( zamišljeni grad ) PLOHA Fotografija (jesenska razglednica ) POVRŠINA Odnos slike i teksta ( reklama moga mjesta ) KP: gradbene i obrisne crte, suprotnost svjetlo – tamno, fotografija, fotograf, reklama PROSINAC BOJA Suprotnost crne i bijele boje ( zimska slika ) Kontrast toplo – hladno ( kalendar ) SIJEČANJ VOLUMEN I MASA U PROSTORU Omjeri veličina masa ( snjegović ) BOJA Kontrast svjetli – tamno ( zimske sličice ) PLOHA Fotografija KP: kontrast, fotografija, masa, veličine masa VELJAČA BOJA Kontrast boja ( veljača u ledenom dvorcu ) Kontrast svijetlo – tamno ( ilustracija priče ) CRTA I TOČKA Kontrast crta po karakteru ( pribor za osobnu higijenu ) VOLUMEN MASE U PROSTORU Omjeri veličine masa ( maske ) OŽUJAK BOJA Čistoća boje ( veseli proljetni oblaci ) Tople i hladne boje Tonovi boje ( slike u vodi ) VOLUMEN I MASA U PROSTORU Omjeri veličina masa ( cvijeće ) KP: tople i hladne boje, čistoća boje, jarke i zagasite boje, masa, veličine masa

307

TRAVANJ BOJA Kontrast svjetlo – tamno ( lastavice ) TOČKA I CRTA Grafički dizajn ( pisanice ) KP: kontrast, čistoća boje, jarke i zagasite boje, dizajn, vizualni znak SVIBANJ BOJA Čistoća boje ( rascvala voćka ) Kontrast svijetlo – tamno ( srca ) TOČKA I CRTA Grafički dizajn ( neobično prijevozno sredstvo ) POVRŠINA Kontrast površina ( bumbar ) LIPANJ PLOHA Fotografija ( turistički vodić Lijepom Našom ) POVRŠINA Odnos slike i teksta ( sličice iz Hrvatske ) KP: fotografija, fotograf, reklama


3.RAZRED

RUJAN SLIKANJE Površina – slikarska tekstura ( jutro ) KP: slikarska tekstura Boja – kontrast kromatsko – akromatsko ( jesen ) KP: kontrast kromatskih i akromatskih boja, šarene i nešarene boje CRTANJE Točka i crta – crtačka tekstura ( moj portret ) KP: crtačka tekstura LISTOPAD MODELIRANJE I GRAðENJE Površina – visoki, niski i udubljeni reljef ( kruh ) KP: niski, visoki, udubljeni reljef, udubljeno/ispupčeno CRTANJE Točka i crta – ornament, narodni ukras, simetrija (hrvatski pleter ) Točka i crta – crtačka tekstura KP: niz, smjer, ritam, preplet,ornament ( narodni ukras ), crtačka tekstura DIZAJN Udubljeno – izbočena masa ( scenska lutka )

308

KP: scenska lutka STUDENI TOČKA I CRTA Obrisne i gradbene crte ( jesensko lišće ) BOJA Kontrast svjetlo – tamno (zamišljeni grad ) PLOHA Fotografija ( jesenske razglednice ) POVRŠINA Odnos slike i teksture ( reklama moga mjesta ) KP: gradbene i obrisne crte, suprotnost svjetlo – tamno, fotografija, fotograf, reklama PROSINAC BOJA Suprotnost crne i bijele boje ( zimska slika ) Kontrast toplo – hladno ( kalendar ) POVRŠINA Kontrast površina ( božićni ukrasi ) KP: kontrast, tople i hladne boje, površina SIJEČANJ VOLUMEN I MASA U PROSTORU Omjeri veličina i masa ( snjegović ) BOJA Kontrast svjetlo – tamno ( zimske sličice ) PLOHA Fotografija KP: kontrast, fotografija, masa, veličine masa VELJAČA BOJA Kontrast boja ( veljača u ledenom dvorcu ) Kontrast svjetlo – tamno ( ilustracija priče ) CRTA I TOČKA Kontrast crta po karakteru ( pribor za osobnu higijenu ) VOLUMEN I MASA U PROSTORU Omjeri veličine masa ( maske ) OŽUJAK CRTANJE Točka i crta – tekstura crteža ( spomenici zavičaja ) KP: tekstura crteža, skupljeno/raspršeno

309

SLIKANJE Površina – tekstura slike ( voda ) Boja – komplementarni kontrast KP: tekstura slike, komplementarni kontrast GRAFIKA Ploha – ritam, omjeri i veličina likova KP: grafika, monotipija TRAVANJ MODELIRANJE I GRAðENJE Površina – plastična tekstura ( cvjetovi ) KP: crtačka tekstura, skupljeno/raspršeno Površina – visoki, niski i udubljeni feljef ( vodotok ) KP: niski, visoki, udubljeni reljef, udubljeno/ispupčeno SLIKANJE Boja – komplementarni kontrast ( pisanice ) KP: kontrast kromatskih i akromatskih boja, šarene i nešarene boje SVIBANJ BOJA Čistoća boje ( rascvala voćka ) Kontrast svjetlo – tamno ( srca ) TOČKA I CRTA Grafički dizajn ( neobično prijevozno sredstvo ) POVRŠINA Kontrast površina ( bumbar ) LIPANJ PLOHA Fotografija ( turistički vodič Lijepom Našom ) POVRŠINA Odnos slike i teksta ( sličice iz Hrvatske ) KP: fotografija, fotograf, reklama


3.RAZRED

RUJAN SLIKANJE Površina – slikarska tekstura ( jutro ) KP: slikarska tekstura Boja – kontrast kromatsko – akromatsko ( jesen ) KP: kontrast kromatskih i akromatskih boja, šarene i nešarene boje

310

CRTANJE Točka i crta – crtačka tekstura ( moj portret ) KP: crtačka tekstura LISTOPAD MODELIRANJE I GRAðENJE Površina – visoki, niski i udubljeni reljef ( kruh ) KP: niski, visoki, udubljeni reljef, udubljeno/ispupčeno CRTANJE Točka i crta – ornament, narodni ukras, simetrija (hrvatski pleter ) Točka i crta – crtačka tekstura KP: niz, smjer, ritam, preplet,ornament ( narodni ukras ), crtačka tekstura DIZAJN Udubljeno – izbočena masa ( scenska lutka ) KP: scenska lutka STUDENI TOČKA I CRTA Obrisne i gradbene crte ( jesensko lišće ) BOJA Kontrast svjetlo – tamno (zamišljeni grad ) PLOHA Fotografija ( jesenske razglednice ) POVRŠINA Odnos slike i teksture ( reklama moga mjesta ) KP: gradbene i obrisne crte, suprotnost svjetlo – tamno, fotografija, fotograf, reklama PROSINAC BOJA Suprotnost crne i bijele boje ( zimska slika ) Kontrast toplo – hladno ( kalendar ) POVRŠINA Kontrast površina ( božićni ukrasi ) KP: kontrast, tople i hladne boje, površina SIJEČANJ VOLUMEN I MASA U PROSTORU Omjeri veličina i masa ( snjegović ) BOJA Kontrast svjetlo – tamno ( zimske sličice ) PLOHA Fotografija KP: kontrast, fotografija, masa, veličine masa

311

VELJAČA BOJA Kontrast boja ( veljača u ledenom dvorcu ) Kontrast svjetlo – tamno ( ilustracija priče ) CRTA I TOČKA Kontrast crta po karakteru ( pribor za osobnu higijenu ) VOLUMEN I MASA U PROSTORU Omjeri veličine masa ( maske ) OŽUJAK CRTANJE Točka i crta – tekstura crteža ( spomenici zavičaja ) KP: tekstura crteža, skupljeno/raspršeno SLIKANJE Površina – tekstura slike ( voda ) Boja – komplementarni kontrast KP: tekstura slike, komplementarni kontrast GRAFIKA Ploha – ritam, omjeri i veličina likova KP: grafika, monotipija TRAVANJ MODELIRANJE I GRAðENJE Površina – plastična tekstura ( cvjetovi ) KP: crtačka tekstura, skupljeno/raspršeno Površina – visoki, niski i udubljeni feljef ( vodotok ) KP: niski, visoki, udubljeni reljef, udubljeno/ispupčeno SLIKANJE Boja – komplementarni kontrast ( pisanice ) KP: kontrast kromatskih i akromatskih boja, šarene i nešarene boje SVIBANJ BOJA Čistoća boje ( rascvala voćka ) Kontrast svjetlo – tamno ( srca ) TOČKA I CRTA Grafički dizajn ( neobično prijevozno sredstvo ) POVRŠINA Kontrast površina ( bumbar ) LIPANJ PLOHA Fotografija ( turistički vodič Lijepom Našom ) POVRŠINA Odnos slike i teksta ( sličice iz Hrvatske ) KP: fotografija, fotograf, reklama

312

MATEMATIKA

PPrrvvii rraazzrreedd

RRUUJJAANN 1155 ssaattii 1.Uvodni sat OODDNNOOSSII MMEEððUU PPRREEDDMMEETTIIMMAA 2.Veći - manji -obrada 3.Unutar - izvan -obrada TTIIJJEELLAA UU PPRROOSSTTOORRUU 4.Kugla – obrada 5.Kugla – uvježbavanje i ponavljanje 6.Kocka, kvadar - obrada 7.Kocka, kvadar - uvježbavanje i ponavljanje 8.Valjak, piramida - obrada 9.Valjak, piramida - uvježbavanje i ponavljanje OODDNNOOSSII MMEEððUU PPRREEDDMMEETTIIMMAA TTIIJJEELLAA UU PPRROOSSTTOORRUU 10.Odnosi meñu predmetima; Tijela u prostoru - uvježbavanje i ponavljanje RRAAVVNNEE II ZZAAKKRRIIVVLLJJEENNEE PPLLOOHHEE 11.Ravne i zakrivljene plohe – obrada 12.Ravne i zakrivljene plohe – uvježbavanje i ponavljanje OODDNNOOSSII MMEEððUU PPRREEDDMMEETTIIMMAA TTIIJJEELLAA UU PPRROOSSTTOORRUU RRAAVVNNEE II ZZAAKKRRIIVVLLJJEENNEE PPLLOOHHEE 13.Odnosi meñu predmetima; Tijela u prostoru; Ravne i zakrivljene

313

plohe - uvježbavanje i ponavljanje OODDNNOOSSII MMEEððUU PPRREEDDMMEETTIIMMAA TTIIJJEELLAA UU PPRROOSSTTOORRUU RRAAVVNNEE II ZZAAKKRRIIVVLLJJEENNEE PPLLOOHHEE 14. 1. ISPIT ZNANJA RRAAVVNNEE II ZZAAKKRRIIVVLLJJEENNEE CCRRTTEE 15.Ravne i zakrivljene crte – obrada

LLIISSTTOOPPAADD 1166 ssaattii RRAAVVNNEE II ZZAAKKRRIIVVLLJJEENNEE CCRRTTEE 16.Izlomljena crta – obrada 17.Crte – – uvježbavanje i ponavljanje TTOOČČKKAA 18.Točka – obrada 19.Spajanje točaka crtama – obrada 20.Spajanje točaka crtama – uvježbavanje i ponavljanje GGEEOOMMEETTRRIIJJSSKKII LLIIKKOOVVII 21.Geometrijski likovi – obrada 22.Geometrijski likovi – uvježbavanje i ponavljanje RRAAVVNNEE II ZZAAKKRRIIVVLLJJEENNEE CCRRTTEE TTOOČČKKAA 23.Crte; Točka – uvježbavanje i ponavljanje GGEEOOMMEETTRRIIJJSSKKII LLIIKKOOVVII TTIIJJEELLAA UU PPRROOSSTTOORRUU 24.GGeeoommeettrriijjsskkii lliikkoovvii ;; TTiijjeellaa uu pprroossttoorruu– uvježbavanje i ponavljanje RRAAVVNNEE II ZZAAKKRRIIVVLLJJEENNEE CCRRTTEE TTOOČČKKAA GGEEOOMMEETTRRIIJJSSKKII LLIIKKOOVVII 25. 2. ISPIT ZNANJA BBRROOJJEEVVII OODD 11 DDOO 55 26.Broj 1 – obrada 27.Broj 2 – obrada

314

28.Brojevi 1 i 2 – uvježbavanje i ponavljanje 29. Broj 3 – obrada BBRROOJJEEVVII OODD 11 DDOO 55 30.Broj 4 – obrada 31.Brojevi 1, 2, 3, 4 - uvježbavanje i ponavljanje

SSTTUUDDEENNII 1177 ssaattii BBRROOJJEEVVII OODD 11 DDOO 55 32.Broj 5 – obrada 33.Brojevi od 1 do 5 - uvježbavanje i ponavljanje UUSSPPOORREEððIIVVAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 55 34.Usporeñivanje brojeva – obrada 35.Usporeñivanje brojeva – uvježbavanje i ponavljanje BBRROOJJEEVVII OODD 11 DDOO 55 UUSSPPOORREEððIIVVAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 55 36.BBrroojjeevvii oodd 11 ddoo 55;; UUssppoorreeññiivvaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 55 - uvježbavanje i ponavljanje 37. 3. ISPIT ZNANJA 38.Analiza ispita znanja ZZBBRRAAJJAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA OODD 11 DDOO 55 39.Dodavanje broja 1– obrada 40.Zbrajanje brojeva od 1 do 5 – obrada 41.Zbrajanje brojeva od 1 do 5; Znak + - obrada 42.Zbrajanje brojeva od 1 do 5; Znak + - uvježbavanje i ponavljanje 43.Zbrajanje brojeva od 1 do 5; Znak + - uvježbavanje i ponavljanje OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 55 44.Oduzimanje broja 1 - obrada 45.Oduzimanje brojeva od 1 do 5 – obrada 46.Oduzimanje brojeva od 1 do 5; Znak - : obrada 47.Oduzimanje brojeva od 1 do 5; Znak - : uvježbavanje i ponavljanje 48.Oduzimanje brojeva od 1 do 5; Znak - : uvježbavanje i ponavljanje

315

PPRROOSSIINNAACC 1111 ssaattii OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 55 49.Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 5 - uvježbavanje i ponavljanje BBRROOJJ NNUULLAA 50.Broj 0 – obrada 51.Broj 0 - uvježbavanje i ponavljanje BBRROOJJEEVVNNAA CCRRTTAA 52.Brojevna crta – obrada 53.Brojevna crta – uvježbavanje i ponavljanje ZZBBRRAAJJAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA OODD 11 DDOO 55 OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 55 BBRROOJJ NNUULLAA BBRROOJJEEVVNNAA CCRRTTAA 54..ZZbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee bbrroojjeevvaa oodd 11 ddoo 55;; BBrroojj nnuullaa;; BBrroojjeevvnnaa ccrrttaa– uvježbavanje i ponavljanje 5555.. 44.. IISSPPIITT ZZNNAANNJJAA 5566..AAnnaalliizzaa iissppiittaa zznnaannjjaa BBRROOJJEEVVII OODD 66 DDOO 1100 57.Broj 6; Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 6 – obrada 58.Broj 6; Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 6 – ponavljanje 5599..Usustavljivanje nastavnog gradiva

SSIIJJEEČČAANNJJ 99 ssaattii

60.Ponavljanje gradiva prvog polugodišta 61.Ponavljanje gradiva prvog polugodišta BBRROOJJEEVVII OODD 66 DDOO 1100

316

62.Broj 7; Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 7 – obrada 63.Broj 7; Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 7 – ponavljanje 64.Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 7 – ponavljanje 65.Broj 8; Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 8 – obrada 66.Broj 8; Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 8 – ponavljanje 67.Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 8 – ponavljanje 68.Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 8 – ponavljanje i uvježbav.

VVEELLJJAAČČAA 1177 ssaattii BBRROOJJEEVVII OODD 66 DDOO 1100 69.Broj 9; Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 9 – obrada 70.Broj 9; Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 9 –ponavljanje 71.Broj 10; Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 10 – obrada 72.Broj 10;Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 10 – ponavljanje 73.Broj 10;Zbrajanje i oduzimanje brojeva od 1 do 10– ponavljanje ZZAADDAATTCCII ZZAADDAANNII RRIIJJEEČČIIMMAA 74.Zadatci zadani riječima – obrada 75.Zadatci zadani riječima – uvježbavanje i ponavljanje 76.Zadatci zadani riječima – uvježbavanje i ponavljanje 77.Zbrajanje brojeva u skupu brojeva do 10 – uvježbavanje i ponavljanje 78.Oduzimanje brojeva u skupu brojeva do 10 – uvježbavanje i ponavljanje 79.Zadatci zadani riječima – uvježbavanje i ponavljanje 80. 5. ISPIT ZNANJA 81.Analiza i ispravak ispita znanja ZZAAMMJJEENNAA MMJJEESSTTAA PPRRIIBBRROOJJNNIIKKAA 82.Pribrojnici i zbroj, Zamjena mjesta pribrojnika – obrada 83.Pribrojnici i zbroj, Zamjena mjesta pribrojnika – ponavljanje VVEEZZAA ZZBBRRAAJJAANNJJAA II OODDUUZZIIMMAANNJJAA 84.Umanjenik, umanjitelj i razlika – obrada 85.Umanjenik, umanjitelj i razlika – ponavljanje

317

OOŽŽUUJJAAKK 1199 ssaattii 86.Pribrojnici i zbroj, Zamjena mjesta pribrojnika, Umanjenik, umanjitelj i razlika – uvježbavanje i ponavljanje BBRROOJJEEVVII OODD 66 DDOO 1100 ZZAAMMJJEENNAA MMJJEESSTTAA PPRRIIBBRROOJJNNIIKKAA VVEEZZAA ZZBBRRAAJJAANNJJAA II OODDUUZZIIMMAANNJJAA ZZAADDAATTCCII ZZAADDAANNII RRIIJJEEČČIIMMAA 87.Zbrajanje brojeva u skupu brojeva do 10 – uvježbavanje 88.Oduzimanje brojeva u skupu brojeva do 10 – uvježbavanje 89.Zadatci zadani riječima – uvježbavanje 90.6. ISPIT ZNANJA 91.Analiza i ispravak 6. ispita znanja BBRROOJJEEVVII OODD 1111 DDOO 2200 92.Brojevi od 11 do 15 – obrada 93.Brojevi od 16 do 20 – obrada 94.Brojevi od 11 do 20 – uvježbavanje i ponavljanje UUSSPPOORREEððIIVVAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 2200 95.Usporeñivanje brojeva do 20 – obrada BBRROOJJEEVVII OODD 1111 DDOO 2200 96.Jedinice i desetice – obrada 97.Jedinice i desetice – uvježbavanje i ponavljanje JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTII II DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTII BBRROOJJEEVVII 98.JJeeddnnoozznnaammeennkkaassttii ii ddvvoozznnaammeennkkaassttii bbrroojjeevvii –– oobbrraaddaa 9999..JJeeddnnoozznnaammeennkkaassttii ii ddvvoozznnaammeennkkaassttii bbrroojjeevvii –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee RREEDDNNII BBRROOJJEEVVII DDOO 2200 110000..RReeddnnii bbrroojjeevvii ddoo 2200 –– oobbrraaddaa 110011..RReeddnnii bbrroojjeevvii ddoo 2200 –– uvježbavanje i ponavljanje 102.Ponavljanje i uvježbavanje: Brojevi od 11 do 20, Usporeñivanje brojeva do 20, Jedinice i desetice, Jednoznamenkasti i dvoznamenkasti, Redni brojevi 103. 7. ISPIT ZNANJA

318

104.Analiza i ispravak 7. ispita znanja

TTRRAAVVAANNJJ 1111 ssaattii ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 2200 105.Zbrajanje 10+3– obrada 106.Zbrajanje 10+3– uvježbavanje i ponavljanje 107.Oduzimanje 13-3 – obrada 108.Oduzimanje 13-3 – uvježbavanje i ponavljanje 109.Zbrajanje 10+3; oduzimanje 13-3 - uvježbavanje i ponavljanje 110.Zbrajanje 14+3 – obrada 111.Zbrajanje 14+3 – uvježbavanje i ponavljanje 112.Oduzimanje 17-3 – obrada 113.Oduzimanje 17-3 – uvježbavanje i ponavljanje 114.Zbrajanje 14+3; oduzimanje 17-3 - uvježbavanje i ponavljanje 115.Zbrajanje 14+3; oduzimanje 17-3 - uvježbavanje i ponavljanje

SSVVIIBBAANNJJ 1188 ssaattii ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 2200 116.Zadatci riječima - uvježbavanje i ponavljanje 117. 8. ISPIT ZNANJA 118.Analiza i ispravak 8. ispita znanja 119.Zbrajanje 7+5 – obrada 120.Zbrajanje 7+5 – uvježbavanje i ponavljanje 121.Zbrajanje 7+5 – uvježbavanje i ponavljanje 122.Oduzimanje 12-5 – obrada 123.Oduzimanje 12-5 – uvježbavanje i ponavljanje 124.Oduzimanje 12-5 – uvježbavanje i ponavljanje 125.Zbrajanje 7+5 i oduzimanje 12-5 - uvježbavanje i ponavljanje 126.Oduzimanje 15-10 – obrada 127.Oduzimanje 15-10- uvježbavanje i ponavljanje

319

128.Oduzimanje 18-12 – obrada 129.Oduzimanje 18-12 – uvježbavanje i ponavljanje 130.Oduzimanje 18-12 – uvježbavanje i ponavljanje 131.Zbrajanje 7+5 i oduzimanje 12-5, 15-10, 18-12 – ponavljanje 132.Zbrajanje 7+5 i oduzimanje 12-5, 15-10, 18-12 – ponavljanje 133.Zadatci riječima - uvježbavanje i ponavljanje

LLIIPPAANNJJ 77 ssaattii 134. 9. ISPIT ZNANJA 135.Analiza i ispravak 9. ispita znanja PPOONNAAVVLLJJAANNJJEE GGRRAADDIIVVAA 11.. RRAAZZRREEDDAA TTIIJJEELLAA UU PPRROOSSTTOORRUU GGEEOOMMEETTRRIIJJSSKKII LLIIKKOOVVII 136.GGeeoommeettrriijjsskkaa ttiijjeellaa ii lliikkoovvii –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee RRAAVVNNEE II ZZAAKKRRIIVVLLJJEENNEE CCRRTTEE TTOOČČKKAA 137.Plohe, crte, točke - uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 2200 138.ZZbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 2200- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 113399..ZZbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 2200- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 114400..ZZbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 2200- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

320

Osnovna škola Rudolfa Strohala

Školska godina 2011./2012.

IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE U PRVOM RAZREDU

4 sata tjedno 140 sati godišnje

REDNI BROJ

NASTAVNA TEMA OBRADA PONAVLJANJE I UVJEŽBAVANJE

PROVJERA

1. Uvodni sat 1

2. ODNOSI MEðU PREDMETIMA (veći-manji, unutar-izvan)

2

3. TIJELA U PROSTORU (kugla, kocka, kvadar, valjak i piramida, odnosi meñu predmetima, ravne i zakrivljene plohe)

4 6 1

4. CRTE ( ravne i zakrivljene, izlomljena, crte, točka, spajanje

točaka crtama, geometrijski likovi, krug, pravokutnik,

kvadrat, trokut)

5 5 1

5.

