of 12/12
29.5.2017. 1 14. Normizacija Dvije glavne međunarodne norme upravljanja okolišem su: 1. EMAS (Eco-Management and Audit Scheme) , službena norma EU (EMAS I je u formi pravila Vijeća EU donesen 1993., a stupio je na snagu 1995., dok je EMAS II stupio je na snagu 2001. godine). 2. ISO 14000 kojeg razvija Međunarodna organizacija za normizaciju. - UNEP je 1990. tražio od ISO da standardizira područje zaštite okoliša, a 1996. ISO je objavio norme ISO 14000. Hrvatsku normu HR EN ISO 14001 izdao je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) 1998. godine, na temelju članka 9. Zakona o normizaciji. Europsku normu EN ISO 14001:1996 prihvatio je bez preinaka. 2004. uvedena je norma ISO 14001:20, 14004:2004., a 2015. - ISO 14001:2015. Hrvatska norma HR EN ISO 14020 izdana je 2001. (Znakovi i izjave zaštite okoliša – opća načela). Postupak dobivanja certifikata Podnošenje zahtjeva Inicijalna procjena i pregled dokumenata Certifikacijska revizija Certifikacija ili neodobravanje

Globalni problemi okoliša · 29.5.2017. 6 Kako bi diferencijacije “zaštitom okoliša” donijela konkurentsku prednost [31]: 1. poduzeće mora pronaći i potaknuti spremnost kupaca

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Globalni problemi okoliša · 29.5.2017. 6 Kako bi diferencijacije “zaštitom okoliša”...

  • 29.5.2017.

    1

    14. Normizacija

    Dvije glavne međunarodne norme upravljanja okolišem su:

    1. EMAS (Eco-Management and Audit Scheme) , službena norma EU (EMAS I je u formi pravila Vijeća EU donesen 1993., a stupio je na snagu 1995., dok je EMAS II stupio je na snagu 2001. godine).

    2. ISO 14000 kojeg razvija Međunarodna organizacija za normizaciju.

    - UNEP je 1990. tražio od ISO da standardizira područje zaštite okoliša, a 1996. ISO je objavio norme ISO 14000.

    Hrvatsku normu HR EN ISO 14001 izdao je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) 1998. godine, na temelju članka 9. Zakona o normizaciji. Europsku normu EN ISO 14001:1996 prihvatio je bez preinaka. 2004. uvedena je norma ISO 14001:20, 14004:2004., a 2015. - ISO 14001:2015.

    Hrvatska norma HR EN ISO 14020 izdana je 2001. (Znakovi i izjave zaštite okoliša – opća načela).

    Postupak dobivanja certifikata

    Podnošenje zahtjeva

    Inicijalna procjena i pregled dokumenata

    Certifikacijska revizija

    Certifikacija ili neodobravanje

  • 29.5.2017.

    2

    Podnošenje zahtjeva

    Prije podnošenja zahtjeva korisno je napraviti predaudit kako bi se procijenilo zadovoljava li poduzeće zahtjeve propisane standardom skupine ISO 14000.

    Nakon podnošenja zahtjeva, prije ugovaranja treba odrediti troškove certifikacije, na što se odnosi, dopuštenje auditoru za ulazak u poduzeće i pristup postrojenjima, diskreciju auditora, odgovornosti, uvjete za prekid ugovora i sl.

    Inicijalna procjena i pregled dokumenata (politika, aspekti, utjecaji na okoliš i ciljevi, trening, monitoring, mjerenje, korektivne i preventivne aktivnosti, organizacijsku shemu, uloge i odgovornosti, procedure zadovoljavanje zahtjeva zakonodavstva, izvješća interne revizije, programi).

    Certifikacijski audit - Treba osigurati pomoć (raspored za odvijanja audita, dočekivanje auditorskog tima, identificiranje osoba koje će se intervjuirati, lociranje dokumentacije, pomoć u praćenju procedura).

  • 29.5.2017.

