ta je ekonomika? Ekonomika je prouavanje kako drutva biraju upotrebu oskudnih proizvodnih sredstava koja imaju alternativnu upotrebu, da bi proizvela robe razliitih vrsta i razdijelila ih meu razliite grupe.Dobra su oskudna jer ljudi ele mnogo vie nego to ekonomija moe proizvesti. Ekonomska dobra su oskudna, ne besplatna i drutvo mora birati izmeu ogranienih dobara koja moe proizvesti sa raspoloivim sredstvima. Mikroekonomika se bavi ponaanjem pojedinanih entiteta kao to su trita, poduzea i kuanstva. Makroekonomika ima iri kut gledanja ekonomije.

Tri problema ekonomske organizacijeSvako drutvo mora odgovoriti na tri osnovna pitanja: ta, kako i za koga? Koje se vrste i koliine proizvode iz prostranog niza svih moguih dobara i usluga? Kako se sredstva upotrebljavaju u proizvodnjih tih dobara? I za koga se dobra proizvode)?Drutva na ta pitanja odgovaraju na razliite naine. Naredbodavni i trini oblik danas su najvaniji oblici ekonomske organizacije. Centralizirani nadzor drave usmjerava naredbodavnu ekonomiju. Trina se ekonomija vlada u skladu sa neformalnim sistemom cijena i profita u kojem veinu odluka donose pojedinci osobno i poduzea. Sve drave imaju razliite kombinacije naredbi i trita. Sve su drave mjeovite ekonomije.

Tehnoloke mogunosti drutvaS danim sredstvima i tehnologijom, izbor proizvodnje izmeu takvih dvaju dobara kao to su maslac i revolveri moe se saeti u granici proizvodnih mogunosti PPF. Granica proizvodnih mogunosti prikazuje kako se proizvodnja jednog dobra razmjenjuje sa proizvodnjom drugog dobra.Proizvodna efikasnost ostvaruje se onda kad se proizvodnja jednog dobra ne moe poveati bez smanjivanja proizvodnje nekog drugog dobra. Kad neka ekonomija radi efikasno na njezinoj granici proizvodnih mogunosti ona moe proizvesti vie jednog dobra samo proizvodei manje nekog drugog dobra. Granice proizvodnih mogunosti ilustriraju mnogo osnovnih ekonomskih procesa: kako ekonomski rast pomie granicu naprijed, kako drutvo bira relativno manje hrane i drugih nunosti kad se razvija, kako zemlja bira izmeu dobara osobne potronje i javnih dobara i kapitalnih dobara koja poveavaju buduu potronju.Drutva su katkad unutar svoje granice proizvodnih mogunosti. Kad je nezaposlenost velika ili kad prevrat ili neefikasni propisi drave remete ekonomsku aktivnost, ekonomija je neefikasna i posluje unutar svoje granice proizvodnih mogunosti.

ta je trite?U ekonomiji poput Sjedinjenih Drava, pretean se dio ekonomskih odluka donosi na tritima koja slue kao mehanizmi pomou kojih se susreu kupci i prodavai da bi razmjenili i odredili cijene i koliine roba. Adam Smith je obznanio da e nevidljiva ruka trita dovesti do optimalnog ekonomskog ishoda kad pojedinci slijede svoj vlastiti interes. Iako su trita znatno nesavrena, dokazalo se da su ona neobino efikasna u rjeavanju problema kako, ta i za koga.

Trini mehanizam prvo odreuje ta i kako: Dolarski glasovi puanstva utiu na cijene dobara. Te cijene slue kao smjernice kolike bi koliine razliitih dobara trebalo proizvesti. Kada puanstvo trai vie nekog dobra, poduzea mogu ostvariti profit poveavajui proizvodnju tog dobra. U uvjetima savrene konkurencije, poduzee mora nai najjeftiniju metodu proizvodnje, efikasno upotrebljavajui rad, zemlju i druge faktore. U protivnom, ono e trpjeti gubitke i biti uklonjeno sa trita.

U isto vrijeme dok se rjeavaju problemi ta i kako, rjeava se i problem za koga. Razdiobu dohotka rjeavaju vlasnitva faktora proizvodnje ( zemlja, rad i kapital ) i cijene faktora. Puanstvo koje ima plodnu zemlju ili mo zaradit e mnogo dolarskih glasova za kupnju potronih dobara. Oni bez vlasnitva i sa sposobnostima, bojom ili spolom koje trite ne cijeni ostvarit e male dohotke.

