Glazbeni eliksir našeg uma Prihvatimo činjenicu, glazba koja predvidljivo utječe na nas puno je više od slučajnog niza tonova. Unatoč osobnosti koju cijenimo, ljudi se (unutar datog društva i vremena, univerzalno) pokreću na ritam pučkog bubnjara. Kao neurolog, uvjeren sam da je u našu vrstu biološki ugrađeno da akustički reagira na uslovljen način na određene melodije, ritmove, zvukove i vibracije. Dok tradicionalni znanstvenici diljem svijeta željno traže specifične muzičke gene, čovjek ne treba biti genije da shvati kako su glazba, osjećaji i naš živčani sustav nerazdvojno povezani. Nedavni članak Sandre Trehub sa Sveučilišta u Torontu ukazuje na to kako majke diljem svijeta pjevaju svojoj novorođenčadi na način koji se univerzalno sastoji od visokih tonova, sporog tempa i karakterističnih melodija. U raznim kulturama i unatoč jezičnim barijerama, te pjesme čak i neuvježbano uho može prepoznati kao uspavanke. Također vjerujem da je glazba bila pokretač društvene evolucije/opstanka od samog začetka naše vrste. Neki stručnjaci vjeruju da su prvi instrumenti izrađeni prije 40,000 godina. Također se pretpostavlja da je pjevanje ili pojanje nastalo poprilično ranije. Čak i sa stajališta anatomije, utvrđeno je da su primarna i sekundarna slušna područja našeg mozga usko povezana sa specijaliziranim područjima za emocije, pamćenje i, što nas ne iznenađuje, opstanak. Stoga je moguće da je naša urođena sposobnost da se povežemo sa glazbom/ritmovima ili da ih stvaramo, igrala ključnu ulogu u evolutivnom napretku civilizacije. Individualno preživljavanje je bez sumnje bilo nemoguće. Da bi se preživjele elementarne nepogode i napadi divljih zvijeri bilo je potrebno živjeti u grupi. Možemo logički pretpostaviti da je izražavanje prepoznatljivim intonacijama i ritmovima prethodilo onome što danas nazivamo "jezikom". Gradeći na tim zvukovima, družina koja se borila za opstanak oblikovala se kroz grupne aktivnosti poput bubnjanja, koje je emocionalno izražavalo kolektivne osjećaje, osnaživanje i želju za preživljavanjem. Uzmemo li u obzir ove povijesne korijene i poznate biološke veze te ako im pridružimo nedavna istraživanja o stvaranju glazbe u obliku grupnog bubnjanja radi postizanja boljih imunoloških rezultata ("Alternative Therapies"- siječanj 2001.), shvaćamo da danas imamo jedinstvenu priliku da ove prastare uvide upotrijebimo na praktičan način. Ovo je naša prilika da potaknemo razvoj djelotvornih metoda samopomoći za one koji žele regulirati svoje zdravlje ili ga ponovo povratiti. ...Postaje očito da moramo učiniti svijesni napor da vratimo glazbu u naš život. To zvuči kao odličan pristup za njegovanje duha iscjeljenja - Um iznad materije! Barry Bittman, doktor medicine 1 / 2
...Postaje očito da moramo učiniti svijesni napor da vratimo glazbu u naš život. To zvuči kao odličan pristup za njegovanje duha iscjeljenja - Um iznad materije!
Citation preview
Glazbeni eliksir naeg uma
Prihvatimo injenicu, glazba koja predvidljivo utjee na nas puno
je vie od sluajnog nizatonova. Unato osobnosti koju cijenimo, ljudi
se (unutar datog drutva i vremena, univerzalno)pokreu na ritam
pukog bubnjara. Kao neurolog, uvjeren sam da je u nau vrstubioloki
ugraeno da akustiki reagira na uslovljen nain na odreene melodije,
ritmove,zvukove i vibracije. Dok tradicionalni znanstvenici diljem
svijeta eljno trae specifine muzikegene, ovjek ne treba biti genije
da shvati kako su glazba, osjeaji i na ivani sustavnerazdvojno
povezani. Nedavni lanak Sandre Trehub sa Sveuilita u Torontu
ukazuje na tokako majke diljem svijeta pjevaju svojoj novoroenadi
na nain koji se univerzalno sastoji odvisokih tonova, sporog tempa
i karakteristinih melodija. U raznim kulturama i unato
jezinimbarijerama, te pjesme ak i neuvjebano uho moe prepoznati kao
uspavanke. Takoer vjerujem da je glazba bila pokreta drutvene
evolucije/opstanka od samog zaetkanae vrste. Neki strunjaci vjeruju
da su prvi instrumenti izraeni prije 40,000 godina. Takoerse
pretpostavlja da je pjevanje ili pojanje nastalo poprilino ranije.
ak i sa stajalita anatomije, utvreno je da su primarna i sekundarna
sluna podruja naegmozga usko povezana sa specijaliziranim podrujima
za emocije, pamenje i, to nas neiznenauje, opstanak. Stoga je mogue
da je naa uroena sposobnost da se poveemo saglazbom/ritmovima ili
da ih stvaramo, igrala kljunu ulogu u evolutivnom napretku
civilizacije. Individualno preivljavanje je bez sumnje bilo
nemogue. Da bi se preivjele elementarnenepogode i napadi divljih
zvijeri bilo je potrebno ivjeti u grupi. Moemo logiki pretpostaviti
daje izraavanje prepoznatljivim intonacijama i ritmovima prethodilo
onome to danas nazivamo"jezikom". Gradei na tim zvukovima, druina
koja se borila za opstanak oblikovala se krozgrupne aktivnosti
poput bubnjanja, koje je emocionalno izraavalo kolektivne
osjeaje,osnaivanje i elju za preivljavanjem. Uzmemo li u obzir ove
povijesne korijene i poznate bioloke veze te ako im pridruimo
nedavnaistraivanja o stvaranju glazbe u obliku grupnog bubnjanja
radi postizanja boljih imunolokihrezultata ("Alternative
Therapies"- sijeanj 2001.), shvaamo da danas imamo
jedinstvenupriliku da ove prastare uvide upotrijebimo na praktian
nain. Ovo je naa prilika da potaknemo razvoj djelotvornih metoda
samopomoi za one koji eleregulirati svoje zdravlje ili ga ponovo
povratiti. ...Postaje oito da moramo uiniti svijesni napor da
vratimo glazbu u na ivot. To zvui kaoodlian pristup za njegovanje
duha iscjeljenja - Um iznad materije!Barry Bittman, doktor
medicine