    3

    Certifikacija ili neodobravanje

    Najčešći problemi otkriveni inicijalnom procjenom: [28]

    - definiranje aspekata zaštite okoliša, - dokumentiranje (politika, ciljevi, monitoring,

    mjerenje i procedure za vrednovanje sukladnosti sa zakonodavstvom).

    Najčešći problemi otkriveni auditom: [29]edukacija, operativna kontrola (sustave, aktivnosti i opremu koji kontroliraju utjecaj na okoliš najznačajnijih aspekata), provjera i korektivne aktivnosti.

    Ako je poduzeće dobilo certifikat, podliježe periodičnim auditu u cilju nadzora poslovanja i ponovnom cjelovitom auditu.

    [28] i [29] Wilson, W..G., D.R. Sasseville (1999), Sustaining Evnironmental Management Success, John Wiley&Suns, str. 142, 144, op. cit.

    Broj certificiranih poduzeća u Hrvatskoj od 2008.-2017.

    - rujan 2008. - 313 poduzeća

    - listopad 2009. – 438 poduzeća

    - svibanj 2010. - 473 poduzeća

    - veljača 2017. – 806 poduzeća

    Broj certificiranih tvrtki i rang u svijetu – siječanj 2007.

    (*Broj u zagradi odnosi se na travanj 2006. godine)

    122 (70)*Srbija i CG

    71 (66)* B i H

    53 (55)*

    Hrvatska46 (52)*

    Broj certificiranih tvrtkiZemljaRang

    220 (130)*

    34 (34)*

    40 (40)* Slovenija 351 (313)*

  • 29.5.2017.

    4

    15. Konkurentska prednost

    zaštitom okoliša

    Generičke konkurentske prednosti prema M. Porteru: [30]

    - diferencijacija,

    - troškovno vodstvo,

    - Fokusiranje.

    Ostale konkurentske prednosti:

    - inovacija vrijednosti,

    - brzina,

    - prednost prvog (pokretača).[30] Porter, M. E. (1980), Competitive strategy: Techniques for Analyzing Industries

    and Competitors, New York: The Free Press, op.cit.

  • 29.5.2017.

    5

    15.1. Diferencijacija zaštitom okoliša

    Traži stvaranje proizvoda/usluga koji imaju veću ‘eko’ kvalitetu u odnosu na proizvode/usluge konkurenata.

    Proizvodi sa značajkama ‘eko’ kvalitete su oni koji:

    - uzrokuju manju emisiju onečišćavala,

    - ne stvaraju otpad ili stvaraju manje otpada u odnosu na komparabilne proizvode,

    - mogu se ponovno upotrijebiti ili reciklirati,

    - omogućuju uštede u potrošku energije i inputa, ili proizvode ili koriste obnovljive izvore

    - čiji proizvodni proces ima manju emisiju na okoliš, stvara manje otpada, omogućuje uštede u potrošku energije i ostalih inputa, koristi obnovljivu energiju u odnosu na komparabilne proizvode.

    Ostvarivanje diferencijacije “zaštitom okoliša” zahtijeva promjene u proizvodima i uslugama koje mogu povećati troškove poduzeća, ali i omogućiti postavljanje premijske cijene ili širenje tržišnog udjela uz zadržavanje istih cijena.

    Promjene koje poduzeće poduzima mogu tražiti kompromis s drugim karakteristikama proizvoda (izgled, pouzdanost i ostale značajke kvalitete). Pretpostavlja se da su kupci voljni zanemariti te karakteristike i da su tolerantni na povećanje cijena.

  • 29.5.2017.

    6

    Kako bi diferencijacije “zaštitom okoliša” donijela konkurentsku prednost [31]:

    1. poduzeće mora pronaći i potaknuti spremnost kupaca da plate za kvalitetu proizvoda/usluge s obzirom na okoliš,

    2. poduzeće mora vjerodostojno informirati kupca,

    3. zaštititi se od kopiranja. Diferencijacija je pogodna ako ne postoji

    mnogo konkurenata koji slijede slične diferencijacijske pristupe te ako je konkurentsku prednost teško kopirati.[31] Reinhardt, L. F. (1998), Environmental Product Differentiation: Implication for Corporate Strategy, California Management Review, 40(4), str. 43-73.