BROJEVI OD 1 DO 5 (broj 1,2,3,4,5, usporeñivanje brojeva)

6 6 1

6. ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA OD 1 DO 5, BROJ 0, BROJEVNA CRTA (

dodavanje broja 1, znak+, oduzimanje broja 1, znak -, broj

8 9 1

321

0, brojevna crta)

7. BROJEVI OD 6 DO 10 ( zbrajanje i oduzimanje brojeva

od 6 do 10, brojevna crta, zadatci riječima, pribrojnici,

zbroj, zamjena mjesta pribrojnika, umanjenik, umanjitelj, razlika, veza zbrajanja i oduzimanja)

9 24 2

8. BROJEVI OD 11 DO 20 ( usporeñivanje brojeva do 20,

jedinice i desetice u TMV, jednoznamenkasti i

dvoznamenkasti brojevi,redni brojevi do 20, zbrajanje i

oduzimanje ( 10+3, 13-3, 14+3, 17-3, 7+5, 12-5, 15-10, 18-12)

14 26 3

9. PONAVLJANJE NASTAVNIH SADRŽAJA PRVOG RAZREDA ( geometrijska tijela i likovi,

plohe, crte, točke, zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20)

5

UKUPNO 49 82 9

MATEMATIKA

DDrruuggii rraazzrreedd

RRUUJJAANN 1155 ssaattii 1.Uvodni sat 2.Ispit predznanja PPOONNAAVVLLJJAANNJJEE GGRRAADDIIVVAA PPRRVVOOGG RRAAZZRREEDDAA 3. Brojevi do 20 4.Usporeñivanje brojeva do 20

322

5.Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 10 6.Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 10 7.Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20 8.Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20 9.Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20 10.Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20 11.Zadatci zadani riječima 12.Tijela, likovi, crte, točke BBRROOJJEEVVII DDOO 110000 13.Brojevi do 100 – desetice :obrada 14.Čitanje i pisanje ostalih brojeva do 100 - obrada 15. Čitanje i pisanje ostalih brojeva do 100 - uvježbavanje i ponavljanje

LLIISSTTOOPPAADD 16 sati

UUSSPPOORREEððIIVVAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 110000 16.Usporeñivanje brojeva – obrada 17. Usporeñivanje brojeva – uvježbavanje i ponavljanje RREEDDNNII BBRROOJJEEVVII DDOO 110000 18.Redni brojevi – obrada 19.Redni brojevi – uvježbavanje i ponavljanje RRIIMMSSKKEE BBRROOJJKKEE DDOO DDVVAANNAAEESSTT 20.Rimske brojke do dvanaest – obrada 21.Rimske brojke do dvanaest – uvježbavanje i ponavljanje BBRROOJJEEVVII DDOO 110000 UUSSPPOORREEððIIVVAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 110000 RREEDDNNII BBRROOJJEEVVII DDOO 110000 RRIIMMSSKKEE BBRROOJJKKEE DDOO DDVVAANNAAEESSTT 22.BBrroojjeevvii ddoo 110000;; UUssppoorreeññiivvaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 110000;; RReeddnnii bbrroojjeevvii ddoo 110000;; RRiimmsskkee bbrroojjkkee ddoo ddvvaannaaeesstt – uvježbavanje i ponavljanje 2233.. 11.. IISSPPIITT ZZNNAANNJJAA 2244..AAnnaalliizzaa iissppiittaa zznnaannjjaa

323

ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE DDEESSEETTIICCAA 25.Zbrajanje i oduzimanje desetica – obrada 26.Zbrajanje i oduzimanje desetica – uvježbavanje i ponavljanje ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIHH II DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIHH BBRROOJJEEVVAA 27.Zbrajanje i oduzimanje 20+4, 24-4 -obrada 28. Zbrajanje i oduzimanje 20+4, 24-4 - uvježbavanje i ponavljanje 29.Zbrajanje i oduzimanje 23+5, 28-5 -obrada 30.Zbrajanje i oduzimanje23+5, 28-5 - uvježbavanje i ponavljanje 31.Zbrajanje i oduzimanje 20+4, 24-4, 23+5,28-5 – uvježbavanje i ponavljanje

SSTTUUDDEENNII 17 sati 32.Zbrajanje i oduzimanje 26+4, 30-4 – obrada 33.Zbrajanje i oduzimanje 26+4, 30-4 – uvježbavanje i ponavljanje 34.Zbrajanje 28+5 – obrada 35. Zbrajanje 28+5 – uvježbavanje i ponavljanje 36.Oduzimanje 33-5 – obrada 37.Oduzimanje 33-5 – uvježbavanje i ponavljanje 38.Zbrajanje i oduzimanje 28+5, 33-5 - uvježbavanje i ponavljanje 39.ZZbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiihh ii ddvvoozznnaammeennkkaassttiihh bbrroojjeevvaa - uvježbavanje i ponavljanje 40. 2. ISPIT ZNANJA 41.Analiza ispiza znanja ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIHH BBRROOJJEEVVAA 42.Zbrajanje 20+42 – obrada 43.Zbrajanje 20+42 – uvježbavanje i ponavljanje 44.Oduzimanje 62-20 – obrada 45.Oduzimanje 62-20 – uvježbavanje i ponavljanje 46.Zbrajanje i oduzimanje 20+42; 62-20 - uvježbavanje i ponavljanje

324

47.Zbrajanje 35+23 – obrada 48.Zbrajanje 35+23 – uvježbavanje i ponavljanje

PPRROOSSIINNAACC 11 sati

49.Zadatci zadani riječima - uvježbavanje i ponavljanje 50.Oduzimanje 58-23 – obrada 51.Zbrajanje i oduzimanje 35+23, 58-23 - uvježbavanje i ponavljanje 52.Zbrajanje i oduzimanje 35+23, 58-23 -uvježbavanje i ponavljanje 53.Zadatci zadani riječima - uvježbavanje i ponavljanje 54.Zbrajanje 48+26 – obrada 55.Zbrajanje 48+26 – uvježbavanje i ponavljanje 56.Zbrajanje 48+26 – uvježbavanje i ponavljanje 57.Oduzimanje 74-26 – obrada 58.Oduzimanje 74-26 – uvježbavanje i ponavljanje 59.Oduzimanje 74-26 – uvježbavanje i ponavljanje

SSIIJJEEČČAANNJJ 10 sati

60.Zbrajanje i oduzimanje 48+26, 74-26 - uvježbavanje i ponavljanje 61.Zadatci zadani riječima - uvježbavanje i ponavljanje 62.Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100 - uvježbavanje i ponavljanje 63.Zadatci zadani riječima - uvježbavanje i ponavljanje 64. 3. ISPIT ZNANJA 65.Analiza ispita znanja ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE TTRRIIJJUU II VVIIŠŠEE BBRROOJJEEVVAA 66.Združivanje pribrojnika, zagrade – obrada 67.Združivanje pribrojnika, zagrade – uvježbavanje i ponavljanje 68.Zbrajanje i oduzimanje triju i više brojeva, uporaba zagrada - obrada 69.Zbrajanje i oduzimanje triju i više brojeva, uporaba zagrada

325

- uvježbavanje i ponavljanje

VVEELLJJAAČČAA 17 sati 70.Zbrajanje i oduzimanje triju i više brojeva, uporaba zagrada - uvježbavanje i ponavljanje JJEEDDIINNIICCEE ZZAA NNOOVVAACC 71.JJeeddiinniiccee zzaa nnoovvaacc- obrada 72.JJeeddiinniiccee zzaa nnoovvaacc - uvježbavanje i ponavljanje DDUUŽŽIINNAA KKAAOO SSPPOOJJNNIICCAA DDVVIIJJUU RRAAZZLLIIČČIITTIIHH TTOOČČAAKKAA 73.Dužina – obrada 74.Dužina - ponavljanje i uvježbavanje SSTTRRAANNIICCEE KKVVAADDRRAATTAA,, PPRRAAVVOOKKUUTTNNIIKKAA II TTRROOKKUUTTAA 75.Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta – obrada 76.Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta – ponavljanje 77.Dužina; Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta – ponavljanje 78.Zbrajanje i oduzimanje triju i više brojeva, uporaba zagrada Jedinice za novac Dužina Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta – ponavljanje 79 4. ISPIT ZNANJA 80.Ispravak i analiza ispita znanja MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJEEVVAA 81.Množenje brojeva – obrada 82. Množenje brojeva – uvježbavanje i ponavljanje ZAMJENA MJESTA FAKTORA 83.Zamjena mjesta faktora – obrada MNOŽENJE BROJEM 2 84.Množenje broja i brojem 2 – obrada 85.Množenje broja i brojem 2 – uvježbavanje i ponavljanje DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEVVAA 86.Diijjeelljjeennjjee bbrroojjeevvaa -- obrada

326

OOŽŽUUJJAAKK 17 sati 87.Diijjeelljjeennjjee bbrroojjeevvaa -- uvježbavanje i ponavljanje 88.Veza množenja i dijeljenja – obrada DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEMM 22 89.Dijeljenje brojem 2 – obrada 90.Dijeljenje brojem 2 – uvježbavanje i ponavljanje MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJAA 55 II BBRROOJJEEMM 55;; DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEMM 55 91.Množenje broja 5 i brojem 5 – obrada 92.Dijeljenje brojem 5 – obrada 93.Množenje i dijeljenje brojem 5 – uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ponavljanje MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJAA 1100 II BBRROOJJEEMM 1100;; DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEMM 1100 94.Množenje broja 10i brojem 10 – obrada 95.Dijeljenje brojem 10 – obrada 96.Množenje i dijeljenje brojem 10 – uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ponavljanje MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJEEVVIIMMAA 11 II 00 97.MMnnoožžeennjjee bbrroojjeevviimmaa 11 ii 00 –– oobbrraaddaa 9988..MMnnoožžeennjjee bbrroojjeevviimmaa 11 ii 00 –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ponavljanje MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJAA 22,, 55,,1100,, 11 II 00 II BBRROOJJEEMM 22,, 55,,1100,,11 II 00 DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEVVIIMMAA 22,, 55,, 1100,, 11 II 00 9999..MMnnoožžeennjjee bbrroojjaa ii bbrroojjeemm 22,, 55,,1100,,11 ii 00;; ddiijjeelljjeennjjee bbrroojjeevviimmaa 22,, 55,, 1100,, 11 ii 00 -- uvježbavanje i ponavljanje 110000.. 5. ISPIT ZNANJA 110011..AAnnaalliizzaa ii iisspprraavvaakk 55.. iissppiittaa zznnaannjjaa MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJAA 33 II BBRROOJJEEMM 33;; DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEMM 33 110022.. Množenje broja 3 i brojem 3 – obrada 103.Dijeljenje brojem 3 – obrada

TTRRAAVVAANNJJ 11 sati

327

104.Množenje i dijeljenje brojem 3 – uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ponavljanje MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJAA 44 II BBRROOJJEEMM 44;; DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEMM 44 110055..Množenje broja 4 i brojem 4 – obrada 106.Dijeljenje brojem 4 – obrada 107.Množenje i dijeljenje brojem 4 – uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ponavljanje MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJAA 66 II BBRROOJJEEMM 66;; DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEMM 66 110088..Množenje broja 6 i brojem 6 – obrada 109.Dijeljenje brojem 6 – obrada 110.Množenje i dijeljenje brojem 6 – uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ponavljanje 11 II OO UUDDIIJJEELLJJEENNJJUU 111. 1 i o u dijeljenju – obrada 112. 1 i o u dijeljenju – uvježbavanje i ponavljanje 113.Množenje broja 3, 4, 6 Dijeljenje brojevima 3, 4, 6, 1, i 0 - uvježbavanje i ponavljanje MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJAA 77 II BBRROOJJEEMM 77,, DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEMM 77 111144..MMnnoožžeennjjee bbrroojjaa 77 ii bbrroojjeemm 77,, ddiijjeelljjeennjjee bbrroojjeemm 77 –– oobbrraaddaa

SSVVIIBBAANNJJ 18 sati 111155..MMnnoožžeennjjee bbrroojjaa 77 ii bbrroojjeemm 77,, ddiijjeelljjeennjjee bbrroojjeemm 77 –– uvježbavanje MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJAA 88 II BBRROOJJEEMM 88,, DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEMM 88 111166..MMnnoožžeennjjee bbrroojjaa 88 ii bbrroojjeemm 88,, ddiijjeelljjeennjjee bbrroojjeemm 88 –– oobbrraaddaa 111177..MMnnoožžeennjjee bbrroojjaa 88 ii bbrroojjeemm 88,, ddiijjeelljjeennjjee bbrroojjeemm 88 –– uvježbavanje MMNNOOŽŽEENNJJEE BBRROOJJAA 99 II BBRROOJJEEMM 99,, DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEMM 99 111188..MMnnoožžeennjjee bbrroojjaa 99 ii bbrroojjeemm 99,, ddiijjeelljjeennjjee bbrroojjeemm 99 –– oobbrraaddaa 111199..MMnnoožžeennjjee bbrroojjaa 99 ii bbrroojjeemm 99,, ddiijjeelljjeennjjee bbrroojjeemm 99 –– uvježbavanje 120. Množenje broja 7, 8, 9 Dijeljenje brojevima 7, 8 i 9 - uvježbavanje i ponavljanje TTAABBLLIICCAA MMNNOOŽŽEENNJJAA 112211..TTaabblliiccaa mmnnoožžeennjjee -- oobbrraaddaa MMNNOOŽŽEENNJJEE II DDIIJJEELLJJEENNJJEE 112222..MMnnoožžeennjjee ii ddiijjeelljjeennjjee –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

328

112233..MMnnoožžeennjjee ii ddiijjeelljjeennjjee –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 112244.. 6. ISPIT ZNANJA 112255..AAnnaalliizzaa ii iisspprraavvaakk 66.. iissppiittaa zznnaannjjaa PPAARRNNII II NNEEPPAARRNNII BBRROOJJEEVVII 112266..PPaarrnnii ii nneeppaarrnnii bbrroojjeevvii –– oobbrraaddaa 112277..PPaarrnnii ii nneeppaarrnnii bbrroojjeevvii –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

IIZZVVOOððEENNJJEE VVIIŠŠEE RRAAČČUUNNSSKKIIHH RRAADDNNJJII 112288..RReeddoosslliijjeedd iizzvvooññeennjjaa rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii bbeezz zzaaggrraaddaa –– oobbrraaddaa 112299..RReeddoosslliijjeedd iizzvvooññeennjjaa rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii bbeezz zzaaggrraaddaa ––uuvvjjeežžbbaavvaannjjee 113300..RReeddoosslliijjeedd iizzvvooññeennjjaa rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii ssaa zzaaggrraaddaammaa –– oobbrraaddaa 113311..RReeddoosslliijjeedd iizzvvooññeennjjaa rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii ssaa zzaaggrraaddaammaa –– uuvvjjeežžbbaavvaa.. 113322..PPaarrnnii ii nneeppaarrnnii bbrroojjeevvii,, RReeddoosslliijjeedd iizzvvooññeennjjaa vviiššee rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

LLIIPPAANNJJ 88 ssaattii 113333.. 7. ISPIT ZNANJA 113344..AAnnaalliizzaa ii iisspprraavvaakk 77.. iissppiittaa zznnaannjjaa BBRROOJJEEVVII DDOO 110000 UUSSPPOORREEððIIVVAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 110000 RREEDDNNII BBRROOJJEEVVII DDOO 110000 RRIIMMSSKKEE BBRROOJJKKEE DDOO DDVVAANNAAEESSTT 113355..BBrroojjeevvii ddoo 110000 -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIHH II DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIHH BBRROOJJEEVVAA 113366..ZZbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 110000 -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

MMNNOOŽŽEENNJJEE II DDIIJJEELLJJEENNJJEE 113377..MMnnoožžeennjjee ii ddiijjeelljjeennjjee -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee DDUUŽŽIINNAA KKAAOO SSPPOOJJNNIICCAA DDVVIIJJUU RRAAZZLLIIČČIITTIIHH TTOOČČAAKKAA SSTTRRAANNIICCEE KKVVAADDRRAATTAA,, PPRRAAVVOOKKUUTTNNIIKKAA II TTRROOKKUUTTAA 113388..GGeeoommeettrriijjsskkii ssaaddrržžaajjii 22.. rraazzrreeddaa -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee ZZAADDAATTCCII ZZAADDAANNII RRIIJJEEČČIIMMAA

329

113399..ZZaaddaattccii zzaaddaannii rriijjeeččiimmaa -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 114400..ZZaakklljjuuččnnii ssaatt



IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE U DRUGOM RAZREDU

4 sata tjedno 140 sati godišnje REDNI BROJ


PROVJERA

1. Upoznavanje s udžbeničkim kompletom

1

2. Inicijalno provjeravanje 1 3. PONAVLJANJE

NASTAVNIH SADRŽAJA 1. RAZREDA (brojevi do 20, usporeñivanje brojeva,zbrajanje i oduzimanje do 10, zbrajanje i oduzimanje do 20, zadatci riječima, tijela, likovi, crte, točke)

10

4. BROJEVI DO 100 (desetice, čitanje i pisanje ostalih brojeva do 100, usporeñivanje brojeva, redni brojevi do 100, rimske brojke do 12)

5 6 1

5. ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA DO 100 (zbrajanje i oduzimanje desetica, zbrajanje i oduzimanje: 20+4, 24-4, 23+5, 28-5, 26+4, 30-4, 28+5, 33-5, 20+42, 62-20, 35+23, 58-23, 48+26,74-26, zadatci riječima, združivanje pribrojnika i zagrade, zbrajanje ili oduzimanje 3 ili više brojeva, uporaba zagrada)

15 32 2

330

JEDINICE ZA NOVAC 6. DUŽINA, KVADRAT,

PRAVOKUTNIK, TROKUT (dužina, stranice pravokutnika, kvadrata i trokuta)

2 5 1

7. MNOŽENJE I DIJELJENJE BROJEVA: Množenje brojeva Zamjena mjesta faktora Množenje broja 2 Dijeljenje brojeva Veza množenja i dijeljenja Dijeljenje brojem 2 Množenje broja 5 i dijeljenje brojem 5 Množenje broja 10 i dijeljenje brojem 10 Množenje brojevima 1, 0 Množenje i dijeljenje brojevima 2, 5, 10 Množenje broja 3 TM Dijeljenje brojem 3 TM Množenje broja 4 TM, dijeljenje brojem 4 TM 1 i 0 u dijeljenju TM Množenje broja 6 TM, dijeljenje brojem 6 TM Množenje i dijeljenje brojevima 3, 4, 1, 0, 6 Množenje broja 7, dijeljenje brojem 7 TM Množenje broja 8, dijeljenje brojem 8 TM Množenje broja 9, dijeljenje brojem 9 TM Množenje i dijeljenje brojevima 7, 8, 9 Tablica množenja Množenje i dijeljenje + tekstualni zadatci Parni i neparni brojevi

23 22 2

8. RAČUNSKE RADNJE (redoslijed izvoñenja računskih radnji bez zagrada, redoslijed izvoñenja računskih radnji sa zagradama, zadatci riječima)

2 5 1

9. PONAVLJANJE 4

331

NASTAVNIH SADRŽAJA 2. RAZREDA Zbrajanje i oduzimanje do 100 Tablica množenja i dijeljenja Geometrijski sadržaji Zagrade Zadatci riječima

UKUPNO 48 84 8

MATEMATIKA

TTrreeććii rraazzrreedd

RRUUJJAANN 1155 ssaattii 1.Uvodni sat 2.Ispit predznanja PPOONNAAVVLLJJAANNJJEE GGRRAADDIIVVAA DDRRUUGGOOGG RRAAZZRREEDDAA 3.Brojevi do 100 4.Zbrajanje brojeva do 100 5.Zbrajanje brojeva do 100 6.Oduzimanje brojeva do 100 7.Oduzimanje brojeva do 100 8.Zbrajanje i oduzimanje triju i više brojeva 9.Množenje brojeva do 100 10.Dijeljenje brojeva do 100 11.Množenje i dijeljenje brojeva do 100 12.Redoslijed izvoñenja računskih radnji 13.Dužina. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta BBRROOJJEEVVII DDOO 11 000000 14.Čitanje i pisanje višekratnika broja 100 - obrada 15.Čitanje i pisanje ostalih brojeva do 100 – obrada

332

LLIISSTTOOPPAADD 1166 ssaattii BBRROOJJEEVVII DDOO 11 000000 16.Čitanje i pisanje ostalih brojeva do 100 – uvježbavanje i ponavljanje 17.Zapisivanje brojeva u tablicu mjesnih vrijednosti – obrada 18.Zapisivanje brojeva u tablicu mjesnih vrijednosti – uvježbavanje i ponavljanje SSLLOOVVOO KKAAOO ZZNNAAKK ZZAA BBRROOJJ 19.Slovo kao znak za broj – obrada 20.Slovo kao znak za broj – uvježbavanje i ponavljanje UUSSPPOORREEððIIVVAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 11 000000 21.Usporeñivanje brojeva do 1000 – obrada 22.Usporeñivanje brojeva do 1000 – uvježbavanje i ponavljanje PPIISSAANNJJEE DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIHH II TTRROOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIHH BBRROOJJEEVVAA 23.Pisanje dvoznamenkastoga broja u obliku 3·10 +3 – obrada 24.Pisanje dvoznamenkastoga broja u obliku 3·10 +3 – uvježbavanje i ponavljanje 25.Pisanje troznamenkastoga broja u obliku 2·100+2·10+3 - obrada 26.Pisanje troznamenkastoga broja u obliku 2·100+2·10+3 - uvježbavanje i ponavljanje BBRROOJJEEVVII DDOO 11 000000,, SSLLOOVVOO KKAAOO ZZNNAAKK ZZAA BBRROOJJ,, UUSSPPOORREEððIIVVAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 11 000000,, PPIISSAANNJJEE DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIHH II TTRROOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIHH BBRROOJJEEVVAA 27.Ponavljanje 28. 1. ISPIT ZNANJA 29.Analiza i ispravak ispita znanja ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE VVIIŠŠEEKKRRAATTNNIIKKAA BBRROOJJAA 110000 30.Zbrajanje i oduzimanje višekratnika broja 100 – obrada 31.Zbrajanje i oduzimanje višekratnika broja 100 – uvježbavanje i ponavljanje

333

SSTTUUDDEENNII 1177 ssaattii

ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE TTRROOZZNNAAMMEENNKKAASSTTOOGGAA BBRROOJJAA II JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTOOGGAA BBRROOJJAA 32.Zbrajanje ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ii jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa (125+4; 125+5) – obrada 33.Zbrajanje ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ii jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa (125+7) – obrada 34.Zbrajanje ( 125+4; 125+5; 125+7) – uvježbavanje i ponavljanje 35.Oduzimanje ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ii jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa (137-4; 140-4) – obrada 36.Oduzimanje ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ii jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa (134-7) – obrada 37.Oduzimanje (137-4; 140-4; 134-7) – uvježbavanje i ponavljanje 38.Zbrajanje i oduzimanje troznamenkastoga broja i jednoznamenkastoga broja- uvježbavanje i ponavljanje 39. 2. ISPIT ZNANJA 40.Ispravak i analiza ispita PPIISSAANNOO ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 110000 41.Pisano zbrajanje (65+23) – obrada 42.Pisano zbrajanje (65+23) – uvježbavanje i ponavljanje 43.Pisano zbrajanje (65 + 27) – obrada 44.Pisano zbrajanje (65 + 27) – uvježbavanje i ponavljanje 45.Pisano oduzimanje (65-23) – obrada 46.Pisano oduzimanje (65-23) – uvježbavanje i ponavljanje 47.Pisano oduzimanje (65-26) obrada 48.Pisano oduzimanje (65-26) – uvježbavanje i ponavljanje

PPRROOSSIINNAACC 1144 ssaattii

PPIISSAANNOO ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 110000

334

49.PPiissaannoo zzbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 110000 -- uvježbavanje i ponavljanje 50.PPiissaannoo zzbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 110000 -- uvježbavanje i ponavljanje PPIISSAANNOO ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 11 000000 51.Pisano zbrajanje (423+256) - obrada 52.Pisano zbrajanje(423+258) - obrada 53.Pisano zbrajanje (573+256) – obrada 54.Pisano zbrajanje (573+258) - obrada 55.Pisano zbrajanje brojeva do 1 000 - uvježbavanje i ponavljanje 56.Pisano oduzimanje (356-132) – obrada 57.Pisano oduzimanje(356-137) – obrada 58.Pisano oduzimanje (325-132) - obrada 59.Pisano oduzimanje (325-137) - obrada 60.Pisano oduzimanje – uvježbavanje i ponavljanje 61.Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1 000 - uvježbavanje i ponavljanje 62. 3. ISPIT ZNANJA

SSIIJJEEČČAANNJJ 1100 ssaattii 63.Ponavljanje gradiva prvog obrazovnog razdoblja RRAAVVNNIINNAA,, LLIIKKOOVVII UU RRAAVVNNIINNII 64.Ravnina, likovi u ravnini– obrada 65.Ravnina, likovi u ravnini– ponavljanje i uvježbavanje PPRRAAVVAACC,, PPOOLLUUPPRRAAVVAACC II DDUUŽŽIINNAA KKAAOO DDIIJJEELLOOVVII PPRRAAVVCCAA 66.Pravac – obrada 67.Pravac - ponavljanje i uvježbavanje 68.Polupravac – obrada 69.Polupravac – ponavljanje i uvježbavanje 70.Dužina kao dio pravca – obrada 71.Dužina kao dio pravca – ponavljanje i uvježbavanje MMJJEERREENNJJEE DDUUŽŽIINNEE

335

72.Mjerenje dužine – obrada

VVEELLJJAAČČAA 1166 ssaattii 73.Mjerenje dužine – obrada

74.Mjerenje dužine – ponavljanje 75.Ponavljanje : RRaavvnniinnaa,, lliikkoovvii uu rraavvnniinnii PPrraavvaacc,, ppoolluupprraavvaacc ii dduužžiinnaa kkaaoo ddiijjeelloovvii pprraavvccaa MMjjeerreennjjee dduužžiinnee 76. 4.ISPIT ZNANJA 77.Ispravak i analiza ispita MMNNOOŽŽEENNJJEE ZZBBRROOJJAA BBRROOJJEEMM 78.Tablica množenja - ponavljanje 79.Množenje zbroja brojem - obrada 80.Množenje zbroja brojem – ponavljanje MMNNOOŽŽEENNJJEE II DDIIJJEELLJJEENNJJEE BBRROOJJEEVVAA SS 1100 II 110000 81.Množenje brojeva s 10 i 100 – oobbrraaddaa 8822..DDiijjeelljjeennjjee bbrroojjeevvaa ss 1100 ii 110000 -- oobbrraaddaa 83.Množenje i dijeljenje brojeva s 10 i 100 - ponavljanje MMNNOOŽŽEENNJJEE DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTOOGGAA BBRROOJJAA JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIMM BBRROOJJEEMM 84.Množenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim – obrada 85.Množenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim – ponavljanje 86.Množenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim – ponavljanje PPIISSAANNOO MMNNOOŽŽEENNJJEE DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTOOGGAA BBRROOJJAA JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIMM BBRROOJJEEMM 8877..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– oobbrraaddaa 8888..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– oobbrraaddaa

336

OOŽŽUUJJAAKK 1188 ssaattii 8899..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 9900.. PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 9911.. 55..IISSPPIITT ZZNNAANNJJAA 9922..IIsspprraavvaakk ii aannaalliizzaa 55.. iissppiittaa zznnaannjjaa DDIIJJEELLJJEENNJJEE ZZBBRROOJJAA BBRROOJJEEMM 9933..DDiijjeelljjeennjjee zzbbrroojjaa bbrroojjeemm –– oobbrraaddaa 9944..DDiijjeelljjeennjjee zzbbrroojjaa bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 9955.. DDiijjeelljjeennjjee zzbbrroojjaa bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee DDIIJJEELLJJEENNJJEE DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTOOGGAA BBRROOJJAA JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIMM BBRROOJJEEMM 9966..DDiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ss oossttaattkkoomm-- oobbrraaddaa 9977..DDiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ss oossttaattkkoomm-- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 9988..DDiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee PPIISSAANNOO DDIIJJEELLJJEENNJJEE DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTOOGGAA II TTRROOZZNNAAMMEENNKKAASSTTOOGGAA BBRROOJJAA JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIMM BBRROOJJEEMM 9999..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– oobbrraaddaa 110000..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 110011..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– oobbrraaddaa 110022..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa ii ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– oobbrraaddaa 110033..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa ii ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

337

110044..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa ii ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ss oossttaattkkoomm –– oobbrraaddaa 110055..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa ii ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ss oossttaattkkoomm –– oobbrraaddaa 110066..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa ii ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ss oossttaattkkoomm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaa..

