Fond za zatitu okoliaFederacije BiH

2

SADRAJUVOD 3

PASIVNA I NISKOENERGETSKA GRADNJA 5

TOPLINSKA IZOLACIJA SMANJUJE TROKOVE ZA GRIJANJE 11

KAKO ZAGRIJAVATI PROSTOR? 15

REGULIRANJEM SISTEMA GRIJANJA TEDIMO ENERGIJU 23

PRIPREMA POTRONE TOPLE VODE I PRIMJENA SOLARNIH KOLEKTORA 27

ODSISNA VENTILACIJA 33

MOE LI HLAENJE PROSTORA BITI EFIKASNO? 35

KAKO POVEATI ENERGETSKU EFIKASNOST RASVJETE? 39

KAKO UTEDJETI PRI SVAKODNEVNOM KORITENJU KUANSKIH

UREAJA? 43

I VAA KUA MOE POSTATI PAMETNA I TEDITI ENERGIJU! 53

EKO SAVJETI 56

KAKO UPRAVLJATI VODOM? 57

Autori: Vlasta Zanki, Vanja Lokas, Sanja Horvat, Boris Sui, Iva Neki, Petra GjuriStruni suradnik na adaptaciji sadraja: Sanjin Avdi

Struni savjetnik na adaptaciji broure: Zoran BogunoviUrednica: Raduka Cupa, UNDP Bosna i HercegovinaIzdava: UNDP Bosna i HercegovinaIzdano u novembru 2011.g. u Bosni i Hercegovini, reizdanje juli 2015Napomena:Originalno izdanje broure objavljeno je u junu 2009.g. u okviru projekta Poticanje energetske

koristiti energiju, ivjeti kvalitetnije i plaati manje. ISBN: 978-953-7429-15-7

3

UVODPrilikom kupovine kue ili stana, kuanskih ureaja i opreme, imajte u vidu da svaka od tih investicija ima dvije cijene. Jedna je cijena kupovine, a druga je cijena koritenja i odravanja. Premda veina energetski efikasnih ureaja ima viu poetnu cijenu, njima ostvarujete utede kroz manje mjesene trokove za energente. Dok ete u kui koju gradite ili renovirate ivjeti i 50 godina, a ivotni vijek ureaja koji koristite moe biti 10, 15 ili ak 20 godina, utede koje u tom razdoblju moete ostvariti kupovinom energetski efikasnih materijala ili ureaja biti e puno vee od razlike u poetnoj cijeni izmeu efikasnog i neefikasnog ureaja.

Postoji niz faktora koji utiu na potronju energije u domainstvu. Neki od njih su: vrsta graevine, godina izgradnje, materijal gradnje, prisustvo toplinske izolacije, lokacija, klima, prisustvo energetski efikasnih tehnologija, broj elektrinih ureaja kao i njihova efikasnost te broj, navike i ponaanje ukuana. Veinu energije moete utedjeti samo promjenom ponaanja. Nain na koji troimo energiju ima direktan i indirektan uticaj na ivotnu sredinu i klimatske promjene preko emisije gasova staklene bate koji nastaju uslijed izgaranja fosilnih goriva u naim kotlovima, peima te u termoelektranama.

Efikasno koritenje energije podrazumijeva primjenu energetski efikasnih materijala, ureaja, sistema i tehnologija koji su dostupni na tritu, s ciljem smanjenja potronje energije uz postizanje istog efekta (toplinskog, rashladnog, rasvjete, procesa...).

Skoro 80% energije u domainstvima troi se na grijanje i zagrijavanje potrone tople vode.

Preko 90% graevina u Bosni i Hercegovini ne zadovoljava sadanje propise o toplinskoj zatiti.

Efikasnim koritenjem energije udomainstvu tedimo novac!

Kuhanje, 7%

Rasvjeta, 5%

Hlaenje, 2%

Grijanje , 57%

PTV, 21%

DOMAINSTVA

Ureaji(TV,PC);

8%

4

Ova bi vam broura, nizom savjeta trebala pomoi i usmjeriti vas prema podrujima i ureajima kojima bi mogli ostvariti utede energije te kako bi trebalo graditi ili renovirati svoje domove. Za primjenu nekih savjeta ne trebate dodatno investirati, za neke malo, a za neke se trebate odluiti na malo veu investiciju koja e se kroz koritenje isplatiti. Pored konkretnih savjeta, tamo gdje je mogue prikazani su investicijski trokovi za pojedine mjere kao i mogue utede.

Oznake za procijenjene investicije:

Nije potrebno investirati - utede postiemo promjenom ponaanja

Investicija do 500 KM

Investicije vee od 500 KM

Prorauni za potrebe grijanja kue te za primjenu pojedinih sistema grijanja i potrone tople vode napravljeni su za jednu tipsku kuu od 150 m smjetenu na podruju Sarajeva i Banja Luke u kojoj ivi etverolana porodica. Utede, investicije i razdoblje povrata investicije koje su navedene ovise o mnogim parametrima te se ne mogu primjenjivati openito jednoznano na svaki objekt, ali vam mogu okvirno pribliiti primjenu mjere u vaem domainstvu.

Prilikom prorauna u obzir su uzete cijene energenata na dan 20.08.2011.godine. (Napomena: cijene su izraene sa PDV-om i promijenjive su)

Elektrina energija: a) Sarajevo: 0,187 KM/kWh (VT) i 0,094 KM/kWh (NT) (dvotarifno brojilo) i 0,141 KM/kWh (srednja godinja)b) Banja Luka: 0,137 KM/kWh (VT) i 0,106 KM/kWh (NT) (dvotarifno brojilo) i 0,121KM/kWh (srednja godinja) Lo ulje: 1,95 KM/l Prirodni plin: 0,91 KM/m Cijena vode: 1,22 KM/m (Sarajevo) Ogrjevno drvo: 70 KM/prm

Uz procijenjenu investiciju, godinje utede energije te utede u ivotnom vijeku, u tablicama moete vidjeti koliko pojedina mjera moe pridonijeti smanjenju emisija gasova staklene bate u tonama CO.

Kako koristiti brouru?

Tuma kratica i jedinica SI sistema: VT - visoka tarifa, NT - niska tarifa, KM/m3 konvertibilnih maraka po metru kubinom, KM/kWh - konvertibilnih maraka po po kilowat satu, KM/prm - konvertibilnih maraka po po prostornom metru, KM/l - konvertibilnih maraka po po litri.

5

PASIVNA I NISKOENERGETSKA GRADNJA

LOKACIJA....ORIJENTACIJA....OBLIK.....SMJETAJ I VELIINA PROZORA.... ROLETE....RASPORED PROSTORIJA....VEGETACIJA U OKOLICI.... utiu na potronju

energije

Glavna ideja pasivne gradnje je koritenje suneve energije za grijanje kue u zimskom razdoblju i sprjeavanje upada sunevog zraenja u ljetnom razdoblju kako bi se smanjila potreba za hlaenjem i to sve uz dobro izolirane zidove.

6

1

6

2

345

Projektirajte kue tako da je veina dnevnih prostora smjetena na junoj strani kue kako bi maksimalno iskoristili sunevo zraenje za zagrijavanje prostora ali i za prirodnu rasvjetu. Na junoj strani kue prozori bi trebali biti najvei, dok na sjevernoj strani trebaju biti manji kako bi se sprijeili toplinski gubici. Na sjevernoj strani kue treba smjestiti kuhinju, hodnike, spavae sobe, kupaonice i ostave.

Zimski vrt nam omoguava dodatno iskoritavanje suneve energije. Sjenila na krovu zimskog vrta imaju takav nagib da proputaju nisko zimsko sunce te tako omoguavaju zagrijavanje prostora. Ta ista sjenila u ljetnom razdoblju sprjeavaju direktan upad sunevog zraenja i nepotrebno pregrijavanje.

ZIMA

LJETO

U razdoblju grijanja, tokom noi, zimski vrt dodatno sprjeava gubitke topline kroz zidove iz prostorija za boravak, dok se u zidovima akumulirana toplina tokom dana zrai u prostor.Vegetacija posaena na sjevernoj strani kue osigurava zaklon od hladnih sjevernih vjetrova.

Fasada treba biti svjetlijih boja s reflektirajuom povrinom kako bi smanjili potrebe za hlaenjem.

U ljetnom razdoblju lie na drveu ili sjenila blokiraju sunevo zraenje. Otvore na zimskom vrtu koristimo za ventilaciju kako bi sprijeili pregrijavanje.

Provjetravajte kuu tokom noi kad je vanjska temperatura nia. Vanjska strujanja zraka pomau pri hlaenju kue i dotoku svjeeg zraka. Vie etae kue koje su povezane (galerije, potkrovlja)mogue je ventilirati iskoritavajui efekt uzgona, (topli zrak se die a hladni pada), tako da se na gornjim i donjim etaama otvori ostaveotvorenim.

300

300

jug

7

7

8

Koristite rolete ili sjenila na prozorima kako bi sprijeili direktni upad sunevog zraenja. U ljetnom razdoblju vanjske rolete mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do 8 oC. Potreba za hlaenjem u nekim prostorijama je smanjena,dok u nekim sluajevima hlaenje uope nije potrebno.U zimskom razdoblju rolete i zavjese treba koristiti nou kakobi sprijeili gubitke topline iz kue. Rolete mogu smanjitigubitke topline i za 10%.

Kako odrediti veliinu nadstrenice? Kako bi sprijeili upad sunevog zraenja u ljetnom razdoblju, a s druge strane omoguili sunevom zraenju upad u zimskom razdoblju, nadstrenicu na junoj strani zgrade bi trebali projektirati u ovisnosti o geografskoj irini na kojoj se kua nalazi. Tako bi kutevi i trebali priblino biti:

Sarajevo: = 23o i = 65o

Banja Luka: = 22o i = 65o

IzolacijaKako bi smo osigurali da kua ima minimalne toplinske gubitke tj. da postigne niskoenergetski ili pasivni standard potrebno je adekvatno izolirati zidove, krov i podrum te ugraditi prozore i vrata sa to manjim koeficijentom prolaza topline.

9NISKOENERGETSKA KUAKua locirana u Sarajevu, povrine 150 m, koja je graena u skladu s vaeim propisima o toplinskoj zatiti zgrade s blok opekom 30 cm i s izolacijom zidova od 10 cm, krovita 20 cm i sa 8 cm prema podrumu (kao izolacijski materijal koritena je kamena vuna) ima godinju potrebu za toplinskom energijom 8.250 kWh (55 kWh/m). Godinji trokovi za grijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi oko 1.776 KM za lo ulje, 821 KM za plin ili 1.171 KM za elektrinu energiju. Uz dodatno uloenih 30.910 KM (19%) za izolaciju zidova sa 20 cm izolacijskog materijala (kamene vune), krova sa 35 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 12 cm, vaa kua postaje niskoenergetska a godinje moe utedjeti 34% (2.805 kWh) potrebne energije za grijanje. Potronja energije za grijanje promatrane niskoenergetske kue tada bi iznosila 5.445 kWh (36 kWh/m), odnosno godinji trokovi bi bili 1.172 KM za lo ulje, 542 KM za plin ili 255 KM za elektrinu energiju (za dizalicu topline). U tablici se vide godinje utede u ovisnosti o energentu koji se koristit za zagrijavanje.

ljetno sunce

zimsko sunce

8

10

EE mjera: Gradnja niskoenergetskog objekta u Sarajevu

Energent: prirodni plinelektrina energija (za potrebe dizalice

topline)ogrjevno drvo loivo ulje

Godinje utede:307 m3

279 KM0,58 tCO2

934 kWh131 KM

0.70 tCO2

1.6 prm112 KM

0 tCO2

310 l604 KM

0,99 tCO2Razlika u investiciji: 30.910 KM *Rok povrata investicije: #ivotni vijek EE mjere: 50 godina

Utede u ivotnom vijeku13.954 KM

29,13 tCO6.565 KM

35,03 tCO5.606 KM0 tCO

30.197 KM49,55 tCO

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l (gustoa ulja 840 kg/m3, donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), prirodni plin 0,91 KM/m (donja ogrjevna mo 10,061 kWh/m), elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), te uz cijenu ogrijevnog drveta od 70 KM/prm (donja ogrjevna mo 2.189 kWh/prm).*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju. Za objekt izoliran u skladu s vaeim propisom o toplinskoj zatiti objekta investicija iznosi 135.965 KM, dok za niskoenergetski objekt ona iznosi 166.874 KM. Razlika u gradnji iznosi 30.910 KM (cijene su izraene sa PDV-om). # Investicija se ne vraa u ivotnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se oekivati kada bi se omjer cijena gradnje energetski efikasne kue i cijene energije promijenio. Tome bi mogle doprinijeti akcije drave kao to je subvencioniranje ugradnje energetski efikasne opreme ili porast cijene energenata. to se tie smanjenja ukupne emisije tetnih plinova ovakav je sistem opravdan i potrebno bi bilo poticati njegovu primjenu.