Razmjena, novac i kapitalDok se ekonomije razvijaju, one postaju specijaliziranije. Podjela rada omoguuje da se zadaa rastavi na mnogo manjih poslova koje samo jedan radnik moe brzo nauiti i obaviti. Specijalizacija proizlazi iz sve vee tenje da se upotrijebe zaobilazne metode proizvodnje koje zahtijevaju mnogo specijaliziranih sposobnosti. Dok pojedinci i zemlje postaju sve specijaliziraniji, oni se sve vie usredotouju na posebne robe i razmjenjuju svoju prekomjernu proizvodnju za dobra koja su proizveli drugi. Dragovoljna razmjena, zasnovana na specijalizaciji, koristi svima.Razmjena specijaliziranih dobara i usluga danas se oslanja na novac koji je mazivo kotaa razmjena. Novac je sveope prihvaeno sredstvo razmjene gotovina i ekovi. On se upotrebljava za plaanje svega, od pite od jabuka do koa zebri. Prihvaajui novac, puanstvo se i drave mogu specijalizirati u proizvodnji malog broja dobara i potom ih razmjenjivati za druga dobra. Bez novca bismo troili mnogo vremena stalno trampei jedno za drugo dobro. Kapitalna dobra, proizvedeni faktori kao to su strojevi, graevine i zalihe dobara u procesu, omoguuju zaobilazne metode proizvodnje koje mnogo pridonose ukupnoj proizvodnjih neke drave Te zaobilazne metode oduzimaju mnogo vremena i sredstava prije poetka rada i stoga zahtijevaju privremeno rtvovanje tekue potronje da bi se poveala budua potronja. Pravila koja odreuju kako se kapital i druga sredstva mogu kupovati, prodavati i upotrebljavati ine sistem vlasnikih prava. Ni u jednom ekonomskom sistemu privatna vlasnika prava nisu neograniena.

Ekonomska uloga draveIako je trini mehanizam zadivljujui nain proizvodnje i alokacije dobara, promaaji trita katkada dovode do nedostatka u ekonomskim ishodima. Drava se moe umijeati da bi popravila te promaaje. Uloga je drave u savremenoj ekonomiji da osigura efikasnost, ispravi nepravednu razdiobu dohotka i potakne ekonomski rast i stabilnost. Kad postoji nesavrena konkurencija ili kad postoje eksternalije, trita ne uspijevaju osigurati efikasnu alokaciju resursa. Nesavrena konkurencija, kao to su monopoli, uzrokuje visoke cijene i niske razine proizvodnje. Da bi suzbile te uvjete, drave reguliraju poduzea ili postavljaju zakonska antitrustovska ogranienja na ponaanje poduea. Eksternalije se javljaju kad djelatnosti nameu trokove ili prenose koristi na druge izvan trita. Drave mogu odluiti da se umijeaju i reguliraju ta prelijevanja ili da se pobrinu za javna dobra.Trita nuno ne dovode do nepristrane razdiobe dohotka. Ona mogu dovesti do neprihvatljivo velike nejednakosti dohotka i potronje. Kao odgovor, drava moe promijeniti model ostvarivanja dohodaka pomou trinih nadnica, renti, kamata i dividendi. Savremene drave upotrebljavaju oporezivanje da bi poveale prihode za transfere ili programe dohodovne pomoi koji postavljaju mreu finansijske sigurnosti za siromane.Od izgradnje makroekonomije, drava je preuzimala treu ulogu i upotrebljavala je fiskalne ovlasti i monetarnu politiku da bi poticala dugoroni ekonomski rast i produktivnost i da bi ukrotila razuzdanosti inflacije i nezaposlenosti u poslovnim ciklusima.Mjeovita ekonomija prevladajui je nain ekonomske organizacije u savremenim naprednim industrijskim ekonomijama, u kojima trite odreuje veinu pojedinanih cijena i koliina dok drava programima oporezivanja, troenja i monetarnog reguliranja usmjerava cjelokupnu ekonomiju.