TTRRAAVVAANNJJ 1111 ssaattii 110077..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa ii ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 110088..DDiijjeelljjeennjjee zzbbrroojjaa bbrroojjeemm.. PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa ii ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 110099..DDiijjeelljjeennjjee zzbbrroojjaa bbrroojjeemm.. PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttooggaa ii ttrroozznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 111100.. 66..IISSPPIITT ZZNNAANNJJAA 111111..IIsspprraavvaakk ii aannaalliizzaa 66.. iissppiittaa zznnaannjjaa PPRRAAVVCCII KKOOJJII SSEE SSIIJJEEKKUU II UUSSPPOORREEDDNNII PPRRAAVVCCII 112.Pravci koji se sijeku – obrada 113.Usporedni pravci –obrada 114.Usporedni pravci – uvježbavanje i ponavljanje 115.Pravci koji se sijeku i usporedni pravci – uvježbavanje i ponavlja. OOKKOOMMIITTII PPRRAAVVCCII 116.Okomiti pravci – obrada 117.Okomiti pravci - uvježbavanje i ponavljanje

SSVVIIBBAANNJJ 1188 ssaattii 118.Okomiti pravci - uvježbavanje i ponavljanje

338

KKRRUUGG II KKRRUUŽŽNNIICCAA 119.Prenošenje dužine šestarom – obrada 120.Krug i kružnica – obrada 121.Crtanje kružnice šestarom - uvježbavanje i ponavljanje 122.Krug i kružnica - uvježbavanje i ponavljanje 123.Krug i kružnica - uvježbavanje i ponavljanje 124.Ponavljanje: PPrraavvccii kkoojjii ssee ssiijjeekkuu ii uussppoorreeddnnii pprraavvccii OOkkoommiittii pprraavvccii KKrruugg ii kkrruužžnniiccaa 112255.. 77..IISSPPIITT ZZNNAANNJJAA 112266..IIsspprraavvaakk ii aannaalliizzaa 77.. iissppiittaa zznnaannjjaa MMJJEERREENNJJEE OOBBUUJJMMAA TTEEKKUUĆĆIINNEE

127.Mjerenje obujma tekućine – obrada 128.Mjerenje obujma tekućine – uvježbavanje i ponavljanje 129. Mjerenje obujma tekućine – uvježbavanje i ponavljanje MMJJEERREENNJJEE MMAASSEE 130.Mjerenje mase – obrada 131.Mjerenje mase – uvježbavanje i ponavljanje 132.Mjerenje mase – uvježbavanje i ponavljanje 133. Mjerenje mase – uvježbavanje i ponavljanje BBRROOJJEEVVII DDOO 11 000000 ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO 110000 134.Ponavljanje gradiva 3. razreda : BBrroojjeevvii ddoo 11 000000,, ZZbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 110000 113355.. ZZbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee bbrroojjeevvaa ddoo 110000

LLIIPPAANNJJ 55 ssaattii PPRRAAVVAACC,, PPOOLLUUPPRRAAVVAACC II DDUUŽŽIINNAA

339

113366..Ponavljanje gradiva 3. razreda :PPrraavvaacc,, ppoolluupprraavvaacc ii dduužžiinnaa PPRRAAVVCCII KKOOJJII SSEE SSIIJJEEKKUU ,, UUSSPPOORREEDDNNII PPRRAAVVCCII,, OOKKOOMMIITTII PPRRAAVVCCII,, KKRRUUGG II KKRRUUŽŽNNIICCAA 113377..Ponavljanje gradiva 3. razreda : PPrraavvccii kkoojjii ssee ssiijjeekkuu ,, UUssppoorreeddnnii pprraavvccii,, OOkkoommiittii pprraavvccii,, KKrruugg ii kkrruužžnniiccaa MMNNOOŽŽEENNJJEE II DDIIJJEELLJJEENNJJEE JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIMM BBRROOJJEEMM 113388.. Ponavljanje gradiva 3. razreda : Množenje i dijeljenje jednoznamenkastim brojem 113399..Ponavljanje gradiva 3. razreda : Množenje i dijeljenje jednoznamenkastim brojem MMJJEERREENNJJEE TTEEKKUUĆĆIINNEE II MMAASSEE 114400..Ponavljanje gradiva 3. razreda : Mjerenje tekućine i mase



IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE U TREĆEM RAZREDU

4 sata tjedno 140 sati godišnje REDNI BROJ


PROVJERA

1. Upoznavanje s udžbeničkim kompletom

1

2. Inicijalno provjeravanje 1 3. PONAVLJANJE

NASTAVNIH SADRŽAJA 2. RAZREDA

11

4. Brojevi do 1 000 3 2 5. Slovo kao znak za broj 1 1 6. Usporedba brojeva do

1 000 1 1

7. Pisanje dvoznamenkastih i troznamenkastih brojeva

2 2

8. Brojevi do 1 000, slovo kao znak za broj, usporedba brojeva do 1 000, pisanje dvoznamenkastih i troznamenkastih brojeva

2 1

9. Zbrajanje i oduzimanje 1 1

340

višekratnika broja 100 10. Zbrajanje i oduzimanje 4 4 1 11. Pisano zbrajanje i oduzimanje

brojeva do 100 4 6

12. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1 000

8 3 1

13. Ravnina, likovi u ravnini 1 1 14. Pravac, polupravac, dužina kao

dijelovi kao dijelovi pravca 3 3

15. Mjerenje dužine 2 1 16. Ravnina, likovi u ravnini,

pravac, polupravac, dužina , mjerenje dužine

2 1

17. Množenje zbroja brojem 1 2 18. Množenje i dijeljenje brojeva

s 10 i 100 2 1

19. Množenje dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim

1 2

20. Pisano množenje dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim

2 3 1

21. Dijeljenje zbroja brojem 1 2 22. Dijeljenje dvoznamenkastoga

broja jednoznamenkastim 1 2

23. Pisano dijeljenje dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim

5 7 1

24. Pravci koji se sijeku i usporedni pravci

2 2

25. Okomiti pravci 1 2 26. Krug i kružnica 2 5 27. Pravci koji se sijeku i

usporedni pravci, okomiti pravci, krug i kružnica

1

28. Mjerenje obujma tekućine 1 2 29. Mjerenje mase 1 3 30. Ponavljanje nastavnih

sadržaja 3. razreda 7

UKUPNO 51 81 8

341

MATEMATIKA

ČČeettvvrrttii rraazzrreedd

RRUUJJAANN 1155 ssaattii 1.Uvodni sat 2.Ispit predznanja PPOONNAAVVLLJJAANNJJEE GGRRAADDIIVVAA TTRREEĆĆEEGG RRAAZZRREEDDAA 3.Brojevi do 1 000 4.Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1 000 5.Pisano zbrajanje brojeva do 1 000 6.Pisano oduzimanje brojeva do 1 000 7.Veza zbrajanja i oduzimanja 8.Pisano množenje brojeva do 1 000 9. Pisano dijeljenje brojeva do 1 000 10.Veza množenja i dijeljenja 11.Pravac, polupravac, dužina 12.Meñusobni odnos dva pravca 13.Krug i kružnica 14.Mjerenja duljine, mase i obujma tekućine BBRROOJJEEVVII DDOO MMIILLIIJJUUNN 15.Čitanje i pisanje višekratnika broja 1 000, - obrada

LLIISSTTOOPPAADD 1166 ssaattii

342

BBRROOJJEEVVII DDOO MMIILLIIJJUUNN 16.Čitanje i pisanje ostalih brojeva do 10 000 - obrada 17.Čitanje i pisanje višekratnika broja 10 000 u skupu brojeva do 100 000 - obrada 18.Ostali brojevi do 100 000 – obrada 19.Skup brojeva do 100 000 – ponavljanje 20.Višekratnici broja 100 000 – obrada 21.Čitanje i pisanje ostalih brojeva do 1 000 000 – obrada 22.Čitanje i pisanje ostalih brojeva do 1 000 000 – ponavljanje DDEEKKAADDSSKKEE JJEEDDIINNIICCEE II MMJJEESSNNAA VVRRIIJJEEDDNNOOSSTT ZZNNAAMMEENNKKEE 23.Dekadske jedinice i mjesna vrijednost znamenke – obrada 24.Dekadske jedinice i mjesna vrijednost znamenke – ponavljanje UUSSPPOORREEððIIVVAANNJJEE BBRROOJJEEVVAA DDOO MMIILLIIJJUUNN 25.Usporeñivanje brojeva do 1 000 000 – obrada 26. Dekadske jedinice i mjesna vrijednost znamenke; Usporeñivanje brojeva do 1 000 000 – uvježbavanje i ponavljanje PPIISSAANNOO ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE UU SSKKUUPPUU BBRROOJJEEVVAA DDOO MMIILLIIJJUUNN 27.Pisano zbrajanje u skupu brojeva do milijun – obrada 28.Pisano zbrajanje u skupu brojeva do milijun – uvježbavanje i ponavljanje 29. Pisano zbrajanje u skupu brojeva do milijun – obrada 30.Pisano zbrajanje u skupu brojeva do milijun – uvježbavanje i ponavljanje 31.Pisano oduzimanje u skupu brojeva do milijun – obrada

SSTTUUDDEENNII 1177 ssaattii

PPIISSAANNOO ZZBBRRAAJJAANNJJEE II OODDUUZZIIMMAANNJJEE UU SSKKUUPPUU BBRROOJJEEVVAA DDOO MMIILLIIJJUUNN 32.Pisano oduzimanje u skupu brojeva do milijun – uvježbavanje i ponavljanje 33.Pisano oduzimanje u skupu brojeva do milijun – obrada

343

34.Pisano oduzimanje brojeva u skupu brojeva do milijun – uvježbavanje i ponavljanje 35.Veza zbrajanja i oduzimanja – obrada 36.Veza zbrajanja i oduzimanja – ponavljanje 37.Brojevi do milijun - uvježbavanje i ponavljanje 38.Pisano zzbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee uu sskkuuppuu bbrroojjeevvaa ddoo mmiilliijjuunn- uvježbavanje i ponavljanje 39. 1. ISPIT ZNANJA 40.Ispravak i analiza ispita KKUUTT 4411..KKuutt –– oobbrraaddaa 4422..KKuutt -- uvježbavanje i ponavljanje PRAVI KKUUTT 4433..PPrraavvii kkuutt –– oobbrraaddaa 4444..CCrrttaannjjee pprraavvoogg kkuuttaa –– oobbrraaddaa ŠILJSTI I TUPI KKUUTTOOVVII 4455.. ŠŠiilljjaassttii ii ttuuppii kkuutt -- oobbrraaddaa 4466..ŠŠiilljjaassttii ii ttuuppii kkuutt –– uvježbavanje i ppoonnaavvlljjaannjjee KKUUTT,, PRAVI KKUUTT,, ŠILJSTI I TUPI KKUUTTOOVVII 4477..KKuutt -- uvježbavanje i ppoonnaavvlljjaannjjee 4488..PPrraavvii,, ššiilljjaassttii ii ttuuppii kkuutt -- uvježbavanje i ppoonnaavvlljjaannjjee

PPRROOSSIINNAACC 1144 ssaattii KKUUTT,, PRAVI KKUUTT,, ŠILJSTI I TUPI KKUUTTOOVVII 4499.. 22.. IISSPPIITT ZZNNAANNJJAA 5500.. Ispravak i analiza ispita PISANO MNOŽENJE VIŠEZNAMENKASTOGA BROJA JEDNOZNAMENKASTIM BROJEM 5511..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee ttrroozznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm -- oobbrraaddaa 5522..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee ttrroozznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm -- uvježbavanje i ppoonnaavvlljjaannjjee

344

5533..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm -- oobbrraaddaa 5544..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm –– uvježbavanje i ppoonnaavvlljjaannjjee 5555..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm –– uvježbavanje i ppoonnaavvlljjaannjjee PISANO MNOŽENJE VIŠEZNAMENKASTOGA BROJA DVOZNAMENKASTIM BROJEM 5566..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttiihh bbrroojjeevvaa –– oobbrraaddaa 5577..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee ddvvoozznnaammeennkkaassttiihh bbrroojjeevvaa –– uvježbavanje i ppoonnaavvlljjaannjjee 5588..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm -- oobbrraaddaa 5599..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm -- uvježbavanje i ppoonnaavvlljjaannjjee

SSIIJJEEČČAANNJJ 1100 ssaattii 6600..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm -- uvježbavanje i ppoonnaavvlljjaannjjee PISANO MNOŽENJE VIŠEZNAMENKASTOGA BROJA JEDNOZNAMENKASTIM BROJEM PISANO MNOŽENJE VIŠEZNAMENKASTOGA BROJA DVOZNAMENKASTIM BROJEM 6611..MMnnoožžeennjjee bbrroojjeevvaa 6622..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm -- ppoonnaavvlljjaannjjee 6633.. 33.. IISSPPIITT ZZNNAANNJJAA 6644..Ispravak i analiza ispita TROKUT 6655..TTrrookkuutt –– oobbrraaddaa 6666..TTrrookkuutt –– ppoonnaavvlljjaannjjee

345

VVRRSSTTEE TROKUTA S OBZIROM NA STRANICE 6677..VVrrssttee trokuta s obzirom na stranice –obrada 68.Crtanje trokuta s obzirom na stranice – obrada 69.vrste trokuta s obzirom na stranice – vježbanje i ponavljanje (NL 19)

VVEELLJJAAČČAA 1177 ssaattii PPRRAAVVOOKKUUTTNNII TROKUT 7700..PPrraavvookkuuttaann ttrrookkuutt –– oobbrraaddaa 7711..CCrrttaannjjee pprraavvookkuuttnnoogg ttrrookkuuttaa –– oobbrraaddaa 7722..PPrraavvookkuuttnnii ttrrookkuutt –– ppoonnaavvlljjaannjjee ii uuvvjjeežžbbaavvaannjjee 7733..PPrraavvookkuuttnnii ttrrookkuutt –– ppoonnaavvlljjaannjjee ii uuvvjjeežžbbaavvaannjjee OOPPSSEEGG TROKUTA 7744..OOppsseegg ttrrookkuuttaa –– oobbrraaddaa 7755..OOppsseegg ttrrookkuuttaa –– ppoonnaavvlljjaannjjee 7766..OOppsseegg ttrrookkuuttaa –– ppoonnaavvlljjaannjjee 7777..TTrrookkuutt –– vvjjeežžbbaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 7788..TTrrookkuutt –– vvjjeežžbbaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 7799.. 4. ISPIT ZNANJA 8800..IIsspprraavvaakk ii aannaalliizzaa iissppiittaa PPRRAAVVOOKKUUTTNNIIKK II KKVVAADDRRAATT 8811..VVrrhhoovvii,, ssttrraanniiccee ii kkuuttoovvii pprraavvookkuuttnniikkaa ii kkvvaaddrrttaa –– oobbrraaddaa 8822..CCrrttaannjjee pprraavvookkuuttnniikkaa ii kkvvaaddrraattaa –– oobbrraaddaa OOPPSSEEGG PPRRAAVVOOKKUUTTNNIIKKAA II KKVVAADDRRAATTAA 8833..OOppsseegg pprraavvookkuuttnniikkaa ii kkvvaaddrraattaa–– oobbrraaddaa 8844..OOppsseegg pprraavvookkuuttnniikkaa ii kkvvaaddrraattaa –– vvjjeežžbbaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 8855..OOppsseegg pprraavvookkuuttnniikkaa ii kkvvaaddrraattaa –– vvjjeežžbbaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee MMJJEERREENNJJEE PPOOVVRRŠŠIINNAA 8866..PPrraavvookkuuttnnaa mmrreežžaa –– oobbrraaddaa

346

OOŽŽUUJJAAKK 1177 ssaattii

MMJJEERREENNJJEE PPOOVVRRŠŠIINNAA 8877..MMjjeerreennjjee ppoovvrrššiinnaa –– oobbrraaddaa 8888..MMjjeerreennjjee ppoovvrrššiinnaa –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 8899..MMjjeerreennjjee ppoovvrrššiinnaa –– oobbrraaddaa 9900..MMjjeerreennjjee ppoovvrrššiinnaa –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee PPOOVVRRŠŠIINNAA PRAVOKUTNIKA I KVADRATA 9911..PPoovvrrššiinnaa kkvvaaddrraattaa –– oobbrraaddaa 9922..PPoovvrrššiinnaa kkvvaaddrraattaa –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 9933..PPoovvrrššiinnaa pprraavvookkuuttnniikkaa –– oobbrraaddaa 9944..PPoovvrrššiinnaa pprraavvookkuuttnniikkaa –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 95. 5.ISPIT ZNANJA 96.Ispravak i analiza 5. ispita znanja PPIISSAANNOO DDIIJJEELLJJEENNJJEE VVIIŠŠEEZZNNAAMMEENNKKAASSTTOOGGAA BBRROOJJAA JJEEDDNNOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIMM BBRROOJJEEMM 9977..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm BBrroojjeemm ((11)) –– oobbrraaddaa 9988..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 9999..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 110000..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm BBrroojjeemm ((22)) –– oobbrraaddaa 110011..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 110022..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 110033..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

347

TTRRAAVVAANNJJ 11 sati PPIISSAANNOO DDIIJJEELLJJEENNJJEE VVIIŠŠEEZZNNAAMMEENNKKAASSTTOOGGAA BBRROOJJAA DDVVOOZZNNAAMMEENNKKAASSTTIIMM BBRROOJJEEMM 110044..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ((11)) –– oobbrraaddaa 110055..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ((11)) –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 110066..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ((22)) –– oobbrraaddaa 110077.PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ((22)) –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 110088..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ((22)) –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 110099..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ((22)) –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 111100..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm ((22)) –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee IIZZVVOOððEENNJJEE VVIIŠŠEE RRAAČČUUNNSSKKIIHH RRAADDNNJJII 111111..IIzzvvooññeennjjee vviiššee rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii–– oobbrraaddaa 111122..IIzzvvooññeennjjee vviiššee rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii–– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 111133..IIzzvvooññeennjjee vviiššee rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii–– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 111144..IIzzvvooññeennjjee vviiššee rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii–– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

SSVVIIBBAANNJJ 18 sati 111155..IIzzvvooññeennjjee vviiššee rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii–– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 111166..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee ii iizzvvooññeennjjee vviiššee rraaččuunnsskkiihh rraaddnnjjii -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee

348

111177.. 66.. IISSPPIITT ZZNNAANNJJAA 111188.. AAnnaalliizzaa 66.. iissppiittaa zznnaannjjaa KKVVAADDAARR II KKOOCCKKAA 111199.. KKoocckkaa –– oobbrraaddaa 112200.. KKvvaaddaarr –– oobbrraaddaa 112211..KKvvaaddaarr ii kkoocckkaa -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 112222.. KKvvaaddaarr ii kkoocckkaa -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee OOBBUUJJAAMM KKOOCCKKEE 112233..JJeeddiinniiccee zzaa mmjjeerreennjjee oobbuujjmmaa –– oobbrraaddaa 112244.. JJeeddiinniiccee zzaa mmjjeerreennjjee oobbuujjmmaa –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 112255..OObbuujjaamm kkoocckkee –– oobbrraaddaa 112266..OObbuujjaamm kkoocckkee –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 112277..OObbuujjaamm kkoocckkee –– uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 112288..KKoocckkaa ii kkvvaaddaarr,, oobbuujjaamm kkoocckkee -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 112299..KKoocckkaa ii kkvvaaddaarr,, oobbuujjaamm kkoocckkee -- uuvvjjeežžbbaavvaannjjee ii ppoonnaavvlljjaannjjee 113300.. 77.. IISSPPIITT ZZNNAANNJJAA 113311..AAnnaalliizzaa 77.. iissppiittaa zznnaannjjaa PPOONNAAVVLLJJAANNJJEE GGRRAADDIIVVAA 44.. RRAAZZRREEDDAA 113322..BBrroojjeevvii ddoo mmiilliijjuunn,, uussppoorreeddbbaa bbrroojjeevvaa ddoo mmiilliijjuunn

LLIIPPAANNJJ 8 sati 113333..PPiissaannoo zzbbrraajjaannjjee ii oodduuzziimmaannjjee uu sskkuuppuu bbrroojjeevvaa ddoo mmiilliijjuunn 113344..KKuutt 113355..PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm ii ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm 113366..TTrrookkuutt,, kkvvaaddrraatt,, pprraavvookkuuttnniikk 113377..PPiissaannoo ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttooggaa bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm ii ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm 113388.. PPiissaannoo mmnnoožžeennjjee ii ddiijjeelljjeennjjee vviiššeezznnaammeennkkaassttoogg bbrroojjaa jjeeddnnoozznnaammeennkkaassttiimm ii ddvvoozznnaammeennkkaassttiimm bbrroojjeemm 113399..KKoocckkaa ii kkvvaaddaarr,, GGeeoommeettrriijjsskkii ssaaddrržžaajjii

349

114400..ZZaavvrrššnnii ssaatt –– MMaatteemmaattiiččkkii kkvviizz

GLOBALNI PLAN I PROGRAM NASTAVE MATEMATIKE ZA 6. RAZRED RUJAN Ponavljanje gradiva 5.r ( 7sati) 1.OPERACIJE S RAZLOMCIMA (24 sata) Svoñenje razlomaka na zajednički nazivnik, usporeñivanje razlomaka, brojevni pravac, zbrajanje i oduzimanje razlomaka LISTOPAD Množenje i dijeljenje razlomaka, usustavljivanje gradiva 1.ispit znanja i analiza 2.TROKUT (27 sati) Kutovi uz presječnicu usporednih pravaca STUDENI Kutovi s usporednim i paralelnim kracima, vrste trokuta, zbroj veličina kutova u trokutu, sukladnost trokuta , simetrala kuta, konstrukcije nekih kutova, osnovne konstrukcije trokuta, visina trokuta PROSINAC Površina trokuta, usustavljivanje gradiva, 2.ispit znanja i analiza 3.CIJELI BROJEVI (24 sata) Cijeli brojevi, prikazivanje na brojevnom pravcu, suprotni brojevi , apsolutna vrijednost, zaključivanje ocjena SIJEČANJ Usporeñivanje, zbrajanje, oduzimanje cijelih brojeva, rad sa zagradama VELJAČA Množenje, dijeljenje cijelih brojeva, izlučivanje zajedničkog faktora,usustavljivanje gradiva, 3.ispit znanja i analiza ispita 4.RACIONALNI BROJEVI (19 sati) Racionalni brojevi, prikazivanje na brojevnom pravcu, usporeñivanje rac. Brojeva OŽUJAK Zbrajanje, oduzimanje, množenje , dijeljenje rac. brojeva, usustavljivanje gradiva 4.ispit znanja i analiza ispita 5.LINEARNE JEDNADŽBE S JEDNOM NEPOZNANICOM (14 sati) Rješavanje jednadžbi TRAVANJ Rješavanje jednadžbi, problemski zadaci, usustavljivanje gradiva. 5. ispit znanja

350

SVIBANJ 6.ČETVEROKUT (19 sati) Pojam , vrste četverokuta, zbroj kutova, konstrukcija i površina paralelograma, površina trapeza LIPANJ Usustavljivanje gradiva, 6. ispit znanja i analiza ispita , zaključivanje ocjena GLOBALNI PLAN I PROGRAM NASTAVE MATEMATIKE ZA 7. RAZRED RUJAN Ponavljanje gradiva 6. razreda (6 sati) 1.KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI (11 SATI) Koordinatni sustav na pravcu, ureñeni par, koordinatni sustav u ravnini, usustavljivanje gradiva, 1. ispit znanja i analiza LISTOPAD 2.PROPORCIONALNOST I OBRNUTA PROPORCIONALNOST (32 sata) Pojam omjera i razmjera, proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine, postotak STUDENI Jednostavni kamatni račun, prikazivanje i analiza zadataka, usustavljivanje gradiva, 2. ispit znanja i analiza PROSINAC 3.MNOGOKUTI I SLIČNOSTI (34 sati) Pojam mnogokuta, dijagonale, unutarnji i vanjski kutovi, konstrukcije pravilnih mnogokuta, zaključivanje ocjena SIJEČANJ Opseg i površina mnogokutA , sličnost trokuta VELJAČA Dijeljenje dužine na jednake dijelove i u zadanom omjeru, primjene sličnosti ns mnogokute, usustavljivanje gradiva 3. ispit znanja i analiza 4.KRUŽNICA I KRUG (19sati) Osnovni pojmovi, meñusobni položaj kružnice i pravca OŽUJAK Meñusobni položaj dviju kružnica, obodni i središnji kut, opseg i površina kruga , usustavljivanje gradiva , 4. ispit znanja i analiza 5.SUSTAV DVIJU LINEARNIH JEDNADŽBI SA DVIJE NEPOZNANICE (17 sati) Lin. jednadžbe i pojam rješenja, sustav jednadžbi TRAVANJ Metoda supstitucije , suprotnih koeficjenata, svoñenje sustava na standardni oblik, primjene i problemski zadaci

351

SVIBANJ Usustavljivanje gradiva , 5. ispit znanja i analiza 6.LINEARNA FUNKCIJA (21 sat) Linerna f. , primjena , graf , tok linearne funkcije, jednadžba pravca , usporedni pravci , grafičko rješavanje sustava dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice LIPANJ Usustavljivanje gradiva, 6. ispit znanja i analiza , zaključivanje ocjena GLOBALNI PLAN I PROGRAM NASTAVE MATEMATIKE ZA 8. RAZRED RUJAN Ponavljanje gradiva 7. razreda (7 sati) 1.KVADRIRANJE I KORJENOVANJE (31 sat) Kvadriranje, džepno računalo i tablica kvadrata, kvadrat umnoška i količnika, kvadrat zbroja i razlike, razlika kvadrata LISTOPAD Potencije s bazom 10 , računanje i primjena potencija , korjenovanje, približno izračunavanje korijena, računanje s korijenima, djelomično korjenovanje, racionalizacija nazivnika STUDENI Kvadratna jednadžba, usustavljivanje gradiva , 1. ispit znanja i analiza ispita 2.PITAGORIN POUČAK (21 sat) Pravokutan trokut, Pitagorin poučak, izračunavanje duljina stranica pravokutnog trokuta, dokaz Pitagorina poučka, obrat Pitagorina poučka , konstrukcije dužina duljina 2 , 3 , pravokutnik i kvadrat PROSINAC Jednakokračan i jednakostraničan trokut, romb i jednakokračan trapez, usustavljivanje gradiva , 2. ispit znanja i analiza ispita , zaključivanje ocjena SIJEČANJ 3.REALNI BROJEVI (15 sati) Prirodni , cijeli i racionalni brojevi, iracionalni brojevi, realni brojevi, koordinatni sustav , kvadratna funkcija VELJAČA Usustavljivanje gradiva, 3. ispit znanja i analiza ispita 4.PRESLIKAVANJE RAVNINE Vektori , zbrajanje , oduzimanje vektora, translacija, osna simetrija, centralna simetrija OŽUJAK Rotacija, usustavljivanje gradiva , 4. ispit znanja i analiza ispita 5.TOČKE, PRAVCI I RAVNINE U PROSTORU

352

Pravci i ravnine u prostoru, meñusoban položaj dvaju pravaca, pravca i ravnine , dviju ravnina u prostoru , okomitost pravca i ravnine, ortogonalna projekcija, udaljenost točke od ravnine TRAVANJ Usustavljivanje gradiva, 5. ispit znanja i analiza 6.GEOMETRIJSKA TIJELA (38 sati) Opsezi i površine geometrijskih likova , prizma ( oplošje i volumen), SVIBANJ Piramida (oplošje i volumen), valjak (oplošje i volumen) , stožac (oplošje i volumen, , kugla (oplošje i volumen) LIPANJ Usustavljivanje gradiva , 6. ispit znanja i analiza ispita, zaključivanje ocjena GLOBALNI PLAN I PROGRAM NASTAVE MATEMATIKE ZA 5. RAZRED Rujan Ponavljanje gradiva nižih razreda ( 5 sati) 1.Prirodni brojevi (23 sata) Usporeñivanje , zbrajanje , oduzimanje, množenje i dijeljenje Prirodnih brojeva Listopad Distributivnost množenja prema zbrajanju, izvoñenje više računskih operacija,uporaba džepnog računala. Usustavljivanje gradiva, 1. ispit znanja i analiza ispita 2.Djeljivost prirodnih brojeva ( 23 sata) Djelitelj i višekratnik,pravila djeljivosti sa 2, 5 ,10, 3 i 9 Studeni Prosti i složeni brojevi, rastavljanje brojeva na proste faktore, Najveći zajednički djelitelj, najmanji zajednički višekratnik, djeljivost zbroja i razlike, usustavljivanje gradiva Prosinac 2.ispit znanja 3.Skupovi točaka u ravnini(31 sat) Dužina, pravac, ploupravac, kružnica i krug , paralelogram, pravokutnik, kvadrat. Ponavljanje i provjeravanje. Zaključivanje ocjena Siječanj Kut i vrste kutova, mjerenje kutova, sukut i vršni kutovi, trokut Veljača

353

Simetrala dužine, osna simetrija, ponavljanje gradiva, 3.ispit znanja i analiza ispita 4. Razlomci (20 sati) Osnovno o razlomcima Ožujak Usporeñivanje, zbrajanje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika, proširivanje i skraćivanje razlomaka, usustavljivanje gradiva 4.ispit znanja i analiza Travanj 5.Decimalni brojevi (38 sati) Decimalni zapis broja, dekadska i decimalna mjesta, prikazivanje dec. brojeva točkama pravca, usporeñivanje i zaokruživanje dec. brojeva Svibanj Zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje decimalnih brojeva Lipanj 5.ispit znanja decimalni brojevi i analiza ispita znanja, godišnje ponavljanje gradiva, zaključivanje ocjena





IZVODI:

Peti razred

4. PROFESORI KOJI SU IZRADILI I Igor Brčić

354

IZVODE PROGRAM:



PROGRAM


(AKTIVA)

Igor Brčić, prof.