Niskoenergetska kua Sarajevo i Banja Luka

Zid: 30 cm blok opeka Izolacija zida: 20 cm Izolacija krova: 35 cm Izolacija poda: 12 cm

PASIVNA KUAKua locirana u Sarajevu, povrine 150 m koja je graena u skladu s vaeim propisima o toplinskoj zatiti zgrade s Ytong blokom debljine 36,5 cm i s izolacijom zidova od 24 cm, krovita 20 cm i sa 16 cm prema podrumu (kao izolacijski materijal koritena je kamena vuna) ima godinju potreba za toplinskom energijom 8.250 kWh (55 kWh/m). Godinji trokovi za grijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi oko 1.776 KM za lo ulje, 821 KM za plin ili 1.148 KM za elektrinu energiju. Uz dodatno uloenih 33.991 KM (25%) mogli bi izgraditi kuu iste kvadrature od Ytong blokova debljine 36,5 cm s izolacijom zidova 16 cm (stiropor ili kamena vuna), krova sa 20 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 16 cm, a vaa kua postaje pasivna te godinje moe utedjeti 74 % (6.188 kWh godinje) potrebne energije za grijanje. Potronja promatrane pasivne kue tada bi iznosila 2.063 kWh (14 kWh/m), odnosno godinji trokovi bi bili 205 KM za plin ili 97 KM za elektrinu energiju (koritenje dizalice topline). U tablici se vide godinje utede u ovisnosti o energentu koji koristite za zagrijavanje.

Tuma kratica i jedinica SI sistema: tCO2 - tona ugljinog dioksida

27,3 godina

9

EE mjera: Gradnja pasivne kue u Sarajevu

Energent: prirodni plinelektrina energija (za

potrebe dizalice topline)ogrjevno

drvo

Godinje utede:676 m616 KM

1,29 tCO

7.619 kWh1.074 KM

5,71 tCO2

3,5 prm 247 KM

0 tCO2

Razlika u investiciji: 33.991 KM *Rok povrata investicije: # 31,6 #ivotni vijek EE mjere: 50 godina

Utede u ivotnom vijeku30.781 KM

64,27 tCO 52.350 KM

77,27 tCO2

12.367 KM0 tCO2

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine prirodni plin 0,91 KM/m (donja ogrjevna mo 10,061 kWh/m), elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), te uz cijenu ogrijevnog drveta od 70 KM/prm (donja ogrjevna mo 2.189 kWh/prm).*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju do stupnja izgraenosti visoki roh bau. Za objekt izoliran u skladu sa Tehnikim propisom investicija iznosi 135.965 KM, dok za pasivnu kuu ona iznosi 169.956 KM. Razlika u gradnji iznosi 33.991 KM (cijene su izraene sa PDV-om).# investicija se ne vraa u ivotnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se oekivati kada bi se omjer cijena gradnje energetski efikasne kue i cijene energije promijenio. Tome bi mogle doprinijeti akcije drave kao to je subvencioniranje ugradnje energetski efikasne opreme ili porast cijene energenata. to se tie smanjenja ukupne emisije tetnih plinova ovakav je sistem opravdan i potrebno bi bilo poticati njegovu primjenu.

Pasivna kua Sarajevo i Banja Luka

Zid: 36,5 cm Ytong blokoviIzolacija zida: 20 cm Izolacija krova: 20 cm Izolacija poda: 16 cm

PROZORI

Prilikom gradnje nove kue posebnu panju obratite pri kupovini prozora i ostalih staklenih stijena jer gubici topline kroz njih mogu prei i 50% od ukupnih toplinskih gubitaka. Kod gradnje niskoenergetske ili pasivne kue odabirite prozore sljedeih karakteristika:Prozori i balkonska vrata niskoenergetske kue:- Ostakljenje dvoslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora izmeu stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+16+4 mm,Ustakla < 1,10 W/m K- Okviri drveni ili od PVC-a, s prekinutim toplinskim mostom, minimalna vrijednost Uokvira = 2,00 W/m K

- Zatita od sunca - vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete (Ukutije za rol. 0,80 W/m K)

11

Tuma kratica i jedinica SI sistema: U - koeficijent prolaza topline, W/m2K - wata po metru kvadratnom i Kelvinu

10

Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i usporedbi s potronjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor EIHP

Izgradnja pasivne kue je skuplja oko 25%, meutim treba imati u vidu da takva kua ima smanjenu potronju toplinske i rashladne energije, pa su kotlovi i rashladne jedinice manjeg kapaciteta, to podrazumijeva i nie investicijske trokove za kotlove, radijatore i rashladne jedinice.

Prozori i balkonska vrata pasivne porodine kue:- Ostakljenje troslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora izmeu stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+12Ar+4+12Ar+4 mm, minimalna vrijednost Ust

11

TOPLINSKA IZOLACIJA SMANJUJE TROKOVE ZA GRIJANJE

Ukoliko elite smanjiti trokove za grijanje koji ine i do 3/4 trokova za energente u vaim reijskim trokovima, postavite ili poveajte debljinu toplinske izolacije te zamijenite prozore. To se naroito odnosi na porodine kue bez fasade te one koje su graane bez toplinske izolacije. Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom razdoblju, ve omoguava da se u ljetnom razdoblju vaa kua ne pregrijava. Tako moemo skoro u potpunosti izbjei ugradnju klima ureaja ili e njihov kapacitet i potronja energije biti manja nego za neizoliranu kuu. Kao izolacijski materijali najee se koriste kamena i staklena vuna te polistiren (stiropor).

Stoga, ako adaptirate stariju kuu prvo je dobro izolirajte prema sljedeim savjetima pa tek onda ugradite sistem grijanja i hlaenja koji e biti manjeg kapaciteta nego to je to bilo potrebno prije izolacije kue. Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida rijeit ete i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja, tuiranja, suenja odjee) koja se javlja zbog niske temperature zida te nastanak gljivica i plijesni. Zbog vee temperature zida toplinski e ugoaj u prostoru biti bolji. Toplinska izolacija takoe titi zgradu od tetnih vanjskih uticaja i njihovih posljedica (vlaga, smrzavanje, pregrijavanje) ime joj produujemo vijek trajanja.

Gubici i dobici topline kroz zidove i prozore

12

12

13

TOPLINSKA IZOLACIJA CIJELOG OBJEKTA

Ukoliko neizoliranu kuu u Sarajevu povrine 150 m iji su godinji trokovi za grijanje oko 5.795 KM za lo ulje ili 2.761 KM za plin izoliramo s 10 cm izolacije na zidovima, 20 cm u krovitu i 8 cm prema negrijanom podrumu godinje moemo utedjeti oko 70% potrebne energije za grijanje, a investicija od oko 12.126 KM e nam se vratiti za 2,9 godina u sluaju lo ulja kao energenta ili za 6,3 godina u sluaju da koristimo plin.U Banja Luci bi za iste mjere izolacije na kui dobili utede koje su prikazane u slijedeoj tablici:

EE mjera: Utede toplinski izoliranog objekta - Lokacija Banja Luka

Energent: prirodni plin elektrina energija ogrjevno drvo loivo ulje

Godinje utede:1.968 m1.791 KM

3,74 tCO2

18.182 kWh2.206 KM

13,64 tCO2

10,3 prm720 KM

0 tCO2

1.987 l3.876 KM

6,36 tCO2

Razlika u investiciji: 12.126 KM *

Rok povrata investicije:

6,8 god 4,7 god 16,8 god 3,1 god

ivotni vijek EE mjere: 50 godina

Utede u ivotnom vijeku:

26.117 KM54,53 tCO

127.796 KM681,82 tCO

35.975 KM0 tCO2

193.779 KM 318,00 tCO

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l (gustoa ulja 840 kg/m, donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), prirodni plin 0,91 KM/m (donja ogrjevna mo 10,061 kWh/m), elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), te uz cijenu ogrijevnog drveta od 70 KM/prm (donja ogrjevna mo 2.189 kWh/prm).*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i van- jsku stolariju. Za izolirani objekt investicija iznosi 133.386 KM, dok za neizolirani objekt ona iznosi 121.260 KM. Razlika u gradnji iznosi 12.126 KM (cijene su izraene sa PDV-om).

IZOLACIJA VANJSKOG ZIDA

Izolacijom vanjskih zidova kue (iji su vanjski zidovi izgraeni od pune opeke debljine 25 cm) povrine 150 m s 10 cm izolacijskog materijala u Sarajevu i Banja Luci uz investicije od 10.928 KM, godinje moete utedjeti 39% energije za grijanje.Godinje trokove za grijanje u Sarajevu moete smanjiti za 2.330 KM ukoliko koristite lo ulje ili 1.077 KM ukoliko koristite plin, dok u Banja Luci godinje trokove za grijanje moete smanjiti za 2.141 KM ukoliko koristite lo ulje ili 1.219 KM ukoliko koristite elektrinu energiju za zagrijavanje prostora.

14 IZOLACIJA KROVAIako toplinski gubici kroz krov imaju svega 10-20% udjela u ukupnim toplinskim gubicima u kui, krov ima posebno vanu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. Preporuljiva debljina toplinske izolacije na kosom

13

15

16

IZOLACIJA PODA PREMA NEGRIJANOM PODRUMU

Podrumski prostori su uglavnom pomoni prostori graevine i nisu grijani. Toplinski gubici kroz pod ine i do 10% ukupnih toplinskih gubitaka kue. Izolacijom podova kue povrine 150 m sa 8 cm izolacijskog materijala u Sarajevu i Banja Luci, uz investicije od 2.400 KM, godinje moete utedjeti 5% energije za grijanje. Godinje trokove za grijanje u Sarajevu moete smanjiti za 299 KM ukoliko koristite lo ulje ili 138 KM ukoliko koristite plin, dok u Banja Luci godinje trokove za grijanje moete smanjiti za 275 KM ukoliko koristite lo ulje ili 156 KM ukoliko koristite elektrinu energiju za zagrijavanje prostora.

IZOLIRAJTE TOPLINSKE MOSTOVE

Toplinski mostovi su manja podruja u ovojnici zgrade kroz koje je 16 toplinski tok povean radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela (npr. spojevi konstrukcija, prodori stropnih ploa i rubne obrade). Najbolji nain izbjegavanja toplinskih mostova je postavljanje toplinske izolacije s vanjske strane cijele ovojnice objekta bez prekida te dobro brtvljenje reki i spojeva.

IZOLACIJSKA BRTVENA TRAKA ZA PROZORE I VRATA

Osjeate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vrata koji slabo brtve glavni su uzrok gubitaka topline. Ukoliko niste u mogunosti kupiti nove prozore, lijepljenjem izolacijske brtvene trake oko prozora i vrata smanjit ete toplinske gubitke. Cijena ove trake je 1 KM/m.

17

krovu je od 16 do 20 cm. Izolaciju treba postaviti u dva sloja - jedan sloj izmeu rogova, a drugi sloj ispod rogova kako bi se sprijeili toplinski mostovi. Naknadna toplinska izolacija krova je jednostavna i ekonomski vrlo isplativa jer je povratni razdoblje investicije od jedne do pet godina. Izolacijom potkrovlja kue povrine 150 m sa 20 cm izolacijskog materijala u Sarajevu i Banja Luci uz investicije od 2.835 KM godinje moete utedjeti 22% energije za grijanje. Godinje trokove za grijanje u Sarajevu moete smanjiti za 1.314 KM ukoliko koristite lo ulje ili 607 KM ukoliko koristite plin, dok u Banja Luci godinje trokove za grijanje moete smanjiti za 1.208 KM ukoliko koristite lo ulje ili 688 KM ukoliko koristite elektrinu energiju za zagrijavanje prostora.