Trite ustrojstvo kojim kupci i prodavai meusobno djeluju da bi odredili cijenu i koliinu dobra ili usluge. Spaja kupce i prodavae da odrede cijene i koliine. Trini mehanizam sve ima cijenu, koja je vrijednost dobra izraena u novcu. Trita za dobra i za faktore proizvodnjeCijene kao znakovi - Cijene su uvjeti u skladu sa kojima ljudi i poduzea dragovoljno razmjenjuju razliite robe. Ako potroai ele vie bilo kojeg dobra, cijena e rasti aljui signal proizvoaima da je potrebna jo vea ponuda. Trina ravnotea predstavlja ravnoteu izmeu svih razliitih kupaca i prodavaa. Sva kuanstva i poduzea ele kupiti ili prodati odreene koliine ovisno o cijenu. Trite pronalazi ravnoteu cijena koja istodobno zadovoljava elje kupca i prodavaa. Savrena i nesavrena konkurencija Nevidljiva ruka u uvjetima savrene konkurencije bez promaaja trita, trita e iz raspoloivih sredstava istisnuti onoliko korisnih dobara i usluga koliko je mogue. No tamo gdje pojave monopoli ili oneiavanje okolia ili slini nedostaci trita, mogu se naruiti izvrsna efikasna svojstva nevidljive ruke.Specijalizacije i podjela rada specijalizacija se ostvaruje kad ljudi usredotouju svoje napore na poseban skup zadaa. Ona svakoj osobi i svakoj zemlji omoguuje da najbolje iskoriste prednost svojih specifinih znanja i sredstava,. Jedna je izmeu injenica ekonomskog ivota da je umjesto da svako radi sve na osrednji nain, bolje izvriti podjelu rada, raslanjujui proizvodnju na mnogobrojne male specijalizirane korake ili zadatke. Podjela rada omoguuje visokim ljudima da postanu koarkai, brojnim ljudima da studiraju ekonomiju itd...Novac ako specijalizacija ljudima omoguuje da se usredotoe na posebne zadatke, tada im novac omoguuje da razmjenjuju svoje specijalizirane proizvode za iroku lepezu dobara i uluga koje su proizveli drugi. Novac je sredstvo plaanja. No vie nego to, novac je mazivo koje olakava razmjenu. U novanoj ekonomiji se trini sistem moe poremetiti. Novac moe izgubiti svoju vrijednost sa visokom inflacijom ili finansijskom krivom. Kada se to dogodi ljudi se vie usredotouju na brzo troenje svog novca, prije nego on izgubi svoju vrijednost- Faktori proizvodnje : Kapital i privatno vlasnitvo Napredna industrijska ekonomija poput ekonomije SAD upotrebljava veoma mnogo zgrada, postrojenja, raunala i tako dalje. Ti se faktori proizvodnje zovu kapital, proizvedeni faktor proizvodnje, trajni faktor koji je i sam proizvod ekonomije. Kapital je jedan od tri glavna faktora prozvodnje. Druga se dva, zemlja i rad, esto zovu primarni faktori proizvodnje. To znai da njihovu ponudu uglavnom odreuju neekonomski faktori kao to su stopa kapitala i geografija zemlje. Kapital se prije upotrebe mora proizvesti. Veliki dio ekonomske djelatnosti ukljuuje rtvovanje tekue potronje da bi se poveao na kapital. Svaki put kad ulaemo, gradei novu tvornicu ili cestu, poveavajui godine ili kvalitetu obrazovanja, poveavamo buduu produktivnost nae ekonomije i buduu potronju. U trinoj je ekonomiji, kapital obino u privatnom vlasnitvu i dohodak od kapitala dobivaju pojedinci. Vlasnika prava daju mogunost svojim vlasnicima da upotrebljavaju, razmjenjuju, ukraavaju, kopaju, bue ili iskoritavaju svoja kapitalna dobra. Ta kapitalna dobra imaju i trine vrijednosti i puanstvo ih moe kupovati i prodavati po bilo kojoj cijenu koju postigne. Pravna sposobnost pojedinca da imaju i ostvaraju profit, ono je to kapitalizmu daje njegovo ime. Vlasnika prava odreuju pravne sposobnosti pojedinca ili poduzea da u trinoj ekonomiji imaju, kupuju, prodaju i upotrebljavaju kapitalna dobra i ostali imetak.EfikasnostOdlike trinog mehanizma se potpuno ostvaruju samo kad su prisutni nadzori i uravnoteenja savrene konkurencije.Savrena konkurecija znai da sva dobra i usluge imaju cijenu i da se razmjenjuju na tritu. To takoer znai da ni jedno poduzee ili potroa nije dovoljno veliko da utjee na trinu cijenu. U takvim okolnostima e trita dovoditi do efikasne alokacije resursa pa e ekonomija stoga biti na granici proizvodnih mogunosti. NeefikasnostIz nesavrene konkurencije ili monopola proizlazi jedno ozbiljno odstupanje od efikasnog trita. Dok u uvjetima savrene konkunrecije ni jedan proizvoa ili potroa ne mogu utjecati na cijene, nesavrena konkurencija izbija kad kupac ili prodava mogu utjecati na cijenu dobra. Kad se pojavi nesavrena konkurencija, drutvo se moe premjestiti unutar od svoje granice proizvodnih mogunosti. To bi se na primjer desilo kada bi samo jedan prodava podigao tako visoko cijenu dobra da ostvaruje dodatne profite. Nesavrena konkurencija dovodi do cijena koje podiu trokove i smanjuju kupovine potroaa ispod efikasnih razina. Model je suvie visoke cijene i suvie niske proizvodnje obiljeje nesavrenosti povezanih sa nesavrienom konkurencijom.Eksternalije druga se vrsta neefikasnosti javlja kad postoje prelijevanja ili eksternalije, koje ukljuuju nedragovoljne razmjene trokova ili koristi. Trine transkacije ukljuuju dragovoljnu razmjenu u kojoj ljudi razmjenjuju dobra i usluge za novac. One se javljaju kad poduzea ili ljudi nameu trokove ili koristi na druge izvan trita. Javno dobro je vrlo dobar primjer pozitivne eksternalije. Javna dobra su robe za koje je troak proirenja usluge na dodatnu osobu i koja je za pojedince nemogue iskljuiti iz uivanja.

