GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE … · Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Odjel za turizam GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE PITOMAČA

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU

OPĆINE PITOMAČA DO 2020. GODINE

Pitomača, ožujak 2014

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici,

Odjel za turizam

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU

OPĆINE PITOMAČA DO 2020. GODINE

(razvojna i marketinška valorizacija turističke atrakcijske osnove)

Naručitelj: Turistička zajednica općine Pitomača

Autori: Rikard Bakan, mag.oec.

Irena Bosnić, mag.oec.

Suradnici: doc.dr.sc. Vesna Bedeković

Dejan Tubić, dipl. oec. univ.spec.oec.

Božidar Jaković, mag.oec.

Pitomača, ožujak 2014.


Odjel za turizam

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE PITOMAČA

DO 2020. GODINE

I

SADRŽAJ:

1. POLAZIŠTA ....................................................................................................................... 1

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA OPĆINE PITOMAČA ............................................ 3

2.1. Opće informacije ......................................................................................................... 3

2.1.1. Demografske karakteristike ............................................................................... 3

2.1.2. Zemljopisne i klimatske karakteristike .............................................................. 8

2.1.3. Prometne i infrastrukturne karakteristike ........................................................... 9

2.1.4. Kvantitativna i kvalitativna obilježja turističke ponude .................................. 13

2.2. Turistička resursna osnova ........................................................................................ 16

2.2.1. Opće značajke .................................................................................................. 18

2.2.2. Prirodni resursi ................................................................................................. 19

2.2.3. Antropogeni resursi .......................................................................................... 28

2.3. Zone turizma .............................................................................................................. 37

2.3.1. Zona Drave i Regionalnog parka ..................................................................... 37

2.3.2. Središnja zona .................................................................................................. 39

2.3.3. Zona Bilogore................................................................................................... 40

3. SWOT ANALIZA ............................................................................................................ 42

4. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PITOMAČA do 2020. ........................ 45

4.1. Vizija i strateški ciljevi .............................................................................................. 45

4.2. Sustav turističkih proizvoda Općine Pitomača .......................................................... 46

4.2.1. Cikloturizam ..................................................................................................... 47

4.2.2. Ekoturizam ....................................................................................................... 50

4.2.3. Pustolovni i sportski turizam ............................................................................ 56

4.2.4. Kulturni turizam ............................................................................................... 59

4.2.5. Enogastronomski turizam ................................................................................ 63


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

II

4.2.6. Agroturizam ..................................................................................................... 67

5. AKCIJSKI PLAN ............................................................................................................. 70

6. POPIS PRILOGA ............................................................................................................. 79

6.1. Katastar atrakcija Općine Pitomača ........................................................................... 79

6.2. Atlas atrakcija Općine Pitomača ................................................................................ 79

7. POPIS ILUSTRACIJA ..................................................................................................... 80

8. POPIS LITERATURE ...................................................................................................... 82


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

1. POLAZIŠTA 1

1. POLAZIŠTA

Turizam na ruralnom prostoru u svim svojim oblicima predstavlja značajnu osnovu za

gospodarsku i demografsku obnovu ruralnih krajeva. Općina Pitomača s obzirom na svoj

zemljopisni položaj, geološke, prirodne i socio-kulturne karakteristike ima značajan potencijal

za razvoj selektivnih oblika turizma (turizma posebnih interesa), no taj svoj potencijal ne

koristi u dovoljnoj mjeri. Prema Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

godine1, jedna od sastavnica vizije „Kakav bi hrvatski turizam trebao biti“ je i činjenica da bi

on trebao biti razvijen na čitavom prostoru Hrvatske. Samim time ostvarila bi se i druga dva

bitna cilja, a to je produžetak sezone (cjelogodišnje poslovanje) i raznovrsnost

(diferenciranost) ponude. Brži razvoj kontinentalnog turizma neće biti moguć bez ulaganja u

turističku resursnu osnovu, a to za kontinentalne krajeve pa tako i za Općinu Pitomača znači

znatna ulaganja koja se mogu ostvariti jedino privlačenjem sredstava iz fondova EU te iz

drugih izvora (ministarstava, međunarodnih tijela, realnog sektora). Izrada, ali i relevantnost

projektnih ideja i projekata ovisit će o strateškim i operativnim dokumentima u kojima će biti

jasno zacrtana vizija razvoja turizma na pojedinim područjima te razvojna i marketinška

valorizacija turističke atrakcijske osnove2. Izrada razvojnih strateških i operativnih

dokumenata, nije potrebna samo iz gore navedenih razloga, već su ti dokumenti temelj za

uspješno upravljanje turističkom destinacijom i dugoročnu održivost turizma sa svim

njegovim pozitivnim učincima.

Cilj ovoga Plana prvenstveno je utvrditi turističku resursnu osnovu za razvoj turizma na

području Općine Pitomača. Stvoriti bazu (katastar) realnih i potencijalnih turističkih atrakcija,

procijeniti elemente kao što su: motivi i aktivnosti turista vezani uz pojedinu atrakciju,

njihova važnost i relevantnost na turističkom tržištu (lokalna, regionalna, nacionalna),

mogućnost korištenja (sezonalnost), prihvatni kapacitet, turistička dostupnost i opremljenost.

Ovako ustrojena baza turističkih resursa služit će kao podloga za daljnje aktivnosti u pravcu

razvoja i marketinške valorizacije turističkih atrakcija. Temeljem podataka prikupljenih

analizom predmetne turističke resursne osnove, napravit će se SWOT analiza koja će služiti

1 Strategija razvoja turizma RH do 2020., NN RH, 55/13 2 KPMG, WTOBC (2004.): Co-operation and Partnerships in Tourism: A Global Perspective, Madrid: UNWTO

Publishing


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

1. POLAZIŠTA 2

kao osnova za uobličavanje dugoročne vizije, strategija, ciljeva i smjernica razvoja turizma na

području Općine Pitomača. Kako ovaj dokument ne bi ostao samo „katalog resursa“, njegova

namjena bit će i postavljanje smjernica za uspješno upravljanje turističkom destinacijom,

prvenstveno nositeljima razvojne turističke politike u Općini Pitomača i njenoj turističkoj

zajednici, ali i svim ostalim dionicima s područja i izvan područja Općine Pitomača, kojima u

okviru poduzetničkih, marketinških ili obrazovnih interesa održivi razvoj turizma zauzima

značajno mjesto. Stoga je jedan od važnijih dijelova ovoga dokumenta i utvrditi specifične

turističke proizvode te ciljane potrošačke segmente temeljene na turističkoj atrakcijskoj

osnovi Općine Pitomača. Također, povezano s mogućnosti uvođenja pojedinih proizvoda na

tržište i njihovu tržišnu atraktivnost, napravljen je i okvirni akcijski plan s dinamikom

prioriteta s obzirom na konkurentske prednosti pojedinih turističkih proizvoda.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA OPĆINE PITOMAČA 3

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA OPĆINE PITOMAČA

2.1. Opće informacije

2.1.1. Demografske karakteristike

Općina Pitomača nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Virovitičko-podravske županije.

Sa sjeverne strane graniči s Republikom Mađarskom, s istočne strane s općinom Špišić

Bukovica, s južne strane s Bjelovarsko-bilogorskom županijom (Općina Veliki Grđevac), a sa

zapadne s Koprivničko-križevačkom županijom (općine Kloštar Podravski i Sesvete

Podravske). Općina Pitomača jedna je od većih općina u Virovitičko-podravskoj županiji s

površinom od 158,14 km2, što predstavlja 7,82 % površine Županije, dok je prema broju

stanovnika, najveća općina Virovitičko-podravske županije s 10.059 stanovnika i gustoćom

naseljenosti od 66 st/km2. 3

Tablica 1: Pregled kretanja stanovništva na području Općine Pitomača od 1991. – 2011.

1 2 3 4 5 6

1991. 2001. 2011. Indeks 2/1 Indeks 3/2 Indeks 3/1

11 106 10 465 10 059 94,23 96,10 90,55

Izvor:obrada autora prema podacima DZS

Grafikon 1:Pregled kretanja stanovništva na području Općine Pitomača od 1991. – 2011.

Izvor: obrada autora prema podacima DZS

3 Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2011,

file:///F:/projekti/Projekt%20Pitoma%C4%8Da/Dr%C5%BEavni%20zavod%20za%20statistiku%20Republike%

20Hrvatske.htm ( 11.12.2013.)

1991 2001 2011

stanovništvo 11106 10465 10059

9500

10000

10500

11000

11500

bro

j sta

no

vnik

a

Kretanje stanovništva


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Grafikon 2: Indeks kretanja stanovništva na području Općine Pitomača od 1991. – 2011.

Indeks 2/1 Indeks 3/2 Indeks 3/1

Indeks 94,23 96,1 90,55

86

88

90

92

94

96

98

ind

eks

Indeks kretanja stanovništva


Iz tablice 1 je vidljivo da kretanje broja stanovnika u promatranom razdoblju ima

negativni trend. Najveći pad broja stanovnika zabilježen je između dva popisa 1991. i 2001.

kada se stanovništvo na području općine smanjilo za 641 stanovnika (indeks 94,23). Nešto

manji pad zabilježen je u razdoblju od 2001. do 2011. u kojem se je broj stanovnika smanjio

za 406 (indeks 96,10). Ako se pogleda razdoblje od dvadeset godina, tada je vidljivo da je od

1991. pa do 2011. Općina Pitomača izgubila 1047 stanovnika (indeks 90,55). Razlog

ovakvom padu može se pronaći u negativnom prirodnom prirastu, smanjenoj gospodarskoj

aktivnosti, njome uzrokovanom povećanom nezaposlenošću i samim time pojačanom

iseljavanju u središte županije Viroviticu te u ostale veće gradove u Hrvatskoj.

Tablica 2: Nezaposlene osobe prema ispostavama HZZ Virovitica (rujan 2013)

Izvor: Mjesečni statistički bilten br.9 (2013), HZZ Virovitica, 11.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Iz tablice 2 je vidljivo kako je na području Općine Pitomača (u rujnu 2013.) godine bilo

registrirano 957 nezaposlenih osoba, što predstavlja stopu nezaposlenosti od 9,6 % . Podaci

također pokazuju kako je stopa nezaposlenosti na području Općine Pitomača niža u odnosu na

druge ispostave u Virovitičko-podravskoj županiji te da je niža od hrvatskog prosjeka 16,9% 4

No kad se pogledaju podaci o izvorima glavnih sredstava za život (tablica 3) može se

primijetiti da svega 43 % od ukupnog broja stanovnika ima stalne izvore prihoda, a od toga ih

je 22% umirovljenika. Od poljoprivrede živi 8,6 % stanovnika, dok čak 3091 ( 31%) nema

nikakve prihode.

Tablica 3: Stanovništvo Općine Pitomača prema glavnim izvorima sredstava za život (popis iz

2011)

Uk

up

no

Od

sta

lno

g

rad

a

Od

po

vre

men

o

g r

ada

Od

po

ljo

pri

-

vre

de

Sta

rosn

a

mir

ov

ina

Ost

ale

mir

ov

ine

Od

imo

vin

e

So

cija

lne

nak

nad

e

Ost

ali

pri

ho

di

Po

vre

men

a

po

tpo

ra

dru

gih

Bez

pri

ho

da

Nep

ozn

ato

10059 2113 471 866 997 1176 23 698 405 217 3091 2

%

(100) 21,0 4,6 8,6 9,9 11,7 0,2 6,8 4,0 2,2 31,0 -

Izvor: obrada autora prema podacima DZS 5

Grafikon 3: Udio stanovništva Općine Pitomača prema glavnim izvorima sredstava za život

(popis iz 2011)


4 Podaci za razdoblje od kolovoza do rujna 2013. , http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm ( 11.12.

2013.) 5file:///F:/projekti/Projekt%20Pitoma%C4%8Da/Dr%C5%BEavni%20zavod%20za%20statistiku%20Republike

%20Hrvatske-prihodi.htm ( 11.12. 2013. )

http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Tablica 4: Kontingenti stanovništva Općine Pitomača (popis iz 2011.)

UK

UP

NO

0 –

6

Go

din

a

% o

d u

ku

pn

o

0 –

14

Go

din

a

% o

d u

ku

pn

o

15

– 6

4 r

adn

o

spo

sob

no

% o

d u

ku

pn

o

65 +

% o

d u

ku

pn

o

75 +

% o

d u

ku

pn

o

Pro

sječ

na

sta

rost

Ind

eks

sta

ren

ja

∑ 10.059 742 7 1710 17 6.796 68 1553 15 639 6 40 90,4

M 4.819 353 7 849 18 3.428 71 542 11 204 4 38,2 68,7

Z 5.240 389 7 861 16 3.368 64 1011 19 435 8 41,8 112,2


Grafikon 4: Kontingenti stanovništva Općine Pitomača (popis iz 2011.)


Grafikon 5: Prosječna starost stanovništva Općine Pitomača (popis iz 2011.)

40

38,2

41,8

36

37

38

39

40

41

42

43

UKUPNO M Ž

Prosječna starost



Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Tablica 5: Stanovništvo Općine Pitomača staro 15 i više godina prema završenoj školi (popis

2011.)

Uk

up

no

Bez

šk

ole

1-3

ra

zred

a

O.Š

.

4-7

ra

zred

a

O.Š

.

Osn

ovn

a

ško

la

Sre

dn

ja š

ko

la

uk

up

no

U t

raja

nju

od

1 –

3 g

od

ine

U t

raja

nju

4 i

više

go

din

a

Gim

na

zije

Vis

ok

o

ob

razo

van

je

VI.

stu

pa

nj,

ba

cc.

VII

. st

up

an

j,

ma

g.

stru

ke

Mr.

zn

an

ost

i

Dr.

sc

8349

244 235 1201 3180 3047 1825 1081 141 441 227 205 7 2

%

(100) 2,9 2,8 14,4 38,1 36,5 21,9 12,9 1,7 5,3 2,7 2,5 0,08 0,02

Izvor: obrada autora prema podacima DZS 6

Grafikon 6: Udio stanovništva Općine Pitomača staro 15 i više godina prema završenoj školi

(popis 2011.)


Što se tiče starosne strukture stanovništva Općine Pitomača, moglo bi se reći da je ona

relativno povoljna. Indeks starenja je ispod 100 (90,4), koji je još izraženiji kod muškog dijela

stanovništva (68,7), dok je prosječna starost 40 godina. Najveći postotak stanovništva nalazi

se unutar skupine radno sposobnog stanovništva (68%). Turizam i ugostiteljstvo kao radno

intenzivna djelatnost može u budućnosti aktivirati ovaj potencijal radno sposobnog

stanovništva uključivanjem većeg njihova broja u turističke i s turizmom povezane

djelatnosti. No, prije toga treba poduzeti niz aktivnosti na podizanju svijesti stanovništva o

6 http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_36/h01_01_36_zup10_3328.html

(11.12.2013.)

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_36/h01_01_36_zup10_3328.html


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


mogućnostima i koristima koje može donijeti razvoj turizma. S obzirom na to da je

obrazovna struktura relativno nepovoljna (38,1% stanovništva ima samo osnovnu školu, a

gotovo 20 % nema završenu osnovnu školu) potrebno je, putem raznih oblika neformalnog i

informalnog obrazovanja, ali i programa osposobljavanja, prekvalifikacije ili

dokvalifikacije podići kompetencije stanovništva u domeni turizma i ugostiteljstva.

2.1.2. Zemljopisne i klimatske karakteristike

Općina Pitomača smještena je na prijelazu regije sjeverozapadne u istočnu Hrvatsku

kao najzapadnija općina Virovitičko-podravske županije i to u prostoru između rijeke Drave i

obronaka Bilogore. Najveći dio općine karakterizira nizinski reljef. Ipak, sam krajolik nije

toliko jednostavan i jednoličan jer je obogaćen vizurama obližnjih obronaka Bilogore, planski

izgrađenih naselja, šumaraka i kultiviranih površina. Sam presjek reljefa karakterizira

postupno spuštanje nizine od južnog poteza brežuljkastih obronaka prema rijeci Dravi. Za

samo mjesto Pitomaču može se konstatirati da je smješteno negdje na pola puta između rijeke

Drave i Bilogore, na nekih 7 km udaljenosti od oba toponima, što bi se moglo iskoristiti kao

dobro sredstvo za brendiranje cijele općine ( npr. „Dođite u zagrljaj Drave i Bilogore“, „U

Pitomači ćete se osjećati voljenima“...).

Klima koja prevladava na području općine mogla bi se okarakterizirati kao klima

kontinentalnoga tipa. Tijekom godine ne postoje neke veće oscilacije u temperaturama, a zbog

relativno ujednačenog reljefa ne postoje neka mikroklimatska područja koja bi osjetno

odstupala od klimatskog prosjeka. Prema mjerenjima koja se vrše na Radarskom centru

„Lipica“ smještenom na području Općine Pitomača, uočene su karakteristike koje upućuju na

to da su jeseni u pravilu toplije od proljeća koje traje relativno kratko i naglo prelazi u ljeto.

Zime znaju biti relativno oštre, no prosječne mjesečne temperature kreću se u granicama

koje omogućuju ugodan boravak u gotovo svim razdobljima godine. Prosječna godišnja

temperatura kreće se oko 10,1 C °.

Tablica 6: Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka na području Općine Pitomača

Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God.

Temp. -1,4 1,9 5,8 9,9 14,9 18,5 20,1 19,0 15,6 9,4 5,1 0,3 10,1

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Pitomača – polazišta (2003), str. 17


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Tablica 7: Apsolutne i maksimalne temperature zraka na području Općine Pitomača

Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God.

Max. 15,2 19,4 25,5 26,5 31,9 36,0 39,9 37,8 35,1 28,2 24,2 18,6 39,9

Min. -21,3 -27,5 -19,3 -9,1 -1,2 2,4 5,4 5,5 -0,2 -3,5 -11,9 -7,3 -27,5

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Pitomača – polazišta (2003), str. 18

Prosječna količina oborina na području Općine Pitomača iznosi 839 mm/m2, a

mjerenja su pokazala da su oborine tijekom godine relativno ravnomjerno raspoređene,

odnosno da nema razdoblja kada količina oborina osjetno veća, no ipak nešto više oborina

padne tijekom ljetnih mjeseci što povoljno djeluje na ublažavanje ljetnih vrućina, kao što i

povoljno djeluje na vegetaciju koja obogaćuje prostor. Srednji broj dana s kišom tijekom

godine je 121 dan što predstavlja 33% dana u godini. Što se tiče dana pod snijegom, on iznosi

svega oko 19 dana godišnje tako da možemo kazati da na području općine ne postoje

preduvjeti za zimski turizam tj. turizam temeljen na aktivnostima na snijegu.

2.1.3. Prometne i infrastrukturne karakteristike

Općina Pitomača smještena je na longitudinalnom pravcu sjever-sjeverozapad – istok

Hrvatske tj. Varaždin – Osijek i Ptuj – Ilok. Prometna infrastruktura je zadovoljavajuća što se

tiče lokalnog prometa, no slabije je propusne moći što se tiče tranzitnog. Magistralna cesta D-

2 tzv. „Podravska magistrala“, okosnica je prometne mreže ovoga dijela Hrvatske što je do

posebnog izražaja došlo za vrijeme Domovinskoga rata kada je ova prometnica bila jedina

veza istoka i zapada Hrvatske. Promet je ovom cestom i dalje gust, a poseban problem

predstavljaju tegljači jer su uz spomenutu cestu smještena sva veća naselja. Problem je nešto

ublažen otvaranjem zaobilaznica kod Bjelovara, Đurđevca, Virovitice i Slatine, što, osim

činjenice da se vremenski nešto skraćuje put potencijalnim posjetiteljima iz većih središta, za

samu Pitomaču nema većega značenja jer cijeli promet i nadalje teče duž gotovo cijeloga

naselja. Izgradnjom brze ceste Vrbovec - Bjelovar – Virovitica, rasteretit će se promet,

skratiti vrijeme putovanja od Zagreba ( a samim time i iz drugih većih gradova Hrvatske i

EU), a postojeće ceste koje su nakon opsežne rekonstrukcije u relativno dobromu stanju

predstavljaju jako dobru prometnu infrastrukturu za turistička kretanja prema Općini

Pitomača te njeno umrežavanje u širi sustav atrakcija s obližnjim općinama i županijama

(ostatak Virovitičko-podravske županije, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


županija). Inače, sva naselja općine dobro su cestovno povezana asfaltiranim cestama

međusobno i sa središtem općine, dok je cijelo područje premreženo sustavom lokalnih cesta

(asfaltiranih i makadamskih) koje su dobro održavane. Stoga možemo kazati da gotovo i

nema područja općine koji nije prometno dostupan. Ova činjenica posebno je značajna za

razvoj cikloturizma jer otvara mogućnosti za ustrojstvo relativno velike mreže biciklističkih

staza koje se mogu vezati uz međunarodni biciklistički pravac Eurovelo 13 tzv. „Iron

Curtain trail“, najduži pravac unutar mreže Europskih biciklističkih staza koji se proteže

od Barentsovog do Crnog mora u dužini od 10.040 km.7

Jedini veći prometni problem predstavlja nepostojanje kopnene veze naselja Križnica s

ostatkom općine i županije, tj. s ostatkom države. Križnica kao potencijalno najperspektivnija

zona za razvoj turizma za sada je ovisna o skeli koja prevozi automobile i ostala prometna

sredstva te o pješačkom mostu koji je u takvome stanju da se preko njega prelazi na vlastiti

rizik. Iako je ova prometna izoliranost i doprinijela očuvanosti krajobraza zbog čega je on sam

i pod zaštitom, ozbiljnijeg razvoja turizma neće biti bez izgradnje novoga mosta za motorna

vozila.