EE mjera: Izolacijska trakaGodinje utede: 50 KM

Trokovi investicije: 15 KM

Rok povrata investicije: manje od 1 god godine

14

18Provjerite postoje li pukotine izmeu prozora i zida kroz koje prolazi zrak i gubi se toplina iz kue. Pukotine zatvorite odgovarajuim materijalima, kao na primjer PU pjena (tzv. pur pjena). Investicijom od 10 KM godinje moete utedjeti i do 100 KM na grijanju.

IZOLIRAJTE KUTIJE ZA ROLETE

Kutije za rolete su potencijalna mjesta za velike gubitke topline, stoga ih je potrebno izolirati.

19ZAMJENA PROZORA

Energetski efikasni prozori e pored smanjenja trokova za grijanje pridonijeti i poveanju ugodnosti u prostoru. Novi prozori imaju 2-3 puta manje toplinske gubitke od starih prozora.Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su:- Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zranim prostorom od najmanje 16 mm. Umjesto zraka kao izolatora, prostor izmeu stakala moe biti ispunjen inertnim plinom argonom ime se poveava efikasnost prozora- Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprjeava gubitak topline reflektirajui je natrag u prostor- Toplinski gubici se dogaaju kako kroz staklo, tako i kroz okvir prozora.Okvir moe biti PVC, ali s elinim ojaanjem, aluminijski, ali s prekinutim toplinskim mostovima, drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij.Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti U < 1,8 W/mK.Ovi su prozori u odnosu na prozore s obinim obinim IZO staklo skuplji 20%, ali su im toplinski gubici za 50% manji. Cijena PVC stolarije kree se od 200400 KM/m, dok je cijena za prozore drvo-aluminij 400600 KM/m.Prozore treba ugraditi u dijelu toplinske izolacije vanjskog zida. Na taj nain emo izbjei toplinske mostove.

20

15

KAKO ZAGRIJAVATI PROSTOR?

Loe odravanje ili zaputenost ureaja je uzrok broj 1 prestanku rada sistema grijanja ili hlaenja!

Sistemi grijanja su neizostavni dio instalacija u domainstvima u Bosni i Hercegovini. Kakav ete sistem odabrati naravno ovisi i o raspoloivim energentima. Kako biste postigli i odravali toplinsku ugodnost u cijeloj kui te kako bi mogli koristiti obnovljive izvore energije preporuka je ugradnja sistema centralnog toplovodnog grijanja. Kako cijena energenata a naroito lo ulja raste, razmotrite primjenu obnovljivih izvora energije kao to su solarni kolektori i biomasa ili dizalice topline kako bi ste smanjili trokove za grijanje a ujedno i doprinijeli ouvanju ivotne sredinea.

Trokovi za grijanje u najhladnijim zimskim mjesecima predstavljaju i do 3/4 trokova za energente. To je razlog, ne samo da prilikom kupovine kupujete energetski efikasne ureaje, ve da te ureaje i dobro odravate.

16

21

29

28

22

23

24

25

26

27

Jednom godinje prije poetka sezone grijanja pozovite servisera da provjeri plinske ili uljne instalacije i plamenik. Zaprljani plamenik uzrokuje nedovoljno izgaranje goriva, ali i manje efikasan rad cijelog sistema.

Jednom godinje prije poeka sezone grijanja pozovite ovlatenu osobu da provjeri izmjenjivae topline. Da bi se toplina proizvedena u kotlu iskoristila, potrebno je da su izmjenjivai topline isti od kamenca. Sloj kamenca i male debljine smanjuje prolaz topline te aparat radi manje efikasno. U takvom sluaju potroit e se vee koliine plina, a prostor e se sporije zagrijavati.

Jednom godinje struna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka.

Osigurajte neometan dovod zraka u kotao. Ne ostavljajte predmete, naroito one zapaljive, oko kotla.

Izolirajte cijevi tople vode koje prolaze kroz negrijane prostore. Cijev koja vodi od kotla do spremnika sa toplom vodom svakako treba biti izolirana, kao i spremnik vode.

Ne zaklanjajte radijatore zavjesama i namjetajem jer to smanjuje uinak jer to smanjuje njhov toplinski uin.

Redovno istite radijatore kako bi osigurali da neistoe ne sprjeavaju prijelaz topline

Tokom ljeta u instalacije centralnog grijanja moe ui zrak koji s poetkom sezone grijanja moe smanjiti kapacitet vaeg sistema. Tako recimo pola radijatora moe biti vrue, a pola hladno. Stoga je potrebno redovno odzraivati radijatore i cijelu instalaciju kako bi smo izbacili zrak.

Provjerite sa strunom osobom je li va kotao prevelik za potrebe grijanja vae kue. Ukoliko imate kotao veeg kapaciteta od potrebnog on e se ee paliti i gasiti to uzrokuje veu potronju goriva i vee trokove.

Centralno grijanje (uljno ili plinsko)

17

30

KONDENZACIJSKI KOTLOVI

Kotao treba imati to je mogue vei stepen iskoristivosti. Energetski najefikasniji je kondenzacijski kotao. Ugradnjom kondenzacijskog kotla postiu se utede od 10-15% u usporedbi s drugim novim kotlom, a i do 25% za kotlove starije od 30 godina.Stoga, ako je va kotao stariji od 15 godina trebali biste razmotriti njegovu zamjenu s novim kotlom ija efikasnost moe biti i do 15% bolja.Primjer: Za porodinu kuu u Sarajevu i Banja Luci, povrine 150 m, toplinski izoliranu u skladu s propisima iz 1987. godine, potrebni toplinski uinci iznose 15,1 kW i 15,7 kW. Godinje potronje toplinske energije za grijanje iznose 24.650 kWh i 21.950 kWh (specifine potronje 164 kWh/m i 146 kWh/m), a za pripremu potrone vode za etverolanu porodicu 4.754 kWh (dnevna potronja 80 litara tople vode temperature 45C po osobi). Ukupna potronje toplinske energije za kue locirane u Sarajevu i Banja Luci iznose 29.404 kWh i 26.704 kWh.

ZAMJENA KOTLA NA LO UL JE STAROG 20 GODINA KONDENZACIJSKIM KOTLOM NA PRIRODNI PLIN

Zamjena starog kotla na lo ulje kondenzacijskim kotlom na prirodni plin rezultira utedom na trokovima za energent od 73%, a investicija nam se vrati u manje od tri godine (vidi tablicu):

EE mjera: Kondenzacioni kotao na plin - SarajevoEnergent: prirodni plin

Godinje utede:3.495 KM

4,66 tCOoko 8.500 KM

Rok povrata investicije: 2,4 godivotni vijek EE mjere : 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 52.425 KM

* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 1,95 KM/l, (gustoa ulja 840 kg/m, donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), te uz cijenu prirodnog plina 0,91 KM/m (donja ogrjevna mo 10,061 kWh/m).** Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog plinskog kondenzacijskog kotla s kliznom regulacijom temperature sa spremnikom potrone tople vode, dimnjak, prikljuak na plin i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji kotlovnice, izvoditelju, distributeru plina, stvarnim trokovima plinske instalacije ovisnim o lokaciji i sl.

31ZAMJENA KOTLA NA LO UL JE STAROG 20 GODINAKONDENZACIJSKIM PLINSKIM KOTLOM NA UKAPLJENI NAFTNI PLIN (UNP)

Zamjena starog kotla na lo ulje kondenzacijskim kotlom na ukapljeni naftni plin rezultira utedama od oko 20% u Sarajevu i Banja Luci, pri emu se investicija vraa u roku od 6,9 (SA) i 8,1 (BL) godina (vidi tablicu):

18

32

EE mjera: Kondenzacijski kotao na UNPSARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede 1.153 KM1,54 tCO992 KM

1,32 tCOInvesticija: oko 8.000 KM oko 8.000 KMRok povrata investicije: 6,9 god 8,1 godivotni vijek EE mjere : 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 17.295 KM 14.880 KM

* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 1,95 KM/l, (gustoa ulja 840 kg/m, donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), uz cijenu ukapljenog naftnog plina 2,05 KM/kg (donja ogrjevna mo 12,8 kWh/kg), te cijenu godinjeg najma spremnika od 4850 litara (2000 kg) od 500 KM.** Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog plinskog kondenzacijskog kotla s kliznom regulacijom temperature sa spremnikom potrone vode, dimnjak, pripremu prostora za smjetaj plinskog spremnika i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji kotlovnice i spremnika, izvoditelju, distributeru plina, stvarnim trokovima plinske instalacije i sl.

ZAMJENA KOTLA NA LO UL JE STAROG 20 GODINANISKOTEMPERATURNIM ILI KONDENZACIJSKIM KOTLOM NA LO UL JEGodinje utede koje postiemo zamjenom starog kotla na lo ulje novim kondenzacijskim kotlom na lo ulje i znose izmeu 16 i 19%, dok niskotemperaturni kotao ostvaruje utedu izmeu 10 i 14%.

EE mjera: Kondenzacijski kotao na lo uljeSarajevo Banja Luka

Godinje utede: 1.036 KM1,38 tCO941 KM

1,25 tCO

Investicija: oko 5.000 KM oko 5.000 KMRok povrata investicije: 4,8 god 5,3 godivotni vijek EE mjere: 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 15.540 KM 14.115 KM

* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 1,95 KM/l, (gustoa ulja 840 kg/m, donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg).** Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog kondenzacijskog kotla s kliznom regulacijom temperature sa spremnikom potrone vode i dimnjak. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji kotlovnice, izvoditelju, stvarnim trokovima instalacije ovisnim o lokaciji i sl.

Grijanje na drva i biomasu Biomasa je obnovljivi izvor energije koji ukljuuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz uma, piljevinu, koru i drugi ostatak iz drvne industrije kao i slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, kotice vianja i kore od jabuka iz poljoprivrede, ivotinjski izmet i ostatke iz stoarstva, komunalni i industrijski otpad.Za primjenu u sistemima grijanja porodinih kua, stambenih i poslovnih zgrada u pravilu se koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi koji se dobivaju obradom drveta, drvnih ostataka i otpadaka kao to su piljevina, briketi i sl.

19

U ovdje razmatranom sluaju pod biomasom se smatra na tritu dostupna ve pripremljena biomasa u obliku tzv. peleta, tj. ve pripremljeno gorivo u obliku malih cilindara promjera 6 mm, duljine do 35 mm, koje ne sadri vie od 8% vlage i 0,5% pepela.U nekim podrujima Bosne i Hercegovine do 60 posto kuanstava se grije na drva.

40Zamjena starog kotla na lo ulje kotlom na biomasu rezultira utedom na trokovima energenta. Iako efikasnost kotla na biomasu nije izrazito vea nego kod kotla na lo ulje, radi se o energentu ija cijena za 1 kWh topline sadrane u gorivu iznosi oko 0,063 KM, dok je kod lo ulja ta cijena 0,196 KM. Dakle, cijena biomase je 3,1 puta povoljnija od cijene lo ulja.

39Ako zamijenite staru pe na drva efikasnijom novom pei ili kotlom na drva moete utedjeti i do 50% ogrjevnih drva.

33Pe na drva mora biti kapaciteta koji odgovara veliini prostorije te mora biti instalirana profesionalno.

35Ukoliko imate kamin obavezno zatvorite vrata kad nije u funkciji, da bi ste sprijeili gubitak topline kroz dimnjak.

36Spremite za drva mora biti suho jer e se u suprotnom drva ovlaiti i tee izgarati.

37Nemojte pretrpavati loite drvima. Iskoristivost e biti bolja ukoliko loite punite manjim koliinama drva.

38Kako bi ste osigurali bolje izgaranje i efikasnost, cjepanice ne bi trebale biti promjera veeg od 10-15 cm.

34Pozovite strunu osobu da provjeri spojeve pei s dimnjakom kako bi osigurali da nema proputanja dimnih plinova u prostor. Ukoliko se u prostoru osjeti bilo kakav dim, postoji zagaenje koje je tetno za zdravlje.