Fiskalne politike su mo drave da oporezuje i troi. Monetarna politika ukljuuje odreivanje ponude novca i kamatnjaka. Ponuda novca i kamatnjaci utiu na ulaganje u kapitalna dobra i na drugu potronju koja je osjetljiva na kamatnjake. Koristei ova dva osnovna pravca makroekonomske politike, drave mogu uticati na razinu ukupnog troenja, stopu rasta i razinu proizvodnje, razine zaposlenosti i nezaposlenosti, te na razinu cijena i stopu inflacije. Ekonomski rast oznaava rast ukupne proizvodnje jedne drave dok je produktivnost proizvodnja na jedinicu utroka ili efikanost kojom se upotrebljavaju sredstva. Makroekonomske politike za stabilizaciju i ekonomski rast ukljuuju fiskalne politike zajedno sa monetarnim politikama.

Ponuda i potranjaTrite je meudjelovanje potranje kao to su potroai koji troe svoje dohotke na raspoloiva dobra i usluge, i ponude koje pruaju poduzea to proizvode koliinu i kvalitetu dobara to e maksimizirati njihove profite. Analiza ponude i potranje pokazuje kako se trino ustrojstvo bori sa tri ekonomska problema, ta kako i za koga. Ona pokazuje kako dolarski glasovi odluuju o cijenama i koliinama razliitih dobara.Raspored potranje prikazuje vezu izmeu traene koliine i cijene robe kad su druge stvari konstantne. Takav raspored potranje grafiki predoen krivom potranje prikazuje da se druge stvari poput obiteljskih dohodata, ukuca i cijena drugih dobara ne mijenjaju. Gotovo sve robe podlijeu zakonu opadajue potranje koji tvrdi da traena koliina opada kad se cijena dobra poveava. Taj zakon predouje negativno nagnutom krivom potranje. Mnogo uticaja lei iza rasporeda potranje za trite kao cjelinu : prosjeni obiteljski dohoci, stanovnitvo, cijene srodnih dobara, ukusi i posebni uticaji. Kad se ti uticaji promijene pomaknut e se kriva potranje.

Raspored ponude daje vezu izmeu koliine dobra koju proizvoa eli prodati i cijene dobra, kad se druge stvari ne mijenjaju. Stoga kriva ponude raste prema gore i udesno. Drugi elementi osim cijene dobra utiu na ponudu dobra. Najvaniji uticaj imaju trokovi proizvodnje robe. Njih odreuju stanje tehnologije i cijene faktora. Drugi elementi ponude ukljuuju cijene srodnih dobara, politiku drave i posebne uticaje.