PREDAVANJA:40

PONAVLJANJE :16

7.1. TJEDNO:2


UČENIČKI SEMINAR

(SISTEMAZIZACIJA): 5

PROJEKTNA NASTAVA:

7.2. GODIŠNJE:70

7.3. OD

UKUPNOG

GODIŠNJEG

BROJA SATI

BIT ĆE:

TERENSKA NASTAVA: 1


Učenici trebaju znati što je povijest i zašto se uči, koji su povijesni izvori i povijesna razdoblja, kojih povijesni izvori govore o životu ljudi u prapovijesti i u kasnijim razdobljima, zanimanja, nove spoznaje ljudi u kameno i metalno doba, pojavu umjetnosti i religije, pojavu pisma i prve narode i robovlasničke države, pojavu glasovnog pisma, jednobožačke religije, te kulturu stare Grčke i Rima kao temelj europske kulture, osnovno o našim zemljama u doba antike, kao i razvoj kršćanstva i seobu naroda.

355




U školi ima uvjeta za ostvarivanje programa. Nastava će se održavati u općim učionicama. Škola ima zemljovide, dodatni povijesni materijal, knjižnica je opremljena dodatnom literaturom.Računala sa pristupom internetu se nalaze u informatičnoj učionici.

Učenici koriste udžbenik, radnu bilježnicu, atlas ne moraju stalno nositi, te trebaju imati bilježnicu. Mape za posebne radove ću ja osigurati.Za profesora dodatna literatura(znanstvena i pedagoška) se nalazi u knjižnici škole.

Može se ostvariti cjelokupni program, jer škola ima dovoljno uvjeta.

356




.

Kratica u

Imeniku

učenika


Korelacije se utvrñuju u skladu i dogovoru s drugim nastavnicima. Dobri primjeri su holokaust s vjeronaukom, različite religije s vjeronaukom, kontinenti s geografijom, priče iz grčke mitologije i ostali mitovi i legende s hrvatskim jezikom.

Predviñan je terenski rad, koji uključuje posjet muzeju.

Učenici trebaju imati udžbenik, radnu bilježnicu, povijesni atlas i bilježnicu.

357



Poznavanje povijesnih pojmova

Razumijevanje uzročno-posljedičnih veza


R.br

Elementi

ocjenjivanj

a

Ocjena

(od dovoljan

do odličan)



svi gore

navedeni

Dovoljan

Dobar

vrlo dobar

Odličan


ne razumije uzročno-posljedične veze. Slabo se snalazi na

povijesnoj karti i orijentira u kronologiji. Slabo čita. Ne može

samostalno zaključivati. Ne sudjeluje u raspravi. Testove

objektivnog tipa rješava do 60%.

Učenik zna bitne povijesne događaje i ličnosti i zna ih smjestiti

u povijesni kontekst, ali bez većeg razumijevanja uzročno-

posljedičnih veza. Ne snalazi se dobro na povijesnoj karti.

Dobro uočava i interpretira sliku. Značajne činjenice u tekstu

uočava uz pomoć nastavnika. Zadatke objektivnog tipa rješava

oko 60%

Vrlo dobro se snalazi u tekstu – uočava bitne rečenice, rado

prikuplja materijale. Interes izrazit, a radne navike razvijene.

Razumije uzročno-posljedične veze, analiza i uspoređivanje

malo teže. Zadatke objektivnog tipa rješava 75%.

Pamti izvanredno sadržaje. Proširuje znanje upotrebom

dopunske literature i skupljanjem materijala. Promatra, uočava i

odlično objašnjava. Uspješno sudjeluje u sistematizaciji.

Samostalno donosi zaključke i kreativno sudjeluje u radu.

358

Rješava zadatke objektivnog tipa 95%.

359


provjeravanja



oblik


provjereni

Usmeno

Pismeno-45 minuta

Jedanput mjesečno


Svi elementi

Osnovni podaci,snalaženje

u prostoru i vremenu kroz

testove objektivnog tipa


360

Udžb

enik

Radn

a

bilje

žnica

čitan

ka

Naziv nastavne cjeline i

teme

prema izvedbenom planu

i programu

Cilj za nastavnu cjelinu (zadaće

za učenike)

Nastavne

metode i

metodički

oblici rada

Korelacije –

veze s

drugim

predmetima

Nastav

na

sredstv

a i

pomag

ala

0 1 2 3 4 5

3. Uvod u učenje

povijesti

1.1. Što je povijest i zašto

je učimo, povijesna

vrela, i računanje

vremena

1.2. Velika povijesna

razdoblja i njihova

osnovna obilježja;

Ljudske zajednice

Ponavljanje uvodne

cjeline

4. Život i kultura ljudi

u prapovijesno doba

2.1. Starije kameno doba

2.2. Mlađe kameno doba

2.3. Ponavljanje gradiva

Metalno doba

2.5. Područje Hrvatske u

vrijeme prapovijesti

2.7. Ponavljanje i

sistematizacija

gradiva

2.9. Film „Neandertalac“

2.10. Ponavljanje

Učenici trebaju znati ključne pojmove

kao povijest, povijesni

izvori,muzej,arhiv, crta(lenta

vremena), povijesna razdoblja,

povijesne karte. Osim što trebaju

znati što znači pojam povijest učenici

trebaju razlikovati povijest kao

znanost i kao nastavni predmet,

navesti vrste povijesnih izvora i

uočiti njihovu važnost,imenovati

znanosti i ustanove koje izučavaju i

čuvaju povijesne izvore, snalaziti se

na povijesnom zemljovidu i na lenti

vremena, znati vremenska i

povijesna razdoblja, na slikovnom

materijalu obrazložiti promjene u

životu čovjeka.

Za prapovijesno doba učenici trebaju

znati ključne pojmove: kameno i

metalno doba, nalazišta prpovijesnih

kultura, Krapinski pračovjek-

Neandertalac, homo sapiens. Učenici

trebaju znati definirati pojam

prapovijesti, opisati izgled prvih

Usmeno

izlaganje

Razgovor

Demonstracija

Pisanje

Pisanje

izlaganje

Demonstracija

Geografija

Geografija

Vjeronauk

Likovna i

glazbena

kultura

Geografija

Hrvatski

jezik

Lenta

vremen

a

Zemljo

vid

Udžbe

nik

Radna

bilježni

ca

Čitank

a

Film

Mitolo

gije i

dodatn

361

gradiva

3. Narodi Starog istoka

3.1. Sumerani, Staro

babilonsko carstvo

3.3. Asirci, Novobabilonsko

Carstvo

4.3. Egipat


3.5. Židovi i Feničani

3.6. Perzija

3.7. Indija i Kina


3.9. Ponavljanje i

sistematizacija gradiva

3.10. Pismena provjera

znanja

5. Uspon stare Grčke

4.2. Kreta, Egejske kulture

4.2. Mikena, Troja, mračno

doba

4.3. Izborna tema: Grčka

mitologija

4.4. Izborna tema: Grčka

mitologija

4.5. Polisi i kolonizacija Grka

4.7. Film(„Troja“, ili nešto

drugo)

4.7. Zaključivanje ocjena

5. Atenska demokracija i

spartanska aristokracija

5.1. Sparta i Atena

5.2. Grčki bogovi i junaci

5.6. Grčko- perzijski ratovi


ljudi, imenovati prve kulture,

pokazati prapovijesna nalazišta na

tlu Hrvatske, označiti na lenti

prapovijesna razdoblja, opisati

prirodne uvjete potrebne za razvoj

čovjeka, povezati način obrade

kamena ili metala s načinom života

ljudi, vjerovanjem i kulturom.

Učenici trebaju znati pojmove:

civilizacija, pismo, faraon, piramide,

biblioteka. Trebaju znati imenovati i

pokazati na karti položaj velikih

civilizacija prvih pisama, odrediti

kronologiju, uočiti različita pisma i

načine pisanja, usporediti vjerovanja

i kulturu, imenovati najvažnije

građevine, imenovati istaknute osobe

i opisati svakodnevni život ljudi

različitih slojeva.

Učenici trebaju usvojiti ključne

pojmove::egejske civilizacije, Heleni,

mitologija ili mitovi, polis,

kolonizacija. Učenici trebaju pokazati

na karti područje egejske civilizacije.

Imenovati helenske narode i opisati

njihovu kulturu, te analizirati izvore:

mitove i legende, građevine i

umjetnička djela, te znati uzroke i

posljedice kolonizacije i ratnih

sukoba.

Učenici trebaju usvojiti

pojmove:demos, demokracija,

Izlaganje

Pisanje

Čitanje

Rad na tekstu

Demonstracija

Izlaganje

Čitanje i rad na

tekstu

Pisanje

Likovna i

glazbena

kultura

Vjeronauk

Geografija

Hrvatski

jezik likovna

i glazbena

kultura

Vjeronauk

a

literatu

ra

Slike

Grčka

mitolog

ija

Udžbe

nik

Radna

bilježni

ca

Čitank

a

Zemljo

vid

Dodatn

a

literatu

362

5.8. Razvoj Atene nakon

grčko-perzijskih ratova

5.6. Peloponeski rat

6.7. Grčka znanost i kultura


7. Helenizam

6.1. Uspon Makedonije

6.2. Helenizam


7. Počeci Rima

7.1. Najstariji stanovnici

Italije

7.2. Nastanak Rima: povijest i

legenda

7.3. Rimsko kraljevstvo:

Uređenje Rima


8. Republika i carstvo

8.1. Borba patricija za

ravnopravnost

8.2. Rimljani osvajaju Italiju

8.5. Punski ratovi i osvajanje

Sredozemlja


8.5. Film:Rimske terme

8.7. Promjene u životu i

običajima- Provincije

8.7. Suprotnosti u rimskom

društvu:građanski ratovi

8.8. Prvi i drugi trijumvirat


8.10. Augustovo doba

8.16. Augustovi nasljednici:

Flavijevska dinastija

zakonodavci, proročišta, Olimpijske

igre. Učenici trebaju obrazložiti

pojam demokracije, usporediti

demokraciju nekad i danas,

imenovati istaknute osobe i njihova

dostignuća, usporediti život različitih

slojeva u Sparti i Ateni,navesti

kulturna dostignuća Grka i njihov

utjecaj u suvremenoj kulturi.

Trebaju usvojiti

pojmove:barbari,filipike, helenizam ,

helenistička kultura, te uočiti i

obrazložiti velika osvajanja

Aleksandra pratiti ih na karti ilenti

vremena, usporediti helensku i

helenističku kulturu, te imenovati

istaknute znanstvenike.


pojmove:legenda, plebejci, patriciji,

pučki tribuni, obitelj, kapitolijsko

trojstvo. Učenici trebaju imenovati

narode koji žive na Apeninskom

poluotoku, prepoznati elemente

etrušćanske kulture, obrazložiti

razlike u rimskom društvu i

posljedice sukoba.

Učenici trebaju usvojiti pojmove:

senat, konzul, diktator, legija, Rimsko

carstvo. Učenici trebaju pratiti razvoj

i širenje Rimske republike, imenovati

istaknute osobe u republici i nekoliko

rimskih careva, te opisati njihov

značaj, te usporediti Rimu doba

Čitanje i rad na

tekstu

Izlaganje

Demonstracija

Izlaganje

Čitanje i rad na

tekstu

Demonstracija

Izlaganje

Čitanje i rad na

tekstu

Geografija

Geografija

Hrvatski

jezik

Likovna i

glazbena

kultura

vjeronauk

Geografija

ra iz

edukac

ije za

demok

raciju

Slike

Zem

vid

Udžbe

nik

Radna

bilježni

ca

Čitank

a

Dodatn

a

literatu

363

8.17. Carevi drugog i trećeg

stoljeća


8.19. Dioklecijan i Konstantin

Veliki

8.20. Kultura i svakodnevni

život-podjela carstva


10. Hrvatski prostor u

antičko doba

9.1. Hrvatski prostor u

antičko doba

11.2. Rimske pokrajine na

području Hrvatske


10. Kršćanstvo

10.1. Kršćanstvo: pojava i

širenje

12. 2. Ponavljanje i


10.3. Pismena provjera:

Grčka i Rim

13. Seoba naroda

11.4. Huni, Germani, pad

Zapadnog Rimskog

Carstva

11.5. Istočno Rimsko carstvo

11.6. Terenska nastava i

posjet muzeju

11.5. Ponavljanje i


11. 5. Zaključivanje ocjena

Republike i doba Carstva.


pojmove.romanizacija, provincije,

grčki i rimski gradovi, kulturni

spomenici. Učenici trebaju imenovati

narode na području Ilirika, imenovati

i pokazati na karti nalazišta grčke i

rimske kulture, imenovati rimske

pokrajine i gradove na hrvatskom

području, pokazati njihov položaj na

kartama, vrednovati kulturnu

baštinu Grka i Rimljana, opisati

posljedice romanizacije naroda na

području Ilirika.

Učenici trebaju usvojiti pojmove:

kršćanstvo, apostoli, progoni kršćana

i kršćanski simboli. Učenici trebaju

opisati pojavu i širenje kršćanstva,

prepoznati njegove simbole, ustroj

zajednica, značaj širenja kršćanstva i

znati odnos prema kršćanima, te

imenovati prve istaknute kršćane s

hrvatskog područja.

Učenici trebaju znati pojmove:

barbari, seoba naroda i pad

Zapadnog Rimskog carstva,

obrazložiti uzroke i posljedice seoba

naroda i slabljenja carstva.

Izlaganje

Rad u grupama

Rad u grupama

Samostalan rad

Geografija

Vjeronauk

Hrvatski

jezik

ra

Čitank

a

Udžbe

nik

Zemljo

vid

Radna

bilježni

ca

364





IZVODI:

šesti


IZVODE PROGRAM:

Igor Brčić



PROGRAM


(AKTIVA)

Igor Brčić


učenika

geografija

Zemljo

vid

udžben

ik

365

PREDAVANJA:40

PONAVLJANJA:18

7.1. TJEDNO:2



PROJEKTNA NASTAVA:

7.2. GODIŠNJE:70

7.3. OD

UKUPNOG

GODIŠNJEG

BROJA SATI

BIT ĆE:

TERENSKA NASTAVA:1


Učenici trebaju znati promjene koje su se u Europi dogodile nakon seobe naroda i pada rimskog carstva, osnovno o Istočnom rimskom carstvu odnosno Bizantu, nastanak, uspon i podjelu Franačke, razvoj feudalnog društva, položaj i značenje crkve u srednjem vijeku, crkvene redove i crkveni raskol, doseljenje Hrvata, pokrštavanje i stvaranje srednjovjekovne države, vladavinu glavnih knezova i kraljeva iz dinastije Trpimirovića, do stvaranja personalne unije s Ugarskom i dolaska dinastije Arpadovića. Zatim trebaju znati promjene koje su nastupile u razvijenom srednjem vijeku, razvoj gradova i trgovine, pojavu grañanstva, doba vladavine Arpadovića i Anžuvinaca, razvoj Dubrovnika, položaj Istre, srednjovjekovnu kulturu, humanizam, renesansu, velika geografska otkrića, reformaciju, katoličku obnovu, barok, razvoj apsolutnih i parlamentarnih monarhija, osnovne sukobe Europe i Hrvata s Osmanlijama, kao i Hrvatsku u ranom novom vijeku.

366




Uvjeti zadovoljavaju za ostvarivanje programa. Učionica sadrži zemljovide, dodatni materijal, pristup internetu je u učionici informatike, školska knjižnica je opremljena literaturom.

Škola posjeduje potrebna sredstva. Za profesora se potrebna dodatna ( znanstvena i pedagoška) literatura nalazi u knjižnici, učenici imaju udžbenik, radnu bilježnicu, atlas i bilježnicu, a za mapu s njihovim radovima ću se ja pobrinuti.

Program se može u cijelosti ostvariti.

367




.

Kratica u

Imeniku

učenika


Korelacija se provodi u dogovoru s nastavnicima iz drugog predmeta, dobar primjer je s geografijom-velika geografska otkrića, s vjeronaukom- holokaust

Predviña se izlazak na terensku nastavu koji uključuje posjet muzeju.

Učenici trebaju imati udžbenik, radnu bilježnicu i bilježnicu, atlas ne moraju stalno nositi.

368



Uočavanje uzročno-posljedičnih veza.


R.br

.

Element

ocjenjivanj

a

Ocjena

(od dovoljan

do odličan)



Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odličan











oko 60%









369


370

17. OBLICI PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA PO ELEMENTIMA I NJIHOV VREMENSKI RASPORED TIJEKOM NASTAVNE GODINE (individualno i skupno, razgovor i usmeno ispitivanje, izrada pisanih, grafičkih, praktičnih, tehničkih i drugih zadaća, rješavanje zadaća objessktivnog tipa, višeminutno kontrolno provjeravanje znanja, nastup i ostali odgovarajući oblici): R. br. Oblik

provjeravanja



oblik


provjereni

Usmeno

Pismeno-45 minuta

Pismeno -kratko

Jedanput mjesečno


Jedanput mjesečno

Svi elementi

Osnovni podaci,


vremenu

Osnovni podaci


37

1

Bro

j

sati

nas

tav

e

R.b

.

sata

Naz

iv n

asta

vne

cjel

ine

i

tem

e

pre

ma

izve

db

enom

pla

nu

i pro

gram

u

Cil

j za

nas

tavn

u c

jeli

nu

(zad

aće

za u

čen

ike)

Nas

tavn

e

met

ode

i

met

odič

ki

obli

ci r

ada

Kor

elac

ije

–

veze

s

dru

gim

pre

dm

etim

a

Nas

tav

na

sred

stv

a i

pom

ag

ala

Mje

sto

izvo

đe

nja

nas

tav

nog

rad

a

O

P

Bro

j

rad

nog

tjed

na

(rok

real

izac

ije)

Nap

ome

na

0 1

2 3

4 5

7 8

9 10

11

1.Po

navl

janj

e

grad

iva

peto

g

razr

eda

1.E

uro

pa

i

Sre

doz

emlj

e n

akon

seob

e n

arod

a-

1.1.

Biza

nt i

Slav

eni

1.2.

Zap

ad E

urop

e u

rano

m s

red

njem

vije

ku-F

rana

čka

drž

ava

1.3.

Podj

ela

Fran

ačke

-

Mađ

ari i

Nor

man

i

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove;

Biz

ant,

pokr

štav

anje

, Kar

olin

zi,

krun

idba

, ben

edik

tinc

i, cr

kven

i

rask

ol. U

čeni

ci tr

ebaj

u oz

nači

ti n

a

povi

jesn

oj k

arti

i cr

ti v

rem

ena

pod

ručj

a na

stan

ka d

ržav

a, u

logu

mis

iona

ra, s

veće

nika

i re

dov

nika

, te

sred

ozem

nih

grad

ova

u pr

enoš

enju

anti

čkih

teko

vina

, opi

sati

dje

lova

nje

brać

e K

onst

anti

na i

Met

oda,

Usm

eno

izla

ganj

e

Pisa

nje

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Dem

onst

raci

ja

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Vje

rona

uk

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

i

Zem

ljo

vid

i

učio

nic

a

5

2

Ruj

an

37

2

1.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

1.5.

Kul

tura

i

umje

tnos

t u E

urop

i u

rano

m s

red

njem

vije

ku

1.6.

Crk

va i

kršć

anst

vo u

ran

om

sred

njem

vije

ku

1.7.

Pona

vlja

nje

grad

iva

2.Fe

ud

aln

o d

rušt

vo-

2.1.

Feud

aliz

am

2.2.

Feud

aliz

am-

seni

ori i

vaz

ali

2.3.

Izbo

rna

tem

a:

Vit

ezov

i

3.E

uro

pa

i isl

amsk

i

svij

et

3.1.

Ara

pi

3.2

. Pon

avlja

nje

uspo

red

iti b

izan

tsku

i fr

anač

ku

kult

uru,

imen

ovat

i drž

ave

u

susj

edst

vu H

rvat

a, o

braz

loži

ti u

zrok

e

i pos

ljedi

ce c

rkve

nog

rask

ola.

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

feud

aliz

am, s

enio

r, v

azal

, ple

mić

,

kmet

,feud

alna

dav

anja

. Uče

nici

treb

aju

znat

i obr

azlo

žiti

kak

o na

staj

e

novo

dru

štvo

koj

e se

tem

elji

na

feud

u, o

pisa

ti p

olož

aj k

met

a, o

cije

niti

odno

s se

nior

a i v

azal

a, o

pisa

ti

polo

žaj C

rkve

i gr

adov

a, o

braz

loži

ti

ulog

u C

rkve

u c

ivili

zaci

jsko

m

razv

oju

Eur

ope,

na

prim

jeru

zav

ičaj

a

uspo

red

iti ž

ivot

ljud

i u g

rad

u i n

a

Raz

govo

r

Dem

onst

raci

ja

Rad

u g

rupa

ma

Usm

eno

izla

ganj

e

Pisa

nje

Čit

anje

i ra

d n

a

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Dod

atn

a liter

atu

ra i

mat

erij

ali

Slik

ovn

i mat

erij

al

2 1 6

1 2

Lis

topa

d

Stud

eni

37

3

4.H

rvat

ska

u r

anom

sred

nje

m v

ijek

u-

4.1.

Dos

elje

nje

i

pokr

štav

anje

Hrv

ata

4.2.

Hrv

atsk

a u

dob

a

knez

ova

4.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.4.

Post

anak

hrva

tsko

g

kral

jevs

tva

4.5.

Hrv

atsk

o

kral

jevs

tvo

u 10

. i 1

1.

stol

jeću

4.6.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.7.

Dol

azak

Arp

adov

ića

na

hrva

tsko

pri

jest

olje

4.8.

Hrv

atsk

a ku

ltur

a

u d

oba

naro

dni

h

vlad

ara

feud

alno

m p

osje

du.

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

žup

anije

i žu

pan,

kne

z, k

ralj,

pred

rom

anik

a, g

lago

ljašt

vo,

pers

onal

na u

nija

. Uče

nici

treb

aju

opis

ati d

osel

jenj

e H

rvat

a i n

asta

nak

prvi

h kn

ežev

ina,

pok

azat

i ta

pod

ručj

a na

kar

ti, o

braz

loži

ti p

olož

aj

knež

evin

a, o

pisa

ti r

azvo

j Hrv

atsk

e u

dob

a na

rod

nih

vlad

ara,

ana

lizir

ati

izvo

re, o

braz

loži

ti n

asta

nak

hrva

tsko

-uga

rske

drž

ave,

opi

sati

hrva

tsku

kul

turu

.

teks

tu

Rad

u g

rupa

ma

Sam

osta

lan

rad

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Hrv

atsk

i

jezi

k

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Slik

e

Čit

ank

a

1

Pros

inac

37

4

4.9.

Pona

vlja

nje

cjel

ine

4.10

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

4.11

.Pis

men

a

prov

jera

: Ran

i

sred

nji v

ijek

3.E

uro

pa

i isl

amsk

i

svij

et-

3.3.

Kri

žars

ki r

atov

i

5.U

zlet

sred

njo

vjek

ovn

e

Eu

rop

e-

5.1.

Obr

t, tr

govi

na i

razv

oj g

rad

ova

5.2.

Sred

njov

jeko

vna

svak

odne

vnic

a

5.3.

Teh

nika

, zna

nost

i kul

tura

u s

red

njem

vije

ku

5.4.

Zak

ljuči

vanj

e

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti k

ljučn

e

pojm

ove.

kom

una,

ple

mić

i i p

učan

i,

brat

ovšt

ine,

rom

anik

a i g

otik

a,

brat

ovšt

ine,

sve

učili

šte,

a z

a te

mu

Eur

opa

i isl

amsk

i svi

jet i

slam

,

križ

arsk

i rat

ovi,

arap

ska

kult

ura.

Uče

nici

treb

aju

poka

zati

šir

enje

arap

skih

ple

men

a, z

nati

uzr

oke

križ

arsk

ih r

atov

a i p

oslje

dic

e te

zna

ti

obra

zlož

iti r

azvo

j pol

jodj

eljs

tva

i

obrt

a, r

azvo

ja g

rad

ova

i nas

tank

a

kom

una,

ista

knut

i zna

čaj s

veuč

ilišt

a,

opis

ati ž

ivot

ple

mst

va, v

itez

ova

i

građ

ana,

imen

ovat

i pov

ijesn

e

Usm

eno

izla

ganj

e

pisa

nje

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Usm

eno

izla

ganj

e

Pisa

nje

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Teh

ničk

a

kult

ura

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Zem

ljo

vid

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

3 4

1 1

Sije

čanj

37

5

ocje

na

6.H

rvat

ska

u d

oba

Arp

adov

ića

i

An

žuvi

nac

a-

6.1.

Hrv

atsk

a u

dob

a

Arp

adov

ića

6.2.

Hrv

atsk

a u

dob

a

Anž

uvi

naca

6.3.

Dub

rovn

ik i

Istr

a

6.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

6.5.

Hrv

atsk

a ku

ltur

a

od 1

2. d

o 15

. Sto

ljeća

6.6.

Izbo

rna

tem

a:

Sred

njov

jeko

vna

Bos

na

6.7.

Pona

vlja

nje

grad

iva

7.H

um

aniz

am i

ren

esan

sa:

7.1.

Hum

aniz

am u

Eur

opi i

Hrv

atsk

oj

izvo

re:tr

uba

dur

sko

pjes

ništ

vo,

knjiž

evna

dje

la, g

lazb

u, r

azlik

ovat

i

rom

anik

u i g

otik

u na

nek

om

prim

jeru

, opi

sati

uzr

oke

stra

dan

ja

stan

ovni

štva

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

hrva

tsko

-uga

rski

kra

lj, v

elik

aške

obit

elji,

slo

bod

ni k

ralje

vski

grad

ovi,k

ultu

rni i

pra

vni s

pom

enic

i.

Uče

nici

treb

aju

imen

ovat

i

najz

nača

jnije

vla

dar

e, o

pisa

ti u

spon

velik

aški

h ob

itel

ji i n

a ze

mljo

vid

u

poka

zati

pod

ručj

e nj

ihov

a us

pona

,

obra

zlož

iti u

logu

ple

mst

va u

dol

asku

Anž

uvi

naca

, opi

sati

raz

voj m

leta

čke

repu

blik

e, o

braz

loži

ti z

nača

j

zad

arsk

og m

ira

za h

rvat

ske

zem

lje,

opis

ati b

orbe

za

prije

stol

je p

oslij

e

smrt

i Lud

ovik

a A

nžu

vins

kog,

obra

zlož

iti u

zrok

e i p

oslje

dice

razd

vaja

nja

hrva

tski

h ze

mal

ja,

Rad

u g

rupa

ma

Rad

sa

slik

ama

Dem

onst

raci

ja

Usm

eno

izla

ganj

e

Raz

govo

r

Dem

onst

raci

ja

Raz

govo

r

Čit

anje

i ra

d n

a

teks

tu

Izla

ganj

e

kult

ura

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

a Slik

e

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

Zem

ljo

vid

Ud

žbe

2 2 6

1 1 2

Vel

jača

37

6

7.2.

Ren

esan

sa u

Eur

opi i

Hrv

atsk

oj

8.V

elik

a ge

ogra

fsk

a

otk

rića

-

8.1.