20

41

42

ZAMJENA KOTLA NA LO UL JE STAROG 20 GODINA NOVIM KOTLOM NA BIOMASU (PELETI)Ukoliko zamijenite kotao na lo ulje s novim kotlom na biomasu, godinje ete utedjeti oko 4.243 KM u Sarajevu odnosno 3.853 KM u Banja Luci, a investicija od 6.500 KM e vam se vratiti za 1,5 (SA) i 1,7 godine (BL).

EE mjera: Kotao na biomasu - peletiSARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede 4.243 KM5,66 tCO23.853 KM

5,15 tCO2Investicija: oko 6.500 KM oko 6.500 KMRok povrata investicije: 1,5 god 1,7 godivotni vijek EE mjere : 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 63.645 KM 57.885 KM

* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 1,95 KM/l, (gustoa ulja 840 kg/m, donja ogrjevna mo 11,861 kWh/kg), te uz cijenu peleta 0,32 KM/kg (donja ogrjevna mo 5,1 kWh/kg).** Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog kotla na kruto gorivo s digitalnim regulatorom, spremnikom, transporterom i plamenikom za pelete, spremnikom potrone vode. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji kotlovnice, izvoditelju, stvarnim trokovima instalacije ovisnim o lokaciji i sl.

Ukoliko nemate mogunosti ugraditi sistem grijanja s biomasom i solarnim kolektorima ili plinsko centralno grijanje te vam je elektrina energija jedini dostupni energent, preporuka je da ugradite dizalicu topline. Dizalica topline troi priblino 2,5-4 puta manje elektrine energije nego elektrini radijatori ili pei, kao to je prikazano u tablici.

Grijanje elektrinom energijom

Potronja elektrine energije dizalice topline Ogrjevna energija koju predaje prostoru Povrina prostorije koju grije600 800 W 2000 2500 W 20 25 m2

800 1100 W 3000 3500 W 25 35 m2

1600 2100 W 4500 5500 W 40 55 m2

Potronja elektrine energije elektrine grijalice Ogrjevna energija koju predaje prostoru Povrina prostorije koju grije2500 W 2500 W 20 m2

Isti ureaj moete koristiti u ljetnom razdoblju za hlaenje, pri emu treba paziti na odabiru kapaciteta

ureaja s obzirom na rashladni ili ogrjevni uina koji ureaj treba pokriti. Predimenzionirana oprema moe

smanjiti toplinski ugoaj i poveati buku u prostoru. Zbog uestalog paljenja i gaenja smanjuje se ivotni

vijek ureaja.

Dizalice topline nie kvalitete ne mogu zagrijati prostor kada je vanjska temperatura ispod nule, stoga treba odabrati dizalicu topline s inverterom koje mogu zagrijati vau kuu i pri vanjskim temperaturama od -15C. U sjevernom i centranom dijelu BiH zbog niskih vanjskih temperatura u zimskom razdoblju, efikasnost sistema bit e nia. Ureaji s inverterom pored toga troe i do 40% manje energije od klasinih ureaja

43

21

45

44ZAMJENA SISTEMA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE VODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SISTEMOM S DIZALICOM TOPLINE ZRAK ZRAKDizalica topline zrak zrak uzima toplinu iz vanjskog zraka i uz pomo kompresora zagrijava zrak u prostoriji. Zamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti izmeu 45% i 55% elektrine energije. Utede i investicije su navedene u tablici:

EE mjera: Dizalica topline zrak - zrakSARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede: 2.280 KM 12,13 tCO 1.782 KM

11,02 tCOInvesticija: oko 22.000 KM oko 22.000 KMRok povrata investicije: 9,6 god 12,3 godivotni vijek EE mjere : 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 34.200 KM 26.730 KM

ZAMJENA SISTEMA GRIJANJA PRIPREME I POTRONE TOPLEVODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SISTEMOM S DIZALICOMTOPLINE ZEML JA - VODA I NISKOTEMPERATURNIM SISTEMOMDISTRIBUCIJE TOPLINEDizalica topline zemlja voda uzima toplinu iz zemlje pomou zemljanih kolektora (cijevi poloenih u zemlju kroz koje prolazi voda) i uz pomo kompresora zagrijava vodu sistema centralnog grijanja koja se koristi za podno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti oko 70% elektrine energije. Utede i investicije za dizalicu topline i podno grijanje navedene su u tablici:

EE mjera: Dizalica topline zemlja - vodaSARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede: 2.902 KM15,44 tCO2.284 KM

14,12 tCO2Investicija: oko 45.000 KM oko 45.000 KMRok povrata investicije: 13,9 godina 19,7 godivotni vijek EE mjere : 20 godina 20 godinaUtede u ivotnom vijeku 58.040 KM 45.680 KM

* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz srednju godinju cijenu elektrine energije za domainstva od 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL) s ukljuenim PDV-om. ** Investicija obuhvaa dobavu i ugradnju dizalice topline tipa glikol - voda, bojler potrone vode, gradnju zemljanog kolektora, gradnju sistema niskotemperaturne distribucije topline (podno grijanje ili ventilatorski konvektori) i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji, izvoditelju, vrsti terena, stvarnim trokovima gradnje instalacije i sl.

* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz srednju godinju cijenu elektrine energije za domainstva od 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL) s ukljuenim PDV-om. ** Investicija obuhvaa dobavu i ugradnju reverzibilne dizalice topline tipa zrak - voda i ugradnju spojnih cjevovoda izmeu vanjske i unutranjih jedinica. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji, izvoditelju, stvarnim trokovima gradnje instalacije i sl.

S obzirom na nain rada, voda koju zagrijava dizalica topline moe postii temperaturu 40-55C. Stoga se uglavnom izvodi u kombinaciji s podnim grijanjem.

22

46 ZAMJENA SISTEMA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE VODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SISTEMOM S DIZALICOM TOPLINE PODZEMNA VODA - VODA I PODNIM GRIJANJEMDizalica topline podzemna voda voda uzima toplinu iz zemlje tj. podzemnih voda i uz pomo kompresora zagrijava vodu sistema centralnog grijanja koja se koristi za podno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti oko 55% elektrine energije. Utede i investicije za dizalicu topline i podno grijanje navedene su u tablici:

EE mjera: Dizalica topline podzemna voda - vodaSARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede:2.280 KM

12,13 tCO1.782 KM

11,02 tCO

Investicija: oko 35.000 KM oko 35.000 KMRok povrata investicije: 15,3 god 19,6 godivotni vijek EE mjere : 20 god 20 godUtede u ivotnom vijeku 45.600 KM 35.640 KM

* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz srednju godinju cijenu elektrine energije za domainstva od 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL) s ukljuenim PDV-om. ** Investicija obuhvaa dobavu i ugradnju dizalice topline tipa voda - voda, bojler potrone vode, gradnju produkcione i upojne buotine, crpke i cjevovode za prijenos podzemne vode, izmjenjiva topline podzemne vode, gradnju sistema niskotemperaturne distribucije topline (podno grijanje ili ventilatorski konvektori) i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji, izvoditelju, vrsti terena, dubini podzemne vode, stvarnim trokovima gradnje instalacije i sl.

ZAMJENA SISTEMA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE VODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SISTEMOM S DIZALICOM TOPLINE ZRAK - VODA I PODNIM GRIJANJEMDizalica topline zrak voda uzima toplinu iz vanjskog zraka i uz pomo kompresora zagrijava vodu sistema centralnog grijanja koja se koristi za podno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti oko 65% elektrine energije u Sarajevu i Banja Luci. Utede i investicije za dizalicu topline i podno grijanje navedene su u tablici:

47

EE mjera: Dizalica topline zrak - vodaSARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede:2.695 KM

14,33 tCO2.138 KM

13,22 tCOInvesticija: oko 26.000 KM oko 26.000 KMRok povrata investicije: 9,6 god 12,2 godivotni vijek EE mjere : 15 - 20 god 15 - 20 godUtede u ivotnom vijeku 53.900 KM 42.760 KM

* Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz srednju godinju cijenu elektrine energije za domainstva od 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL) s ukljuenim PDV-om. ** Investicija obuhvaa dobavu i ugradnju reverzibilne dizalice topline tipa zrak - voda s dodatnim elektro grijaem, bojler potrone vode s dodatnim elektro grijaem, gradnju sistema niskotemperaturne distribucije topline: podno grijanje i/ili ventilatorski konvektori i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji, izvoditelju, stvarnim trokovima gradnje instalacije i sl.

23

REGULIRANJEM SISTEMA GRIJANJA TEDIMO ENERGIJU!

Odravanje previsokih temperatura zraka u prostorijama te sputanje temperature otvaranjem prozora jedna je od najeih greaka kojima rasipamo energiju. Obini radijatorski ventili nam pomau da runo reguliramo temperaturu u prostoru dok nam termostatski radijatorski ventili pomau da automatski reguliramo temperaturu u prostorijama.

24

48

49

50

51

52

Preporuene temperature u prostoru:

Toplinska ugodnost je stvar navike i line percepcije ugodnosti. Preporuke za odravanje temperatura u pojedinim prostorima kako bi odrali toplinsku ugodnost, a da u isto vrijeme ne bi rasipali energiju su: Hodnik 14-17C Spavaa soba 17C Kuhinja 17-21C Radna soba 17-21C Dnevni boravak 20-23C Kupaonica 23C Preko dana kad nikoga nema kod kue 16 C Za vrijeme zimskog godinjeg odmora 10 C

Ako temperaturu koju odravate u prostoru smanjite za samo 1C, godinje moete utedjeti priblino 5% energije za grijanje.

Ako otvarate prozor na due vrijeme iskljuite sistem grijanja ili hlaenja.

Prilagodite garderobu godinjem dobu kako prostor ne bi nepotrebno pregrijavali.

UGRADNJA TERMOSTATSKIH VENTILA

Radijatorski termostatski ventil regulira temperaturu u svakoj prostoriji u kojoj se nalazi. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila mogua je uteda energije ak do 20% (to ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije- najbre reagiraju termostatske glave punjene plinom). Uteda se ostvaruje na nain da termostatski radijatorski ventil sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji koristei sve raspoloive izvore topline (sunce, ljude, kuanske aparate...).

Utede od oko 15% koje je mogue postii ugradnjom termostatskih ventila na 14 radijatora u porodinoj kui od 150 m2 koja godinje troi priblino 2.800 litara lo ulja (5.460 KM) ili 3.000 m3 (2.730 KM) prirodnog plina, prikazane su u tablici:

25

53

EE mjera: Ugradnja termostatskih ventilaEnergent: Lo ulje Prirodni plin

Godinje utede:819 KM

420 l 1,09 tCO2

935 Kn450 m

0,86 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 1.100 KM 1.100 KMRok povrata investicije: 1,3 god 2,7 godivotni vijek EE mjere: 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 12.285 KM 6.150 KM

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/

m (PDV ukljuen).

UGRADNJA SOBNOG TERMOSTATAUgradnjom sobnog termostata moete smanjiti trokove za grijanje od 7-15 %. Programirajte termostat tako da za vrijeme noi ili dok ste izvan kue, temperaturu postavite na niu vrijednost. Takoe, moete regulirati sistem grijanja tako da se gasi sat vremena prije nego izlazite iz kue te da se pali pola sata prije nego se vraate kui. Sobni termostat regulira temperaturu u prostoru na taj nain da ukljuuje kotao i pumpu centralnog grijanja kad temperatura u prostoru padne ispod odreene zadane vrijednosti.Za stambeni prostor od 150 m2 koji godinje troi oko 2.800 litara lo ulja ((5.460 KM) ili 3.000 m3 (2.730 KM) prirodnog plina uz pretpostavku godinjih uteda toplinske energije od 7%, novane utede su prikazane u tablici:

EE mjera: Ugradnja sobnog termostataEnergent: Lo ulje Prirodni plin

Godinje utede:382 KM

196 l0,51 tCO2

191 KM210 m

0,40 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 150 KM 150 KMRok povrata investicije: 0,4 god 0,8 godivotni vijek EE mjere: 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 5.730 KM 2.865 KM

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/

m (PDV ukljuen).