Ravnotea ponude i potranjeRavnotea ponude i potranje na konkurentnom tritu ostvaruje se pri cijeni pri kojoj se izjednaavaju snage ponude i potranje. Ravnotena cijena je ona cijena pri kojoj je traena koliina upravo jednaka ponuenoj koliini. Grafiki, ravnoteu nalazimo kao presjecite krive ponude i potranje. Pri cijeni iznad ravnotene, proizvoai ele ponuditi vie nego to potroai ele kupiti. To dovodi do vikova dobara i ini pritisak na cijene prema dole. Slino, suvie niska cijena dovodi do manjka i tjera cijene prema gore u ravnoteu. Pomaci krivulje ponude i potranje mijenjaju ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu. Poveanje potranje, koje pomie krivu potranje udesno poveat e i ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu. Poveanje ponude koje pomie krivu ponude udesno, smanjit e cijenu i poveati traenu koliinu. Da bismo pravilno upotrebljavali analizu ponude i potranje moramo razlikovati promjenu potranje ili ponude i smatrati da se druge stvari ne mijenjaju, to zahtjeva razlikovanje uticaja promjene cijene robe od uticaja promjena drugih elemenata. Konkurentno odreene cijene racioniraju ogranienu ponudu dobara na one koji ta dobra trae.

Elastinost potranje na cijenu mjeri koliko se mijenja koliina traenog dobra kada se mijenja njegova cijena. Cjenovna elastinost je postotna promjena traene koliine podijeljena postotnom promjenom cijene. Kada je cjenovna elastinost nekog dobra visoka, kaemo da dobro ima elastinu potranju. To znai da traena koliina snano reagira na promjene cijene. Kad je cjenovna elastinost nekog dobra niska, ono je neelastino i traena koliina tog dobra neznatno reagira na promjene cijene. Ona dobra koja imaju izravne suptitute uglavnom imaju elastiniju potranju od dobara koja nemaju supstitute.

Ukupni prihod je po definiciji jednak cijena puta koliina. Kada je potranja neelastina na cijenu, smanjenje cijene smanjuje ukupni prihod. Kada je potranja elastina na cijenu, smanjenje cijene poveava ukupni prihod. U graninom sluaju jedinine elastinosti potranje, smanjenje cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda.

Elastinost ponude na cijenu mjeri postotnu promjenu ponuene koliine podijeljenu postotnom promjenom cijene. Ponuda je elastina ili neelastino ovisno o tome je li postotna promjena koliine vea ili manja od postotne promjene cijene. U graninom sluaju jedinine elastinosti, u kojem je elastinost ponude na cijenu jednaka 1, postotno poveanje ponuene koliine potpuno je jednako postotnom poveanju cijene. Glavni faktor koji utie na elastinost ponude je lakoa kojom se moe poveati proizvodnja u industriji.

Oportunitetni trokoviEkonomski trokovi ne ukljuuju samo oite kupovine za gotov novac ve i tee vidljive oportunitetne trokove, kao to je doprinos rada koji nudi vlasnik poduzea. Ti su oportunitetni trokovi vrsto ogranieni potranjama i ponudama na konkurencijskim tritima tako da je cijena za traena dobra i usluge obino priblino jednaka oportunitetnom troku. Najvanija primjena oportunitetnog troka javlja se kod netrinih dobara, onih poput istog zraka ili zdravlja ili rekreacije gdje usluge mogu biti vrlo vrijedne premda se ne kupuju niti ne prodaju na tritima.

MAKROEKONOMIJAMakroekonomija je prouavanje ponaanja cjelokupne ekonomije: ona analizira dugoroni rast kao i ciklina kretanja ukupne proizvodnje, nezaposlenost i inflaciju, ponudu novca i deficit prorauna te meunarodnu razmjenu i finansije. Ona se razlikuje od mikroekonomike koja prouava ponaanje pojedinanih trita, cijena i proizvoda. Ciljevi makroekonomije su: proizvodnja ( visoka razina i brzi rast ) , zaposlenosti ( visoka stopa zaposlenosti sa niskom stopom nezaposlenosti ), stabilnost razine cijena sa slobodnim tritima.Instrumenti makroekonomije su: fiskalna politika (izdaci drave, oporezivanje), monetarna politika(nadzor ponude novca koji utie na kamatnjake) i politike dohodataka ( smjernice do nalogodavnih nadzora).