Vel

ika

geog

rafs

ka

otkr

ića

8.2.

Dru

štve

ni i

gosp

odar

ski r

azvo

j

nako

n ot

krić

a

8.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

9.O

sman

lijs

ko

cars

tvo

i Eu

rop

a-

9.1.

Osm

anlij

sko

cars

tvo

i šir

enje

9.2.

Hrv

atsk

o-tu

rski

suko

bi d

o bi

tke

na

Moh

ačko

m p

olju

9.3.

Izbo

r

Hab

sbur

gova

ca n

a

hrva

tsko

pri

jest

olje

9.4.

Pona

vlja

nje

opis

ati p

rilik

e u

Dal

mac

iji, i

stri

,

Du

brov

niku

, te

opis

ati h

rvat

sku

kult

uru.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

hum

aniz

am, r

enes

ansa

, hu

man

isti

u

Hrv

atsk

oj, g

eogr

afsk

a ot

krić

a,

kara

vela

, kon

kvis

tad

ori.

Uče

nici

treb

aju

uoči

ti p

ovez

anos

t ren

esan

se s

anti

kom

i sr

ednj

ovje

kovn

om

kult

urom

, obr

azlo

žiti

kak

o

hum

aniz

am s

tavl

ja č

ovje

ka u

sre

diš

te

inte

resa

, pok

azat

i na

kart

i sre

diš

ta

hum

aniz

ma

i ren

esan

se u

Eur

opi i

Hrv

atsk

oj, p

repo

znat

i kak

o je

rene

sans

a ut

jeca

la n

a hr

vats

ku

umje

tnos

t, op

isat

i dru

štvo

i

dos

tign

uća

prije

otk

rića

, naz

nači

ti n

a

kart

i sm

jero

ve p

utov

anja

vel

ikih

pom

orac

a, o

braz

loži

ti p

oslje

dic

e za

Eur

oplja

ne i

Ind

ijanc

e.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

Izla

ganj

e

Rad

u g

rupa

ma

Sam

osta

lni r

ad

učen

ika

Vje

rona

uk

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

Rad

na

bilje

žni

5

2

Ožu

jak

Tra

vanj

37

7

grad

iva

9.5.

Osm

anlij

sko

osva

janj

e H

rvat

ske

9.6.

Hrv

atsk

i kra

jevi

pod

Osm

anlij

ama

9.7.

Osl

obađ

anje

hrva

tski

h ze

mal

ja o

d

osm

anlij

ske

vlas

ti

9.8.

Pona

vlja

nje

grad

iva

10.-1

1.R

efor

mac

ija

i

kat

olič

ka

obn

ova-

Eu

rop

a u

dob

a

bar

oka

10.-1

1.1.

.Ref

orm

acija

i šir

enje

prot

esta

ntiz

ma

10.-1

1.2.

Kat

olič

ka

obno

va

10.-1

1.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

10-1

1.4.

Um

jetn

ost

turs

ka o

svaj

anja

, raj

a, V

ojna

kraj

ina,

usko

ci, p

rese

ljava

nja,

Vla

si.

Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti n

asta

nak

i

šire

nje

Osm

anlij

skog

car

stva

kao

i

Hab

sbur

ške

mon

arhi

je, o

braz

loži

ti

uzro

ke b

rzog

pro

dor

a O

sman

lija

u

Eur

opu,

i H

rvat

sku,

pok

azat

i na

kart

i

mje

sta

bita

ka, o

pisa

ti p

roce

s

isla

miz

acije

krš

ćans

kih

naro

da,

obra

zlož

iti o

dluk

e sa

bora

u C

etin

u,

nave

sti r

azlo

ge s

tvar

anja

Voj

ne

kraj

ine,

opi

sati

pol

ožaj

hrv

ata

i

svak

odne

vni ž

ivot

pod

Osm

anlij

ama.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

refo

rmac

ija, k

atol

ička

obn

ova,

Isus

ovci

, bar

ok, a

pso

luti

stič

ka i

parl

amen

tarn

a m

onar

hija

.

Uče

nici

treb

aju

nave

sti u

zrok

e

refo

rmac

ije, o

pisa

ti id

eje

o re

form

i

Crk

ve, o

pisa

ti o

bnov

u K

atol

ičke

crkv

e, o

braz

loži

ti u

zrok

e vj

ersk

ih

Rad

sa

slik

ama

Rad

u g

rupa

ma

Sam

osta

lni r

ad

učen

ika

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

ca

Slik

e

Ud

žbe

nik

čita

nka

Rad

na

bilje

žni

ca

4

2

Svib

anj

37

8

baro

ka

10-1

1.5.

Bar

ok u

Hrv

atsk

oj

10.-1

1.5.

Aps

olut

ne i

parl

amen

tarn

e

mon

arhi

je

10.-1

1.6.

Pona

vlja

nje

grad

iva

10.-1

1.7.

Ter

ensk

a

nast

ava

i pos

jet

muz

eju

10.-1

1..8

.Film

na

tem

u ra

nog

novo

g

vije

ka

10.-1

1.9.

Pona

vlja

nje

grad

iva

12.H

rvat

ska

u r

anom

nov

om v

ijek

u-

12.1

.Dru

štve

ni

suko

bi u

Hrv

atsk

oj

12.2

.Dal

mac

ija i

Istr

a

pod

vla

šću

Mle

čana

rato

va, n

aves

ti u

zrok

e i p

oslje

dice

refo

rmac

ije i

kato

ličke

obn

ove

u

Hrv

atsk

oj, o

pisa

ti p

rom

jene

u

gosp

odar

stvu

, opi

sati

utje

caj b

arok

ne

umje

tnos

ti n

a ži

vot r

azlič

itih

slo

jeva

stan

ovni

štva

.

Uče

nici

treb

aju

znat

i

pojm

ove:

Zri

nsko

-fra

nkop

ansk

i otp

or,

rat z

a os

lobo

đen

je, v

isok

o šk

olst

vo,

Prag

mat

ička

san

kcija

. Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti u

zrok

e i p

oslje

dice

zrin

sko-

fran

kop

ansk

e ur

ote,

Lip

anj

37

9

12.3

.Pon

avlja

nje

grad

iva

12.4

.Usp

on i

slab

ljenj

e

Du

brov

ačke

repu

blik

e

12.5

.Zri

nsko

-

fran

kap

ansk

i otp

or

bečk

om c

entr

aliz

mu

12.6

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

12.7

.Pis

men

a

prov

jera

zna

nja_

razv

ijeni

sre

dnj

i i

rani

nov

i vije

k

12.8

.Pon

avlja

nje

grad

iva

12.9

.Film

: po

izbo

ru

12.1

0.Po

navl

janj

e i

sist

emat

izac

ija

obra

zlož

iti z

nače

nje

rata

za

oslo

bođ

enje

od

osm

anlij

a, te

nav

esti

pozi

tivn

e i n

egat

ivne

pos

ljed

ice

za

Hrv

atsk

u, a

naliz

irat

i uzr

oke

i

posl

jed

ice

uspo

na i

pad

a D

ubro

vačk

e

repu

blik

e, s

tanj

e u

Dal

mac

iji i

Istr

i.

38

0

grad

iva

12.1

1.Z

aklju

čiva

nje

ocje

na

38

1

382





IZVODI:

sedmi


IZVODE PROGRAM:

Igor Brčić, prof.



PROGRAM


(AKTIVA)

Igor Brčić, prof.


PREDAVANJA:41

PONAVLJANJA:17

7.1. TJEDNO:2



PROJEKTNA NASTAVA:

7.2. GODIŠNJE:70

7.3. OD

UKUPNOG

GODIŠNJEG

BROJA SATI

BIT ĆE:

TERENSKA NASTAVA:1


383

Učenici trebaju poznavati povijest svijeta, Europe i Hrvatske od druge polovice 18. stoljeća do kraja prvog svjetskog rata. Trebaju znati osnovno o industrijskim revolucijama, razdoblju prosvijetiteljstva i prosvijećenog apsolutizma, prvim značajnim grañanskim revolucijama, američkoj i francuskoj, napoleonovim ratovima, razdoblju narodnih preporoda u Europi posebno hrvatskom preporodu, revolucijama 1848- u europskim zemljama, te na području Hrvatske, društvu, kulturi i svakodnevnom životu u prvoj polovici 19. st. , ujedinjenju Italije i Njemačke, razdoblju Napoleona III, Viktorijanskom dobu, razdoblju imperijalizma i kolonijalizma, kulturi, svakodnevnom životu u drugoj polovici 19 i na početku 20.st , radničkom pokretu, položaju hrvatskih pokrajina u Habsburškoj monarhiji(odnosno Austro-.Ugarskoj od 1867.), političkim strankama u hrvatskim pokrajinama, kulturi i svakodnevnom životu u Hrvatskoj, te prvom svjetskom ratu.

384




Škola ima sve uvjete za ostvarenje programa. Škola posjeduje zemljovide, dodatnu literaturu koja se nalazi u školskoj knjižnici, računala s pristupom internetu se nalaze u učionici informatike.

Učenici imaju potrebna sredstva koja su njima potrebna: udžbenik, radnu bilježnicu, atlas i bilježnicu. Za profesora se dodatna literatura(znanstvena i pedagoška) nalazi u školskoj knjižnici.

U školi se može ostvariti cjelokupni program.

385




.

Kratica u

Imeniku

učenika


Korelacije se dogovaraju s nastavnicima iz drugih predmeta.

Predviña se izlazak na teren koji uključuje posjet muzeju.

Učenici trebaju imati udžbenik, radnu bilježnicu i bilježnicu, atlas ne moraju stalno nositi, a za mapu za njihove dodatne radove će se pobrinuti profesor.

386



Uočavanje uzročno-posljedičnih veza


R.br

.

Element

ocjenjivanj

a

Ocjena

(od dovoljan

do odličan)



Osnovni

podaci

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odličan











oko 60%









387


388


provjeravanja



oblik


provjereni

Usmeno

Pismeno-45 minuta

Pismeno-kratko

Jedanput mjesečno


Jedanput mjesečno

Svi elementi

Osnovni podaci,


vremenu

Osnovni podaci

1

38

9

Bro

j

sati

nas

tav

e

C

ilj z

a n

asta

vnu

cje

lin

u (z

adać

e

za u

čen

ike)

Nas

tavn

e

met

ode

i

met

odič

ki

obli

ci r

ada

Kor

elac

ije

–

veze

s

dru

gim

pre

dm

etim

a

Nas

tav

na

sred

stv

a i

pom

ag

ala

Mje

sto

izvo

đe

nja

nas

tav

nog

rad

a

O

P

Bro

j

rad

nog

tjed

na

(rok

real

izac

ije)

Nap

ome

na

0 1

2 3

4 5

7 8

9 10

11

2.

Pona

vlja

nje

grad

iva

šest

og r

azre

da

1.S

vije

t i H

rvat

ska

u

osvi

t mod

ern

og

dob

a-

1.1.

Pros

vije

ćeni

apso

luti

zam

u

Eur

opi

1.2.

Pros

vije

ćeni

apso

luti

zam

u

Hrv

atsk

oj

1.3.

Prva

ind

ustr

ijska

revo

luci

ja

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti o

snov

ne

pojm

ove:

enci

klop

edija

,

pros

vjet

itel

jstv

o, p

rosv

ijeće

ni

apso

luti

zam

, urb

ar,D

ekla

raci

ja

neov

isno

sti,

usta

v. U

čeni

ci tr

ebaj

u

obra

zlož

iti v

ažno

st p

rosv

jeti

teljs

kih

idej

a o

prom

jeni

dru

štva

i po

litič

kog

sust

ava

, im

enov

ati v

lad

are

pros

vije

ćeno

g ap

solu

tizm

a i r

efor

me,

obra

zlož

iti p

olož

aj h

rvat

skih

zem

alja

u H

absb

uršk

oj m

onar

hiji,

obr

azlo

žiti

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Geo

graf

ija

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Hrv

atsk

i

jezi

k

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Slik

e

učio

nic

a

5

1

Ruj

an

39

0

1.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

1.5.

Hrv

atsk

a u

vrije

me

prve

ind

ustr

ijske

revo

luci

je

1.6.

Post

anak

i ra

zvoj

SAD

-a

2.E

uro

pa

od

fran

cusk

e re

volu

cije

do

beč

kog

kon

gres

a-

2.1.

Fran

cusk

a

revo

luci

ja d

o us

tava

1791

.

2.2.

Fran

cusk

a

revo

luci

ja o

d us

tava

1791

. do

pad

a

jako

bina

ca 1

794.

2.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

2.4.

Nap

oleo

novi

rato

vi

pojm

ove

cent

raliz

acije

i

germ

aniz

acije

, obr

azlo

žiti

uzr

oke

i

posl

jed

ice

amer

ičko

g ra

ta z

a

neza

visn

ost,

opis

ati o

bilje

žje

mod

erne

dem

okra

cije

te u

tjeca

j

pros

vjet

itel

jstv

a na

um

jetn

ost,

znan

ost i

sva

kod

nevn

i živ

ot.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

fran

cusk

a re

volu

cija

, Dek

lara

cija

o

prav

ima

čovj

eka

i gra

đan

ina,

Gra

đan

ski z

akon

ik, I

lirsk

e po

kraj

ine,

Kra

glsk

i Dal

mat

in, S

veta

alij

ansa

.

Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti u

zrok

e,

posl

jed

ice

fran

cusk

e re

volu

cije

te

polit

ičke

pro

mje

ne ti

jeko

m

revo

luci

je(u

stav

na m

onar

hija

,

repu

blik

a), o

braz

loži

ti v

ažno

st

Dek

lara

cije

o p

ravi

ma

čovj

eka

i

građ

anin

a, n

aves

ti d

obre

i lo

še s

tran

e

Nap

oleo

nove

vla

dav

ine,

vre

dno

vati

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Rad

u p

aru

i u

grup

ama

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

Slik

e

Len

ta

vrem

en

a Čit

ank

a

5

2

Lis

topa

d

Stud

eni

39

1

2.5.

Slom

Nap

oleo

na i

bečk

i kon

gres

2.6.

Hrv

atsk

a u

vrije

me

Nap

oleo

na

2.7.

Pona

vlja

nje

grad

iva

2.8.

Film

: Nap

oleo

n

2.9.

Pona

vlja

nje

grad

iva

3.H

rvat

ski n

arod

ni

pre

por

od i

poj

ava

mod

ern

ih n

acij

a u

Eu

rop

i- D

rušt

vo,

ku

ltu

ra i

pro

mje

ne

u

prv

oj p

olov

ici 1

9.

st.-

3.1.

Nac

iona

lni

pokr

eti u

Eur

opi

3.2.

Kul

tura

rom

anti

zma

3.3.

Rad

ničk

i pok

ret u

prvo

j pol

ovic

i 19.

st.

utje

caj f

ranc

uske

rev

oluc

ije i

napo

leon

ovih

osv

ajan

ja n

a H

rvat

sku,

nest

anak

mle

tačk

e i d

ubro

vačk

e

repu

blik

e, o

pisa

ti p

okre

t za

sjed

inje

nje

Dal

mac

ije s

Hrv

atsk

om,

opis

ati n

a pr

imje

ru Il

irsk

ih

prov

inci

ja, ž

ivot

pod

Nap

oleo

novo

m

vlaš

ću, o

pisa

ti p

olit

ički

sus

tav

i

pore

dak

pos

lije

Nap

oleo

nova

pad

a.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti t

emel

jne

pojm

ove:

pre

poro

dni

pok

reti

,

Hrv

atsk

i nar

odni

pre

poro

d,na

cija

.

Uče

nici

treb

aju

nave

sti p

repo

rod

ne

pokr

ete

u Sr

ednj

oj E

urop

i i It

aliji

, te

na je

dno

m p

rim

jeru

opi

sati

pos

tana

k

mod

erni

h na

cija

u E

urop

i, op

isat

i

usta

nke

i pob

une

u O

sman

skom

cars

tvu(

napr

. U B

IH),

obra

zlož

iti

nast

anak

vel

ikos

rpsk

e po

litik

e,

opis

ati k

ultu

rne,

gos

pod

arsk

e i

Ind

ivid

ualn

i i

fron

taln

i rad

Rad

u p

aru

i u

grup

ama

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a sl

ike

Zem

ljo

vid

5 4

1 2

Pros

inac

39

2

3.4.

Hrv

atsk

i nar

odni

prep

orod

3.5.

Hrv

atsk

i nar

odni

prep

orod

, kul

tura

i

odje

ci p

repo

rod

a,

Slov

ensk

i pre

poro

d

3.6.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.R

evol

uci

ja 1

848.

u

Eu

rop

i i H

rvat

skoj

-

4.1.

Rev

oluc

ija 1

848.

u

Fran

cusk

oj i

Nje

mač

koj

4.2.

Rev

oluc

ija u

Ital

iji

i Hab

sbur

škoj

mon

arhi

ji

4.3.

Pona

vlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

4.4.

Pism

ena

prov

jera

znan

ja- g

rad

ivo

prvo

g po

lugo

diš

ta

polit

ičke

pri

like

u H

rvat

skoj

uoč

i

prep

orod

a i u

vri

jem

e nj

ega,

obra

zlož

iti p

olit

ički

pro

gram

prep

orod

a, te

nav

esti

naj

važn

ije

dog

ađaj

e iz

vre

men

a pr

epor

oda,

uspo

red

iti p

repo

rod

u p

ojed

inim

dije

lovi

ma

Hrv

atsk

e, te

nav

esti

slič

nost

i i p

oseb

nost

i, te

vre

dno

vati

važn

ost p

repo

rod

a za

nas

tana

k

mod

erne

hrv

atsk

e ku

ltur

e,

oblik

ovan

ja k

njiž

evno

g je

zika

te

oblik

ovan

ja h

rvat

ske

naci

je.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

prol

jeće

nar

oda,

Zah

tije

vanj

a na

rod

a,

zast

upni

čki s

abor

,ban

sko

vije

će,

apso

luti

zam

. Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti c

iljev

e po

slje

dice

i ti

jek

revo

luci

je p

oseb

no u

Hab

sbur

škoj

mon

arhi

ji, r

azlik

ovat

i cilj

eve

revo

luci

je u

Hrv

atsk

oj i

osta

lim

zem

ljam

a, p

okaz

ati n

a ze

mljo

vid

u

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Ind

ivid

ualn

i

Geo

graf

ija

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Ud

žbe

nik

Rad

na

4

1

Sije

čanj

39

3

4.5.

Zah

tije

vanj

a

naro

da

i pre

govo

ri s

Mađ

arim

a

4.6.

Hrv

atsk

o-

mađ

arsk

i rat

i sl

om

revo

luci

je

4.7.

Zak

ljuči

vanj

e

ocje

na

4.8.

Pona

vlja

nje

grad

iva

5.E

uro

pa

na

vrh

un

cu

moć

i-

5.1.

Dru

go fr

ancu

sko

cars

tvo.

Uje

din

jenj

e

Ital

ije

5.2.

Uje

dinj

enje

Nje

mač

ke,

hum

anit

arne

orga

niza

cije

,

Vik

tori

jans

ko d

oba,

Rus

ija

5.3.

Bole

snik

s

glav

na ž

ariš

ta r

evol

ucije

, raz

umje

ti

želju

za

prom

jeno

m d

rušt

veni

h

odno

sa i

polit

ičko

g su

stav

a te

poku

šaj s

tvar

anja

nac

iona

lnih

drž

ava,

obr

azlo

žiti

za

Hrv

atsk

u

Zah

tije

vanj

a na

rod

a, d

jelo

vanj

e ba

na

Jela

čića

, uvo

đen

je z

astu

pnič

kog

sabo

ra, u

kid

anje

km

etst

va, o

pisa

ti

hrva

tsko

-mađ

arsk

i rat

kao

i ut

jeca

j

revo

luci

onar

nih

zbiv

anja

na

svak

odne

vni ž

ivot

.

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

mod

erne

drž

ave,

impe

rija

lizam

,

dua

lizam

, Is

točn

o pi

tanj

e,

hum

anit

arne

org

aniz

acije

. Uče

nici

treb

aju

opis

ati t

ijek

ujed

inje

nja

Ital

ije

i Nje

mač

ke, p

rilik

e u

Fran

cusk

oj i

Vel

ikoj

Bri

tani

ji, o

braz

loži

ti n

asta

nak

Isto

čne

kriz

e, v

red

nova

ti B

erlin

ski

kong

res

i pos

ljed

ice,

nav

esti

obi

lježj

a

aust

ro-u

gars

ke v

last

i u B

osni

i

rad

Ind

ivid

ualn

i i

fron

taln

i rad

Rad

u g

rupa

ma

Geo

graf

ija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

bilje

žni

ca

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

5

2

Vel

jača

39

4

Bos

pora

, Ber

linsk

i

kong

res

5.4.

Aus

tro-

ugar

ska

okup

acija

Bos

ne i

Her

cego

vine

i

polo

žaj H

rvat

a

5.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

6.S

vije

t u d

oba

euro

psk

e

dom

inac

ije-

Dru

štvo

,

ku

ltu

ra i

pro

mje

ne

u

dru

goj p

olov

ici 1

9. i

na

poč

etk

u

20.s

tolj

eća-

6.1.

Impe

rija

lizam

i

kolo

nija

lizam

6.2.

Polit

ički

sav

ezi.

Gra

đan

ski r

at u

SAD

-u

6.3.

Dru

štve

ne

prom

jene

. Pol

ožaj

Her

cego

vini

, vre

dno

vati

važ

nost

razv

oja

dem

okra

tski

h sl

obod

a, te

nast

anka

hu

man

itar

nih

orga

niza

cija

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti

pojm

ove:

kolo

nija

lizam

, gra

đan

ski

rat,

rops

tvo,

Hrv

atsk

a br

atsk

a

zaje

dni

ca. U

čeni

ci tr

ebaj

u na

povi

jesn

oj k

arti

pra

titi

šir

enje

kolo

nija

lnih

pos

jed

a eu

rops

kih

vele

sila

i kr

etan

ja is

traž

ivač

a i

dos

elje

nika

opi

sati

nek

e od

suk

oba

euro

pski

h d

ržav

a ok

o ko

loni

ja, t

e

uspo

red

iti r

azlič

ite

kult

ure

i

civi

lizac

ije, v

red

nova

ti o

dno

s

kolo

nija

lnih

sila

pre

ma

dom

oroc

ima,

Ind

ivid

ualn

i

rad

Teh

ničk

a

kult

ura

Slik

e

Dod

atn

i mat

erij

al

Rad

na

bilje

žni

ca

Slik

e

12

4

39

5

rad

ništ

va. B

orba

za

žens

ka p

rava

.

6.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

6.5.

Gos

pod

arsk

i

razv

oj. D

ruga

ind

ustr

ijska

revo

luci

ja.

6.6.

Kul

tura

i

umje

tnos

t na

prije

lazu

iz 1

9. u

20.s

tolje

će.

6.7.

Pona

vlja

nje

grad

iva

7.H

rvat

ska

u s

klo

pu

Hab

sbu

ršk

e

mon

arh

ije(

Au

stro

-

Uga

rsk

e) u

dru

goj

pol

ovic

i 19

. i n

a

poč

etk

u 2

0.st

olje

ća-

7.1.

Bac

hov

apso

luti

zam

opis

ati d

rušt

vene

, gos

pod

arsk

e i

polit

ičke

pri

like

na p

rost

oru

SAD

-a u

dru

goj p

olov

ici 1

9 st

. Tre

baju

zna

ti z

a

Sues

ki k

anal

, suf

raže

tkin

je,

hist

oric

izam

, im

pres

ioni

zam

,

mod

erna

, sec

esija

. Uče

nici

treb

aju

opis

ati d

rušt

vene

i ku

ltur

ne

prom

jene

u s

vako

dne

vnom

živ

otu

na

prije

lazu

iz 1

9. u

20.

st.,

opis

ati ž

ivot

u

grad

ovim

a, p

rim

jere

raz

voja

razl

ičit

ih u

mje

tnos

ti, k

ao i

razv

oj

špor

ta, t

e bo

rbu

za ž

ensk

a i r

adni

čka

prav

a.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

polit

ičke

str

anke

, hrv

atsk

a i

južn

osla

vens

ka id

eja,

hrv

atsk

e

inst

ituc

ije, h

rvat

sko-

ugar

ska

nago

dba

, mod

erno

sve

učili

šte.

Uče

nici

treb

aju

imen

ovat

i klju

čne

Fron

taln

i rad

Gru

pni r

ad

Hrv

atsk

i

jezi

k

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Čit

ank

a

Ožu

jak

39

6

7.2.

Slom

apso

luti

zma.

Hrv

atsk

i sab

or 1

861.

Polit

ičke

str

anke

7.3.

Aus

tro-

ugar

ska

nago

dba

,.Hrv

atsk

o-

ugar

ska

nago

dba

,

Rije

čka

krpi

ca,

Rak

ovič

ka b

una

7.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

7.5.

Mod

erni

zaci

ja u

vrije

me

Ivan

a

Maž

uran

ića.

Poč

etak

ujed

inje

nja

Hrv

atsk

e

7.6.

Nar

odni

prep

orod

u D

alm

aciji

i Ist

ri

7.7.

Nar

odni

prep

orod

Hrv

ata

izva

n H

rvat

ske

7.8.

Pon

avlja

nje

osob

e i p

ojav

e ra

zdob

lja n

ovog

apso

luti

zma

i opi

sati

njih

ovo

dje

lova

nje

na H

rvat

sku,

opi

sati

rad

Hrv

atsk

og s

abor

a186

1, u

spor

edit

i

tem

eljn

e pr

ogra

me

polit

ički

h

stra

naka

, usp

ored

iti a

ustr

o-ug

arsk

u i

hrva

tsko

-uga

rsku

nag

odbu

,

obra

zlož

iti p

olit

ičke

i go

spod

arsk

e

posl

jed

ice

dua

listi

čkog

ure

đen

ja

Mon

arhi

je, o

pisa

ti o

snov

na o

bilje

žja

bano

vanj

a M

ažur

anić

a i H

eder

vari

ja,

opis

ati p

olit

ički

gos

pod

arsk

i i

kult

urni

raz

voj D

alm

acije

, Ist

re i

Voj

ne k

rajin

e na

pri

jela

zu iz

19

u 20

stol

jeće

, te

vred

nova

ti v

ažno

st

opis

men

java

nja

i ško

lova

nja

ljud

i.

Izra

da

plak

ata

i

men

taln

ih

map

a

Rad

u g

rupa

ma

Hrv

atsk

i

jezi

k

Lik

ovna

i

glaz

bena

kult

ura

Tra

vanj

Svib

anj

39

7

grad

iva

7.9.

Prot

umađ

arsk

i

pokr

et

1883

.Ban

ovan

je

Khu

ena

Hed

erva

ryja

7.10

.Pon

avlja

nje

grad

iva

7.11

.Gos

pod

arsk

e

prili

ke. P

olož

aj

rad

ništ

va u

Hrv

atsk

oj

7.12

.Raz

voj h

rvat

ske

kult

ure

na p

rije

lazu

stol

jeća

7.13

.Pon

avlja

nje

grad

iva

7.14

.Ter

ensk

a

nast

ava

i pos

jet

muz

eju

7.15

.Nas

tana

k H

PSS-

a 7.16

.Pol

itik

a N

ovog

Ind

ivid

ualn

i

rad

Gru

pni r

ad

geog

rafi

ja

Zem

ljo

vid

Čit

ank

a Film

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

5

2

Lip

anj

39

8

kurs

a

7.17

.Izbo

rna

tem

a:

Polit

ičke

str

anke

u

Sabo

ru i

svak

odne

vni ž

ivot

u

hrva

tski

m

pokr

ajin

ama

na

prije

lazu

iz 1

9. u

20.s

t.