54REGULACIJA KOTLAAko va kotao nije stariji od 10 godina onda bi umjesto zamjene kotla bilo uputno nadograditi sistem regulacije kotla.Utede od oko 15% koje je mogue postii ugradnjom regulacije kotla u porodinoj kui od 150 m2 koja godinje troi priblino 2.800 litara lo ulja ((5.460 KM) ili 3.000 m3 (2.730 KM) prirodnog plina, prikazane su u tablici:

26

55 INDIVIDUALNO MJERENJE POTRONJE ENERGIJEInstaliranjem elektronskih isparivakih razdjelnika toplinske energije moemo individualno mjeriti potronju toplinske energije po stanovima ime potroai plaaju onoliko koliko i potroe. Razdjelnici topline sami za sebe ne tede energiju, ali motiviraju potroae na racionalniju potronju. S ugradnjom razdjelnika toplinske energije ugrauju se i termostatski ventili ime moemo godinje utedjeti i do 15% energije za zagrijavanje prostora. Investicijski trokovi su izmeu 200 i 250 KM po radijatoru, dok je ivotni vijek razdjelnika topline oko 10 godina.

EE mjera: Individualno mjerenje potronje energijeGodinje utede: do 15% energije grijanjaInvesticija 200-250 KM po radijatoruivotni vijek EE mjere 10 godina

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/

m (PDV ukljuen).

EE mjera: Regulacija kotlaEnergent: Lo ulje Prirodni plin

Godinje utede:819 KM

420 l1,09 tCO2

410 KM450 m

0,86 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 1.500 KM 1.500 KMRok povrata investicije: 1,8 god 3,7 godivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 12.285 KM 6.150 KM

PRIPREMA POTRONE TOPLE VODE I PRIMJENA SOLARNIH KOLEKTORA

28

Potrona topla voda se u velikom dijelu Bosne i Hercegovine gdje nije dostupan plin ili gradski toplinski sistem centralnog grijanja, zagrijava elektrinom energijom. Pri izboru elektrinog bojlera slijedite upute proizvoaa i izaberite onaj koji odgovara broju lanova u vaoj porodici i prosjenoj dnevnoj potronji.

Redovno istite kamenac s grijaa u bojleru. Kamenac spreava prijelaz topline s grijaa na vodu pri emu se troi vie energije za zagrijavanje iste koliine vode. Moderni elektrini bojleri imaju ugraene suhe grijae kojima je uklonjen problem stvaranja kamenca.

Ukoliko imate dvotarifno brojilo vodu zagrijavajte po noi kad je nia cijena elektrine energije.

Elektrini bojler koristite namjeten na ekonomini rad, to podrazumijeva da je temperatura vode izmeu 55 i 60C. Najee upotrebljavamo vodu temperature 40C to postiemo mijeanjem tople i hladne vode.

Prilikom instalacije novog spremnika tople vode i/ili kotla bilo bi poeljno smjestiti ga to blie mjestu potronje tople vode kako bi se smanjili gubici kroz cijevi.

Ukoliko nije tvorniki izoliran obavezno izolirajte spremnik s toplom vodom, kao i cijevi do potronih mjesta.

56

57

58

59

60

61

62

63 ZAMJENA STAROG ELEKTRINOG BOJLERA Pri zamijeni starog elektrinog bojlera novim, identine zapremine i snage (2 kW) koji ima ugraen timer kojim se bojler ukljuuje u razdoblju niske tarife elektrine energije, godinje moete utedjeti i do 200 KM. Pretpostavka je da se radi o etverolanoj porodici, a dnevna potronja potrone tople vode (PTV) je 60 litara po osobi.

Izaberite bojler koji ima dodatnu izolaciju radi smanjenja gubitaka topline, kao npr. poliuretansku toplinsku izolaciju debljine 100 mm.

29

64

65

EE mjera : Zamjena starog elektrinog bojlera

Godinje utede:200 Kn

0,10 tCO2Investicija 450 KMRok povrata investicije 2,3 godinaivotni vijek EE mjere 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 3.000 KM

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/m, elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.

(PTV) SOLARNIM SISTEMOM UZ UPOTREBU ELEKTRINE ENERGIJE ZA DOGRIJAVANJEZa porodinu kuu sa etiri lana koja je vodu zagrijavala starim elektrinim bojlerom preporua se ugradnja solarnog sistema sa dva kolektora efektivne povrine 4,0 m i spremnikom od 200 litara (dnevna potronja 60 litara po osobi 12,56 kWh/dan). Uz investiciju u cijeli sistem od oko 4.500 KM;, godinje moemo utedjeti u zavisnosti od lokacije i cijene elektrine energije oko 350 KM u Sarajevu i 300 KM u Banja Luci, to znai da bi nam se investicija na podruju Sarajeva vratila u roku 12,7 godina, a Banja Luke 15,0 godina.

EE mjera : Ugradnja solarnih kolektora za PTVSARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede:354 KM

2.510 kWh 1,88 tCO2

300 KM2.475 kWh1,86 tCO2

Investicija: 12,7 god oko 4.500 KMRok povrata investicije: 14,8 godina 15,0 godivotni vijek EE mjere : 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku: 8.850 KM 7.500 KM

ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA PIPREMU TOPLE VODE SOLARNIM SISTEMOM UZ UPOTREBU UKAPLJENOG NAfTNOG PLINA (UNP) ZA DOGRIJAVANJEZa kuu s etiri lana porodice koja vodu zagrijava starim elektrinim bojlerom preporuuje se ugradnja solarnog sistema sa dva kolektora efektivne povrine 4,0 m i spremnikom od 200 litara te plinskim bojlerom na UNP za dogrijavanje. Ujedno plinski bojler koristimo i za sistem centralnog grijanja kao zamjenu za elektrino grijanje. Cijena 1 kWh elektrine energije iznosi 0,141 KM, dok je cijena 1 kWh ukapljenog plina 0,174 KM (uz efikasnost plinskog bojlera 92%), to je za skoro 20% via cijena bez uraunatih trokova skladitenja ukapljenog plina. Prema trenutnom odnosu cijena vidljivo je da se u BiH isplativije grijati na elektrinu energiju. Cijena elektrine energije u BiH je najeftinija u regionu te bi jedinom njenim rastom, u odnosu na cijenu UNP-a, ulaganja u ovu vrstu EE mjere bila isplativa. Investicije za Sarajevo i Banja Luku prikazane su u tablici. Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m te da je za zagrijavanje kue godinje potrebno 1.500 m plina tj. 1.365 KM. Cijena godinjeg najma spremnika od 2.000 kg iznosi oko 500 KM, a trina cijena 3.000 KM.

30

66

EE mjera : Zamjena elektrinog bojlera za pripremu potrone tople vode (PTV) solarnim sistemom uz upotrebu UNP-a za dogrijavanje

SARAJEVO BANJA LUKA

Iznajmljen spremnikKupljen

spremnikIznajmljen

spremnikKupljen

spremnik

Godinje utede: - 683 KM* - 303 KM* -1.078 KM* - 689 KM*

Investicija : 2.510 kWh 2.510 kWh 2.475 kWh 22.475 kWhivotni vijek EE mjere 8.000 KM 11.000 KM 8.000 KM 11.000 KM

25 god 25 god 25 god 25 godKoritena cijena ukapljenog naftnog plina na dan 20.08.2011. godine je 2,05 KM/kg (donja ogrjevna mo 12,8 kWh/kg), te cijenu mjesenog najma spremnika od 4850 litara (2000 kg) od 50 KM.* EE mjera se ne isplati jer je cijena 1 kWh dobijenog iz elektrine energije, jeftinija od 1 kWh dobijenog iz ukapljenog plina. Prag rentabilnosti bi se mogao oekivati kada bi se omjer cijena energije promijenio u korist UNP-a.

ZAMJENA ELEKTRINOG GRIJANJA PEIMA I ELEKTRINOG BOJLERA ZA PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE (PTV) SA SOLARNIM SISTEMOM UZ UPOTREBU UKAPLJENOG NAfTNOG PLINA (UNP) ZA DOGRIJAVANJEZa kuu s etiri lana porodice koja vodu zagrijava starim elektrinim bojlerom te se grije elektrinim peima preporuuje se ugradnja solarnog sistema sa 10 kolektora u Sarajevu i Banja Luci i dva spremnika od 200 litara s plinskim bojlerom na UNP za dogrijavanje. Solarni sistem je projektiran tako da pokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Plinski bojler koristimo i za sistem centralnog grijanja kao zamjenu za elektrino grijanje. Godinje utede u ovisnosti o lokaciji i modelu nabave spremnika UNP-a iznose od 55-395 KM. Mala uteda u novcu je poslijedica skupljeg 1 kWh dobijenog iz ukapljenog plina u odnosu na 1 kWh iz elektrine energije. Investicije za Sarajevo i Banja Luku, kao i utede prikazane su u tablici.

EE mjera: Zamjena elektrinog grijanja i ele. bojlera za pripremu potrone tople vode (PTV) solarnim sistemom uz upotrebu UNP-a za dogrijavanje

SARAJEVO BANJA LUKA

Iznajmljen spremnikKupljen

spremnikIznajmljen

spremnikKupljen

spremnik

Godinje utede: 55 KM

6.747 kWh 6,56 tCO2

395 KM6.747 kWh6,56 tCO2

-367 KM*6.561 kWh6,66 tCO2

-27 KM*6.561 kWh6,66 tCO2

Investicija 19.600 KM 22.540 KM 19.600 KM 22.540 KMRok povrata investicije # # # #ivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godina 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 1.375 KM 9.875 KM # #

Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m te da je za zagrijavanje kue godinje potrebno 1.500 m plina tj. 1.365 KM. Cijena godinjeg najma spremnika od 2.000 kg iznosi oko 500 KM, a trina cijena 3.000 KM.

Koritena cijena ukapljenog naftnog plina na dan 20.08.2011. godine je 2,05 KM/kg (donja ogrjevna mo 12,8 kWh/kg), te cijenu godinjeg najma spremnika od 4850 litara (2000 kg) od 500 KM.* EE mjera se ne isplati jer je cijena 1 kWh dobijenog iz elektrine energije, jeftinija od 1 kWh dobijenog iz ukapljenog plina. Prag rentabilnosti bi se mogao oekivati kada bi se omjer cijena energije promijenio u korist UNP-a. # Investicija se ne moe vratiti u ivotnom vijeku EE mjere.

31

67ZAMJENA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE VODE S ELLO ULJEM SA SOLARNIM SISTEMOM UZ UPOTREBU PRIRODNOGPLINA ZA DOGRIJAVANJEZa kuu s etiri lana porodice koja vodu zagrijava starim kotlom na lo ulje preporuuje se ugradnja solarnog sistema sa 10 kolektora u Sarajevu i Banja Luci i dva spremnika od 200 litara te plinskim bojlerom za dogrijavanje. Solarni sistem je projektiran tako da pokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Plinski bojler koristimo i za sistem centralnog grijanja ime se postiu daljnje utede. Godinje utede su oko 2.990 KM, dok su investicije i razdoblje povrata investicije za Sarajevo i Banja Luku prikazani u tablici:

EE mjera: Zamjena grijanja i pripreme potrone tople vode (PTV) sa EL lo uljem sa solarnim sistemom uz upotrebu prirodnog plina za dogrijavanje

SARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede: 2.997 KM6.747 kWh3,04 tCO2

2.979 KM6.561 kWh3,01 tCO2

Investicija: 14.700 KM 14.700 KMRok povrata investicije: 4,9 god 4,9 godivotni vijek EE mjere: 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku: 74.925 KM 74.475 KM

68

Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m te da je za zagrijavanje kue godinje potrebno 1.500 m plina tj. 1.365 KM.

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/m,

elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.

NADOPUNA SISTEMA ELEKTRINOG GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE VODE SA SOLARNIM SISTEMOM UZ UPORABU ELEKTRINE ENERGIJE ZA DOGRIJAVANJE

Za kuu s etiri lana porodice koja vodu zagrijava starim elektrinim bojlerom te se grije elektrinim peima preporua se ugradnja solarnog sistema sa 10 kolektora u Sarajevu i Banja Luci i dva spremnika od 200 litara. Ukoliko nemate mogunosti koristiti plin, dogrijavanje vode u spremniku je mogue i s elektrinim grijaima. Solarni sistem je projektiran tako da pokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Godinje utede u ovisnosti o lokaciji i cijeni elektrine energije iznose 961 KM u Sarajevu i 804 KM u Banja Luci. Investicije za Sarajevo i Banja Luku, kao i povrati investicija prikazani su u tablici.