Pitomača se nalazi na željezničkoj trasi pruge prvoga reda u pravcu zapad – istok,

Varaždin-Koprivnica-Osijek-Dalj te je na taj način također povezana sa svim većim

središtima Hrvatske i EU. Zastarjelost željezničke infrastrukture donekle umanjuje prednosti

ovog načina dolaska u Pitomaču, no Općina Pitomača na žalost za sada dijeli sudbinu

zastarjelosti cijeloga željezničkoga prometnog sustava Republike Hrvatske.

7 http://www.ironcurtiantrailnorth.eurovelo.org/ (20.12.2013.)


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Slika 1: Pregled voznoga reda vlakova iz pravca Zagreba u pravcu Pitomače

Izvor: http://www.udaljenosti.com/vozni-red-vlakova/ (17.11.2013.)

Slika 2: Pregled voznoga reda vlakova iz pravca Osijeka u pravcu Pitomače

Izvor: http://www.udaljenosti.com/vozni-red-vlakova/ (17.11. 2013.)

Rijeka Drava predstavlja sjevernu granicu općine, a ujedno i granicu Republike

Hrvatske sa susjednom Mađarskom. Rijeka je plovna za različite kategorije plovila od svoga

ušća u Dunav pa sve do 198 rkm tj. do Ždalice. Od Osijeka pa do Ždalice ona predstavlja

međudržavni plovni put R Hrvatske i R Mađarske. S obzirom na sadašnje uvjete plovnoga

puta, Drava je na području Općine Pitomača plovna samo za plovila I. klase ( manja plovila s

malim gazom). Ova činjenica je nepovoljna sa stajališta tzv. „river crusing“ turizma, ali

predstavlja prednost pri razvoju eko, avanturističkog i adrenalinskog turizma jer se mogu

stvoriti turistički proizvodi koji uključuju kanuing, splavarenje, kajaking.

http://www.udaljenosti.com/vozni-red-vlakova/%20(17.11

http://www.udaljenosti.com/vozni-red-vlakova/


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Što se tiče zračnoga prometa, na području Općine Pitomača postoji uzletno-slijetna

staza „Banov brod“ koja za sada , osim u rekreativne svrhe letača na motornim zmajevima iz

obližnjih klubova, nije u funkciji. S obzirom na njen smještaj u neposrednoj blizini

regionalnog parka Mura-Drava, u budućnosti, uz pretpostavku da se infrastrukturno

opremi i pretvori u sportski aerodrom, ova uzletno-slijetna staza može imati veliki značaj što

se tiče prometne dostupnosti Općine Pitomača kao turističke destinacije.

Tablica 8: Pregled cestovnih udaljenosti Pitomače od nekih većih hrvatskih i europskih gradova te

trajanje vožnje osobnim automobilom

PIT

OM

AČ

A

Grad Udaljenost/km Vrijeme puta/h

Zagreb 132 2,40

Osijek 147 3,09

Rijeka 292 4,18

Zadar 412 5,28

Split 536 6,39

Ljubljana 262 4,07

Budimpešta (Budapest) 336 4,09

Beč (Wien) 359 5,49

Minhen (München) 650 7,54

Milano 761 9,10

Venecija (Venezia) 504 6,44

Bratislava 375 6,10

Prag (Praha) 652 9,43

Izvor: www.viamichelin.com/web/Routes (17.11. 2013.)

Područje cijele općine pokriveno je fiksnom telefonskom mrežom, a dostupnost

signala za mobilne telefone svih hrvatskih operatera dobra je na cijelom području, izuzev

jednoga dijela uz rijeku Dravu i naselja Križnica u kojima je signal hrvatskih operatera slab.

U kontekstu smanjenja troškova rominga unutar članica Europske unije u budućnosti, ovaj

problem će biti umanjen jer ovo područje dobro pokrivaju mreže mađarskih operatera. Veći

dio općine pokriven je 3G mobilnom mrežom što omogućuje nesmetano korištenje

smartphone i tablet uređaja.

http://www.viamichelin.com/web/Routes


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Sva naselja u Općini Pitomača pokrivena su mrežom širokopojasnog interneta

temeljem infrastrukture Hrvatskoga telekoma. Pozitivna je činjenica da je u sklopu Udruge

građana „Ping“ pokrenut projekt pokrivanja cijelog područja općine wireless internet mrežom

brzine 54 mbita/s. Trenutno postoji 700 korisnika ovakvoga sustava, a širenjem mreže u

budućnosti trebalo bi predvidjeti da u planiranim turističkim zonama ona obvezno bude

dostupna s nekoliko wireless hot spotova.

Od komunalne infrastrukture, vodovodna i plinska mreža provedena je u svim

naseljima i to u ukupnoj dužini od 136 775 m. Kanalizacijski sustav proveden je za sada samo

u općinskom središtu Pitomači, i to ne u cijelome naselju. Trenutno je u funkciji 18 247 m

kanalizacijske mreže.8

2.1.4. Kvantitativna i kvalitativna obilježja turističke ponude

Turistička ponuda na području Općine Pitomača izuzetno je slaba, na što ukazuju i

podaci o ostvarenim noćenjima koje donosimo u tablici 9 u nastavku.

Tablica 9: Pregled ostvarenih noćenja na području Općine Pitomača od 2005. – 2013.

Godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

( 31.10.)

noćenja 28 55 744 1059 143 0 0 201

294

Izvor: obrada autora prema podacima DZS i TZ VPŽ

8 Komunalno d.o.o Pitomača ( 2013), Plan vodovodne i kanalizacjske mreže na području općine Pitomača


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Grafikon 7: Pregled ostvarenih noćenja na području Općine Pitomača od 2005. – 2013.

0

200

400

600

800

1000

1200

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013(31.10)

bro

j no

ćen

ja

godina

noćenja

Izvor: obrada autora prema podacima DZS i TZ VPŽ

Na cijelome području ne postoji hotelski smještaj, a sama smještajna ponuda svodi se

trenutno na 28 ležajeva u objektu „Dravska iža“ u Križnici, te 4 ležaja u kući za odmor

„Šubić“ u Aršanju (vinogorje), jedinim za sada registriranim i kategoriziranim objektima za

smještaj na području općine. Postoji 12 ležajeva u lovačkom domu LU „Vidra“ na Đuretini,

no objekt za sada nije registriran i kategoriziran kao objekt za smještaj pa se koristi isključivo

za smještaj članova lovačke udruge za vrijeme boravka u lovu. U samoj Pitomači postoji hotel

s dvadeset soba (četrdesetak ležajeva) smješten uz prometnicu D2 na prostoru nekadašnjeg

posjeda veleposjedničke obitelji Gotz, koji je na žalost zatvoren i trenutno je u vlasništvu

Erste banke. U vrijeme njegova otvaranja 2007. i 2008. vidio se osjetan porast broja noćenja

(indeks 142) . Uz ozbiljan poduzetnički pristup i investitora, ovaj objekt ima potencijal

postati značajan faktor u smještajnoj ponudi destinacije u budućnosti, poglavito ukoliko se

stvori zaokružena cjelina s pripadajućim objektima iz vremena obitelji Gotz (vinski podrum,

staje), revitalizira park u njegovu okruženju te osmisli tematska priča vezana uz doživljaj

života na veleposjedničkim imanjima u Podravini s početka 20. stoljeća.

Bez obzira na veliki broj ugostiteljskih objekata, 29 na području općine, većina njih

pripada u kategoriju barova s neoriginalnom i neprepoznatljivom ponudom i ambijentom.

Malo je ugostiteljskih objekata koji pružaju i usluge prehrane (ukupno osam, od toga pet


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


restorana, dvije slastičarnice te jedan objekt brze prehrane). Izuzev objekata u Križnici

(„Ribička klet“ i „Ranč Rengel“) čija lokacija u okviru Regionalnog parka Mura-Drava sama

po sebi pridonosi na atraktivnosti, a tu je donekle i ponuda koja se temelji na svježoj dravskoj

ribi i ribljim specijalitetima, jedini svijetli primjer ugostiteljske ponude, moglo bi se reći

svojevrsni brend Općine Pitomača, čini obiteljsko gospodarstvo s restoranom i izletištem

„Zlatni klas“ u Otrovancu, vlasnika Bernarda i Branka Tkalčeca. Bračni par Branko i

Marija Tkalčec svoj put koji ih je vodio k jedinom cilju – stvaranju prepoznatljive destinacije

s posebnim ugođajem prošlih vremena, započeli su davne 1977. godine. Kao zaljubljenici u

lokalnu tradiciju, zdravu hranu, aktivan i zdrav način života iz dana u dan stvarali su novu

priču za sebe i svoje goste. Proširivali su imanje, nadopunjavali etnološku zbirku, otkrivali i

revitalizirali zaboravljane recepte. Danas se cijelo imanje prostire na šest hektara, s

voćnjacima, ergelom konja, kravama bušama i drugim domaćim životinjama, ribnjakom,

ekološkim povrtnjakom, mlinom i kovačnicom, a proizvode i nekoliko vrsta rakija s medom i

ljekovitim biljem . Restoran se profilirao kao mjesto s ponudom starih zaboravljenih jela

poput žganaca, prosene kaše, juha od bundeve te mesnih jela od mesa životinja uzgojenih na

vlastitom imanju ili u bližem okruženju. No ono po čemu su prepoznatljivi su jela spremljena

od koprive, bundeve, čička i ostalog ljekovitog bilja, kao i po pogačicama i kruhu od

kukuruznog brašna i koprive kojeg prije pripreme gosti sami mogu samljeti u mlinu, a vlasnici

ispeći u nekoliko krušnih peći koje imaju na imanju. Hrvatska turistička zajednica 2002.

godine dodijelila im je priznanje Zeleni cvijet, a ove su godine uvršteni u sto najboljih

restorana u Hrvatskoj. U budućnosti ova bi se činjenica trebala koristiti kao snažno sredstvo

brendiranja cijele destinacije, poglavito za proizvode vezane uz gastro-eno turizam s obzirom

na smještaj imanja na početnoj točki vinske ceste „Pitomački vinski puti“.

Na području općine ne djeluje niti jedna turistička agencija, a zanemarivo je i

uključivanje turističkih agencija iz regije. Postoje pretpostavke da turistički promet postoji ali

se on ne evidentira jer područje privlači većinom jednodnevne posjetitelje ili pak vikend

turiste koji borave u vlastitim kućama za odmor ili u kućama za odmor prijatelja i poznanika.

Općenito, destinacijska neorganiziranost, osim manjka smještajnih kapaciteta, uočena je

kao jedan od najvećih nedostataka turističke ponude Općine Pitomača. U kontekstu

izmjena Zakona o turističkim zajednicama treba razmišljati o osnivanju destinacijske

menadžment kompanije čije bi područje djelovanja bilo područje Općine Pitomača uz

mogućnost proširenja djelovanja na šire područje regije koje imaju slične ili zajedničke


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


turističke proizvode i tržišne segmente (đurđevačka Podravina, grad Virovitica, dijelovi

Bjelovarsko-bilogorske županije).

2.2. Turistička resursna osnova

Prema Rječniku turizma9 „turistički resursi su prirodna ili antropogena dobra koja se

mogu gospodarski iskoristiti (valorizirati).“ Bogatstvo resursa predstavlja komparativnu

prednost pojedinoga područja za razvoj turizma, a cjelokupna turistička ponuda pojedinih

područja trebala bi se temeljiti i graditi upravo na onim resursima kod kojih postoji izrazit

privlačni faktor za privlačenje potencijalnih turista. Kušen u svojoj knjizi Turistička

atrakcijska osnova (2002) ipak pravi odmak od uobičajenih definicija te pravi distinkciju

između turističkih atrakcija i turističkih resursa pa kaže da je „svaka turistička atrakcija

ujedno i turistički resurs, ali da svaki turistički resurs ne mora biti i turistička atrakcija.10.“

Ovo navodi iz razloga što se obično kod procjene turističke atraktivnosti pojedinog prostora

izostavlja većina tzv. „neatrakcijskih“ resursa (kadrovi, turistička educiranost lokalnog

stanovništva, geoprometni položaj i dr.) koji su itekako važni za razvoj turizma pojedinog

područja. U tablici 10 daje se pregled funkcionalne strukture turističke resursne osnove prema

Kušenu (2002).

9 Vukonić, B., Čavlek, N. (ur.) (2001.): Rječnik Turizma. Zagreb: Masmedia, str. 403 10 Kušen, E. (2002): Turistička atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam, str. 16


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Tablica 10: Prilog funkcionalnom struktuiranju turističke resursne osnove

A. TEMELJNI TURISTIČKI RESURSI (TURISTIČKA ATRAKCIJSKA OSNOVA)

1. Potencijalne i realne turističke atrakcije destinacije

B. OSTALI IZRAVNI TURISTIČKI RESURSI

1. Turističko-ugostiteljski objekti

2. Prateći turistički sadržaji ( sportsko-rekreacijski, trgovački, servisni…)

3. Turistički kadrovi

4. Turističke zone

5. Turistička organiziranost destinacije (TZ, DMO)

6. Turističke agencije (DMK)

7. Turističke informacije i promidžbeni materijali

8. Sustav turističkog informiranja (TIC-evi, smeđa signalizacija, interpretacijske ploče..)

9. Turistička educiranost lokalnog stanovništva

10. Turistička atraktivnost susjednih destinacija

C. NEIZRAVNI TURISTIČKI RESURSI

1. Očuvani okoliš

2. Geoprometni položaj

3. Prometna povezanost

4. Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda

5. Kvaliteta prostorne organizacije

6. Oblikovanje objekata i zelenih površina

7. Sigurnost (politička stabilnost)

8. Ostali resursi

Izvor:obrada autora prema Kušenu (2002), Turistička atrakcijska osnova, str. 17


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.1. Opće značajke

Klasifikacija turističkih atrakcija ima za cilj sistematizirati podatke o turističkim

atrakcijama kako bi se omogućilo njihovo optimalno korištenje u svrhu planiranja razvoja

turizma na pojedinom području te održivo, dugoročno upravljanje turističkom destinacijom.

Cjelovit pregled potencijalnih i realnih turističkih atrakcija svim dionicima koji se bave

turizmom, a poglavito onima koji brinu o razvojnom i operativnom upravljanju destinacijom

(lokalna samouprava, turističke zajednice, destinacijske menadžment organizacije i

kompanije) predstavlja temelj za odabir pravca razvoja turizma, poglavito turizma posebnih

interesa. Isto tako ovaj pregled omogućuje učinkovitu zaštitu turističke atrakcijske osnove kao

osnovne „sirovine“ za razvoj turističkog proizvoda. Bez sustavne klasifikacije i katalogizacije

turističkih atrakcija ne može se učinkovito planirati razvoj niti jedne sredine, a poglavito

potencijalne turističke destinacije jer vrlo često, planeri i provoditelji razvojne politike, vođeni

trenutnim probitcima previde, zaborave ili pogrešno koriste resurse koji dugoročno gledano

kroz razvoj održivog turizma mogu imati povoljnije i održivije učinke za cjelokupnu lokalnu

zajednicu.

U nastavku dokumenta daje se detaljna klasifikacija turističkih atrakcija Općine

Pitomača prema Kušenovoj (2002) metodologiji.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.2. Prirodni resursi

2.2.2.1. Geološke značajke prostora

(* značaj atrakcije Međunarodni, Nacionalni, Regionalni, Lokalni)

Atrakcija Motiv/aktivnost M N R L*

2.2.2.1.1. Bilogora • Jahanje

• Biciklizam

• Nordijsko pješačenje

• Orijentacijski trekking

• Lov

+

2.2.2.1.2. Ravnica • Pješačenje

• Jahanje

• Vožnja kočijom

• Biciklizam

• Razgledavanje

+

2.2.2.1.3. „Otok Križnica“

• Doživljavanje posebnosti

• Razgledavanje

• Opuštanje

• Promatranje ptica

• Foto safari

• Jahanje

• Biciklizam

• Pješačenje

• Rolanje

• Vožnja čamcima

• Kampiranje

• Bijeg od civilizacije

+

2.2.2.1.4. Jelkuš • Doživljavanje posebnosti

• Lov


+

2.2.2.1.5. Širinski otok • Promatranje ptica


+

2.2.2.1.6. Pojedinačni objekti

• Vidikovac „Lipica“

• Zvjezdarnica Vila

• Strme dravske obale,

gnjezdišta bregunica

• Dravski sprudovi

(pijesak i šljunak)

• Uživanje u krajobrazu

• Fotografiranje

• Edukacija (meteorologija)

+

• Edukacija (astronomija)

• Opuštanje

• Meditacija

+

• Promatranje ptica

• Fotografiranje

• Edukacija

+

• Opuštanje

• Promatranje

• Ispiranje zlata

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Geološke značajke prostora pored klime, jedan su od osnovnih privlačnih faktora u

pojedinu destinaciju. Dinamičan reljef te prepoznatljivost pojedinih toponima mogu se

koristiti kao dobro sredstvo za brendiranje destinacije. Jedna od strateških prednosti područja

Općine Pitomača je to što na relativnom malom prostoru postoje tri različite prepoznatljive

geološke cjeline: Gorje (Bilogora), ravnice (koje se postupno spuštaju prema rijeci Dravi,

prošarane šumarcima, kultiviranim površinama i uređenim naseljima) te rijeku Dravu s

prekodravljem i zaštićenim dijelovima prirode. Iz gornje tablice vidljivo je koji su motivi

odnosno aktivnosti turista povezani uz pojedinu atrakciju te se može zaključiti da postoje jako

dobre komparativne prednosti za razvoj svih oblika turizma temeljenog na prirodi,

prvenstveno ekoturizma, avanturističkog turizma, trekkinga, kajakinga, robinzonskog

turizma. S obzirom na brojnost motiva i aktivnosti te na međunarodni značaj „core product“

tj. temeljni turistički proizvod trebala bi biti Križnica „Jedini preostali panonski otok“ oko

koje se kao grozd mogu nanizati sve ostale mikrodestinacije sa svojim proizvodima. Isto tako

s obzirom da je sastavni dio Regionalnog parka Mura-Drava, Križnica ujedno pripada u širi

sustav turističkih atrakcija cijeloga Parka koji se prostire na području pet županija, a u

budućnosti će dobiti i šire međunarodno značenje proglašavanjem Rezervata biosfere

Mura-Drava-Dunav.11

11 Kranjčević J., Klarić Z., Matica M. (2010): Prirodna resursna osnova i razvoj turizma u Regionalnom parku

Mura-Drava u Koprivničko-križevačkoj županiji, Zagreb: Institut za turizam


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.2.2. Voda


( ** Postoje lokacije s geotermalnom vodom pronađene prigodom bušenja INE Naftaplina, zbog

problema vlasništva, koncesija i korištenja ovo je za sad potencijalna atrakcija).