7.18

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

7.19

.Pis

men

a

prov

jera

zna

nja-

grad

ivo

dru

gog

polu

godi

šta

8.S

vjet

ske

kri

ze i

prv

i svj

etsk

i rat

-

8.1.

Kri

ze u

oči p

rvog

svje

tsko

g ra

ta

8.2.

Uzr

oci,

povo

d i

poče

tak

rata

i to

k d

o

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

svje

tski

rat

, poz

icijs

ko r

atov

anje

,

mob

iliza

cija

(nov

ačen

je),

Lon

don

ski

ugov

or, J

ugos

lave

nski

od

bor,

39

9

1916

.

8.3.

Svrš

etak

rat

a i

zbiv

anja

u R

usi

ji

8.4.

Pona

vlja

nje

grad

iva

8.5.

Hrv

atsk

i nar

od u

prvo

m s

vjet

skom

ratu

8.6.

Dok

umen

tarn

i

film

: prv

i svj

etsk

i rat

8.7.

Pona

vlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

8.8.

Zak

ljuči

vanj

e

ocje

na

kapi

tula

cija

. Uče

nici

treb

aju

nave

sti

polit

ičke

sav

eze

i njih

ove

član

ice,

nave

sti s

ukob

e ko

ji su

pre

thod

ili r

atu

i njih

ove

uzro

ke, n

aves

ti u

zrok

e,

povo

d i

tok

prvo

g sv

jets

kog

rata

,

poka

zati

na

kart

i boj

išta

i od

luču

juće

bitk

e, o

pisa

ti n

ačin

e ra

tova

nja

i nov

a

oruž

ja ,

opis

ati u

zrok

e i p

oslje

dice

ulas

ka S

AD

-a u

rat

i iz

lask

a R

usije

,

opis

ati u

tjeca

j rat

a na

sva

kod

nevn

icu,

opis

ati p

rom

jenu

pol

ožaj

a že

na,

polo

žaj H

rvat

ske

u M

onar

hiji,

opi

sati

odno

s su

sjed

nih

drž

ava

i vel

ikih

sila

prem

a H

rvat

skoj

, te

anal

izir

ati

izvo

re.

40

0

40

1

402





IZVODI:

8.


IZVODE PROGRAM:

Igor Brčić, prof.



PROGRAM


(AKTIVA)

Igor Brčić


PREDAVANJA:41

PONAVLJANJA:15

7.1. TJEDNO:2



PROJEKTNA NASTAVA:

7.2. GODIŠNJE:70

7.3. OD

UKUPNOG

GODIŠNJEG

BROJA SATI

BIT ĆE:

TERENSKA NASTAVA:1


403

Učenici trebaju znati posljedice prvog svjetskog rata, nove države, nove republike i granice uspostavljene u Versailleskom poretku, probleme demokratskih država, razvoj fašizma i nacizma, karakteristike komunizma u SSSR-u, Državi SHS, ujedinjenju sa Srbijom, položaju hrvatske u Kraljevini SHS(odnosno Jugoslaviji od 1929.), djelovanju političkih stranaka, Stjepanu Radiću do atentata, šestosiječanjskoj diktaturi, nastanku ustaškog pokreta te djelovanju komunista i HSS.a., Banovini Hrvatskoj, uzrocima, toku i posljedicama drugog svjetskog rata s posebnim osvrtom na temu holokausta, pokrete otpora i presudne bitke odluke AVNOJ-a, ZAVNOH-a, sudjelovanju Hrvata u antifašističkoj borbi, nastanku hrvatske države u federativnoj Jugoslaviji, zločinima okupatora i kvislinških vojski, Bleiburgu i križnom putu, hladnom ratu i promjenama poslije drugog svjetskog rata, dekolonizaciji, položaju Hrvatske u drugoj Jugoslaviji, hrvatskom proljeću, padu komunizma u Europi i domovinskom ratu, sve do suvremenih problema Hrvatske, europe i svijeta.

404




Škola zadovoljava uvjete za realizaciju programa. Učionica sadrži zemljovide, u knjižnici se nalazi dodatna literatura za profesora(znanstvena i pedagoška). Računala s pristupom internetu se nalaze u informatičkoj učionici.

Učenici trebaju imati udžbenik, radnu bilježnicu i bilježnicu. Nekim učenicima nedostaje radna bilježnica. Profesori imaju potrebna sredstva.

Može se izvesti cijeli nastavni program.

405




.

Kratica u

Imeniku

učenika


Najbolji primjeri su holokaust, te domovinski rat.

Predviña se terenska nastava, ali samo u mjestu ove školske godine.

Učenik treba imati udžbenik, radnu bilježnicu i bilježnicu. Atlas ne mora stalno nositi. Za mapu sa samostalnim radovima se brine profesor.

406


Uočavanje uzročno.posljedičnih veza



R.br

Element

ocjenjivanj

a

Ocjena

(od dovoljan

do odličan)



Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar











oko 60%




407

Odličan







408


provjeravanja



oblik


provjereni

Usmeno

Pismeno-45 minuta

Pismeno- kratko

Jedanput mjesečno


Jedanput mjesečno

Svi elementi

Osnovni podaci,


vremenu

Osnovni podaci


40

9

Bro

j

sati

nas

tav

e

R.b

.

sata

Naz

iv n

asta

vne

cjel

ine

i

tem

e

pre

ma

izve

db

enom

pla

nu

i pro

gram

u

Cil

j za

nas

tavn

u c

jeli

nu

(zad

aće

za u

čen

ike)

Nas

tavn

e

met

ode

i

met

odič

ki

obli

ci r

ada

Kor

elac

ije

–

veze

s

dru

gim

pre

dm

etim

a

Nas

tav

na

sred

stv

a i

pom

ag

ala

Mje

sto

izvo

đe

nja

nas

tav

nog

rad

a

O

P

Bro

j

rad

nog

tjed

na

(rok

real

izac

ije)

Nap

ome

na

0 1

2 3

4 5

7 8

9 10

11

2.

Pona

vlja

nje

grad

iva

sed

mog

razr

eda

1.V

ersa

ille

ski

por

edak

-

1.1.

Posl

jedi

ce p

rvog

svje

tsko

g ra

ta

1.2.

Ver

saill

eski

pore

dak

- Dru

štvo

naro

da

2.D

emok

ratk

i

reži

mi i

zmeđ

u d

va

rata

-

Uče

nici

treb

aju

znat

i

pojm

ove:

mig

raci

je, v

elik

a

četv

oric

a,14

toča

ka, š

pan

jols

ka

grip

a,m

irov

ni u

govo

ri, V

ersa

illes

ki

pore

dak

, Lig

a na

rod

a.U

čeni

ci tr

ebaj

u

proc

ijeni

ti is

hod

e i p

oslje

dice

prv

og

svje

tsko

g ra

ta,u

tvrd

iti p

rom

jene

gran

ica

u eu

ropi

i na

Blis

kom

Isto

ku

na p

ovije

snom

zem

ljovi

du,

anal

izir

ati

izvo

re(m

irov

ni u

govo

ri i

14 to

čaka

),

uoči

ti i

odre

diti

pos

ljedi

ce z

a

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

učio

nic

a

2 2

1

Ruj

an

41

0

2.1.

Dem

okra

tske

drž

ave

izm

eđu

dva

rata

- Eur

opa

2.2.

Dem

okra

tske

drž

ave

izm

eđu

dva

rata

- SA

D i

kriz

a

2.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

3.T

otal

itar

ni r

ežim

i

izm

eđu

dva

rat

a-

3.1.

Zbi

vanj

a u

Sovj

etsk

oj R

usiji

3.2.

Faši

zam

u It

aliji

3.3.

Pona

vlja

nje

grad

iva

3.4.

Nac

izam

u

Nje

mač

koj,

mili

tari

zam

u

Japa

nu

3.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.H

rvat

ska

u p

rvoj

posl

ijera

tnu

Eur

opu

i svi

jet,

uoči

ti

uzro

čno-

posl

jedi

čnu

vezu

izm

eđu

Ver

saill

esko

g po

retk

a i n

ovog

svje

tsko

g su

koba

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove.

Lud

e d

vad

eset

e, iz

olac

ioni

zam

,

sufr

ažet

kinj

e, b

urza

, inf

laci

ja,v

elik

a

gosp

odar

ska

kriz

a.U

čeni

ci tr

teba

ju

znat

i nav

esti

pri

mje

re d

ržav

a

euro

pske

dem

okra

cije

i ob

jasn

iti n

a

jed

nom

pri

mje

ru š

to je

dem

okra

cija

,

proc

ijeni

ti p

olit

iku

SAD

-a p

rem

a

Eur

opi,

uoči

ti i

obra

zlož

iti u

zrok

e i

posl

jed

ice

Vel

ike

gosp

odar

ske

kriz

e,

opis

ati d

rušt

vene

pro

mje

ne,

urba

niza

ciju

, te

borb

u za

žen

ska

i

rad

ničk

a pr

ava.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

boljš

eviz

am ,k

omu

niza

m, f

ašiz

am,

naci

zam

, mili

tari

zam

, tot

alit

ariz

am,

rasi

zam

, ant

isem

itiz

am. U

čeni

ci

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Rad

u p

aru

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Zem

ljo

vid

i

Čit

ank

a Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

3 9

2 4

Lis

topa

d

41

1

Jugo

slav

iji-

4.1.

Drž

ava

Slov

enac

a, H

rvat

a i

Srba

4.2.

Ula

zak

Hrv

atsk

e

u K

ralje

vstv

o Sr

ba,

Hrv

ata

i Slo

vena

ca

4.3.

Rap

alls

ki u

govo

r

i pos

ljedi

ce

4.4.

Prvi

iska

zi

neza

dov

oljs

tva

Hrv

ata

u

Kra

ljevs

tvu

SHS

4.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4.6.

Polit

ičke

str

anke

u K

ralje

vini

SH

S.

Vid

ovd

ansk

i ust

av

4.7.

Dje

lova

nje

Stje

pana

Rad

ića

i

aten

tat u

Sku

pšti

ni.

4.8.

Obi

lježa

vanj

e

treb

aju

uspo

red

iti g

lavn

e zn

ačaj

ke

poje

dini

h to

talit

arni

h re

žim

a, z

nati

za

stra

dan

je lj

udi,

poka

zati

na

kart

i

drž

ave

s to

talit

arni

m

reži

mim

a,op

isat

i usp

on s

vih

tota

litar

nih

reži

ma,

te n

a te

mel

ju

izvo

ra o

braz

loži

ti k

ako

tota

litar

izm

i

utje

ču n

a ži

vot g

rađ

ana,

te n

a ku

ltur

u

kao

i od

nos

prem

a cr

kvi.

Uče

nici

treb

aju

znat

i poj

mov

e:

Viš

enac

iona

lna

drž

ava,

Vid

ovd

ansk

i

usta

v, u

nita

riza

m, š

esto

sije

čanj

ska

dik

tatu

ra, k

omun

isti

čki p

okre

t,

usta

ški p

okre

t, hr

vats

ko p

itan

je,

Ban

ovin

a H

rvat

ska.

Uče

nici

treb

aju

obra

zlož

iti t

ijek

stva

ranj

a D

ržav

e

SHS,

te K

ralje

vine

SH

S u

kont

ekst

u

međ

unar

odni

h zb

ivan

ja, o

braz

loži

ti

razl

ičit

e za

mis

li o

ustr

oju

nove

drž

ave,

pok

azat

i na

kart

i gra

nice

Drž

ave

SHS

i Kra

ljevi

ne S

HS,

Hrv

atsk

i

jezi

k

Stud

eni

Pros

inac

41

2

sjeć

anja

na

žrtv

e

Vuk

ovar

a

4.9.

Pona

vlja

nje

grad

iva

4

.10.

Šest

osije

čanj

ska

d

ikta

tura

4

.11.

Okt

roir

ani

U

stav

, poj

ava

usta

ša, a

tent

at u

Mar

seill

eu

4.

12.P

onav

ljanj

e

gr

adiv

a

4.

13.S

pora

zum

C

vetk

ović

-Mač

ek

Ban

ovin

a H

rvat

ska

4.

14.P

onav

ljanj

e i

sis

tem

atiz

acija

gra

div

a

4.1

5. P

ism

ena

pro

vjer

a zn

anja

5.Z

nan

ost i

ku

ltu

ra u

u p

rvoj

pol

ovic

i 20.

st

obra

zlož

iti m

eđun

arod

ni p

olož

aj,

Jad

rans

ko p

itan

je i

posl

jedi

ce

Rap

alls

kog

ugov

ora,

opi

sati

sta

nje

u

Kra

ljevi

niSH

S-Ju

gosl

aviji

,nac

iona

lni i

vjer

ski s

asta

v, n

ejed

nak

gosp

odar

ski

razv

oj, ž

ivot

na

selu

i u

grad

u,

kult

urni

i zn

anst

veni

raz

voj,

na

prim

jeri

ma

zavi

čajn

e po

vije

sti

prot

umač

iti n

acio

naln

u po

vije

st,

opis

ati V

idov

dan

ski u

stav

, usp

ored

iti

razd

oblja

par

lam

enta

rizm

a i

dik

tatu

re, o

sud

iti p

ojav

e

hege

mon

izm

a i d

omin

antn

ih

ideo

logi

ja, t

e na

glas

iti v

ažno

st

očuv

anja

nac

iona

lnog

iden

tite

ta,

obra

zlož

iti h

rvat

sko

pita

nje

i uzr

oke

nast

anka

Ban

ovin

e H

rvat

ske,

te

nave

sti p

rist

aše

i pro

tivn

ike

spor

azu

ma

Cve

tkov

ić-M

aček

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti

Rad

u g

rupa

ma

Sam

osta

lni r

ad

Izra

da

plak

ata

i

men

taln

ih

map

a

Hrv

atsk

i

jezi

k

Gla

zben

a i

likov

na

kult

ura

Inte

rne

t

3

41

3

5.1

. Zna

nost

i te

hnik

a

u s

vije

tu u

prv

oj

polo

vici

20.

st.

5

.2. K

ultu

ra u

svi

jetu

u

u

prv

oj p

olov

ici 2

0.st

.

5

.3.Z

aklju

čiva

nje

o

cjen

a

5

.4.Z

nano

st, t

ehni

ka,

kult

ura

i špo

rt u

Hrv

atsk

oj u

prvo

j pol

ovic

i 20.

stol

jeća

6

.Dru

gi s

vjet

ski r

at-

6

.1.P

rva

osva

janj

a

faši

stič

kih

sila

. Špa

njol

ski

građ

ansk

i rat

6.2.

Poče

tak

rata

i

tok

rata

pri

je

nap

ada

Nje

mač

ke

na S

SSR

6.3.

Pris

tup

Jugo

slav

ije

Tro

jnom

pak

tu,

pojm

ove:

atom

ska

ener

gija

,

peni

cilin

,Nob

elov

a na

grad

a,

apst

rakt

na u

mje

tnos

t. U

čeni

ci tr

ebaj

u

opis

ati k

ultu

rne

i zna

nstv

ene

prom

jene

u m

eđur

atno

m r

azd

oblju

,

nave

sti z

nans

tven

a d

osti

gnuć

a i

teor

ije, z

nati

za

razv

oj m

edic

ine,

Nob

elov

u na

grad

u i r

azvo

j

dru

štve

nih

znan

osti

, im

enov

ati

odab

rane

um

jetn

ike,

zna

nstv

enik

e i

izum

itel

je, n

aves

ti v

išes

tru

ku u

logu

film

a, k

ao i

spor

ta te

utje

caj p

olit

ike

na s

port

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti

pojm

ove:

polit

ika

popu

štan

ja,

Blit

zkri

eg, T

rojn

i pak

t, ho

loka

ust

,

geno

cid

, kon

cetr

acio

ni lo

gori

,

anti

faši

stič

ka k

oalic

ija, t

otal

ni r

at,

žrtv

e i m

asov

na p

ogu

blje

nja

na

pod

ručj

u H

rvat

ske.

Uče

nici

treb

aju

opis

ati z

biva

nja

trid

eset

ih g

odin

a,

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Gru

pni r

ad

Teh

ničk

a

kult

ura

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Zem

ljo

vid

i

Čit

ank

a Rad

na

bilje

žni

ca

Dod

atn

a liter

atu

11

4

Sije

čanj

41

4

prev

rat u

Beo

grad

u,

trav

anjs

ki r

at

6.4.

Nas

tana

k

ND

H, u

staš

ki

tero

r, R

imsk

i

ugov

or

6.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

6.6.

Sat p

osve

ćen

sjeć

anjim

a na

žrt

ve

holo

kaus

ta

6.7.

Film

na

tem

u

holo

kaus

ta(„

Živ

ot

je li

jep“

, ili

„Pija

nist

“)

6.8.

Dru

gi d

io fi

lma

6.9.

Tok

rat

a od

nap

ada

Nje

mač

ke

na S

SSR

do

kapi

tula

cije

Ital

ije

6.10

.Par

tiza

nski

i

opis

ati u

zrok

e, p

ovod

i ti

jek

dru

gog

svje

tsko

g ra

ta,p

roci

jeni

ti m

irov

ne

konf

eren

cije

i po

litič

ke d

ogov

ore,

kao

i utje

caj r

ata

na c

iviln

o

stan

ovni

štvo

(opi

sati

str

adan

je c

ivila

zbog

nac

iona

lne,

ras

ne il

i vje

rske

prip

adno

sti(

prim

jer

holo

kaus

t), n

a

tem

elju

pri

mje

ra iz

zav

ičaj

ne

povi

jest

i opi

sati

utje

caj r

ata

na

svak

odne

vicu

, vre

dno

vati

pok

rete

otpo

ra i

kvis

linšk

e re

žim

e, o

pisa

ti u

kojim

je u

vjet

ima

stvo

rena

ND

H,

proc

ijeni

ti i

osud

iti r

imsk

e ug

ovor

e,

pod

ređ

enos

t ust

aško

g re

žim

a H

itle

ru

i Mus

solin

iju, o

sud

iti u

staš

ki te

ror

nad

Srb

ima,

Žid

ovim

a i R

omim

a,

rasn

e za

kone

i ko

ncen

trac

ijske

logo

re, o

pisa

ti s

tvar

anje

Fed

eral

ne

Drž

ave

Hrv

atsk

e u

sklo

pu D

FJ i

ulog

u Z

AV

NO

H-a

i nj

egov

e od

luke

,

vred

nova

ti z

nače

nje

sud

jelo

vanj

a

Hrv

ata

u an

tifa

šist

ičko

m p

okre

tu, t

e

Izra

da

plak

ata

i

men

taln

ih

map

a

Hrv

atsk

i

jezi

k

ra

Film

Vel

jača

41

5

četn

ički

pok

ret

6.11

.Jača

nje

part

izan

skog

pokr

eta

i stv

aran

je

hrva

tske

drž

ave

u

fed

erat

ivno

j

Jugo

slav

iji

6.12

.Pon

avlja

nje

grad

iva

6.13

.Izbo

rna

tem

a:

Hol

okau

st i

pokr

eti o

tpor

a

6.14

.Usp

jesi

Save

znik

a.

Svrš

etak

rat

a u

Eur

opi

6.15

.Slo

m Ja

pana

6.16

.Pon

avlja

nje

grad

iva

6.17

.Spo

razu

m

Tit

o- Š

ubaš

ić.

Stva

ranj

e

znač

aj a

ntif

ašis

tičk

e bo

rbe

za Is

tru,

Zad

ar i

Rije

ku, o

sud

iti z

loči

ne s

vih

faši

stič

kih

vojs

ki, a

li i m

asov

na

pogu

blje

nja

na k

raju

rat

a od

pobj

edni

čke

stra

ne. N

a pr

imje

ru

treb

a op

isat

i i k

ultu

rna

dos

tign

uća

u

vrije

me

rata

.

Ind

ivid

ualn

i

rad

Fron

taln

i rad

Izra

da

refe

rata

i pre

zent

acija

Hrv

atsk

i

jezi

k

Geo

graf

ija

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

9

2

Ožu

jak

41

6

jugo

slav

ensk

e , t

e

hrva

tske

vla

de

6.18

.Svr

šeta

k ra

ta

u H

rvat

skoj

.

Ble

ibur

ška

trag

edija

6.19

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

7.-8

.Svi

jet u

dob

a

hla

dn

og r

ata-

Dek

olon

izac

ija-

7.1.

Ter

itor

ijaln

e

prom

jene

pos

lije

rta

i suđ

enje

ratn

im z

loči

ncim

a

7.2.

Osn

ivan

je U

N-

a 7.3.

Blok

ovsk

a

pod

jela

svi

jeta

.

Hla

dni

rat

7.4.

Prod

ublja

vanj

e

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

ratn

i zlo

čini

, hla

dni

rat

, Mar

shal

ov

plan

,Tru

man

ova

dok

trin

a, b

loko

vska

pod

jela

, NA

TO

, Var

šavs

ki u

govo

r,

Pokr

et N

esvr

stan

ih,

Dek

olon

izac

ija,T

reći

svi

jet,

neok

olon

ijaliz

am ,

apar

thei

d,

Ber

linsk

i zid

, det

ant,

glas

nost

.

Uče

nici

treb

aju

znat

i ish

ode

dru

gog

svje

tsko

g ra

ta, p

rom

jenu

od

nosa

izm

eđu

supe

rsila

, obr

azlo

žiti

hlad

nora

tovs

ku p

olit

iku

i kri

ze,

poka

zati

na

kart

i žar

išta

u d

oba

Ind

ivid

ualn

i i

grup

ni r

ad

Izra

da

refe

rata

Hrv

atsk

i

jezi

k

Čit

ank

a Zem

ljo

vid

Ud

žbe

nik

Dod

atn

a

3

1

Tra

vanj

Svib

anj

41

7

supr

otno

sti i

kri

ze

8.1.

Dek

olon

izac

ija.

Prob

lem

i nov

ih

drž

ava.

Bor

ba z

a

građ

ansk

a pr

va u

SAD

-u

8.2.

Pona

vlja

nje

grad

iva

8.3.

Pokr

et

Nes

vrst

anih

,det

an

t 8.4.

Film

na

tem

u

hlad

nog

rata

8.5.

Pona

vlja

nje

grad

iva

9.H

rvat

ska

u

dru

goj

Jugo

slav

iji-

9.1.

Hrv

atsk

a u

soci

jalis

tičk

oj

Jugo

slav

iji d

o

suko

ba s

a St

aljin

om

hlad

nog

rata

, opi

sati

ulo

gu U

N-a

,

anal

izir

ati O

pću

dek

lara

ciju

o

prav

ima

čovj

eka,

pro

cije

niti

ulo

gu

dek

olon

izac

ije i

Pokr

eta

Nes

vrst

anih

,

u je

ku H

lad

nog

rata

, opi

sati

kra

j

euro

pski

h im

peri

ja u

Afr

ici i

Azi

ji,

uspo

red

iti r

azlik

e Is

toka

i Z

apad

a u

obit

elji

polo

žaju

žen

a, m

lad

ih,

ocije

niti

pro

mid

žbu

i mas

ovne

med

ije u

Hla

dno

m r

atu,

opi

sati

svak

odne

vni ž

ivot

s o

bje

stra

ne

želje

zne

zavj

ese,

te o

pisa

ti d

etan

t i

glas

nost

.

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove:

obno

va, a

grar

na r

efor

ma,

naci

onal

izac

ija, k

olek

tivi

zaci

ja,

sam

oupr

avlja

nje,

jed

nost

rana

čki

sust

av, H

rvat

sko

prol

jeće

.

Uče

nici

treb

aju

opis

ati o

bilje

žja

kom

unis

tičk

og r

ežim

a u

Jugo

slav

iji,

Ind

ivid

ualn

i i

fron

taln

i rad

Hrv

atsk

i

jezi

k

liter

atu

ra

Ud

žbe

nik

Rad

na

bilje

žni

ca

Dod

atn

a

4

2

41

8

9.2.

Dem

okra

tiza

cij

a, H

rvat

sko

prol

jeće

, ust

av iz

1974

.

9.3.

Mod

erni

zaci

ja i

potr

ošač

ko

dru

štvo

9.4.

Ter

ensk

a

nast

ava

i pos

jet

muz

eju

9.5.

Pad

kom

uniz

ma

u

Eur

opi

10.P

osta

nak

i

razv

oj s

amos

taln

e

Hrv

atsk

e

10.1

.Kri

za

soci

jalis

tičk

e

Jugo

slav

ije i

više

stra

načk

i

izbo

ri

10.2

.Osa

mos

talje

nj

opis

ati p

rilik

e na

kon

rata

, žrt

ve

pora

ća, t

otal

itar

izam

, jed

nost

rana

čje,

odre

điva

nje

gran

ica

i međ

una

rod

ni

polo

žaj p

rije

i po

slije

194

8., o

pisa

ti

posl

jed

ice

suko

ba s

a St

aljin

om,

razl

ikov

ati p

rokl

amir

ano

fed

erat

ivno

ustr

ojst

vo o

d s

tvar

nog

cent

ralis

tičk

og

ustr

oja,

opi

sati

pro

mje

ne u

gosp

odar

stvu

i d

rušt

vu p

oslij

e 19

45,

te k

asni

jih g

odin

a d

o os

amd

eset

ih,

opis

ati r

azlo

ge n

eusp

jeha

i re

form

i

šest

des

etih

i se

dam

des

etih

god

ina,

obra

zlož

iti u

zrok

e go

spod

arsk

e i

polit

ičke

kri

ze k

omun

isti

čkih

rež

ima,

obra

zlož

iti o

dno

s d

ržav

e pr

ema

vjer

skim

zaj

edni

cam

a, k

ao i

ulog

u

UD

B-e

i hr

vats

ke p

olit

ičke

emig

raci

je, o

braz

loži

ti u

zrok

e i

posl

jed

ice

Hrv

atsk

og p

rolje

ća, n

a

prim

jeru

zav

ičaj

ne p

ovije

sti o

pisa

ti

razv

oj tu

rizm

a, g

rad

itel

jstv

a,

ind

ustr

ije i

dr.

ge

ogra

fija

liter

atu

ra

film

1

Lip

anj

41

9

e H

rvat

ske

i

Dom

ovin

ski r

at

10.3

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

10.4

.Pis

men

a

prov

jera

zna

nja-

Dru

gi s

vjet

ski r

at i

razd

oblje

nak

on

njeg

a

10.5

.Rat

u B

osni

i

Her

cego

vini

.