32

69Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/m,

elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.

ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA GRIJANJE VODE SA KOMBI - KLIMA UREAJEMUgradite ureaj tzv. kombi-klimu koji je kombinirani klima-bojler tj. ureaj koji istovremeno hladi prostor i zagrijava potronu toplu vodu. U sezoni hlaenja, dok radi klima ureaj imat ete besplatno zagrijavanje vode, a u sluaju da klima ureaj ne radi, troit ete 3-4 puta manje elektrine energije nego u sluaju elektrinog bojlera.

Ako elektrini bojler za zagrijavanje potrone tople vode zamijenite klima bojlerom godinje ete utedjeti oko 300 KM, a investicija od 1.900 KM e vam se vratiti u roku 6,2 godina.

EE mjera: Zamjena elektrinog bojlera za grijanje vode sa kombi klima ureajem

SARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede:305 KM

2.140 kWh 1,62 tCO2

260 KM2.120 kWh

1,61 tCO2Investicija : 1.900 KM 1.900 KMRok povrata investicije: 6,2 god 7,3 godivotni vijek EE mjere : 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 4.575 KM 3.900 KM

Ukoliko ste planirali investirati u ureaj za hlaenje ija je prosjena cijena oko 800 KM, onda bi mogli rei da je povrat dodatne investicije (od 1.100 KM) u ovakav ureaj koji pored toga to zagrijava toplu vodu i hladi prostor oko 3,6 godine.

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/m,

elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.

Kombi klima ureaj (bez invertera) sa spremnikom uin grijanja 3,7 kW, uin hlaenja

3,5 Kw, spremnik PTV 80 litara. Klasini split sistem (bez invertera, grijanje 3,7 kW,

hlaenje 3,5 kW)

EE mjera: Ugradnja solarnih kolektora za grijanje i PTVSARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede:961 KM

6.747 kWh5,11 tCO2

804 KM6.561 kWh4,97 tCO2

Investicija: 12.500 KM 12.500 KMRok povrata investicije: 13,0 god 15,5 godivotni vijek ee mjere : 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 24.025 KM 20.100 KM

ODSISNA VENTILACIJA

Kako bi se sprijeilo neugodno irenje mirisa i vlage iz kuhinje i toaleta potrebno je ugraditi odsisne nape u kuhinjama iznad tednjaka, te odsisne ventilatore u kupaonama.

34

Redovno istite ventilatore i filtere u napama. Zbog zaprljanosti zrak tee prolazi kroz filtre te se zbog toga potronja energije poveava.

Provjerite zaprljanost vanjskih otvora, jer uslijed zaepljenja dolazi do poveane potronje energije.

Kako bi osigurali da ventilatori rade samo onda kad je to potrebno ugradite kombinirane prekidae pri emu se paljenjem svjetla u kupaonici ili toaletu pali i ventilator, koji se automatski iskljuuje nekoliko minuta nakon gaenja svjetla. Odsisna napa na slian nain moe biti povezana sa svjetlom iznad tednjaka.

Prilikom gradnje kue osigurajte prirodnu ili mehaniku ventilaciju potkrovlja. Ventilacija je nuna za uklanjanje vlage iz prostora i topline u ljetnom razdoblju kad temperatura u potkrovlju moe dostii temperaturu i preko 50C.

70

71

72

73

74 U domainstvima u BiH jo uvijek se ne izvode centralizirani sistemi ventilacije s kanalnim razvodom, meutim sa smanjenjem propusnosti ovojnice zgrade zbog smanjenja toplinskih gubitaka sistemi ventilacije s dovodom svjeeg zraka, te odsisom otpadnog zraka u domainstvima postati e uobiajeni. Sistem ventilacije je nuan u pasivnoj kui, pri emu je obavezna ugradnja rekuperatora ili regeneratora topline kojim se koristi toplina iz otpadnog zraka kako bi se ugrijao svjei zrak.

Ventilacija potkrovlja

MOE LI HLAENJE PROSTORA BITI ENERGETSKI EFIKASNO?

Svjedoci smo da su zadnjih godina promjene temperature sve ee, a zbog visokih temperatura nam je skoro nemogue obavljati svakodnevne poslove. S porastom standarda vie nismo zadovoljni prirodnom ili prisilnom ventilacijom pa se sve vie kuanstava odluuje na ugradnju klima ureaja tj. split jedinica za hlaenje zraka koje su najjednostavnije i inicijalno najjeftinije rjeenje za hlaenje naih domova, premda ne i najefikasnije. Split klima ureaj se sastoji od jedne vanjske i jedne ili vie unutarnjih jedinica. Hlaenje se ostvaruje pomou kompresora koji omoguuje cirkulaciju radne tvari (freona) unutar ureaja koja preuzima toplinu iz prostora i prenosi je u okoli.

36

77

75

76

Najjeftiniji oblik hlaenja kue je prirodnim putem, tj. cirkulacijom zraka iz hladnijih prostora prema toplijima. Meutim, prirodna ventilacija nije uvijek primjenjiva, pa je stoga mogue ugraditi ventilator koji e prisilno cirkulirati zrak u prostoru u kojem boravimo. Sobni ventilator moe pridonijeti toplinskom ugoaju u ljetnom razdoblju na taj nain da e poveati brzinu strujanja zraka i time pospjeiti izmjenu topline izmeu ljudskog tijela i zraka u prostoriji. Pri tome se stvara osjeaj hlaenja, dok zrak u prostoriji ostaje iste temperature ili se neznatno zagrijava.

Prilikom izbora odgovarajueg klimatizacijskog ureaja posavjetujte se sa strunjakom i ne kupujte ureaj veeg kapaciteta nego to vam je potrebno. Na izbor kapaciteta klima ureaja utie veliina prostora, povrina staklenih otvora, toplinska izoliranost prostorije, broj ljudi koji borave u prostoru, te broji toplinskih izvora (npr. tednjak, hladnjak i ostali elektrini ureaji). Potrebna rashladna snaga ureaja moe se priblino odrediti na osnovu povrine stambenog prostora koji se hladi prema sljedeoj tablici.

Pri kupovini klima ureaja treba obratiti panju na faktor hlaenja ili grijanja (oznaen s COP ili EER) koji se uglavnom kree u granicama od 2,5 do 4. to je taj faktor vei, ureaj je energetski povoljniji. Faktor hlaenja ili grijanja nam govori koliko se puta vie rashladne ili toplinske energije dobije u odnosu na uloenu elektrinu energiju potrebnu za pogon kompresora.

Tip objektaSpecifino

optereenje W/m2

Pasivna kua 10

Niskoenergetska kua 40

Novogradnja (dobra toplinska izolacija) 50

Kua (normalna toplinska izolacija) 90

Starija kua (bez posebne toplinske izolacije) 180

37

78

79

80

Hlaenje prostora na preniske temperature u ljetnom razdoblju nije poeljno. Pri postavljenim niim temperaturama dolazi do poveanog isuivanja zraka (roenja na unutarnjoj jedinici) to je energetski i zdravstveno nepovoljno. Kako se veliki dio energije troi na izdvajanje vlage iz zraka kapacitet ureaja za hlaenje se znatno smanjuje. Stoga podesite temperaturu na regulatoru na 25 26 C. Za svaki C nie temperature prostora utroi se 3 5 % vie energije.

Razlika izmeu vanjske i unutarnje temperature zbog zdravstvenih razloga ne bi trebala biti via od 7 oC.

Vanjsku jedinicu po mogunosti montirajte na sjeverni dio kue ili tamo gdje je zaklonjena od direktnog sunevog zraenja, te gdje je osigurana dobra cirkulacija zraka. to je vanjska jedinica na hladnijem mjestu efikasnost ureaja e biti vea.

Prilikom rada klima ureaja pokuajte eliminirati bespotrebne toplinske izvore u prostoru (kao to je rasvjeta i ostali kuanski ureaji).

81Ne hladite prostorije u kojima ne boravite!

82Zatvorite prozore ako je hlaenje ukljueno. Ukoliko morate provjetriti prostoriju, za to vrijeme ugasite klima ureaj.

83Klima ureaj treba odravati ovlatena osoba. Prije sezone hlaenja ili grijanja potrebno je oistiti vanjsku i unutarnju jedinicu, kako bi sprijeili poveanu potronju energije uslijed zaprljanih povrina izmjenjivaa topline. Filtere na unutarnjoj jedinici moete istiti sami i to barem jednom mjeseno kako bi osigurali odgovarajuu kvalitetu zraka.

38

Ureaji s najviom efikasnou koji se danas mogu nai na tritu su klimatizacijski ureaji s inverterom, a postiu utede od 20 do 40 % (ovisno o proizvoau) u odnosu na klasine ureaje. Inverterski ureaji rade punom snagom do postizanja eljene temperature u prostoru, a nakon toga se ne iskljuuju, ve smanjivanjem broja okretaja kompresora prilagoavaju svoj rashladni uinak zadanim uvjetima sa ciljem odravanja eljene temperature prostora u uim granicama. Time se izbjegavaju nagle promjene u temperaturi prostora ime se poveava udobnost, a nema ni estog ukljuivanja i iskljuivanja ureaja ime su se dodatno optereivale elektrine instalacije.

84

85 Kupujte klima ureaje energetskog razreda A!

86 Cijevi koje spajaju vanjsku i unutarnju jedinicu klimatizacijskog ureaja moraju biti izolirane kako bi sprijeili toplinske gubitke.

KAKO POVEATI ENERGETSKU EFIKASNOST RASVJETE?

Rasvjeta u kuanstvima troi priblino 10-15% elektrine energije!

40

87

88

89

90

91

92

93

94

Najjednostavniji nain utede na rasvjeti je maksimalno iskoritenje dnevnog svijetla koje ravnomjerno osvjetljava prostoriju gdje god je mogue. To se postie redovitim ienjem prozora, izbjegavanja postavljanja prevelikog broja biljaka ispred prozora, izbjegavanjem tamnih zavjesa, a u radnim prostorijama postavljanjem stolova tako da maksimalno koriste dnevno svijetlo.

Potrebno je pametno upravljati rasvjetom, kao npr.:

Gasite rasvjetu u prostorijama poput toaleta, skladita, podruma ili hodnika u kojima veinu vremena niko ne boravi. Gasite rasvjetu kad god je to mogue.

Koristite sijalicu manje snage gdje je to mogue.

Ukoliko radite, na primjer, za radnim stolom, koristite stolnu lampu koja e vam dati dovoljno svjetla potrebnog za rad, umjesto da centralnom jaom sijalicom osvjetljavate cijelu prostoriju.

Redovno istite sijalice, lustere i lampe jer zaprljanost smanjuje njihov uinak. Neistoe mogu apsorbirati i do 50% svjetlosti.

Bojite zidove u svjetlije boje jer tamne upijaju svjetlost.

Reducirajte dekorativnu rasvjetu gdje je to mogue jer ona ne doprinosi znaajno poveanju osvijetljenosti prostorije, a dodatno troi elektrinu energiju.

Vanjsku je rasvjetu potrebno usmjeriti na eljena podruja kako bi se smanjilo neeljeno rasipanje i svjetlosno zagaenje okoline.

Halogene sijalice proizvode intenzivniju i fokusiranu svjetlost i pri tome troe i do 40% manje elektrine energije od obinih sijalica sa arnom niti.

95

41

Zamijenite obine sijalice sa arnom niti sa tednim(fluorokompaktnim)sijalicama!!! tedne sijalice za isti nivo osvjetljenja troe pet do est puta manje elektrine energije te imaju i do deset puta dulji radni vijek u odnosu na obine sijalice sa arnom niti. Prosjena trajnost obinih sijalica sa arnom niti je do 1.000 sati, a tednih i vie od 10.000 sati.