Uz vodu su, slobodno možemo reći, vezane brojne, ako ne i najveći broj aktivnosti

turista u pojedinoj destinaciji. Vodene površine omogućuju uistinu niz aktivnosti, od kupanja,

sportova na vodi, sportskoga ribolova, vožnje čamcima ili pak opuštanja i kontemplacije uz

vodu. Na području Općine Pitomača postoji relativno veliki broj vodenih površina. Oko 32

km obala Drave, 19 km obala „Stare Drave“ i 2,5 ha sportskog ribnjaka „Šodrana“.

Najveći dio voda trenutno se koristi za aktivnosti sportskoga ribolova. Tijekom godine

organizira se 3 ribolovna kupa te 4 kola „ribičke lige“. Prema podacima dobivenim od strane

Ribolovne zajednice Općine Pitomača, kapacitet ribolovnih područja je takav da dnevno

mogu primiti oko 300 ribiča izvan područja Općine Pitomača. Ovaj relativno razvijeni oblik

turizma (doduše još uvijek pretežito izletničkog tipa i regionalnog značaja) trebao bi se

nadopuniti drugim sadržajima poput vožnji kajakom, rafting čamcima i splavovima,

edukativnim sadržajima o flori i fauni specifičnih područja („Močvara Vir“).


2.2.2.2.1. Drava • Kupanje

• Veslanje

• Vožnja kajakom, kanuom

• Rafting

• Splavarenje

• Sportski ribolov

+

2.2.2.2.2. Stara Drava i

Graba


• Veslanje

• Opuštanje

+

2.2.2.2.3. Močvara „Vir“

• Doživljavanje posebnosti

• Razgledavanje

• Edukacija

+

2.2.2.2.4. Sportski ribnjak

„Šodrana“


• Opuštanje

• Manifestacije

+

2.2.2.2.5. Geotermalna

voda**

• Liječenje

• Rehabilitacija

• Prevencija

• Kupanje

• Zabava

• Wellness sadržaji

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Kupanje na Dravi moguće je od polovice lipnja pa do rujna te bi trebalo iskoristiti

prirodne pješčane sprudove i plaže da se urede kupališta. Isto tako potrebno je opremiti

nekoliko pristaništa za prihvat manjih čamaca, kajaka i splavi (na Đuretini, uz izletište na

Dravi, na Križnici.)

Neiskorišten, a razmjerno veliki potencijal za razvoj turizma u budućnosti

predstavljaju izvori geotermalne vode pronađeni prilikom bušenja INE Naftaplina. Prema

dostupnim podacima ( dobivenim od djelatnika INE Naftaplina s plinske stanice na Banovom

Brodu) , postoji nekorištena bušotina s geotermalnom vodom u neposrednoj blizini športskog

ribnjaka Šodrana te još nekoliko iz kojih se još eksploatira zemni plin, a kao nusprodukt javlja

se geotermalna voda temperature oko 120 C° koja se trenutno u obliku pare ispušta u

atmosferu.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.2.3. Biljni svijet



2.2.2.3.1. Šume • Doživljaj prirode

• Opuštanje

• Šetnje

• Biciklizam

• Trčanje

• Lov

+

2.2.2.3.2. Šumsko bilje

(plodine)

• Edukacija

• Branje gljiva

+

2.2.2.3.3. Samoniklo

ljekovito

bilje

• Edukacija

• Branje

+

2.2.2.3.4. Močvarno bilje

Rezac

• Promatranje

• Edukacija

+

2.2.2.3.5. Oranice pod

ljekovitim biljem

• Šetnje

• Edukacija

• Samoberba

• Upoznavanje uzgoja

• „Festivali ljekovitog bilja“

+


duhanom

• Promatranje

• Edukacija


+


povrćem

• Promatranje

• Samoberba

• Edukacija


• „Manifestacije“

+

2.2.2.3.8. Bilogorske livade • Oporavak, opuštanje

• Rekreacija u prirodi

• Gastronomija u prirodi

+

2.2.2.3.9. Vinogradi

„na pijesku“

• Promatranje krajobraza

• Upoznavanje uzgoja (specifičnosti)

• Berba grožđa

• Edukacija


• „Manifestacije“

+

2.2.2.3.10. Voćnjaci

(breskve, jabuke,

jagode)

• Doživljavanje krajobraza

• Edukacija


• Samoberba, leasing voćaka

• Kampiranje


+

2.2.2.3.11. Stare sorte voća

(Križnica, Karaula)

• Upoznavanje značajki

• Edukacija (cijepljenje)

• Kampiranje

• Samoberba

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Biljni svijet tj. vegetacija može se podijeliti na divlju i uzgajanu. Kao turistička

atrakcija svaka od njih privlači brojne turističke segmente. Od „hard“ ekoturista koji su

spremni odreći se svakodnevnoga komfora kako bi proučavali ugrožene biljne vrste (rezac),

do rekreativaca koji šetaju, trče, bicikliraju kroz šume, pa do gradskih stanovnika koji uživaju

u berbi šumskih plodina i samoniklog ljekovitog bilja. U pridravskom dijelu općine postoji

20 km uređenih šumskih putova pogodnih za šetnje, nordijsko hodanje i off road

biciklizam, branje plodina i samoniklog bilja. Da bi se navedeno moglo uključiti u

turističku ponudu prostor je potrebno opremiti dobrom turističkom signalizacijom,

interpretacijskim pločama te izraditi karte u tiskanoj i elektroničkoj verziji. Postojeće

označene trase u Bilogori uz označavanje dodatnih, proširuju ovaj sustav za dodatnih

dvadesetak kilometara.

Pod uzgajanom vegetacijom podrazumijevaju se svi oblici poljoprivredne proizvodnje

koja je osnovni resurs za razvoj turističke ponude na seljačkim gospodarstvima (agroturizma).

S obzirom na veliki broj OPG-a na području općine (1439)12 postoji veliki potencijal za

diverzifikaciju (proširivanje) osnovne poljoprivredne djelatnosti s turističko-ugostiteljskim

sadržajima. Posebno je znakovita činjenica svojevrsne specijalizacije poljoprivredne

proizvodnje u odnosu na ostatak županije, pa mogli bismo reći i ostatka države, gdje se ističe

proizvodnja ljekovitog bilja na 384 ha (crni i bijeli sljez, kamilica, lavanda, neven, menta,

komorač, timijan, stolisnik...), proizvodnja duhana 670 ha, proizvodnja povrća (paprika,

rajčica, salata, brokula, cvjetača, kelj, patlidžan…) na 410,6013 ha, što se može jako dobro

iskoristiti za brendiranje destinacije. Ljekovito bilje tu predstavlja poseban resurs oko kojega

se može napraviti poseban i originalan turistički doživljaj uz sadržaje kao što su npr:

„Kuća ljekovitog bilja“, „Festival koprive“, „Wellness sadržaji s arometerapijom.“…

S obzirom na činjenicu da je prva proizvodnja duhana u ovom dijelu Hrvatske

pokrenuta upravo na području Općine Pitomača, postoji mogućnost ustrojavanja „Muzeja

duhana“ te manifestacije vezane uz tradicionalnu proizvodnju i život sela s početka ove priče

(sušara na drva, nizanje na štapove, …) uz sve sadržaje koji su bili uobičajeni (odlazak na

polje, tradicionalni objed, glazba, ples).

Na području općine plemenita vinova loza uzgaja se na 50,02 ha, što predstavlja 55%

ukupnih površina promatranoga područja četiri susjedne općine (Gradina, Lukač, Suhopolje,

12 Izvor: LAG „Virovitički prsten“ (2013), Lokalna razvojna strategija 2013-2014. 13 Izvor: LAG „Virovitički prsten“ (2013), Lokalna razvojna strategija 2013-2014.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Špišić Bukovica) te grada Virovitice14. Dodatna činjenica koja se može istaknuti kao

posebnost i sredstvo za konkurentsko pozicioniranje Općine Pitomača kao destinacije eno-

gastro turizma je što se radi o proizvodnji malih serija vina specifičnih organoleptičkih

svojstava zbog sastava tla (podravski pjesci) te utjecaja mikroklimatskih uvjeta u pojedinim

zonama vinogorja.

2.2.2.4. Životinjski svijet


Bogatstvo i raznolikost životinjskog svijeta predstavlja komparativnu prednost za

razvoj prvenstveno ekoturizma, zatim lovnog i ribolovnog turizma, agroturizma te sportsko-

14 Izvor: LAG „Virovitički prsten“ (2013), Lokalna razvojna strategija 2013-2014.


2.2.2.4.1. Sisavci

Visoka i niska divljač

• Lov

• Fotosafari

• Promatranje, hranjenje

+

2.2.2.4.2. Ptice • Promatranje ptica

• Edukacija

• Slušanje pjeva ptica

+

2.2.2.4.3. Ribe • Ribolov

• Edukacija ( crnka )

+

2.2.2.4.4. Stoka

podolac, buša, janjad

• Promatranje


• Gastronomija

+

2.2.2.4.5. Perad

Guske, kokoši

Hrvatice, perad u

slobodnom uzgoju

(domaća šarena)

• Promatranje


• Čehanje perja

• Gastronomija

+

2.2.2.4.6. Pčele

Med od bagrema,

ljekovitog bilja

• Promatranje

• Edukacija


• Prerada meda i proizvoda od meda

• Manifestacije

+

2.2.2.4.7. Ergele konja • Promatranje


• Rehabilitacija (terapijsko jahanje

• Jahanje, škole jahanja

• Sportska rekreacija

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


rekreacijskog turizma. Jedna od najvećih strateških prednosti Općine Pitomača je bogatstvo

ornitofaune: „Za ornitofaunu rijeke Drave važne su sljedeće zajednice ptica: prvo, zajednica

ptica rijeke Drave sa šljunkovitim i pjeskovitim sprudovima i otocima, niskom obalom te

odronjenim strmim riječnim obalama. Karakteristične vrste su: bregunica, vodomar, mala

prutka, kulik sljepčić, crvenokljuna čigra, mala čigra i bijela pastirica. Osim njih prisutne

su i čaplje, kormorani, patke, gnjurci, labudovi, rode, galebovi i dr. Redovit je i štekavac.

On se uglavnom hrani u ovom staništu, a gnijezdi se u okolnim šumama. Slična je i situacija s

crnom lunjom. Drugo, zajednica ptica močvarnih staništa – u riječnim rukavcima,

šljunčarama i kanalima, i dobro razvijenom močvarnom vegetacijom (trska, šaš, plutajuća i

potopljena vegetacija...). Karakteristične vrste su trstenjaci, kokošica, štijoke, mlakuša, liska,

divlja patka i ostale vrste pataka, crvenokljuni labud, mali gnjurac, čaplje, cvrčići,

močvarna strnadica... Staništa s otvorenom vodom koriste i štekavci i druge ptice grabljivice,

vodomar te ostale ptice riječnih staništa. Trščaci u vrbovim i topolovim šumama uz rijeku

Dravu su jedino poznato gnjezdilište modrovoljke u Hrvatskoj“15. Navedeno predstavlja

veliku mogućnost za razvoj ekoturizma s brojnim aktivnostima kao što su promatranje

ptica, fotosafari, slušanje pjeva ptica, stručno-znanstvena edukacija, poučne staze.

Na području Općine Pitomača djeluju tri lovačke udruge koje raspolažu sa 586916 ha

lovišta. Bogatstvo lovnoga fonda (od prepelice do jelena) omogućuje gotovo cjelogodišnju

lovnu sezonu ( od 01.05 do 01.03. iduće godine). Postoje redoviti cjelogodišnji posjeti lovaca,

no većina nažalost ne ulazi u turističku statistiku na području Općine Pitomača jer koriste

smještaj u susjednim mjestima ( Đurđevac, Špišić Bukovica). Prema podacima dobivenim iz

LUVDR „Vidra“ najveći broj lovaca dolazi iz Zagreba, Splita, Istre te stranih zemalja,

Njemačke, Italije, Austrije i Francuske.

Turistički proizvodi vezani uz tradiciju uzgoja stoke, peradi i pčela trebali bi se graditi

na autohtonim pasminama, tradicionalnom načinu života i rada na selu ( perad u

slobodnom uzgoju, stoka na ispaši, prerada i gastro-ponuda, običaji) te prepoznatljivosti

(bagremov med, med od ljekovitog bilja).

15 Grlica, I. (2007): Studija biološke raznolikosti rijeke Drave dio 1 ,Staništa – strme obale i sprudova,

Virovitica: Državni zavod za zaštitu prirode

http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100423/dzzp201004231344260.pdf ( 15.12.2013.) 16 Izvor: Prostorni plan uređenja općine Pitomača, ( 2003), LUVDR „Vidra“ – Lovnogospodarska osnova

http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100423/dzzp201004231344260.pdf


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.2.5. Zaštićena prirodna baština


Zaštićeni dijelovi prirode predstavljaju najjači privlačni faktor za ekoturiste. No

ovisno o stupnju zaštite i aktivnostima unutar područja u navedene prostore mogu se privući i

puno širi segmenti. Naime, unutar najveće ekološke mreže na svijetu NATURA 2000, u čije

područje pripadaju i navedene atrakcije, nije isključena ljudska aktivnost, štoviše:

• uvažava se činjenica da je čovjek sastavni dio prirode,

• promiče se međusobno partnerstvo čovjeka i prirode,

• podržava se načelo održiva razvoja kod kojeg nije cilj zaustaviti ljudske

aktivnosti, već odrediti parametre po kojima se one mogu odvijati uz istovremenu

zaštitu biološke raznolikosti,

• potpomaže se ( sredstvima fondova EU) razvoj djelatnosti koje pridonose očuvanju

spomenutih područja uz istodobni gospodarski razvoj lokalnih zajednica,

prvenstveno ekoturizma i ekološke poljoprivrede.

Atrakcije navedene u tablici iznad, najvažniji su realni turistički resurs tj.

predstavljaju turističku zonu s najvećom tržišnom vrijednosti u kojoj se mogu razviti sva tri

ključna turistička proizvoda Općine Pitomača: Turizam temeljen na prirodi, Kulturni

turizam, Sportsko-rekreacijski turizam.


2.2.2.5.1. Regionalni park

„Mura – Drava“

• Spoznaja prirodnih zakonitosti

• Fotografiranje

• Šetnje

• Vožnja biciklom

• Jahanje

• Kupanje, veslanje, splavarenje

• Rekreacija na otvorenom

• Kampiranje

• Piknici

+

2.2.2.5.2. Eko-centar

„Banov brod“

• Edukacija

• Spoznaja prirodnih i društvenih

zakonitosti (permakultura)

• Upoznavanje eko uzgoja

• Kampiranje

• Piknici

• Gastronomija

• Manifestacije

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.3. Antropogeni resursi

2.2.3.1. Kulturno povijesna baština


** za sada samo potencijalne atrakcije. Potrebna su daljnja istraživanja. Mogu se koristiti kao temelj

za stvaranje posebnih priča i doživljaja.


2.2.3.1.1. Crkva sv.Vida u Pitomači

• Razgledavanje

+

2.2.3.1.2. Crkva Presvetog

Trojstva u Turnašici

• Razgledavanje

+

2.2.3.1.3. Crkva sv. Jelene

Križarice u Otrovancu

• Razgledavanje

• Edukacija (legenda o Črlenoj klisi)

+

2.2.3.1.4. Crkva sv. Petra i Pavla

u Starom Gracu

• Razgledavanje

+

2.2.3.1.5. Ostaci crkve sv.

Martina u Maloj

Črešnjevici

• Razgledavanje

• Edukacija (povijest )

+

2.2.3.1.6. Stari župni dvor u

Pitomači (budući

Zavičajni muzej)

• Razgledavanje

• Doživljaj umjetničkih dijela

• Edukacija

+

2.2.3.1.7. Muzej Petra

Preradovića

• Razgledavanje

• Edukacija

• Manifestacije

+

2.2.3.1.8. Krajiška štacija u

Otrovancu

(etno radionica)

• Razgledavanje

• Edukacije (radionice tkanja, izrade

poculica, ručnika…)

+

2.2.3.1.9. Etnografska zbirka

Ivke Mađar

• Razgledavanje

• Edukacija ( proizvodnja lana, tkanje,

izrada poculica, kuhinjskih krpa…)

+

2.2.3.1.10. Zbirka dječjeg

amaterskog filma

• Razgledavanje

• Edukacije (filmske radionice,

projekcije iz arhive Fedafa)

+

2.2.3.1.11. Zbirka povijesti

Vatrogastva

• Razgledavanje +

2.2.3.1.12. Mala pruga i napušteni

rudnik lignita

• Panoramske vožnje

• Razgledavanje

• Edukacija

2.2.3.1.13. Postav radova likovnih

kolonija (L.K. Paleta)

• Razgledavanje

• Edukacija (radionice slikarske,

kiparske, fotografske, keramičarske)

+

2.2.3.1.14. Antičko arheološko

nalazište u Otrovancu,

rimska cesta**

• Edukacija (legende)

• Manifestacije

+

2.2.3.1.15. Srednjovjekovno

nalazište u Maloj

Črešnjevici **

• Razgledavanje

+

2.2.3.1.16. Srednjovjekovno

nalazište na Klisi **

• Razgledavanje +


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.3.2. Kultura života i rada


2.2.3.2.1. Folklor

• smotra izvornog folklora

• narodni melos

• tambura, cimbal

• Razgledavanje

• Kreativno sudjelovanje

• Edukacija

+

2.2.3.2.2. Običaji

• uskrsni običaji

• ivanjski običaji

• žetveni običaji

• božićni običaji

• Razgledavanje


• Edukacija

• Fotografiranje

+

2.2.3.2.3. Vinogradarski običaji

• Martinje

• Vincekovo

• Bartolovo

• Sudjelovanje

• „Hedonizam“

• Promatranje

+

2.2.3.2.4. Obrada lana i konoplje • Promatranje


• Edukacija

+

2.2.3.2.5. Ispiranje zlata • Promatranje


• Dokoličarska edukacija

+

2.2.3.2.6. Ruralna arhitektura

( Zlatni klas, Đuretina)

• Promatranje

• Kreativne radionice


+

2.2.3.2.7. Vino „ s peska“ • Hedonističko konzumiranje



• Stručno-znanstvena edukacija

+

2.2.3.2.8. Gastronomija

• specijaliteti Zlatnoga klasa

• Križnica (riblji specijaliteti)

• starinska jela

• svatovski kolači „slastice“

• Hedonističko konzumiranje


+

2.2.3.2.9. Izletišta

• Zlatni klas

• Podravska streha

• Ružino vrelo

• Drava (kod skele)

• Babičanka

• Veliki jarak (imanje

Dijaković)

• Piknici

• Rekreacija

• Kreativne radionice (likovne

kolonije)


+

2.2.3.2.10. Ekološka poljoprivreda

• Banov brod

• Đolta

• Razgledavanje

• Edukacija

• Sudjelovanje u radovima

• Permakultura(radionice)

• Opuštanje

+

2.2.3.2.11. Prerada ljekovitog bilja • Edukacija

• Šetnje

• Aromaterapija

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE



2.2.3.3. Znamenite osobe i događaji


2.2.3.2.12. Tradicijski vrt/voćnjak

• Petrov vrt (Grabrovnica)

• Opuštanje

• Kampiranje

• Edukacija

• Sudjelovanje u radovima


+


2.2.3.3.1. Petar Preradović

• Upoznavanje života i rada

• Kreativne radionice (književnost,

glazba, scenska umjetnost)

• Spoznavanje povijesti (Ilirski pokret,

Vojna krajina, Austro-ugarska)


+

2.2.3.3.2. Drago Britvić • Upoznavanje života i rada


• festivali

+

2.2.3.3.3. Marijan Jergović • Upoznavanje života i rada

• Kreativne radionice (tradicijska

glazba)

+

2.2.3.3.4. Stjepan Sulimanac • Upoznavanje života i rada

• Spoznavanje povijesti (stvaranje

Hrvatske, Domovinski rat)


+

2.2.3.3.5. Mirko Lauš • Upoznavanje života i rada

• Kreativne radionice ( film i

fotografija)

• Edukacija

+

2.2.3.3.6. Obitelj Gotz • Upoznavanje života i rada

• Spoznavanje tradicije života na

seljačkom veleposjedu

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.3.4. Manifestacije



2.2.3.4.1. Dani kruha, vina i

pjesme

• Gledanje

• Sudjelovanje

• Fotografiranje

• Slušanje

• Doživljaj

+

2.2.3.4.2. Glazbeni festival

Pjesme Podravine

i Podravlja

• Gledanje

• Slušanje

• Sudjelovanje

• Doživljaj

+

2.2.3.4.3. Smotra izvornog

folklora

• Gledanje

• Sudjelovanje

• Fotografiranje

+

2.2.3.4.4. Likovne kolonije • Sudjelovanje

• Edukacija

• Kretivni doživljaj

+

2.2.3.4.5. U posjetu starim

vremenima

• Gledanje

• Spoznavanje

• Doživljaj


+

2.2.3.4.6. Klatijada • Doživljaj

• Sudjelovanje

• Hedonistička konzumacija


+

2.2.3.4.7. Ribolovna natjecanja

(tri tijekom godine)

• Sudjelovanje

• Doživljaj

+

2.2.3.4.8. Pitomačka biciklijada • Sudjelovanje

• Doživljaj

• Rekreacija

+

2.2.3.4.9. Teniski turnir

(Guska open)

• Sudjelovanje

• Doživljaj

+

2.2.3.4.10. Dravski petoboj • Sudjelovanje

• Doživljaj

• Rekreacija

+

2.2.3.4.11. Endurance utrka • Sudjelovanje

• Promatranje

• Fotografiranje

+

2.2.3.4.12. Obrtnički sajam • Razgledavanje

• Profesionalno sudjelovanje

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.3.5. Kulturne ustanove


Kulturni turizam sa svim svojim posebnim oblicima je u međunarodnom kontekstu

jedna od vrsta turizma s najvećom stopom rasta na tržištu potražnje ( prema raspoloživim

podacima oko 40% međunarodnih odmorišnih putovanja sadrži izrazitu kulturnu

komponentu).17 Prema dugoročnim prognozama taj će se trend i nastaviti. Važno je i

napomenuti da ova vrsta turizma privlači vrlo široku skupinu tržišnih segmenata. Zamjetan je

i trend kretanja prema „kreativnom turizmu“ što pokazuje interes „novoga turista“ za

učenjem, spoznavanjem lokalne kulture i običaja, uključenosti u doživljaj destinacije u kojoj

boravi.