Osl

obađ

anje

okup

iran

ih

pod

ručj

a u

Hrv

atsk

oj

11.H

rvat

ska

i

svij

et n

a p

ragu

treć

eg ti

sućl

jeća

11.2

.Pon

avlja

nje

i

sist

emat

izac

ija

grad

iva

Uče

nici

treb

aju

usvo

jiti p

ojm

ove;

mem

oran

dum

SA

NU

i ve

likos

rpsk

a

polit

ika,

viš

estr

anač

ki iz

bori

,

sam

osta

lnos

t, su

vere

nite

t,

Dom

ovin

ski r

at, m

eđun

arod

no

priz

nanj

e, m

irna

rei

nteg

raci

ja, p

op

kult

ura,

ljud

ska

prav

a, g

enet

ika,

klon

iran

je, r

ačun

ala,

kib

erne

tika

,

Eur

opsk

a u

nija

i nj

ezin

o pr

ošir

enje

.

Uče

nici

treb

aju

opis

ati p

ad

kom

uniz

ma

u E

urop

i, po

litič

ku i

gosp

odar

sku

kriz

u u

Jugo

slav

iji

posl

ije T

itov

e sm

rti,

razl

ičit

e za

mis

li

o pr

eust

roju

, pro

mje

nu u

srp

skoj

polit

ici,

obra

zlož

iti o

bnov

u

velik

osrp

ske

idej

e, o

pisa

ti

više

stra

načk

e iz

bore

u H

rvat

skoj

,

obra

zlož

iti p

rilik

e uo

či i

nako

n

izbo

ra, o

pisa

ti n

asta

nak

srp

skih

para

vojn

ih fo

rmac

ija, t

e ag

resi

ju JN

A

na S

love

niju

, Hrv

atsk

u te

Bos

nu i

Her

cego

vinu

, opi

sati

str

adan

ja iz

42

0

11.3

.Zak

ljuči

vanj

e

ocje

na

Dom

ovin

skog

rat

a(V

ukov

ar,

Du

brov

nik

i dr.

) im

enov

ati i

stak

nute

bran

itel

je, j

asno

od

red

iti a

gres

ora

i

žrtv

u, o

pisa

ti m

eđun

arod

no

priz

nanj

e, n

aves

ti p

rim

jere

tešk

oća

hrva

tske

obr

ane,

opi

sati

rat

u B

IH,

nave

sti z

nača

jne

hrva

tske

pob

jed

e,

opis

ati p

oslje

dice

rat

a i r

atne

zloč

ine(

Sreb

reni

ca, O

včar

a),

obra

zlož

iti p

rim

jere

rat

a na

pod

ručj

u

zavi

čaja

, opi

sati

pri

like

u

suvr

emen

om h

rvat

skom

, eur

opsk

om

i svj

etsk

om d

rušt

vu k

ao i

inte

grac

ije

u E

urop

i i s

vije

tu, z

nače

nje

borb

e za

mir

, lju

dsk

a pr

ava

i su

vrem

enu

umje

tnos

t, ku

ltur

u i z

nano

st.

42

1

P

RIJ

ED

LO

G G

OD

IŠN

JEG

(G

LO

BA

LN

OG

) P

LA

NA

I P

RO

GR

AM

A (

HO

DO

GR

AM

) P

RIR

OD

E Z

A 5

. R

AZ

RE

D

Ško

lska

god

ina

2007

/08

- je

dan

sat

/blo

k sa

t -

RU

JAN

1.

Pri

rodn

e zn

anos

ti i

spoz

nava

nje

prir

ode

1. U

vodn

i sat

2.

– 3

. P

riro

da i

prir

odne

zna

nost

i

O

S

pozn

avan

je p

riro

de

O

4. P

onav

ljan

je 1

. tem

e

P

2. O

d st

anic

e do

mno

gost

anič

nog

orga

nizm

a 5.

– 6

. Sta

nica

Je

dnos

tani

čni i

mno

gost

anič

ni o

rgan

izm

i

O

L

IST

OP

AD

7.

Pon

avlj

anje

i pr

ovje

ra z

nanj

a 1.

i 2.

tem

e

P

3.

Gra

ñe i

ulog

e ži

voti

njsk

og o

rgan

izm

a 8.

– 9

. Gra

ña i

ulog

e ži

voti

njsk

og o

rgan

izm

a

42

2

4. K

reta

nje

živo

tinj

a

Kre

tanj

e ži

voti

nja

O

10

. Pon

avlj

anje

3. i

4. t

eme

P

5. Ž

ivot

inje

i nj

ihov

a po

treb

a za

hra

nom

i ki

siko

m

11. -

12.

Živ

otin

je i

njih

ova

potr

eba

za h

rano

m

O

13. O

pskr

ba ti

jela

živ

otin

ja h

ranj

ivim

tvar

ima

i kis

ikom

O

ST

UD

EN

I 14

. – 1

5. P

onav

ljan

je 5

. tem

e

P

6.

Raz

mno

žava

nje

i pon

ašan

je ž

ivot

inja

R

azm

noža

vanj

e ži

voti

nja

O

16

. Pon

ašan

je ž

ivot

inja

O

17. -

18.

Pon

avlj

anje

6. t

eme

P

Pis

men

a pr

ovje

ra

Ps

7. Č

ovje

kove

živ

otne

pot

rebe

i pr

ehra

mbe

ne n

avik

e

19

. Čov

jeko

ve ž

ivot

ne p

otre

be

O

P

RO

SIN

AC

20

. -21

. P

rehr

ana

i pra

viln

e pr

ehra

mbe

ne n

avik

e

O

22. P

onav

ljan

je -

pre

hran

a

P

23

. – 2

4. P

onav

ljan

je i

sist

emat

izac

ija

grad

iva/

zakl

juči

vanj

e oc

jena

P

8.

Pub

erte

t – p

rom

jene

i te

škoć

e u

sazr

ijev

anju

P

uber

tet –

put

do

zrel

osti

O

42

3

SIJ

EČ

AN

J 25

. Pon

avlj

anje

- p

uber

tet

P

26. –

27.

Pro

blem

i i te

škoć

e sa

zrij

evan

ja (

I)

(S

amo

reci

„ne

“ pu

šenj

u)

O

28. P

robl

emi i

tešk

oće

sazr

ijev

anja

(II

)

(Sam

o re

ci „

ne“

alko

holu

i dr

ogam

a)

O

VE

LJA

ČA

29

. – 3

0. P

onav

ljan

je 8

. tem

e i p

rovj

era

znan

ja

P

9.

Bil

jka

cvje

tnja

ča –

sje

men

ka (

klij

anje

)

B

iljk

a cv

jetn

jača

O

31

. Sje

men

ka –

kli

janj

e

O

32. -

33. P

onav

ljan

je 9

. tem

e

P

10

. Kor

ijen

– g

raña

i ul

oga

Kor

ijen

– g

raña

O

34.

Kor

ijen

– u

loga

O

OŽ

UJA

K

11

. Sta

blji

ka –

gra

ña i

ulog

a 35

. – 3

6. S

tabl

jika

– g

raña

i ul

oga

O

37. P

onav

ljan

je 1

0. i

11. t

eme

P

12

. Lis

t – g

raña

i ul

oga

38. -

39.

Lis

t – g

raña

i ul

oga

O

42

4

TR

AV

AN

J 40

. Pon

avlj

anje

12.

tem

e

P

13

. Cvi

jet i

plo

d –

grañ

a i u

loga

41

. -42

. C

vije

t – g

raña

i ul

oga

O

43. P

lod

– gr

aña

i ulo

ga

O

44

. – 4

5. P

onav

ljan

je 1

3. te

me

P

ism

ena

prov

jera

zna

nja

(9-1

3 te

me)

P

SV

IBA

NJ

14

. Uzg

oj i

potr

ošnj

a hr

ane

kod

nas

i u s

vije

tu

46. P

roiz

vodn

ja i

potr

ošnj

a hr

ane

kod

nas

i u s

vije

tu

O

47

. -48

. Čov

jek

uzga

ja i

kori

sti b

iljk

e i ž

ivot

inje

15

. Uzg

oj i

zašt

ita

bilj

aka

i živ

otin

ja

Bil

jke

u pr

ehra

ni

O

49. U

zgoj

i za

štit

a bi

ljak

a

O

L

IPA

NJ

50. –

51.

Uzg

oj i

zašt

ita

živo

tinj

a

O

P

onav

ljan

je 1

4. i

15. t

eme

P

52

. Sis

tem

atiz

acij

a gr

adiv

a 5.

raz

reda

P

53

. Z

aklj

učiv

anje

ocj

ena

P

42

5

Go

diš

nji

pla

n p

riro

de

u 6

. raz

red

u

Mje

sec

Sat

T

eme

i n

asta

vne

jed

inic

e K

ljučn

i p

ojm

ovi

S

uo

dn

os

ru

jan

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

1.te

ma:

Živ

a b

ića

i sta

niš

te i

živo

tni u

vjet

i U

vodni s

at

Ž

iva b

ića i

staniš

te

Ust

rojs

tvo ž

ivog

a s

vije

ta u

priro

di

Ponavl

janje

2.

tem

a: B

iljke

i g

ljive

u š

um

i*

Živ

otn

i uvj

eti

– t

erensk

a nast

ava

Ž

ivotn

i uvj

eti

– t

erensk

a nast

ava

B

iljke

i g

ljive

u k

ont

inenta

lnoj v

azd

aze

lenoj š

um

i B

iljke

i g

ljive

u k

ont

inenta

lnoj v

azd

aze

lenoj š

um

i

- je

din

ka, st

aniš

te, ži

votn

i uvj

eti,

prila

godba, ek

olo

gija

-

kont

inenta

lna li

stopadna

šu

ma, sl

oje

vito

st š

ume,

prila

godbe b

iljak

a

hrv

ats

ki je

zik

(opis

ati

mje

sto g

dje s

e

osj

eća

mo s

retn

i)

likovn

a k

ultu

ra (n

acr

tati

odabra

no s

taniš

te)

likovn

a k

ultu

ra (s

likanj

e š

um

e u

jese

n,

boje

, te

kstu

ra (

otis

ci k

ore

i lis

tova

))

gla

zbena k

ultu

ra (

zvuko

vi u

šum

i, šu

movi

, šu

štanj

e, žu

bore

nje

) in

form

atik

a (

pro

naći

poda

tke o

zašt

iti š

uma

i njih

ovo

j auto

htonost

i)

mate

matik

a (r

azl

om

ci)

tehnič

ka k

ultu

ra (

kom

unik

aci

je i

prom

et)

geog

rafij

a (k

lima

i rasp

rost

ranj

enost

živ

ih

bić

a)

vjero

nauk

(odnos

prem

a priro

di i

sam

om

e se

bi,

sv.F

ranj

o)

42

6

listo

pad

listo

pad

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

3. t

ema:

Živ

oti

nje

u š

um

i*

Ponavl

janje

Ž

ivotin

je u

kontin

ent

aln

oj v

azd

aze

lenoj š

um

i Ž

ivotin

je u

kontin

ent

aln

oj v

azd

aze

lenoj š

um

i P

ove

zanost

živ

ih b

ića –

hra

nid

beni o

dnosi

P

ove

zanost

živ

ih b

ića –

hra

nid

beni o

dnosi

4.

tem

a: K

ori

st o

d š

um

e, o

neč

išće

nje

i za

štit

a,

utj

ecaj

čo

vjek

a n

a o

koli

š K

orist

od

šum

e i

zašt

ita

Usu

stavl

jivanje

i ponavl

janje

P

rovj

era

O

pasn

ost

i za b

iosf

eru

- prila

godbe ž

ivotin

ja,

hra

nid

beni o

dnosi

, priro

dna r

avn

ote

ža

- g

osp

odar

enje

šum

am

a,

lječi

lišta

, ut

jeca

j čovj

eka n

a

oko

liš, za

štita

šum

e

geog

rafij

a (k

lima

i rasp

rost

ranj

enost

živ

ih

bić

a (

šum

a))

vj

ero

nauk

(o

dnos

pre

ma

priro

di i

sam

ome

sebi,

sv.

Fra

njo

) hrv

ats

ki je

zik

(S

lavo

nsk

a š

um

a Jo

sipa

Koza

rca (

lekt

ira)

, M

edvj

ed B

rundo

Vla

dim

ira N

azo

ra)

gla

zbena k

ultu

ra (

zvuko

vi u

šum

i: pj

ev

ptic

a)

likovn

a k

ultu

ra (

šum

a u

jese

n)

mate

matik

a (p

ovr

šina tro

kuta

i pra

voku

tnik

a)

tehnič

ka k

ultu

ra (

pro

izvo

dnja

ener

gije

kao

uzr

ok

oneč

išće

nja

priro

de)

in

form

atik

a (

info

rmaci

je s

inte

rnet

a o

ra

spro

stra

njenost

i živ

otin

ja)

tehnič

ka k

ultu

ra (

pra

ktič

ne v

ježb

e:

ure

ñaj

za

pro

čišć

ava

nje

vode)

likovn

a k

ultu

ra (

reci

klaža

i iz

rada e

koporu

ka

i upora

bnih

pre

dmet

a)

vjero

nauk

(odnos

prem

a oko

lišu: etič

ko

pita

nje

) g

eog

rafij

a (o

neč

išće

nje

i za

štita

oko

liša)

st

udeni

18.

19.

20.

21.

22.

Zašt

ićeni d

ijelo

vi p

riro

de H

rvats

ke

Uzr

oci

ug

rože

nost

i i n

est

anka

bilj

aka i

živo

tinja

P

onavl

janje

U

gro

žene i

zašt

ićene b

iljke

i ži

votin

je u

Hrv

ats

koj i

njih

ova

zašt

ita

Ug

rože

ne i

zašt

ićene b

iljke

i ži

votin

je u

Hrv

ats

koj i

- g

osp

odar

enje

šum

am

a,

lječi

lišta

, ut

jeca

j čovj

eka n

a

oko

liš, za

štita

šum

e

hrv

ats

ki je

zik

(pis

meni r

ad il

i razg

ovo

r o

ljepota

ma H

rvats

ke)

geog

rafij

a (s

nala

ženje

na g

eog

rafs

koj k

arti:

za

štić

ena p

odru

čja)

likovn

a k

ultu

ra (

crta

nje k

rajo

bra

za, cr

tanje

bilj

aka

i ži

votin

ja r

azl

ičiti

m tehnik

am

a,

42

7

23.

24.

25.

26.

njih

ova

zašt

ita

Ponavl

janje

5.

tem

a: E

ner

gija

i n

jezi

ni

ob

lici

- S

un

čeva

en

erg

ija

Energ

ija i

njezi

ni o

blic

i - S

unče

va e

nerg

ija

Energ

ija i

njezi

ni o

blic

i - S

unče

va e

nerg

ija

Ponavl

janje

- S

unče

va e

nerg

ija, to

plin

a

i dru

gi o

blic

i energ

ije,

pre

tvorb

a e

ner

gije

post

avi

ti iz

ložb

u r

adova

u u

čionic

i)

tehnič

ka k

ultu

ra (

energ

ija)

hrv

ats

ki je

zik

(npr

. D

.Tadi

janovi

ć, R

iječi

za

hva

lnost

i Suncu

)

pro

sinac

27.

28.

29.

30.

31.

32.

6. t

ema:

Pro

tok

ener

gije

i kr

uže

nje

tva

ri

Pro

tok

energ

ije i

kruže

nje

tva

ri

Pro

tok

energ

ije i

kruže

nje

tva

ri

Energ

ija iz

goriva

, ost

alih

izvo

ra i

štednj

a energ

ije

Usu

stavl

jivanje

gra

div

a

Ponavl

janje

P

rovj

era

vanje

- g

ibanje

tije

la, g

ibanj

e

vode,

gib

anj

e z

raka

, prije

nos

hra

njiv

ih t

vari,

prije

nos

toplin

e

geog

rafij

a (t

ople

i hla

dne

mor

ske

stru

je,

vjetr

ovi

, plim

a i

ose

ka, k

ruže

nje

vode)

in

form

atik

a (

info

rmaci

je s

inte

rnet

a, E

l Nin

o)

tehnič

ka k

ultu

ra (

energ

ija,

novi

izola

cijs

ki

mate

rija

li)

sije

čanj

33.

34.

35.

36.

37.

38.

7. t

ema:

Živ

otn

i u

vjet

i u

mo

ru i

vod

ama

na

kop

nu

Ž

ivotn

i uvj

eti

u m

oru i

u vo

dam

a n

a ko

pnu

Živ

otn

i uvj

eti

u m

oru i

u vo

dam

a n

a ko

pnu

Ponavl

janje

8.

tem

a: Ž

iva

bić

a p

rio

bal

no

ga

i o

bal

no

ga

mo

rsko

g

po

dru

čja

Živ

a b

ića p

riobaln

og

a i

obaln

og

a m

ors

kog

podr

učj

a

Živ

a b

ića p

riobaln

og

a i

obaln

og

a m

ors

kog

podr

učj

a

Ponavl

janje

- vr

ste

voda,

otapalo

, dubin

a,

tem

pera

tura

, sv

jetlo

st, uzg

on,

gib

anj

e

vode

- priobaln

o i

obaln

o

podru

čje,

bilj

ke s

lanuše

, m

ors

ke c

vjetn

jače

, prila

godbe ž

ivotin

ja

hrv

ats

ki je

zik

(motiv

vode u

knj

iževn

ost

i)

geog

rafij

a (r

asp

rost

ranje

nost

voda n

a Z

em

lji, vo

da i

relje

f)

povi

jest

(bitk

e z

a v

odu)

likovn

a k

ultu

ra (

motiv

vode u

slik

ars

tvu)

gla

zbena k

ultu

ra (

motiv

vode u

gla

zbi)

vjero

nauk

(kr

štenj

e v

odom

) hrv

ats

ki je

zik

(tek

stovi

koj

i opis

uju

živ

ot

na

obali)

lik

ovn

a k

ultu

ra (

crta

nje p

uže

vih k

ući

ca,

ljušt

ura

ško

ljaka

i alg

a)

gla

zbena k

ultu

ra (o

sluhn

imo m

ore -

audio

zapis

)

42

8

velja

ča

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45

9. t

ema:

Živ

a b

ića

mo

rsko

ga

dn

a Ž

iva b

ića m

ors

kog

a dna

Živ

a b

ića m

ors

kog

a dna

Ponavl

janje

10

. tem

a: Ž

iva

bić

a u

otv

ore

no

me

mo

ru

Živ

a b

ića o

tvore

nog

a m

ora

Pove

zanost

živ

ota

u m

oru

P

onavl

janje

P

rovj

era

znanja

- ži

votn

a p

odru

čja,

alg

e i

mors

ke c

vjetn

jače

, prila

godbe ž

ivotin

ja,

suži

vot

- prila

godbe o

rganiz

am

a,

pla

nkt

on,

rib

e, dobri d

upin

hra

nid

beni o

dnosi

, priro

dna r

avn

ote

ža

likovn

a k

ultu

ra (

crta

nje p

lem

enite

per

iske

, oblik

ova

nje

naj

zanim

ljivi

jih o

blik

a bilj

nog

a i

živo

tinjs

kog

a sv

ijeta

u r

azlič

itim

m

ate

rija

lima, od s

tropa il

i zid

a u

čionic

e

napra

viti

„lik

ovn

o p

odm

orje

“)

geog

rafij

a (J

apan)

ožu

jak

46.

47.

48.

49.

50.

11. t

ema:

Živ

a b

ića

kop

nen

ih v

od

a*

Živ

a b

ića

uz

vode n

a k

opnu

Živ

a b

ića

u v

odi i

izva

n n

je

Živ

a b

ića u

vodi i

izva

n n

je

Ponavl

janje

Ž

iva b

ića

na p

ovr

šini v

ode

- prila

godbe b

iljak

a,

prila

godbe ž

ivotin

ja,

hra

nid

beni o

dnosi

hrv

ats

ki je

zik

(motiv

vode u

knj

iževn

ost

i)

geog

rafij

a (r

asp

rost

ranje

nost

voda n

a Z

em

lji, vo

da i

relje

f)

povi

jest

(bitk

e z

a v

odu)

likovn

a k

ultu

ra (

boj

a: lo

kaln

a b

oja

, to

nsk

o

stupnje

vanje

boje

) vj

ero

nauk

(kr

štenj

e v

odom

)

trava

nj

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

Živ

a b

ića

ispod p

ovr

šine v

ode*

Pove

zanost

živ

ih b

ića u

vodam

a n

a k

opnu

Ponavl

janje

12

. tem

a: K

ori

st o

d m

ora

i ko

pn

enih

vo

da,

o

neč

išće

nje

i za

štit

a K

orist

od

mor

a i

kopnenih

voda,

oneči

šćenj

e i

zašt

ita

Korist

od

mor

a i

kopnenih

voda,

oneči

šćenj

e i

zašt

ita

Ponavl

janje

P

rovj

era

znanja

13

. tem

a: T

ravn

jaci

* T

ravn

jaci

- ko

rist

od m

ora

i ko

pneni

h

voda,

oneči

šćenje

i za

štita

vo

da,

pro

čišć

ava

nje

vode

likovn

a k

ultu

ra (

oblik

ova

nje

razl

ičiti

h

pre

dm

eta o

d lju

štura

ško

ljaka

) te

hnič

ka k

ultu

ra (

posj

et ur

eñajim

a za

pro

čišć

ivanje

otp

adnih

voda il

i voda z

a

pić

e)

hrv

ats

ki je

zik

(tek

st V

ladim

ira N

azo

ra)

tehnič

ka k

ultu

ra –

(izr

ada v

jetr

okaza

) g

eog

rafij

a (o

dreñiv

anje

sm

jera

vje

tra)

42

9

svib

anj

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

Živ

otn

i uvj

eti

na tra

vnja

cim

a

Bilj

ke k

ontin

enta

lnih

tra

vnja

ka

Bilj

ke k

ontin

enta

lnih

tra

vnja

ka

Ponavl

janje

Ž

ivotin

je k

ont

inenta

lnih

tra

vnja

ka

Pove

zanost

živ

ih b

ića n

a tra

vnja

ku

Ponavl

janje

- tr

avn

jak,

liva

da,

pašn

jak,

prila

godbe b

iljak

a i

živo

tinja

, hra

nid

beni o

dno

si

mate

matik

a (z

adatc

i veza

ni z

a p

ovr

šinu

travn

jaka

) lik

ovn

a k

ultu

ra (

boj

a: lo

kaln

a b

oja

, to

nsk

o

stupnje

vanje

boje

) vj

ero

nauk

(sv

eti

Fra

njo, z

ašt

itnik

priro

de,

P

jesm

a s

tvoro

va)

lipanj

66.

67.

68.

69.

70.

14. t

ema:

Isk

ori

štav

anje

tra

vnja

ka

Isko

rišt

ava

nje

i za

štita

tra

vnja

ka

15. t

ema:

Živ

otn

e za

jed

nic

e o

ran

ica

i zaš

tita

tr

avn

jaka

Ž

ivotn

e z

aje

dnic

e o

ranic

a

Usu

stavl

jivanje

gra

div

a

Ponavl

janje

Z

akl

juči

vanje

ocj

ena

- is

paša

, si

jeno, lje

kovi

to

bilj

e

- bilj

ne k

ultu

re, ko

rov,

pest

icid

i

tehnič

ka k

ultu

ra (

izra

da v

jetr

okaza

, ko

rist

i od v

jetr

a, e

ner

gija

: m

linovi

na

vjeta

r, e

lekt

rane, su

šenj

e, je

dre

nje)

geog

rafij

a (o

dreñiv

anje

s

mje

ra

vjetr

a,

štete

koj

e n

ast

aju k

ao

pos

ljedic

e d

jelo

vanja

vj

etr

ova

)

430

430

IZVEDBENI PLAN BIOLOGIJE ZA 7. RAZRED

1. polugodište 1. Uvodni sat (1) l. POJAVA I RAZVOJ ŽIVOTA NA ZEMLJI (8 + 4) 1. tema: Pojava života na Zemlji 2. Postanak planeta Zemlje 3. Prvi tragovi života na Zemlji 4. Razvoj života na Zemlji (geološka doba) 5. Ponavljanje (Planetarij) 6. Biološka carstva 3. Tema: Najjednostavniji oblici života na Zemlji 7. Virusi 8. Bakterije 9. Vježbanje i ponavljanje 4. Tema: Stanica s jezgrom 10. Graña stanice autotrofnog i heterotrofnog organizma 11. Vježbanje i ponavljanje 5. Tema: Stanične diobe 12. Stanice se dijele 13. Vježbanje i ponavljanje

O

O

O O O

O

O O

O

O

P

P

P

P

P

ll. PRAŽIVOTINJE I ALGE (2 + 2) 6. Tema: Praživotinje 14. Heterotrofni jednostanični organizmi – praživotinje 15. Vježbanje i ponavljanje 7. Tema: Alge 16. Autotrofni organizmi – alge 17. Vježbanje i ponavljanje

O

O

P

P

lll. GLJIVE (2 + 1) 8. Tema: Gljive 18. Gljive 19. Lišajevi 20. Ponavljanje (Izložba gljiva)

O O

P

lV. RAZVOJ MNOGOSTANIČNIH ŽIVOTINJA (21 + 12) 9. Tema: Spužve i žarnjaci 21. Organizacija mnogostaničnog organizma; Spužve, žarnjaci 22. Vježbanje i ponavljanje10. Tema: Plošnjaci 23. Virnjaci i metilji 24. Trakavice 11. Tema: Oblići 25. Oblići 26. Vježbanje i ponavljanje 12. Tema: Mekušci 27. Puževi 28. Školjkaši, glavonošci 29. Vježbanje i ponavljanje 30. Provjera znanja i zaključivanje ocjena

O

O O

O

O O

P

P

P P

431

431

2. polugodište

13. Tema: Kolutićavci 31. Gujavica i srodnici 14. Tema: Kukci i ostali člankonošci 32. Podjela člankonožaca, rakovi 33. Pauci 34. Kukci - graña 35. Kukci - raznolikost 36. Ponavljanje 15. Tema: Bodljikaši 37. Bodljikaši 38. Ponavljanje (Hrvatski prirodoslovni muzej) 39. Ponavljanje i provjera znanja

O

O O O O

O

P

P P

16. Tema: Svitkovci 40. Kopljača, kralježnjaci 17. Tema: Ribe 41. Ribe 42. Vježbanje i ponavljanje 18. Tema: Vodozemci 43. Vodozemci 19. Tema: Gmazovi 44. Gmazovi 45. Raznolikost gmazova 46. Vježbanje i ponavljanje 20. Tema: Ptice 47. Ptice 48. Raznolikost ptica 49. Ponavljanje 21. Tema: Sisavci 50. Sisavci 51. Raznolikost sisavaca 52. Ponavljanje (Zoološki vrt) 53. Provjera znanja

O

O

O

O O

O O

O O

P

P

P

P P

V. RAZVOJ BILJAKA (6 + 4) 22. Tema: Mahovine 54. Prijelaz biljaka iz vode na kopno, stablašice 55. Mahovine 23. Tema: Papratnjače 56. Papratnjače 57. Vježbanje i ponavljanje 24. Tema: Golosjemenjače 58. Golosjemenjače 59. Vježbanje i ponavljanje 25. Tema: Kritosjemenjače 60. Kritosjemenjače 61. Raznolikost kritosjemenjača 62. Vježbanje i ponavljanje (Botanički vrt) 63. Provjera znanja

O O

O

O

O O

P

P

P P

Vl. EVOLUCIJA (4 + 1) 26. Tema: Evolucija 64. Dokazi evolucije 65. Promjenjivost organizama i uzroci 66. Borba za opstanak i prirodni odabir 67. Nastajanje novih vrsta 68. Ponavljanje