Bruto domai proizvod GDP najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje u ekonomiji; to je mjera trine vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tokom godine. Dva su naina mjerenja bruto domaeg proizvoda. Nominalni GDP se mjeri u stvarnim trinim cijenama. Realni GDP se izraunava u stalnim ili promjenljivim cijenama. Kretanja realnog GDP-a najrairenija su raspoloiva mjera razine i rasta proizvodnje. Napredne ekonomije openito pokazuju stabilan dugoroni rast realnog GDP-a i poboljanje ivotnog standarda. Taj proces je poznat kao ekonomski rast. Potencijalni GDP je dugoroni trend realnog GDP-a. On predstavlja dugoroni proizvodni kapacitet ekonomije ili maksimalnu koliinu koju ekonomija moe proizvesti dok cijene ostaju stabilne. Potencijalna se proizvodnja katkada zove proizvodnja s visokom razinom zaposlenosti.

Drugi cilj makroekonomske politike je visoka zaposlenost. To je blizanka niske nezaposlenosti. Ljudi ele nai dobro plaena radna mjesta bez traenja i dugog ekanja. Radna snaga ukljuuje sve zaposlene osobe i one nezaposlene pojedince koji trae posao. Ona iskljuuje one bez posla koji ne trae zaposlenja. Stopa nezaposlenosti se kree u skladu sa poslovnim ciklusom: kada se proizvodnja smanjuje potranja za radom opada i stopa nezaposlenosti raste.

Stabilne cijene trei makroekonomski cilje je odrati stabilnost cijene unutar slobodnih trita. elja da se odre slobodna trita istanana je briga koja utjelovljuje prosudbu da je neometano funkcionisanje trine ekonomije najefikasniji nain da se organizira pretean dio ekonomske aktivnosti. Drugi dio tog cilja je sprijeavanje da razina svih cijena brzo ne raste ili pada.

Promjene razine cijena zovemo stopom inflacije. Ona oznaava stopu rasta ili pada razine cijena od jedne do druge godine. Deflacija se javlja kad se cijene smanjuju. Na drugom je kraju hiperinflacija, rast razine cijena tisuu ili milion posto godinje.

Instrumenti makroekonomije su:1) Fiskalna politika koja se sastoji od izdataka drave i oporezivanja. Izdaci drave utiu na relativnu veliinu kolektivne u odnosu na privatnu potronju. Oporezivanje oduzima od dohodaka i smanjuje privatnu potronju. Povrh toga ono utie na ulaganja i potencijalnu proizvodnju. Fiskalna politika utie na ukupnu potronju i zbog toga na realni GDP i inflaciju.2) Monetarna politika koju vodi sredinja banka, odreuje ponudu novca. Promjene ponude novca poveavaju ili smanjuju kamatnjake i utiu na potronju u sektorima kao to su ulaganja poduzea, stanogradnja i neto izvoz. Monetarna politika ima vaan uticaj i na stvarni i na potencijalni GDP.3) Politike dohodatak su pokuaji drave da ublai inflaciju neposrednim koracima, bio verbalnim usmjeravanjem ili ozakonjenjem nadzora nadnica i cijena.

Bruto domai proizvod je najsveobuhvatnije mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga uzemlji. On je suma dolarskih vrijednosti potronje, bruto investicija, dravnih nabavki dobara i usluga i neto izvoza ostvarenih u zemlji tijekom dane godine. Odbijajui amortiaciju od GDP-a dobijemo neto domai proizvod NDP. On je jednak ukupnoj finalnoj proizvodnji proizvedenoj u dravi tijekom godine gdje proizvodnja ukljuuje neto investicije ili bruto investicije umanjene za amortizaciju.

Nacionalni dohodak sadri ukupne dohotke faktora koje su primili rad, kapital i zemlja. On se uglavnom dobije odbijanjem amortizacije i posrednih poreza od GDP-a. Jednak je ukupnim nadnicama, profitima, rentama i kamatama.

Raspoloivi dohotak ono to je ljudima ostalo za potronju ili tednju, nakon svih isplata za poreze, korporacijske tednje neraspodjeljenih profita i nakon izvrenih prilagodbi za transfere.