Motiv pukog promatranja i razgledavanja pretvara se u „uživljenje, uključenost i

doživljaj“ ( sightseeing turns to lifeseeing). Navedeno daje dodatnu dimenziju potrebe

razvijanja kulturnog turizma na području Općine Pitomača i šansu za postizanje dobre tržišne

pozicije jer ona u ovom trenutku u smislu ove vrste turističke ponude predstavlja potpunu

nepoznanicu. Od brojnih atrakcija navedenih u tablicama iznad, prema procjeni svih dionika

donesenoj nakon radionica s timom za izradu Plana razvoja turizma, najveću konkurentnost i

tržišnu snagu u budućnosti imaju turistički proizvodi stvoreni oko sljedećih atrakcija:

a) Lika i djela Petra Preradovića;

b) Važnosti koju ima Pitomača u razvoju kulture dječjeg amaterskog filma na

prostorima naše Domovine i zemalja bivše Jugoslavije; ostavštine Dječjeg kino

kluba Slavica te Mirka Lauša;

c) Glazbenog festivala Pjesme Podravine i podravlja, Drage Britvića i dr. Marijana

Jergovića, tradicijske glazbe i tradicijskog obrta izrade tambura;

d) Zlatonosnog dravskog pijeska koji može poslužiti kao „light“ motiv za stvaranje

perpoznatljivih turističkih proizvoda: „ ispiranje zlata na Dravi“, „vino s peska“,

„zlatno vino“ (vino pitomačkog vinogorja s listićima zlata ispranog iz Drave);

17 Izvor: Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske 2013 - 2020, Izvještaj 2. Globalni

kvantitativni i kvalitativni trendovi na turističkom tržištu i tržišne prilike (2012), Institut za turizam Zagreb,

str.43


2.2.3.5.1. Zavičajni muzej

(u nastajanju - bivši župni

stan)

• Razgledavanje

• Spoznavanje

• Doživljaj


+

2.2.3.5.2. Višenamjenska

koncertna dvorana

(projekt)

• Scensko-glazbeni doživljaj

• Sudjelovanje (kongresi, simpoziji,

seminari...)

• Profesionalno sudjelovanje

(gospodarske priredbe)

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


e) Vinogradarskih običaja i lokalne gastronomije;

f) Tradicijskih običaja povezanih u tematiku izrade predmeta od domaćeg platna

lana i konoplje, razgleda etnografskih zbirki te različitih kreativnih radionica

2.2.3.6. Lječilišta i wellness sadržaji


** za sada potencijalna atrakcija, ali ima veliku snagu za brending

Pitomača je u regionalnom kontekstu, a moglo bi se reći čak i u nacionalnom,

prepoznata kao sredina s dugogodišnjom tradicijom prakse masaže, kiropraktike te

alternativnih metoda liječenja. Ova činjenica može se se iskoristiti kao sredstvo za stvaranje

originalne i prepoznatljive ponude proizvoda lječilišnog, medicinskog i wellness turizma.

Potrebno je potaknuti osobe koje se bave ovom praksom na udruživanje, nastup na tržištu pod

jedinstvenim brendom, ali specijaliziranih usluga i proizvoda (već prema tome kojom vrstom

terapije se bave). Promotivne aktivnost trebala bi nositi TZ ili buduća Destinacijska

menadžment kompanija. Isto tako ovi sadržaji mogu se na tržištu nuditi i putem različitih

tematskih radionica ( tehnike opuštanja i masaže, osnove aromaterapije i pripravaka od

ljekovitog bilja, radionice funkcionalne kuhinje i sl.). uz kombinaciju smještaja u lokalnim

smještajnim objektima, rekreacijom u prirodi te specijaliziranim programima prehrane

prilagođene ciljanoj skupini.


2.2.3.6.1. Tradicija masaže

• Rehabilitacija

• Fizioterapija

• Kineziterapija

• Relaksacija

• Kiropraktika

+

2.2.3.6.2. Medicinska praksa

„Tešić“

• Liječenje

• Rehabilitacija

• Fizioterapija

• Relaksacija

+

2.2.3.6.3. Wellness**

(Dravski pijesak, kvarc,

kamenje, ljekovito bilje)

• Wellness

• Kristaloterapija

• Aromaterapija

• Relaksacija

• Rekreacija

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.3.7. Sportsko-rekreacijski sadržaji i servisi


S obzirom na opću opremljenost sportsko-rekreacijskim sadržajima koja je na

zadovoljavajućoj razini za lokalne potrebe, ipak ona, generalno gledano nije konkurentna u

odnosu na okruženje pa se ne može razmišljati o tome da izgrađena sportsko-rekreacijska

infrastruktura može biti temelj turističke ponude u smislu profiliranja destinacije s izrazitim

sportsko-rekreacijskim sadržajima koja bi mogla privući segment aktivnih sportaša ili pak

predstavljati destinaciju za organiziranje velikih sportskih događanja ili pripreme sportaša.

Sportsko-rekreativnu ponudu na području općine treba temeljiti na različitim oblicima

rekreacije u prirodi gdje se moraju koristiti prirodne komparativne prednosti (rijeka Drava,

šume, sustav biciklističkih, konjičkih i pješačkih staza) te na taj način privlačiti segmente

rekreativaca različitih dobnih skupina te avanturiste željne nekonvencionalnih rekreacijskih

sadržaja. Nositelj ovih aktivnosti pored TZ i DMO mora biti Športska zajednica Općine

Pitomača. Posebnu pozornost trebalo bi usmjeriti na tržište poslovnih korisnika te Pitomaču

promovirati kao destinaciju za različite antistres programe i teambuilding.


2.2.3.7.1. Sportsko rekreacijski

sadržaji

• teniska igrališta

• nogometna igrališta

• nogomet u kavezu

• rukometna igrališta

• košarkaška igrališta

• polivalentna igrališta

• sportska dvorana

• paint ball teren

• bazeni u Križnici


• Pripreme sportaša

+

2.2.3.7.2. Sportsko-rekreacijski

servisi

• iznajmljivanje bicikala

• iznajmljivanje kanua

• iznajmljivanje konja

• iznajmljivanje ribičkog

pribora

• iznajmljivanje

dalekozora i durbina

• Iznajmljivanje

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


2.2.3.8. Turističke staze, putevi, ceste


Turističke staze i putovi pripadaju u turističku infrastrukturu koja osim što obogaćuje

prostor, predstavlja u početnoj fazi turističkog razvoja pojedine destinacije jedan od osnovnih


2.2.3.8.1. Staza za razgledavanje

„Križnica“


• Razgledavanje

• Fotografiranje

• Spoznavanje

• Edukacija

+

2.2.3.8.2. Pješačka i trim staza

„Put parka Mura-Drava“

(Đentina staza)


• Opuštanje

+

2.2.3.8.3. Pješačke staze

„Goričnim putima“

• Rekreacija

• Odmor i oporavak

• Razgledavanje

+

2.2.3.8.4. Pješačke šumske staze

(Babičanka, Sedlo, Tri

ventila, Banov Brod,

Đuretina)

• Sportsko-rekreacijsko kretanje

• Razgledavanje

• Fotografiranje

• Opuštanje

+

2.2.3.8.5. Poučne staze

(Stara Drava, Močvara

Vir, Rimska cesta )

• Razgledavanje

• Spoznavanje

• Edukacija

+

2.2.3.8.6. Tematski putevi

(ljekovitog bilja, meda,

paprike, vina i

tambure...)

• Razgledavanje

• Spoznavanje

• Edukacija


+

2.2.3.8.7. Biciklističke staze

(BBS, Drava Route,

cijelo područje općine)


• Razgledavanje

+

2.2.3.8.8. Kanu i rafting staze

(karaula Mekiš –

Križnica; može se

proširiti do Terezinog

polja pa i dalje)


• Razgledavanje

• Doživljaj rijeke

• Fotografiranje

+

2.2.3.8.9. Vinska cesta

„Pitomački vinski puti“

• Razgledavanje

• Hedonostičko konzumiranje vina

i jela

• Rekreacija (vinski endurance)

+


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


privlačnih faktora za turiste.18 Najčešće su to u početku jednodnevni posjetitelji, no

postupnim povećanjem smještajnih kapaciteta boravak se produžuje. Važno je naglasiti da se

ustrojstvom i promoviranjem tematskih staza i putova koji se najčešće kombiniraju s

organizacijom različitih manifestacija s istom ili sličnom temom stvara inicijalna turistička

potrošnja koja stvara inducirane učinke koji za rezultat imaju povećana ulaganja u osnovne i

komplementarne turističko-ugostiteljske sadržaje.

Najčešće organiziranje i opremanje takvih atrakcija ne zahtijeva pretjerano velika

ulaganja ( u usporedbi s ostalom turističkom infrastrukturom i suprastrukturom ). Potrebna je

samo dobra signalizacija i interpretacija prostora, osmišljavanje i distribucija vodiča, karti,

intinerera ( u tiskanom i elektronskom obliku), kombiniranje s ostalim atrakcijama i stvaranje

specifičnih tematskih tura ( npr. vino i hrana, vino i glazba, zdravlje i hrana, edukacija i

rekreacija) te interesno povezivanje različitih pružatelja usluga na području koje

organizacijski pokriva pojedina turistička trasa.

Za uključivanje u turističku ponudu treba najprije raditi na onim atrakcijama koje

uz najmanje ulaganja mogu donijeti najveće učinke u promoviranju destinacije i najprije

ostvariti inicijalnu turističku potrošnju.

S obzirom na gornju tablicu atrakcija, a uvažavajući gore navedeno, za područje općine

Pitomača mogli bi se predložiti sljedeći prioriteti:

1. Biciklističke staze

a. ulaganje u dodatno označavanje,

b. izrada mobilnih GPRS aplikacija,

c. uređivanje odmorišta,

d. uvezivanje u širi nacionalni i međunarodni sustav,

e. organizacija biciklističkih natjecanja

f. povezivanje u tematske ture ( npr. wine and bike tour, Bilogora and Drava

Challenge gdje bi natjecatelji primjerice dio trase morali proći rafting čamcem

ili na splavi i sl.)

2. Kanu i rafting staze ( nabavka dodatnog broja kanua i rafting čamaca, uređivanje

pristaništa, povezivanje s Mađarima te susjednim općinama i gradovima).

18 Demonja, D., Ružić, P. (2010): Ruralni turizam u Hrvatskoj, Zagreb, Meridijani


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


3. Pješačke „gorične“ staze i staze za trekking i jahanje ( potrebno je dodatno

označavanje i trasiranje, organizacija i umrežavanje zainteresiranih za „odmorišne

punktove“, stvaranje prepoznatljivih doživljaja (npr. „orijentacijski trekking Gorični

labirinti“ ).

4. Vinska cesta „Pitomački vinski puti“

a. udruživanje zainteresiranih u klaster ili zadrugu,

b. dodatno opremanje točaka vinske ceste za prijem gostiju,

c. priprema dokumentacije i izrada projekta difuznog hotela,

d. stvaranje standarda i označavanje,

e. organizacija originalnih manifestacija:

- Vinski endurance

- Kletijada…

2.3. Zone turizma

S obzirom na analiziranu turističku atrakcijsku osnovu te koncentraciju pojedinih

atrakcija, na području Općine Pitomača mogu se izdvojiti 3. karakteristične turističke zone

koje su prikazane na slici 3 na stranici 41.

2.3.1. Zona Drave i Regionalnog parka

Atrakcijski najvrijednija zona koja može biti valorizirana kao turistički

najperspektivnija na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Zbog pretežitosti atrakcija koje

pripadaju u kategoriju prirodne baštine te zbog činjenice da se gotovo u potpunosti podudara s

granicama Regionalnoga parka Mura – Drava, ova zona namjenjena je pretežito za razvoj

turizma temeljenog na prirodi pa je možemo nazvati i „Zonom zelenog turizma“.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


S obzirom na navedeno na ovome prostoru poglavito se treba voditi računa o primjeni

principa održivog razvoja turizma:19

✓ Očuvanje i održivo korištenje prirodnih, društvenih i kulturnih resursa kao

ključ za dugoročno poslovanje u turizmu;

✓ Smanjivanje otpada i pretjeranog trošenja resursa;

✓ Održavanje i promoviranje prirodne, društvene i kulturne raznolikosti;

✓ Razvoj turizma temeljenog na ekološkim principima i etičnosti, koji je kao

takav sastavni dio lokalnih, regionalnih i nacionalnih razvojnih planova;

✓ Održivost se ogleda u povratu određenog dijela prihoda od turističko

ugostiteljskih djelatnosti koji će se koristiti za očuvanje okoliša i izravno

ulaganje u prirodne i društvene turističke resurse;

✓ Što je više lokalnih dionika uključeno u turizam, to će povoljniji biti efekti na

okoliš, a zadovoljstvo posjetitelja veće;

✓ O svakom pitanju koje se dotiče interveniranja u prostor i okoliš te prirodne,

društvene i kulturne resurse potrebno je konzultirati što je više moguće

dionika;

✓ Nužno je provoditi cjeloživotnu edukaciju kadrova o pitanjima održivog

razvoja i upravljanja, što će u konačnici pridonijeti većoj kvaliteti turističkog

proizvoda i zadovoljstvu posjetitelj;.

✓ Turistima treba osigurati što je više moguće informacija o turističkim

atrakcijama (poglavito onih koje se tiču njihove osjetljivosti ili ugroženosti).

Na taj način povećava se njihov osjećaj odgovornosti naspram prirodnih,

društvenih i kulturnih resursa. Takav način marketinškog komuniciranja u

mnogome povećava i zadovoljstvo turista boravkom u destinaciji.

U ovoj zoni, pored pojedinačnih atrakcija koje mogu služiti za izradu posebnih proizvoda

i programa ekoturizma, agroturizma, pustolovnog turizma, cikloturizma, lovnog i ribolovnog

turizma te sportsko-rekreacijskog turizma predviđa se ustrojstvo tri mikrodestinacije s većom

koncentarcijom turističkih sadržaja:

19 UNEP (2003.): Tourism and Local Agenda 21: The Role of Local Authorities in Sustainable Tourism, Paris:

United Nations Publication


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


a. „Križnica – zadnji panonski otok“ – prepoznatljiva destinacija koja svoju ponudu gradi

na specifičnosti položaja, očuvane prirode i sklada života čovjeka s prirodom. Kompletna

turističko-ugostiteljska infrastruktura treba biti primjerena visokopersonaliziranoj usluzi

uz vrlo dobru interperatciju prostora ( objekti manjega kapaciteta do broja smještajnih

jedinica za maksimalno 60 gostiju – kuće za odmor, obiteljski pansioni, TSOG, eko

bungalovi ili apartmani, kampovi, poučne staze, interpretacijske table).

b. Eko-centar „Banov Brod“ – ulazna točka u područje regionalnog parka, zaokružena

turistička cjelina sa sadržajima: info punkta, smještajnim jedinicama u eko-bungalovima,

ugostiteljskim sadržajima za pružanje usluga prehrane i pića, ekološkom poljoprivrednom

proizvodnjom, edukacijskog centra, odmorišta za cikloturiste sa servisnom zonom.

c. Đuretina - destinacija lovnog i ribolovnog turizma. Područje predviđeno za sadržaje

namjenjene prvenstveno segmentu lovaca i ribolovaca. Polazna točka za odlazak čamcima

na Jelkuš kao jedno od najbogatijih lovišta te dalje niz rijeku na ribolovne staze. Mjesto

povezivanja sa susjednom općinom Podravske Sesvete (ponovna izgradnja drvenog mosta

preko Struga).

Izgradnja klasičnih hotela nije predviđena u ovoj zoni.

2.3.2. Središnja zona

Zona naselja Pitomača s koncentracijom osnovnih i komplementarnih turističko-

ugostiteljskih sadržaja. Središnja točka za upravljanje destinacijom s uredom TZ ili DMK te

informacijskim centrom. U uredu i informacijskom centru može se smjestiti i središnja

recepcija za difuzni hotel te mjesto za prijem i prijavu organiziranih skupina posjetitelja.

Potrebno je provođenje sveobuhvatnih aktivnosti na podizanju turističke svijesti pružatelja

turističko-ugostiteljskih usluga te lokalnog stanovništva (edukacijske i promocijske aktivnosti

te poticajni programi usmjereni ka podizanju kvalitete turističko-ugostiteljskih i drugih s

turizmom komplementarnih usluga i servisa, uređenju javnih i privatnih prostora itd.). Pored

smještajnih kapaciteta manjeg obujma, u ovoj zoni predviđena je izgradnja i većih smještajnih

jedinica (hotela, pansiona, aparthotela). Zona kulturnog i sportsko-rekreacijskog turizma.

Posebne mikrodestinacije kulturnog turizma unutar ove zone čine:


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Grabrovnica: originalni turistički proizvod temeljen na liku i djelu Petra Preradovića.

✓ Muzej kao središnja točka proizvoda,

✓ tematski proizvodi – Ilirski pokret, Austrougarska vojna krajina, domoljubna

poezija

✓ tradicijski vrt – edukacije, koncerti i gastronomija u prirodi

✓ hostel u staroj školi

Kladare: turistički proizvodi temeljeni na tradicijskoj kulturi, rukotvorinama,

etnološkim zbirkama, proizvodnji domaćega platna

2.3.3. Zona Bilogore

Najkonkurentniji proizvod ove zone je eno-gastronomski turizam, no postoji i dobra

resursna osnova za razvoj sportsko-rekereacijskog, lovnog i agroturizma. Već je sada dosta

dobro opremljena turističkom signalizacijom i interpretacijom, prostorno dobro organizirana

te s najvećom koncentracijom potencijalnih smještajnih jedinica. Zona koja bi se najprije

mogla tržišno valorizirati, poglavito nakon provođenja aktivnosti za ozbiljniji izlazak na

tržište postojeće vinske ceste. Seosko imanje s restoranom Zlatni klas kao jedan od najjačih

brendova gastronomske ponude pitomačke općine, nalazi se na samom ulazu u spomenutu

zonu te se može iskoristiti kao početno mjesto eno-gastro tura na pitomačkom području.

Važećim prostornim planom Općine Pitomača (čl.32a) na ovom postoru predviđene su četiri

ugostiteljsko-turističke zone te su stoga stečeni i urbanistički uvjeti za organizaciju,

prvenstveno vinogorja, u jedinstvenu turističko-ugostiteljsku cjelinu. Ovim planom u zoni

Bilogora predviđeno je ustrojstvo difuznog hotela s minimalnim brojem smještajnih jedinica

za 60 gostiju te maksimalnim brojem od 300 gostiju.