    Diferencijacija na tržištu poslovne

    potrošnje (kupci - pravne osobe)

    Tržište poslovne potrošnje -proizvodi/usluge namijenjeni daljnjoj proizvodnji tj. poslovnom procesu.

    1. SPREMNOST NA KUPNJU Ovisi u najvećoj mjeri o: - zakonskoj regulativi i standardima zaštite

    okoliša,- pritisku ostalih interesnih skupina, - cijeni i kvaliteti diferenciranog

    proizvoda/usluge,- utjecaju kojeg diferencirani proizvod/usluga

    ima na smanjenje troškova poslovnih kupaca.- nužnosti radikalnih promjena u proizvodnom

    procesu poslovnih kupaca.

  • 29.5.2017.

    7

    Troškovi poslovnih kupaca mogu se sniziti:

    - smanjenjem troškova energije, materijala i ostalih inputa,

    - smanjenjem troškova onečišćenja, otpada i sl.,

    - smanjenjem troškova isporuke i instaliranja (u kupnji),

    - smanjenjem troškova financiranja.

    2. INFORMIRANOST

    Zahtijeva pružanje znanja i pouzdanih informacija:

    - O diferenciranom proizvodu/usluzi, - O načinu na koji mogu doći do tih proizvoda, - O tehničkoj i stručnoj pomoći koju mogu dobiti

    (edukacija kupaca, demonstracijski projekti, stvaranje baza podataka, posebne konzultantske agencije, trgovački sajmovi, “eko” oznake i sl.).

    3. PREPREKE KOPIRANJU Zaštita od kopiranja može se provesti:

    patentima, zaštitom tajnosti, posjedovanjem specifičnog know-how-a, učinkom iskustva i sl.

  • 29.5.2017.

    8

    Diferencijacija na potrošačkom

    tržištu

    Potrošačko tržište – proizvodi/usluge namijenjeni krajnjoj potrošnji.

    1. SPREMNOST NA KUPNJU:

    - ovisi o tomu u kojoj se mjeri koristi koje proizvod/usluga ima po okoliš (javno dobro) mogu pretočiti u privatne koristi,

    - ovisi o altruističkim motivima i osobnoj odgovornosti,

    - ovisi o želji za izgradnjom imidža ekološki odgovorne osobe,

    - ovisi o cijeni.

    Ako karakteristike diferenciranog proizvoda/usluge idu na štetu nekih drugih karakteristika i/ili cijene, treba utvrditi spremnost kupaca za kupnju.

    Najčešće je nužno segmentiranje tržišta.

    Na širokom tržištu, poduzeće može izvršiti diferencijaciju proizvoda/usluga “zaštitom okoliša” ako može održati troškove i ostale karakteristike proizvoda/usluge na istoj razini.

    Karakteristike proizvoda, uključujući one koje čine diferencijaciju “zaštitom okoliša”, moraju biti integriranu u ukupno pozicioniranje proizvoda/usluge i ostale aspekte poslovne strategije.

  • 29.5.2017.

    9

    2. INFORMIRANOST POTROŠAČA Program “eko” oznaka- državne i međunarodne,- izdane od drugih organizacija,- vlastite. Državne i međunarodne oznake- Plavi anđeo - Njemačka, - Nordic Environmental Label - Nordijske zemlje,- European Flower - EU, - Green Cross i Green Seal - SAD, - Ecologo - Kanada, - Ecomark - Japan, Ecomark - Indija, - Green Label - Singapur, - Prijatelj okoliša, Hrvatski eko proizvod - Hrvatska.

    Blue Angel, Nordic Environmental Label,

    European flower, Green Label, Green cross,

    Green seal, Ecologo, Ecomark, Prijatelj okoliša

    http://gci.ch/index.phphttp://gci.ch/index.phphttp://www.environmentalchoice.com/http://www.environmentalchoice.com/

  • 29.5.2017.