Usporedba uobiajenih snaga fluorokompaktnih sijalica i obinih sijalica sa arnom niti pri istom nivou svjetlosti prikazana je u sljedeoj tablici:

96

SIjAlICA SA ARNOM NITI

NE

Snaga Snaga TEDNA (FlUORO-KOMPAKTNA) SIjAlICA

DA

25 W 5 W40 W 7 W60 W 11 W75 W 15 W100 W 20 W120 W 23 W

Ako klasinu sijalicu od 100 W zamijenite sa odgovarajuom tednom sijalicom od 20 W, pri pretpostavci da gori u nekom domu 5 sati dnevno, godinje ete utedjeti 20,6 KM*! tedna sijalica e vam se isplatiti za manje od godine dana, a u svom ivotnom vijeku ta sijalica e vam utedjeti 103 KM* !!!! Cijene tednih sijalica kreu se od 5 KM (manje kvalitete i ivotnog vijeka) pa do 15 KM (visoke kvalitete i dugog ivotnog vijeka).* pri cijeni kWh od 0,141 KM (tarifni model EPBIH)

Jeste li znali da...Kod obinih sijalica sa arnom niti u svjetlost se pretvara svega 5% uloene energije, dok se ostatak pretvara u toplinu. Vijek trajanja je otprilike 1.000 radnih sati.

42

100 Ugradite fotonaponske kolektore koji proizvode elektrinu energiju uz pomo sunca. Kako je rasvjeta potroa male snage fotonaponski kolektori su idealan izvor elektrine energije i to naroito u podrujima koji nemaju osigurano napajanje iz elektrodistribucijske mree.

99 Ugradite vremenski regulator rasvjete koji e nakon ukljuivanja i proteka odreenog vremenskog razdobljea ugasiti rasvjetu. Idealan je takoe za stubita i ulaze u kuu. Njegova cijena se kree izmeu 50 i 100 KM.

Kupujte sijalice energetskog razreda A! One troe i do 40% manje elektrine energije u odnosu na one energetskog razreda D. 97

98 Paralelno sa razvojem rasvjetnih tijela, razvijaju se i inteligentni sistemi upravljanja. Ugradite senzore pokreta, naroito u prostorima kao to su hodnici, stubita i sl. Tako ete sprijeiti da svjetlo gori kad za to ne postoji potreba. Cijena senzora se kree od 25 150 KM.

* Fluorokompaktne sijalice spadaju u opasan otpad! Molimo odlaite ih odgovorno..

KAKO UTEDJETI PRI SVAKODNEVNOM KORITENJU KUANSKIH UREAJA?

44

101

102

hladnjak koji odgovara potrebama vae porodice. Imajte u vidu da hladnjak srednjeg kapaciteta troi 300 kWh godinje (to je oko 40 KM godinje), bez obzira da li je pun ili prazan, a mjesena potronja raste za 10-20 kWh (1,4 - 2,8 KM mjeseno) za svakih 100 litara dodatnog kapaciteta.

Porodica Preporueni kapaciteti

1 osoba 100 150 litara

2-4 od 220 280 litara

>5 do 300 litara

Kupovinom visoko djelotvornog hladnjaka koji je prevelik za vae potrebe nepotrebno rasipate energiju.

Postavite hladnjake i zamrzivae na to hladnijem mjestu u kui (nikako u blizini tednjaka, radijatora ili bojlera). Takoe izbjegavajte izloenosti ovih ureaja sunevom zraenju. Hladniji prostor znai veu utedu energije svaki stepen manje moe smanjiti potronju elektrine energije i do 6%.

Hladnjaci i zamrzivai Kako su hladnjaci nezaobilazni ureaj svakog savremenog doma, a upaljeni su 24 h tokom 365 dana godinje oni troe priblino 15% elektrine energije u domainstvima te zbog toga imaju znatan uticaj na raun za elektrinu energiju. U Bosni i Hercegovini hladnjak posjeduje 97,6 % kuanstava.

Hladnjaci i zamrzivai rade tako da prenose toplinu iz njihovih unutranjosti u okolinu (tj. prostoriju u kojoj je ureaj smjeten). Toplina se prenosi s izmjenjivaa topline sa stranje strane hladnjaka na zrak koji cirkulira oko njega. Da bi omoguili djelotvornije hlaenje i manju potronju energije primijenite neki od sljedeih savjeta:

45

103

104

Prilikom postavljanja hladnjaka i zamrzivaa obavezno ostavite dovoljno prostora za prozraivanje izmeu stranjeg dijela ureaja i zida (oko 10 cm) kako ne bi dolo do pregrijavanja kondenzatora i kompresora koje rezultira poveanjem potronje energije.

Ugradbeni hladnjaci u stranjem dijelu gdje se oslobaa toplina imaju manju cirkulaciju zraka pa e zbog toga i troiti vie elektrine energije za postizanje i odravanje odreene temperature u hladnjaku. Stoga izbjegavajte kupovinu ugradbenih hladnjaka ako je to mogue.

105

106

107

108

Povremeno oistite (paljivo da ne otetite cijevi) od praine stranju stranu hladnjaka gdje se oslobaa toplina, jer zaprljane cijevi oteavaju prijelaz topline to nadalje poveava potronju energije.

Vrata hladnjaka ne drite otvorena due nego je to potrebno, te provjerite da li ste ih dobro zatvorili. Prije nego otvorite vrata hladnjaka razmislite to vam je potrebno.

Prilikom zatvaranja vrata hladnjaka budite sigurni da ste ih dobro zatvorili. Provjerite da li je brtva na vratima ista i da dobro prijanja. Kako bis te to provjerili moete staviti komad papira koji ako ne padne pokazuje da su brtve na vratima hladnjaka u dobrom stanju.

Termostat regulirajte na srednju poziciju. Nia temperatura ne znai nu- no i bolje uvanje hrane, a potronja energije moe porast i za 10-15%

109

110

111

Nemojte spremati u hladnjake i zamrzivae vrua ili topla jela. Prije nego toplu hranu namjeravate zalediti, ohladite je na sobnoj temperaturi, zatim u hladnjaku, pa tek onda spremite u zamrziva.

Zamrznutu hranu bi trebali odleivati prvo u hladnjaku, jer na taj nain zamrznuta hrana pri odleivanju hladi besplatno drugu hranu u hladnjaku, pa tek onda na sobnoj temperaturi.

Pravovremeno odleujte hladnjake i zamrzivae jer tako tedite energiju i produavate radni vijek ureaja. S obzirom da sloj leda sprjeava efikasno hlaenje, ienje zamrzivaa je potrebno kad debljina leda dosegne 3 do 5 mm.

46

115 Standardna temperatura uvanja zamrznute hrane je -18oC,

a ako podesite temperaturu za 1oC nie moete poveati potronju energije i do 5%.

112 Kupujte kuanske ureaje energetskog razreda A!Ureaji i rasvjetna tijela energetskog razreda A troe i do 40% manje energije od istih ureaja energetskog razreda D!!!

Razred energetske efikasnosti je potvrda kvalitete ureaja s obzirom na njegovu energetsku efikasnost, pri emu se ureaji prema potronji energije, dijele na sedam razreda energetske efikasnosti oznaenih slovima od A do G (grupu A ine energetski najefikasniji ureaji).

113

114

Za neke ureaje (zamrzivae i hladnjake) uvedene su i klase A+ i A++. Tako hladnjaci u klasi A+ troe 30% - 42%, a u klasi A++ manje od 30% energije koju troi hladnjak energetske klase D. Novi hladnjaci pored efikasnijih kompresora imaju i bolju izolaciju i brtvljenje vrata to dodatno doprinosi poveanoj energetskoj efikasnosti. Hladnjaci koje moete nai danas na tritu troe bar 36% manje energije nego oni proizvedeni prije 15 godina.

Buka koju proizvodi hladnjak dolazi od kompresora. Ako je va hladnjak novijeg datuma moete primijetiti da kompresor radi due vrijeme nego kod vaeg starog hladnjaka koji se esto zaustavljao i startao. Dananji, efikasniji kompresori troe manje energije dok rade u nazivnoj radnoj taki, to znai da je manje temperaturnih varijacija, zbog kojih je bila vea potronja energije kod starih modela.Utede koje moete ostvariti kod pojedinih kuanskih aparata ovise o uestalosti njihove uporabe, a kreu se od 25 do 50 KM godinje.

Imajte u vidu da kad stari kuanski ureaj zamjenjujete s novim s obzirom na napredak tehnologije, svakako kupujete djelotvorniji ureaj nego to je bio onaj proizveden prije 15 - 20 godina.

47

Pri kupovini novih hladnjaka traite one s prirodnim radnim tvarima kao npr. R600a (izobutan) koje prilikom isputanja ne oteuju ozonski sloj i imaju manji uticaj na efekt staklenika.

Hladnjak, ledenicu i klima ureaj koji sadre tetne radne tvari (npr. freone) potrebno je nakon prestanka koritenja deponirati na odgovarajui otpad kako bi strune osobe zbrinule tetne radne tvari koji utiu na razgradnju ozona.

Do -6 Cuvanje zamrznute hrane na kratko vrijeme

Do -12 Cuvanje zamrznute hrane do mjesec dana

-18 Cuvanje zamrznute hrane do jedne godine

-24 CZamrzavanje svjee hrane

Perilice i suilice rublja

Savremeni nain ivota nezamisliv je bez perilice za rublje koja spada u najee koritene kuanske ureaje, a sudjeluje u jednoj desetini potronje elektrine energije u domainstvu. U Bosni i Herce-govini perilicu rublja koristi 86,1 % kuanstava.

116

117

Uputno je znati za to je odreeni dio zamrzivaa namijenjen te koje su zadane temperature:

48

124Perilice suaPranjem sua u perilici troimo do 60% manje elektrine energije i do 85% manje vode nego kod runog pranja. Savremene perilice sua potroe za jedno pranje 15 - 28 l vode i 1,1 - 1,8 kWh elektrine energije. Najnaprednije perilice troe samo 14 l vode to predstavlja 80% utede u vodi u odnosu na runo pranje sua. Dananje perilice sua su 70 puta tie nego one proizvedene prije 30 godina.

118U zadnjih 10 godina ureaji za pranje rublja su uznapredovali, pa je tako potronja vode smanjena sa 110 litara na 50-60 litara, dok je potronja elektrine energije s 2 kWh pala na 0.94 kWh po pranju. Stoga ukoliko imate stari model perilice razmislite o njegovoj zamjeni s novim energetski efikasnijim ureajem.

119

120

121

Danas se na tritu mogu nai ureaji za pranje od 3-7 kg rublja. Odaberite perilicu rublja koja odgovara vaim potrebama za pranjem, te je koristite sukladno uputama proizvoaa. Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja. U sluaju preoptereenog bubnja rublje se nee kvalitetno oprati.

Uvijek odaberite program pranja rublja s najniom temperaturom vode dovoljnom da rublje bude kvalitetno oprano. Dananja sredstva za pranje rublja djelotvorno uklanjaju neistoe i pri niim temperaturama pranja.

Ukoliko moete izbjegavajte suenje rublja u suilicama, ve ga suite na zraku.

122 Najvanija uteda prilikom suenja rublja postie se s dobro centrifugiranim rubljem, stoga bi centrifuga perilice trebala imati najmanje 1000 okretaja u minuti. Namjetanjem centrifuge na 1600 okr/min moemo kod suenja utedjeti i do 30% elektrine energije.

123 Efikasnost suilica rublja osigurava i redovno ienje filtra.

49

132

133

Uvijek koristite veliinom optimalno grijae kolo za odabranu posudu.

Iskljuite grijae tijelo par minuta prije nego to mislite da e jelo biti gotovo, jer e grijae tijelo zadrati visoku temperaturu, a hrana e se nastaviti kuhati.

125

126

127128

Perilicu koristite samo kad je adekvatno napunjena suem.

Redovno provjeravate filtre i nivo soli u perilici koja omekava vodu i spreava nastanak kamenca na grijaim povrinama, te istite unutranjost perilice. Prije stavljanja sua u perilicu ukloniti krupne ostatke hrane.

Izbjegavajte program suenja sua u perilici koji dodatno troi energiju.

Dananja sredstva za pranje sua efikasno uklanjaju neistoe i pri niim temperaturama pranja (50-55 oC), stoga izbjegavajte programe pranja s viim temperaturama. Na ovaj nain godinje moete utedjeti i do 20 KM to nam omoguava 3 mjeseca besplatnog pranja sua u perilici. Potronja deterenta je takoe pala sa 40 g na 20 g po ciklusu pranja.