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u virovitici

Odjel za turizam

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE PITOMAČA DO 2020. GODINE


Slika 3: Predložene turističke zone na području Općine Pitomača

Zona Drave i Regionalnog parka

Središnja zona

Zona Bilogore

Izvor: izradili autori na temelju predloška Google maps©

Slika 3: Turističke zone na području općine Pitomača


Odjel za turizam


3. SWOT ANALIZA 42

3. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je instrument za vrednovanje resursnih snaga i slabosti te utvrđivanje vanjskih tržišnih prilika i prijetnji organizacije s kojima

se suočava organizacija, a koji joj pomaže da se usmjeri na svoje snage, minimalizira prijetnje i kroz kvalitetnu strategiju najbolje upotrijebi

dostupne prilike kako bi osigurala konkurentsku prednost20.

Tablica 11: SWOT analiza Općine Pitomača Snage (S): Slabosti (W):

spoj brdskog i ravničarskog reljefa "U zagrljaju Drave i Bilogore"

prepoznatljiv tradicijski izričaj, kajkavska kultura

jedinstvene manifestacije: Glazbeni festival Pjesme Podravine i

podravlja, U posjetu starim vremenima, Kletijada

jedinstven krajobraz prekodravlja i očuvana priroda

Regionalni park Mura - Drava

umreženost u sustav biciklističkih staza međunarodnog značenja

prirodni potencijal za razvoj ekopoljoprivrede

povoljna klima za cjelogodišnji turizam

dobar geoprometni položaj

zadovoljavajuća prometna infrastruktura (cestovna i željeznička

povezanost) u destinaciji

veliki broj OPG-a

postojanje velikog broja klijeti s potrebnom infrastrukturom

zadovoljavajuća dobna struktura stanovništva

interes pojedinaca za uključivanje u turističku ponudu

srednjoškolski i visokoškolski programi turističkog usmjerenja koji se

izvode u srednjim školama u Pitomači i Virovitici te na Visokoj školi

za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

nedovoljna valorizacija turističkih potencijala

nepovezanost atrakcija na području Općine Pitomača

slaba turistička signalizacija i interpretacija na području Regionalnog parka

Mura-Drava

nepostojanje prepoznatljivog imidža općine kao turističke destinacije

nedovoljna promocija ključnih turističkih "proizvoda" općine

nekvalitetna i neprepoznatljiva ugostiteljska ponuda

nedostatak smještajnih kapaciteta

nepostojanje agroturističkih gospodarstava i

nedostatak ekopoljoprivrednih proizvođača

nedostatak financijskih sredstava i administrativne barijere

nedovoljna potpora VPŽ i općine za razvoj turizma

nedostatak razvojnih programa u području turizma

nedovoljna ekipiranost TZ Pitomača,

turistički ured nema stalno zaposlenih

ograničeni resursi sustava turističkih zajednica (financijski i ljudski)

nepostojanje receptivne turističke agencije

slaba motiviranost lokalnih stanovnika za bavljenje turizmom

niska "turistička svijest" i niska obrazovana struktura stanovništva

needuciranost lokalnog stanovništva o prednostima održivog turizma

nedovoljna angažiranost u planiranju razvoja turizma

20 Sikavica, P. i dr.(2008): Temelji menadžmenta, Zagreb: Školska knjiga, str. 228


Odjel za turizam


3. SWOT ANALIZA 43

Prilike (O): Prijetnje (T):

autentičan prirodni okoliš koji nije uništen

mogućnost korištenja geotermalnih izvora

međunarodna biciklistička ruta "Iron Curtain Trail" (dio rute Eurovelo

13)

oživljavanje kulture dječjeg amaterskog filma - organizacija

međunarodnog festivala

trendovi na međunarodnom turističkom tržištu, povećana potražnja za

posebnim oblicima turizma ( ekoturizam, avanturistički turizam,

cikloturizam, enogastro turizam, svi oblici kulturnog turizma)

otvaranje strukturnih EU fondova

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Europska ekološka mreža NATURA 2000 i proglašavanje Rezervata

biosfere Mura - Drava - Dunav

suradnja s Republikom Mađarskom te ostalim JLS s područja VPŽ i

susjednih županija

ustrojstvo ispostave Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima

prirode VPŽ na području pitomačkog dijela Regionalnog parka

prometno povezivanje općine sa Zagrebom

prometno povezivanje Križnice

ustrojavanje difuznog hotela u vinogorju te daljnji razvoj eko-centra i

centra za permakulturu na Karauli

preorjentiranje određenog broja OPG-a na eko-poljoprivredu

izrađen katastar turističkih atrakcija

izrađen i usvojen Glavni plan razvoja turizma Općine Pitomača do 2020.

buduća Strategija razvoja Općine Pitomača do 2020.

educiranje lokalnog stanovništva o održivom turizmu te mogućnostima

poduzetničkih pothvata u turizmu

komplicirana i nekonzistentna zakonska regulativa (prečeste izmjene,

više zakona pokriva područje turizma i ugostiteljstva)

nedostatak strateškog promišljanja u pravcu razvoja održivog turizma

nedovoljno kvalitetno razrađeni razvojni projekti s područja turizma te

nepovlačenje sredstava iz EU fondova

izostanak suradnje s Republikom Mađarskom i JLS iz ostalog dijela VPŽ

i susjednih županija

ukidanje TZ Općine Pitomača

nedostatak institucionalne potpore u podizanju kvalitete ljudskih resursa

u turizmu,

depopulacija i odljev obrazovanih kadrova

otpor lokalnog stanovništva prema razvoju turizma

slab interes za edukaciju u području poduzetništva u turizmu

izostanak ulaganja u turistički sektor

odustajanje od izgradnje brze ceste Vrbovec-Bjelovar-Koprivnica-

Virovitica

nedostatak financijskih sredstava za izgradnju mosta prema Križnici

Izvor: izradili autori


Odjel za turizam


3. SWOT ANALIZA 44

U tom smislu izrađena je SWOT analiza turizma Općine Pitomača s ciljem da se utvrde snage Općine Pitomača koje mogu poslužiti kao

temelj budućeg razvoja turizma, slabosti koje treba prevladati, tržiške prilike koje treba iskoristiti te prijetnje koje predstavljaju zapreke i

ugrožavaju sposobnost konkuriranja na turističkom tržištu.

Slijedom izrađene SWOT analize određene su glavne prednosti i nedostaci općine za razvoj turizma. Najznačajnije prednosti Općine

Pitomača su prepoznatljiv tradicijski izričaj te jedinstven krajobraz prekodravlja i očuvana priroda naročito u sklopu Regionalnog parka Mura-

Drava, odnosno bogata turistička resursna osnova koja omogućuje razvoj različitih oblika turizma s cjelogodišnjom potražnjom. Također, jedna

od najvažnijih strateških prednosti za razvoj turizma je povoljan geoprometni položaj te iskazan interes pojedinaca za uključivanje u turističku

ponudu. S druge strane kao glavni nedosatak ističe se nedostatno razvijena turistička infrastruktura što zahtijeva značajnija financijska sredstva.

Nadalje, među nedostatke koji se znatno brže i jednostavnije mogu riješiti ubrajamo nedovoljnu valorizaciju turističkih potencijala i

nepovezanost atrakcija, administrativne barijere te nepostojanje prepoznatljivog imidža općine kao turističke destinacije.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

4. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PITOMAČA do 2020. 45

4. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PITOMAČA do 2020.

4.1. Vizija i strateški ciljevi

Vizija je nacrt koji prikazuje pravac kojim se namjerava ići u razvijanju i jačanju svoje

djelatnosti. Vizija razvoja turizma Općine Pitomača proizlazi iz sustava vrijednosti koji

uključuje odgovore na sljedeća pitanja:

VIZIJA TURIZMA OPĆINE PITOMAČA DO 2020. GODINE

Općina Pitomača je prepoznatljiva turistička destinacija s očuvanim prirodnim okolišem i jedinstvenim tradicijskim izričajem koja na održiv način upravlja razvojem turizma na svom cjelokupnom prostoru, stvara nova radna mjesta, a gostima pruža gostoljubljivost i raznovrsne autentične sadržaje i doživljaje.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Vizija će se ostvariti kroz provedbu četiri osnovna strateška cilja:

4.2. Sustav turističkih proizvoda Općine Pitomača

Polazeći od značajki turističke resursne osnove Općine Pitomača te postojećih obilježja

turističke ponude, definirano je šest ključnih proizvodnih grupa na kojima valja graditi sustav

turističkih proizvoda Općine Pitomača do 2020. godina.

SUSTAV

TURISTIČKIH

PROIZVODA

✓ CIKLOTURIZAM

✓ EKOTURIZAM

✓ PUSTOLOVNI I

SPORTSKI TURIZAM

✓ KULTURNI TURIZAM

✓ ENO I

GASTROTURIZAM

✓ AGROTURIZAM

PORTFOLIO MATRICA TURISTIČKIH

PROIZVODA OPĆINE PITOMAČA


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


4.2.1. Cikloturizam

Suvremeni turistički trendovi pokazuju da se tradicionalni motivi odmora sve više

zamjenjuju s motivima i sadržajima aktivnog odmora te sport i sportska rekreacija sve

značajnije utječu na sadržaje i kvalitetu provođenja aktivnog odmora u nekoj turističkoj

destinaciji. U tom kontekstu cikloturizam postaje jedan od najbrže rastećih posebnih oblika

turizma kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, a najveću stopu rasta u posljednjih par godina ima

u Njemačkoj i Austriji koji su nama tradicionalno najvjernija turistička tržišta.

Cikloturizam je aktivan oblik turizma gdje turisti (potrošači) posjećuju turističke

lokacije vlastitim ili unajmljenim biciklom, u individualnom aranžmanu ili grupno s

licenciranim bicikličkim vodičem. Za cikloturiste to je poseban doživljaj otkrivanja novih

područja i ljepota koji bi tradicionalnim cestovnim i drugim transportom ostao posve

nezamijećen. U Europi je taj oblik aktivnog odmora sve traženiji, osobito zbog globalnog

trenda isticanja brige o zdravlju i ekologiji. Podatak da 12 milijuna Europljana uživa u vožnji

biciklom motivirajuća je činjenica za sve one koji se bave turizmom. Biciklom se najbolje

može povezati rekreacija, obilazak i upoznavanje znamenitosti, povijesti i prirodnih

bogatstava neke zemlje.

Hrvatska pripada manjim europskim zemljama, ali zbog svoje geografske raznolikosti

ima perspektivu postati jedna od vodećih turističkih destinacija ovog oblika turizma. Ovaj

oblik turizma je od izuzetnog značaja za lokalne zajednice budući da daje jedinstvenu

mogućnost povezivanja prirodne i kulturne baštine s enogastronomskom ponudom te otvara

perspektivu za razvoj ostalih posebnih oblika turizma (kulturnog, ekoturizma,

enogastronomskog ) kroz povezivanje turističkih atrakcija i objedinjavanje ponude.

Nastavak ubrzanog rasta cikloturizma očekuje se i u budućnosti, prvenstveno zbog sve

izraženijih potreba suvremenih potrošača za aktivnim i zdravim te okolišno odgovornim

odmorom. Naročit se rast očekuje u domeni adrenalinskih sportova.

Opis proizvoda


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Na području Općine Pitomača postoje preduvjeti za razvoj cikloturizma budući da se

kroz cijelo područje općine protežu uređene biciklističke staze: Bilogorska biciklistička staza

i Drava Route. Nadalje, trenutno je u provedbi projekt IPA programa prekogranične suradnje

Hrvatske i Mađarske “Drava4Enjoy” kojim će se rekonstruirati i označiti biciklističke rute

Pitomača-Terezino Polje, Kapela Dvor-Virovitica, Lukač-Budakovac u ukupnoj duljini od

69,84 km, zatim organizirati edukacije i trening programi za turističke vodiče-bicikliste te

izraditi trojezične (HR-ENG-HU) turističke karte i vodiči dostupni za GPS uređaje i

smart mobitele čime bi se dodatno ojačale komparativne prednosti za razvoj turstičkog

proizvoda cikloturizma Općine Pitomača.

Priliku za razvoj cikloturizma na međunarodnoj razini predstavlja spajanje postojeće

staze Drava route s međunarodnom biciklističkom rutom"Iron Curtain Trail" (dio rute

Eurovelo 13).Veći dio ove rute, koja slijedi granicu između bivših komunističkih zemalja

članica Varšavskog pakta i ostatka Europe, već je uspostavljen. Trenutno se realizira južni tok

rute koja prolazi i granicom između Hrvatske i Mađarske, te bi u funkciji trebala biti 2014

godine. Ova biciklistička staza se proteže od sjevera Skandinavije do Turske i duga je oko

7000 km.

Općina Pitomača može postati prepoznatljiva cikloturistička destinacija na

nacionalnoj i međunarodnoj razini ukoliko iskoristi sve postojeće komparativne prednosti te

dodatnom izgradnjom kvalitetne proizvodne infrastrukture (tematskih bike parkova/područja,

smještaja i ugostiteljstva, markiranih ruta i staza te njihovim označavanjem, poduzimanjem

mjera sigurnosti,... ) i povezivanjem u tematske ture (npr. wine and bike tour, Bilogora and

Drava Challenge gdje bi natjecatelji primjerice dio trase morali proći rafting čamcem ili na

splavi sl.) osigura konkurentske prednosti kojima će se istaknuti na tržištu ponude.

Specifičnosti turističkog proizvoda cikloturizma na području Općine Pitomača


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


✓ Prepoznatiljiva cikloturistika destinacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini

✓ Izgrađena kvalitetna proizvodna infrastruktura poput tematskih bike

parkova/područja, markiranih ruta i staza, smještaja i ugostiteljstva, mjera sigurnosti,

niza natjecanja

✓ Kreirana ponuda drugih komplementarnih iskustava, poput zdravstvenog turizma,

ekoturizma ili kulture

✓ Staviti u funkciju transeuropsku biciklističku rutu (E13 – „Željezna zavjesa”)

✓ Nove i postojeće staze opremiti adekvatnom turističkim signalizacijom i

interpretacijom (npr. putokazi, informacijski punktovi) te uobičajenim pratećim

sadržajima (npr. odmorišta, vidikovci, servisi za popravak opreme, turističko-

ugostiteljski sadržaji);

✓ Razvijati smještajne kapacitete prema ‘bed &bike’ standardima

✓ Razvijati natjecanja i manifestacije povezane s biciklizmom, rekreacijom, zdravim

životom i okolišno odgovornim odmorom

✓ Razvijati integrirane proizvode koji povezuju cikloturizam s pustolovno-sportskim

turizmom, s enogastronomskim, kulturom ili ekoturizmom

✓ licenciranje ciklovodiča

✓ Osnivanje specijalizirane agencije za razvoj i promociju destinacijske ponude

cikloturizma

✓ Mlađa dob (20 – 35), više su zastupljeni muškarci koji uglavnom nemaju razrađen

plan putovanja i zadovoljava ih jednostavniji smještaj

✓ Srednja i zrela dob (35-65), podjednako su zastupljene žene i muškarci, preferiraju

fizički manje zahtjevne rute i putuju s unaprijed razrađenim planom putovanja te

zahtijevaju udoban smještaj

Željena pozicija do 2020.godine

Aktivnosti razvoja proizvoda

Potrošački segmenti


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


✓ Individualni sportaši i rekreativci te biciklistički klubovi i društva

✓ Geografska tržišta: Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Austrija, Italija, Nizozemska,

Francuska, Velika Britanija

✓ Kreiranje on-line informacijsko-prodajne platforme specijalizirane za cikloturizam

(web portal), uključujući društvene mreže i izradu aplikacija za mobilne uređeje

✓ Organiziranje studijskih putovanja za specijalizirane posrednike (članove

biciklističkih klubova, predstavnike specijaliziranih agencija za cikloturizam )

✓ Ciljana direktna prodaja

✓ Izrada i prodaja palete cjelovitih itinerera (npr. ruta, smještaj, prijevoz opreme) i

inovativnih programa (npr. kombinacija biciklizam i promatranje ptica, vikend tura,

putovanja s ekološki ili društveno korisnim sadržajem)

4.2.2. Ekoturizam

Ekoturizam se definira kao „odgovorno putovanje u prirodna područja uz brigu o

očuvanju okoliša i osiguravanju boljega života lokalnoj zajednici.“21 Ekoturizam pruža

mogućnost obrazovanja o okolišu i lokalnoj kulturi kroz interpretaciju okoliša te učenje o

okolišu i kulturi kraja kojega ekoturist posjećuje. Svaki turizam temeljen na prirodi u sebi nosi

neki oblik stjecanja novih znanja, no kod ekoturizma, obrazovna dimenzija, uz dobru

interpretaciju okoliša, ključni je element turističkog doživljaja. Za ponudu ekoturizma

karakteristično je da je čine mali i srednji pružatelji turističkih usluga s

visokopersonaliziranom ponudom turističkih doživljaja.

U literaturi se vrlo često rabe izrazi:

✓ “Hard” (tvrdi, čvrsti, strogi) ekoturizam; ekoturist

✓ “Soft” (meki, laki, konvencionalni) ekoturizam; ekoturist

21 http://www.ecotourism.org/ ( 3.02.2014.)

Aktivnosti unaprijeđenja prodaje

Opis proizvoda

http://www.ecotourism.org/


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Korištenje pojedinog termina vezano je uz stupanj ekoturističkog doživljaja s obzirom

na činjenice:

✓ koliko su turisti strogi naspram ekoloških principa,

✓ koliko su daleko spremni ići s obzirom na fizičke napore kako bi doživjeli

ekoturističko iskustvo,

✓ koliko je intenzivan njihov interes prema pojedinoj ekoturističkoj atrakciji22.

Strogi (Hard-core) ekoturisti imaju jako izražen interes za temeljni motiv putovanja i

vrlo su često eksperti u pojedinim područjima, kao npr. dugogodišnji promatrači ptica,

kukaca, leptira i sl. Isto tako za njih je karakteristično da su spremni iskusiti život lišen

uobičajenog civilizacijskog komfora, putovati u otežanim uvjetima (ako je potrebno i na duže

razdoblje), upoznavati nepoznate kulture i doživjeti neuobičajena životna iskustva.

Konvencionalni (soft) ekoturisti ne razlikuju se puno do uobičajenih turista

motiviranih prirodnim atrakcijama. Razlika je ipak što ekoturisti žele doživjeti prirodne

atrakcije na poseban, posredniji način (uz dobru interpretaciju okoliša i edukativne sadržaje

posredstvom stručnih vodiča ili samostalno). Vrlo čest slučaj je da ova vrsta turista unutar

svojeg uobičajenog turističkog putovanja poduzima i jedno ili više kraćih posjeta

ekoturističkim destinacijama.

Ekoturizam je podvrsta turizma temeljenog na prirodi, jedina razlika je u činjenici da

drugi oblici turizma temeljenog na prirodi ne moraju nužno biti i održivi. Pustolovni

(adrenalinski) turizam sagledava se kao poseban oblik zbog postojanja određenog stupnja

rizika pri putovanju, veće razine tjelesnog napora potrebnog za turistički doživljaj i stoga što

iziskuje određene vještine i sposobnosti da bi se doživjelo turističko iskustvo. Trekking

najčešće predstavlja kombinaciju duljeg pješačenja ili planinarenja, posjete lokalnim

naseljima i pustolovine u prirodnom okruženju. Za trekking bi se moglo kazati da je

kombinacija pojedinih elemenata kulturnog turizma, ekoturizma i pustolovnog turizma.