    10

    3. PREPREKE KOPIRANJU

    - patentna zaštita,

    - know -how,

    - marketinški napori,

    - dobri odnosi s kupcima, dobaljačima i distributerima,

    - nametanje troškova koje kupci moraju snositi prilikom promjene dobavljača i sl.

    15.2. Konkurentska prednost ‘prvog’

    zaštitom okoliša

    Poduzeće prvo uspješno provede poslovni pothvat kojim poboljšava utjecaj na okoliš.

    Izvor konkurentske prednosti prvog:1. posjedovanje ili angažiranje rijetkih resursa koji

    pridonose zaštiti okoliša,2. pionirska suradnja s poslovnim partnerima,3. izlazak s novim “eko” proizvodom/uslugom ili

    izlazak na novo tržište (tržišnu nišu) s “eko” proizvodom,

    4. nametanje dodatnih troškova konkurentima koji slijede pothvat poduzeća,

    5. tehnološko vodstvo u razvoju “eko” know-how-a (patentna zaštita),

    6. uvođenje strožeg zakonodavstva zaštite okoliša ako poduzeće ima tehnologiju usklađenu s regulativom.

  • 29.5.2017.

    11

    1. Rijetki resursi: - zaposlenici koji posjeduju rijetka znanja,

    vještine i sposobnosti za unapređenje i razvoj okolišu prijateljskih proizvoda, napredna eko-tehnologija

    - inputi nedostupni drugima (izvori sirovina, pitke vode, zemljište, šume itd.),

    - privilegirane informacije i sl. 2. Pionirska suradnja- poduzeće prvo uspostavi ekskluzivnu

    suradnju dobavljačima koji pomažu u ostvarivanju zaštite okoliša,

    - ili s distributerima koji imaju kompetencije u unapređenju prodaje “eko” proizvoda/usluga.

    3. Ulazak na određeno tržište (tržišnu nišu) s novim “eko” proizvodom/uslugom ili ulazak na novo geografsko područje, a potražnja tog tržišta može apsorbirati profitnu ponudu samo jednog ili nekoliko poduzeća.

    4. Dodatni troškovi za konkurente koji slijede poduzeće

    - resursi i vrijeme koje konkurenti moraju uložiti za uspješno slijeđenje,

    - troškovi prilagodbe kupaca,

    - lojalnosti početnoj “eko” trgovačkoj marki i sl.

  • 29.5.2017.

    12

    15.3. Konkurentska prednost

    inovacije vrijednosti zaštitom okoliša

    Kako bi poduzeće izgradilo prednost inovacije vrijednosti “zaštitom okoliša” mora:

    - ponuditi radikalno veće vrijednosti proizvoda/usluge s obzirom na okoliš koja ne bi smjela znatnije erodirati ostale karakteristike proizvoda,

    - postići relativno niske troškove i razinu cijene “eko” proizvoda/usluge kako bi bila prilagođena kupcima na širem tržištu.

    Preduvjet je razvoj kompetencija u zaštiti okoliša (temeljnih i radikalnih znanja), prenošenja znanja u proizvode/usluge i procese.

    Troškovi za postizanje inovacije vrijednosti moraju biti manji od cijene.

    1. Poticanje potražnje za proizvodom/uslugom s inoviranom vrijednošću - znatno je lakše nego kod diferenciranog proizvoda/usluge, nije nužno segmentiranje tržišta.

    2. Informiranje – na sličan način kao kod diferencijacije.

    3. Zaštita od kopiranja - inovacija “eko” vrijednosti (ponuda znatno veće kvalitete s obzirom na okoliš i relativno niže cijene) ne ostavlja dovoljno prostora konkurentima koji žele kopirati pa je zaštita od kopiranja lakša; dodatnu zaštitu stvara učinak obujma i know-how, patenti i marketing.