129Utede ete ostvariti ako perilicu prikljuite na prikljuak s toplom vodom umjesto hladnom jer se najvei dio energije troi na zagrijavanje vode. To je naroito preporuljivo ukoliko zagrijavate vodu solarnim kolektorima ili plinskim kotlom.

130

131

Penice i tednjaciUvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha na taj se nain toplina dulje zadrava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji. Kuhajui s poklopcem moete utedjeti i do 20% energije za kuhanje.

Prilagodite sue koliini hrane koju kuhate. Priprema manje koliine hrane u velikoj posudi znai gubitak energije.

50

142143

Penicu moete iskljuiti i 10 minuta prije kraja peenja jer penica due zadrava toplinu te e vae jelo biti peeno a dodatno ete utedjet elektrinu energiju.

Zaprljane penice troe vie energije nego one koje se redovno iste.

134 Prilikom kuhanja koristite minimalnu snagu koja vam je potrebna. Kad je voda jednom prokuhala smanjite snagu grijae ploe na najniu moguu da zadrite kljuanje. S veom snagom neete postii da vaa hrana bude bre kuhana nego samo da voda bre ispari.

135 Provjerite da li je dno posuda u kojima kuhate glatko i ravno. Hrana e se bre skuhati ako posuda bolje prianja na grijau plou tednjaka.

136 Staklokeramike grijae ploe vrlo precizno usmjeravaju toplinsku energiju na samo dno posude, pa su stoga djelotvornije od klasinih grijaih ploa.

137

138

139

Prilikom izbora tednjaka kupite onaj koji ima mogunost kuhanja i na plin, bez obzira da li imate gradski plin ili trebate kupiti bocu plina. Plin je ekoloki prihvatljiviji energent od elektrine energije, a vrijeme kuhanja i lakoa reguliranja temperature je puno bra.

Prilikom kuhanja na plinskom tednjaku pripazite da plamen ne bude prejak i da ne krui oko posude. To ne samo da je opasno, ve i dodatno rasipa energiju.

Kod peenja su posebno efikasne penice s ventilatorom koje mogu utedjeti od 10 - 15% energije.

140

141

Samo neka jela zahtijevaju predgrijavanje penice na eljenu temperaturu. Zapamtite da svakih 10 minuta predgrijavanja penice troi 0,06 kWh, to pri uestaloj upotrebi tokom godine moe doprinijeti poveanju vaih godinjih rauna za struju.

Vrata penice drite otvorena to krae jer se pri svakom otvaranju izgubi 20% topline.

51

Mali kuanski ureajiKad se zbroje, mali kuanski ureaji mogu troiti dos-ta energije. Veina njih se koristi u kuhinji od ranog jutra, pa do kasne veeri. Kako bi utedjeli energiju koristite ove ureaje pametno i pobrinite se da ih re-dovno istite i odravate.

Izbjegavajte rad elektrinih ureaja u stand by nainu rada kad god je to mogue (npr. iskljuite TV ili DVD prilikom duih izbivanja iz kue). Stand by nain rada kod raznih kuanskih ureaja, a naroito TV i DVD-a troi i do 6% elektrine energije u domainstvu.Primjeristand by naina rada gubitaka nekih esto koritenih kuanskih ureaja

Ureaj Raspon iznosa gubitaka [W]Televizor 1 - 13 WVideorekorder 5 - 19 WRadiobudilica 1 - 3 WMikrovalna penica 2 - 6 WPunja baterija 2 - 4 WAutomatska telefonska sekretarica 2 - 4 WGlazbene linije 0 - 12 W

145Mikrovalna penica Mikrovalna penica je energetski efikasnija od obine penice jer tedi energiju zbog kraeg vremena pripreme hrane. Utede mogu ii i do 50% i to za pripremu malih koliina hrane, a naroito prilikom podgrijavanja.

146Mikrovalna penica grije hranu od rubova prema sredini, stoga ukoliko kuhate raznovrsniju hranu, vee komade stavite s vanjske strane, a tanje i manje s unutarnje strane.

147Elektrini grija vodeKoristite elektrine grijae za vodu, jer je zagrijavanje vode bre i efikasnije od zagrijavanja vode u posudi na elektrinom tednjaku

148Prilikom kupovine novog grijaa vode kupite onaj koji ima automatsko gaenje kad voda dostigne eljenu temperaturu.

144

52

TV/VHS/DVD

154 TV ustand by nainu rada troi i do 24% energije u odnosu na potronju energije kad je upaljen.

155 Neki punjai za mobitele, prenosne raunare i digitalne kamere troe energiju i kad su ureaji napunjeni i kad su odvojeni od punjaa. Dokaz za to moete vidjeti kroz injenicu da se punjai ukljueni u utinicu, a pri tome nisu u funkciji punjenja, i dalje griju.

149

150

Potrebno je vie vremena, a i energije da zagrijete vodu u grijau u kojem se nataloio kamenac nego u istom, stoga redovno istite grija od vodenog kamenca.

Zagrijavajte samo onu koliinu vode koja vam je potrebna (npr. za kavu, aj ili neto drugo).

Elektroniki ureajiU dananje vrijeme sve vie domainstava ima raunare koje koriste djeca za igru, mi za posao ili komunikaciju s prijateljima pa je zgodno primijeniti navedene savjeta kako bi utedjeli energiju prilikom koritenja raunara.

Uvijek gasite raunar kad ga ne koristite. Ukoliko ipak morate ostaviti raunar dok ne radite, ugasite monitor jer on troi vie od pola energije cijelog sistema.

151

152 Screen saver ne tedi energiju, ve samo ekran!Paljenje i gaenje raunara ne troi dodatnu energiju, niti optereuje raunar. U principu gaenjem raunara i monitora kad ste zavrili s koritenjem produujete ivotni vijek komponenti i tedite energiju. Ukoliko ostavite monitor upaljen cijelu no potroit ete energije koliko je dostatno za zagrijavanje 6 veera u mikrovalnoj penici.

153 Stare raunare ne bacajte s kunim otpadom ve ih predajte kompanijama koja prerauju elektronski otpad jer u sebi sadre teke metale i olovo.

I VAA KUA MOE POSTATI PAMETNA I TEDJETI ENERGIJU!

Inteligentna ili pametna kua je kua koja ima ugraeni centralni upravljaki sistem. Takav je sistem u mogunosti integrirati vie sistema (grijanje, potrona topla voda, hlaenje, rasvjeta, sigurnost). Jedna od bitnih funkcija centralnog upravljakog sistema je i optimiranje potronje energije u kui. Naime, sistem moe regulirati temperature u svim prostorijama u kui prema zadanom reimu rada bilo da se radi o zimi ili ljetu, moe kontrolirati rasvjetu u pojedinim prostorijama, ukljuivanje ili iskljuivanje elektrinih potroaa, sistem ventilacije, vanjske aluzine te sigurnosni protupoarni sistem.Povrat investicije e ovisiti o izolaciji objekta, instaliranom sistemu grijanja, veliini staklenih ploha, ori-jentaciji kue, te klimatskim uvjetima. Inteligentni upravljaki sistem poveava sigurnost i komfor u vaem domu, a takoe i produlje ivotni vijek opreme uz smanjene trokove odravanja.

54

156

157

INSTALACIJA PROGRAMIBILNIH TERMOSTATSKIH VENTILA

Ugradite programibilne termostatske ventile koji reguliraju temperaturu prostorije na nain da upravljaju protokom ogrjevne tekuine kroz radijator.Utede od oko 24% koje je mogue postii ugradnjom programibilnih termostatskih ventila na 14 radijatora u porodinoj kui od 150 m2, koja godinje troi priblino 2.800 litara loivog ulja (5.460 KM) ili 3.000 m3

prirodnog plina (2.730 KM), prikazane su u tablici:

EE mjera: Instalacija programibilnih termostatskih ventilaEnergent: lo ulje prirodni plinGodinje utede: 1.310 KM

672 l1,75 t CO2

655 KM720 m

1,37 t CO2Investicija (za 14 radijatora) 2.500 KM 2.500 KMRok povrata investicije: 1,9 god 3,8 godivotni vijek EE mjere 10 godina 10 godinaUtede u ivotnom vijeku 13.100 KM 6.550 KM

JEDNOZONSKA REGULACIJA SISTEMA GRIJANJAInstalacijom jednozonske regulacije sistema grijanja mogue je postii utede od oko 28 %. Jednozonski sistem podrazumijeva sljedee pretpostavke upravljanja: regulacija prema referentnoj temperaturi cijele kue + obini radijatorski ventili s termostatskim izvrnim lanovima.U porodinoj kui od 150 m koja godinje troi priblino 2.800 litara loivog ulja (5.460 KM) ili 3.000 m prirodnog plina (2.730 KM), mogue je postii utede prikazane u tablicama.

EE mjera: Jednozonska regulacija sistema grijanja

Energent: lo ulje prirodni plin

Godinje utede:1.529 KM

784 l2,03 t CO2

764 KM840 m

1,60 tCO

Investicija (za 14 radijatora) 800 KM 800 KM

Rok povrata investicije: 0,5 god 1,0 god

ivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godina

Utede u ivotnom vijeku 22.935 KM 11.460 KM

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/m, elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/m, elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.

55

EE mjera: Jednozonska regulacija sistema grijanja

Energent: lo ulje prirodni plin

Godinje utede:1.529 KM

784 l2,03 t CO2

764 KM840 m

1,60 tCO

Investicija (za 14 radijatora) 800 KM 800 KM

Rok povrata investicije: 0,5 god 1,0 god

ivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godina

Utede u ivotnom vijeku 22.935 KM 11.460 KM

158VIEZONSKA REGULACIJA SISTEMA GRIJANJAUtede od oko 40 % je mogue postii instalacijom viezonske termike regulacije. U viezonskom sistemu koriste se kontrolni ventili s termoelektrinim izvrnim elementima. Pored toga koriste se i elementi okupiranosti prostora kao kalkulacijski parametar za apliciranje rasporeda rada u zonskom kontroleru.U naem primjeru, kua je podijeljena na 7 zona.

EE mjera: Viezonska regulacija sistema grijanjaEnergent: lo ulje prirodni plin

Godinje utede:1120 l

6.200 Kn 2,91 tCO

1.092 KM1200 m

2,28 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 6.500 KM 6.500 KMRok povrata investicije: 3,0 god 3,0 god ivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 32.760 KM 16.380 KM

159INTELIGENTNA RASVJETA Instalacijom digitalne inteligentne rasvjete sa tednim sijalicama u porodinoj kui od 150 m mogue je postii utedu od oko 65 % u odnosu na tradicionalnu rasvjetu. Oekivana godinja potronja energije predmetne kue za rasvjetu je priblino 1.726 kWh, tj. 243 KM uz pretpostavku da je snaga rasvjete cca 1.886 W. Financijski mjera je prikazana u tablici:

EE mjera : Inteligentna rasvjetaElektrina energija: SARAJEVO BANJA LUKA

Godinje utede1.122 kWh

158 KM0,84 tCO

1.122 kWh136 KM

0,84 tCO

Investicija 3.000 KM 3.000 KMRok povrata investicije 18,9 god 22,0 godivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 3.950 KM 3.400 KM

Primjetno je da inteligentna rasvjeta ima vrlo dugaki rok povrata, no potrebno je uzeti u obzir rast cijena energije, te smanjenje cijene rasvjetnih tijela, pored toga cijena same instalacije je nia od cijene klasine instalacije.

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.

Cijene energenata na dan 20.08.2011. godine: lo ulje 1,95 KM/l, prirodni plin 0,91 KM/m, elektrina energija 0,141 KM/kWh (SA) i 0,121 KM/kWh (BL), sa PDV-om.

56

160

161

162

163

164

165

166

167

EKO SAVJETIReciklirajte! Energija koja se troi na proizvodnju i pakiranje, kao i metan koji nastaje na odlagalitima uslijed razgradnje otpada doprinose emisijama gasova staklene bate oko pola tone godinje po osobi. Recikliranje tedi energiju i uva nae prirodne resurse. Za proizvodnju koja umjesto novih koristi reciklirane materijale