Prema istraživanju TripAdvisora (2012) trend “zelenog” turizma je u porastu. 71%

njihovih ispitanika odgovorilo je da planiraju putovanje u eco-friendly destinacije u sljedećih

šest mjeseci. Ekološki osvješteni turisti putuju češće od prosječnih turista. Tijekom 2009.

godine 76% putovalo ih je barem dva puta godišnje, a 22% putovalo je od pet do osam puta

22 Weaver, D.B. (2001): The Encyclopedia of Ecotourism, Wallingford (UK): CABI Publishing


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


godišnje.23 Studija UNWTO-a iz 2011. utvrdila je pak da 10 – 15% turista pri izboru

destinacije traže nešto neuobičajeno. Takvi turisti nazvani su “alternativnim”, “novim”

turistima, a njihov broj raste u prosjeku brže nego broj mainstream turista.24 Prema tom istom

UNWTO istraživanju karakteristika “novih” turista je da su: obrazovaniji, iskusniji, imućniji,

s iskustvom u putovanjima, ekološki osviješteni, osjetljiviji naspram tradicije, društva,

kulture, društvenog uređenja i običaja destinacija koje posjećuju. Ekoturisti u prosjeku troše

više od uobičajenih turista. U Kostarici (vodećoj svjetskoj ekoturističkoj destinaciji) turisti su

2010. godine trošili prosječno 944$ po putovanju. Istovremeno prosječna potrošnja turista u

Francuskoj (prvoj po broju međunarodnih dolazaka prema UNWTO Tourism Highlights,

2010) bila je 666 $25.

Ekoturisti radije biraju rustikalnije, intimnije i manje objekte. Isto tako veliku

pozornost daju ekološkoj održivosti objekta i tzv. “zelenoj gradnji”. Najčešće su to sljedeći

objekti:

• Bed & Breakfast,

• Bike & bed,

• Kuće za odmor u prirodnom okruženju,

• Šumske kolibe,

• Manji obiteljski pansioni,

• Seljačka domaćinstva (poglavito ona koja se bave ekološkom poljoprivredom),

• Kampovi,

• Objekti robinzonskog turizma

Najveće zadovoljstvo putovanjem ekoturista proizlazi iz doživljaja povezanih s

učenjem, upoznavanjem kulture, te osmišljenim vođenjem i interpretacijom okoliša. Za

zadovoljstvo doživljajem presudnu važnost imaju osposobljeni, educirani i elokventni vodiči,

dobro osmišljeni i organizirani edukativni programi, sredstva za interpretaciju okoliša

(informacijske i interpretacijske ploče, info kiosci, putokazi, upozorenja, tiskani ili elektronski

vodiči, karte i sl.).

23 CREST (2013): The Case for Responsible Travel: Trends and Statistic, Washington: Stantford University 24 UNWTO & ETC, ( 2011): Handbook on Tourism Product Developement, Madrid 25 http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_HR.pdf (20.11.2013.)

http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_HR.pdf


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Konkurentske prednosti ovoga oblika turizma na području Općine Pitomača

sagledavaju se kroz sljedeće specifičnosti prirodnih i antropogenih turistički resursa:

✓ Područje regionalnog parka Mura-Drava te skoro uključivanje ovoga područja u

ekološku mrežu NATURA 2000 i Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav

✓ Umreženost u širi sustav atrakcija na nacionalnoj i međunarodnoj razini

✓ Četiri lokacije pod zaštitom (zaštićeni krajolici)

✓ Bogatstvo ornitofaune

✓ Meandri rijeke Drave ( specifični na cijelom toku rijeke do ušća u Dunav)

✓ Očuvan okoliš

✓ Dobri uvjeti za razvoj ekološke poljoprivrede

✓ Eko- centar „Banov brod“ u izgradnji

✓ Sačuvane ruralne sredine (Đuretina, Šašnato polje, Križnica), tradicijski običaji,

djelatnosti i ruralni način života

✓ Prepoznatljiva destinacija „soft“ ekoturizma na nacionalnoj i međunarodnoj razini

✓ Minimalno 200 smještajnih jedinica u standardiziranim i certificiranim objektima

ekoturizma

✓ Regionalni centar za unaprjeđenje ekoturizma i permakulture

✓ Opremanje zone „zelenog“ turizma interpretacijskim sadržajima

✓ Osmišljavanje, trasiranje i opremanje tematskih turističkih staza i putova

✓ Edukacija lokalnog stanovništva i poduzetnika o održivom turizmu

✓ Osposobljavanje ekoturističkih vodiča i interpretatora

Specifičnosti ekoturističkog proizvoda Općine Pitomača

Željena pozicija do 2020.



Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


✓ Umrežavanje u širi sustav turističkih atrakcija Regionalnog parka Mura-Drava;

povezivanje s Republikom Mađarskom i ostalim JLS i Županijama

✓ Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje

✓ Izrada i nominiranje projekta te završetak druge i treće faze uređenja Eko-centra

„Banov brod“

✓ Istraživanja u SAD-u i EU pokazala su da je većina ekoturista u dobi od 25 – 54

godine, uz zamjetan trend povećanja starosne dobi turista koji putuju u

ekoturističke destinacije.

✓ Mlađi turisti pripadaju u skupinu “hard” ekoturista i putuju povremeno

✓ Stariji putuju češće, puno su iskusniji i češće poduzimaju “soft” ekoturistička

putovanja.

✓ U većem postotku su žene i to poglavito unutar mlađe populacije

✓ Muškarci su ravnomjerno raspoređeni među mlađom i starijom populacijom

✓ Ekoturisti putuju u prosjeku dva do pet puta godišnje

✓ Iskusni ekoturisti koji često putuju ne preferiraju posebno neku od sezona (zimsku

ili ljetnu). Štoviše, vole putovati izvan glavne sezone .

✓ Ekoturisti nisu osjetljivi na cijenu, ali su vrlo osjetljivi na odnos vrijednosti za

novac.

✓ Ono što češće uspoređuju je kvaliteta turističkog doživljaja, nasuprot kvaliteti

proizvoda i usluga.

✓ Aktivnosti (prema učestalosti):

o Posjete nacionalnim parkovima

o Pješačenje

o Aktivnosti na vodi ( posebno rafting, kajaking)

o Uživanje u prirodi

o Kampiranje

o Obilazak ekoturističkih ruta

✓ S obzirom da ekoturisti putuju više puta godišnje, drugo putovanje obično

uključuje i druge aktivnosti i to najčešće:



Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


o Trekking

o Vožnju čamcima

o Ribolov

o Biciklizam

✓ Motivi po kojim se ekoturisti razlikuju od konvencionalnih turista su sljedeći:26

o Boravak u nenapučenim destinacijama

o Boravak u netaknutoj prirodi

o Učenje o životu u divljini i prirodi

o Razgledavanje divljih životinja i biljaka

o Upoznavanje domicilnog stanovništva i njihove kulture

o Osjećaj za korist koju od njihova putovanja ima lokalna zajednica

o Izazov (fizički i umni )

✓ Ekoturisti su natprosječno obrazovan segment turista

✓ Veliki broj ih čita specijalizirane časopise koji se bave tematikom prirode i okoliša

✓ Prema nekim procjenama oko 60% ih čita The National Geographic Magazine

✓ Veliki broj prati časopise s tematikom ribolova, lova, biciklizma, planinarenja …

✓ Prate specijalizirane internetske stranice i aktivni su na društvenim mrežama

✓ Potencijalna mjesta prema kojima valja usmjeriti promidžbene aktivnosti su i razni

klubovi, društva i udruge građana koji se bave okolišem i održivim razvojem.

✓ Geografska tržišta: Hrvatska, Slovenija, Italija, Austrija, Njemačka, Velika

Britanija, Nizozemska, Belgija, Francuska, Skandinavija

✓ Organiziranje stručno-znanstvenih skupova ( Eko-centar „Banov brod) s

tematikom ornitofaune, permakulture, održive gradnje…

✓ Organiziranje promotivnih posjeta destinaciji ( novinara, blogera, urednika

turističkih vodiča, incentive ture)

✓ Izrada posebnog dijela na web stranici s tematikom ekoturizma

✓ Publicitet i oglašavanje u specijaliziranim časopisima, web stranicama,

društvenim mrežama, blogovima i forumima

26 Crossley and Lee, (1994), Wight, (1996) u CREST (2013): The Case for Responsible Travel: Trends and

Statistic, Washington: Stantford University.

Aktivnosti unaprijeđenja prodaje


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


4.2.3. Pustolovni i sportski turizam

Većina suvremenih turističkih kretanja uključuje neku sportsku aktivnost, tj. sportsku

rekreaciju, a oblik turizma u kojemu su sport i rekreacija glavni motiv putovanja i boravka

turista u destinaciji naziva se sportski turizam. Ovisno o tome kakva je uključenost turista u

sportsko-rekreacijski turistički doživljaj, fizičkoj kondiciji, posebnim vještinama te riziku,

sportski turizam može se podijeliti na dva osnovna oblika:

✓ Rekreacijski ( biciklizam, tenis, plivanje, ronjenje, trekking, stari sportovi…)

✓ Pustolovni ( različiti ekstremni i adrenalinski sportovi poput raftinga, brdskog

biciklizma, kajakinga, kanuinga, splavarenja, paraglajdinga, zmajarenja,

aktivnosti u adrenalinskim parkovima, paintball…)

S obzirom na današnji način života većine stanovnika gospodarski razvijenih zemalja,

stresa koji izazivaju svakodnevne poslovne aktivnosti, porastu stanovništva u urbanim

sredinama te otuđenosti modernog čovjeka od prirode, svi oblici rekreativnih aktivnosti u

prirodi su u velikom porastu. Sve njih možemo staviti pod zajednički nazivnik „pustolovnog

turizma u prirodi“. Suvremeni trendovi na turističkom tržištu pokazuju snažan rast ovoga

posebnog oblika turizma. U posljednjih petnaestak godina raste oko 20 % godišnje i čini oko

20 % ukupnoga svjetskog turističkog tržišta te 25 % svih paket-aranžmana u Europi.27

Hrvatski internetski portal Adventure Sport Portal (www.adventure-sport.net) čita 70.000

jedinstvenih čitatelja mjesečno.28

Znakovit je porast potrošačkog segmenta poslovnih ljudi koji poduzimaju ovakva

putovanja, tj. snažan rast team building turističkih paketa. Ovakvi turistički proizvodi pored

osnovnog motiva da potaknu zajedništvo te osnaže timski rad, obvezno sadrže vrlo bitnu

komponentu, a to su razni antistres programi kod kojih prevladavaju različite aktivnosti koje

pripadaju domeni pustolovnog turizma u prirodi.

27 Ognjen Škunca i Tony Karzen, preuzeto s http://www.undp.hr/show.jsp?page=124686 ( 15.02.2014.) 28 http://www.poslovni.hr/after5/hrvatska-premalo-koristi-potencijale-pustolovnog-turizma-31018 ( 15.02. 2014)

Opis proizvoda

http://www.undp.hr/show.jsp?page=124686

http://www.poslovni.hr/after5/hrvatska-premalo-koristi-potencijale-pustolovnog-turizma-31018


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Poseban pak segment ponude predstavljaju sportsko-rekreacijske usluge u turizmu:

iznajmljivanje sportskih objekata i opreme ( sportske dvorane, teniski tereni, nogometni

tereni, bicikli, konji… ); sportska edukacija (škole tenisa, plivanja, jahanja, starih

sportova…); sportska natjecanja i igre te pripreme sportaša.

S obzirom na opremljenost sportsko-rekreacijskom infrastrukturom naglasak razvoja

ovoga oblika turizma trebao bi biti stavljen prvenstveno na niz rekreacjskih sadržaja u prirodi.

Očuvan okoliš, prirodni resursi, sustav biciklističkih i jahačkih staza, mreža uređenih puteva u

šumama te atraktivnost rijeke Drave, komparativne prednosti su Općine Pitomača na kojima

se može graditi prepoznatljivost destinacije pustolovnog turizma u prirodi. U prilog

navedenome ide i aktivni rad Zajednice športova Općine Pitomača, Rekreacijskog društva

„Zeleno srce“ te niz sportsko-rekreacijskih događanja tijekom godine. Doduše, ona za sada

privlače uglavnom rekreativce s područja pitomačke općine te bližih mjesta i gradova, no s

obzirom na navedene resurse postoji objektivno veliki potencijal za privlačenje potrošačkih

segmenata sa širega područja Hrvatske te zemalja EU.

U SWOT analizi kao jedna od prilika naglašena je i nužnost suradnje s drugim

jedinicama lokalne samouprave pa se tako kao logičan korak u razvoju ovoga proizvoda

nameće suradnja sa općinama i gradovima s područja uz rijeku Dravu te razvoj originalnih

turističkih proizvoda poput splavarenja, kajakinga i kanuinga. Isto tako, povezivanjem s

općinom Podravske Sesvete mogu se organizirati različiti oblici rekreacije na selu temeljene

na turističkoj valorizaciji starih sportova.

Povezivanjem različitih prepoznatljivih elemenata iz turističke atrakcijske osnove,

poput tradicije masaže, fizioterapije, kiropraktike, primjene ljekovitog bilja te pustolovnih i

adrenalinskih sadržaja, postoji mogućnost stvaranja integralnih antistres i teambuilding

programa.

✓ Imidž poželjne vikend destinacije za rekreativne sadržaje u prirodi

✓ Prepoznatljiva destinacija za team building i antistres programe

Specifičnosti postolovnog i sportskog turizma na području Općine Pitomača

Željena pozicija do 2020. godine.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


✓ Destinacija koja će privlačiti turiste i posjetitelje željne nezaboravne pustolovine u

prirodi

✓ Opremanje prostora turističkom signalizacijom i interpretacijom

✓ Osmišljavanje i trasitranje novih staza i pustolovnih tura

✓ Uspostava ruta za splavarenje, kanuing i kajaking

✓ Opremanje staza na Dravi (pristaništa, odmorišta...)

✓ Izgradnja adrenalinskog parka u Bilogori

✓ Stavljanje u funkciju sportskog uzletišta (letenje motornim zmajevima)

✓ Udruživanje različitih pružatelja turističkih usluga radi stvaranja prepoznatljivih anti

stres turističkih proizvoda te team building programa

✓ Mlađa dob (20 – 35), podjednako su zastupljeni muškarci i žene, nisu zahtjevni

naspram kvalitete smještaja, cjenovno su osjetljivi, osnovni motiv im je „adrenalinsko

uzbuđenje“, mimo temeljne aktivnosti, pustolovine i rekreacije manje ih privlače

ostale atrakcije u destinaciji, informiraju se najčešće putem interneta i mobilnih

aplikacija, za kupnju koriste e-aplikacije

✓ Zrela dob (35 – 55 ), više su zastupljeni muškarci, zahtjevniji naspram kvalitete

smještaja i ugostiteljske ponude, cjenovno manje osjetljivi, osnovni motiv im je

održavanje tjelesne kondicije, fizičkog i psihičkog zdravlja, ali manje fizički

zahtjevnih aktivnosti, zainteresirani su i za ostale atrakcije u destinaciji, informiraju se

putem specijaliziranih časopisa, interneta, a vrlo im je važna i usmena preporuka.

✓ Zaposlenici u srednjem i višem menadžmentu, traže kvalitetniji i udobniji smještaj,

nisu cjenovno osjetljivi, ali im je jako bitan odnos vrijednosti za novac, cijene

autentičnu i prepoznatljivu ugostiteljsku ponudu, osnovni motiv im je bijeg od stresa i

„punjenje baterija“, vole visokopersonaliziranu uslugu te posjećuju i ostale atrakcije

unutar destinacije, poglavito enogastronomske te kulturne. Informiraju se putem




Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


interneta, stručnih časopisa (iz njihove poslovne domene) te na poslovnim sajmovima

i kongresima

✓ Članovi sportskih klubova i sportsko rekreacijskih društava

✓ Socioekonomska struktura: 56% bogata klasa, 8% niže bogata klasa, 36% srednja

klasa29

✓ Geografska tržišta: Hrvatska, Slovenija, Italija, Austrija, Njemačka, Velika Britanija,

Nizozemska, Belgija, Francuska, Skandinavija

✓ Organizacija raznih natjecanja aktivnih sportaša i amatera

✓ Organizacija festivala rekreacije na selu

✓ Organizacija promotivnih posjeta sportskih novinara, voditelja sportsko-rekreacijskih

udruga, članova gospodarskih strukovnih udruga (CROMA, HUP, HGK, sl.),

urednika specijaliziranih časopisa, internet portala, blogova i foruma s tematikom

pustolovnog turizma

✓ Oglašavanje na web stranicama nacionalnih i međunarodnih udruženja pustolovnog

turizma, aktivnost na društvenim mrežama

4.2.4. Kulturni turizam

Kulturni turizam obuhvaća putovanje ljudi izvan mjesta njihova stalnog boravka u

cijelosti ili djelomično motivirano za upoznavanjem materijalne (muzeji, galerije, kazališta,

koncerti, spomenici i povijesni lokaliteti) i nematerijalne (običaji, tradicije, obrti, vještine)

kulture određenog lokaliteta, regije i zemlje. Suvremeni kulturni turizam objedinjuje

edukativne elemente i zabavno iskustvo što proizlazi iz sjedinjavanja umjetnosti s prirodnom i

društvenom baštinom te različitim kulturnim i zabavnim manifestacijama. Sve popularni oblik

kulturnog turizma postaje kreativni turizam koji se izdvaja u posebnu tržišnu nišu i

29 Kesar, O. (2013): Sportski turizam – nastavni materijali, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet

prema International Olympic Committee and World Tourism Organization, Madrid, Spain, 2001.

Opis proizvoda

Aktivnosti unaprijeđenja proizvoda


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


omogućuje turistima da razvijaju svoj kreativni potencijal, približavajući se lokalnom

stanovništvu aktivno sudjelujući u radionicama i obrazovnim iskustvima što ocrtavaju kulturu

destinacija za odmor.30

Kulturni turizam sa svim svojim posebnim oblicima je u međunarodnom kontekstu

jedna od vrsta turizma s najvećom stopom rasta na tržištu potražnje (prema raspoloživim

podacima oko 40% međunarodnih odmorišnih putovanja sadrži izrazitu kulturnu

komponentu). Naročito je brza stopa rasta kreativnog turizma što pokazuje interes „novoga

turista“ za učenjem, spoznavanjem lokalne kulture i običaja, uključenosti u doživljaj

destinacije u kojoj boravi.

Kulturni turizam u ruralnom prostoru temelji se u pravilu na brojnim spomenicima

kulture, tradicijskim obilježjima poput arhitekture, tradicionalnih zanata i obrta, galerijama,

muzejima, raznovrsnoj i bogatoj ponudi lokalnih specijaliteta hrane i pića te iznimnoj

kulturno-povijesnoj raznolikosti i kulturnim manifestacijama. U ponudu kulturnog turizma

moguće je, između ostalog, uključiti pojavne oblike kulture svakodnevnog življenja, odnosno

kulturu života i rada određenog područja, a koja obuhvaća folklor, rukotvorstvo, tradicijsko

građenje i uređenje vrtova, tradicijske obrte, gastronomiju, vinarstvo i gastroenologiju,

suvremenu proizvodnju i ostale pojavne oblike kulture svakodnevnog življenja.

Elemente ponude kulturnog turizma u ruralnom području možemo pronaći u okviru

ponude agroturističkih gospodarstava koja goste privlače i izgledom, odnosno

ambijentalnošću interijera i okoliša objekata te gospodarskih zgrada, pri čemu veliku ulogu

ima očuvana tradicijska ruralna arhitektura podneblja. Među privlačne elemente kulturne

ponude agroturističkih gospodarstava ubrajamo obilazak kulturnih znamenitosti, sudjelovanje

na kulturnim manifestacijama, susret i sudjelovanje s lokalnim pučkim običajima, pučkim

stvaralaštvom i pučkim igrama (npr.skakanje preko konopa). Također, atraktivan element

ponude kulturnog turizam čine etnosela s svojim etnozbirkama.

Ruralni dio Hrvatske, unutar kojeg se nalazi i Općina Pitomača, još uvijek je u

turističkom smislu neotkriveno područje. Unatoč tome, ono privlači sve veći broj posjetitelja

iz Hrvatske i inozemstva, naročito onih koji preferiraju očuvan i čist krajolik, pokazuju

zanimanje za upoznavanje kulturno-povijesne baštine te različite specifične oblike života i

rada u našim ruralnim mjestima.

30 Jelinčić, D. A. (2009.): Abeceda kulturnog turizma. Zagreb: Meandarmedia, str.72.


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


Suvremeno turističko tržište teži za autentičnim prvorazrednim kulturnim iskustvom te

otvara niz mogućnosti turistički nerazvijenim ruralnim područjima bogate kulturno-povijesne

baštine da angažiranjem svojih resursa postanu područja od turističkog interesa i time

doprinesu poboljšanju regionalne ekonomije i regionalne konkurentnosti.