O O O O

P

432

432

69. Provjera znanja 1 70. Provjera znanja i zaključivanje ocjena 1

P P

I

Mjesec Tema Broj sati

Suodnos

Rujan Roditelji i potomci DNA molekula Graña i funkcija ljudskog organizma

7 1

– kemija – kemijski elementi i njihovi spojevi, biološki važni spojevi – zemljopis – rasprostranjenost ži - vih bića na Zemlji, zemljopisna obilježja Hrvatske, struktura sta- novništva – povijest – 19. st. donosi promjene u znanosti, velika otkrića – priroda 5. r. – graña stanice, gra- ña životinjskog organizma – biologija – 7. r. – razlika u funkci- Listopad Graña i uloga

spolnih organa Začeće i razvi- tak djeteta prije roñenja Odgovorno spol- no ponašanje

2 2 3

– sat razrednika – sat razrednika, novinarska skupina – sat razrednika, novinarska skupina – spolnost kroz medijsku kul tu ru, zlouporaba spolnosti u re kla- mama, odnos meñu spo lo vima, teme i motivi književnih djela – ljubav, vjernost

433

433

Studeni Kosti i veze meñu kostima

1 4

– priroda 5. r. – kretanje životinja – biologija 7. r. – graña kostura u kraljež. – kemija 7. r. – kalcij (kao sastojak kostiju) – kemija 8. r. – bjelančevine – fizika 7. r. – primjer poluge – povijest 5. r.– arheološke iskopine ljudskih i životinjskih kostiju – tjelesna kultura – bavljenje spor- tom, pravilno držanje, sport ske ozljede Studeni Mišići 3 – tjelesna kultura – više aktivnosti, bolje zdravlje – likovna kultura – skulpture lju d skog tijela – fizika 7.r. – primjer pretvorbe kemijske energije u mehaničku u mišićima – kemija 8. r. – oslobañanje energije iz glukoze, mliječna kiselina (mi- šićni umor)

Prosinac Živčana stanica i živac Živčani sustav

1

5

– fizika 8. r. – pokretljivi ioni i električna struja

– kemija 7. r. – pozitivni i negativni ioni – informatika – princip rada raču- nala – fizika 8. r. – elektricitet, promjena elektr. napona na membrani stanice, živčani impuls – kratkotrajna električna struja duž stanične membrane

Siječanj Ovisnosti Osjetilo vida

3 3

– kemija – otrovni organski (alkoholi...) i anorganski spojevi – zemljopis – zemlje podrijetla nekih opojnih droga – književnost i medijska kultura – djela s temom ovisnosti primje- rena uzrastu – fizika 8. r. – refleksija i lom svjetlosti, leće, optički ureñaji

Veljača Osjetila – osjet sluha i ravno- teže Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, hladnoće, topline) Hormonska regulacija

1 2 3

– fizika 8. r. – zvučni valovi, jedinica za mjerenje frekvencije i jačine zvuka, jačina različitih izvora zvuka u dB i frekvencija zvuka koje čuje ljudsko uho u Hz, zaštita od buke na autocestama – glazbena kultura – kako slušati glazbu – priroda 5.r. – graña i funkcija

životinjskog organizma – kemija 7. r. – topljivost tvari – fizika 8. r. – voñenje topline

– priroda 5. r. – promjene u pubertetu – kemija 8.r. – biološki važni spojevi

434

434

Mjesec Tema Broj sati

Suodnos

Veljača Krvotok 2 – priroda 5.r. – graña i funkcije životinjskog organizma (krvotok)

– kemija 7. r. – kisik i ugljikov dioksid

– kemija 8.r. – biološki važni spojevi – fizika 7. r. – unutarnja energija i toplina, tlak, atmosferski tlak,

mjerenje tlaka – likovna kultura – srce – simbol ljubavi

Ožujak Zaštita organizma od bolesti Organi za disanje i glas

2 2 2

– kemija 8. r. – biološki važni spojevi, bjelančevine – zaštitne tvari – priroda 5.r. – graña i funkcije

životinjskog organizma (disanje) – priroda 6. r. – onečišćenje zraka – biologija 7. r. – organi za disanje (beskralježnjaci i kralježnjaci)

Travanj Izmjena tvari, protok energije i zdrava prehrana Graña, uloga i bolesti probav- nih organa

2 2 4

– kemija 7. r. – sastav zraka – kemija 8. r. – stanično disanje,

ugljik i organski spojevi – hrvatski jezik 8. r.– glas i slog,

nastajanje glasa u grkljanu – povijest 8.r. – R. Koch otkrio uzročnika tuberkuloze – hrvatski jezik – utjecaj medija na stvaranje prehrambenih navika – biologija 7. r. – probava u kralježnjaka – kemija 8. razr. – enzimi i ostali probavni sokovi – fizika 8. r. – energetski sadržaj hrane – povijest – značajna otkrića kontinenata i novih namirnica – priroda 5. r. – graña i funkcije životinjskog organizma, probavilo – biologija 7. r. – probavilo i probava (beskralježnjaci i kralježnjaci) – fizika 7. r. – unutarnja energija i toplina – kemija 8. r. – biološki važni spojevi, enzimi – fizika 8.r. – energetski sadržaj hrane – zemljopis – tropski pojas, crijevne zarazne bolesti

435

435

Svib

anj

Sust

av o

rgan

a za

izlu

čiva

nje

K

oža

2 2 2

– k

em

ija 7

. r.

– filt

raci

ja

– k

emija

8. r. –

bio

lošk

i važ

ni s

poje

vi,

razg

radnja

bje

lanče

vina, am

ino-

kise

line, glu

koza

, so

li, a

monija

k – k

em

ija 8

. r.

– b

iolo

ški va

žni sp

oje

vi

(kola

gen, ke

ratin)

– fiz

ika 8

. r.

– e

lekt

rom

agnets

ko

zrače

nje

, ultra

ljubič

ast

o z

rače

nje

Lip

anj

Pod

rije

tlo

čovj

e-

ka

2 4

– h

rvats

ki jezi

k – m

edijsk

a k

ultura

, film

Odis

eja

u s

vem

iru 2

001.

– z

em

ljopis

– lju

dsk

a z

aje

dnic

a, ra

- zl

i či

tost

jezi

ka, ku

ltura

, vj

era

i

rasa

, ra

st b

roja

svj

ets

kog s

tano-

vniš

tva –

sta

novn

ištv

o E

uro

pe i

mig

raci

je, povi

jesn

i pre

gle

d n

ase

- lje

nost

i RH

U

kup

no

: 70

6

6

IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM PRIRODE I DRUŠTVA U 1. RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

NASTAVNA TEMA OBRADBA PONAVLJANJE I UVJEŽBAVANJE

PROVJERA

1. Gdje je što u udžbeniku 1 2. Ja sam učenik/učenica 2 3. Život i rad u školi 2 4. Moja škola 1 1 5. Priroda se mijenja – jesenske

promjene 3 1

6. Sažetak 1 1 7. Snalazimo se u prostoru 1 1 8. Promet 1 1 9. Ponašanje pješaka u prometu 1 10. Put od kuće do škole 1 11. Sažetak 1 1 12. Članovi obitelji 1 13. Život u obitelji 1 14. Dom 1 15. Odgovorno ponašanje u domu 1 1 16. Priroda se mijenja – zima 2 1 17. Mjesto u kojem živim 1 1 18. Sažetak 1 1 19. Dan, doba dana 1 20. Dani u tjednu 1 1 21. Jučer, danas, sutra 1 1 22. Priroda se budi – proljeće 3 2 23. Sažetak 1 1 24. Osobna čistoća 1 25. Zdravlje 1 1 26. Čistoća okoliša 2 1 1 27. Bliži se ljeto 3 1 28. Sažetak 1 29. Blagdani 4 30. Ispiti znanja 6 3 UKUPNO 70 SATI 37 25 8

7

7

RUJAN

1. Dobro došao/došla u 1. razred 2. Ja sam učenik/učenica 3. Pravila ponašanja u školi 4. Kućni red i raspored 5. Moja škola 6. Život i rad u školi 7. Škola – ponavljanje i uvježbavanje 8. Godišnja doba

LISTOPAD

1. Priroda u jesen 2. Ljudi i jesen 3. Jesen – ponavljanje i uvježbavanje 4. Sažetak – Škola i ja 5. Ponavljanje i vrjednovanje 6. Dan neovisnosti 7. Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje 8. Snalazimo se u prostoru

STUDENI

1. Snalazimo se u prostoru – ponavljanje i uvježbavanje 2. Promet 3. Promet – ponavljanje i uvježbavanje 4. Ponašanje pješaka u prometu 5. Put od kuće do škole 6. Sažetak – U prostoru i prometu 7. Ponavljanje i vrjednovanje 8. Članovi obitelji

PROSINAC

1. Život u obitelji 2. Dom 3. Odgovorno ponašanje u domu 4. Dom – ponavljanje i uvježbavanje 5. Ponavljanje i uvježbavanje gradiva 1. polugodišta 6. Ispit znanja 7. Božić

SIJEČANJ

1. Priroda zimi 2. Ljudi i zima 3. Zima – ponavljanje i uvježbavanje 4. Mjesto u kojemu živim VELJAČA 1. Mjesto u kojemu živim – ponavljanje i uvježbavanje 2. Sažetak – Obitelj i dom 3. Ponavljanje i vrjednovanje 4. Dan, doba dana

8

8

5. Dani u tjednu 6. Dani u tjednu – ponavljanje i uvježbavanje 7. Jučer, danas, sutra 8. Jučer, danas, sutra – ponavljanje i uvježbavanje OŽUJAK 1. Izvanučionička nastava 2. Priroda u proljeće 3. Priroda u proljeće – ponavljanje i uvježbavanje 4. Ljudi i proljeće 5. Ljudi i proljeće – ponavljanje i uvježbavanje 6. Sažetak – Vrijeme 7. Ponavljanje i vrjednovanje TRAVANJ 1. Uskrs 2. Osobna čistoća 3. Zdravlje 4. Zdravlje – ponavljanje i uvježbavanje 5. Dan planeta Zemlje 6. Čistoća okoliša 7. Čistoća okoliša – ponavljanje i uvježbavanje 8. Ponavljanje i vrjednovanje SVIBANJ 1. Izvanučionička nastava 2. Priroda ljeti 3. Ljudi i ljeto 4. Ponovimo sva godišnja doba – ponavljanje i uvježbavanje 5. Sažetak – Zdravlje i okoliš 6. Ponavljanje i uvježbavanje gradiva 2. polugodišta 7. Ispit znanja 8. Što smo sve naučili u prvom razredu LIPANJ 1. Ponavljanje i uvježbavanje gradiva 1. razreda 2. Ponavljanje i uvježbavanje gradiva 1. razreda 3. Godišnji ispit znanja 4. Uspjeh na kraju 1. razreda

9

9

IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM PRIRODE I DRUŠTVA U 2. RAZREDU

OSNOVNE ŠKOLE

RE

DN

I B

RO

J

NASTAVNA TEMA

OB

RA

DB

A

PO

NA

VL

JAN

JE I

U

VJE

ŽB

AV

AN

JE

PR

OV

JER

AV

AN

JE

1. Ponašanje u školi i odnosi meñu učenicima 3 1 2. Upoznajmo svoje mjesto 1 3. Moj zavičaj 2 4. Jesen u zavičaju 1 1 5. Obitelj 1 6. Rodbina 1 1 7. Kultura stanovanja 1 8. Kućanski ureñaji 1 9. Zaštita od požara 1 1 1 10. Zanimanja ljudi 1 11. Kulturne ustanove 2 1 12. Vode u zavičaju 2 1 13. Zaštita i čuvanje okoliša 1 14. Zima u zavičaju 2 1 1 15. Prometni znakovi 1 16. Putujemo 5 1 1 17. Ura (sat) 1 18. Mjesec, godina 1 1 1 19. Proljeće u zavičaju 2 1 1 20. Dijete 1 1 21. Zdravlje 1 1 22. Prehrana 1 1 23. Zdravstvene ustanove 1 1 24. Ljeto u zavičaju 1 1 1 25. Blagdani i praznici 4

Ispiti znanja 7 3 UKUPNO 70 sati 39 20 11

10

10

RUJAN

1. Dobro došao/došla u 2. razred 2. Ponašanje u školi 3. Učenička prava i dužnosti 4. Ponavljanje i uvježbavanje 5. Upoznajmo svoje mjesto 6. Moj zavičaj 7. Moj zavičaj - izvanučionička nastava 8. Jesen u zavičaju

LISTOPAD

1. Sažetak – vrjednovanje 2. Obitelj 3. Rodbina 4. Ponavljanje i uvježbavanje 5. Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje 6. Kultura stanovanja 7. Kućanski ureñaji 8. Zaštita od požara

STUDENI

1. Obitelj i dom – ponavljanje i uvježbavanje 2. Vrjednovanje – ISPIT 3. Zanimanja ljudi 4. Kulturne ustanove – izvanučionička nastava 5. Kulturne ustanove 6. Ponavljanje i uvježbavanje 7. Izvanučionička nastava 8. Vode u zavičaju

PROSINAC

1. Vode u zavičaju – uvj. i pon. 2. Zaštita i čuvanje okoliša 3. Uvježbavanje gradiva 1. polugodišta 4. Uvježbavanje gradiva 1. polugodišta 5. 1. ispit znanja 6. Blagdani 7. Božić

11

11

SIJEČANJ

1. Izvanučionička nastava 2. Zima u zavičaju 3. Zima - ponavljanje i uvježbavanje 4. vrjednovanje – ISPIT

VELJAČA

1. Prometni znakovi 2. Putujemo 3. Putujemo autobusom 4. Putujemo vlakom 5. Putujemo brodom 6. Putujemo zrakoplovom 7. Promet – uvj. i pon. 8. vrjednovanje – ISPIT

OŽUJAK

1. Ura 2. Mjesec i godina 3. Ura; Mjesec i godina – ponavljanje i uvježbavanje 4. vrjednovanje - ISPIT 5. Izvanučionička nastava 6. Proljeće u zavičaju 7. Priroda u proljeće – uvj. i pon.

TRAVANJ

1. vrjednovanje – ISPIT 2. Blagdani – Uskrs 3. Dijete 4. Dijete – uvj. i pon. 5. Zdravlje 6. Zdravstvene ustanove 7. Zdravlje i zdravstvene ustanove - vip 8. Prehrana

SVIBANJ

1. Prehrana – uvj. i pon. 2. Ljeto u zavičaju 3. Ljeto u zavičaju - vip 4. Vrjednovanje 5. Uvježbavanje i ponavljanje gradiva 2. polugodišta 6. Uvježbavanje i ponavljanje gradiva 2. polugodišta 7. 2. ispit znanja 8. Što smo sve naučili u drugom razredu

LIPANJ

1. Uvježbavanje nastavnog gradiva 2. razreda 2. Uvježbavanje i ponavljanje gradiva 2. razreda 3. Godišnji ispit znanja 4. Uspjeh na kraju 2. razreda

12

12

IZVEDBENI GODIŠNJI NASTAVNI PLAN I PROGRAM PRIRODE I DRUŠTVA U 3. RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE

RE

DN

I B

RO

J

NASTAVNA TEMA

OB

RA

DB

A

PO

NA

VL

JAN

JE I

U

VJE

ŽB

AV

AN

JE

PR

OV

JER

AV

AN

JE

1. Uvod 1 2. Strane svijeta 1 3. Stajalište i obzor 2 1 4. Plan mjesta 2 1 5. Zemljovid 1 1 1 6. Izgled zavičaja – brežuljkasti, nizinski, gorski, primorski 2 1 7. Podneblje, vremenska obilježja zavičajne regije 1 4 8. Gospodarstvene djelatnosti zavičajne regije 1 1 9. Moja županija 2 1 1 10. Promet 2 2 1 11. Sadašnjost, prošlost i budućnost – predci i potomci 2 2 12. Vremenska crta 2 2 13. Moj zavičaj u prošlosti 2 1 1 14. Pokus 1 1 15. Vode zavičaja 4 3 16. Jadransko more 2 1 1 17. Značenje vode za život ljudi 1 18. Gospodarstvo i kvaliteta okoliša 1 1 19. Zdravlje 2 1 1 17. Obilježavanje blagdana 3 18. Ispiti znanja 2 3

UKUPNO 70 sati 35 26 9 RUJAN

9. Dobro došao/došla u 3. razred 10. Strane svijeta 11. Stajalište i obzor 12. Snalaženje u prostoru 13. Snalaženje u prostoru, vježbanje i ponavljanje

13

13

14. Plan mjesta – izvanučionička nastava 15. Plan mjesta 16. Plan mjesta, vježbanje i ponavljanje

LISTOPAD

1. Geografska karta ili zemljovid 2. Geografska karta ili zemljovid, vježbanje i ponavljanje 3. Snalaženje u prostoru i na zemljovidu, ponavljanje i vrjednovanje 4. Izgled zavičaja, izvanučionička nastava 5. Izgled zavičaja 6. Izgled zavičaja, vježbanje i ponavljanje 7. Podneblje i vremenska obilježja zavičaja 8. Jesen u zavičaju, vježbanje i ponavljanje

STUDENI

1. Gospodarske djelatnosti u zavičaju 2. Gospodarske djelatnosti u zavičaju, vježbanje i ponavljanje 3. Moja županija 4. Obilazak županijskog središta, izvanučionička nastava 5. Moj zavičaj, vježbanje i ponavljanje 6. Moj zavičaj, ponavljanje i vrjednovanje 7. Vrste prometa i prometnih sredstava 8. Vrste prometa i prometnih sredstava, vježbanje i ponavljanje

PROSINAC

8. Prometna povezanost 9. Promet, vježbanje i ponavljanje 10. Promet, ponavljanje i vrjednovanje 11. Zavičaj zimi, vježbanje i ponavljanje 12. Vježbanje i ponavljanje gradiva 1. polugodišta 13. 1. ispit znanja 14. Analiza ispita znanja i zaključivanje ocjena

14

14

SIJEČANJ

4. Sadašnjost, prošlost i budućnost 5. Sadašnjost, prošlost i budućnost, vježbanje i ponavljanje 6. Predci i potomci 7. Predci i potomci, vježbanje i ponavljanje

VELJAČA

9. Vremenska crta – desetljeće 10. Vremenska crta – desetljeće, vježbanje i ponavljanje 11. Vremenska crta – stoljeće i tisućljeće 12. Vremenska crta – stoljeće i tisućljeće, vježbanje i ponavljanje 13. Moj zavičaj u prošlosti 14. Posjet gradskom ili zavičajnom muzeju, izvanučionička nastava 15. Moj zavičaj u prošlosti, vježbanje i ponavljanje 16. Moj zavičaj u prošlosti, ponavljanje i vrjednovanje

OŽUJAK

8. Pokus 9. Pokus – uvježbavanje i ponavljanje 10. Vode tekućice, izvanučionička nastava 11. Obilježja voda tekućica, vježbanje i ponavljanje 12. Živi svijet u tekućicama 13. Živi svijet u tekućicama, vježbanje i ponavljanje 14. Obilježja voda stajaćica

TRAVANJ

9. Živi svijet u vodama stajaćicama 10. Živi svijet u vodama stajaćicama, vježbanje i ponavljanje 11. Jadransko more 12. Živi svijet uz more i u moru 13. Živi svijet uz more i u moru, vježbanje i ponavljanje 14. Vode zavičaja i Jadransko more, ponavljanje i vrjednovanje 15. Zavičaj u proljeće, vježbanje i ponavljanje 16. Značenje vode za život ljudi

SVIBANJ

9. Gospodarstvo i kvaliteta okoliša 10. Značenje vode za život ljudi i gospodarstvo i kvaliteta okoliša, vježbanje i ponavljanje 11. Zarazne bolesti 12. Briga za zdravlje 13. Zarazne bolesti i briga za zdravlje, vježbanje i ponavljanje 14. Ljeto je pred nama, vježbanje i ponavljanje 15. Voda, okoliš i zdravlje, ponavljanje i vrjednovanje 16. Vježbanje i ponavljanje gradiva 2. polugodišta

LIPANJ 5. 2. ispit znanja 6. Vježbanje i ponavljanje gradiva 3. razreda 7. Godišnji ispit znanja 8. Analiza ispita znanja i uspjeh na kraju 3. razreda

15

15

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ČETVRTI

RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

BROJ SATI TJEDNO GODIŠNJI BROJ SATI BROJ NASTAVNIH

CJELINA UKUPAN BROJ FREKVENCIJA

2 70 9 231

NASTAVNA CJELINA

REDNI BROJ TEME

NASTAVNE TEME FREKVENCIJA

1. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute. 13 TRČANJA

2. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta. 10 3. Skok u vis iz kosog zaleta (odraz lijevom i desnom nogom). 12

SKAKANJA 4. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo. 6 5. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m. 9 BACANJA I

GAðANJA 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja. 10 KOLUTANJA 7. Kombinacije koluta naprijed i natrag 12

8. Penjanje po mornarskim ljestvama. 10 PENJANJA

9. Penjanje po konopu ili motci do 2 m. 10

10. Vis prednji na karikama. 6

11. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na dočelnim spravama.

10 VIŠENJA I UPIRANJA

12. Iz upora prednjeg na niskoj pritci odnjihom saskok. 7 VUČENJA I POTISKIVANJA

13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala.

10

14. Trokorak. 4 15. Galop naprijed i strance. 6

16. Vaga zanoženjem na tlu. 10 RITMIČKE

STRUKTURE

17. Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja. 10 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R). 8 19. Mini rukomet (R). 9 20. Voñenje lopte s promjenom pravca kretanja (K).* 8

21. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon voñenja – košarkaški dvokorak (K).*

10

22. Dječja košarka (K).* 9 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice“ u odbojkaškom stavu (O). 10 24. Voñenje lopte sredinom hrpta stopala (N). 8 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N). 6

IGRE

26. 26. Dječji nogomet (N). 8 GODIŠNJI PLAN I PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA TREĆI RAZRED

OSNOVNE ŠKOLE



3 105 8 196

NASTAVNA CJELINA

REDNI BROJ


16

16

TEME

1. Ciklična kretanja različitim tempom do 3 minute 15

2. Brzo trčanje do 40 m iz visokog starta 11

3. Ritmično pretrčavanje prepreka do 30 cm visine 10

HODANJA I TRČANJA

4. Hodanje u usponu po niskoj gredi 8

5. Skok u vis iz ravnog zaleta (odraz lijevom i desnom nogom) 12

6. Preskakivanje duge vijače 15 SKAKANJA

7. Naskok u upor čučeći na povišenje do 60 cm, saskok pruženi 10

8. Bacanje loptice udalj iz zaleta 12 BACANJA

9. Bacanje medicinke do 1 kg objema rukama – suvanjem 14

10. Kolut natrag 12 KOLUTANJA

11. Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke (lopte, medicinke i dr.) 10

12. Povlačenje po koso postavljenoj švedskoj klupi 7 PENJANJA I PUZANJA 13. Penjanje na okomite ljestve 15

14. Naskok na nisku pritku u upor prednji, smak 8 UPIRANJA

15. Premet strance 14

VUČENJA I POTISKIVANJA

16. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine bez pomagala 10

17. Dječji poskoci 6

18. Kretanje parova uz glazbu u različitim smjerovima sučelice, postranično, otvoreno, zatvoreno, okretom i sl.

9 RITMIČKE

STRUKTURE

19. Dječji ples po izboru 12

20. Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R) 13

21. Slobodna igra (R) 15

22. Voñenje lopte desnom i lijevom rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju (K)

10

23. Osnovno dodavanje i kretanje lopte s dvije ruke u mjestu (K) 12

24. Dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u kretanju – košarkaški dvokorak (K)

10

25. Voñenje lopte donjom stranom stopala (N) 10

26. Dodavanje lopte u kretanju (primopredaja lopte) (N) 12

IGRE

27. Primanje lopte donjom stranom stopala nakon odbijanja od podloge (N) 8

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA DRUGI RAZRED

OSNOVNE ŠKOLE

17

17



3 105 8 196

NASTAVNA CJELINA

REDNI BROJ TEME


1. Hodanje zadanom brzinom 4

2. Ciklična kretanja različitim tempom do 2 minute 13

3. Brzo trčanje do 30 m iz visokog starta 9

HODANJA I TRČANJA

4. Hodanje po uskoj površini 6

5. Sunožni i jednonožni preskoci u mjestu i kretanju sa različitim zadacima 3

6. Ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova 4

7. Skok u daljinu iz zaleta 10

8. Preskakivanje kratke vijače u kretanju 8

SKAKANJA

9. Naskok na povišenje do 40 cm, različiti saskoci 6

10. Gañanje lopticom ili lakšom loptom u cilj s različitih udaljenosti 10 BACANJA, HVATANJA I

GAðANJA 11. Bacanje lakših lopti u zid na različite načine i hvatanje 12

12. Kolut natrag niz kosinu 10 KOLUTANJA

13. Kolut naprijed 9

14. Penjanje na prepreke do 80 cm visine 8

PENJANJA 15.

Penjanje na švedske ljestve i silaženje po koso postavljenoj švedskoj klupi i suprotno

10

16. Različite pozicije upora i sjedova na spravama 6 UPIRANJA

17. Stoj penjanjem uz vertikalnu plohu 8

18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa 8 RITMIČKE

STRUKTURE 19. Oponašanje kretanja životinja i različitih ljudskih aktivnosti (improvizacija koreografija)

5

20. Elementarne igre s pomagalima 8

21. Štafetne igre s pomagalima 8

22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R) 3

23. Voñenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kretanju (R) 7

24. Voñenje lopte unutarnjom stranom stopala (N) 6

25. Dodavanje i primanje lopte unutarnjom stranom stopala (N) 9

IGRE

26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N) 6

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA PRVI RAZRED

OSNOVNE ŠKOLE

18

18



3 105 8 196

NASTAVNA CJELINA

REDNI BROJ TEME


1. Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja 7 2. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute 13 3. Brzo trčanje do 20 m iz visokog starta 9

HODANJA I TRČANJA

4. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine 8 5. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima 4 6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu 13 SKAKANJA 7. Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe 8 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 8 9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje 10

BACANJA I HVATANJA

10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje 13 11. Bočno valjanje ulijevo i udesno 5 12. Povaljke u ležanju 3 KOLUTANJA 13. Kolut naprijed niz kosinu 10 14. Puzanje i provlačenje na različite načine 8 PENJANJA I

PUZANJA 15. Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama 10 16. Različite pozicije visova i hvatova 6 17. Različiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama 6 18. Upor za rukama osloncem nogama na povišenju 4

VIŠENJA I UPIRANJA

19. Stoj na lopaticama 4 20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju 9 RITMIČKE

STRUKTURE 21. Oponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju 5 22. Elementarne igre bez pomagala 10 23. Štafetne igre bez pomagala 8 24. Slobodno poigravanje i voñenje lopte (N) 5

IGRE

25. Slobodna igra u označenom prostoru (3:3, 4:4) (N) 5

19

19

20

20

21

21

22

22

23

23

Documents

Godišnji plan i program rada Osnovne škole Rudolfa ...os-lokve.skole.hr/upload/os-lokve/images/static3/771/attachment/... · podupire projekat Škole za Dan znanosti nabavljeni