Trenutno su najznačajniji kulturni turistički proizvodi Općine Pitomača manifestacije

Glazbeni festival Pjesama Podravine i Podravlja te U posjetu starim vremenima. Međutim,

pod utjecajem suvremenih trendova motiv pukog promatranja i razgledavanja kulturnih

turističkih proizvoda pretvara se u težnju za novim doživljajima, uživanjem i aktivnim

uključivanjem u kulturne događanje, kreativne radionice, susret i sudjelovanje s lokalnim

pučkim običajima, pučkim stvaralaštvom i pučkim igrama ( sightseeing turns to lifeseeing).

Navedeno nameće potrebu za razvojem dodatne dimenzije kulturno turističkog proizvoda

Općine Pitomača koja će doprinijeti jačanju konkurentske pozicije kulturnog turizma općine

na lokalnoj i nacionalnoj razini. U tom smislu nove kulturne turističke proizvode koji su u

skladu s suvremenim trendovima i zahtjevima potrošača treba stvoriti oko sljedećih atrakcija:

✓ Lika i djela Petra Preradovića

✓ Glazbenog festivala Pjesme Podravine i Podravlja, Drage Britvića i dr. Marijana

Jergovića, tradicijske glazbe i tradicijskog obrta izrade tambura

✓ Važnosti koju ima Pitomača u razvoju kulture dječjeg amaterskog filma na prostorima

naše Domovine i zemalja bivše Jugoslavije; ostavštine Dječjeg kino kluba Slavica te

Mirka Lauša;

✓ Zlatonosnog dravskog pjeska koji može poslužiti kao „light“ motiv za stvaranje

prepoznatljivih turističkih proizvoda: „ ispiranje zlata na Dravi“, „vino s peska“,

„zlatno vino“ (vino pitomačkog vinogorja s listićima zlata ispranog iz Drave);

✓ Vinogradarskih običaja i lokalne gastronomije;

✓ Tradicijskih običaja povezanih u tematiku izrade predmeta od domaćeg platna lana i

konoplje, razgleda etnografskih zbirki te različitih kreativnih radionica.

Specifičnosti proizvoda kulturnog turizma na području Općine Pitomača


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


✓

✓ Kreirana paleta inovativnih kulturno turističkih proizvoda

✓ Osmišljeni proizvodi nove generacije koji omogućuju kreativno izražavanje i

interakciju posjetitelja s lokalnim ambijentom

✓ Revitalizirani i opremljeni pojedinačni objekati baštine

✓ Poticati primjene minimalne razine turistifikacije kulturnih objekata (npr. radno

vrijeme prilagođeno turistima, info ploče pokraj glavnih atrakcija, osnovna

interpretacija na svjetskim jezicima)

✓ Poticati razvoj novih događanja s potencijalom za gradnju imidža destinacija

✓ Kreirati portfelj turističkih događanja od nacionalne, regionalne i lokalne važnosti te

relativno ravnomjerno vremenski i prostorno rasporediti

✓ Uvezati događanja s drugim kompatibilnim proizvodima u svrhu produljivanja

boravaka i maksimiziranja učinaka događanja

✓ Poticati razvoj kulturnih tematskih cesta i putova

✓ Stvoriti portfelj visokoatraktivnih proizvoda kulture života i rada

✓ Mladi i mladi parovi (20-35), obitelji s djecom, zrela dob (50-65), treća dob (65+)

✓ Ljubitelji umjetnosti i kreativnosti, zainteresirani za scensku umjetnost, glazbu i

fotografiju

✓ Geografska tržišta: Hrvatska, Austrija, Njemačka, Italija, Velika Britanija,

Nizozemska, Francuska, Skandinavija, Mađarska, BiH, Srbija

✓ Organizirati manifestacije i festivale povezanih s lokalnom kulturom

✓ Organizirati studijske posjete destinaciji (novinara, blogera, urednika turističkih

vodiča, incentive ture)

✓ Intenzivirati aktivnosti na internetu (društvenim mrežama, blogovima, izraditi web

stranice za svaki proizvod)

Željena pozicija do 2020. godine



Aktivnosti unaprijeđenja proizvoda


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


✓ Organizirati stručno znanstvene skupove na temu kulture

✓ Organizirati književne večeri

✓ Osnovati specijaliziranu agenciju za promociju ponude kulturnog turizma

4.2.5. Enogastronomski turizam

Novi trendovi u turizmu uvažavaju lokalnu kulturu i tradiciju, zdravi stil života,

autentičnost, održivost i nove doživljaje.31 Lokalna kultura postaje jedan od najvažnijih

temelja za razvoj novih turističkih proizvoda koji mogu privući i zadovoljiti turiste.

Gastronomija ovdje ima svoju posebnu ulogu, ne samo iz razloga što konzumacija hrane i

pića u destinaciji predstavlja jednu od osnovnih aktivnosti turista, već zato što je gastronomija

postala jedno od značajnih sredstava očuvanja identiteta u postmodernim društvima.32

Enogastroturisti obično imaju puno zajedničkih interesa i dodirnih točaka.

Međusobnom interakcijom oni razmjenjuju iskustva, interese, značajke osobnog životnog stila

i na kraju ugodno se osjećaju u okruženju ljudi koji se međusobno razumiju. Ipak, ova

činjenica još je i važnija u postprodajnom razdoblju kada se putem društvenih mreža

komunikacija nastavlja te na taj način indirektno vrši promidžba gastroturističke

destinacije. Turistima kad je god to moguće, naravno i ukoliko oni to žele, treba omogućiti

sudjelovanje u pripremi hrane i pića. Od ubiranja plodova, biranja ribe, mesa pa sve do same

pripreme jela ili pića. Na taj se način mogu smanjiti troškovi, a povećati zadovoljstvo

klijenata stvaranjem posebnog doživljaja. Prepoznatljiva i autentična jela, pića i namirnice

„sirovina“ su uspješnog turističkog proizvoda. Oko svake te „sirovine“ treba napraviti priču,

povezati je s tradicijom, običajima, proizvodnjom, od polja, vinograda, štale pa sve do stola

gosta. Ukoliko se u sklopu originalnog turističkog proizvoda želi prodavati vrhunska lokalna

hrana i piće, potencijalni turisti moraju se najprije informirati i educirati kako bi znali cijeniti

autentičnost33. Svaka destinacija koja želi razvijati enogastroturizam mora poduzeti sve kako

31 Gaztelumendi, I. (2012): „Global trend in food tourism“ in UNWTO Affiliate Member Reports: Global report

on food tourism, volume four, Madrid: UNWTO Publishing, pp. 10 32 Hjalager, A.M., Richards, G. (2002): Tourism and Gastronomy, London: Routledge, pp. 3 33 Sundbo J., Darmer P. ed. (2008): Creating Experiences in the Experience Economy, Cheltenham, UK:

Edward Elgar Publishing ltd., pp. 20

Opis proizvoda


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


bi proširila znanje o svojoj gastronomiji. Veliku ulogu u navedenom moraju imati lokalni

restorani, kuhari, gastroenološki stručnjaci, koji kroz standardizaciju i brendiranje te

organizaciju različitih manifestacija tzv. festivala gastronomije šire znanje o autentičnoj eno-

gastro ponudi.

Strateške prednosti Općine Pitomača za razvoj enogastro turizma mogu se uočiti u

posebnostima vinogradarstva i proizvodnje vina, domaćoj i funkcionalnoj hrani te tradiciji i

običajima vezanim uz lokalnu gastronomiju. Prvenstveno se tu misli na:

✓ slikovitost i specifičnost samoga vinogorja s velikim brojem relativno malih i

uređenih vinograda,

✓ karakteristično pjeskovito tlo zbog kojega vina imaju posebna organoleptička svojstva,

„Vino s peska“

✓ bogat sortiment i male serije vina

✓ lokalnu kulturu vezanu uz vino (običaji vezani uz rezidbu, pretakanja, Bartolovo,

berbu, Martinje, Vincekovo...)

✓ Specifičnost gastronomije vezane uz tradicionalnu prehranu ( jela od piletine „piceki z

dvorišta“, dravske ribe „riba s tanjurače“, u perspektivi jela od podolca, jela od

žitarica „kaše“, korištenje bučinog ulja, jela od povrća (paprike, rajčice, patlidžana,

tikvica...)

✓ Posebnu ponudu ugostiteljskih objekata, Zlatni klas, Dravska iža, Ranč Rengel ( jela

od koprive, žganci, jela iz krušne peći, rakije, jela od dravske ribe )

✓ Destinacija zdrave i funkcionalne hrane

✓ Imidž poželjne „slow food“ destinacije

✓ Destinacija cjelogodišnjeg enogastro turizma s originalnim i prepoznatljivim

manifestacijama ( enogastro festivali, gastro radionice, tematske enogastro ture)

✓ Difuzni hotel u vinogorju

Specifičnosti enogastro turističkog proizvoda Općine Pitomača

Željena pozicija do 2020. godine:


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


✓ Osnovati interesni klaster ili zadrugu ( proizvođača vina, hrane, vlasnika objekata u

vinogorju, vlasnika ugostiteljskih objekata)

✓ Educirati lokalne dionike o osnovama turizma, gastronomije i enologije

✓ Izraditi i primjeniti standarde i klasifikaciju objekata

✓ Izraditi karte lokalnih jela i vina, brendirati i označavati proizvode i usluge te objekte

enogastroturizma

✓ Osmisliti originalne i prepoznatljjive manifestacije i izraditi kalendar događanja

tijekom godine npr. „festival koprive“, „vinski endurance“, „festival bunceka i

rezidbe“, „Kletijada – enogastro i glazbeni događaj“...

✓ Izraditi projekt i staviti u funkciju difuzni hotel s minimalnim brojem smještajnih

jedinica za 60 gostiju s tematikom enologije i gastronomije te organizirati različite

radionice i druge sadržaje iz domene kreativnog turizma npr. „kuhanje s vinom“,

„proizvodnja vina malih serija“, „slikanje vinom“, „sljubljivanje jela i vina“, izrada

tradicijskih uporabnih predmeta npr. „napravimo klopotec, glinenenu kanticu, šef

za vađenje vina...“ i sl.

✓ Srednja i zrela dob (35-65). Ovisno o pretežitoj temi turističkog proizvoda varira

odnos muškaraca i žena. Kod gastro proizvoda prevladavaju žene 60% : 40%, a kod

proizvoda s pretežitom tematikom eno ponude prevladavaju muškarci 70% : 30%.

Putuju cijele godine, izbjegavaju ekstremne vrućine i školske praznike. Preferiraju

vikend putovanja. Putovanje doživljavaju kao priliku da učine nešto novo za sebe,

iskuse nova iskustva, usvoje nova znanja, posvete se hobijima, pobjegnu od stresa

svakodnevice. Preferiraju ugostiteljske objekte s prepoznatljivom ponudom, udobnim i

autentičnim interijerom, odsjedaju u kvalitetnijim smještajnim objektima. Prema

prihodima pripadaju u višljem srednjem sloju, a po obrazovnom statusu u obrazovaniji

segment (većina ima najmanje višu školu). Cjenovno su manje osjetljivi. Informiraju

se prvenstveno putem specijaliziranih časopisa pa potom preko interneta. Rijeđe

kupuju on-line.




Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


✓ Mladi ( 20 – 35). Putuju pretežito ljeti, preferiraju vikend putovanja. Glavna aktivnost

putovanja je „akcija“ i provod. Cjenovno su osjetljiviji. Manje im je važna udobnost i

visoka kvaliteta, no cijene autentičnost i originalnost. Informiraju se putem interneta i

mobilnih aplikacija, a cijene i usmene preporuke. Često kupuju on-line.

✓ Treća dob (65+). Putuju u proljeće i jesen. Cijene tradiciju, autentičnost i aktivno

sudjelovanje u turističkom doživljaju. Vole posjećivati sve atrakcije u okruženju.

Zahtjevaju udoban smještaj i dobru pristupačnost turističkim atrakcijama. Cjenovno su

osjetljiviji. Najvažnija im je usmena preporuka te vlastita prijašnja pozitivna iskustva.

✓ Ljubitelji gastronomije: Putuju tijekom cijele godine. Glavni motiv i interes im je

upoznavanje gastronomske i enološke ponude, no vole posjećivati i ostale atraktivnosti

u destinaciji. Bitan element proizvoda je interpretacija i informiranje te dostupnost

lokalnih proizvoda u obliku suvenirskih pakiranja. Preferiraju kraća putovanja i

jednodnevne ture. Cjenovno su manje osjetljivi. Kod prikupljanja informacija o

odredištu važna im je usmena predaja tj. preporuke, specijalizirani novinski članci,

specijalizirane internetske stranice te forumi i blogovi.

✓ Nacionalno tržište je primarno, no u kombinaciji sa sadržajima proizvoda

cikloturizma i ekoturizma mogu se privući i posjetitelji iz zemalja EU

✓ Organizacija enogastro festivala

✓ Publicitet vezan uz postojeće manifestacije ( dobar imidž na HTV-u)

✓ Gastro natjecanja i izložbe

✓ Nastup na specijaliziranim sajmovima ( s enogastro tematikom )

✓ Redizajn i ažuriranje web stranice “Pitomački vinski puti”

✓ Pokretanje bloga s tematikom gastronimije

✓ Učlanjenje u zajednicu Međunarodnog “slow food” pokreta34

34 http://www.slowfood.com (15.12.2013.)

Aktivnosti unaprijeđenja ponude

http://www.slowfood.com/


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


4.2.6. Agroturizam

Agroturizam kao specifičan oblik turizma daje mogućnost očuvanja i revitalizacije

ruralnih područja odnosno pridonosi očuvanju prirodne i kulturne baštine, običaja,

manifestacija i folklora te potiče i oživljava tradicionalno zanatstvo, proizvodnju

tradicionalnih proizvoda i posredno utječe na zapošljavanje na poslovima primarno vezanim

za poljoprivredu, turizam i usluge. Odmor na seljačkom domaćinstvu (agroturističkom

gospodarstvu, TSOG35) danas je u trendu posebno stanovnika velikih urbanih središta koji su

željni prirodnog ugođaja te žele iskoristiti sačuvanu okolinu i svjež zrak za bavljenje

rekreacijom (pješačenje, vožnja biciklom, jahanje na konjima) te obilazak prirodnih i

kulturnih znamenitosti ili sudjelovanje na kulturnim i/ili sportskim manifestacijama.

Agroturizam se razvija u sve važniji sektor turizma. To je istovremeno moderan i

tradicionalan oblik turizma ukorijenjen u lokalnoj tradiciji i temeljen na njenim geografskim

obilježjima, tradiciji, kulturi i običajima. S obzirom da je agroturizam pojavni oblik seoskog

turizma koji uključuje cjelokupnu turističku ponudu koja je vezana za selo i njegovu okolicu,

agroturizam se može kombinirati s ostalim posebnim oblicima turizma i na taj način ponuditi

turistima cjelokupni doživljaj određenog kraja, a to je upravo ono čemu suvremeni turistički

potrošači teže.

Glavni nositelj trenutne ponude agroturizma na području Općine Pitomača je Zlatni

Klas u Otrovancu koji u svojoj ponudi objedinjuje ključne elemente koje svaki agroturistički

proizvod mora imati od lokalne ruralne arhitekture, oživljavanja tradicionalnog zanatstva,

35 TSOG je svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) koje obavlja ugostiteljsko-turističku djelatnost

kao dopunsku djelatnost na svome gospodarstvu. Zakon o poljoprivredi definira obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo (OPG) kao samostalnu gospodarsku i socijalnu jedinicu koju čine punoljetni članovi zajedničkoga

kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti

(NN br. 149/2009, čl. 3). Brščić, Franić i Ružić (2010) navode da se pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koristi

definicija prema kojoj je turističko seosko obiteljsko gospodarstvo manja gospodarska cjelina smještena u

turistički atraktivnome kraju koja daje izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva, a u čiji su rad uključeni svi

članovi obitelji. Prema tome, poljoprivredno, obiteljsko, seosko gospodarstvo koje pruža turistički proizvod ili

uslugu stječe status „turističkoga seoskog obiteljskog gospodarstva“(TSOG).

Opis proizvoda

Specifičnosti proizvoda agroturizma na području Općine Pitomača


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


proizvodnje tradicionalnih proizvoda do ponude lokalnih tradicionalnih gastronomskih

specijaliteta i kulturne manifestacije U posjetu starim vremenima. U sljedećem razdoblju

nužno je potaknuti i educirati poduzetnike za osnivanje više takvih agroturističkih

gospodarstava koji će biti osnovni nositelji ponude agroturizma, ali i nuditi komplementarne

turističke proizvode koji će turistima pružiti vrhunsko iskustvo i doživljaj u skladu s njihovim

zahtjevima.

✓ Prepoznatljiva agroturistička destinacija autentične prirodne i kulturne baštine sa

širokom paletom prateće turističke ponude (eno i gastro ponuda, biciklističke i poučne

staze, vinske ceste, vodno bogatstvo, lov i ribolov, promatranje ptica, manifestacije,

kreativne radionice)

✓ Osnovati infopunktove za sve koji se žele baviti agroturizmom

✓ Uspostaviti sustav kontinuirane edukacije za poduzetnike u agroturizmu

✓ Poticati uređenje seoskih (agroturističkih) gospodarstava poštujući i/ili interpretirajući

elemente tradicionalnog lokalnog graditeljstva i uređenja okoliša

✓ Tematizirati ponudu odnosno grupiranje domaćinstava prema različitim temama (npr.

obiteljska, gospodarstva s organskom proizvodnjom, „zelena”, za jahanje, za bicikliste,

s proizvodnjom vina)

✓ Obitelji s djecom, zrela dob (50-65), treća dob (65+); tvrtke (teambuilding)

✓ Geografska tržišta: Hrvatska, Slovenija, Italija, Austrija, Njemačka, Velika Britanija,

Francuska, Rusija, Skandinavija

Željena pozicija do 2020. godine




Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


✓ Organizirati studijska putovanja za specijalizirane posrednike i novinare

✓ Sudjelovati na specijaliziranim manifestacijama i sajmovima

✓ Provoditi zajedničke promocijske aktivnosti (npr. linkovi na web portalima, nastupi na

sajmovima, PR aktivnosti ) s drugim komplementarnim proizvodima koji se odvijaju u

užem i širem ruralnom prostoru (npr. proizvodi pustolovnog turizma, ekoturizma, eno

gastronomskog turizma, kulturnog turizma) – npr. osnivanjem turističkog klastera

✓ Izraditi web stranicu, mobilne aplikacije, promovirati se na društvenim mrežama

Aktivnosti unaprjeđenja proizvoda


Odjel za turizam

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE PITOMAČA DO

2020. GODINE

5. AKCIJSKI PLAN 70

5. AKCIJSKI PLAN

STRATEŠKI CILJ 1: STVORITI NOVE TURISTIČKE PROIZVODE

Mjera Opis mjere Nositelj/i

aktivnosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

1.1.Kreirati paletu

novih turističkih

proizvoda vezanih uz

Glazbeni festival

Pjesame Podravine i

Podravlja

✓ Razviti nove turističke proizvode kojima se

sadržajno obogatila manifestacija Glazbeni

festival Pjesame Podravine i Podravlja:

o Turistički proizvodi vezani uz lik i

djelo Drage Britvića

o Turistički proizvodi vezani uz lik i

djelo Marijana Jergovića

o Prezentacija tradicijskih glazbala

(npr. tamburice) kroz kreativne

radionice na temu tradicijske glazbe

DMK, Udruga

GFPPP

1.2. Razviti novi

turistički proizvod

vezan iz lik i djelo

Petra Preradovića

✓ Obnoviti Muzej Petra Preradovića u

Grabrovnici

✓ Osmisliti manifestacije kojima će se oživjeti

djelo Petra Preradovića (književne večeri,

večer poezije, festival )

✓ Osmisliti kreativne radionice kojima će se

oživjeti djelo Petra Preradovića na temu

književnosti, glazbe, scenske umjetnosti

✓ Izgraditi popratne turističko-ugostiteljske

sadržaje kojima bi se zaokružila turistička

ponuda samog mjesta gdje se muzej nalazi

DMK, Općina

Pitomača, vanjski

konzultanti


Odjel za turizam


2020. GODINE

5. AKCIJSKI PLAN 71



aktivnosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

1.3. Kontinuirano

uvoditi prepoznatljive

manifestacije

enogastro turizma

✓ U suradnji s različitim dionicima s područja

Općine poticati osmišljavanje i organiziranje

jedinstvenih i originalnih manifestacija.

✓ Neki od prijedloga navedeni su u nastavku:

Općina Pitomača,

DMK,

poduzetnici u

turizmu i

ugostiteljstvu

1.3.1. Kletijada „Od kleti

do kleti“ ✓ Jednodnevna manifestacija (uspostavom

difuznog hotela može se produžiti na dva ili

tri dana) s tematikom vina, gastronomije,

glazbe i običaja

✓ Svaka pajdašija organizira klet s posebnom

ponudom , gastronomskom, glazbenom.

Posjetitelji pomoću karte ili vodiča obilaze

punktove.

✓ Završna fešta je na izletištu u Kladarskom

bregu (pajdašije nastupaju, kuhaju i sl.)

DMK,

Enogastronomski

klaster, udruga

GFPPP

1.3.2. Vinski endurance ✓ posjetitelji idu vinskim putevima te staju na

kontrolnim točkama na kojima piju domaće

vino, na svakoj sljedećoj drägerom im se

mjere promili, na završnoj kontrolnoj točki

provodi se završno mjerenje

✓ nagrade za posjetitelje: s najmanje promila,

najviše, najveseliji, najsporiji i sl.

✓ Posebni proizvod koji se može prodavati

tijekom cijele godine

DMK,

Enogastronomski

klaster


Odjel za turizam


2020. GODINE

5. AKCIJSKI PLAN 72



aktivnosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

1.3.3. Festival bunceka i

rezidbe ✓ Organizirati natjecanje u rezidbi

✓ Organizirati natjecanje u čupanju i nošenju

loze

✓ Priprema raznih jela s buncekima

DMK,

Enogastronomski

klaster

1.3.4. Festival koprive ✓ Osmisliti prepoznatljivu manifestaciju

temeljem jedinstvene gastronomske ponude

seoskog imanja i restorana Zlatni klas

DMK, Zlatni klas,

Enogastronomski

klaster

1.4. Izraditi projekt

Eko-centra „Banov

Brod“ – 2.i 3. faza

✓ Pripremiti projekt završetka Eko-centra

„Banov Brod“ do građevinske dozvole

Općina Pitomača,

DMK, S.Š.

S.Sulimanca,

VSMTI

1.5. Provesti projekt

Eko-centra „Banov

Brod“ -3. Faza

(ugostiteljstvo,

završetak uređenja

prema

permakulturnom

dizajnu)

✓ Nominirati projekt na najpovoljniji natječaj

(iz strukturnih fondova)

✓ Provesti 3. fazu u kojoj bi trebalo urediti,

nadograditi i opremiti zgradu bivše kuhinje i

restorana

✓ Dovršti uređenje kompletnoga prostora

prema utvrđenom permakulturnom dizajnu

DMK


Odjel za turizam


2020. GODINE

5. AKCIJSKI PLAN 73



aktivnosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

1.6. Opremiti i staviti

u funkciju staze za

kanuing i kajaking

✓ Povezati se s općinama uz rijeku Dravu,

ovisno o dužini staze

✓ Ponuditi nekoliko različitih staza ovisno o

ciljanom segmentu i zahtjevnosti trase

✓ Napraviti plan odmorišta i opremiti prostor

pristanima, WC-ima, informacijskim

tablama

✓ Izraditi promotivni film za trasu (postaviti

ga na YouTube kanal)

✓ Izraditi i druge promotivne materijale

DMK, općine

Peteranec,

Podravske

Sesvete,

Pitomača, Lukač

1.7. Stvoriti

jedinstvenu atrakciju –

splavarenja na Dravi

✓ Osmisliti projekt te ga nominirati na neki od

natječaja

DMK, općine

Ferdinandovac,

Podravske

Sesvete,

Pitomača,

1.8. Izgraditi

adrenalinski park

✓ Organizirati studijsko putovanje u neki od

adrenalinskih parkova u okruženju sličnom

Općini Pitomača

✓ Izrada projekta i izgradnja

DMK, ŠZ općine

Pitomača, Zeleno

srce


Odjel za turizam


2020. GODINE

5. AKCIJSKI PLAN 74

STRATEŠKI CILJ 2: EDUCIRATI LJUDSKE RESURSE ZA POTREBE ODRŽIVOG TURIZMA


aktivnosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

2.1. Provoditi

kontinuirane edukacije

lokalnog stanovništva

vezano za turizam i

poduzetništvo u

turizmu

✓ S obrazovnim institucijama i ostalim

konzultantima usuglasiti edukativne

programe

✓ Početno s 2014. održavati minimalno 6

edukativnih radionica godišnje do 2016., a

kasnije prema potrebi

✓ Nužne su edukacije:

o Ciklovodiča

o Vodiča i informatora za ekoturizam

o Voditelja TSOG

Obrazovne

institucije s

područja VPŽ,

vanjski

konzultanti


Odjel za turizam


2020. GODINE

5. AKCIJSKI PLAN 75

STRATEŠKI CILJ 3: STVORITI NOVE IZGRADITI KVALITETNE SMJEŠTAJNE KAPACITETE


aktivnosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

3.1. Osnovati interesni

klaster ili zadrugu

enogastro turizma

✓ Okupiti zainteresirane vlasnike vinograda i

klijeti s osnovnim uvjetima za smještaj,

proizvođače hrane, ugostitelje i poduzetnike

✓ Pravno zaokružiti novonastalo udruženje

(klaster, zadruga, udruga...) te ga registirati

✓ Donijeti Plan i Strategiju rada

DMK, Udruge

proizvođača,

poljoprivrednici,

ugostitelji

3.2.Izraditi projekt

difuznog hotela u

vinogorju te pripremiti

dokumentaciju za

nominiranje na

natječaje

✓ Organizirati studijsko putovanje u neki od

difuznih hotela (Italija, Austrija, Slovenija)

✓ Zaokružiti organizacijsku cjelinu te s

vlasnicima potpisati sporazume o

uključivanju u hotel

✓ Napraviti procjenu potrebnih ulaganja u

objekte i infrastrukturu

✓ Nominirati projekt na neki od natječaja

Novosnovani

klaster, vanjski

konzultanti

3.3. Provesti projekt i

započeti s radom

difuznog hotela

✓ Izraditi standarde, kategorizirati i označiti

objekte

✓ Uspostaviti središnji sustav rezervacije (ured

DMK)

✓ Izraditi program cjelogodišnje ponude , a

ponudu uvrstiti na web stranice vinske ceste

✓ Promovirati hotel na specijaliziranim

sajmovima, časopisima, internet stranicama

✓ Iskoristiti festival za publicitet te pozvati

ciljane skupine u promotivni posjet

Novosnovani

klaster, DMK


Odjel za turizam


2020. GODINE

5. AKCIJSKI PLAN 76

STRATEŠKI CILJ 3: STVORITI NOVE IZGRADITI KVALITETNE SMJEŠTAJNE KAPACITETE


aktivnosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

3.3.1.Izraditi standarde

(autentične karte jela i

vina, brendiranje

dobavljača,

standardizacija

objekata enogastro

turizma)

✓ Istražiti gastronomsko naslijeđe ovoga dijela

Podravine

✓ U suradnji s gastronomskim i enološkim

stručnjacima te ugostiteljima izraditi

prijedloge originalnih karata jela i vina

✓ Napraviti ugovore te standarde za

proizvođače izvornih namirnica te im

dodijeliti certifikate

DMK, ugostitelji,

proizvođači

poljoprivrednih

proizvoda, vina,

rakija, vanjski

konzultanti

3.3.2. Primjeniti

standarde,

certificiranje i

označavanje

✓ Uspostaviti lanac vrijednosti (od polja do

stola)

✓ Osmisliti i provesti certificiranje i

označavanje objekata koji će se pridržavati

propisanih standarda

Certifikacijska

kuća, DMK,

vanjski

konzultanti

3.4. Provesti projekt

Eko-centra „Banov

Brod“ – 2.faza ( info

punkt, odmorište za

bicikliste, eko-

bungalovi)

✓ Nominirati projekt na najpovoljniji natječaj

(iz strukturnih fondova)

✓ Provesti 2. fazu u kojoj bi se trebala urediti

prva zgrada za potrebe info centra na ulazu

Regionalni park, urediti zgrade bivših

radionica kao servis i spremište za bicikle i

kanue, te izgraditi i eko-bungalove za

smještaj 50 osoba

✓ Cjelinu bi trebalo registrirati kao eko-lodge

centar (eko-kamp)

DMK


Odjel za turizam


2020. GODINE

5. AKCIJSKI PLAN 77

STRATEŠKI CILJ 4: POVEĆATI TURISTIČKE DOLASKE I POTROŠNJU KROZ JAČANJE

PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI


aktivnosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

4.1. Osnovati DMK ✓ Osnovati Destinacijsku mendžment

kompanija (DMK) koja bi bila ključni akter

za podizanje ukupne vrijednosti

destinacijske ponude.

✓ Osnovni zadatak osnovane DMK bio bi

kreiranje i plasman ponude složenih

turističkih proizvoda, odnosno paket

aranžmana, prilagođenih potrebama i/ili

zahtjevima pojedinih tržišnih segmenata

turista

Općina Pitomača

4.2.Izraditi Strateški

marketing plan razvoja

turizma

✓ Izraditi strateški marketing plan kojim će se

utvrditi marketinški strateški i operativni

ciljevi turizma Općine Pitomača te dizajn,

način komuniciranja s tržištem i distribucija

vrijednosti za plansko razdoblje do 2020.

godine

Općina Pitomača,

TZ ili DMK,

vanjski

konzultanti

4.3. Izraditi

jedinstvenu web

stranicu TZ ili DMK

✓ Za uspješnu promociju turizma neophodna

je izrada posebne web stranice

✓ Posebne podstranice za svaki od šest

temeljnih turističkih proizvoda s

interaktivnim sadržajima, mogućnosti

bookinga te CRM sustavom

✓ Stranicu povezati sa svim popularnijim

društvenim mrežama

Vanjski dobavljač


Odjel za turizam


2020. GODINE

5. AKCIJSKI PLAN 78

STRATEŠKI CILJ 4: POVEĆATI TURISTIČKE DOLASKE I POTROŠNJU KROZ JAČANJE

PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI


aktivnosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

4.4. Redizajnirati i

ažurirati web stranicu

„Pitomački vinski

puti“

✓ Stranicu integrirati s jedinstvenom web

stranicom turističke ponude Općine

Pitomača

TZ Pitomača i

vanjski

konzultanti

4.5. Pokrenuti blog s

tematikom vina i

domaće hrane

✓ Raspisati natječaj te izabrati i nagraditi

najbolji blog s tematikom gastronomije i

kulture vina na području Općine Pitomača

Nagradni natječaj

4.6. Opremiti Zonu 1.

interpretacijskim

sadržajima

✓ Osmisliti poučnu stazu s tematikom

ornitofaune na području Križnice i ostalih

lokacija u Regionalnom parku

✓ Pripremiti prezentacijske materijale o Parku

na području Općine Pitomača (video

materijal, power point prezentacije, brošure)

✓ Za najavljene grupe organizirati

informativne sadržaje u konferencijskoj

dvorani Eko-centra „Banov Brod“

DMK

4.7. Provesti

zaokruženu

cjelogodišnju

kampanju

promoviranja

destinacije

✓ Izraditi Plan promotivnih aktivnosti

(promotivni splet)

✓ Rebrendirati destinaciju (logo, slogan, ...)

✓ Tijekom dvije godine provoditi

sveobuhvatnu promotivnu kampanju

promoviranja Općine Pitomača kao

poželjne destinacije za sva osjetila


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

6. POPIS PRILOGA 79

6. POPIS PRILOGA36

6.1. Katastar atrakcija Općine Pitomača

6.2. Atlas atrakcija Općine Pitomača

36 Svi prilozi se nalaze u zasebnom dokumentu pod nazivom “Katastar i atlas turističke resursne osnove Općine

Pitomača“


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

7. POPIS ILUSTRACIJA 80

7. POPIS ILUSTRACIJA

a) Popis slika

Slika 1: Pregled voznoga reda vlakova iz pravca Zagreba u pravcu Pitomače ..................................... 11

Slika 2: Pregled voznoga reda vlakova iz pravca Osijeka u pravcu Pitomače ...................................... 11

Slika 3: Predložene turističke zone na području Općine Pitomača ....................................................... 41

b) Popis tablica

Tablica 1: Pregled kretanja stanovništva na području Općine Pitomača od 1991. – 2011. ..................... 3

Tablica 2: Nezaposlene osobe prema ispostavama HZZ Virovitica (rujan 2013) ................................... 4

Tablica 3: Stanovništvo Općine Pitomača prema glavnim izvorima sredstava za život (popis iz 2011) 5

Tablica 4: Kontingenti stanovništva Općine Pitomača (popis iz 2011.) ................................................. 6

Tablica 5: Stanovništvo Općine Pitomača staro 15 i više godina prema završenoj školi (popis 2011.) . 7

Tablica 6: Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka na području Općine Pitomača ..................... 8

Tablica 7: Apsolutne i maksimalne temperature zraka na području Općine Pitomača ........................... 9

Tablica 8: Pregled cestovnih udaljenosti Pitomače od nekih većih hrvatskih i europskih gradova te

trajanje vožnje osobnim automobilom ................................................................................. 12

Tablica 9: Pregled ostvarenih noćenja na području Općine Pitomača od 2005. – 2013. ...................... 13

Tablica 10: Prilog funkcionalnom struktuiranju turističke resursne osnove ......................................... 17

Tablica 11: SWOT analiza Općine Pitomača ........................................................................................ 42


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

7. POPIS ILUSTRACIJA 81

c) Popis grafikona

Grafikon 1:Pregled kretanja stanovništva na području Općine Pitomača od 1991. – 2011. ................... 3

Grafikon 2: Indeks kretanja stanovništva na području Općine Pitomača od 1991. – 2011. .................... 4

Grafikon 3: Udio stanovništva Općine Pitomača prema glavnim izvorima sredstava za život (popis iz

2011) ..................................................................................................................................... 5

Grafikon 4: Kontingenti stanovništva Općine Pitomača (popis iz 2011.) ............................................... 6

Grafikon 5: Prosječna starost stanovništva Općine Pitomača (popis iz 2011.) ....................................... 6

Grafikon 6: Udio stanovništva Općine Pitomača staro 15 i više godina prema završenoj školi (popis

iz 2011.) ............................................................................................................................... 7

Grafikon 7: Pregled ostvarenih noćenja na području Općine Pitomača od 2005. – 2013. .................... 14


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

8. POPIS LITERATURE 82

8. POPIS LITERATURE I KORIŠTENIH IZVORA :

1. Brščić, K., Franić, R., Ružić, D.( 2010) : „Why Agrotourism – owner’s opinion“ in

Journal of Central European Agriculture, ed. Kezić, N., Vol 11/1,

2. CREST (2013): The Case for Responsible Travel: Trends and Statistic, Washington:

Stantford University

3. Crossley and Lee, (1994), Wight, (1996) u CREST (2013): The Case for Responsible

Travel: Trends and Statistic, Washington: Stantford University.

4. Demonja, D., Ružić, P. (2010): Ruralni turizam u Hrvatskoj, Zagreb, Meridijani

5. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2011,

file:///F:/projekti/Projekt%20Pitoma%C4%8Da/Dr%C5%BEavni%20zavod%20za%2

0statistiku%20Republike%20Hrvatske.htm ( 11.12.2013.)

6. Grlica, I. (2007): Studija biološke raznolikosti rijeke Drave dio 1 ,Staništa – strme

obale i sprudova, Virovitica: Državni zavod za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100423/dzzp201004231344260.pdf

7. Gaztelumendi, I. (2012): „Global trend in food tourism“ in UNWTO Affiliate

Member Reports: Global report on food tourism, volume four, Madrid: UNWTO

Publishing

8. Hjalager, A.M. and Richards, G. (2002): Tourism and Gastronomy, London,

Routledge

9. Jelinčić, D. A. (2009): Abeceda kulturnog turizma. Zagreb: Meandarmedia

10. Kesar, O. (2013): Sportski turizam – nastavni materijali, Zagreb: Sveučilište u

Zagrebu, Ekonomski fakultet

11. Komunalno d.o.o. Pitomača (2013), Plan vodovodne i kanalizacijske mreže na

području općine Pitomača

12. KPMG, WTOBC (2004): Co-operation and Partnerships in Tourism: A Global

Perspective, Madrid: UNWTO Publishing

13. Kranjčević J., Klarić Z., Matica M. (2010): Prirodna resursna osnova i razvoj turizma

u Regionalnom parku Mura-Drava u Koprivničko-križevačkoj županiji, Zagreb:

Institut za turizam

14. Kušen, E. (2002): Turistička atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam

http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100423/dzzp201004231344260.pdf


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


15. Mjesečni statistički bilten HZZ Virovitica (2013), br.9.

http://www.hzz.hr/UserDocsImages/stat_bilten_09_2013.pdf ( 20. 10. 2013.)

16. Prostorni plan uređenja općine Pitomača (2003)

17. Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N.(2008): Temelji menadžmenta,

Zagreb: Školska knjiga

18. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine,

http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategija-turizam-2020.pdf

19. Sundbo J. and Darmer P. ed. (2008): Creating Experiences in the Experience

Economy, Cheltenham, UK: Edward Elgar Publishing ltd.

20. Škunca, O., Karzen, T. (2013), Neposredan doživljaj prirode – golemi hrvatski

potencijal za razvoj pustolovnog turizma, http://www.undp.hr/show.jsp?page=124686

(15.02.2014.)

21. UNEP (2003): Tourism and Local Agenda 21: The Role of Local Authorities in

Sustainable Tourism, Paris: United Nations Publication

22. UNWTO & ETC, ( 2011):Handbook on Tourism Product Developement, Madrid

23. Vukonić, B., Čavlek, N.(2001): Rječnik turizma, Zagreb: Masmedija

24. Weaver, D.B. (2001): The Encyclopedia of Ecotourism, Wallingford (UK): CABI

Publishing

25. http://www.dzs.hrfile:///F:/projekti/Projekt%20Pitoma%C4%8Da/Dr%C5%BEavni%2

0zavod%20za%20statistiku%20Republike%20Hrvatske-prihodi.htm ( 11.12. 2013. )

26. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_36/h01_01_36_zup1

0_3328.html (11.12.2013.)

27. http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm ( 11.12. 2013.)

28. http://www.udaljenosti.com/vozni-red-vlakova/ (17.11. 2013.)

29. http://ironcurtiantrailnorth.eurovelo.org/ ( 11.12. 2013.)

30. http://www.viamichelin.com (17.11. 2013.)

31. http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_HR.pdf

(20.11.2013.)

32. http://www. adventure-sport.net ( 12.12.2013.)

33. http://www.slowfood.com ( 15.12.2013.)

http://www.hzz.hr/UserDocsImages/stat_bilten_09_2013.pdf

http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategija-turizam-2020.pdf




http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm

http://www.udaljenosti.com/vozni-red-vlakova/

http://www.viamichelin.com/

http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_HR.pdf

http://www/

http://www.slowfood.com/


Odjel za turizam


DO 2020. GODINE


34. http://www.ecotourism.org/ ( 15.12. 2013.)

35. http://www.undp.hr/show.jsp?page=124686 (15.02. 2014.)

36. http://www.poslovni.hr/after5/hrvatska-premalo-koristi-potencijale-pustolovnog-

turizma-31018 (15.02. 2014.)

http://www.ecotourism.org/





Odjel za turizam


DO 2020. GODINE

Autori: Rikard Bakan, mag.oec.

Irena Bosnić, mag.oec.

Suradnici: doc.dr.sc. Vesna Bedeković

Dejan Tubić, dipl.oec., univ.spec.oec.

Božidar Jaković, mag.oec.

Lektorica: Ivana Vidak, dipl. bibl. i prof.

Grafički uredio: Ivan Heđi, dipl. ing.

Kontakt: Irena Bosnić, mag.oec.

Pročelnica Odjela za turizam

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

Matije Gupca 78, 33 000 Virovitica

GSM: 091/447 0008

Fax: 033/ 721-037

e-mail: [email protected]

Web: www.vsmti.hr

http://www.vsmti.hr/

Documents

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE … · Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Odjel za turizam GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU