Izvještaj 3. Hrvatski turizam iiztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-03-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf · REPUBLIKE HRVATSKE Izvještaj 3. GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA

Hrvatski turizam i konkurentsko okruženje

Zagreb, 1. studeni 2011.

GLAVNI PLAN I STRATEGIJARAZVOJA TURIZMAREPUBLIKE HRVATSKE

Izvještaj 3.

GLAVNI PLAN I STRATEGIJARAZVOJA TURIZMAREPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski turizam i konkurentsko okruženje

Zagreb, 1. studeni 2011.

Naručitelj:

Voditelj i koordinator projekta:

Dr. sc. Siniša Horak

Voditelj izvještaja:

Mr. sc. Neven Ivandić

Autori:

Mr. sc. Neven IvandićZrinka Marušić, dipl. ing. mat.Dr. sc. Siniša HorakDr. sc. Zoran KlarićDr. sc. Petra GattiMr. sc. Neda Telišman-KošutaDr. sc. Ivo KunstDr. sc. Renata TomljenovićIvan Sever, dipl. oec.

Izvještaj 3.

3

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 3. Hrvatski turizam i konkurentsko okruženje

5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA

SADRŽAJ

1. UVOD 4

2. VELIČINA TURIZMA U HRVATSKOJ 52.1. Ukupni turis čki promet 62.2. Inozemni (dolazni) turis čki promet 72.3. Domaći turis čki promet 11

3. UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSTVO HRVATSKE I USPOREDBA S DRŽAVAMA EU 153.1. Izravan i neizravan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske 153.2. Doprinos turizma gospodarstvima država EU 16

4. KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA OBILJEŽJA TURISTIČKE AKTIVNOSTI U HRVATSKOJ U REGISTRIRANIM KOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA 18

4.1. Hrvatska 194.2. Sjeverni Jadran 264.3. Južni Jadran 314.4. Kon nentalna Hrvatska 37

5. TRŽIŠNA POZICIJA HRVATSKE NA MEĐUNARODNOM TURISTIČKOM TRŽIŠTU 425.1. Tržišna pozicija Hrvatske u odnosu na glavne konkurente 425.2. Tržišna pozicija Hrvatske na pojedinim emi vnim područjima 485.3. Cjenovna pozicija Hrvatske 535.4. Ocjena tržišne spremnos pojedinih hrvatskih turis čkih proizvoda 555.5. Ocjena kvalitete hrvatske turis čke ponude u međunarodnom konkurentskom okruženju 615.6. Tržišna pozicija hrvatskih turis čkih makroregija 66

6. ANALIZA POSLOVANJA UGOSTITELJSTVA 716.1. Djelatnost pružanja usluga smještaja u Hrvatskoj 736.2. Poslovanje hotelijerstva u međunarodnom okruženju 846.3. Djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića u Hrvatskoj 906.4. Privatni smještaj (kućanstva) 976.5. Ostali aspek poslovanja 98

7. OBILJEŽJA DJELATNOSTI U NAUTIČKOM TURIZMU 1017.1. Jahting 1017.2. Međunarodni kruzing 1107.3. Domaći kruzing 115

8. ATRAKCIJSKA OSNOVA KAO KLJUČAN ČINITELJ KONKURENTSKOG POZICIONIRANJA TURIZMA HRVATSKE 118

8.1. Valorizacija turističkih atrakcija 1188.2. Prirodne atrakcije 1208.3. Kulturno-povijesne atrakcije 1228.4. Ostale antropogene atrakcije 124

9. KLJUČNI ČINITELJI USPJEHA: STAVOVI GLAVNIH DIONIKA TURISTIČKOG RAZVOJA 128

10. ZAKLJUČAK 133

4



1. UVOD

Izvještaj Hrvatski turizam i konkurentsko okruženje treći je u nizu od trinaest izvještaja kroz koje se, prema Projektnom zadatku Ministarstva turizma RH, razrađuje Glavni plan i strategija razvoja turizma RH. Izvještaj je dio cjeline A posvećene analizi ‘Postojećeg stanja i održivos hrvatskog tu-rizma’. Pružajući spoznaje o ekonomskim obilježjima turizma u Hrvatskoj i njegovoj tržišnoj poziciji, izvještaj osigurava pretpostavke za kvalitetnu i objek vnu dijagnozu stanja hrvatskog turizma.

U skladu sa zahtjevima postavljenim u Projektnom zadatku, izvještaj Hrvatski turizam i konkurentsko okruženje sadrži pet tematskih blokova koji objedinjeni ocrtavaju obilježja hrvatskog turizma, po-slovanja glavnih turis čkih djelatnos te tržišne pozicije Hrvatske na međunarodnom turis čkom tržištu:

�� Veličina i važnost turizma u Hrvatskoj (poglavlja 2. i 3.): utvrđuju se ukupni turis čki tokovi u Hrvatskoj mjereni fi zičkim i fi nancijskim pokazateljima potražnje te sagledava izravan i neizravan utjecaj turizma na gospodarstvo Hrvatske. Učinci turizma na gospodarstvo Hrvatske uspoređuju se s učincima turizma u zemljama EU;

�� Analiza tržišne pozicije Hrvatske i hrvatskih turis čkih makroregija (poglavlja 4. i 5.): analiziraju se kvan ta vna i kvalita vna obilježja registrirane fi zičke turis čke potražnje i ponude na ra-zini Hrvatske i turis čkih makroregija te tržišna pozicija Hrvatske i njezinih makroregija spram glavnih konkurenata;

�� Analiza poslovanja glavnih turis čkih djelatnos (poglavlja 6. i 7.): predmet analize je poslovanje ugos teljstva odnosno djelatnos pružanja usluga smještaja te pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanja i usluživanja pića i napitaka. Poslovni pokazatelji hrvatskog ho-telijerstva uspoređeni su s relevantnim međunarodnim okruženjem. Dodatno su sagledane i značajke fi nancijskog prometa privatnog smještaja (kućanstva) te poslovanje pružatelja usluga u nau čkom turizmu;

�� Ocjena resursno-atrakcijske osnove (poglavlje 8.): kao ključan činitelj postojećeg i budućeg konkurentskog pozicioniranja turizma Hrvatske, resursno-atrakcijska osnova Hrvatske sagledava se s aspekta činitelja koji određuju njezinu važnost te stupanj turis čke opremljenos ;

�� Stav glavnih dionika (poglavlje 9.): na osnovi šest provedenih fokus grupa s glavnim nositeljima turis čke ak vnos iden fi ciraju se glavni unutarnji i vanjski činitelji koji utječu na poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu.

5



2. VELIČINA TURIZMA U HRVATSKOJ

Veličinu turizma u Hrvatskoj, kao fenomena koji se izvodi iz potražnje i rezultat je ak vnos posje telja na putovanju izvan uobičajenog okruženja, najbolje ocrtava turis čka potrošnja koju čine ukupni izdaci posje telja za i jekom putovanja i boravka na odredištu. Iden fi kacija turis čke potrošnje pretpostavlja poznavanje veličine fi zičke potražnje turista i posje telja te njihove prosječne potrošnje odnosno prosječnih izdataka na turis čke usluge i proizvode.

Ukupnu turis čku potrošnju (slika 2.1.) ostvaruju posje telji iz inozemstva (dolazna turis čka potrošnja) i domaći posje telji (domaća turis čka potrošnja). Inozemna (dolazna) turis čka potrošnja rezultat je potrošnje jednodnevnih posje telja i turista iz inozemstva koji mogu boravi u plaćenim (komercijalnim) i/ili neplaćenim (nekomercijalnim) oblicima smještaja. Jednako tako, domaću turis čku potrošnju ostvaruju osobe sa stalnim boravkom u Hrvatskoj na jednodnevnim i višednevnim putovanjima unutar Hrvatske te na dijelu putovanja u/iz inozemstva koje se ostvaruje na području Hrvatske.

U cilju sagledavanja veličine turizma u Hrvatskoj u ovom poglavlju prikazane su osnovne odred-nice dolazne i domaće fi zičke potražnje i turis čke potrošnje. Analiza je zasnovana na rezulta ma istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj kojega provodi Hrvatska narodna banka te istraživanja Turis čka ak vnost domaćeg stanovništva kojega provodi Ins tut za turizam za potrebe Državnog zavoda za sta s ku.

TURISTI KA POTROŠNJA U HRVATSKOJ

INOZEMNA (DOLAZNA)TURISTI KA POTROŠNJA

POTROŠNJA TURISTA

POTROŠNJA JEDNODNEVNIH

POSJETITELJA

POTROŠNJA TURISTA KOJI BORAVE U

PLA ENIM OBLICIMA SMJEŠTAJA


NEPLA ENIM OBLICIMA SMJEŠTAJA

DOMA A TURISTI KA POTROŠNJA

POTROŠNJA TURISTA

POTROŠNJA JEDNODNEVNIH

POSJETITELJA


PLA ENIM OBLICIMA SMJEŠTAJA


NEPLA ENIM OBLICIMA SMJEŠTAJA

Slika 2.1.SASTAVNICE TURISTIČKE POTROŠNJE U HRVATSKOJ

6



2.1. UKUPNI TURISTIČKI PROMETUkupna turis čka potrošnja na području Hrvatske u 2010. godini, ostvarena na ukupno 51,6 mili-juna putovanja, bila je 53 milijarde kuna ili 7,3 milijarde eura (tablica 2.1.1.). U odnosu na 2008. godinu ukupna je potrošnja smanjena za 16%, a broj putovanja za 3%.

Iako višednevna putovanjima čine u 2010. godini 43% ukupnog broja putovanja (2,3 postotna boda manje nego u 2008. godini) na njima se ostvaruje 91% ukupne turis čke potrošnje (slika 2.1.1.). Potrošnja turista koji su boravili u komercijalnim oblicima smještaja čini dvije trećine ukupne potrošnje uz rastuću važnost u posljednje tri godine.

Slika 2.1.1.STRUKTURA POSJETITELJA I UKUPNE TURISTIČKE POTROŠNJE U HRVATSKOJ U 2008. I 2010. GODINIPREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA

Izvor: Procjena Ins tuta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka i Turis čka ak vnost domaćeg stanovništva, Državni zavod za sta s ku i Ins tut za turizam.

Najveći dio ukupnih turis čkih tokova ostvaruju inozemni posje telji generirajući 77% svih puto-vanja i 86% ukupne turis čke potrošnje (slika 2.1.2.). U posljednje tri godine udio inozemnih po-sje telja u ukupnom broju posje telja povećan je tri postotna boda uz rast udjela u ukupnoj po-trošnji od jednog postotnog boda.

26

68

17 23

40%

60%

80%

100%

Nepla eni oblici smještajaPla eni oblici smještajaJednodnevna putovanja

2010.

25

65

20 25

40%

60%

80%

100%


2008.

57

9

26

68

0%

20%

40%

60%

80%

Struktura putovanja u %

Struktura potrošnje u %


55

9

25

65

25

0%

20%

40%

60%

80%




Tablica 2.1.1.STRUKTURA UKUPNOG BROJA POSJETITELJA/PUTOVANJA I UKUPNE TURISTI KE POTROŠNJEPREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA

2008. 2009. 2010. 2008. 2009. 2010.Broj putovanja u milijunima/ Potrošnja u milijardama kuna

53,2 53,9 51,6 63,1 54,9 53,0

Struktura u %Jednodnevna putovanja 54,7 56,0 57,0 9,4 9,3 9,3Višednevna putovanja 45,3 44,0 43,0 90,6 90,7 90,7

Pla eni oblici smještaja 24,9 25,1 25,9 65,4 67,4 67,8Nepla eni oblici smještaja 20,4 19,0 17,2 25,1 23,2 22,9

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Ukupna putovanja/posjetitelji

Ukupna turisti ka potrošnja

Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka i Turisti ka aktivnost doma eg stanovništva, Državni zavod za statistiku i Institut za turizam.

7



2.2. INOZEMNI DOLAZNI TURISTIČKI PROMETU 2010. godini u Hrvatskoj je ostvareno 39,6 milijuna putovanja inozemnih posje telja od čega je 58% jednodnevnih, a 42% višednevnih putovanja (tablica 2.2.1.). Na gotovo dvije trećine višednevnih putovanja turis su boravili u komercijalnim (plaćenim) oblicima smještaja, a na jednoj trećini u nekomercijalnim (neplaćenim) oblicima smještaja. U posljednjih pet godina broj posje telja iz inozemstva povećan je 16% uz oscilacije strukture. Najveći rast zabilježili su turis koji su boravili u komercijalnim smještajnim kapacite ma (37%), prosječan rast ostvarili su jednodnevni posje telji dok je broj putovanja ostvaren u nekomercijalnim oblicima smještaja (kod rodbine i prijatelja, u vlas tom objektu i slično) smanjen za 8%.

Kao odraz izdataka za smještaj, najveću prosječnu potrošnju po putovanju u 2010. godini ostvarili su turis koji su boravili u komercijalnom smještaju (2.571 kunu, tablica 2.2.2.). U razdoblju od 2006. do 2010. godine izdaci ove skupine turista kon nuirano se smanjuju. U 2010. godini tako su smanjeni na razinu od tri četvr ne ostvarenih u 2006. godini. Prosječni izdaci na putovanjima s noćenjima u neplaćenim oblicima smještaja iznosili su u 2010. godini 1.481 kunu, za 3% više nego u 2006. godini, uz godišnje oscilacije od -12% do 11%. Jednodnevni posje telji izdvajali su u 2010. godini 116 kuna prosječno po putovanju, za 23% manje nego u 2006. godini. Slično kao prosječna potrošnja turista u plaćenim oblicima smještaja, i potrošnja jednodnevnih posje telja gotovo se kon nuirano smanjuje, uz iznimku 1%-tnog rasta u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu.

Slika 2.1.2.STRUKTURA POSJETITELJA I UKUPNE TURISTI KE POTROŠNJE U HRVATSKOJ U 2008. I 2010. GODINIPREMA PORIJEKLU POSJETITELJA

Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka i Turisti ka aktivnost doma eg stanovništva, Državni zavod za statistiku i Institut za turizam.

2615

7485

0%

20%

40%

60%

80%

100%



Inozemni

Doma i

2314

7786

0%

20%

40%

60%

80%

100%



Inozemni

Doma i

2008. 2010.

Tablica 2.2.1. STRUKTURA INOZEMNIH (DOLAZNIH) POSJETITELJA/PUTOVANJAPREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.Broj inozemnih posjetitelja/putovanja u milijunima 34,0 37,6 39,6 40,8 39,6Struktura posjetitelja/putovanja u %

Jednodnevna putovanja 57,7 55,5 54,3 55,9 57,7Višednevna putovanja 42,3 44,5 45,7 44,1 42,3

Pla eni oblici smještaja 23,3 25,0 26,1 26,6 27,3Nepla eni oblici smještaja 19,0 19,5 19,6 17,5 15,0

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka.

8



Hoteli i slični objek , kampovi i privatni smještaj najvažniji su oblici komercijalnog smještaja prema broju putovanja. Turis koji su boravili u hotelima gotovo polovicu izdataka dali su za uslugu smještaja, jednu četvr nu za usluge hrane i pića, 17% za usluge zabave, kulture, sporta i ostalih des nacijskih usluga dok su 9% izdvajali za kupnju (slika 2.2.1.). Izdaci na putovanjima s noćenjima u hotelima i sličnim objek ma za 23% su veći od izdataka na putovanjima turista koji su boravili u kampovima te 37% veći od onih koji su boravili u privatnom smještaju (kućanstvima). Struktura potrošnje turista u kampovima razlikuje se od potrošnje turista u hotelima prema manjem udjelu troška smještaja (42%) i izdataka na usluge zabave, kulture i sporta (14%) te većem udjelu izdataka na usluge hrane i pića (30%) i kupnje (14%). Turis koji su ostvarili noćenja u privatnom smještaju izdvajali su 46% ukupnih izdataka na uslugu smještaja, 23% na uslugu hrane i pića, 17% na usluge zabave, kulture i sporta i 14% za kupnju.

Najvišu razinu izdataka za usluge hrane i pića imaju turis u hotelima i sličnim objek ma te kampo-vima, za kupnju turis koji su boravili u neplaćenim oblicima smještaja (primjerice gotovo dvostruko više od hotelskih gos ju) dok su za usluge zabave, kulture, sporta i ostalih des nacijskih usluga najviše izdvajali hotelski gos i turis u neplaćenim oblicima smještaja.

Ukupna dolazna turis čka potrošnja u 2010. godini iznosila je, prema podacima iz platne bilance RH, 6,23 milijarde eura ili 45,4 milijarde kuna. Putovanja vezana uz plaćene oblike smještaja generi-rala su 71%, neplaćene 22% te jednodnevna putovanja 7% ukupne dolazne potrošnje. Kao odraz različite prosječne potrošnje, struktura dolazne turis čke potrošnje u potpunos je drugačija od strukture putovanja s obzirom na duljinu boravka i vrstu smještaja, gdje su jednodnevna putovanja najvažnija, a putovanja s noćenjem u neplaćenim oblicima smještaja najmanje važna (slika 2.2.2.).

Tablica 2.2.2. PROSJE NA POTROŠNJA INOZEMNIH (DOLAZNIH) POSJETITELJA PO PUTOVANJUPREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA U KUNAMA

Prosje na potrošnja inozemnih posjetitelja u kn 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.Jednodnevna putovanja 151 149 140 114 116Višednevna putovanja 2.520 2.562 2.437 2.184 2.185

Pla eni oblici smještaja 3.407 3.375 3.122 2.742 2.571Nepla eni oblici smještaja 1.433 1.516 1.525 1.337 1.481

Izvor: Rezultati istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka

Slika 2.2.1. PROSJE NA POTROŠNJA INOZEMNIH (DOLAZNIH) TURISTA PO PUTOVANJU U 2010. GODINIPREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I GLAVNIM VRSTAMA USLUGA U KUNAMA

1.553

1.092 1.072

3.174

2.5852.320

2.500

3.000

3.500

1.200

1.400

1.600

1.800

u ku

nam

a

1.092 1.072

31

809 780

527420

276353 331

503537360 390

528

2.5852.320

1.481

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

Hoteli i sli no Kampovi Privatni smještaj Nepla eni oblici

Uku

pna

potr

ošnj

a u

kuna

m

Kune

Izvor: Rezultati istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka.

3100

Hoteli i sli no Kampovi Privatni smještaj Nepla eni oblici smještaja

Smještaj Hrana i pi e Kupnja Zabava, sport, kultura i ostalo Ukupna potrošnja

9



Dolasci inozemnih turista u segmentu komercijalnog smještaja, kao dio ukupne dolazne turis čke potražnje, registriraju se, osim sa strane potražnje i sa strane ponude (slika 2.2.3.). Usporedba strukture dolazaka u različite vrste komercijalnog smještaja sa strane ponude i potražnje značajno se razlikuje kao odraz neregistriranih turis čkih tokova sa strane ponude, a utvrđenih sa strane potražnje. Temeljna razlika proizlazi iz veličine i udjela dolazaka u privatni smještaj koji čine 28% ukupne potražnje/dolazaka sa strane ponude i 48% sa strane potražnje, ukazujući na segment po-nude koji generira najveći dio ‘sive ekonomije’ u fi zičkim i u fi nancijskim tokovima dolaznog turizma.

Ostvarena razina dolazne turis čke potrošnje u 2010. godini najniža je u promatranom razdoblju (tablica 2.2.3.). Najviša razina potrošnje iz 2008. godine gotovo je 20% veća od one ostvarene u 2010. godini. Usprkos smanjenju prosječne potrošnje, rast udjela putovanja s noćenjima u plaćenim oblicima smještaja pra i rast udjela ukupne turis čke potrošnje u tom segmentu. Istodobno se udio dolazne turis čke potrošnje u segmentu nekomercijalnog smještaja smanjuje.

Slika 2.2.2. STRUKTURA INOZEMNIH (DOLAZNIH) POSJETITELJA/PUTOVANJAI DOLAZNE TURISTI KE POTROŠNJE U HRVATSKOJ U 2010. GODINI PREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA

Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka.

58

7

27

71

15 22

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Struktura putovanja

u %

Struktura potrošnje

u %


Slika 2.2.3. STRUKTURA INOZEMNIH TURISTI KIH DOLAZAKA U HRVATSKU U 2010. GODINI SA STRANE PONUDE I POTRAŽNJE

* Registrirani dolasci u komercijalne smještajne kapacitete korigirani su za procjenu višestrukog korištenja smještajnih objekata tijekom jednog boravka u Hrvatskoj (TOMAS Ljeto 2010., Institut za turizam).

Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka i podataka o broju registriranih dolazaka u komercijalne smještajne kapacitete, Državni zavod za statistiku.

5037

20

14

2848

2 1

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Registrirani dolasci* sa strane ponude (DZS)

Dolasci sa strane potražnje (HNB)

Ostali kolektivni kapaciteti

Privatni smještaj

Kampovi

Hoteli i sli no

10



Pad ukupne dolazne potrošnje u posljednjih pet godina pra i promjena strukture prema glavnim vrstama usluga. Povećan je udio izdataka za smještaj, kupnju te zabavu, kulturu, sport i ostale des- nacijske usluge dok je udio izdataka za hranu i piće smanjen za 5 postotnih bodova (slika 2.2.4.).

Odmor i zabava najvažniji je mo v dolaska inozemnih turista u Hrvatsku koji su boravili u komer-cijalnim (plaćenim) oblicima smještaja (slika 2.2.5.). U 2010. godini 94% dolazaka i 95% potrošnje te skupine turista vezano je uz putovanja s mo vom odmora i zabave dok poslovni (3% dolazaka i potrošnje) i svi ostali mo vi (tranzit, zdravstveni razlozi, obrazovanje i ostalo) čine tek manji dio ukupnih turis čkih tokova.

Tablica 2.2.3. STRUKTURA UKUPNE INOZEMNE (DOLAZNE) TURISTI KE POTROŠNJEPREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.Prihodi od dolaznog turizma u mln eura 6.293,3 6.752,6 7.459,4 6.379,7 6.230,0Struktura prihoda u %

Jednodnevna putovanja 7,7 6,9 6,4 6,2 6,7Višednevna putovanja 92,3 93,1 93,6 93,8 93,3

Pla eni oblici smještaja 68,2 68,8 68,6 71,3 71,2Nepla eni oblici smještaja 24,1 24,3 25,0 22,5 22,1

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0Izvor: Platna bilanca Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka, i rezultati istraživanja Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka.

Slika 2.2.4. STRUKTURA DOLAZNE TURISTI KE POTROŠNJE U 2006. I 2010. GODINI PREMA GLAVNIM VRSTAMA USLUGA U %


Smještaj32%

Hrana i pi e26%

Kupnja18%

Zabava, sport,

kultura i ostalo24%

2010.

Smještaj29%

Hrana i pi e31%

Kupnja17%

Zabava, sport,

kultura i ostalo23%

2006.

Slika 2.2.5. STRUKTURA DOLAZNE TURISTI KE POTRAŽNJE (DOLASCI I POTROŠNJA) U 2010. GODINI PREMA VRSTI SMJEŠTAJNIH OBJEKATA I GLAVNIM MOTIVIMA DOLASKA U %

2 2

60%

80%

100%

Ostalo

Odmor, zabava 55 49

3 2

60%

80%

100%

Ostalo

Posjet rodbini ili prijateljima

Komercijalni Nekomercijalni

3 3

94 95

0%

20%

40%

60%

Turisti Potrošnja

Odmor, zabava

Posao

5 4

37 45

55 49

0%

20%

40%

60%

Turisti Potrošnja

Posjet rodbini ili prijateljimaOdmor, zabava

Posao


3 30%Turisti Potrošnja

5 40%Turisti Potrošnja

11



Turis iz inozemstva koji borave u nekomercijalnim oblicima smještaja najčešće u Hrvatsku dolaze u posjet rodbini i prijateljima ostvarujući 55% svih dolazaka i 49% potrošnje tog segmenta dolazne potražnje. Prema važnos drugi mo v je odmor i zabava zbog kojeg dolazi 37% turista koji ostvaruju 45% potrošnje, a potom poslovni razlozi te svi ostali mo vi.

2.3. DOMAĆI TURISTIČKI PROMETDomaći posje telji ostvarili su u 2010. godini gotovo 12 milijuna putovanja od čega 54% jedno-dnevnih, a 46% višednevnih (tablica 2.3.1). Na višednevnim putovanjima domaći su turis nešto češće (54%) boravili u nekomercijalnim (neplaćenim) oblicima smještaja (primjerice kod rođaka i prijatelja, u vlas tom objektu i slično), dok je 46% putovanja koja su uključivala noćenje ostvareno u plaćenim oblicima smještaja.

U posljednje tri godine domaća turis čka potražnja se smanjuje te je razina fi zičkog prometa ostva-rena u 2010. godini za 13% manja od one ostvarene u 2008. godini. Najveći pad zabilježen je u broju jednodnevnih putovanja (15%) dok je broj putovanja u komercijalnim oblicima smještaja smanjen za 13%, a u nekomercijalnim za 6%.

Kao odraz izdataka za smještaj, najveću prosječnu potrošnju od 1.446 kuna po putovanju u 2010. godini imali su domaći turis koji su boravili u komercijalnom smještaju (tablica 2.3.2.) što je gotovo upola manje od prosječne potrošnje inozemnih turista.

U 2010. godini došlo je do blagog rasta prosječnih izdataka turista u komercijalnom smještaju (6%) iako je ostvarena potrošnja još uvijek niža za 3% od one ostvarene u 2008. godini. Smanjenje iz-dataka u neplaćenim oblicima smještaja u 2010. godini je zaustavljeno dok izdaci na jednodnevnim putovanjima i dalje bilježe pad.

Uz rast prosječne potrošnje u 2010. godini od 4% i smanjenje broja putovanja od 9%, u odnosu na 2009. godinu, ukupna domaća turis čka potrošnja u 2010. godini iznosila je 1,05 milijarde eura ili 7,7 milijarde kuna, 6% manje u odnosu na prethodnu godinu (tablica 2.3.3.). Putovanja vezana uz plaćene oblike smještaja generirala su 48%, neplaćene oblike smještaja 28% te jednodnevna puto-vanja 25% ukupne domaće potrošnje. Kao odraz različite prosječne potrošnje, struktura domaće turis čke potrošnje u potpunos je drugačija od strukture putovanja s obzirom na duljinu boravka i vrstu smještaja, gdje su jednodnevna putovanja najvažnija, a putovanja s noćenjem u komercijalnim oblicima smještaja najmanje važna (slika 2.3.1.).

Tablica 2.3.1.STRUKTURA DOMA IH POSJETITELJA/PUTOVANJAPREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA

2008. 2009. 2010.Broj doma ih posjetitelja/putovanja u milijunima 13,6 13,1 11,9

Jednodnevna putovanja 55,8 56,2 54,4Višednevna putovanja 44,2 43,8 45,6

Pla eni oblici smještaja 21,4 20,3 21,2Nepla eni oblici smještaja 22,8 23,5 24,5

Ukupno 100,0 100,0 100,0

Struktura posjetitelja/putovanja u %

Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Turisti ka aktivnost doma eg stanovništva, Državni zavod za statistiku i Institut za turizam.

Tablica 2.3.2.PROSJE NA POTROŠNJA DOMA IH POSJETITELJA PO PUTOVANJUPREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA U KUNAMA

Prosje na potrošnja doma ih posjetitelja u kn 2008. 2009. 2010.Jednodnevna putovanja 325 302 292Višednevna putovanja 1.119 1.024 1.059

Pla eni oblici smještaja 1.486 1.369 1.446Nepla eni oblici smještaja 776 726 725


12



U razdoblju od 2008. do 2010. godine, uz pad ukupne domaće turis čke potrošnje za 17%, došlo je i do promjene njene strukture prema vrstama usluga (slika 2.3.2.). U 2010. godini najviše je povećan udio izdataka za smještaj (s 22% u 2008. na 27% u 2010. godini), a za m udio izdataka za kupnju dok je udio izdataka za hranu i piće, prijevoz te ostale usluge, kao što su usluge kulture, zabave, sporta i ostalog, smanjen.

Odmor na moru glavni je mo v višednevnih putovanja (tablica 2.3.4.). Udio tog mo va u skupini putovanja s noćenjima u komercijalnim smještajnim objek ma povećan je u 2010. godini u odnosu

Tablica 2.3.3.STRUKTURA UKUPNE DOMA E TURISTI KE POTROŠNJEPREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA

2008. 2009. 2010.Prihodi od doma eg turizma u mln kuna 9.217,8 8.101,2 7.653,7Struktura prihoda u %

Jednodnevna putovanja 26,9 27,5 24,7Višednevna putovanja 73,1 72,5 75,3

Pla eni oblici smještaja 47,0 44,9 47,7Nepla eni oblici smještaja 26,2 27,6 27,6

Ukupno 100,0 100,0 100,0Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Turisti ka aktivnost doma eg stanovništva, Državni zavod za statistiku i Institut za turizam.

Slika 2.3.2.STRUKTURA DOMA E TURISTI KE POTROŠNJE U 2008. I 2010. GODINI PREMA GLAVNIM VRSTAMA USLUGAMA U %

Smještaj21,8%

Kupnja21,5%

Ostalo6,7%2008.

Smještaj26,8%Kupnja

22,7%

Ostalo5,0%2010.

Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Turisti ka aktivnost doma eg stanovništva, Državni zavod

Hrana i pi e

23,8%Prijevoz26,3%

Kupnja21,5%

26,8%

Hrana i pi e

20,9%Prijevoz24,6%

22,7%

j j g ,za statistiku i Institut za turizam.

Slika 2.3.1.STRUKTURA DOMA IH POSJETITELJA I DOMA E TURISTI KE POTROŠNJE U HRVATSKOJ U 2010. GODINI PREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJEŠTAJA

21

48

24 28

40%

60%

80%

100%

Nepla eni oblici smještajaPla eni oblici smještaja

54

25

21

48

0%

20%

40%

60%

80%





0%Struktura putovanja

u %Struktura potrošnje

u %

13



na 2008. godini (sa 40% na 46%). Na putovanjima s noćenjima u nekomercijalnim smještajnim objek- ma dva su najvažnija mo va u razdoblju od 2008. do 2010. godine zamijenila mjesto. Važnost od-

mora na moru smanjena je u odnosu na 2008. godinu (sa 45% na 37%) dok su putovanja k rodbini i prijateljima postala najvažniji mo v povećavši udio s 30% u 2008. godini na 45% u 2010. godini.

Promjenu strukture putovanja s boravkom u komercijalnom smještaju u 2010. godini obilježava, prije svega, pad udjela poslovnih razloga kao mo va putovanja koji obuhvaćaju poslovna putovanja te posjete kongresima, konferencijama i slično. Istodobno raste važnost putovanja mo viranih posje-tom događanjima, manifestacijama i fes valima te rekreacijskim ak vnos ma.

Pad udjela poslovnih razloga zabilježen je i u skupini putovanja s noćenjima u nekomercijalnim smještajnim objek ma, a zabilježen je i značajan pad udjela putovanja mo viranih odmorom u gradu.

Struktura domaćih putovanja prema kriteriju prebivališta posje telja i odredišta putovanja u 2009. godini pokazuje da je turis čka makroregija Kon nentalna Hrvatska najveće emi vno područje koje generira 3,9 milijuna (68%) višednevnih i 4,9 milijuna (66%) jednodnevnih putovanja (tablica 2.3.5.). Najveće recep vno područje je turis čka makroregija Južni Jadran (2,2 milijuna ili 39% svih višednevnih putovanja) u skupini višednevnih putovanja te područje Kon nentalne Hrvatske (4,0 milijuna ili 55% svih jednodnevnih putovanja) u skupini jednodnevnih putovanja.

Stanovnici Kon nentalne Hrvatske tri četvr ne višednevnih putovanja usmjeravaju prema pri-morskom dijelu Hrvatske, dok 71% jednodnevnih putovanja ostvaruju unutar regije. Primorske makroregije za odredište višednevnih putovanja najčešće biraju vlas tu, a potom kon nentalnu makroregiju. Jednodnevna putovanja najčešće se realiziraju unutar vlas te makroregije.

Tablica 2.3.4. STRUKTURA DOMA E TURISTI KE POTROŠNJE U 2008. I 2010. GODINIPREMA VRSTI SMJEŠTAJNIH OBJEKATA I GLAVNIM MOTIVIMA U %

2008. 2010. 2008. 2010.

Odmor na moru 40,3 46,3 Posjet rodbini ili prijateljima

29,7 44,7

Poslovna putovanja 16,1 14,3 Odmor na moru

44,8 36,7

Posjet kongresu, konferenciji, izložbi, seminaru

19,2 7,4 Poslovna putovanja te posjet kongresima, izložbama,

6,5 2,7

Posjet doga anjima, manifestacijama, festivalima

2,4 6,9 Odmor u gradu, izleti, kultura, zabava

8,4 2,7

Rekreacijske aktivnosti

2,6 6,7 Posjet doga anjima, manifestacijama, festivalima

1,5 2,6

Odmor u gradu, izleti, kultura, zabava

7,3 5,9 Rekreacijske aktivnosti

0,9 2,2

Posjet rodbini ili prijateljima

3,1 3,8 Ostalo 8,2 8,3

Wellness i zdravstveni programi

1,9 2,0

Ostalo 7,1 6,8

Putovanja s boravkom u

komercijalnom smještaju

(%)

Putovanja s boravkom u

nekomercijalnom smještaju

(%)

MotiviMotivi


14



Tablica 2.3.5. STRUKTURA DOMA IH VIŠEDNEVNIH I JEDNODNEVNIH PUTOVANJA U 2009. GODINI PREMA TURISTI KOJ MAKROREGIJI STANOVANJA I ODREDIŠTA

Sjev

erni

Ja

dran

Južn

i Jad

ran

Kont

inen

taln

a Hr

vats

ka

Sjev

erni

Ja

dran

Južn

i Jad

ran

Kont

inen

taln

a Hr

vats

ka

Sjeverni Jadran 39 13 34 1,8 65 7 18 1,7Južni Jadran 23 43 41 2,2 7 76 11 1,6Kontinentalna Hrvatska 38 44 25 1,7 28 17 71 4,0

Broj putovanja iz regije u mln 0,8 1,0 3,9 5,7 1,2 1,3 4,9 7,4Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraživanja Turisti ka aktivnost doma eg stanovništva, Državni zavod za statistiku i Institut za turizam.

Regija odredišta

Višednevna putovanja Jednodnevna putovanjaRegija prebivališta Regija prebivališta

Struktura putovanja prema odredištu

u %

Struktura putovanja prema odredištu

u %Broj

put

ovan

ja u

regi

ju u

mln

Broj

put

ovan

ja u

regi

ju

u m

ln

15



3. UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSTVO HRVATSKE I USPOREDBA S DRŽAVAMA EU

Turizam se, kao skup ak vnos koji određuje potražnja, ne može prikaza kao jedna djelatnost već ga je potrebno promatra kao skup različi h djelatnos čija potražnja nije vezana samo uz turis čku potražnju. Posebnost mjerenja gospodarskog utjecaja turizma proizlazi iz privremene situacije u kojoj potrošač određuje turis čku ak vnost te potrošnje koja uključuje vrlo širok i raznolik skup proizvoda i usluga koje proizvodi određeni skup djelatnos .

Mjerenje izravnoga ekonomskog doprinosa turizma zasnovano je na konceptu satelitskog računa turizma (TSA)1, kao sta s čkog okvira za kvan fi ciranje veličine turizma u okviru nacionalnog računovodstva, dok mjerenje ukupnih (izravnih i neizravnih) utjecaja turizma na gospodarstvo podra-zumijeva integriranje satelitskog računa turizma s različi m modelima koji mogu sagleda njegov makroekonomski utjecaj. Naime, uz izravan doprinos turizma koji mjeri dodanu vrijednost generiranu potrošnjom posje telja, potpunije sagledavanje utjecaja turizma na gospodarstvo po-drazumijeva i utvrđivanje neizravnih učinaka turizma sagledavanjem veza između djelatnos koje izravno prodaju usluge i proizvode turis ma i onih djelatnos koje opslužuju te djelatnos .

U ovom se dijelu na osnovi satelitskog računa turizma i input-output modela procjenjuju izravni i ukupni učinci turizma na gospodarstvo Hrvatske te se dobiveni rezulta uspoređuju s relevantnim krugom zemalja Europske unije.

3.1. IZRAVAN I NEIZRAVAN DOPRINOS TURIZMA GOSPODARSTVU HRVATSKEMetodološkim okvirom za izradu satelitskog računa turizma2 preporučen je izračun pet pokazatelja veličine i utjecaja turizma na gospodarstvo, od kojih su dva pokazatelja vezana uz potrošnju turista (unutarnji turis čki izdaci i unutarnja turis čka potrošnja3), a tri pokazatelja uz ponudu (bruto dodana vrijednost turis čkih djelatnos , izravna bruto dodana vrijednost turizma, izravni bruto domaći proizvod turizma). Mjerilo doprinosa turizma gospodarstvu pružaju samo izravna bruto dodana vrijednost turizma4 i izravni bruto domaći proizvod turizma5.

Eksperimentalnim satelitskim računom turizma6 izračuna su sljedeći pokazatelji izravnog doprinosa turizma gospodarstvu Hrvatske u 2007. godini:

Udio izravne bruto dodane vrijednos turizma u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednos Hrvatske: 8,5%

Udio izravnog bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupno ostvarenom bruto domaćem proizvodu Hrvatske: 8,3%

Udio izravnog bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupno ostvarenom bruto domaćem proizvodu u 2007. godini, kao pravi pokazatelj izravnog doprinosa turizma gospodarstvu Hrvatske, je 8,3%, usklađen s vrijednošću domaće ponude u kupovnim cijenama. Među m, ukoliko se dolazna i domaća turis čka potrošnja ne usklađuju s domaćom ponudom, udio izravnog bruto domaćeg proizvoda

1 TSA je skraćenica za Tourism Satellite Account.2 2008 Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework (TSA: RMF 2008), Commission of the European Com-muni es Eurostat, OECD, UNWTO, UN Sta s cs Division, 2008. 3 Unutarnja turis čka potrošnja zbroj je dolazne i domaće turis čke potrošnje.4 Izravna bruto dodana vrijednost turizma obuhvaća dio dodane vrijednos turis čkih i ostalih djelatnos koji je generiran turis čkom potražnjom.5 Bruto domaći proizvod turizma suma je dodane vrijednos svih pojedinih djelatnos koja je generirana unutarnjom turis čkom potrošnjom i neto poreza na proizvode uključene u vrijednost turis čkih izdataka po kupovnim cijenama.6 Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske turis čke organizacije: izravni i neizravni učinci turizma u RH, Ins tut za turizam, 2010..

16



turizma u ukupno ostvarenom bruto domaćem proizvodu povećao bi se na 9,6% (razlika se odnosi na moguće postojanje veće razine neregistriranih tokova od onih već obuhvaćenih izračunom bruto domaćeg proizvoda). Utvrđena neusklađenost između turis čke potrošnje i proizvodnje upućuje na potrebu dodatnog istraživanja ovog problema pri čemu pojedine zemlje, kao primjerice Velika Britanija, koriste suprotni pristup prilagođavajući vrijednost ponude proizvoda procjenjenoj veličini potrošnje.

S obzirom na to da ne postoje raspoloživi podaci koji bi omogućili procjene izravnih učinaka turizma u 2010. godini sukladno metodološkom okviru satelitskog računa turizma, doprinos turizma može se procijeni , uz pretpostavku stabilnih odnosa intermedijarnih troškova i dodane vrijednos turis čkih i ostalih djelatnos , na osnovi utvrđene ukupne turis čke potrošnje u 2010. godini. U 2007. godini dodana vrijednost turizma sudjelovala je s 39,9% u ukupnoj turis čkoj potrošnji iz čega slijedi da je u 2010. godini, uz razinu ukupne turis čke potrošnje od 53,0 milijardi kuna, dodana vrijednost bila 21,2 milijarde kuna, a udio u bruto dodanoj vrijednos 7 Hrvatske 7,3%. Pad udjela bruto dodane vrijednos turizma u ukupnoj dodanoj vrijednos Hrvatske od 1,2 postotna boda rezultat je prije svega bržeg smanjenja bruto dolazne i domaće turis čke potrošnje od smanjenja bruto dodane vrijednos hrvatskog gospodarstva.

Primjenom input-output modela na procijenjenu turis čku potrošnju u 2005. godini prema turis čkim djelatnos ma8, procijenjeno je da je u 2005. godini turis čka potrošnja domaćeg porijekla generirala udio u ukupnoj dodanoj vrijednos cijelog gospodarstva od 14,7% kao aproksimaciju ukupne važnos turis čke potrošnje na gospodarstvo Hrvatske. Procijenjeni bi udio bio za 1,8 postotnih bodova veći da vrijednost turis čke potrošnje nije smanjena zbog usklađivanja s ponudom.

3.2. DOPRINOS TURIZMA GOSPODARSTVIMA DRŽAVA EUMeđunarodne usporedbe doprinosa turizma gospodarstvima država EU zasnovane su na metodološki ujednačenom pristupu izradi satelitskog računa turizma usklađenom s preporukama Svjetske turis čke organizacije i Eurostat-a. 9 Od svih zemalja članica EU, četrnaest ih je primijenilo preporučeni pristup izradi Satelitskog računa turizma u potpunos te izradilo nacionalne izvještaje. Velik broj preostalih zemalja pristupio je izradi pilot TSA te raspolažu preliminarnim ili djelomičnim rezulta ma.

Između analiziranih 20 zemalja EU koje su dos gle zadovoljavajuću razinu dovršenos TSA (tablica 3.2.1.) najveću dolaznu i domaću potrošnju ostvaruju Francuska i Njemačka. Ove dvije države os-tvaruju 49% ukupne unutarnje potrošnje analiziranih 20 zemalja dok se najniža razina unutarnje turis čke potrošnje ostvaruje u bal čkim državama.

Većina zemalja kao indikator važnos turizma koris udio izravne bruto dodane vrijednos turizma u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednos gospodarstva. Najveću izravnu bruto dodanu vri-jednost turizma ostvaruju Francuska (64,3 milijarde eura u 2005. godini), Njemačka (57,5 milijardi eura u 2000. godini) i Španjolska (41,1 milijardu eura u 2005. godini).

Udio izravne bruto dodane vrijednos turizma u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednos gospo-darstva kreće se u rasponu od 1,8% do 8,7% pri čemu se u najvećem broju zemalja udio kreće u rasponu od 3% do 4%. Nakon Cipra, u kojem je zabilježen udio od 8,7%, zemlje s najvećim udjelom su Španjolska (6,3%), Austrija (5,4%) i Mađarska (5,3%). Francuska i Njemačka kao zemlje s najvećom razinom dolazne i domaće turis čke potrošnje ostvaruju udjele od 3,7% odnosno 3,2%.

Procjenom indirektnih i ukupnih učinaka turizma na nacionalno gospodarstvo, prema raspoloživim podacima, u ovom trenutku raspolažu samo Španjolska (10,9% u ukupnoj dodanoj vrijednos ), Estonija (7,5% u ukupnoj dodanoj vrijednos , 8% u bruto domaćem proizvodu) i Austrija (8,2% u bruto domaćem proizvodu).

7 Procijenjena bruto dodana vrijednost Hrvatske prema procjenama tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda od prvog tromjesečja 2010. do četvrtog tromjesečja 2010. (Priopćenje br. 12.1.1/4. od 31. ožujka 2011., Državni zavod za sta s ku) iznosi 288,356 mili-jardi kuna.8 Šutalo, I., Ivandić, N., Marušić, Z. (2011). Ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske: Input-output model i satelitski račun turizma. Ekonomski pregled, 5-6, str. 267-285.9 Usporedbe se zasnivaju na rezulta ma istraživačkog projekta EUROSTATA provedenom jekom 2008. i 2009. godine pod nazivom Tourism Satellite Accounts in the European Union koji je objavljen u okviru Eurostat-ove edicije Methodologies and Working Papers.

17



S obzirom na razlike u veličini zemalja odnosno u važnos i strukturi turis čke potrošnje u pojedinoj zemlji, usporedbu važnos turizma ocrtava udio izravne bruto dodane vrijednost turizma u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednos odnosno udio izravnog bruto domaćeg proizvoda turizma u bruto dodanom proizvodu gospodarstva. Prema m pokazateljima važnost turizma u Hrvatskoj među najvišima je prema analiziranim zemljama EU. Uz udio izravne bruto dodane vrijednos turizma u Hrvatskoj od 8,5% jedino Cipar ostvaruje veći udio (8,7%), dok iza Hrvatske slijede Španjolska i Austrija. Pri tome valja naglasi da je udio bruto dodane vrijednos turizma u Hrvatskoj izračunat na umanjenoj (korigiranoj zbog usklađenja s vrijednošću ponude, vidi točku 3.1.) vrijednos proci-jenjene turis čke potrošnje. Kada je, pak, riječ o ukupnim učincima - izravnim i neizravnim - turizma, turizam u Hrvatskoj (izračun na osnovu input-output analize) u odnosu na zemlje za koje postoje procjene (Španjolska, Austrija i Estonija) ostvaruje najveći doprinos.

Tablica 3.2.1. DIREKTNI I INDIREKTNI U INCI TURIZMA U HRVATSKOJ I ZEMLJAMA LANICAMA EU

Posljednji raspoloživi

podaci

Udio izravne bruto dodane

vrijednosti turizma u ukupno ostvarenoj

bruto dodanoj vrijednosti

gospodarstva (u %)

Udio turizma u BDP-u

gospodarstva (u %)

Direktni i indirektni u inci

turizma na ukupnu bruto dodanu

vrijednost gospodarstva

(u %)

Direktni i indirektni u inci

turizma na BDP

gospodarstva (u %)

Hrvatska 2007. 8,5 8,3 14,7 -Austrija 2007. 5,4 5,4 - 8,2Cipar 2007. 8,7 - - -

eška 2007. 2,6 2,9 - -Danska 2006. 2,5 - - -Estonija 2004. 4,0 4,8 7,5 8,0Finska 2001. 1,8 - - -Francuska 2005. 3,7 4,0 - -Irska 2000. 2,9 - - -Latvija 2004. 2,6 - - -Litva 2006. 2,7 - - -Madžarska 2005. 5,3 - - -Nizozemska 2006. 2,9 3,0 - -Njema ka 2000. 3,2 5,0 - -Poljska 2002. 1,8 - - -Portugal 2004. 4,6 - - -Slova ka 2005. 2,1 - - -Slovenija 2003. 3,9 4,9 - -Španjolska 2005. 6,3 - 10,9 -Švedska 2006. 2,9 2,9 - -

Velika Britanija 2000. 3,8 - - -

Izvor: Volume 1: Report on the implementation of TSA in 27 EU Member States. Tourism Satellite Accounts in the European Union. Methodologies and Working Papers, EUROSTAT, 2009.

18



4. KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA OBILJEŽJA TURISTIČKE AKTIVNOSTI U HRVATSKOJ U REGISTRIRANIM KOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA

U ovom dijelu detaljno se analiziraju značajke ponude i potražnje vezane uz komercijalne smještajne kapacitete kao vrijednosno najznačajniji segment hrvatskog turizma. Kvan ta vna obilježja turis čke ak vnos uključuju broj registriranih dolazaka i noćenja turista prema emi vnim područjima i vrs smještajnih kapaciteta te regionalnu i sezonsku distribuciju ostvarenih noćenja. Sa strane ponude analiziran je raspoloživi kapacitet prema vrs i kategoriji smještaja, dok je kao pokazatelj uspješnos korištenja smještajnog kapaciteta, iskorištenost kapaciteta te ostvareni fi nancijski promet po noćenju analiziran na godišnjoj razini. Kvan ta vna obilježja potražnje analizirana su za:

■ 1986. godinu kao godinu najvećeg ostvarenog broja noćenja,

■ 2001. godinu kao prvu godinu većeg povratka hrvatskog turizma na međunarodno tržište i godinu uvođenja nove kategorizacije smještajnih kapaciteta koja se, tek uz manje izmjene, primjenjuje do danas,

■ 2005. godinu kao godinu određenu Projektnim zadatkom, ali i središnju godinu posljednjeg desetljeća te

■ 2010. godinu kao posljednju godinu za koju su raspoloživi podaci10.

Izvori podataka za analizu kvan ta vnih obilježja su online informacijski sustav Ins tuta za turizam (BIST)11 temeljen na mjesečnim podacima o broju dolazaka i noćenja te raspoloživog kapaciteta Državnog zavoda za sta s ku i podaci o prometu poslovnih subjekata u djelatnos ugos teljstva Državnog zavoda za sta s ku.

Kvalita vni pokazatelji uključuju sociodemografski profi l turista, njihovu mo vaciju, ak vnos te zadovoljstvo elemen ma turis čke ponude Hrvatske i des nacije. Izvor podataka su kon nuirana istraživanja Stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj – TOMAS Ljeto u 2001., 2004, 2007. i 2010. godini (Ins tut za turizam) koja obuhvaćaju stacionarnu potražnju primorskih županija od lipnja do rujna i primarno zahvaćaju proizvod ‘sunca i mora’ (oko 85% ukupnog broja komercijalnih noćenja). Za ostale segmente potražnje izvor podataka su posebna istraživanja vezana uz obilježja turis čke potražnje gradskog turizma na primjeru Zagreba,12 turizma u prirodno zaš ćenim područjima na primjeru nacionalnih parkova i parkova prirode,13 turis čke potražnje vezane uz kulturne atrakcije i događanja14 te tranzitnog turizma15.

Obilježja turis čke ak vnos analiziraju se na razini Hrvatske i turis čkih makroregija.

10 Prema Projektnom zadatku ovaj Izvještaj se predaje naručitelju 1. 11. 2011. godine.11 Business Intelligence System for Tourism, www.iztzg.hr.12 Marušić, Čorak i Hendija (2009.). Trendovi TOMAS Zagreb: od 1998. do 2008. godine. U TOMAS Trendovi 1987 – 2008 (urednici Čorak, S. i Marušić, Z.), Ins tut za turizam, Zagreb.13 Stavovi i potrošnja posje telja nacionalnih parkova i parkova prirode – TOMAS Nacionalni parkovi i parkovi prirode 2006., Ins tut za turizam 2007.14 Stavovi i potrošnja posje telja kulturnih atrakcija i događanja – TOMAS Kulturni turizam 2008., Ins tut za turizam, 2009.15 Stavovi i potrošnja turista u cestovnim vozilima na putovanju do primorskih odredišta u Hrvatskoj – TOMAS Tranzit 2005., Ins tut za turizam, 2006.

19



4.1. HRVATSKA

Dolasci i noćenja

U Hrvatskoj je u 2010. godini ostvareno 56,4 milijuna noćenja u registriranim komercijalnim smještajnim kapacite ma (tablica 4.1.1.). Noćenja su ostvarili turis s područja Njemačke (20%), Slovenije (10%), Hrvatske (10%), Italije (8%), Austrije (8%) te ostalih država (43%). Razdoblje po-sljednje dekade obilježava znatan rast potražnje mjerene i brojem dolazaka (46%) i brojem noćenja (32%) tako da je ostvarena prosječna godišnja stopa rasta noćenja od 3,2%, a dolazaka 4,3%. Sva glavna emi vna područja u tom su razdoblju zabilježila ispodprosječan rast te je osnovnu dinamiku potražnje određivalo širenje por elja emi vnih područja. Skupina ostalih zemalja u razdoblju od 2001. do 2010. godine povećala je potražnju za 62%, a udio u ukupnim noćenjima s 35% na 43%. Deset najvećih emi vnih područja koja su u 2001. godini činila 91% ukupne potražnje u 2010. godini smanjila su tržišni udio za 11 postotnih bodova.

Od glavnih pet emi vnih područja u posljednjih deset godina najviše je povećana potražnja s područja Austrije te Njemačke, od 2005. do 2010. godine potražnja najviše raste s područja Austrije i Slovenije dok područje Italije bilježi pad od 14%.

Hrvatska u 2010. godini još uvijek prema broju ostvarenih noćenja zaostaje za najvišom razinom potražnje zabilježenoj u predratnoj 1986. godini, ali je istodobno, kao odraz općeg trenda smanjenja duljine boravka turista, ostvarila i 4% više dolazaka.

Tablica 4.1.1. HRVATSKA: DOLASCI I NO ENJA TURISTAPREMA GLAVNIM EMITIVNIM TRŽIŠTIMA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %

Njema ka Slovenija Hrvatska Italija AustrijaOstale zemlje

1986. 10,2 68,2 25 10 13 6 7 392001. 7,3 42,6 22 12 12 11 8 352005. 9,2 50,3 21 10 11 11 7 402010. 10,6 56,4 20 10 10 8 8 43

2010./2005. u % 15 12 7 17 1 -14 25 222010./2001. u % 46 32 21 16 9 4 30 622010./1986. u % 4 -17 -33 -14 -39 21 -4 -9

Napomena: Stope promjena izra unate su na apsolutnim vrijednostima ostvarenih dolazaka/no enja.

Dolasci u

milijunima

No enja u

milijunima

Struktura no enja u %

Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.

Stopa promjene u %

Tablica 4.1.2. HRVATSKA: NO ENJA TURISTAPREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %

Hoteli KampoviOstali

kolektivni kapaciteti

Ku anstva (privatni smještaj)

1986. 31 26 23 202001. 30 28 20 222005. 29 26 16 282010. 26 24 15 34

2010./2005. u % 1 5 0 372010./2001. u % 18 18 -5 1042010./1986. u % -30 -23 -47 44


Stopa promjene u %

Struktura u %

Napomena: Stope promjena izra unate su na apsolutnim vrijednostima ostvarenih no enja.

20



Kućanstva su za Hrvatsku najvažniji oblik smještaja u kojem je u 2010. godini ostvareno svako treće noćenje (tablica 4.1.2.). Prema važnos slijede hoteli s 26% te kampovi s 24% ukupnih noćenja dok je u ostalim kolek vnim kapacite ma (primjerice turis čka naselja, pansioni, moteli, apartmani i slično) ostvareno 15% noćenja.

Današnja važnost privatnog smještaja odraz je, prije svega, i udvostručenja broja noćenja u posljed-njih deset godina. U razdoblju od 2005. do 2010. godine noćenja u kućanstvima rasla su 37% za razliku od ostalih vrsta smještaja koje su zabilježile ili stagnaciju (ostali kolek vni kapacite i hoteli) ili tek mali porast (kampovi).

Osim smanjenja udjela u ukupnom broju noćenja, hotelijerstvo bilježi i značajnu promjenu strukture ostvarenih noćenja s obzirom na kategoriju hotela (slika 4.1.1.). Od 14,9 milijuna hotelskih noćenja u 2010. godini, 46% ostvaruje se u hotelima srednje kategorije (tri zvjezdice), 43% u hotelima više kate-gorije (če ri i pet zvjezdica) te 11% u hotelima niže kategorije (dvije zvjezdice). Struktura potražnje u 2010. godini odražava izuzetan pomak u tržišnom pozicioniranju hrvatskog hotelijerstva. U 2001. godini tako su hoteli više kategorije generirali tek 7% hotelskih noćenja, a u 2005. godini 15%. Rast udjela hotela više kategorije praćen je znatnim smanjenjem udjela hotela niže kategorije (u 2001. godini 42%, a u 2005. godini 26% hotelskih noćenja), ali i smanjenjem udjela hotela srednje kategorije.

Najveći porast potražnje zabilježio je segment hotela s če ri zvjezdice. U odnosu na 2001. godinu u hotelima s če ri zvjezdice noćenja su u 2010. godini povećana dvanaest puta, a njihov je udio u ukupnim hotelskim noćenjima povećan s 3% na 35%. Noćenja u hotelima s pet zvjezdica povećana su tri puta, noćenja u hotelima s tri zvjezdice stagniraju dok su noćenja u hotelima niže kategorije smanjena na razinu od 30% noćenja ostvarenih u 2001. godini.

Promet po noćenju

Među svim analiziranim smještajnim objek ma hoteli ostvaruju najveći promet po noćenju (425 kuna u 2010. godini) gotovo dvostruko više od prometa po noćenju koji se ostvaruje u turis čkim naseljima i pet puta više od prometa po noćenju u kampovima i sličnim objek ma (tablica 4.1.3.).

Najveći promet po noćenju u hotelima ostvaruje se u hotelima s pet zvjezdica (910 kuna u 2010. godini) i za gotovo dvostruko je veći od prometa po noćenju koji se ostvaruje u hotelima s če ri zvjezdice. Rela vna razlika u prometu po noćenju se smanjuje sa smanjivanjem kategorije hotela. Tako je promet po noćenju u hotelima s če ri zvjezdice za pedesetak posto veći nego u hotelima s tri zvjezdice dok hoteli s tri zvjezdice uspijevaju ostvari tek deset posto veći promet po noćenju od hotela s dvije zvjezdice.

Slika 4.1.1. HRVATSKA: NO ENJA PREMA KATEGORIJI HOTELA, U MILIJUNIMA

5* 0,4 4*

0,4

2* i 1*5 3

2001. 4* 5,2

2010.


3* 6,5

2* i 1*5,3 5*

1,2

3*6,9

2* i 1* 1,6

j ( ), p

21



U 2010. godini promet po noćenju u hotelima je stagnirao u odnosu na prethodnu godinu pri čemu su jedino hoteli niže kategorije uspjeli zabilježi rast. Turis čka naselja bilježe pad prometa po noćenju dok su kampovi i slični objek ostvarili rast od 6%

Istraživanje potrošnje turista u 2010. godini16 pokazalo je da turis koji borave u kućanstvima (privatni smještaj) prosječno po noćenju za usluge smještaja i vezane hrane izdvajaju 148 kuna.

Kapacite i iskorištenost

Hrvatska je u 2010. godini raspolagala s 833,1 suće stalnih ležajeva u registriranim komercijalnim smještajnim objek ma, od čega u hotelima 13%, kampovima 26%, ostalim kolek vnim kapacite ma 13% te kućanstvima 47% (tablica 4.1.4.). Struktura raspoloživih kapaciteta tako se bitno razlikuje od strukture noćenja prema vrstama kapaciteta (tablica 4.1.2.). Udio hotelskih noćenja u ukupnim noćenjima dvostruko je veći od udjela hotela u ukupnim kapacite ma dok sve ostale vrste ob-jekata ostvaruju manji udio u noćenjima nego što ga imaju u kapacite ma. Najveća razlika između smještajnog potencijala i ostvarenog udjela u noćenjima je u privatnom smještaju.

Omjer udjela u noćenjima i udjela u kapacitetima pojedine vrste smještaja ocrtava i odnos iskorištenos pojedinih vrsta smještaja (tablica 4.1.5.). Hoteli bilježe najvišu razinu bruto iskorištenos kapaciteta (37,7%) u 2010. godini, a potom slijede ostali kolek vni smještaj (20,4%), kampovi (17,2%) i kućanstva (13,5%). Iako su hoteli najbolje iskorištena vrsta smještaja, razina njihove iskorištenos je takva da su gotovo dvije od tri raspoložive postelje na razini godine prazne. Iskorištenost hotela u 2010. godini gotovo je na razini iskorištenos ostvarenoj u 2001. godini, a za dva je postotna boda niža nego u 2005. godini.

U posljednjih deset godina Hrvatska je povećala raspoloživi smještajni kapacitet mjeren brojem stal-nih ležajeva u registriranim komercijalnim smještajnim objek ma za 22%. Najveći rast smještajnog potencijala zabilježen je u kućanstvima (39%), a potom hotelima (15%) i kampovima (14%) dok je kapacitet ostalih kolek vnih objekata smanjen za 1%. Rast ponude kapaciteta u kućanstvima praćen je i udvostručenjem potražnje, a me i rastom iskorištenos s 9,2% u 2001. godini na, još uvijek niskih, 13,5% u 2010. godini ili tek nešto više od mjesec i pol dana pune popunjenos . Iskorištenost kampova stagnira na razini oko 17%.

16 Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS Ljeto 2010., Ins tut za turizam, 2011.

Tablica 4.1.3. HRVATSKA: PROMET PO NO ENJUPREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U KUNAMA, I STOPE PROMJENA, U %

u %2009. 2010. 2010./2009.

Hoteli 423,0 424,8 0,42* 277,2 295,9 6,83* 332,1 325,2 -2,14* 482,6 468,5 -2,95* 975,9 909,7 -6,8

Turisti ka naselja 247,8 244,3 -1,4Kampovi, kampirališta i kamp odmorišta 83,0 88,2 6,2

Promet* po no enju

* Promet se odnosi na ukupan promet ostvaren u smještajnom objektu tijekom godine i uklju uje PDV.Napomena: promet po no enju za pojedine kategorije hotela izra unat je samo na osnovi prometa hotela u sastavu pravnih subjekata (podaci o prometu hotela prema kategoriji u vlasništvu fizi kih osoba/obrt nisu raspoloživi).

Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS i podaci DZS-a o poslovanju poslovnih jedinica.

Ukupno (u kn)

22



U strukturi hotelskog smještaja u 2010. godini dominiraju hoteli srednje (3*) kategorije u kojima je 46% svih stalnih hotelskih ležajeva, slijede hoteli više kategorije (4* i 5*) s udjelom od 40%, a preostalih 15% ležajeva je u hotelima niže (2*) kategorije. Najviša razina iskorištenos kapaciteta ostvaruje se u hotelima s če ri zvjezdice (41,6%), za m u hotelima s pet zvjezdica (39,5%), hotelima s tri zvjezdice (37,9%) te hotelima s 2 zvjezdice (27,9%).

Iskorištenost svih hotelskih kapaciteta u razdoblju od 2001. do 2010. godine se smanjuje s izuzetkom hotela s pet zvjezdica. Najveći pad iskorištenos zabilježen je u hotelima s če ri zvjezdice u kojima je, uz rast kapaciteta od gotovo 14 puta, iskorištenost smanjena s 50,7% u 2001. godini na 44,3% u 2005. godini te na 41,6% u 2010. godini.

Promjenu hotelskog smještaja prema kategoriji pra i promjena veličine hotelskih objekata mjerena brojem soba. U 2010. godini prosječni hotel imao je 93 sobe. Veličina hotela smanjuje se smanjiva-njem kategorije hotela (slika 4.1.2.). Hoteli s pet zvjezdica prosječno raspolažu sa 180 soba, hoteli sa če ri zvjezdice sa 113 soba, a hoteli s tri i manje zvjezdica s oko 80 soba. U odnosu na 2001. godinu hoteli su prosječno smanjeni za 31 sobu, a najveće smanjenje veličine bilježe hoteli s tri zvjezdice.

Tablica 4.1.5. HRVATSKA: ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA (STALNI LEŽAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U %

Ukupno 5* 4* 3* 2*1989. 45,8 46,4 52,1 44,8 35,7 13,5 24,7 11,12001. 37,0 37,8 50,7 42,1 31,5 16,7 21,1 9,22005. 39,8 41,0 44,3 43,3 32,1 17,4 21,8 10,42010. 37,7 39,5 41,6 37,9 27,9 17,2 20,4 13,5

Hoteli Kampovi Ostali kolektivni kapaciteti

Ku anstva


Tablica 4.1.4. HRVATSKA: SMJEŠTAJNI KAPACITET (STALNI LEŽAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, STRUKTURA U %* I STOPE PROMJENA U %

Ukupno

Ukupno 5* 4* 3* 2* i 1*

1989. 861.216 15 3 19 74 5 35 19 322001. 682.721 14 3 2 45 49 28 17 422005. 784.600 13 5 9 54 32 26 13 482010. 833.118 13 8 32 46 15 26 13 47

2010./2005. u % 6 6 72 271 -11 -51 7 7 62010./2001. u % 22 15 184 1.390 17 -65 14 -1 392010./1989. u % -3 -16 144 41 -48 174 -27 -31 45

Broj stalnih ležajeva

* Struktura prema glavnim vrstama smještaja: ukupan broj stalnih ležajeva = 100; struktura prema kategorijama hotela: ukupan broj stalnih ležajeva u hotelima = 100.

Napomene: Kategorije hotela u 1989. godini prilago ene su postoje oj kategorizaciji na sljede i na in: L=5*, A=4*, B=3*, C i D = 2* i 1*. Stope promjena izra unate su na apsolutnim vrijednostima raspoloživog kapaciteta (ležajeva).


HoteliKampovi



Struktura u %

Stopa promjene u %

23



Sezonalnost

Nisku iskorištenost smještajnih kapaciteta pra i visoka sezonalnost potražnje. U 2010. godini 64% svih noćenja ostvareno je jekom dva ljetna mjeseca, a od lipnja do rujna 86% (slika 4.1.3.). U razdoblju od 2001. do 2010. godine sezonska struktura potražnje prak čki stagnira uz blagi porast udjela noćenja u vrhu ljetne sezone (udio noćenja u srpnju i kolovozu u 2001. i 2005. godini bio je 63%). Hotelijerstvo je također obilježeno izrazitom sezonalnošću potražnje. Od lipnja do rujna 2010. godine realizirano je više od dvije trećine, a samo u srpnju i kolovozu 40% svih godišnjih noćenja. U odnosu na 2001. sezonalnost potražnje je smanjena, ali je u odnosu na 2005. godinu povećan udio potražnje u dva ljetna mjeseca (s 38% u 2005. godini na 40% u 2010. godini) dok je udio noćenja u lipnju i rujno smanjen za jedan postotni bod.

Slika 4.1.2. HRVATSKA: VELI INA HOTELAPREMA BROJU SOBA I KATEGORIJI

295

211191

210250

300

350so

ba 211191 180

210

173

96113

146160

115

80

40

98 87 79

0

50

100

150

200

250

Pros

jean

bro

j sob

a


01989. 2001. 2005. 2010.

5* 4* 3* 2* i 1*

Slika 4.1.3. HRVATSKA: STRUKTURA UKUPNIH I HOTELSKIH NO ENJA PREMA GLAVNIM SEZONAMA, U %

63 63 64

50%

60%

70%

42 4050%

60%

70%

24 23 22

13 14 13

0%

10%

20%

30%

40%

50%42

38 40

30 29 282832 32

0%

10%

20%

30%

40%

50%

Hrvatska ukupno Hrvatska hoteli


0%

10%

2001. 2005. 2010.

VII-VIII VI i IX ostalo

0%

10%

2001. 2005. 2010.


Hrvatska ukupno Hrvatska hoteli

24



Prostorna raspodjela

Prostorna raspodjela turis čkog prometa prema turis čkim makroregijama (Izvještaj 1., poglavlje 4.2.) pokazuje da je Sjeverni Jadran i prema dolascima i prema noćenjima najveća hrvatska turis čka makroregija u kojoj se u 2010. godini ostvarilo 54% svih noćenja i 49% svih dolazaka turista (slika 4.1.4.). Makroregija Južni Jadran je u 2010. godini bio odredište za 40% dolazaka turista i 42% noćenja. Za razliku od pretežito ljetnih odmorišnih primorskih des nacija, turis u makroregiji Kon nentalna Hrvatska kraće borave tako da se na tom području ostvaruje 11% svih dolazaka i 4% noćenja. Prostornu strukturu potražnje u posljednjih deset godina obilježava smanjenje udjela Sjevernog Jadrana i povećanje udjela Južnog Jadrana.

Prostorna obilježja potražnje pra i regionalna razdioba ukupnog broja stalnih ležajeva (slika 4.1.5.). Sjeverni Jadran raspolaže s najvećim udjelom u kapacitetu (52%), ostvarujući dva postotna boda veći udio u noćenjima nego što ga ima u kapacitetu. Južni Jadran raspolaže s 45% hrvatskog smještajnog kapaciteta ostvarujući 3 postotna boda manji udio u noćenjima, dok Kon nentalna Hrvatska raspolaže s jednakim udjelom i u kapacitetu i u noćenjima.

Slika 4.1.4. HRVATSKA: REGIONALNA STRUKTURA DOLAZAKA I NO ENJA, U %

3238 40

10 11 11

60%

80%

100%

Kontinentalna Hrvatska

Južni

3440 42

3 4 4

60%

80%

100%


Južni

Dolasci No enja

58 51 49

3238 40

0%

20%

40%

60%

80%

2001. 2005. 2010.


Južni Jadran

Sjeverni Jadran 63 56 54

3440 42

0%

20%

40%

60%

80%

2001. 2005. 2010.


Južni Jadran

Sjeverni Jadran


0%2001. 2005. 2010.

0%2001. 2005. 2010.

Slika 4.1.5. HRVATSKA: REGIONALNA STRUKTURA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA (STALNI LEŽAJEVI), U %

41 45 45

3 3 4

60%

80%

100%

i


Južni

56 52 52

41 45 45

0%

20%

40%

60%

80%

Leža

jevi


Južni Jadran

Sjeverni Jadran


0%2001. 2005. 2010.

25



Sociodemografska obilježja turista 2001.-2010.

Srednja dobna skupina ■ Dominira srednja dobna skupina uz smanjenje udjela turista mlađe dobi; ■ Turis koji borave u privatnom smještaju prosječno su mlađi od turista koji borave u ostalim oblicima smještaja;

■ Stariji od prosjeka su turis iz Rusije, Nizozemske, Austrije i Njemačke.

Više i visoko obrazovanje ■ Raste udio segmenta s višim i visokim obrazovanjem, a smanjuje se udio turista sa srednjoškolskim obrazovanjem.

Obiteljski dolazak ■ Uz oscilacije, kon nuirano dominira dolazak u krugu obitelji; ■ Hotelski i kamping turis češće od turista koji borave u ostalim oblicima smještaja dolaze samo s partnerom, a u pratnji partnera natprosječno dolaze Nizozemci, Britanci, Austrijanci i Rusi.

Vjerni gos ■ Turis su vjerni Hrvatskoj, ali mijenjaju des nacije posjeta. U odnosu na 2007. godinu smanjen udio turista u prvom posjetu;

■ U 2010. godini skoro je tri četvr ne inozemnih turista posje lo Hrvatsku više od dva puta, dok je 14% turista bilo prvi puta u Hrvatskoj.

Mo vi, ak vnos i zadovoljstvo 2001.-2010.

Odmor i opuštanje ■ Pasivni odmor i opuštanje kon nuirano je najvažniji mo v dolaska turista u Hrvatsku čija je važnost u 2010. godini i povećana. Povećava se važnost i sekundarnih mo va dolaska (zabava, nova iskustva i doživljaji);

■ Francuzi su iznadprosječno mo virani novim iskustvima i doživljajima te upoznavanjem prirodnih ljepota, Talijani i Slovenci više od drugih očekuju zabavu, Britanci i Rusi upoznavanje kulturnih znamenitos i događanja, dok zbog gastronomije češće dolaze Nizozemci, Britanci i Austrijanci.

Široka lepeza ak vnos ■ Turis koji borave u komercijalnim smještajnim kapacite ma sve su ak vniji – povećava se učestalost i broj ak vnos u kojima sudjeluju. U 2010. godini zabilježeno je smanjenje njihove ak vnos u odnosu na 2007. godinu;

■ Uz uobičajeno i očekivano plivanje i kupanje te korištenje usluga lokalnog ugos teljstva i trgovine, turis pješače u prirodi, posjećuju lokalne zabave i razgledavaju znamenitos ;

■ Turis koriste i široku lepezu des nacijskih i izvandes nacijskih usluga (izle u nacionalne parkove, ples, koncer , muzeji i izložbe te sportovi na vodi, zdravstveno-rekreacijski i wellness programi te vožnja biciklom);

■ Turis koji dolaze u društvu prijatelja/poznanika, a potom oni koji dolaze s obitelji najak vniji su segment potražnje.

26



Visoki stupanj zadovoljstva ponudom ■ Turis su sve zadovoljniji ponudom, a mogućnos za kupnju, uređenost i opremljenost plaža, ponuda zabave i kulture te promet u des naciji kon nuirano su najlošiji aspek ponude;

■ Najbolje ocijenjeni elemen hrvatske turis čke ponude su ljepota prirode i krajolika, pogod-nost za provođenje obiteljskog odmora, socijalni elemen koji uključuju ljubaznost osoblja, gostoljubivost lokalnog stanovništva i osobnu sigurnost, te kvaliteta hrane u ugos teljskim objek ma.

4.2. SJEVERNI JADRAN

Dolasci i noćenja

Na području turis čke makroregije Sjeverni Jadran, odnosno Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije u 2010. godini ostvareno je 30,3 milijuna noćenja u registriranim komercijalnim smještajnim kapacite ma, 54% ukupnih noćenja Hrvatske, koje su ostvarili turis s područja Njemačke (27%), Slovenije (13%), Italije (11%), Austrije (11%), Hrvatske (7%) te ostalih država (31%, tablica 4.2.1.). Razdoblje posljednjeg desetljeća obilježava rast potražnje mjeren i brojem dolazaka (22%) i brojem noćenja (13%), iako sporiji nego u drugim turis čkim makroregijama.

Sva glavna emi vna područja u tom su razdoblju zabilježila ispodprosječan rast te je osnovnu dina-miku potražnje određivalo širenje por elja emi vnih područja. Skupina ostalih zemalja u razdoblju od 2001. do 2010. godine povećala je potražnju za 32%, a udio u ukupnim noćenjima s 27% na 31%. Od glavnih pet emi vnih područja u posljednjih deset godina najviše je povećana potražnja s područja Austrije (14%) te Njemačke (12%) dok je domaća potražnja smanjena 8%, a potražnja iz Italije 3%. Od 2005. do 2010. godine najveći rast bilježe Austrija (20%) i Slovenija (15%).

Razina ostvarenih noćenja u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji u 2010. godini niža je od one ostvarene u 1986. godine za 20% dok su istodobno dolasci povećani za 9%.

Kampovi su najvažnija vrsta smještaja na području Sjevernog Jadrana (tablica 4.2.2.). U 2010. godini u kampovima je ostvareno 10,8 milijuna noćenja (36% ukupnih noćenja makroregije i 79% ukupnih noćenja u kampovima u Hrvatskoj). Prema važnos slijede kućanstva s 25% noćenja makroregije, hoteli s 24% te ostali kolek vni smještaj sa 16%. Iznadprosječan rast potražnje u posljednjih deset godina bilježi samo privatni smještaj u kojem su noćenja povećana 63% što je rezul ralo me da privatni smještaj postane drugi najvažniji oblik smještaja makroregije. U istom su razdoblju hotel-ska noćenja gotovo stagnirala (1%-tni rast), a u razdoblju od 2005. do 2010. čak i blago smanjena (1%-tno smanjenje).

Tablica 4.2.1. SJEVERNI JADRAN: DOLASCI I NO ENJA TURISTAPREMA GLAVNIM EMITIVNIM TRŽIŠTIMA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %

Njema ka Slovenija Italija Austrija HrvatskaOstale zemlje

1986. 4,8 38,1 31 15 7 9 10 282001. 4,3 26,8 28 14 13 11 8 272005. 4,7 28,0 27 12 14 10 7 302010. 5,2 30,3 27 13 11 11 7 31

2010./2005. u % 10 8 11 15 -11 20 -5 122010./2001. u % 22 13 12 7 -3 14 -8 322010./1986. u % 9 -20 -30 -32 27 -4 -45 -13


Dolasci u

milijunima

No enja u

milijunima



Stopa promjene u %

27



Stagnaciju hotelske potražnje pra izrazita promjena njene strukture prema višim kategorijama hotela. U posljednjih deset godina broj noćenja u hotelima s če ri zvjezdice povećan je više od osam puta, a u hotelima s pet zvjezdica više od šest puta. U istom razdoblju broj noćenja u hotelima s tri zvjezdice je stagnirao (1%-tni rast), a hoteli niže kategorije ostvarili su tek četvr nu noćenja ostvarenih u 2001. godini.

Od 7,2 milijuna hotelskih noćenja u 2010. godini (48% svih hotelskih noćenja u Hrvatskoj) svako drugo noćenje ostvaruje se u hotelima srednje kategorije (tri zvjezdice) dok se 37% noćenja ostvaruje u hotelima više kategorije (če ri i pet zvjezdica), a 12% u hotelima niže kategorije (dvije zvjezdice).

Promet po noćenju

Prosječan promet po noćenju hotelskih objekata od 361 kunu u 2010. godini za 15% je niži od prosjeka Hrvatske, ali je u odnosu na 2009. godinu povećan 1,9%, više u odnosu na druge dvije makroregije (tablica 4.2.3.). Prosječan promet po noćenju kampova bio je u 2010. godini 87 kuna, za 5,3% veći u odnosu na prethodnu godinu.

Istraživanje potrošnje turista u 2010. godini17 pokazalo je da turis koji borave u kućanstvima (privatni smještaj) na području makroregije prosječno po noćenju za usluge smještaja i vezane hrane izdvajaju 149 kuna.

17 Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS Ljeto 2010., Ins tut za turizam, 2011.

Tablica 4.2.2. SJEVERNI JADRAN: NO ENJA TURISTA PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %

Ukupno 5* 4* 3* 2* i 1*

1986. 27 2 15 78 5 33 20 202001. 27 1 4 51 45 37 19 172005. 26 2 13 61 25 37 17 202010. 24 4 33 51 12 36 16 25

2010./2005. u % -1 99 159 -16 -52 5 -2 362010./2001. u % 1 610 811 1 -73 9 -7 632010./1986. u % -29 49 55 -54 68 -15 -38 -1

Struktura u %

Napomena: Stope promjena izra unate su na apsolutnim vrijednostima ostvarenih no enja.Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.


Ku anstva

Stopa promjene u %

Tablica 4.2.3. SJEVERNI JADRAN: PROMET PO NO ENJU PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U KUNAMA, I STOPE PROMJENA, U %

u %2009. 2010. 2010./2009.

Hoteli 354,2 360,7 1,92* 265,2 282,3 6,43* 305,1 313,4 2,74* 442,9 421,9 -4,75* 671,7 706,2 5,1

Turisti ka naselja 241,3 252,8 4,8Kampovi, kampirališta i kamp odmorišta 82,6 87,0 5,3

Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS i podaci DZS-a o poslovanju

UkupnoPromet* po no enju u kn

* Promet se odnosi na ukupan promet ostvaren u smještajnom objektu tijekom godine i uklju uje PDV.Napomena: promet po no enju za pojedine kategorije hotela izra unat je samo na osnovi prometa hotela u sastavu pravnih subjekata (podaci o prometu hotela prema kategoriji u vlasništvu fizi kih osoba/obrt nisu raspoloživi).

28




Sjeverni Jadran je u 2010. godini raspolagao s 430 suća stalnih ležajeva odnosno svakim drugim ležajem u registriranim komercijalnim smještajnim objek ma Hrvatske (tablica 4.2.4.). Kampovi čine 38% smještajnog potencijala makroregije, slijede kućanstva s 37%, ostali kolek vni objek s 14% dok je 11% raspoloživih ležajeva u hotelima.

U posljednjih deset godini makroregija je povećala raspoloživi smještajni kapacitet mjeren brojem stalnih ležajeva u registriranim komercijalnim smještajnim objek ma za 13%, manje nego druge dvije makroregije. Rast smještajnog potencijala zabilježen je u kućanstvima (30%) i kampovima (11%) dok je kapacitet hotela i ostalih kolek vnih objekata smanjen. Smanjenje hotelskog kapaciteta rezultat je smanjenja ponude hotela nižih kategorija (1* i 2*) dok ponuda hotela viših kategorija (4* i 5*) raste jedanaest puta, a hotela srednje kategorije (3*) 12%.

Rast ponude kapaciteta u kućanstvima praćen je i dvostruko većim rastom noćenja, a me i rastom iskorištenos s 10,4% u 2001. na, još uvijek niskih, 13,0% u 2010. godini (tablica 4.2.5.). S druge strane, hoteli Sjevernog Jadrana ostvaruju najvišu razinu bruto iskorištenos (40,8%) među svim turis čkim makroregijama, pri čemu u posljednjih desetak godina bilježe i blagi rast. Najvišu razinu iskorištenos u Hrvatskoj bilježe i kampovi Sjevernog Jadrana (18,3%).

Sezonalnost potražnje

Na području makroregije Sjeverni Jadran u 2010. godini 64% svih noćenja ostvareno je jekom dva ljetna mjeseca, a od lipnja do rujna 87% (slika 4.2.1.). U razdoblju od 2001. do 2010. godine raspodjela noćenja prema sezonama je gotovo nepromijenjena uz blagi porast udjela noćenja izvan sezone. U hotelima se od lipnja do rujna realiziralo 70% noćenja, dva postotna boda više nego na razini Hrvatske. U odnosu na 2001. godinu sezonalnost potražnje je smanjena. Tijekom izvanse-zonskih mjeseci u 2010. godini ostvaruje se dva postotna boda više noćenja nego u 2001. godini.

Tablica 4.2.5. SJEVERNI JADRAN: ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA (STALNI LEŽAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U %

Ukupno 5* 4* 3* 2*1989. 49,8 75,2 59,4 48,4 34,9 14,4 24,7 14,02001. 40,2 56,3 55,8 45,3 34,9 18,6 22,2 10,42005. 40,7 55,6 47,8 43,1 33,1 18,3 21,9 10,32010. 40,8 45,6 45,2 40,9 31,2 18,3 21,3 13,0


Ku anstva


Tablica 4.2.4. SJEVERNI JADRAN: SMJEŠTAJNI KAPACITET (STALNI LEŽAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, STRUKTURA U %* I STOPE PROMJENA U %

Ukupno

Ukupno 5* 4* 3* 2* i 1*

1989. 463.510 13 2 14 81 4 43 17 282001. 379.144 13 0 3 45 52 39 17 322005. 410.350 12 1 11 57 31 38 15 362010. 430.106 11 3 30 51 16 38 14 37

2010./2005. u % 5 -1 143 173 -12 -49 6 0 82010./2001. u % 13 -1 777 1.024 12 -70 11 -3 302010./1989. u % -7 -18 83 79 -48 222 -18 -23 23

Stope promjena izra unate su na apsolutnim vrijednostima raspoloživog kapaciteta ležajeva.


* Struktura prema glavnim vrstama smještaja: ukupan broj stalnih ležajeva = 100; struktura prema kategorijama hotela: ukupan broj stalnih ležajeva u hotelima = 100.Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.Napomene: Kategorije hotela u 1989. godini prilago ene su postoje oj kategorizaciji na sljede i na in: L=5*, A=4*, B=3*, C i D = 2* i 1*.

HoteliKampovi



Struktura u %

Stopa promjene u %

29



Potražnju u kampovima i kućanstvima obilježava koncentracija na razdoblje dva ljetna mjeseca. U kampovima se u tom razdoblju ostvaruje 71%, a u privatnom smještaju 80% noćenja.

Sociodemografska obilježja turista

Srednja dobna skupinaLjetni odmorišni turizam na moru ■ Najviše turista na području makroregije u dobi je od 30 do 49 godina (53%), a slijede oni s 50 i više godina (29%). Prosječna dob turista je 43 godine, dvije godine više od prosjeka Hrvatske.

Kulturni turizam u primorju ■ Posje telj kulturnih atrakcija i događanja prosječno ima 40 godina (50% u dobi od 30 do 49 godini).

Nacionalni parkovi ■ Prosječna dob od 41 (Brijuni) do 43 (Plitvička jezera) godine.

Više i visoko obrazovanjeLjetni odmorišni turizam na moru ■ 56% turista ima više ili visoko obrazovanje od čega 45% ima fakultetsko obrazovanje. Srednjoškolsko obrazovanje ima 43% turista, za če ri postotna boda više od prosjeka Hrvatske.

Kulturni turizam u primorju ■ 67% posje telja ima više ili visoko obrazovanje.

Nacionalni parkovi ■ 55% do 81% posje telja ima više ili visoko obrazovanje.

Obiteljski dolazak na ljetni odmorLjetni odmorišni turizam na moru ■ Obitelji su najvažniji segment potražnje (48%), iako 3 postotna boda manje nego na razini Hrvatske. Slijedi dolazak s partnerom (38%) te prijateljima/poznanicima (12%).

Kulturne i prirodne atrakcije posjećuju se s partneromKulturni turizam u primorju ■ 34% posjećuje kulturnu atrakciju/događanje u pratnji partnera, 34% s članovima obitelji, 22% s prijateljima.

Slika 4.2.1. SJEVERNI JADRAN: STRUKTURA UKUPNIH I HOTELSKIH NO ENJAPREMA GLAVNIM SEZONAMA, U %

64 64 64

40%

50%

60%

70%

43 41 4240%

50%

60%

70%

24 23 23

12 13 13

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2001. 2005. 2010.

43 41 42

30 29 2828 31 30

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2001. 2005. 2010.

Ukupna no enja Hotelska no enja


0%2001. 2005. 2010.


0%2001. 2005. 2010.


30



Nacionalni parkovi ■ Brijuni i Plitvička jezera posjećuju se najčešće u pratnji partnera (43%), a Sjeverni Velebit s prijateljima (53%).

Lojalni inozemni turis Ljetni odmorišni turizam na moru ■ Više od tri četvr ne turista Sjevernog Jadrana u Hrvatskoj je boravilo više od tri puta (na području Južnog Jadrana ova skupina turista činila je 69% inozemne potražnje). U prvom posjetu bilo je 13% turista, a 11% turista posje lo je Hrvatsku u 2010. godini drugi puta.

Inozemni turis u prvom posjetu Hrvatskoj češće posjećuju kulturne i prirodne atrakcije

Kulturni turizam u primorju ■ 30% inozemnih posje telja kulturnih atrakcija/događanja u prvom je posjetu Hrvatskoj (84% svih posje telja su inozemni turis );

■ 61% posje telja je u prvom posjetu atrakciji/ događanju.

Nacionalni parkovi ■ Inozemna potražnja: Plitvička jezera 90%, Brijuni 66%, Sjeverni Velebit 31%; ■ Inozemni posje telji u prvom posjetu Hrvatskoj: 42% Plitvička jezera, 27% Sjeverni Velebit i 15% Brijuni;

■ U prvom posjetu parku: Plitvička jezera 75%, Brijuni 84%, Sjeverni Velebit 56%.

Mo vi, ak vnos i zadovoljstvo

Odmor i opuštanjeLjetni odmorišni turizam na moru ■ Pasivni odmor i opuštanje primarni je mo v dolaska na područje Sjevernog Jadrana za tri četvr ne turista. Uz odmor i opuštanje turis dolaze i zbog zabave (53% turista navodi i zabavu kao je-dan od tri mo va dolaska), novih iskustava i doživljaja (25%), gastronomije (22%), upoznavanja prirodnih ljepota (18%) te niza drugih mo va specifi čnih za pojedine uže niše turista.

Potražnju za kulturnim i prirodnim atrakcijama u regiji određuje stacionarna turis čka potražnja

Kulturni turizam u primorju ■ 55% potražnje generiraju stacionarni gos regije; ■ Glavni mo vi: učenje o kulturi, povijes i baš ni kraja, imidž i reputacija atrakcije/događanja, zna želja.

Nacionalni parkovi ■ Najveći dio potražnje Plitvičkih jezera (76%) i Brijuna (69%) generira stacionarna ljetna odmorišna potražnja.

Široka lepeza ak vnos jekom ljetnog odmoraLjetni odmorišni turizam na moru ■ Osim plivanja i kupanja te korištenja usluga lokalnog ugos teljstva i trgovine, najčešće ak vnos turista su šetnje u prirodi (71%), odlazak na lokalne zabave (70%) i razgledavanje znamenitos (58%). Turis koriste i široku lepezu des nacijskih i izvandes nacijskih usluga pri čemu se po važnos posebno is ču odlazak na ples ili u disco, sportovi na vodi, posjet koncer ma, izle u nacionalne parkove, zdravstveno-rekreacijski i wellness programi te vožnja biciklom.

Specifi čne ak vnos vezane uz posjet prirodnim atrakcijamaNacionalni parkovi ■ Rela vno kratak boravak u parku (do pola dana). ■ Ak vnos : šetnja uređenim stazama, fotografi ranje, konzumacija hrane u ugos teljskim ob-jek ma.

31



Visoki stupanj zadovoljstva ponudomLjetni odmorišni turizam na moru ■ Osim visokog stupnja zadovoljstva kvalitetom i očuvanošću resursa te društvenim vrijednos -ma (ljubaznost osoblja, gostoljubivost lokalnog stanovništva, osobna sigurnost) turis iskazuju zadovoljstvo i ostalim elemen ma ponude.

■ Najlošije ocijenjeni elemen ponude: mogućnost za kupnju, raznolikost kulturnih manifestacija, opremljenost i uređenost plaža te organizacija prometa i prijevoza u des naciji.

Niz razloga nezadovoljstva turis fi kacijom kulturnih i prirodnih atrakcija

Kulturni turizam u primorju ■ Kvaliteta atrakcija/događanja (zanimljivost, uređenost, kvaliteta postava) te profesionalno i uslužno osoblje najbolje su ocijenjeni elemen ponude;

■ Razina komercijalizacije i turis fi kacije atrakcija/događanja razlog je nezadovoljstva posje telja (označavanje atrakcije/događanja na prometnicama, dostupnost i kvaliteta informacija, ponu-da suvenira)

Nacionalni parkovi ■ Kvaliteta parkova (atrak vnost, čistoća, uređenost staza) te profesionalni i gostoljubivi djelatnici parka, kao i cjelokupni doživljaj parka najbolje su ocijenjeni elemen ponude;

■ Kvaliteta informacija, suvenira, ugos teljskih objekata, raspoloživost popratnih sadržaja, raspoloživost i čistoća sanitarnih objekata razlog su nezadovoljstva posje telja.

4.3. JUŽNI JADRAN

Dolasci i noćenja

Na području turis čke makroregije Južni Jadran, odnosno Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalma nske i Dubrovačko-neretvanske županije u 2010. godini ostvareno je 23,9 milijuna noćenja u registriranim komercijalnim smještajnim kapacite ma (tablica 4.3.1.), 42% ukupnih noćenja Hrvatske. Noćenja su ostvarili turis s područja Njemačke (13%), Češke (12%), Hrvatske (10%), Poljske (9%), Slovenije (8%) te ostalih država (48%) čiji je udio za pet postotnih bodova veći od prosjeka Hrvatske. Razdoblje posljednjeg desetljeća obilježava dvostruko brži rast potražnje nego na razini Hrvatske, mjeren i brojem dolazaka (83%) i brojem noćenja (66%).

Sva glavna emi vna područja u tom su razdoblju zabilježila ispodprosječan rast te je osnovnu dina-miku potražnje određivalo širenje por elja emi vnih područja. Skupina ostalih zemalja u razdoblju od 2001. do 2010. godine povećala je potražnju za 137%, a udio u ukupnim noćenjima s 34% na

Tablica 4.3.1. JUŽNI JADRAN: DOLASCI I NO ENJA TURISTA PREMA GLAVNIM EMITIVNIM TRŽIŠTIMA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %

Njema ka eška Hrvatska Poljska Slovenija Ostale zemlje

1986. 3,4 26,2 20 6 13 1 3 582001. 2,3 14,4 14 19 15 10 9 342005. 3,5 20,4 16 13 12 4 8 482010. 4,2 23,9 13 12 10 9 8 48

2010./2005. u % 21 17 -2 6 5 129 21 192010./2001. u % 83 66 55 4 18 50 43 1372010./1986. u % 23 -9 -39 90 -26 766 125 -23

Napomena: Stope promjena izra unate su na apsolutnim vrijednostima ostvarenih dolazaka/no enja.Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.

Struktura no enja u %Dolasci u milijunima

No enja u milijunima

Stopa promjene u %

32



48%. Od glavnih pet emi vnih područja u posljednjih deset godina najviše je povećana potražnja s područja Njemačke (55%), Poljske (50%) i Slovenije (43%), pri čemu razdoblje od 2005. do 2010. godine obilježava rast potražnje iz Poljske za 129% i pad potražnje iz Njemačke za 2%.

Razina ostvarenih noćenja na području če ri dalma nske županije u 2010. godini za 9% je manja od one ostvarene u 1986. godini dok je broj dolazaka veći za 23%. Makroregija Južni Jadran tako se najviše približila razini turis čkog prometa ostvarenog prije Domovinskog rata.

Svako drugo noćenje ostvaruje se u privatnom smještaju (11,8 milijuna noćenja). Privatni smještaj Južnog Jadrana čini 61% ukupne potražnje za kućanstvima u Hrvatskoj. Prema važnos slijede hoteli s četvr nom noćenja makroregije, ostali kolek vni smještaj sa 13% i kampovi s 12% noćenja (tablica 4.3.2.). Iznadprosječan rast potražnje u posljednjih deset godina bilježi samo privatni smještaj, u kojem su noćenja povećana 142%, koji je postao najvažniji oblik smještaja makroregije. U istom su razdoblju hotelska noćenja povećana 29%, a u razdoblju od 2005. do 2010. čak i blago smanjena (1%-tno smanjenje).

Hotelsku potražnju pra izrazita promjena strukture prema višim kategorijama hotela. U posljed-njih deset godina broj noćenja u hotelima s če ri zvjezdice povećan je gotovo četrnaest puta, a u hotelima s pet zvjezdica dva i pol puta. U istom razdoblju broj noćenja u hotelima s tri zvjezdice smanjen je 3%, a u hotelima niže kategorije 72%.

Od 6,3 milijuna hotelskih noćenja u 2010. godini (42% svih hotelskih noćenja u Hrvatskoj) svako drugo noćenje ostvaruje se u hotelima više kategorije (če ri i pet zvjezdica) dok se 43% noćenja ostvaruje u hotelima srednje kategorije (tri zvjezdice), a samo 8% u hotelima niže kategorije (dvije zvjezdice). Na području Južnog Jadrana ostvaruje se 49% svih noćenja u hotelima više kategorije u Hrvatskoj.

Promet po noćenju

Prosječan promet po noćenju hotelskih objekata od 446 kuna u 2010. godini za 5% je viši od pros-jeka Hrvatske, a u odnosu na 2009. godinu povećan je 1,2% (tablica 4.3.3.). Hoteli s če ri zvjezdice s prosječnim prometom od 454 kune u 2010. godini jedini su od hotela s če ri zvjezdice u Hrvatskoj uspjeli poveća promet po noćenju u odnosu na prethodnu godinu, a povećanje bilježe i hoteli s dvije zvjezdice.

Istraživanje potrošnje turista u 2010. godini (TOMAS Ljeto 2010., Ins tut za turizam) pokazalo je da turis koji borave u kućanstvima (privatni smještaj) na području makroregije prosječno po noćenju za usluge smještaja i vezane hrane izdvajaju 147 kuna.

Tablica 4.3.2. JUŽNI JADRAN: NO ENJA TURISTA PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %

Ukupno 5* 4* 3* 2* i 1*

1986. 33 3 33 60 5 20 26 222001. 34 4 3 57 35 12 21 342005. 31 7 6 62 26 13 14 422010. 26 12 38 43 8 12 13 49

2010./2005. u % -1 74 563 -32 -71 7 8 382010./2001. u % 29 265 1.363 -3 -72 67 2 1422010./1986. u % -26 241 -16 -47 19 -45 -55 103



Ku anstva

Stopa promjene u %

Struktura u %

33




Južni Jadran u 2010. godini raspolagao s 372 suće stalnih ležajeva odnosno s 45% svih ležajeva u registriranim komercijalnim smještajnim objek ma Hrvatske (tablica 4.3.4.). Kućanstva čine 63% smještajnog potencijala makroregije, slijede kampovi s 14%, hoteli s 13% te ostali kolek vni objek s 10%.

U posljednjih deset godini makroregija je povećala raspoloživi smještajni kapacitet mjeren brojem stalnih ležajeva u registriranim komercijalnim smještajnim objek ma za trećinu. Rast smještajnog potencijala zabilježen je u svim vrstama smještaja (kućanstvima 44%, hotelima 25%, kampovima 24% te ostalim oblicima kolek vnog smještaja 1%). Rast ponude u kućanstvima najvećim se dijelom dogodio u razdoblju od 2001. do 2005. godine. Rast ponude hotela rezultat je izrazitog povećanja ponude hotela više kategorije i to prije svega hotela s če ri zvjezdice dok je, istodobno, kapacitet hotela niže kategorije smanjen na trećinu kapaciteta iz 2001. godine.

Rast ponude kapaciteta u kućanstvima praćen je i višestrukim rastom noćenja, a me i rastom iskorištenos s 8,3% u 2001. na 13,9% u 2010. godini (tablica 4.3.5.). Iskorištenost privatnog smještaja na području makroregije najviša je u Hrvatskoj.

Hoteli u 2010. godini bilježe 36,5% bruto godišnju iskorištenost kapaciteta što je za jedan postotni bod niže od Hrvatske i za jedan postotni bod niže u odnosu na 2001. godinu te 4,6 postotna boda

Tablica 4.3.4. JUŽNI JADRAN: SMJEŠTAJNI KAPACITET (STALNI LEŽAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, STRUKTURA U %* I STOPE PROMJENA U %

Ukupno

Ukupno 5* 4* 3* 2* i 1*

1989. 368.356 16 3 27 66 4 26 20 382001. 280.848 13 3 3 51 43 15 14 582005. 349.267 12 6 5 56 32 14 10 642010. 372.241 13 11 34 43 12 14 10 63

2010./2005. u % 7 11 103 646 -16 -60 11 15 42010./2001. u % 33 25 302 1.559 5 -66 24 1 442010./1989. u % 1 -19 194 5 -47 122 -45 -46 64

Stope promjena izra unate su na apsolutnim vrijednostima raspoloživog kapaciteta (ležajeva).

Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.Napomene: Kategorije hotela u 1989. godini prilago ene su postoje oj kategorizaciji na sljede i na in: L=5*, A=4*, B=3*, C i D = 2* i 1*.

Broj stalnihležajeva

* Struktura prema glavnim vrstama smještaja: ukupan broj stalnih ležajeva = 100; struktura prema kategorijama hotela: ukupan broj stalnih ležajeva u hotelima = 100.

HoteliKampovi



Struktura u %

Stopa promjene u %

Tablica 4.3.3. JUŽNI JADRAN: PROMET PO NO ENJU PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U KUNAMA, I STOPE PROMJENA, U %

u %2009. 2010. 2010./2009.

Hoteli 440,9 446,2 1,22* 237,0 283,2 19,53* 327,7 310,9 -5,14* 443,7 453,5 2,25* 1011,3 925,1 -8,5

Turisti ka naselja 252,5 221,3 -12,4Kampovi, kampirališta i kamp odmorišta 83,9 91,8 9,4

u kn

* Promet se odnosi na ukupan promet ostvaren u smještajnom objektu tijekom godine i uklju uje PDV.Napomena: promet po no enju za pojedine kategorije hotela izra unat je samo na osnovi prometa hotela u sastavu pravnih subjekata (podaci o prometu hotela prema kategoriji u vlasništvu fizi kih osoba/obrt nisu raspoloživi).Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS i podaci DZS-a o poslovanju poslovnih jedinica.

UkupnoPromet* po no enju

34



niže u odnosu na 2005. godinu. Hoteli s če ri zvjezdice, koji su najviše povećali kapacitet, i oni s dvije zvjezdice, čiji je kapacitet najviše smanjen, zabilježili su najveći pad (pet postotnih bodova) iskorištenos u razdoblju od 2001. do 2010. godine.


Na području makroregije Južni Jadran u 2010. godini 68% svih noćenja ostvareno je jekom dva ljetna mjeseca, najviše među svim turis čkim makroregijama Hrvatske, a od lipnja do rujna 89% (slika 4.3.1.). U razdoblju od 2001. do 2010. godine došlo je do dodatne koncentracije potražnje u dva ljetna mjeseca (sa 66% u 2001. godini na 68% u 2010. godini).

U hotelima se od lipnja do rujna realizira 73% noćenja, pet postotnih bodova više nego na razini Hrvatske. U odnosu na 2001. sezonalnost potražnje je smanjena. Tijekom izvansezonskih mjeseci u 2010. godini ostvaruje se za pet postotnih bodova više noćenja nego u 2001. godini.

Sociodemografska obilježja turista

Srednja dobna skupinaLjetni odmorišni turizam na moru ■ Skupina turista u dobi od 30 do 49 godina najvažniji je segment potražnje makroregije s udje-lom od 60%. Podjednako su važni segmen mlađe (21%) i starije (20%) populacije. Prosječna dob turista je 40 godina, gotovo dvije godine manje od prosjeka Hrvatske.

Kulturni turizam u primorju ■ Posje telj kulturnih atrakcija i događanja prosječno ima 40 godina (50% u dobi od 30 do 49 godini).

Nacionalni parkovi i parkovi prirode ■ Prosječna dob od 37 (Paklenica) do 44 (Korna ) godine.

Tablica 4.3.5. JUŽNI JADRAN: ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA (STALNI LEŽAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U %

Ukupno 5* 4* 3* 2*1989. 40,1 38,5 48,5 37,4 31,9 11,7 24,2 8,62001. 35,4 44,1 45,2 39,6 29,1 10,7 21,1 8,32005. 41,1 46,9 44,9 44,9 32,9 15,0 22,6 10,42010. 36,5 40,1 39,8 36,4 23,8 14,4 21,3 13,9

HoteliKampovi Ostali kolektivni

kapacitetiKu anstva


Slika 4.3.1. JUŽNI JADRAN: STRUKTURA UKUPNIH I HOTELSKIH NO ENJA PREMA GLAVNIM SEZONAMA, U %

66 65 68

40%

50%

60%

70%

80%

4640

4340%

50%

60%

70%

80%


24 22 21

10 12 10

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2001. 2005. 2010.


4640

43

32 31 3022

29 27

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2001. 2005. 2010.



2001. 2005. 2010.


2001. 2005. 2010.


35



Više i visoko obrazovanjeLjetni odmorišni turizam na moru ■ 64% turista ima više ili visoko obrazovanje od čega je više od polovice fakultetski obrazovano. Svaki treći turist ima srednjoškolsko obrazovanje, za pet postotnih bodova manje od prosjeka Hrvatske.

Kulturni turizam u primorju ■ 67% posje telja ima više ili visoko obrazovanje.

Nacionalni parkovi ■ 55% do 71% posje telja ima više ili visoko obrazovanje.

Obiteljski dolazakLjetni odmorišni turizam na moru ■ Najviše turista u makroregiju dolazi u krugu obitelji (57%), za 4 postotna boda više nego na razini Hrvatske. S partnerom dolazi 27%, a s prijateljima/poznanicima 12% turista.

Kulturne i prirodne atrakcije posjećuju se s partneromKulturni turizam u primorju ■ 34% posjećuje kulturnu atrakciju/događanje u pratnji partnera, 34% s članovima obitelji, 22% s prijateljima.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode ■ Krka i Paklenica posjećuju se najčešće s partnerom, a ostala prirodna zaš ćena područja podjednako s parterom, obitelji i prijateljima.

Lojalni inozemni gos Ljetni odmorišni turizam na moru ■ Južni Jadran iznadprosječno posjećuju turis u prvom (16%) i drugom (15%) boravku u Hrvat-skoj iako više od dvije trećine (69%) turista čine gos koji su Hrvatsku prethodno posje li tri ili više puta.

Inozemni turis u prvom posjetu Hrvatskoj češće posjećuju kulturne i prirodne atrakcije

Kulturni turizam u primorju ■ 30% inozemnih posje telja kulturnih atrakcija/događanja u prvom je posjetu Hrvatskoj (84% svih posje telja su inozemni turis );

■ 61% posje telja je u prvom posjetu atrakciji/ događanju.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode ■ Inozemna potražnja: Paklenica 88%, Biokovo 83%, Krka 80%, Korna 78%; ■ Inozemni posje telji u prvom posjetu Hrvatskoj: Paklenica 21%, Biokovo 26%, Krka 39%, Korna 52%;

■ U prvom posjetu parku: Korna 89%, Paklenica 84%, Biokovo 70%, Krka 64%.


Odmor i opuštanjeLjetni odmorišni turizam na moru ■ Na područje Južnog Jadrana, kao i u Hrvatsku, turis primarno dolaze zbog pasivnog odmora i opuštanja. Mo v je to za 75% turista dok 33% turista dolazi i zbog zabave, 25% zbog novih iskustava i doživljaja, 24% zbog upoznavanja prirodnih ljepota, a 22% zbog gastronomije. Kao jedan od tri moguća mo va, turis navode i niz drugih razloga specifi čnih za pojedine uže niše turista (iznadprosječno zbog kulturnih znamenitos , zdravstvenih razloga i ronjenja).

36



Potražnju za kulturnim i prirodnim atrakcijama u regiji određuje stacionarna turis čka potražnja

Kulturni turizam u primorju ■ 55% potražnje generiraju stacionarni gos regije; ■ Glavni mo vi: učenje o kulturi, povijes i baš ni kraja, imidž i reputacija atrakcije/događanja, zna želja.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode ■ Najveći dio potražnje generira stacionarna ljetna odmorišna potražnja.

Široka lepeza ak vnos Ljetni odmorišni turizam na moru ■ Uz uobičajene ak vnos vezane uz ljetni godišnji odmor u primorskim des nacijama (plivanje i kupanje te korištenje usluga lokalnog ugos teljstva i trgovine), najčešće ak vnos turista su šetnje u prirodi (75%), odlazak na lokalne zabave (68%), razgledavanje znamenitos (66%) te izle u nacionalne parkove (55%). Od ostalih des nacijskih i izvandes nacijskih usluga, prema važnos se is ču odlazak na ples ili u disco, posjet muzejima, izložbama i koncer ma te ronjenje.

Specifi čne ak vnos vezane uz posjet prirodnim atrakcijamaNacionalni parkovi i parkovi prirode ■ Rela vno kratak boravak u parku (do pola dana) na području Krke i Biokova, dok se na Paklenici i Korna ma najčešće boravi cijeli dan;

■ Ak vnos : fotografi ranje prirode, šetnja, sportske ak vnos , kupnja lokalnih proizvoda.

Visoki stupanj zadovoljstva ponudomLjetni odmorišni turizam na moru ■ Za razliku od turista koji borave na području Sjevernog Jadrana, gos Južnog Jadrana vrlo visoki stupanj zadovoljstva iskazuju samo za ljepotu prirode i pogodnost za provođenje obiteljskog odmora. Gos ove makroregije zadovoljni su i društvenim vrijednos ma (ljubaznost osoblja, gostoljubivost lokalnog stanovništva, osobna sigurnost) kao i slikovitošću i uređenošću mjesta te većinom elemenata vezanih uz kvalitetu smještaja (s izuzetkom komfora smještaja kojima su turis srednje zadovoljni).

■ Gastronomijom, plažama i ekološkom očuvanošću, ponudom i prezentacijom kulture, vrijednošću za novac te raspoloživošću informacija turis su bili srednje zadovoljni.

■ Ponuda sporta, zabave, kulturnih manifestacija, kupnje i lokalnog prijevoza razlog su niskog stupnja zadovoljstva turista na području makroregije.

Nezadovoljstvo turis fi kacijom kulturnih i prirodnih atrakcijaKulturni turizam u primorju ■ Kvaliteta atrakcija/događanja (zanimljivost, uređenost, kvaliteta postava) te profesionalno i uslužno osoblje najbolje su ocijenjeni elemen ponude;

■ Razina komercijalizacije i turis fi kacije atrakcija/događanja razlog je nezadovoljstva posje telja (označavanje atrakcije/događanja na prometnicama, dostupnost i kvaliteta informacija, ponu-da suvenira)

Nacionalni parkovi i parkovi prirode ■ Kvaliteta parkova (atrak vnost, čistoća, uređenost staza,) te profesionalni i gostoljubivi djelat-nici parka, kao i cjelokupni doživljaj parka najbolje su ocijenjeni elemen ponude (više ocjene imaju Paklenica i Korna te dijelom Krka);

■ Kvaliteta informacija, suvenira, ugos teljskih objekata, raspoloživost popratnih sadržaja, raspoloživost i čistoća sanitarnih objekata razlog su nezadovoljstva posje telja.

37



4.4. KONTINENTALNA HRVATSKA

Dolasci i noćenja

Na području Kon nentalne Hrvatske, turis čke makroregije koja obuhvaća 13 kon nentalnih županija i Grad Zagreb, u 2010. godini ostvareno je 2,2 milijuna noćenja u registriranim komer-cijalnim smještajnim kapacite ma, 4% ukupnih noćenja Hrvatske. Osim domaće potražnje (44%) kao najvažnijeg segmenta potražnje makroregije, noćenja su ostvarili i turis s područja Njemačke (7%), Italije (5%), Austrije (3%), SAD-a (3%) te ostalih država (39%). Razdoblje posljednjeg desetljeća obilježava rast potražnje mjeren i brojem dolazaka (66%) i brojem noćenja (56%). Iznadprosječan rast potražnje ostvaruju turis iz SAD-a (62%) i skupine ostalih zemalja (110%) te osnovnu dinamiku potražnje i u ovoj makroregiji određuje širenje por elja emi vnih područja. Skupina ostalih zemalja u razdoblju od 2001. do 2010. godine povećala je udio u ukupnim noćenjima s 29% na 39% (tablica 4.4.1.).

Razina ostvarenih noćenja na području kon nentalnih županija i Grada Zagreba u 2010. godini niža je od one ostvarene u 1986. godine za 44%, a razina ostvarenih dolazaka za 39%. Time se ovo područje, među svim turis čkim makroregijama Hrvatske, najmanje približilo razini potražnje ostvarenoj u 1986. godini, kao godini najveće potražnje prije Domovinskog rata.

S ostvarenih 1,4 milijuna noćenja u 2010. godini, hotelski smještaj najvažnija je vrsta smještaja Kon- nentalne Hrvatske. U hotelima se ostvaruje 64% ukupnih noćenja makroregije i 9% svih hotelskih

noćenja Hrvatske (tablica 4.4.2.). Prema važnos slijede ostali oblici kolek vnog smještaja (25%) te kampovi i kućanstva s po 6%. Kućanstva na području makroregije čine 2% ukupnih noćenja u kućanstvima Hrvatske. Na području makroregije ostvaruje se gotovo tri četvr ne svih noćenja u seljačkim kućanstvima.

Tablica 4.4.1. KONTINENTALNA HRVATSKA: DOLASCI I NO ENJA TURISTA PREMA GLAVNIM EMITIVNIM TRŽIŠTIMA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %

Hrvatska Njema ka Italija Austrija SAD Ostale zemlje

1986. 1,9 4,0 46 7 3 2 1 402001. 0,7 1,4 53 7 5 3 3 292005. 1,0 2,0 47 8 5 3 3 342010. 1,2 2,2 44 7 5 3 3 39

2010./2005. u % 18 13 5 -2 -5 9 19 292010./2001. u % 66 56 29 52 35 54 62 1102010./1986. u % -39 -44 -47 -49 -13 -2 45 -45


Dolasci u

milijunima

No enja u

milijunima



Stopa promjene u %

Tablica 4.4.2. KONTINENTALNA HRVATSKA: NO ENJA TURISTAPREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %

Ukupno 5* 4* 3* 2* i 1*

1986. 63 4 4 80 12 5 30 22001. 45 25 1 18 56 7 46 12005. 58 14 19 39 28 7 31 32010. 64 13 33 35 19 6 25 6

2010./2005. u % 23 13 113 10 -15 -9 -12 1182010./2001. u % 120 10 10.955 311 -23 35 -17 6162010./1986. u % -43 59 377 -75 -7 -30 -54 43


HoteliKampovi


Ku anstva

Stopa promjene u %

Struktura u %

38



Hoteli su u posljednjih deset godina zabilježili rast potražnje od 120%, znatno više od dvije primor-ske turis čke makroregije. Rast potražnje rezul rao je povećanjem udjela hotelskih u ukupnim noćenjima makroregije sa 45% u 2001. godini na 64% u 2010. godini. U istom su razdoblju noćenja u kućanstvima povećana za više od 6 puta, kampovi za 35% dok su noćenja u ostalim kolek vnim kapacite ma smanjena 17%.

Hotelsku potražnju pra izrazita promjena strukture prema kategoriji kao odraz izrazitog rasta udjela noćenja u hotelima s če ri zvjezdice.

Promet po noćenju

Promet po noćenju hotelskih objekata na području Kon nentalne Hrvatske od 656 kuna najviši je u Hrvatskoj (tablica 4.4.3.). Hoteli s pet zvjezdica prosječno ostvaruju ukupan promet po noćenju od 1.160 kuna, za 25% više nego na području Južnog Jadrana i 64% više nego na području Sjevernog Jadrana što je najvećim dijelom odraz visokog udjela nesmještajnog prometa u ukupnom prometu hotela na kon nentu te drugačijih mo va dolaska turista. Za razliku od primorskih makroregija u kojima su hoteli u 2010. godini uspjeli neznatno poveća promet po noćenju u odnosu na prethodnu godinu, na području Kon nentalne Hrvatske zabilježen je pad prometa po noćenju od 5% (najviše u hotelima s tri zvjezdice, 10%).


Kon nentalna Hrvatska raspolagala je u 2010. godini s 30,8 suća stalnih ležajeva odnosno 4% svih ležajeva u registriranim komercijalnim smještajnim objek ma Hrvatske. Hoteli čine 41%, ostali kolek- vni oblici smještaja 39%, kampovi 11% te privatni smještaj (kućanstva) 9% ukupnog smještajnog

potencijala makroregije (tablica 4.4.4.). Makroregija raspolaže sa 69% ukupnih hrvatskih kapaciteta u seljačkim kućanstvima kao dijelu privatnog smještaja.

S rastom raspoloživih hotelskih stalnih ležajeva za 73% u posljednjih deset godina, Kon nentalna Hrvatska pos gla je najveći rast i hotelskih i ukupnih kapaciteta (rast od 35%) u Hrvatskoj. Unutar hotelskog smještaja višestruko je povećan kapacitet hotela s če ri zvjezdice te hotela s tri zvjezdice dok su hoteli s pet zvjezdica povećali kapacitet za 7%, a hoteli s jednom ili dvije zvjezdice smanjili za 38%. Smanjenje kapaciteta od 5% u razdoblju od 2005. do 2010. godine zabilježili su i hoteli s pet zvjezdica.

Sve vrste smještajnih objekata u kon nentalnom dijelu Hrvatske ostvaruju najnižu iskorištenost kapaciteta među tri turis čke makroregije uz rast iskorištenos u posljednjih deset godina (tablica 4.4.5.). Prosječna godišnja bruto iskorištenost hotela u 2010. bila je 30,4%, za sedam postotnih bodova niža od hrvatskog prosjeka. Iskorištenost ostalih smještajnih objekata kretala se između 11% i 13%. Najvišu razinu iskorištenos kapaciteta ostvarili su hoteli s če ri zvjezdice 35%, a slijede hoteli s pet zvjezdica koji su u 2010. godini koris li 30,8% raspoloživog kapaciteta.

Tablica 4.4.3. KONTINENTALNA HRVATSKA: PROMET PO NO ENJU PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U KUNAMA, I STOPE PROMJENA, U %

u %2009. 2010. 2010./2009.

Hoteli 688,8 656,0 -4,82* 369,4 361,1 -2,33* 548,7 492,6 -10,24* 848,9 778,1 -8,35* 1.255,7 1.160,4 -7,6

Turisti ka naselja 550,2 715,1 30,0Kampovi, kampirališta i kamp odmorišta 102,8 109,8 6,8

u kn

* Promet se odnosi na ukupan promet ostvaren u smještajnom objektu tijekom godine i uklju uje PDV.Napomena: promet po no enju za pojedine kategorije hotela izra unat je samo na osnovi prometa hotela u sastavu pravnih subjekata (podaci o prometu hotela prema kategoriji u vlasništvu fizi kih osoba/obrt nisu raspoloživi).Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS i podaci DZS-a o poslovanju poslovnih jedinica.

UkupnoPromet* po no enju

39




Za razliku od primorskih turis čkih makroregija, na području Kon nentalne Hrvatske većina noćenja ostvaruje se izvan ljetnih mjeseci (slika 4.4.1.). Od siječnja do svibnja te od listopada do prosinca 2010. godine ostvareno je 55% ukupnih noćenja makroregije te 60% hotelskih noćenja. U posljednjih je deset godina primjetan porast ljetne potražnje (udio ukupnih noćenja u razdoblju od lipnja do rujna povećan je s 41% na 44%, a hotelskih noćenja s 36% na 40%).

Tablica 4.4.4. KONTINENTALNA HRVATSKA: SMJEŠTAJNI KAPACITET (STALNI LEŽAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, STRUKTURA U %* I STOPE PROMJENA U %

Ukupno

Ukupno 5* 4* 3* 2* i 1*

1989. 29.350 41 6 7 79 8 18 36 52001. 22.729 32 20 1 18 61 13 51 32005. 24.983 42 16 17 33 34 13 37 82010. 30.771 41 12 29 37 22 11 39 9

2010./2005. u % 23 21 -5 104 32 -20 3 27 502010./2001. u % 35 73 7 8.282 256 -38 13 2 2682010./1989. u % 5 5 102 343 -51 185 -39 14 106

Stope promjena izra unate su na apsolutnim vrijednostima raspoloživog kapaciteta (ležajeva).

* Struktura prema glavnim vrstama smještaja: ukupan broj stalnih ležajeva = 100; struktura prema kategorijama hotela: ukupan broj stalnih ležajeva u hotelima = 100.Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.Napomene: Kategorije hotela u 1989. godini prilago ene su postoje oj kategorizaciji na sljede i na in: L=5*, A=4*, B=3*, C i D = 2* i 1*.


HoteliKampovi



Struktura u %

Stopa promjene u %

Tablica 4.4.5. KONTINENTALNA HRVATSKA: ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA (STALNI LEŽAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJEŠTAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U %

Ukupno 5* 4* 3* 2*1989. 53,7 30,7 50,3 56,6 46,9 9,0 27,7 7,62001. 23,9 29,9 26,6 24,9 21,7 9,3 15,4 6,12005. 29,9 25,9 33,5 34,6 25,2 12,7 18,1 8,12010. 30,4 30,8 35,0 28,8 26,8 11,2 12,6 11,8


HoteliKampovi Ostali kolektivni

kapacitetiKu anstva

Slika 4.4.1. KONTINENTALNA HRVATSKA: STRUKTURA UKUPNIH I HOTELSKIH NO ENJAPREMA GLAVNIM SEZONAMA, U %

58 55 55

40%

50%

60%

70% 6560 60

40%

50%

60%

70%

22 24 2419 21 20

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2001. 2005. 2010.

i l

16 18 1920 22 21

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2001. 2005. 2010.

i l



0%2001. 2005. 2010.


0%2001. 2005. 2010.


40



Sociodemografska obilježja turista i jednodnevnih posje telja

Srednja dobna skupinaZagreb ■ Četvr na gos ju zagrebačkih hotela je u dobi od 36 do 45 godina, prosječna dob hotelskih gos ju je 43 godine, gos ju hostela 28 godina, a jednodnevnih posje telja 36 godina;

■ S porastom kategorije hotela raste prosječna dob turista.

Kulturni turizam ■ Posje telj kulturnih atrakcija i događanja prosječno ima 38 godina (43% u dobi od 30 do 49 godini, 35% mlađi od 30 godina);

■ Prevladavaju domaći posje telji iz regije (67%), svaki drugi je jednodnevni izletnik.

Više i visoko obrazovanjeZagreb ■ 68% gos ju zagrebačkih hotela je fakultetski obrazovano; s porastom kategorije hotela raste i naobrazba turista.

Kulturni turizam ■ 57% posje telja ima više ili visoko obrazovanje, a 41% srednjoškolsko obrazovanje.

Putovanja s partneromZagreb ■ 36% hotelskih gos ju dolazi bez pratnje, 30% samo s partnerom, 23% s prijateljima ili pozna-nicima, a 11% sa članovima obitelji; raste broj dolazaka s partnerom.

Kulturni turizam ■ 32% posjećuje kulturnu atrakciju/događanje u pratnji partnera, 30% s članovima obitelji, 25% s prijateljima a 13% bez pratnje.

Domaći posje telji poznaju odredište; Inozemni turis većinom stječu prva iskustva

Zagreb ■ 43% inozemnih gos ju hotela prvi put u Hrvatskoj, a 55% prvi put u Zagrebu, rast broja posje-

telja koji prvi put posjećuju Zagreb.

Kulturni turizam ■ 45% posje telja već posje lo događanje/atrakciju;


Mo vi vezani uz vrstu odredištaZagreb ■ Primarni mo vi hotelskih gos ju: poslovne obveze (41%), nova iskustva i doživljaju (24%) te kratki odmor u gradu (21%);

■ Za 53% hotelskih gos ju Zagreb je glavno i jedino odredište; ■ Rast važnos kratkog odmora u gradu, zabave, novih iskustava i doživljaja te kulture.

Kulturni turizam ■ 41% posje telja putovalo je specifi čno zbog posjete kulturnoj atrakciji/događanju; ■ Glavni mo v: učenje o kulturi, povijes i baš ni kraja (30%), provođenje vremena s obitelji i prijateljima sekundarni mo v.

Tranzitni turizam ■ Dvije trećine turista na putu do primorskih odredišta jekom ljetnih mjeseci se zaustavi jekom puta, u prosjeku 2 puta (prosječno zaustavljanje traje 35 minuta).

41



Rela vno kratak boravak na odredištu i ak vnos vezane uz osnovni mo v posjete

Zagreb ■ Hotelski gos najčešće posjećuju uži centar grada, a posjet muzejima i galerijama ispod je europskog prosjeka.

Kulturni turizam ■ 46% posje telja je na putovanju dužem od jednog dana;

Tranzitni turizam ■ Glavni razlozi zaustavljanja su toalet (30%), uzimanje goriva (27%) te odmor od vožnje (15%) i posjet ugos teljskim objek ma (11%);

■ Manje od 5% svih zaustavljanja mo virano je posjetom usputnoj turis čkoj atrakciji.

Niz razloga nezadovoljstvaZagreb ■ U sferi des nacijskih usluga (kupnja, kultura, zabava, označavanje znamenitos i informacije) hotelski gos iskazuju srednji stupanj zadovoljstva dok nizak stupanj iskazuju za ponudu su-venira i uličnih događanja.

Kulturni turizam ■ Kvaliteta atrakcija/događanja najbolje je ocijenjeni element ponude, razina komercijalizacije i turis fi kacije atrakcija/događanja razlog su nezadovoljstva posje telja.

Tranzitni turizam ■ Tranzitni turis iskazuju nezadovoljstvo većinom elemenata ponude na cestovnim prometnica-ma u Hrvatskoj, između ostaloga i opremljenošću usputnih turis čkih atrakcija, turis čkom signalizacijom te mogućnošću dobivanja informacija o usputnim turis čkim atrakcijama.

42



5. TRŽIŠNA POZICIJA HRVATSKE NA MEĐUNARODNOM TURISTIČKOM TRŽIŠTU

Nakon analize značajki turis čke ponude i potražnje u Hrvatskoj i njezinim turis čkim makroregi-jama u segmentu komercijalnog smještaja, u ovom je poglavlju analiza nadograđena stavljanjem potražnje i ponude u međunarodno konkurentsko okruženje. Cilj poglavlja je utvrdi konkurentnost hrvatskog turizma s aspekta sposobnos zadržavanja postojećih i privlačenja novih kupaca te spo-sobnos zadovoljavanja potreba/očekivanja kupaca. Poglavlje uključuje određivanje tržišne pozicije Hrvatske u odnosu na glavne konkurente, ukupno i prema pojedinim emi vnim područjima. Tržišna pozicija utvrđuje se na osnovi fi zičkih pokazatelja potražnje i iskorištenos kapaciteta, a na osnovi istog metodološkog okvira analizira se i tržišna pozicija hrvatskih turis čkih makroregija u odnosu na njihovo relevantno međunarodno okruženje. Dodatno se prikazuju pokazatelji cjenovne pozicije hrvatske ponude, a potom i ocjenjuje konkurentnost hrvatskih turis čkih proizvoda. Ocjena kvalitete glavnih elementa turis čke ponude na osnovi percepcije turista u Hrvatskoj zaokružuje analizu.

5.1. TRŽIŠNA POZICIJA HRVATSKE U ODNOSU NA GLAVNE KONKURENTEU ovom dijelu analizira se tržišna pozicija hrvatskog turizma u odnosu na glavne konkurente na temelju potražnje i ponude kolek vnog smještaja u Hrvatskoj i zemljama primarnog konkurentskog kruga. Primarni konkurentski krug određen je prema kriteriju ponude sličnog proizvoda, na sličnim emi vnim područjima, prema sličnom cijenama, a čine ga Španjolska, Italija, Grčka, Turska i Malta. Primarni konkurentski krug proširen je i Bugarskom, kao brzo rastućim tržištem koje cjenovno konkurira Hrvatskoj na sličnim emi vnim područjima i koje posljednjih godina obilježava intenzivan turis čki razvoj.18

U analizi tržišne pozicije Hrvatske u odnosu na njezine glavne konkurente koriste se sljedeći poka-zatelji vezani uz ponudu i potražnju u kolek vnim vrstama smještaja:

■ Udio pojedinih recep vnih tržišta u ukupno ostvarenom turis čkom prometu konkurentskog kruga zemalja, mjeren brojem noćenja u ukupnim kolek vnim kapacite ma, hotelima i sličnim kapacite ma te kampovima;

■ Udio pojedinih recep vnih tržišta u ukupnim smještajnim kapacite ma konkurentskog kruga zemalja, mjeren brojem stalnih ležajeva u ukupnim kolek vnim kapacite ma, hotelima i sličnim objek ma te kampovima;

■ Indeks penetracije kao omjer udjela zemlje u noćenjima konkurentskog kruga i udjela zemlje u kapacite ma konkurentskog kruga;

■ Bruto iskorištenost hotela i sličnih kapaciteta po mjesecima.

Italija i Španjolska najvažnija su recep vna područja konkurentskog kruga u 2009. godini koja za-jedno ostvaruju 77% ukupne potražnje u kolek vnim smještajnim kapacite ma. Prema važnos slijede Turska (9%) i Grčka (7%), dok je Hrvatska na petom mjestu (4%). Najmanje tržišne udjele imaju Bugarska (2%) i Malta (1%). Udio Hrvatske bio bi znatno veći kad bi se obuhva la i noćenja u privatnom smještaju (kućanstvima) koja za sada nisu raspoloživa u službenim sta s kama drugih zemalja (slika 5.1.1.).

18 Širi krug hrvatskih konkurenata zasigurno čine i Cipar te Francuska i Portugal, tržišta koja nisu obuhvaćena analizom radi različitog proizvodnog por elja i obilježja turis čkih proizvoda, a me i usmjerenos na druge segmente potražnje.

43



U razdoblju od 2001. do 2009. godine (za 2010. godinu ne postoje podaci za sve zemlje), najveći rast potražnje bilježe Turska (64%) i Bugarska (62%). Hrvatska je u tom razdoblju ostvarila 9%-tni rast, veći od tradicionalno najznačajnijih recep vnih zemalja promatranog kruga, Španjolske i Italije (slika 5.1.2.).

Tablica 5.1.1. NO ENJA TURISTA U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U IZABRANIM KONKURENTSKIM ZEMLJAMA

Španjolska Italija Gr ka Turska Malta Bugarska Hrvatska Ukupno

2001. 228.681.560 238.881.737 55.105.342 41.187.209 - 8.977.745 18.900.998 591.734.5912005. 245.637.159 240.435.216 54.017.256 63.375.714 7.464.467 15.428.031 20.904.162 647.262.0052008. 268.551.840 251.678.307 64.073.727 65.325.058 7.750.940 17.010.733 21.767.150 696.157.7552009. 250.984.811 246.618.107 64.292.443 73.741.972 6.740.299 14.053.533 20.345.206 676.776.3712010. 267.163.480 254.177.108 - - 7.474.746 15.002.344 21.203.511 565.021.189

2001. 30.600.742 64.537.348 1.162.874 92.239 - 207.449 11.717.782 108.318.4342005. 31.182.401 61.732.055 1.246.837 124.252 - 155.480 13.095.657 107.536.6822008. 31.070.450 65.223.136 1.550.836 69.383 - 67.904 13.349.339 111.331.0482009. 30.519.283 67.446.998 1.729.827 45.300 - 21.928 13.795.452 113.558.7882010. 30.809.194 66.804.632 - - - 20.371 13.793.118 111.427.315

2001. 85.646.254 46.904.048 - 9.267.441 - 199.312 2.470.205 144.487.2602005. 70.266.523 53.087.901 - 11.427.118 103.360 487.802 2.153.863 137.526.5672008. 68.349.031 56.765.269 - 12.356.301 166.623 1.104.286 1.980.890 140.722.4002009. 59.129.927 56.697.272 - 9.129.203 162.807 1.201.539 2.032.400 128.353.1482010. 59.291.298 57.225.573 - - 144.580 1.116.401 2.012.553 119.790.405

2001. 344.928.556 350.323.133 56.268.216 50.546.889 - 9.384.506 33.088.985 844.540.2852005. 347.086.083 355.255.172 55.264.093 74.927.084 7.567.827 16.071.313 36.153.682 892.325.2542008. 367.971.320 373.666.712 65.624.563 77.750.742 7.917.563 18.182.923 37.097.379 948.211.2022009. 340.634.021 370.762.377 66.022.270 82.916.475 6.903.106 15.277.000 36.173.058 918.688.3072010. 357.263.972 378.207.313 - - 7.619.326 16.139.116 37.009.182 796.238.909

Napomena: Hoteli i sli no obuhva aju sljede e kapacitete: Španjolska-hoteli zlatne zvjezdice, hoteli srebrne zvjezdice; Italija-hoteli i vile; Gr ka-hoteli, hosteli, apartmani, tradicionalni objekti; Turska-hoteli, hoteli s posebnom dozvolom, aparthoteli, toplice; Hrvatska-hoteli, moteli, pansioni, vile, turisti ka naselja, apartmanski smještaj, ku e za odmor, sobe za iznajmljivanje, preno išta; Kampovi u Italiji obuhva aju kampove i turisti ka naselja; Ostali kolektivni kapaciteti u Hrvatskoj ne obuhva aju luke nauti kog turizma.

Hoteli i sli no

Kampovi


Ukupno kolektivni kapaciteti

Izvor: Španjolska: Instituto Nacional de Estatistica, INE: http://www.ine.es/; Italija: Istituto nazionale di statistica: http://www.istat.it; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Gr ka: National Statistics Service: http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE; Turska: Ministry of Culture and Tourism: http://www.kultur.gov.tr; Bugarska: National Statistical Institute: http://www.nsi.bg/index_en.htm; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Malta: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.

Slika 5.1.1. NO ENJA U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA,TRŽIŠNI UDJELI U 2009. U %

Gr ka7%

Turska9%

Malta1%

Bugarska2%

Hrvatska4%

Izvor: Tablica 5.1.1.

Španjolska37%

Italija40%

44



Oko 74% ukupnog broja noćenja u kolek vnim smještajnim kapacite ma u konkurentskom krugu zemalja ostvaruje se u hotelima i njima sličnim kapacite ma, 12% u kampovima i 14% u ostalim smještajnim objek ma.

Hrvatska u hotelima i sličnim kapacite ma ima tržišni udio od 3% dok najveći dio hotelske potražnje privlače Španjolska (37%) i Italija (36%). Značajne udjele u ukupnoj potražnji imaju i Turska (11%) i Grčka (10%) (slika 5.1.3). Najbrži rast noćenja u hotelima od 2001. do 2009. godine bilježe Turska (79%), Bugarska (57%) i Grčka (17%). Hrvatska ostvaruje rast hotelske potražnje od 8%.

U 2009. godini na gotovo svim tržiš ma zabilježen je pad turis čke ak vnos u odnosu na prethodnu godinu. Krizom su najviše pogođene Malta (pad od 13%) i Bugarska (pad od 17%), a rast noćenja u hotelima i sličnim objek ma ostvaren je jedino u Turskoj (12%). Pad noćenja u hrvatskim hotelima i sličnim kapacite ma bio je na gotovo istoj razini kao u Španjolskoj (7%). U 2010. godini Italija i Španjolska uspjele su nadoknadi gubitak iz 2009. godine, ostvarivši više noćenja nego u 2008. godini. Malta, Bugarska i Hrvatska u hotelima i sličnim kapacite ma sporije vraćaju tržišni udio. U 2010. godini najveći rast, među zemljama za koje postoje službeni podaci, bilježe Malta (11%) te Bugarska (7%) i Španjolska (6%) (slika 5.1.4.).

Slika 5.1.2. NO ENJA U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA, 2005. - 2010., BAZNI INDEKSI (2001. = 100)

140

160

180

eks

Španjolska

Italija

80

100

120

140

160Ba

zni i

ndek

sŠpanjolska

Italija

Gr ka

Turska

Bugarska

Hrvatska


802005. 2008. 2009. 2010.

Slika 5.1.3. NO ENJA U HOTELIMA I SLI NIM KAPACITETIMA,TRŽIŠNI UDJELI U 2009. U %

Gr ka10%

Turska11%

Malta1%

Bugarska2%

Hrvatska3%


Španjolska37%

Italija36%

10%

45



Lider na tržištu kampinga je Italija19, koja je 2009. godine ostvarila 59% ukupne potražnje. Slijede Španjolska s udjelom od 27% te Hrvatska s 12% ostvarenih noćenja konkurentskog kruga. Na tržištu kampinga Grčka, Turska i Bugarska ne ostvaruju relevantan tržišni udio, dok Malta u službenoj stat-is ci ne bilježi noćenja u kampovima (slika 5.1.5.).

U 2010. godini potražnja za kam-povima u Hrvatskoj i Španjolskoj bila je rela vno stabilna u odno-su na prethodnu godinu (slika 5.1.6.). Najveći pad broja noćenja zabilježen je u Bugarskoj (7%) i Italiji (1%). Unatoč 1%-tnom ras-tu, razina noćenja u Španjolskoj ispod je one iz 2008. godine, a u Hrvatskoj za 3% veća.

19 Podaci za Italiju obuhvaćaju kampove i turis čka naselja.

Slika 5.1.5. NO ENJA U KAMPOVIMA, TRŽIŠNI UDJELI U 2009. U %

Italija59,4%

Gr ka1,5% Turska

0,04%

Bugarska0,02%Hrvatska

12 1%


Španjolska26,9%

0,02%Hrvatska

12,1%

Slika 5.1.6. NO ENJA U KAMPOVIMA, STOPA PROMJENE 2010./2009. U %

1 0

-7,1

-0,02

Italija

Bugarska

Hrvatska

0,9

-1,0

7,1

-8,0 -7,0 -6,0 -5,0 -4,0 -3,0 -2,0 -1,0 0,0 1,0 2,0

Španjolska

Italija

g

Stopa promjene


Slika 5.1.4.NO ENJA U HOTELIMA I SLI NIM KAPACITETIMA, STOPA PROMJENE 2010./2009. U %

10,9

6,8

4,2

Malta

Bugarska

Hrvatska


6,4

3,1

10,9

0 2 4 6 8 10 12

Španjolska

Italija

Malta

Stopa promjene

46



Promatrane konkurentske makro des nacije nudile su u 2009. godini ukupno više od 10 milijuna ležajeva u kolek vnim smještajnim kapacite ma, od čega 57% u hotelima i sličnim objek ma, 24% u kampovima te 19% u ostalim kapacite ma (tablica 5.1.2. ).

U 2009. godini Hrvatska20 je raspolagala s 4,3% kolek vnih smještajnih kapaciteta analizirane skupine recep vnih područja (433 suće ležajeva). Najveći udio u kolek vnim smještajnim kapacite ma ima Italija (46%), a slijede Španjolska (32%), Grčka (8%) i Turska (6%). Najveći rast kapaciteta u odnosu na 2001. godinu zabilježen je u Bugarskoj (112%) i Turskoj (65%), dok su u Hrvatskoj kolek vni ka-pacite povećani za 8%.

Španjolska i Italija vodeće su i prema udjelu hotelskih kapaciteta. Udio Hrvatske u hotelima i sličnim objek ma u 2009. godini bio je 3%. Hrvatska ima bitno veći udio u kampovima (9%) u kojima je treća prema važnos , nakon Italije (56%) i Španjolske (32%) (tablica 5.1.3.).

20 Hrvatska: broj stalnih ležajeva u kolovozu, bez luka nau čkog turizma.

Tablica 5.1.2.BROJ LEŽAJEVA U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U IZABRANIM KONKURETSKIM ZEMLJAMA


2001. 1.333.441 1.891.281 607.614 297.353 39.020 117.369 164.832 4.450.9102005. 1.579.965 2.028.452 682.050 406.796 37.322 200.940 172.336 5.107.8612008. 1.685.118 2.201.838 715.857 487.974 38.876 239.706 180.753 5.550.1222009. 1.736.937 2.227.832 732.279 528.614 39.062 249.193 183.813 5.697.7302010. 1.784.731 2.253.342 763.407 - 39.139 245.442 187.011 5.273.072

2001. 764.074 1.327.103 93.820 2.214 - 2.606 192.508 2.382.3252005. 778.976 1.344.242 95.560 1.626 - 1.424 205.754 2.427.5822008. 763.974 1.360.935 88.572 1.169 - 2.156 212.115 2.428.9212009. 770.367 1.324.383 87.892 1.169 - 1.385 216.448 2.401.6442010. 763.900 1.353.729 86.958 - - 1.184 219.538 2.425.309

2001. 546.262 805.946 - 69.252 266 13.013 43.418 1.478.1572005. 704.793 977.839 - 74.908 694 18.780 34.465 1.811.4792008. 709.961 1.086.277 - 78.327 942 29.810 31.048 1.936.3652009. 730.506 1.046.467 - 78.982 1.048 30.775 32.862 1.920.6402010. 752.945 1.091.781 - - 1.056 29.995 33.416 1.909.193

2001. 2.643.777 4.024.330 701.434 368.819 39.286 132.988 400.758 8.311.3922005. 3.063.734 4.350.533 777.610 483.330 38.016 221.144 412.555 9.346.9222008. 3.159.053 4.649.050 804.429 567.470 39.818 271.672 423.916 9.915.4082009. 3.237.810 4.598.682 820.171 608.765 40.110 281.353 433.123 10.020.0142010. 3.301.576 4.698.852 850.365 - 40.195 276.621 439.965 9.607.574

Napomena: Hoteli i sli no obuhva aju sljede e kapacitete: Španjolska-hoteli zlatne zvjezdice, hoteli srebrne zvjezdice; Italija-hoteli i vile; Gr ka-hoteli, hosteli, apartmani, tradicionalni objekti; Turska-hoteli, hoteli s posebnom dozvolom, aparthoteli, toplice; Hrvatska-hoteli, moteli, pansioni, vile, turisti ka naselja, apartmanski smještaj, ku e za odmor, sobe za iznajmljivanje, preno išta; Kampovi u Italiji obuhva aju kampove i turisti ka naselja; Ostali kolektivni kapaciteti u Hrvatskoj ne obuhva aju luke nauti kog turizma.

Ukupni kolektivni kapaciteti

Hoteli i sli no

Kampovi


Izvor: Španjolska: Instituto Nacional de Estatistica, INE: http://www.ine.es/; Italija: Istituto nazionale di statistica: http://www.istat.it; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Gr ka: National Statistics Service: http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE; Turska: Ministry of Culture and Tourism: http://www.kultur.gov.tr; Bugarska: National Statistical Institute: http://www.nsi.bg/index_en.htm; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Malta: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.

47



Kao pokazatelj učinkovitos korištenja fi zičkog kapaciteta, indeks penetracije Malte najveći je u krugu promatranih konkurentskih zemalja. No, budući da u službenoj sta s ci Malte nisu zabilježeni kapacite u kampovima, indeks penetracije Malte nije usporediv s ostalim zemljama, posebice onima s većim udjelom kamping smještaja kojeg obilježava niža razina iskorištenos .

Ne uzimajući u obzir Maltu, Turska u analiziranom konkurentskom krugu ima najviši indeks pene-tracije, ostvarivši u 2009. godini gotovo 50% veći udio u noćenjima nego što ga ima u kapacite ma. Osim Turske samo Španjolska ima iznadprosječan indeks penetracije (115) budući da je njezin udio u noćenjima 15% veći od udjela u kapacite ma. Ispodprosječnu efi kasnost korištenja kapaciteta u 2009. godini ostvarile su Italija, Grčka, Bugarska i Hrvatska. Hrvatska u 2005. i 2009. godini bilježi bolje rezultate od Italije, Grčke i Bugarske (slika 5.1.7.).

Tablica 5.1.3. TRŽIŠNI UDJELI U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U %


2001. 30,0 42,5 13,7 6,7 0,9 2,6 3,7 100,02005. 30,9 39,7 13,4 8,0 0,7 3,9 3,4 100,02008. 30,4 39,7 12,9 8,8 0,7 4,3 3,3 100,02009. 30,5 39,1 12,9 9,3 0,7 4,4 3,2 100,02010. 33,8 42,7 14,5 - 0,7 4,7 3,5 100,0

2001. 32,1 55,7 3,9 0,1 - 0,1 8,1 100,02005. 32,1 55,4 3,9 0,1 - 0,1 8,5 100,02008. 31,5 56,0 3,6 0,0 - 0,1 8,7 100,02009. 32,1 55,1 3,7 0,0 - 0,1 9,0 100,02010. 31,5 55,8 3,6 - - 0,0 9,1 100,0

2001. 37,0 54,5 - 4,7 0,0 0,9 2,9 100,02005. 38,9 54,0 - 4,1 0,0 1,0 1,9 100,02008. 36,7 56,1 - 4,0 0,0 1,5 1,6 100,02009. 38,0 54,5 - 4,1 0,1 1,6 1,7 100,02010. 39,4 57,2 - - 0,1 1,6 1,8 100,0

2001. 31,8 48,4 8,4 4,4 0,5 1,6 4,8 100,02005. 32,8 46,5 8,3 5,2 0,4 2,4 4,4 100,02008. 31,9 46,9 8,1 5,7 0,4 2,7 4,3 100,02009. 32,3 45,9 8,2 6,1 0,4 2,8 4,3 100,02010. 34,4 48,9 8,9 - 0,4 2,9 4,6 100,0



Ukupni kolektivni kapaciteti

Hoteli i sli no

Kampovi

Slika 5.1.7. INDEKSI PENETRACIJE UKUPNOG KOLEKTIVNOG SMJEŠTAJA U 2001., 2005. I 2009. GODINI

128

86 79

135

69 81

119

86 74

162

209

7692

11588 88

149

188

59

91100

150

200

250

ks p

enet

raci

je

Izvor: Tablica 5.1.1. i tablica 5.1.2.

86 79 69 81

119

86 74 7692

11588 88

59

91

0

50

100

Španjolska Italija Gr ka Turska Malta Bugarska Hrvatska

Inde

ks p

en

2001. 2005. 2009.

48



Bruto mjesečna iskorištenost hotelskih kapaciteta ukazuje na izrazitu sezonalnost u svim konku-rentskim zemljama. U 2010. godini sezonalnost je najizraženija u Hrvatskoj. Hrvatska istodobno ima i najveću iskorištenost hotelskih i sličnih kapaciteta u srpnju i kolovozu, a najmanju od prosinca do ožujka. Istodobno, Španjolska i Italija jekom ljetnih mjeseci i maju najnižu iskorištenost. Italija u odnosu na druge zemlje bilježi gotovo najmanju iskorištenost jekom cijele godine. Španjolski hoteli i slični kapacite bilježe iznadprosječnu iskorištenost od listopada do travnja (slika 5.1.8.).

5.2. TRŽIŠNA POZICIJA HRVATSKE NA POJEDINIM EMITIVNIM PODRUČJIMAPolazeći od kretanja potražnje za Hrvatskom i njezinim glavnim konkuren ma, u nastavku se analizira tržišna pozicija pojedinih recep vnih zemalja na emi vnim područjima koja su, ili danas relevantna za Hrvatsku, ili se očekuje da će u budućnos generira značajne stope rasta. To su: Njemačka, Italija, Austrija, Velika Britanija, Nizozemska, Češka, Mađarska, Poljska, Rusija, SAD, Švedska i Norveška, koje zajedno čine 70% inozemne potražnje na svim promatranim recep vnim tržiš ma.

Tržišna pozicija ocjenjuje se na temelju sljedećih pokazatelja:

■ Udio svake recep vne zemlje na inozemnim emi vnim područjima21 u ostvarenom broju noćenja u kolek vnim smještajnim kapacite ma;

■ Udio pojedinog emi vnog područja na recep vnim tržiš ma Španjolske, Italije, Grčke, Tur-ske, Bugarske i Hrvatske u ostvarenom broju inozemnih noćenja u kolek vnim smještajnim kapacite ma;

■ Indeks sklonos tržišta, koji pokazuje odnos između udjela neke emi vne zemlje u svakoj recep vnoj zemlji i udjela emi vne zemlje u ukupnom inozemnom prometu svih država pro-matranog konkurentskog kruga.

Preferirano odredište Njemačkih turista je Španjolska (u Španjolskoj se realizira 38% noćenja Ni-jemaca u konkurentskom krugu recep vnim zemalja), za m Italija (36%) i Turska (12%). S udjelom od 6%, Hrvatska je za Nijemce četvrto odredište prema važnos . Talijani, osim vlas te zemlje, također odabiru Španjolsku kao des naciju provođenja godišnjeg odmora (54%), a slijede Hrvatska s udjelom od 21% i Grčka s udjelom od 19%. Najvažnije odredište Austrijanaca je Italija (53%), a Hrvatska je na drugom mjestu s 21% ukupnih noćenja Austrijanaca.

21 Budući da je Italija i sastavni dio analiziranog konkurentskog kruga zemalja, ali i važno emi vno područje za Hrvatsku i njezine primarne konkurente, iz analize su isključena noćenja koja ostvaruju Talijani u Italiji koja čine 57% ukupnih noćenja u 2009. godini.

Slika 5.1.8. BRUTO ISKORIŠTENOST HOTELA I SLI NIH KAPACITETA PO MJESECIMA, 2010. U %

40%50%60%70%80%90%

100%

Gr ka

Španjolska

Italija

Izvor: Preuzeto sa stranice http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/ (21.10.2011.)

0%10%20%30%40%50%60%

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Španjolska

Italija

Malta

Hrvatska

49



U okviru analiziranog konkurentskog kruga, Španjolska je primarno odredište i za turiste iz Velike Britanije (69%), koji rado putuju i u Italiju (13%) te Grčku (9%). Udio Hrvatske na tom emi vnom području je gotovo zanemariv (1,2%). Hrvatska je značajno odredište za tržišta Češke (23%) i Mađarske (25%), kojima je Hrvatska druga des nacija prema važnos nakon Italije. Rusija, kao najbrže rastuće emi vno područje, ostvaruje najveći udio noćenja u Turskoj (50%), za m u Italiji (16%), Grčkoj (13%) i Španjolskoj (12%) (tablica 5.2.2.).

Njemačka je pojedinačno najvažnije emi vno područje za Tursku, Bugarsku, Grčku, Italiju i Hrvatsku, te najvažnija emi vna zemlja cjelokupnog konkurentskog kruga zemalja generirajući 38% ukupnih noćenja u kolek vnim smještajnim kapacite ma. U Hrvatskoj turis iz Njemačke generiraju 34% ukupnih noćenja u kolek vnim smještajnim kapacite ma dok Italiji predstavljaju drugo prema važnos emi vno područje (15%). Austrija generira 4% ukupne potražnje analiziranih zemalja, pri čemu predstavlja važno tržište za Hrvatsku (14%) i Italiju (8%). S 23% noćenja, Velika Britanija drugo je prema važnos emi vno područje konkurentskog kruga. Britanci su orijen rani prije svega na Španjolsku, gdje čine najvažniji segment potražnje (38%) te Grčku (22%), gdje su drugi prema važnos .

Tablica 5.2.1. NO ENJA U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA PREMA EMITIVNIM PODRU JIMA U 2009.

Španjolska Italija Gr ka Turska Bugarska Hrvatska UkupnoNjema ka 51.053.217 47.278.488 8.554.859 16.474.891 2.165.932 7.669.568 133.196.955Italija 8.435.329 - 2.918.214 948.587 122.923 3.226.894 15.651.947Austrija 1.511.202 8.078.701 1.257.525 1.235.901 88.901 3.191.343 15.363.573Velika Britanija 55.456.350 10.469.045 7.023.697 5.630.095 853.247 947.635 80.380.069Nizozemska 12.250.266 10.875.329 2.626.203 3.177.548 208.948 2.158.551 31.296.845

eška 1.077.379 2.841.017 1.304.435 579.646 195.362 1.765.313 7.763.152Ma arska 405.747 1.366.001 286.772 209.529 92.781 783.075 3.143.905Poljska 1.774.022 3.400.700 1.483.854 1.023.361 423.627 1.017.691 9.123.255Rusija 2.632.296 3.294.957 2.714.642 10.598.132 1.204.938 864.325 21.309.290SAD 3.667.681 10.080.117 1.209.886 862.735 86.317 246.830 16.153.566Švedska 5.691.244 2.013.300 1.573.083 713.702 187.643 415.194 10.594.166Norveška 3.945.740 1.255.530 1.310.892 515.450 219.171 252.008 7.498.791

Ukupno odabrane zemlje

147.900.473 100.953.185 32.264.062 41.969.577 5.849.790 22.286.419 351.223.506

Ukupno inozemni 200.551.732 159.493.866 46.676.987 59.986.967 9.460.922 32.086.473 508.256.947Doma i 140.082.289 211.268.511 19.345.283 22.929.508 5.816.078 4.086.585 403.528.254

Sveukupno 340.634.021 370.762.377 66.022.270 82.916.475 15.277.000 36.173.058 911.785.201

Napomena: Kolektivni kapaciteti u Hrvatskoj ne obuhva aju luke nauti kog turizma.

Izvor: Španjolska: Instituto Nacional de Estatistica, INE: http://www.ine.es/; Italija: Istituto nazionale di statistica: http://www.istat.it; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Gr ka: National Statistics Service: http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE; Turska: Ministry of Culture and Tourism: http://www.kultur.gov.tr; Bugarska: National Statistical Institute: http://www.nsi.bg/index_en.htm; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.

Receptivna tržištaEmitivna podru ja

Tablica 5.2.2. TRŽIŠNI UDJELI NA EMITIVNIM PODRU JIMA U 2009. U %

Španjolska Italija Gr ka Turska Bugarska Hrvatska UkupnoNjema ka 38,3 35,5 6,4 12,4 1,6 5,8 100,0Italija 53,9 - 18,6 6,1 0,8 20,6 100,0Austrija 9,8 52,6 8,2 8,0 0,6 20,8 100,0Velika Britanija 69,0 13,0 8,7 7,0 1,1 1,2 100,0Nizozemska 39,1 34,7 8,4 10,2 0,7 6,9 100,0

eška 13,9 36,6 16,8 7,5 2,5 22,7 100,0Ma arska 12,9 43,4 9,1 6,7 3,0 24,9 100,0Poljska 19,4 37,3 16,3 11,2 4,6 11,2 100,0Rusija 12,4 15,5 12,7 49,7 5,7 4,1 100,0SAD 22,7 62,4 7,5 5,3 0,5 1,5 100,0Švedska 53,7 19,0 14,8 6,7 1,8 3,9 100,0Norveška 52,6 16,7 17,5 6,9 2,9 3,4 100,0


Emitivna podru ja Receptivna tržišta

50



Značajan ukupni tržišni udio ima i Nizozemska (9%) koja je važno tržište za Italiju (11%), Hrvatsku (10%), Španjolsku i Grčku. Rusija čini oko četvr ne potražnje Turske te 21% potražnje Bugarske. U Hrvatskoj Rusija još uvijek ima mali udio u noćenjima (4%) (tablica 5.2.3.).

Indeks sklonos tržišta pokazuje da su Nijemci u 2009. godini bili rela vno najskloniji Italiji i Tur-skoj jer su u m zemljama imali veći udio u noćenjima nego što je njihov udio na svim analiziranim konkurentskim tržiš ma. Najveći stupanj rela vne naklonos Italiji su iskazali i Austrijanci, Nizozemci te turis iz SAD-a. Za Britance je Španjolska najznačajnija des nacija. Hrvatskoj su osim Italije i Aus-trije, izrazitu sklonost iskazali Česi, Mađari, Poljaci i Nizozemci. Rusko tržište tradicionalno pretendira Turskoj i Bugarskoj, a iznadprosječan indeks sklonos na ruskom tržištu ima i Grčka (tablica 5.2.4.).

Odnos tržišnih udjela i stopa promjena ukupnog broja noćenja u kolek vnim kapacite ma pruža i dodatnu mogućnost sagledavanja pozicije promatranih konkurentskih zemalja na svakom od emi vnih područja. Slike 5.2.1. do 5.2.4. prikazuju:

■ Veličinu udjela pojedinog konkurenta na pojedinom emi vnom području u 2009. godini izra-ženu površinom kruga;

■ Međusobnu tržišnu snagu pojedinih recep vnih tržišta prikazanu na vodoravnoj osi (x os) kao omjer odnosa udjela svakog konkurenta prema udjelu najjačeg konkurenta;

■ Sposobnost održavanja tržišne pozicije pojedinog konkurenta na emi vnom području prikaza-nu na okomitoj osi (y os) kao postotnu promjenu potražnje u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 5.2.3.TRŽIŠNI UDJELI NA RECEPTIVNIM TRŽIŠTIMA U 2009. U %

Španjolska Italija Gr ka Turska Bugarska Hrvatska UkupnoNjema ka 34,5 46,8 26,5 39,3 37,0 34,4 37,9Italija 5,7 - 9,0 2,3 2,1 14,5 4,5Austrija 1,0 8,0 3,9 2,9 1,5 14,3 4,4Velika Britanija 37,5 10,4 21,8 13,4 14,6 4,3 22,9Nizozemska 8,3 10,8 8,1 7,6 3,6 9,7 8,9

eška 0,7 2,8 4,0 1,4 3,3 7,9 2,2Ma arska 0,3 1,4 0,9 0,5 1,6 3,5 0,9Poljska 1,2 3,4 4,6 2,4 7,2 4,6 2,6Rusija 1,8 3,3 8,4 25,3 20,6 3,9 6,1SAD 2,5 10,0 3,7 2,1 1,5 1,1 4,6Švedska 3,8 2,0 4,9 1,7 3,2 1,9 3,0Norveška 2,7 1,2 4,1 1,2 3,7 1,1 2,1

Ukupno odabrane zemlje

100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0



Tablica 5.2.4. INDEKSI SKLONOSTI TRŽIŠTA U 2009.

Španjolska Italija Gr ka Turska Bugarska HrvatskaNjema ka 91,0 123,5 69,9 103,5 97,6 90,7Italija 128,0 0,0 203,0 50,7 47,2 324,9Austrija 23,4 182,9 89,1 67,3 34,7 327,4Velika Britanija 163,8 45,3 95,1 58,6 63,7 18,6Nizozemska 93,0 120,9 91,3 85,0 40,1 108,7

eška 33,0 127,3 182,9 62,5 151,1 358,4Ma arska 30,6 151,2 99,3 55,8 177,2 392,5Poljska 46,2 129,7 177,1 93,9 278,8 175,8Rusija 29,3 53,8 138,7 416,2 339,5 63,9SAD 53,9 217,1 81,5 44,7 32,1 24,1Švedska 127,6 66,1 161,6 56,4 106,3 61,8Norveška 125,0 58,3 190,3 57,5 175,5 53,0



51



Slika 5.2.1.POZICIJA KONKURENTSKIH ZEMALJA NA EMITIVNOM PODRUČJU NJEMAČKE - KOLEKTIVNI KAPACITETI U 2009.


Najveći rela vni tržišni udio na njemačkom tržištu u promatranom krugu konkurentskih zemalja imaju Španjolska i Italija. Italija pri tome bilježi i najveći rast potražnje u 2009. godini. Hrvatska je prema važnos na njemačkom tržištu na petom mjestu, s perspek vom rasta na koji ukazuje poboljšanje tržišne pozicije u 2009. godini. Najmanji tržišni udio ima Bugarska, koja je uz Španjolsku, u 2009. ostvarila i najveći pad potražnje.

Slika 5.2.2. POZICIJA KONKURENTSKIH ZEMALJA NA EMITIVNOM PODRUČJU AUSTRIJE - KOLEKTIVNI KAPACITETI U 2009.


52



Italija je najznačajnija prema veličini rela vnog udjela na austrijskom tržištu, a slijedi Hrvatska na drugom mjestu. Kao važno odredište, Turska poboljšava svoj položaj ostvarujući najveću stopu rasta u 2009. godini. Najveći pad potražnje s austrijskog tržišta bilježi Grčka. Bugarska, s malim udjelom, stagnira dok Hrvatska u promatranom razdoblju raste 10%.

Slika 5.2.3. POZICIJA KONKURENTSKIH ZEMALJA NA EMITIVNOM PODRUČJU ITALIJE - KOLEKTIVNI KAPACITETI U 2009.


Hrvatska je i za Talijane drugo prema važnos odredište koje u 2009. godini bilježi i blagi rast. S rela vno malim tržišnim udjelom, Turska ostvaruje najveći rast potražnje s talijanskog tržišta. Kao lider, Španjolska je u 2009. godini ipak zabilježila blagi rast dok je Grčka najviše smanjila svoj rela vni udio na talijanskom tržištu.

Slika 5.2.4. POZICIJA KONKURENTSKIH ZEMALJA NA EMITIVNOM PODRUČJU ČEŠKE - KOLEKTIVNI KAPACITETI U 2009.


Hrvatska je drugo prema važnos odredište i na tržištu Češke, nakon Italije. Hrvatska je u posljed-njih nekoliko godina izgubila lidersku poziciju na češkom tržištu, a trend pada udjela Hrvatske se

53



nastavlja (jedino na hrvatskom tržištu dolazi do pada broja noćenja). Česi se osim na Italiju sve više orijen raju na tržišta Španjolske, Grčke i Turske koja bilježe rast potražnje.

5.3. CJENOVNA POZICIJA HRVATSKECjenovna pozicija, kao jedan od pokazatelja konkurentnos , prikazuje se, sukladno pristupu World Economic Foruma, pomoću indeksa rela vnih taksa, naknada i poreza na usluge prijevoza zrakoplo-vom, indeksa cijene goriva i cijene hotela te pariteta kupovne moći22 te kompozitnog indeksa cijena konkurentnos . Uspoređeni su, također, i turis čki indeksi cijena u Hrvatskoj i ostalim primorskim i kon nentalnim zemljama, kako bi se dobila slika o razlikama u cijenama usporedivih košarica turis čkih usluga. Izvor podataka za analizu cjenovne pozicije Hrvatske u ovom poglavlju su podaci World Economic Foruma te austrijskog zavoda za sta s ku.

Indeks rela vnih taksa, naknada i poreza na usluge prijevoza zrakoplovom formiran je na temelju prosječnih navedenih troškova na međunarodnim letovima, pri čemu 0 označava najveći, a 100 najmanji trošak u promatranom krugu konkurentskih zemalja.

Prema indeksu taksa, naknada i poreza na usluge prijevoza zrakoplovom, Hrvatska je u međunarodnom zrakoplovnom prijevozu skuplja od Bugarske, Španjolske, Turske i Italije, koje imaju gotovo iden čne troškove, a povoljnija od Malte i Grčke (slika 5.3.1.).

22 Paritet kupovne moći (PPP) mjeri odnose cijena usporedivih dobara i usluga u različi m zemljama (npr. litra vode u Austriji u eurima i litra vode u Hrvatskoj u kunama).

Slika 5.3.1. INDEKS RELATIVNIH TAKSA, NAKNADA I POREZA NA USLUGE PRIJEVOZA ZRAKOPLOVOMNA ME UNARODNIM LETOVIMA U 2010.

Izvor: The Travel&Tourism Competitiveness Report 20011, World Economic Forum, 2011.Napomena: 0=najviši trošak, 100=najniži trošak.

68,5

72

75,4

84,6

84,8

85,3

85,5

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%

Gr ka

Malta

Hrvatska

Italija

Turska

Španjolska

Bugarska

Indeks

Slika 5.3.2. PARITET KUPOVNE MO I (PPP) U 2009.

0,7

0,8

1,0

1,0

1,1

Bugarska

Turska

Hrvatska

Gr ka

Malta

Izvor: The Travel&Tourism Competitiveness Report 20011, World Economic Forum, 2011.

0,5

0,6

0,7

0,8

0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2

Španjolska

Italija

Bugarska

Turska

Paritet kupovne mo i

54



Paritet kupovne moći (PPP) omjer je konverzijskog faktora pariteta kupovne moći i deviznog tečaja prema USD, a mjeri odnose cijena usporedivih dobara i usluga u različi m zemljama i valutama, odnosno iznos u domaćoj valu koji bi bio potreban za kupnju iste košarice dobara i usluga kao u SAD-u u američkim dolarima. U 2009. godini, prema paritetu kupovne moći, domaća valuta u Mal ima najveću kupovnu moć (slika 5.3.2.), a slijede Grčka i Hrvatska. Najmanje se dobara i usluga za odgovarajući iznos u domaćoj valu može kupi u Španjolskoj i Italiji.

Indeks cijene goriva izračunava se na osnovi maloprodajne cijene jedne litre dizel goriva u američkim dolarima. U 2008. godini najviše cijene goriva imaju Italija, Turska i Malta, a najmanje Grčka i Hrvatska (slika 5.3.3.).

Indeks cijena hotela uspoređuje prosječne godišnje cijene sobe u bredniranim hotelima najviše kategorije u američkim dolarima. Hrvatska je u 2009. godini u tom segmentu ponude, koji je ipak manje važan za ukupan hrvatski hotelski proizvod, imala najviše cijene, a prema visini cijena slijede Malta i Grčka. Najniže prosječne cijene soba u hotelima analiziranog segmenta ponude zabilježene su u Španjolskoj i Bugarskoj (slika 5.3.4.).

Indeks cjenovne konkurentnos , kao kompozitni indeks dobiven na osnovi če ri prethodno prika-zana pokazatelja cjenovne pozicije te pokazatelja učinaka oporezivanja, pokazuje da je cjenovna konkurentnost Hrvatske veća od svih zemalja mediteranskog kruga konkurenata. Razina turis čkih cijena u Španjolskoj za 1% je viša nego u Hrvatskoj, Turskoj za 2%, Mal za 2%, Grčkoj za 10% te Francuskoj za 26%. Bugarska, koja je, također, uvrštena u konkurentski krug primorskih des nacija, za 14% je je inija od Hrvatske. U odnosu na kon nentalni krug konkurenata, Hrvatska je za 1% skuplja od Slovenije te 4% od Mađarske, a 7% je inija od Austrije.

Cjenovnu konkurentnost Hrvatske moguće je sagleda i na osnovi indeksa turis čkih cijena u po-jedinim zemljama dobivenog kao omjer turis čkog pariteta kupovne moći i deviznog tečaja prema

Slika 5.3.3. INDEKS CIJENA GORIVA U 2008.

127

128

157

166

187

Bugarska

Španjolska

Malta

Turska

Italija


123

123

127

128

0 50 100 150 200

Gr ka

Hrvatska

Bugarska

Španjolska

Indeks cijena goriva

Slika 5.3.4. INDEKS CIJENA HOTELA U 2009.


95

108

113

114

122

147

159

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180

Španjolska

Bugarska

Turska

Italija

Gr ka

Malta

Hrvatska

Indeks cijena goriva

55



euru.23 Turis čki paritet kupovne moći dobiva se kombinacijom pariteta kupovne moći i strukture turis čke potrošnje, ponderiranjem pojedinih kategorija troškova relevantnih za turizam (cijene usluga smještaja, hrane i pića, prijevoza, kulture i rekreacije, odjeće i obuće te alkohola i cigareta).24

Izvorno izračuna iz perspek ve Austrije indeks turis čkih cijena je prilagođen ocjeni cjenovne konkurentske pozicije Hrvatske. Indeks turis čkih cijena veći od 100 znači da je košarica turis čkih proizvoda i usluga u konkurentskoj zemlji skuplja nego u Hrvatskoj, a manji od 100 da je ista košarica turis čkih proizvoda i usluga u konkurentskoj zemlji je inija u odnosu na Hrvatsku. Pri tome treba napomenu da su razlike u cjenovnim indeksima posljedica ne samo razlika u cijenama, nego i utjecaja deviznog tečaja.

Unutar konkurentskog kruga primorskih zemalj a skuplju košaricu turis čkih proizvoda i usluga od Hrvatske imaju Grčka, Italija i Španjolska. Povoljnija od Hrvatske je jedino Turska (slika 5.3.5.).

Unutar konkurentskog kruga kon nentalnih zemalja skuplju košaricu turis čkih proizvoda i usluga od Hrvatske imaju Austrija i Slovenija. Je iniju košaricu od Hrvatske turis čkom tržištu nudi Mađarska (slika 5.3.6.).

5.4. OCJENA TRŽIŠNE SPREMNOSTI POJEDINIH HRVATSKIH TURISTIČKIH PROIZVODA

Proizvodni por elj, temeljen na konkurentskim prednos ma, najlakši je put do uspješnog pozi-cioniranja na globalnom turis čkom tržištu. Jedno od polazišta kreiranja takvog por elja turis čkih proizvoda je valorizacija tržišnog potencijala i već etabliranih proizvodnih grupa i proizvoda za čiji razvoj postoji kvalitetna resursno-atrakcijska osnova. U ovom poglavlju ocjenjuje se stupanj tržišne spremnos pojedinih turis čkih proizvoda Hrvatske, odnosno njenih turis čkih makroregija.

23 Indeks turis čkih cijena =turis čki paritet kupovne moći/devizni tečaj prema euru*100.24 Prema metodologiji izračuna indeksa turis čkih cijena koju primjenjuje Sta s cs Austria, preuzeto sa stranice h p://www.sta s k.at. 30. 9. 2011. .

Slika 5.3.6. TURISTI KI INDEKSI CIJENA U KONKURENTSKIM ZEMLJAMA KONTINENTALNOG TURIZMA U 2011.

134

89107 100

80

100

120

140

160

ndek

s cije

na,

ka =

100

Izvor: Prilago eno prema podacima Statistics Austria, http://www.statistik.at.

89107 100

0

20

40

60

80

100

Austrija Ma arska Slovenija Hrvatska

Turis

tiki

inde

ks c

Hrva

tska

= 1

0

Slika 5.3.5. TURISTI KI INDEKSI CIJENA U KONKURENTSKIM ZEMLJAMA PRIMORSKOG TURIZMA U 2011.

130 134

100120

94

50

100

150

iki

inde

ks c

ijena

, rv

atsk

a =

100

Izvor: Prilago eno prema podacima Statistics Austria, http://www.statistik.at.

0

50

Gr ka Italija Hrvatska Španjolska Turska

Turis

tiki

ind

Hrva

tska

56



Polazeći od kretanja na globalnom turis čkom tržištu, zahtjeva suvremenih potrošača (turista i izletnika), kao i značajki postojeće turis čke resursno-atrakcijske osnove Hrvatske, odnosno njenih turis čkih makroregija, ovdje se razmatra stupanj tržišne spremnos sljedećih turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda:25

��Odmor na suncu i plaži

��Odmor uz plažu izvan ljetne sezone

��Odmor u ruralnim područjima

��Poslovni turizam

��Zdravstveni turizam

��Kulturni turizam

��Jah ng turizam

��Kruzing

��Biciklizam (cikloturizam), kao i

��Ronilački turizam.

Metodološke odrednice

Ocjena tržišne spremnos pojedinih turis čkih proizvodnih grupa ili proizvoda dobivena je na temelju primarnog istraživanja. Cilj istraživanja bio je prikupi stavove predstavnika različi h interesnih skupina o atrak vnos i konkurentnos pojedinih turis čkih proizvoda. U istraživanju je sudjelovalo dvadesetak stručnjaka, predstavnika sustava Hrvatske turis čke zajednice (ocjena konkurentnos ) te predstavnika Ministarstva turizma, turis čkih gospodarstvenika te pripadnika akademske zajednice (ocjena atrak vnos ). Za prikupljanje stavova turis čkih eksperata kreiran je upitnik, a podaci su prikupljeni pismenim putem.

Tržišna spremnost turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda ocijenjena je na razini hrvatskih turis čkih makroregija u odnosu na bliže konkurentsko okruženje. Tri defi nirana konkurentska kruga za hrvatske turis čke makroregije čine:

■ Sjeverni Jadran: Južni Jadran, Sjeverna Italija i Slovenija ■ Južni Jadran: Sjeverni Jadran, Crna Gora, Turska i Grčka ■ Kon nentalna Hrvatska: obalna Hrvatska, Slovenija, Austrija i Mađarska.

Ocjena današnjeg stupnja tržišne spremnos turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda od osobitog interesa za hrvatski turizam utvrđena je u tri koraka:

■ u prvom koraku je ocijenjena tržišna atrak vnost turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda,

■ u drugom je koraku izvršena ocjena njihove konkurentnos , a ■ u trećem je koraku, na osnovi matrice ocjena atrak vnos i konkurentnos , utvrđena tržišna spremnost turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda.

Ocjena atrak vnos izabranih turis čkih proizvoda Hrvatske

Ocjena atrak vnos izabranih turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda odraz je ocjena sljedećih elemenata:

■ Volumen potražnje – polazeći od pretpostavke da veća postojeća potražnja za proizvodom znači i veću atrak vnost, ispitanici su percepciju volumena potražnje za turis čkom proizvod-nom grupom odnosno proizvodom iskazivali na skali od 1 - vrlo nizak volumen potražnje do 5 - vrlo visok volumen potražnje;

25 Prema proizvodnom pristupu određenom u Glavnom planu i strategiji razvoja Republike Hrvatske, 1. izvještaj, Pristup, ciljevi i način izvođenja, Ins tut za turizam, kolovoz 2011. Ocjena tržišne spremnos obuhva la je proizvodne skupine ili najvažnije proiz-vode u pojedinim skupinama.

57



■ Potencijal rasta potražnje – polazeći od pretpostavke da veći potencijal rasta potražnje, kao rezultat relevantnih trendova u širem okruženju, znači i veću atrak vnost, ispitanici su svoj stav o budućem rastu potražnje za turis čkom proizvodnom grupom odnosno proizvodom iskazivali na skali od 1 – vrlo nizak potencijal rasta potražnje do 5 - vrlo visok potencijal rasta potražnje;

■ Intenzitet rivalstva – polazeći od pretpostavke da veći intenzitet rivalstva, kao broj i kvaliteta potencijalnih rivala/des nacija, koji u relevantnom konkurentskom okružju nude istovjetan proizvod znači i manju atrak vnost, ispitanici su svoj stav o intenzitetu rivalstva iskazivali na skali od 1 - vrlo visok intenzitet rivalstva do 5 - vrlo nizak intenzitet rivalstva;

■ Prijetnja ulaska novih konkurentskih des nacija – polazeći od pretpostavke da veća prijet-nja ulaska novih konkurenata, kao odraz lakoće kojom se nove des nacije mogu uključi u relevantno konkurentsko okružje, znači i manju atrak vnost, ispitanici su svoj stav o prijetnji ulaska novih konkurenata iskazivali na skali od 1 - vrlo visoka prijetnja ulaska novih konkure-nata do 5 - vrlo niska prijetnja ulaska novih konkurenata;

■ Visina ulaganja – polazeći od pretpostavke da visoka razina potrebnih ulaganja za razvoj i komercijalizaciju proizvoda znači i nižu atrak vnost, ispitanici su svoj stav o visini potrebnih ulaganja iskazivali na skali od 1 - vrlo visoka razina potrebnih ulaganja do 5 - vrlo niska razina potrebnih ulaganja;

■ Upravljačka kompleksnost – polazeći od pretpostavke da visoka upravljačka kompleksnost organizacijskih i kadrovskih pretpostavki za razvoj i tržišnu održivost proizvoda znači i nižu atrak vnost, ispitanici su svoj stav o upravljačkoj kompleksnos iskazivali na skali od 1 - vrlo visoka upravljačka kompleksnost do 5 - vrlo niska upravljačka kompleksnost.

Ocjena atrak vnos izabranih turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda dobivena je kao suma ocjena pojedinačnih šest kriterija, pretpostavljajući njihovu jednaku važnost. Maksimalna ocjena koju pojedini proizvod ili proizvodna grupa na taj način može dos ći je 30 (šest kriterija uz maksimalnu ocjenu pet).

Prosječne ocjene atrak vnos izabranih turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda prikazane su u tablici 5.4.1.

Najveću atrak vnost za pojedinu turis čku makroregiju u Hrvatskoj imaju sljedeće proizvodne grupe odnosno proizvodi:

■ za makroregiju Sjeverni Jadran: odmor na suncu i plaži, cikloturizam i ronilački turizam te jah ng

■ za makroregiju Južni Jadran: jah ng turizam, odmor na suncu i plaži te ronilački turizam i kruzing

■ za makroregiju Kon nentalna Hrvatska: cikloturizam, kulturni turizam, odmor u ruralnim područjima te zdravstveni turizam.

Tablica 5.4.1. OCJENA ATRAKTIVNOSTI TURISTI KIH PROIZVODNIH GRUPA ODNOSNO PROIZVODA HRVATSKIH TURISTI KIH MAKROREGIJA

SjeverniJadran

JužniJadran


Odmor na suncu i plaži 20,6 20,2 12,1Odmor uz plažu izvan ljetne sezone 17,6 17,1 12,2Odmor u ruralnim podru jima 17,7 15,8 18,4Poslovni turizam 15,9 16,1 16,8Zdravstveni turizam 16,6 16,8 17,4Kulturni turizam 17,8 18,7 18,5Jahting turizam 19,4 20,6 9,9Kruzing 16,6 19,2 12,8Cikloturizam 19,9 18,2 19,2Ronila ki turizam 19,7 20,1 -

Izvor: Istraživanje predstavnika razli itih interesnih skupina o atraktivnosti i konkurentnosti pojedinih turisti kih proizvoda, Institut za turizam, listopad 2011.

58



Ocjena konkurentnos izabranih turis čkih proizvoda

Ocjena konkurentnos turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda odraz je ocjena sljedećih elemenata:

■ Kvaliteta atrakcija – polazište za ocjenu je pretpostavka da veća kvaliteta atrakcije (posebnost ili zanimljivost atrakcije) na kojima ‘počiva’ da proizvod znači i veću konkurentnost proizvoda;

■ Kvaliteta proizvodne infrastrukture – polazište za ocjenu je pretpostavka da veća kvaliteta proizvodne infrastrukture (npr. marina, kongresni centar, wellness centar, smještajni objekt, staza), obuhvaćajući njezinu raspoloživost, opremljenost i uređenost, znači i veću konkurent-nost proizvoda;

■ Kvaliteta proizvodnih usluga – polazište za ocjenu je pretpostavka da veća kvaliteta uslužnih elemenata proizvoda, obuhvaćajući raznovrsnost usluga (npr. programi, tretmani, meniji, vođenja), njihovu krea vnost, inova vnost te usklađenost s potrebama i očekivanjima gos ju, znači i veću konkurentnost proizvoda;

■ Kvaliteta ljudskih resursa – polazište za ocjenu je pretpostavka da veća kvaliteta ljudskih resur-sa, obuhvaćajući znanja i sposobnos kadrova na različi m razinama operacija i menadžmenta, znači i veću konkurentnost proizvoda;

■ Kvaliteta podržavajućih djelatnos – polazeći od pretpostavke da veća kvaliteta podržavajućih djelatnos odnosno razvijenos lanca vrijednos proizvoda tj. raspoloživos i umreženos komplementarnih djelatnos koje pridonose ukupnoj sadržajnos proizvoda (npr. ponuda ugos teljstva, trgovine), znači i veću konkurentnost proizvoda;

■ Kvaliteta promocijskih ak vnos – polazeći od pretpostavke da veća kvaliteta promocijskih ak vnos odnosno bolja prezentacija proizvoda na tržištu, uključujući raznovrsnost korištenih promocijskih kanala te njihovu izvedbu, krea vnost, inova vnost i usmjerenost na goste, znači i veću konkurentnost proizvoda;

■ Kvaliteta prodajnih ak vnos – polazeći od pretpostavke da veća kvaliteta prodajnih ak vnos odnosno plasiranja proizvoda kupcima, obuhvaćajući raznovrsnost korištenih prodajnih kanala i umijeće prodaje, znači i veću konkurentnost proizvoda.

Ispitanici su percepciju kvalitete navedenih elemenata konkurentnos iskazivali na skali od 1 - vrlo niska kvaliteta do 5 - vrlo visoka kvaliteta.

Ocjena konkurentnos izabranih turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda dobivena je kao suma ocjena pojedinačnih sedam kriterija/elemenata konkurentnos , pretpostavljajući njihovu jednaku važnost. Maksimalna ocjena koju pojedini proizvod ili proizvodna grupa na taj način može dos ći je 35 (sedam kriterija uz maksimalnu ocjenu pet).

Prosječne ocjene konkurentnos izabranih turis čkih proizvodnih grupa odnosno proizvoda prika-zane su u tablici 5.4.2. Tablica 5.4.2.OCJENA KONKURENTNOSTI IZABRANIH TURISTI KIH PROIZVODNIH GRUPA ODNOSNO PROIZVODA HRVATSKIH TURISTI KIH MAKROREGIJA

SjeverniJadran

JužniJadran


Odmor na suncu i plaži 25,7 26,5 10,2Odmor uz plažu izvan ljetne sezone 19,1 20,3 9,8Odmor u ruralnim podru jima 22,1 15,1 19,2Poslovni turizam 18,9 20,6 18,7Zdravstveni turizam 18,7 16,5 16,3Kulturni turizam 21,7 24,5 21,2Jahting turizam 20,4 26,8 7,1Kruzing 13,7 25,5 9,3Cikloturizam 22,6 18,8 18,1Ronila ki turizam 21,7 21,8 -

Izvor: Istraživanje predstavnika razli itih interesnih skupina o atraktivnosti i konkurentnosti pojedinih turisti kih proizvoda, Institut za turizam, listopad 2011.

59



Najkonkurentnije proizvodne grupe odnosno proizvodi za pojedinu turis čku makroregiju u Hrvats-koj su:

■ za makroregiju Sjeverni Jadran: odmor na suncu i plaži, cikloturizam, odmor u ruralnim područjima, te kulturni i ronilački turizam

■ za makroregiju Južni Jadran: jah ng turizam, odmor na suncu i plaži, kruzing te kulturni turizam ■ za makroregiju Kon nentalna Hrvatska: kulturni turizam, odmor u ruralnim područjima te poslovni turizam i cikloturizam.

Tržišna spremnost odabranih proizvodnih grupa odnosno proizvoda Hrvatske

Stupanj tržišne spremnos odabranih proizvodnih grupa odnosno proizvoda defi nira se kao međuodnos atrak vnos i konkurentnos grupa odnosno proizvoda, a za svaku od hrvatskih turis čkih makroregija prikazan je na slikama 5.4.1., 5.4.2. i 5.4.3.

Slika 5.4.1.TRŽIŠNA SPREMNOST IZABRANIH TURISTIČKIH PROIZVODNIH GRUPA ODNOSNO PROIZVODA MAKROREGIJE SJEVERNI JADRAN

Izvor: Istraživanje predstavnika različi h interesnih skupina o atrak vnos i konkurentnos pojedinih turis čkih proizvoda, Ins tut za turizam, listopad 2011.

60



Slika 5.4.2. TRŽIŠNA SPREMNOST IZABRANIH TURISTIČKIH PROIZVODNIH GRUPA ODNOSNO PROIZVODA MAKROREGIJE JUŽNI JADRAN


Slika 5.4.3. TRŽIŠNA SPREMNOST IZABRANIH TURISTIČKIH PROIZVODNIH GRUPA ODNOSNO PROIZVODA MAKROREGIJE KONTINENTALNA HRVATSKA


61



Proizvodne grupe i proizvodi koji imaju najveću razinu tržišne spremnos na području turis čkih makroregija su:

■ makroregija Sjeverni Jadran: odmor na suncu i plaži te cikloturizam i ronilački turizam ■ makroregija Južni Jadran: jah ng turizam te odmor na suncu i plaži ■ makroregija Kon nentalna Hrvatska: kulturni turizam, odmor u ruralnim područjima te cik-loturizam.

5.5. OCJENA KVALITETE HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U MEĐUNARODNOM KONKURENTSKOM OKRUŽENJU

Ocjena hrvatske turis čke ponude u međunarodnom okruženju zasniva se na stavovima turista koji su jekom ljetne sezone 2004., 2007. i 2010. godine boravili u komercijalnim oblicima smještaja u primorskim des nacijama u Hrvatskoj26. Ocjena je odraz usporedbe ponude Hrvatske i prethodno posjećenih des nacija. Turis su na skali ‘bolje u Hrvatskoj’, ‘isto kao u Hrvatskoj’ i ‘lošije u Hrvatskoj’ ocjenjivali ukupno 17 elemenata ponude:

■ prometnu dostupnost ■ imidž i društvene vrijednos : imidž zemlje, osjećaj sigurnos , gostoljubivost ■ prirodu i očuvanost: ljepota krajolika, urbanis čka i arhitektonska skladnost mjesta, ekološka očuvanost, čistoća mjesta

■ informacije i prezentaciju: kvaliteta informacija u des naciji, prezentacija kulturne baš ne ■ sadržaje: mogućnos za zabavu, mogućnos za sport i rekreaciju, mogućnos za kupovinu ■ ugos teljstvo: kvaliteta smještajne ponude, kvaliteta ugos teljske ponude, raznolikost ugos teljske ponude

■ vrijednost za novac ukupnog boravka.

Kvaliteta turis čke ponude ocjenjivana je u odnosu na Španjolsku, Francusku, Italiju, Grčku i Tursku.

Usporedbom razina ocjena ‘bolje u Hrvatskoj’ i ‘lošije u Hrvatskoj’, odnosno rela vnog odnosa udjela turista koji su pojedini element ocijenili boljim ili lošijim u Hrvatskoj, te njihovim promjena u vremenskom horizontu od 2004. do 2010. godine, analiza rezul ra uvidom u:

■ kvalitetu pojedinih aspekata turis čke ponude Hrvatske u odnosu na glavne konkurente te ■ rela vnu uspješnost unapređenja promatranih aspekata ponude u Hrvatskoj u odnosu na glavne konkurente u analiziranom razdoblju.

26 Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS Ljeto 2004., 2007. i 2010., Institut za turizam.

62



Prometna dostupnost

Percepcija turista je da su Španjolska i Italija podjednako dostupne emi vnim područjima kao i Hrvatska, dok se Francuska percipira prometno dostupnijom od Hrvatske. U odnosu na Grčku i Tursku, Hrvatska se percipira, uz rela vno poboljšanje u 2010. godini, dostupnijom (slika 5.5.1.).

Slika 5.5.1.OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA OD 2004. DO 2010. GODINE: PROMETNA DOSTUPNOST

Izvor: Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS Ljeto 2004., 2007., 2010., Ins tut za turizam.

Imidž i društvene vrijednos

Hrvatska je u odnosu na većinu glavnih konkurenata popravila rela vnu percepciju imidža. Dok je imidž Hrvatske u 2004. godini bio lošiji od svih glavnih konkurenata, s izuzetkom Turske, u 2010. godini nešto je veći udio turista ocijenio imidž Hrvatske boljim od imidža Španjolske, Italije i Grčke (slika 5.5.2.).

Osjećaj sigurnos i gostoljubivost elemen su ponude koji Hrvatskoj tradicionalno donose prednost u odnosu na konkurente. Valja pri tome naglasi da je primjetan blagi pad prednos koju Hrvatska ima kad je riječ o gostoljubivos . Pad je, prije svega, izrazit u odnosu na Tursku. Percepcija gos-toljubivos u Turskoj je gotovo uravnotežena s percepcijom gostoljubivos u Hrvatskoj (30% turista ocjenjuje gostoljubivost u Hrvatskoj boljom, a 24% lošijom od one u Turskoj).

Slika 5.5.2.OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA OD 2004. DO 2010. GODINE: IMIDŽ I DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI


ŠPANJOLSKA FRANCUSKA ITALIJA GR KA TURSKA

Prom

etna

do

stup

nost

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010.

bolje u Hrvatskoj lošije u Hrvatskojbolje u Hrvatskoj lošije u Hrvatskoj


Imid

ž

0%

10%

20%

30%

40%

50%

Osje

aj si

gurn

osti

st

0%

0%

20%

40%

60%

30%40%50%

Gost

olju

bivo

s

0%10%20%30%40%

2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010.

bolje u Hrvatskoj lošije u Hrvatskoj

63



Priroda i očuvanost

Ljepota krajolika, ekološka očuvanost i čistoća mjesta, a donekle i urbanis čka i arhitektonska skladnost hrvatskih des nacija elemen su ponude u kojima Hrvatska ima prednost u odnosu na konkurente. U 2010. godini povećan je udio turista koji su ljepotu krajolika i čistoću mjesta u Hrvatskoj ocijenili boljima u odnosu na 2007. godinu i sve konkurente, uz istodobno smanjenje udjela turista koji su navedene elemente ocijenili lošijim u Hrvatskoj u odnosu na konkurente. Time je dodatno povećana prednost Hrvatske u m elemen ma (slika 5.5.3.).

Urbanis čku i arhitektonsku skladnost des nacija u Hrvatskoj turis percipiraju ujednačenom s konkurencijom. Ekološka očuvanost predstavlja element ponude u kojem nas naši posje telji ocjenjuju boljim od konkurencije, no prednost Hrvatske u odnosu na Španjolsku, Francusku i Grčku u 2010. godini se postupno smanjuje.

Slika 5.5.3.OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA OD 2004. DO 2010. GODINE: PRIRODA I OČUVANOST


Informacije i prezentacija

U odnosu na Španjolsku, Francusku i Italiju, Hrvatska u kvalite informacija u des naciji zaostaje, uz vidljivo poboljšanje u odnosu na 2004. godinu (slika 5.5.4.). U 2010. godini Hrvatska je i popravila rela vnu poziciju u odnosu na Grčku i Tursku.

Većina turista, unatoč blagoj prednos Španjolske, Francuske, Italije i Grčke, smatra ujednačenom kvalitetu prezentacije kulturne baš ne Hrvatske u odnosu na glavne konkurente.


Ljep

ota

kraj

olik

a

0%

20%

40%

60%

Urb

anist

ika

i ar

hite

kton

ska

skla

dnos

t

0%

0%

10%

20%

30%

40%

60%

Ekol

oška

o

uvan

osst

a

0%

20%

40%

60%

40%

60%

isto

a m

jest

a

0%

20%

40%

60%

2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010.


64



Slika 5.5.4.OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA OD 2004. DO 2010. GODINE: INFORMACIJE I PREZENTACIJA


Sadržaji zabave, sporta i kupnje

Sadržaji i raznolikost mogućnos za zabavu, sport i kupnju tradicionalno su kri čne točke hrvatske turis čke ponude. Iako Hrvatska iz godine u godinu poboljšava kvalitetu ovih usluga, taj rast nije dovoljan da se promijeni rela vna pozicija Hrvatske u odnosu na konkurente (slika 5.5.5.).

Percepcija sva tri elementa ponude u 2010. godini dodatno je pogoršana u odnosu na većinu konkure-nata (povećan je udio turista koji su pojedini element ocijenjeni lošijim u Hrvatskoj, a istodobno i smanjen udio turista koji su ga ocijenili boljim u Hrvatskoj).

Slika 5.5.5.OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA OD 2004. DO 2010. GODINE: SADRŽAJI ZABAVE, SPORTA I KUPNJE



Kval

iteta

in

form

acija

u

dest

inac

ijie

0%

10%

20%

30%

40%

50%

Prez

enta

cija

ku

lturn

e ba

štin

e

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010.



Mog

uno

sti

za za

bavu

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

50%

Mog

uno

sti z

a sp

ort

i rek

reac

iju

0%

10%

20%

30%

40%

50%

50%

Mog

uno

sti

za k

upnj

u

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010.


65



Posebno valja izdvoji Tursku, u odnosu na koju je u ponudi zabave, sporta i kupnje Hrvatska u 2007. godini imala prednost ili bila izjednačena, dok 2010. godinu obilježava snažan pad konkurentnos , posebno u ponudi zabave i mogućnos ma za kupnju.

Ugos teljstvo

Rast kvalitete ugos teljske ponude u Hrvatskoj nije rezul rao promjenom pozicije Hrvatske u odnosu na glavne konkurente. Percepcija rela vne kvalitete smještajne ponude te ponude hrane i pića u Hrvatskoj u promatranom je razdoblju stagnirala, s izuzetkom pogoršanja pozicije Hrvatske u odnosu na Tursku (slika 5.5.6.).

I raznolikost ugos teljske ponude u Hrvatskoj je ujednačena s raznolikošću ponude u konkurentskim zemljama, ali ipak uz blago pogoršanje položaja Hrvatske u 2010. godini u odnosu na 2007. godinu.

Slika 5.5.6.OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA OD 2004. DO 2010. GODINE: UGOSTITELJSTVO


Vrijednost za novac

Boravak u Hrvatskoj pruža veću percepciju vrijednos za novac nego u konkurentskim zemljama (slika 5.5.7.). U 2010. godini percepcija vrijednos za novac boravka u Španjolskoj i Grčkoj približila se onoj u Hrvatskoj, dok je Turska uspjela pruži turis čkom tržištu i skup usluga veće vrijednos .

Slika 5.5.7.OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA OD 2004. DO 2010. GODINE: VRIJEDNOST ZA NOVAC



Kval

iteta

sm

ješt

ajne

pon

ude

0%

10%

20%

30%

40%

50%

eKv

alite

ta

ugos

titel

jske

ponu

de

0%

10%

20%

30%

40%

50%

50%

Razn

olik

ost

ugos

titel

jske

ponu

d e

0%

10%

20%

30%

40%

50%

2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010.



Vrije

dnos

t za

nov

ac

0%

10%

20%

30%

40%

2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010.

bolje u Hrvatskoj lošije u Hrvatskojbolje u Hrvatskoj lošije u Hrvatskoj

66



5.6. TRŽIŠNA POZICIJA HRVATSKIH TURISTIČKIH MAKROREGIJAAnaliza kretanja ponude i potražnje u ovom dijelu analizirana je u odnosu na dva konkurentska kruga regija: konkurentski krug trinaest primorskih regija, u Hrvatskoj i šest zemalja, koje nude sličan ljetni odmorišni proizvod na suncu i moru na sličnim tržiš ma te konkurentski krug sedam kon nentalnih regija, u Hrvatskoj i tri susjedne zemlje, koje nude donekle sličan skup ‘kon nentalnih’ turis čkih proizvoda kao što su, primjerice, poslovni, gradski, ruralni, zdravstveni i vinski turizam.

Konkurentska pozicija pojedine regije utvrđuje se na osnovi pokazatelja tržišnog udjela, stopa promjene i indeksa penetracije ostvarenih noćenja i raspoloživih ležajeva u kolek vnim smještajnim kapacite ma.

Primorske makroregije

Analiza kretanja ponude i potražnje u kolek vnom smještaju obuhvaća sljedeće regije primorskog konkurentskog kruga:

■ Grčka: Središnja Makedonija i Južni Egej ■ Italija: Kampanija i Veneto ■ Turska: Mugla i Antalya ■ Španjolska: Andaluzija i Baleari ■ Francuska: Langedous-Roussilon ■ Bugarska: Sjevernoistočna regija i Jugoistočna regija ■ Hrvatska: turis čka makroregija Sjeverni Jadran i turis čka makroregija Južni Jadran.

Kretanje potražnje od 2001. do 2010. godine u analiziranim regijama konkurentskog kruga obilježio je i različit intenzitet i različit smjer promjena. Turske regije Antalya i Mugla zabilježile su od 2001. do 2005. godine najveći rast, a najveći pad potražnje regija Južni Egej u Grčkoj. Jednako tako, regije su različito reagirale i na gospodarsku krizu. Najveći pad u 2009. u odnosu na 2008. godinu bilježe obje bugarske regije i Andaluzija u Španjolskoj. Istodobno, turske regije, francuski Languedoc-Rousillon, Baleari i grčke regije bilježe rast broja noćenja. Najveći rast zabilježen je u turskoj Antalyji (10%).

Španjolske regije Baleari i Andaluzija u 2009. godini zajedno ostvaruju 32% noćenja u kolek vnim smještajnim kapacite ma promatranih regija. Prema važnos slijede tali janske regije Veneto i Kam-panija s udjelom od 24% te turske regije s udjelom od 16%. Dvije hrvatske turis čke makroregije ostvaruju 10% ukupnih noćenja (tablica 5.6.1.).

Kao i u potražnji, i u ponudi kolek vnih smještajnih kapaciteta dominiraju Andaluzija i Baleari s 25% ukupnog kolek vnog smještajnog kapaciteta promatranih regija mjerenog brojem ležajeva. Slijede Kampanija i Veneto s 24% ukupnih ležajeva, a među važnijim regijama je i Languedoc-Rousillon. Hrvatska raspolaže s 11% ukupnog broja leževa u kolek vnim smještajnim kapacite ma konkurentskih regija.

Od 2001. do 2009. godine najveći rast smještajnih kapaciteta zabilježen je u turskim regijama (Antalya 117%, Mugla 54%) te Andaluziji (36%). Hrvatske turis čke makroregije ispodprosječno su povećale kapacitete u tom razdoblju (Sjeverni Jadran 4% i Južni Jadran 15%). Sporije od hrvatskih regija rasla je ponuda na području Languedoc-Rousillon (3%), Južnog Egeja (7%), Baleara (7%) i Veneta (7%). Smještajni potencijal povećan je i jekom krizne 2009. godine. Turska regija Antalya povećala je kapa-citete za više od 10%, a rast je zabilježen i u svim ostalim regijama osim u Sjeveroistočnoj Bugarskoj.

67



Tablica 5.6.1.NO ENJA U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA-PRIMORSKE REGIJE

Sred

išnja

M

aked

onija

Južn

i Eg

ej

Kam

pani

ja

Vene

to

Mug

la

Anta

lya

Anda

luzij

a

Bale

ari

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

2001. 4.452.956 16.034.261 20.962.579 57.771.648 7.578.137 22.783.459 44.522.566 67.326.7762005. 5.246.823 12.768.980 19.130.974 56.725.305 10.470.904 37.096.892 51.411.992 60.213.2552008. 7.891.536 14.546.143 18.722.386 60.607.073 9.591.477 39.807.211 60.637.827 54.277.9912009. 7.891.793 14.636.435 17.942.458 60.444.395 9.910.440 43.827.453 50.198.859 55.358.3312010. - - - - - - 58.211.928 50.620.618

2001. 1,5 5,4 7,0 19,4 2,5 7,6 14,9 22,62005. 1,7 4,1 6,2 18,3 3,4 11,9 16,5 19,42008. 2,3 4,3 5,5 17,9 2,8 11,8 17,9 16,12009. 2,4 4,4 5,4 18,3 3,0 13,3 15,2 16,82010. - - - - - - 34,3 29,8

2005./2001. 17,8 -20,4 -8,7 -1,8 38,2 62,8 15,5 -10,62008./2005. 50,4 13,9 -2,1 6,8 -8,4 7,3 17,9 -9,92009./2008. 0,0 0,6 -4,2 -0,3 3,3 10,1 -17,2 2,02010./2009. - - - - - - 16,0 -8,6

Francuska Ukupno

Lang

uedo

c-Ro

ussil

lon

Sjev

erno

-ist

ona

regi

ja

(Var

na)

Jugo

isto

na

regi

ja

(Bur

gas)

Sjev

erni

Ja

dran

Južn

i Ja

dran

9. 10. 11. 12. 13.

2001. 24.836.116 - - 22.183.660 9.503.933 297.956.0912005. 23.403.070 - - 22.448.723 11.792.975 310.709.8932008. 24.624.646 6.068.080 6.625.367 23.065.136 11.705.654 338.170.5272009. 25.216.754 4.876.571 5.710.425 22.947.936 11.082.285 330.044.1352010. 14.878.281 5.133.831 6.414.888 22.448.723 12.110.054 169.818.323

2001. 8,3 - - 7,4 3,2 100,02005. 7,5 - - 7,2 3,8 100,02008. 7,3 1,8 2,0 6,8 3,5 100,02009. 7,6 1,5 1,7 7,0 3,4 100,02010. 8,8 3,0 3,8 13,2 7,1 100,0

2005./2001. -5,8 - - 1,2 24,1 4,32008./2005. 5,2 - - 2,7 -0,7 8,82009./2008. 2,4 -19,6 -13,8 -0,5 -5,3 -2,42010./2009. -41,0 5,3 12,3 -2,2 9,3 -


Gr ka Italija Turska Španjolska

Stopa promjene (u %)

Izvor: Španjolska: Instituto Nazionale de Estatistica, INE: http://www.ine.es/; Italija: Istituto nazionale di statistica: http://www.istat.it; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Gr ka: National Statistics Service: http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE; Turska: Ministry of Culture and Tourism: http://www.kultur.gov.tr; Bugarska: National Statistical Institute: http://www.nsi.bg/index_en.htm; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Francuska: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.

Kolektivni kapaciteti

Tržišni udio (u %)




Bugarska Hrvatska

1. do 13.

68



Tablica 5.6.2.KAPACITETI (LEŽAJEVI) U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA-PRIMORSKE REGIJE

Sred

išnja

M

aked

onija

Južn

i Eg

ej

Kam

pani

ja

Vene

to

Mug

la

Anta

lya

Anda

luzij

a

Bale

ari

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

2001. 94.694 154.315 163.750 652.721 56.668 133.752 334.409 414.3962005. 111.580 165.770 178.117 678.112 77.332 202.102 409.735 433.1512008. 111.580 165.770 185.755 691.765 80.980 261.964 447.497 431.7432009. 111.580 165.770 198.234 695.415 87.130 290.232 454.784 443.4372010. 111.580 165.770 199.200 692.987 - - 460.823 453.755

2001. 3,2 5,2 5,5 22,0 1,9 4,5 11,3 13,92005. 3,4 5,1 5,5 20,9 2,4 6,2 12,6 13,32008. 3,1 4,7 5,2 19,4 2,3 7,3 12,6 12,12009. 3,0 4,5 5,4 19,0 2,4 7,9 12,4 12,12010. - - - - - - 17,1 16,9

2005./2001. 17,8 7,4 8,8 3,9 36,5 51,1 22,5 4,52008./2005. 0,0 0,0 4,3 2,0 4,7 29,6 9,2 -0,32009./2008. 0,0 0,0 6,7 0,5 7,6 10,8 1,6 2,72010./2009. - - - - - - 1,3 2,3

Francuska Ukupno

Lang

uedo

c-Ro

ussil

lon

Sjev

erno

-ist

ona

regi

ja

(Var

na)

Jugo

isto

na

regi

ja (B

urga

s)

Sjev

erni

Ja

dran

Južn

i Jad

ran

1. do 13.

9. 10. 11. 12. 13.

2001. 590.296 - - 258.129 119.222 2.972.3522005. 607.358 - - 264.094 124.569 3.251.9202008. 597.709 87.647 104.736 265.400 131.837 3.564.3832009. 610.723 83.592 114.274 269.336 137.002 3.661.5092010. - 83.075 109.008 272.333 139.389 2.687.920

2001. 19,9 - - 8,7 4,0 100,02005. 18,7 - - 8,1 3,8 100,02008. 16,8 2,5 2,9 7,4 3,7 100,02009. 16,7 2,3 3,1 7,4 3,7 100,02010. - 3,1 4,1 10,1 5,2 100,0

2005./2001. 2,9 - - 2,3 4,5 9,42008./2005. -1,6 - - 0,5 5,8 9,62009./2008. 2,2 -4,6 9,1 1,5 3,9 2,72010./2009. - -0,6 -4,6 1,1 1,7 -


Gr ka Italija Turska Španjolska


Izvor: Španjolska: Instituto Nazionale de Estatistica, INE: http://www.ine.es/; Italija: Istituto nazionale di statistica: http://www.istat.it; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Gr ka: National Statistics Service: http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE; Turska: Ministry of Culture and Tourism: http://www.kultur.gov.tr; Bugarska: National Statistical Institute: http://www.nsi.bg/index_en.htm; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Francuska: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.

Bugarska Hrvatska






69



Iznadprosječnu iskorištenost kapaciteta mjerenu indeksom penetracije u 2009. godini ostvaruju španjolske i turske regije, pri čemu Mugla, Antalya i Baleari i poboljšavaju efi kasnost korištenja raspoloživog smještajnog potencijala. Najmanji omjer udjela u noćenjima prema udjelu u kapa-cite ma ima Languedoc-Rousillon . Hrvatske regije ispodprosječno koriste raspoložive kolek vne kapacitete (indeks penetracije na području Sjevernog Jadrana 95%, a Južnog Jadrana 90%) pri čemu Sjeverni Jadran poboljšava, a Južni Jadran pogoršava rela vnu poziciju (tablica 5.6.3.).

Kon nentalne makroregije

Analiza kretanja ponude i potražnje u kolek vnom smještaju obuhvaća sljedeće regije kon nental-nog konkurentskog kruga:

■ Austrija: Donja Austrija, Štajerska ■ Mađarska: Nyugat-Dunántúl, Dél-Dunántúl ■ Slovenija: Podravska, Pomurska, Savinjska regija ■ Hrvatska: turis čka regija Kon nentalna Hrvatska.

Tablica 5.6.4.NO ENJA U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA - KONTINENTALNE REGIJE

Slovenija Hrvatska

Donja Austrija

ŠtajerskaNyugat-

Dunántúl Dél-

Dunántúl

Pomurska, Podravska, Savinjska


2001. 18.156.351 7.676.585 3.458.067 2.773.599 2.854.604 1.409.392 36.328.5982005. 18.557.712 7.958.496 3.676.727 2.256.163 3.075.186 1.911.984 37.436.2682008. 19.802.855 8.804.087 4.041.252 2.268.607 3.855.823 2.346.551 41.119.1752009. 19.728.774 8.911.822 3.962.837 2.075.975 3.801.693 2.142.837 40.623.9382010. 18.341.603 8.928.003 4.281.664 1.858.431 3.765.892 2.093.630 39.269.223

2001. 50,0 21,1 9,5 7,6 7,9 3,9 100,02005. 49,6 21,3 9,8 6,0 8,2 5,1 100,02008. 48,2 21,4 9,8 5,5 9,4 5,7 100,02009. 48,6 21,9 9,8 5,1 9,4 5,3 100,02010. 46,7 22,7 10,9 4,7 9,6 5,3 100,0

2005./2001. 2,2 3,7 6,3 -18,7 7,7 35,7 3,02008./2005. 6,7 10,6 9,9 0,6 25,4 22,7 9,82009./2008. -0,4 1,2 -1,9 -8,5 -1,4 -8,7 -1,22010./2009. -7,0 0,2 8,0 -10,5 -0,9 -2,3 -3,3

Izvor: Austrija, Ma arska, Slovenija: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/;Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.


Austrija Ma arska

Ukupno

Kolektivni smještajni kapaciteti


Tablica 5.6.3. INDEKSI PENETRACIJE U REGIJAMAHRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA - PRIMORSKE REGIJE

Francuska

Sred

išnja

M

aked

onija

Južn

i Ege

j

Kam

pani

ja

Vene

to

Mug

la

Anta

lya

Anda

luzij

a

Bale

ari

Lang

uedo

c-R

ouss

illon

Sjev

erno

-isto

na

regi

ja (V

arna

)

Jugo

isto

na re

gija

(B

urga

s)

Sjev

erni

Ja

dran

Južn

i Ja

dran

2001. 46,9 103,7 127,7 88,3 133,4 169,9 132,8 162,1 42,0 - - 85,7 79,52005. 49,2 80,6 112,4 87,6 141,7 192,1 131,3 145,5 40,3 - - 89,0 99,12008. 74,5 92,5 106,2 92,3 124,8 160,2 142,8 132,5 43,4 73,0 66,7 91,6 93,62009. 78,5 98,0 100,4 96,4 126,2 167,5 122,5 138,5 45,8 64,7 55,4 94,5 89,72010. - - - - - - 123,8 109,3 60,6 57,7 80,8 85,1

Izvor: Tablica 5.6.1. i Tablica 5.6.2.

Hrvatska


Gr ka Italija Turska Španjolska Bugarska

70



Promatrane kon nentalne regije ostvarile su u 2010. godini ukupno 39,3 milijuna noćenja u kolek- vnim smještajnim kapacite ma (tablica 5.6.4.). Najveći tržišni udio ima Donja Austrija (47% ukupnih

noćenja), koju slijedi Štajerska (23%). Mađarske regije zajedno ostvaruju 16%, a slovenske 10% ukupne potražnje. U hrvatskoj turis čkoj makroregiji ostvaruje se 5% ukupne potražnje. Gotovo sve regije u posljednje dvije godine bilježe pad turis čkog prometa, a zamjetan rast ostvarila je jedino mađarska regija Nyugat-Dunántúl (8%).

Ukupan raspoloživi smještajni potencijal konkurentskog kruga u 2010. godini je 320 suća ležajeva u kolek vnim kapacite ma. Najveći udio u kapacite ma imaju austrijske (51%) i mađarske regije (34%). Hrvatska kon nentalna turis čka makroregija raspolaže s 9%, a slovenske regije sa 7% ležajeva. U 2010. godini ukupan kapacitet konkurentskog kruga povećan je za 4% u odnosu na 2009. godinu. Iznadprosječni rast zabilježen je u mađarskim regijama (11% i 7%) te slovenskim regijama (9%). Raspoloživa ponuda u Hrvatskoj i Austriji stagnira (tablica 5.6.5).

Indeks penetracije, mjereći odnos između udjela u ukupnim noćenjima i udjela u ukupnim kapaci-te ma promatranih regija, ukazuje na najveću iskorištenost kapaciteta Donje Austrije te slovenske regije Pomurska, Podravska i Savinjska u 2009. godini. Obje regije, među m, smanjuju efi kasnost korištenja kolek vnih kapaciteta u odnosu na konkurenciju. Turis čka makroregija Kon nentalna Hrvatska, s indeksom penetracije 58% u 2009. i 61% u 2010. godini, ima rela vno bolju iskorištenost smještajnih kapaciteta od mađarske regije Dél-Dunántúl, ali lošiju od svih ostalih regija (slika 5.6.1.).

Tablica 5.6.5.KAPACITETI (LEŽAJEVI) U KOLEKTIVNIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA - KONTINENTALNE REGIJE

Slovenija Hrvatska

Donja Austrija

ŠtajerskaNyugat-

Dunántúl Dél-

Dunántúl



2001. 61.362 91.992 50.282 63.134 12.777 21.947 301.4942005. 62.750 89.530 58.125 61.021 13.749 23.059 308.2342008. 65.045 91.522 47.289 53.527 21.118 26.577 305.0782009. 66.420 94.261 47.674 50.398 21.047 27.891 307.6912010. 66.540 95.170 51.060 56.141 23.018 27.891 319.820

2001. 20,4 30,5 16,7 20,9 4,2 7,3 100,02005. 20,4 29,0 18,9 19,8 4,5 7,5 100,02008. 21,3 30,0 15,5 17,5 6,9 8,7 100,02009. 21,6 30,6 15,5 16,4 6,8 9,1 100,02010. 20,8 29,8 16,0 17,6 7,2 8,7 100,0

2005./2001. 2,3 -2,7 15,6 -3,3 7,6 5,1 2,22008./2005. 3,7 2,2 -18,6 -12,3 53,6 15,3 -1,02009./2008. 2,1 3,0 0,8 -5,8 -0,3 4,9 0,92010./2009. 0,2 1,0 7,1 11,4 9,4 0,0 3,9

Izvor: Austrija, Ma arska, Slovenija: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/;Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.


Austrija Ma arska

Ukupno

Kolektivni smještajni kapaciteti


Slika 5.6.1. INDEKSI PENETRACIJE U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA-KONTINENTALNE REGIJE

Izvor: Tablica 5.6.4. i tablica 5.6.5.

246

69 57 36

185

53

225

72 6331

137

58

243

73 52 30

184

68

050

100150200250300

DonjaAustrija

Štajerska Nyugat-Dunántúl

Dél-Dunántúl



Inde

ks p

enet

raci

je

2001. 2005. 2009.

71



6. ANALIZA POSLOVANJA UGOSTITELJSTVA

Ugos teljska djelatnost je djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanja i usluživanja pića i napitaka te pružanja usluga smještaja (Zakon o ugos teljskoj djelatnos , NN 138/06). Prema Nacionalnoj klasifi kaciji djelatnos 2007. (NKD 2007, NN 58/2007) to su sve djelatnos iz pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja pića osim djelatnos studentskih i učeničkih domova i ostaloga neturis čkog smještaja.

Nakon uvodnog prikaza veličine i strukture djelatnos ugos teljstva, u nastavku ovog poglavlja za-sebno se analiziraju obilježja poslovanja gospodarskih subjekata u djelatnos smještaja (područje I odjeljak 55, NKD 2007.) te pripreme i usluživanja hrane i pića (područje I odjeljak 56, NKD 2007.) na razini Hrvatske i turis čkih makroregija. Osim obilježja prometa i prihoda ovih djelatnos , analiza uključuje sagledavanje obilježja poslovanja poduzeća s aspekta profi tabilnos i zaduženos . Analiza je proširena sagledavanjem i procjenom fi zičkih i fi nancijskih obilježja prometa privatnog smještaja (kućanstva) iako se tek neizravno, barem s obzirom na zakonska rješenja, radi o gospodarskom sektoru koji se bavi pružanjem ugos teljskih usluga.

Posebna pozornost dana je analizi hrvatskog hotelijerstva u međunarodnom okruženju. Analizirana je pozicija hrvatskog hotelijerstva u odnosu na konkurentski krug zemalja prema kriterijima efi kas-nos korištenja raspoloživih kapaciteta (iskorištenost kapaciteta, prosječno ostvarena cijena sobe, prihod po raspoloživoj sobi) na regionalnoj razini te efi kasnos poslovanja (struktura računa dobi i gubitka) na nacionalnoj razini.

Glavni izvori podataka za analizu strukture i poslovanja djelatnos ugos teljstva u Hrvatskoj su podaci Državnog zavoda za sta s ku (Ugos teljstvo), podaci Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja koji vodi FINA o poslovanju gospodarskih subjekata svrstanih u djelatnos smještaja (područje I odjeljak 55, NKD 2007.) te pripreme i usluživanja hrane i pića (područje I odjeljak 56, NKD 2007.) te podaci Horwath HTL (Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u 2009. i 2010. godini, Horwath HTL, Zagreb). Izvori podataka za analizu hotelijerstva u konkurentskim zemljama su podaci Euromonitora (Pass-port: Travel And Tourism, Euromonitor Europe) i PKF-a (Country Trends in the Hotel Sector 2010).

U 2010. godini promet ugos teljskih objekata iznosio je 16,2 milijardi kuna od čega je 46% ostva-reno u objek ma iz skupine hoteli, 13% u kampovima i ostalim vrstama ugos teljskih objekata, 19% u objek ma iz skupine restorana, 21% objek ma iz skupine barova te 2% u ketering objek ma i objek ma jednostavnih usluga.

U ugos teljstvu je na dan 31.8.2010. godine bilo zaposleno, na neodređeno i određeno vrijeme uključujući i vlasnike, 89,6 suća radnika.

U pravnim osobama ostvaruje se 72%, a u obrtu 28% ukupnog prometa djelatnos dok je u pravnim osobama zaposleno 55%, a u obrtu 45% ukupnog broja zaposlenih. Najveći promet po zaposlenom u 2010. godini ostvaruje se u skupini kampova i drugih objekata za smještaj (793 suće kuna), potom u objek ma iz skupine hoteli (450 suća kuna) dok je prihod po zaposlenom u objek ma iz skupine restorana u 2010. godini bio 204 suće kuna, a u objek ma iz skupine barova 150 suća kuna.

U 2010. godini 40% prometa ostvareno je pružanjem usluga smještaja, 35% pružanjem usluga hrane i napitaka, 21% pružanjem usluga alkoholnih i bezalkoholnih pića, a 4% pružanjem ostalih usluga. Struktura prometa prema vrstama usluga pri tome se bitno razlikuje ovisno o pravnom statusu objekta. Pravne osobe tako više od pedeset posto prihoda ostvaruju pružanjem usluga smještaja, dok obrtnici više od devedeset posto prihoda ostvaruju pružanjem usluga hrane i pića.

Kretanje prometa od 2006. do 2010. godine obilježavaju dva razdoblja. Do 2008. godine promet je brzo rastao, da bi 2009. godinu obilježio pad ak vnos kojeg u 2010. godini, pra tek blagi rast (manji od 1%). Razina prometa u 2010. godini tako je 3% manja od one u 2008. godini (slika 6.1.).

72



U razdoblju od 2006. do 2010. godine promet ugos teljstva ukupno je povećan 17%, a broj zapo-slenih 6% uslijed čega je produk vnost povećana za 10,5%.

Na području makroregije Sjeverni Jadran u 2010. godini se ostvaruje 40% ukupnog prometa ugos teljstva ili 6,5 milijardi kuna, na području Južnog Jadrana 32% (5,2 milijarde kuna) te na području Kon nentalne Hrvatske 28% (4,5 milijardi kuna).

Slika 6.1. PROMET I BROJ ZAPOSLENIH U UGOSTITELJSTVU OD 2006. DO 2010. GODINE

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku.

8082848688909294

10

12

14

16

18

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

000

zapo

sleni

h

Um

ld. k

n

Promet Zaposleni

Slika 6.2.STRUKTURA PROMETA UGOSTITELJSTVA TURISTI KIH MAKROREGIJA U 2010. GODINI PREMA VRSTI USLUGE

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku, obrada Institut za turizam.

50 49

16

46 48

80

4 3 4

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Sjeverni Jadran Južni Jadran Kontinentalna Hrvatska

Ostalo

Hrana i pi e

Smještaj

Vrsta usluge

Slika 6.3.STRUKTURA PROMETA UGOSTITELJSTVA U 2010. GODINI PREMA VRSTAMA USLUGA I TURISTI KIM MAKROREGIJAMA


5032 37

38

2628

12

42 34

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Smještaj Hrana i pi e Ostalo

Kontinentalna HrvatskaJužni JadranSjeverni Jadran

Turisti ka makroregija

73



Struktura prometa ugos teljstva prema vrs usluga razlikuje se između primorskih makroregija i kon nentalne makroregije. Dok u primorskim makroregijama polovicu prometa čini usluga smještaja, u kon nentalnoj Hrvatskoj 80% prometa generira usluga hrane i pića (slika 6.2.). Slijedom toga, od ukupnog prometa od usluga smještaja polovica se ostvaruje na području Sjevernog Jadrana, 38% na području Južnog Jadrana te 12% na kon nentu (slika 6.3.). Primorske makroregije generiraju 58%, a Kon nentalna Hrvatske 42% ukupnog prometa od usluga hrane i pića.

6.1. DJELATNOST PRUŽANJA USLUGA SMJEŠTAJA U HRVATSKOJ

HRVATSKA

Fizičke i pravne osobe svrstane u djelatnost smještaja (područje I odjeljak 55, NKD 2007.) ostvarile su u 2010. godini promet (prihod uvećan za PDV) u iznosu od 9,6 milijardi kuna, 59,7% ukupnog prometa ugos teljstva. Pružanje usluga smještaja gotovo je u potpunos organizirano u okviru pravnih osoba. Pravne osobe stvaraju 97% prometa i zapošljavaju 94% radnika poslovnih subjekata svrstanih u djelatnost smještaja dok obrt zapošljava 6% radnika stvarajući 3% prometa (tablica 5.1.1.). U 2010. godini pravne osobe povećale su promet za 4,5% uz smanjenje broja zaposlenih za 0,3% dok su obrtnici smanjili promet za 1,4% uz povećanje broja zaposlenih za 1,2%.

Dvije trećine prometa koji ostvaruju pravni subjek odnosi se na uslugu smještaja, oko jedne pe ne na usluge hrane i napitaka, 8% na usluge alkoholnih i bezalkoholnih pića te 5% na sve ostale usluge (slika 6.1.1.).

Tablica 6.1.1. BROJ ZAPOSLENIH I PROMET POSLOVNIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA (ODJELJAK 55, NKD 2007)PREMA PRAVNOM STATUSU POSLOVNOG SUBJEKTA

Zaposleni Promet

Ukupno 38.889 9.246.065 38.797 9.646.761 -0,2 4,3Pravne osobe 36.519 8.948.823 36.399 9.353.780 -0,3 4,5Obrt 2.370 297.242 2.398 292.981 1,2 -1,4

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0Pravne osobe 93,9 96,8 93,8 97,0Obrt 6,1 3,2 6,2 3,0


Struktura u %

2009. 2010. 2010./2009.

Broj zaposlenih

ZaposleniStope promjena u %

Promet u 000 kn

Promet u 000 kn

Slika 6.1.2. STRUKTURA PROMETA POSLOVNIH JEDINICA ZA SMJEŠTAJU SASTAVU PRAVNIH SUBJEKATAPREMA VRSTI UGOSTITELJSKIH OBJEKATA U 2010. GODINI


Hoteli i apart-hoteli69%

Turisti ka naselja i

apartmani9%

Kampovi i kampira-

lišta13%

Ostali kolektivni smještaj

9%

Slika 6.1.1.STRUKTURA PROMETA PRAVNIH SUBJEKATA REGISTRIRANIH U DJELATNOSTI SMJEŠTAJA U 2010. GODINI PREMA VRSTI USLUGA


Smještaj66%

Alkohol-na i

bezalko-holna pi a8%

Hrana i napici21%

Ostalo5%

74



Poslovne jedinice u kojima se pruža usluga smještaja u sastavu pravnih subjekata ostvarile su promet u iznosu od 9,2 milijarde kune, od čega u hotelima i aparthotelima 69%, kampovima i kampirališ ma 13%, turis čkim naseljima i apartmanima 9% te ostalim kolek vnim objek ma za smještaj 9% (slika 6.1.2).

U 2010. godini poslovalo je, prema podacima iz Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja koji vodi FINA, 1.916 gospodarskih subjekata svrstanih u područje I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane odjeljak 55 Smještaj (NKD 2007) koji su ostvarili ukupan prihod u iznosu od 9,0 milijardi kuna. Poduzeća koja su, s obzirom na svoju dominantnu djelatnost (poduzeća mogu osim hotela i sličnih objekata upravlja ili/i ima ugos teljske objekte kao što su, primjerice, kampovi, restorani, barovi te obavlja i sve ostale djelatnos za koje su registrirani), svrstana u skupinu 55.1 Hotelski i sličan smještaj realiziraju 93% ukupnog prihoda odjeljka, a ostala poduzeća razvrstana u skupine Odmarališta i slični objek za kraći odmor (55.2.), Kampovi i prostori za kampiranje (55.3.) te Ostali smještaj (55.9.) 7% ukupnog prihoda odjeljka.

U 2010. godini poslovalo je 696 poduzeća svrstanih u skupinu Hotelski i sličan smještaj, za 42 reg-istrirana poduzeća više nego godinu dana ranije te za 187 poduzeća više nego u 2006. godini (slika 6.1.3). Od ukupnog broja poduzeća u 2010. godini jedna trećina poduzeća (220 poduzeća) bila je na vrlo niskoj razini poslovne ak vnos ostvarivši ukupan prihod manji od 100 suća kuna. Prihod od 100 suća kuna do 10 milijuna kuna ostvarilo je 350 poduzeća dok je prihod veći od 10 milijuna kuna ostvarilo 126 poduzeća.

Razdioba broja poduzeća prema veličini poduzeća inverzna je razdiobi ukupnog prihoda prema veličini poduzeća. U 2010. godini 3% poduzeća (poduzeća koja ostvaruju ukupan prihod veći od 100 milijuna kuna) ostvarila su 48% ukupnog prihoda, 15% poduzeća (poduzeća koja ostvaruju ukupan prihod između 10 milijuna kuna i 100 milijuna kuna) ostvaruje 42% prihoda dok 82% poduzeća (poduzeća s ukupnim prihodom manjim od 10 milijuna kuna) ostvaruje 11% ukupnog prihoda djelatnos (slika 6.1.4).

Veličina poduzeća povezana je i s poslovnim rezulta ma ukazujući na utjecaj ekonomije obujma na poslovne rezultate poduzeća. Poduzeća s ukupnim prihodom većim od 50 milijuna kuna u cijelom razdoblju ostvaruju pozi vni (neto) EBITA27, dok poduzeća s prihodom manjim od 10 milijuna kuna jekom cijelog analiziranog razdoblja ostvaruju nega vni (neto) EBITA.

27 EBITA je skraćenica za dobit prije kamata, poreza i amor zacije, a defi nirana je kao razlika između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda poduzeća.

Slika 6.1.3.BROJ, UKUPAN PRIHOD, EBITA TE DOBIT I GUBITAK PRIJE POREZA HOTELSKIH PODUZE A (55.1.) OD 2005. DO 2010. GODINE

Izvor: Podaci FINA, obrada Institut za turizam.

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n

Ukupan prihod

400

500

600

700

800

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj

pod

uze

a

Broj poduze a

-200

0

200

400

600

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n

EBITA

0

300

600

900

1.200

1.500

1.800

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n

Dobit i gubitak prije porezaDobit prije porezaGubitak prije poreza

75



Smanjenje (neto) EBITA, a onda i njegovu nega vnu vrijednost u 2009. i 2010. godini na razini cijele djelatnos , pra i gotovo stalni rast gubitka prije poreza i pad dobi prije poreza (slika 6.1.3.). Na razini djelatnos u razdoblju do 2005. do 2010. godine dobit prije poreza je smanjena za 55% dok je gubitak prije poreza povećan za više od tri puta. Osim poduzeća koja ostvaruju prihod manji od 100 suća kuna, najveće smanjenje dobi bilježe poduzeća koja ostvaruju prihod veći od 200 mili-juna kuna, dok je najveći rast gubitaka zabilježen u skupini poduzeća koja ostvaruju ukupan prihod između 100 i 200 milijuna kuna.

U 2006., 2008., i 2010. godini poduzeća na razini djelatnos ostvaruju nega vnu maržu profi ta28, pri čemu u svim analiziranim godinama poduzeća s prihodom većim od 100 milijuna kuna ostvaruju pozi vnu, a poduzeća s manjim prihodom pretežno nega vnu maržu profi ta.

Gubitak prije oporezivanja u 2010. godini ostvarilo je 60% svih poduzeća. U skupini poduzeća s uku-pnim prihodom većim od 200 milijuna kuna s gubitkom je poslovalo pet od ukupno šest poduzeća, u skupini poduzeća s ukupnim prihodom između 100 i 200 milijuna kuna s gubitkom je poslovalo osam od ukupno 13 poduzeća, u skupini poduzeća s ukupnim prihodom između 50 i 100 milijuna kuna s gubitkom je poslovalo šest od ukupno 20 poduzeća, u skupini poduzeća s ukupnim prihodom između 10 i 50 milijuna kuna s gubitkom je poslovalo 53 od ukupno 87 poduzeća. Gubitak je ostva-rilo i 347 poduzeća od ukupno 570 poduzeća s ukupnim prihodom manjim od 10 milijuna kuna.

Rentabilnost imovine29 kao pokazatelj profi tabilnos poduzeća s aspekta korištenja raspoložive imovine, pokazuje da u analiziranim godinama poduzeća koja ostvaruju ukupan prihod veći od 50 milijuna kuna ostvaruju pozi vnu, iako nisku, rentabilnost imovine. Najveća rentabilnost ostvaruje se u skupini poduzeća s ukupnim prihodom većim od 200 milijuna kuna (između 1% u 2006. godini i 4% u 2008. godini) te između 50 i 100 milijuna kuna (između 2% u 2006. i 2010. godini i 3% u 2008. godini). Poduzeća koja ostvaruju prihod manji od 10 milijuna kuna u svim analiziranim godinama bilježe nega vnu rentabilnost imovine (slika 6.1.5.).

28 Marža profi ta=(dobit prije poreza-gubitak prije poreza)/ukupan prihod*100.29 entabilnost imovine=(kamata+dobit prije poreza-gubitak prije poreza)/vrijednost imovine*100.

Slika 6.1.4.STRUKTURA BROJA I UKUPNOG PRIHODA HOTELSKIH PODUZE A (55.1.) U 2010. GODINI PREMA VELI INI PODUZE A, U %


3

48

15

42

82

11

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Broj poduze a u % Ukupan prihod u %

Manji od 10

Izme u 10 i 100

Ve i od 100

Veli ina poduze a prema ukupnom prihodu u milijunimakuna

76



Koefi cijent zaduženos 30 ukazuje na rast zaduženos . Najveći rast zaduženos zabilježen je u skupini poduzeća s ukupnim prihodom između 100 i 200 milijuna kuna. U 2010. godine ukupne obveze pokrivale su 55% imovine te skupine poduzeća, za 39 postotnih bodova više nego u 2006. godini. Najmanji rast zaduženos ostvarila su poduzeća s ukupnim prihodom većim od 200 milijuna kuna, a ta poduzeća u cijelom analiziranom razdoblju bilježe i najnižu razinu zaduženos (slika 6.1.6.).

30 Koefi cijent zaduženos =ukupne obveze/ukupna imovina*100.

Slika 6.1.5.POKAZATELJI PROFITABILNOSTI POSLOVANJA HOTELSKIH PODUZE A (55.1.) PREMA VELI INI PODUZE A

7,02,6

6,22,5

-36,0

6,51,5 1,1

-37,2

-26,4

3,00,1

-22,0

-4,5

-57,0-60

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

Ve i od 200

Izme u100 i 200

Izme u 50 i 100

Izme u 10 i 50

Izme u 0,1 i 10

Mar

ža p

rofit

a u

%

Veli ina poduze a prema ukupnom prihodu u milijunima kuna

Marža profita

2006. 2008. 2010.

0,9

2,0 1,9

0,6

4,0

1,7

2,8

0,1

1,81,3

1,8

0,10

1

2

3

4

5

ntab

ilnos

t im

ovin

eu

%

Rentabilnost imovine

2006. 2008. 2010.


0,90,6

-0,9

1,7

0,1

-0,9

1,31,8

0,1

-1,7-2

-1

0

1

2

Ve i od 200

Izme u100 i 200

Izme u 50 i 100

Izme u 10 i 50

Izme u 0,1 i 10

Rent

abiln

ost i

mo


77



Obilježja poslovanja poduzeća svrstanih u skupinu 55.1 Hotelski i sličan smještaj prema prostornoj razdiobi pokazuju da su sve turis čke makroregije 2010. godinu okončale s neto gubitkom. Pri tome, 24% ukupnog broja poduzeća u makroregiji Sjeverni Jadran ostvaruje 46% ukupnog prihoda djelat-nos Hrvatske te 42% dobi i 24% gubitka (slika 6.1.7.). Na području Južnog Jadrana ostvaruje se 39% ukupnog prihoda Hrvatske, 32% dobi prije poreza te 60% gubitka prije poreza. Kon nentalna Hrvatska s udjelom u broju poduzeća od 27%, ostvaruje 15% ukupnog prihoda, 27% dobi prije poreza te 16% gubitka prije poreza.

SJEVERNI JADRAN

Zapošljavajući 16,9 suća radnika (slika 6.1.8.), makroregija Sjeverni Jadran generira 47% ukupnog hrvatskog prometa od usluga smještaja (Odjeljak 55, NKD 2007) te zapošljava 44% ukupnog broja radnika u djelatnos (slika 6.1.9.). U djelatnos smještaja u 2010. godini ostvaren je promet od 4,6 milijarde kuna od čega su pravne osobe ostvarile 98% (317 poslovnih subjekata), a obrtnici 2% (281 obrt).

Slika 6.1.6.KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI HOTELSKIH PODUZE A (55.1.) PREMA VELI INI PODUZE A


14,2 15,9

35,2 37,1

47,1

29,835,8

44,0

58,6 58,9

28,2

55,3 52,359,7 61,9

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

Ve i od 200

Izme u100 i 200

Izme u 50 i 100

Izme u 10 i 50

Izme u 0,1 i 10

Koef

icije

nt za

duže

nost

i


2006. 2008. 2010.

Slika 6.1.7.PROSTORNA RAZDIOBA BROJA, UKUPNOG PRIHODA TE DOBITI I GUBITKAPRIJE POREZA HOTELSKIH PODUZE A (55.1.) U 2010. GODINI, U %

Izvor: Podaci FINA, obrada Institut za turizam

24

46 4224

49

3932 60

2715

2716

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Broj poduze a

Ukupan prihod

Dobit prije poreza

Gubitak prije poreza


Južni Jadran

Sjeverni Jadran


78



Sukladno podacima iz Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja (FINA), od ukupno ostvarenog prihoda u djelatnos smještaja u 2010. godini na području Sjevernog Jadrana, 92% ostvarila su poduzeća svrstana u skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj. Ukupan prihod ove skupine poduzeća u 2010. godini dos gao je 3,9 milijardi kuna, za 15% više nego u 2005. godini uz gotovo nepromijenjenu razinu ukupnog prihoda od 2008. do 2010. godine (slika 6.1.10.). Uz oscilacije, ostvarena razina dobi pokazuje trend pada, a gubitka trend rasta.

Slika 6.1.8.STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIHI PROMETA U 2010. GODINI NA PODRU JU SJEVERNOG JADRANAPREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI SMJEŠTAJA


53%(317)

96%(16.283)

98%(4.480.241)

47%(281)

4%(622)

2%(81.160)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Broj pravnih osoba i obrta

Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Obrt

Pravne osobe

Slika 6.1.9.UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIHI PROMETA NA PODRU JU SJEVERNOG JADRANAU DJELATNOSTI SMJEŠTAJA U 2010. GODINI U HRVATSKOJ


30

4447

05

101520253035404550


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Udi

o u

Hrva

tsko

j u %

Slika 6.1.10.UKUPAN PRIHOD TE DOBIT I GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA HOTELSKIH PODUZE A (55.1.)REGISTRIRANIH NA PODRU JU SJEVERNOG JADRANA OD 2005. DO 2010. GODINE


3.000

3.200

3.400

3.600

3.800

4.000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n

Ukupan prihod

0

300

600

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n

Dobit i gubitak prije porezaDobit prije porezaGubitak prije poreza

79



Ostvarena profi tabilnost hotelskih poduzeća mjerena maržom profi ta i rentabilnošću imovine iskazuje povezanost s veličinom poduzeća. U razdoblju od 2005. do 2010. godine poduzeća koja ostvaruju prihod veći od 50 milijuna kuna gotovo u svim godinama ostvaruju pozi vnu neto maržu koja je primjerice u 2007. i 2008. godini dos zala razinu i do 8% te pozi vnu rentabilnost imovine u svim analiziranim godinama (tablica 6.1.2.). U 2010. godini pet od ukupno šest poduzeća na području Sjevernog Jadrana koja ostvaruju ukupan prihod veći od 200 milijuna kuna je ostvarilo gubitak, a s gubitkom je poslovalo i 50% poduzeća s ukupnim prihodom između 100 i 200 milijuna kuna, 69% poduzeća s prihodom između 10 i 50 milijuna kuna te 62% poduzeća s prihodom manjim od 10 milijuna kuna. Ni jedno, pak, poduzeće s prihodom između 50 i 100 milijuna kuna nije ostvarilo gubitak prije oporezivanja.

Poduzeća s ukupnim prihodom manjim od 10 milijuna kuna u svim su godinama ostvarivala nega- vnu maržu profi ta, a poduzeća s ukupnim prihodom između 10 i 50 milijuna kuna maržu profi ta

u rasponu od -94% do 5%.

U 2010. godini najveća razina zaduženos zabilježena je u skupini poduzeća s ukupnim prihodom između 10 i 50 milijuna kuna (64%-tna pokrivenost imovine obvezama), a najmanja u skupini poduzeća s prihodom između 100 i 200 milijuna kuna (26%-tna pokrivenost imovine obvezama). Porast zaduženos mjeren koefi cijentom zaduženos primjetan je, uz oscilacije, u svim skupinama poduzeća, pri čemu poduzeća s ukupnim prihodom većim od 200 milijuna kuna od 2008. godine bilježe i blago smanjenje zaduženos .

JUŽNI JADRAN

U djelatnos smještaja (Odjeljak 55, NKD 2007.) u 2010. godini gospodarski subjek na području makroregije Južni Jadran ostvarili su promet u iznosu od 3,6 milijardi kuna, 37% ukupnog prometa u Hrvatskoj. Pravne osobe generiraju 97% ukupnog prihoda zapošljavajući 93% radnika (slike 6.1.11. i 6.1.12).

Tablica 6.1.2.POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUŽENOSTI HOTELSKIH PODUZE A (55.1.) REGISTRIRANIH NA PODRU JU SJEVERNOG JADRANA PODIJELJENIH PREMA VELI INI UKUPNOG PRIHODA OD 2005. DO 2010. GODINE

Ukupan prihod poduze a u milijunima kuna 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.Ve i od 200 8 3 7 6 4 -3Izme u 100 i 200 8 6 2 0 2 4Izme u 50 i 100 11 8 8 8 -15 9Izme u 10 i 50 5 -12 -17 -94 3 -36Izme u 0,1 i 10 -22 -32 -25 -32 -33 -27Manji od 0,1 -16 -334 -427 -479 -489 -528

Ve i od 200 3 1 2 4 2 2Izme u 100 i 200 3 2 1 1 2 3Izme u 50 i 100 5 3 3 4 1 6Izme u 10 i 50 2 0 0 -1 2 -1Izme u 0,1 i 10 -5 -5 -1 -1 -1 -1Manji od 0,1 -2 -2 -2 -1 -2 -1

Ve i od 200 16 14 28 30 29 28Izme u 100 i 200 22 14 20 24 26 26Izme u 50 i 100 40 29 50 51 64 44Izme u 10 i 50 52 43 64 55 43 64Izme u 0,1 i 10 55 43 70 49 53 57Manji od 0,1 47 46 30 61 54 54


Marža profita u %

Rentabilnost imovine u %

Koeficijent zaduženosti u %

80



Na području makroregije Južni Jadran od ukupno ostvarenog prihoda djelatnos smještaja u 2010. godini, sukladno podacima iz Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja (FINA), 98% ostvarila su poduzeća svrstana u skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj. Ukupan prihod ove skupine poduzeća u 2010. godini dos gao je 3,3 milijarde kuna, 17% više nego u 2005. godini uz oscilacije od -5 do +5 postotnih bodova u odnosu na ukupan prihod ostvaren u 2010. godini (slika 6.1.13.). Također uz oscilacije, ostvarena razina dobi prije poreza pokazuje trend pada, a gubitka prije poreza izrazi trend rasta. Gubitak djelatnos tako je povećan s 207 milijuna u 2005. godini na 807 milijuna u 2010. godini. Od ukupno 340 poduzeća 210 poduzeća završilo je 2010. godinu s gubitkom prije oporezivanja, a 130 poduzeća s dobi prije oporezivanja. U skupini poduzeća koja su ostvarila prihod između 100 i 200 milijuna kuna šest od ukupno sedam poduzeća poslovalo je u 2010. godini s gubitkom, u skupini poduzeća s ukupnim prihodom između 50 i 100 milijuna kuna pet od ukupno 11 poduzeća poslovalo je s gubitkom, u skupini poduzeća s ukupnim prihodom između 10 i 50 milijuna kuna 32 od ukupno 48 poduzeća poslovalo je s gubitkom, dok je 167 poduzeća od ukupno 274 poduzeća s prihodom manjim od 100 milijuna kuna zabilježilo gubitak.

Slika 6.1.11.STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIHI PROMETA U 2010. GODINI NA PODRU JU JUŽNOG JADRANAPREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI SMJEŠTAJA


47%(406)

93%(13.705)

97%(3.489.180)

53%(458)

7%(991)

3%(120.528)

0%

20%

40%

60%

80%

100%


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Obrt

Pravne osobe

Slika 6.1.12.UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH I PROMETA NA PODRU JU JUŽNOG JADRANAU DJELATNOSTI SMJEŠTAJA U 2010. GODINI U HRVATSKOJ


43

38 37

3435363738394041424344


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Udi

o u

Hrva

tsko

j u %

81



Iako sve skupine prema veličini poduzeća bilježe nega vnu profi tnu maržu može se ustvrdi da je profi tabilnost hotelskih poduzeća povezana s veličinom poduzeća. Rentabilnost imovine poduzeća s ukupnim prihodom većim od 10 milijuna kuna u cijelom je razdoblju, iako na niskoj razini, pozi vna dok kretanje profi tne marže ukazuje na to da poduzeća koja ostvaruju veći ukupan prihod ostvaruju i veću profi tnu maržu (tablica 6.1.3.).

U 2010. godini najveća razina zaduženos zabilježena je u skupini poduzeća koja ostvaruju ukupan prihod između 100 i 200 milijuna kuna (66%-tna pokrivenost imovine obvezama), a najmanja u skupini poduzeća s prihodom manjim od 100 suća kuna (41%-tna pokrivenost imovine obvezama). Porast zaduženos mjeren koefi cijentom zaduženos primjetan je, uz oscilacije, u svim skupinama poduzeća.

Slika 6.1.13.UKUPAN PRIHOD TE DOBIT I GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA HOTELSKIH PODUZE A (55.1.)REGISTRIRANIH NA PODRU JU JUŽNOG JADRANA OD 2005. DO 2010. GODINE


2.000

2.200

2.400

2.600

2.800

3.000

3.200

3.400

3.600

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n

Ukupan prihod

0

200

400

600

800

1.000

1.200

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n

Dobit i gubitak prije poreza

Dobit prije porezaGubitak prije poreza

Tablica 6.1.3.POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUŽENOSTI HOTELSKIH PODUZE A (55.1.) REGISTRIRANIH NA PODRU JU JUŽNOG JADRANA PODIJELJENIH PREMA VELI INI UKUPNOG PRIHODA OD 2005. DO 2010. GODINE

Ukupan prihod poduze a u milijunima kuna 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.Ve i od 200 - - 62 - - -Izme u 100 i 200 30 7 3 -5 -15 -33Izme u 50 i 100 4 -2 -7 -3 -17 -17Izme u 10 i 50 -5 -10 -8 -25 -23 -18Izme u 0,1 i 10 -9 -26 -44 -32 -42 -42Manji od 0,1 -147 -663 -851 -876 -911 -805

Ve i od 200 - - 24 - - -Izme u 100 i 200 8 2 2 2 1 0Izme u 50 i 100 2 1 1 2 1 1Izme u 10 i 50 2 0 1 0 0 0Izme u 0,1 i 10 0 -1 -2 -1 -3 -2Manji od 0,1 -1 0 -1 -1 -1 0

Ve i od 200 - - 24 - - -Izme u 100 i 200 18 15 35 43 53 66Izme u 50 i 100 43 36 41 45 59 60Izme u 10 i 50 54 36 38 58 60 56Izme u 0,1 i 10 42 50 48 60 59 65Manji od 0,1 29 48 41 48 42 41


Marža profita u %



82



KONTINENTALNA HRVATSKA

Na području makroregije Kon nentalna Hrvatska u 2010. godini u djelatnos smještaja (Odjeljak 55, NKD 2007.) ostvaren je promet od 1,5 milijardi kuna od čega 257 pravnih osoba ostvaruje 94%, a 299 obrta 6% (slika 6.1.14.). Makroregija ostvaruje 15% ukupnog prometa te zapošljava 19% zaposlenih u gospodarskim subjek ma registriranim u djelatnos usluga smještaja u Hrvatskoj (slika 6.1.15.).

Sukladno podacima iz Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja (FINA), 88% ukupnog prihoda u 2010. godini u djelatnos smještaja na području Kon nentalne Hrvatske ostvaruju poduzeća svrstana u skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj. Ukupan prihod ove skupine poduzeća u 2010. godini dos gao je 1,2 milijarde kuna, za 1% manje nego u 2005. godini te 26% manje nego u 2007. godini u kojoj je zabilježena najveća razina ak vnos mjerena ukupnim prihodom u analiziranom razdoblju (slika 6.1.16.). Djelatnost osim u 2005. godini bilježi veće gubitke od dobi . Gubitak djelatnos tako je povećan, uz gotovo postojan trend rasta, sa 66 milijuna kuna u 2005. godini na 259 milijuna kuna u 2010. godini, dok je ostvarena dobit istodobno smanjena sa 156 milijuna kuna na 100 milijuna kuna.

Od ukupno 189 poduzeća, 2010. godinu s dobi su okončala 82 poduzeća, a s gubitkom 107 poduzeća. U skupini poduzeća s ukupnim prihodom većim od 10 milijuna kuna (28 poduzeća), 61% poduzeća poslovalo je s dobi , a 39% s gubitkom. Skupina poduzeća koja ostvaruje ukupan prihod između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna najbrojnija je u ovoj makroregiji (105 poduzeća) u kojoj je 51% poduzeća poslovalo s dobi , a 49% s gubitkom.

Slika 6.1.14.STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH I PROMETA U 2010. GODINI NA PODRU JU KONTINENTALNE HRVATSKEPREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI SMJEŠTAJA


46%(257)

89%(6.411)

94%(1.384.359)

54%(299)

51%(787)

6%(91.295)

0%

20%

40%

60%

80%

100%


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Obrt

Pravne osobe

Slika 6.1.15.UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH I PROMETANA PODRU JU KONTINENTALNE HRVATSKEU DJELATNOSTI SMJEŠTAJA U 2010. GODINI U HRVATSKOJ


28

1915

0

5

10

15

20

25

30


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Udi

o u

Hrva

tsko

j u %

83



U 2010. godini samo je skupina poduzeća s prihodom između 100 i 200 milijuna kuna ostvarila pozi- vnu maržu profi ta. U cijelom razdoblju od 2005. do 2010. godine poduzeća s ukupnim prihodom

većim od 10 milijuna kun a ostvaruju pozi vnu rentabilnost imovine kao i poduzeća s ukupnim priho-dom između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna u razdoblju od 2006. do 2010. godine (tablica 6.1.4.).

U 2010. godini najviša razina zaduženos mjerena koefi cijentom zaduženos zabilježena je u skupini poduzeća koja ostvaruju ukupan prihod manji od 100 suća kuna (90%-tna pokrivenost imovine obvezama), a najniža u skupini poduzeća koja ostvaruju ukupan prihod između 50 i 100 milijuna kuna (32%-tna pokrivenost imovine obvezama).

Slika 6.1.16.UKUPAN PRIHOD TE DOBIT I GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA HOTELSKIH PODUZE A (55.1.)REGISTRIRANIH NA PODRU JU KONTINENTALNE HRVATSKE OD 2005. DO 2010. GODINE


0

100

200

300

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n


Dobit prije poreza


2.000

2.200

2.400

2.600

2.800

3.000

3.200

3.400

3.600

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n

Ukupan prihod

Tablica 6.1.4.POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUŽENOSTI HOTELSKIH PODUZE A (55.1.) REGISTRIRANIH NA PODRU JU KONTINENTALNE HRVATSKE PODIJELJENIH PREMA VELI INI UKUPNOG PRIHODA OD 2005. DO 2010. GODINE

Ukupan prihod poduze a u milijunima kuna 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.Ve i od 200 21 0Izme u 100 i 200 31 16 -7 17 16Izme u 50 i 100 9 8 9 5 0 -8Izme u 10 i 50 6 7 8 -8 -2 -17Izme u 0,1 i 10 -8 0 0 -13 -20 -30Manji od 0,1 38 -681 -1150 -273 -555 -5252

Ve i od 200 6 5Izme u 100 i 200 7 4 0 6 6Izme u 50 i 100 5 4 3 3 1 0Izme u 10 i 50 4 3 3 3 1 2Izme u 0,1 i 10 -1 1 1 0 0 -2Manji od 0,1 4 -2 -1 -2 -1 -1

Ve i od 200 22 28Izme u 100 i 200 23 22 100 26 43Izme u 50 i 100 47 38 29 34 42 32Izme u 10 i 50 48 31 29 65 43 64Izme u 0,1 i 10 74 44 56 70 77 62Manji od 0,1 34 35 44 47 30 90


Marža profita u %



84



6.2. POSLOVANJE HOTELIJERSTVA U MEĐUNARODNOM OKRUŽENJUUz stalan problem veličine i prostorne distribucije uzorka raspoloživih izvora podataka o poslovnim rezulta ma hotela, analiza efi kasnos poslovanja hrvatskih hotela u međunarodnom okruženju u ovom se dijelu sagledava iz perspek ve:

■ pokazatelja koji mjere efi kasnost korištenja raspoloživog kapaciteta te ■ pokazatelja kojima se mjeri efi kasnost poslovanja.

Usporedba korištenja raspoloživog kapaciteta zasniva se na tri pokazatelja:

■ iskorištenos kapaciteta (sobe) u % kao pokazatelju korištenja fi zičkog kapaciteta ■ prosječno ostvarenoj cijeni sobe31 i REVPAR32-u kao fi nancijskim pokazateljima korištenja raspoloživih kapaciteta.

Analiza je provedena na regionalnoj razini u okviru relevantnog kruga konkurentskih zemalja i to usporedbom minimalnih i maksimalnih vrijednos odabranih pokazatelja u mediteranskim i kon- nentalnim regijama.

Prihodi i troškovi poslovanja hotela analiziraju se na nacionalnoj razini u okviru konkurentskog kruga zemalja (relevantnih mediteranskih i kon nentalnih konkurenata). Prikaz poslovnih rezultata hotela zasniva se na standardnom i međunarodno prihvaćenom metodološkom okviru praćenja poslovanja u hotelijerstvu (USoAfLI33) koji omogućava međunarodnu usporedbu fi nancijskih rezultata poslovanja hotela (račun dobi i gubitka).

Odabrani pokazatelji poslovanja hotelskog sektora: Primorske turis čke makroregije

Analizirana skupina hotela u hrvatskim primorskim regijama u 2009. godini34 ostvarila je prosječnu iskorištenost soba u rasponu od 38% na području Južne Dalmacije do 43% na području Kvarnera te prosječnu cijenu sobe u rasponu od 55 eura, na području Kvarnera, do 95 eura, na području Južne Dalmacije (tablica 6.2.1.).

Najviša razina iskorištenos hotelskih kapaciteta u primorskim regijama u Hrvatskoj niža je od najviše razine iskorištenos u usporedivim regijama konkurentskih zemalja (regije u kojima se nalaze glavni gradovi isključene su iz analize). U Španjolskoj se na području Baleara ostvaruje iskorištenost od 66%, na području Lazia u Italiji 72%, Halkidiki u Grčkoj ostvaruje 61%-postotnu iskorištenost dok hoteli na području Antalyae u Turskoj iskorištavaju 63% raspoloživih kapaciteta. Nižu iskorištenost kapaciteta od Hrvatske bilježe regije na području Bugarske. Valja pri tome naglasi da je najniža razina iskorištenos zabilježena u regijama na području Španjolske i Italije viša nego najviša razina iskorištenos u Hrvatskoj dok istu razinu najniže iskorištenos bilježe regije u Grčkoj (Istočni egejski otoci) i Hrvatskoj. Regije koje ostvaruju najnižu iskorištenost u Turskoj i Bugarskoj ostvaruju nižu iskorištenost nego regije u Hrvatskoj.

Za razliku od kriterija iskorištenos prema kojem Hrvatska zaostaje za konkurencijom, cijena sobe koju hrvatski hoteli prosječno ostvaruju viša je, s izuzetkom Italije, nego u konkurentskim des naci-jama. Najniža prosječno ostvarena cijena sobe u primorskim des nacijama na području Hrvatske viša je od najviše na području Bugarske (Varna, 56 eura), Turske (Mugla, 52 eura), Grčke (Kreta, 41 euro), a jednaka onoj u Španjolskoj (Katalonija, 61 euro).

Za razliku od rasta najviše razine iskorištenos u 2010. godini, najvišu prosječno ostvarenu cijenu sobe u 2010. godini obilježava smanjenje (jedino Mugla u Turskoj bilježi rast, a Varna u Bugarskoj stagnaciju).

31 Prosječno ostvarena cijena sobe = prihod odjela smještaja/broj prodanih soba.32 REVPAR je skraćenica za Revenue per available room (prihod po raspoloživoj sobi), a izračunava se kao kvocijent prihoda odjela smještaja i broja raspoloživih soba jekom godine. 33 USoAfLI je skraćenica za Uniform System of Accounts for the Lodging Industry.34 U trenutku pisanja Izvještaja III podaci za hrvatske regije u 2010. godini nisu raspoloživi.

85



Tablica 6.2.1.MINIMALNE I MAKSIMALNE VRIJEDNOSTI ODABRANIH POKAZATELJA POSLOVANJA HOTELAU PRIMORSKIM* REGIJAMA U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2010. GODINE

Minimalno Maksimalno Minimalno Maksimalno Minimalno Maksimalno

Iskorištenost u % 45% Murcia

70% Baleari

44% Murcia

66% Baleari

44% Murcia

68% Baleari

Prosje no ostvarena cijena sobe u eurima

45 Ceuta y Melilla

64 Katalonija

46 Murcia

61 Katalonija

43 Murcia

58 Katalonija

REVPAR u eurima 21 Ceuta y Melilla

36 Baleari

20 Murcia

34 Katalonija

19 Murcia

33 Baleari

Iskorištenost u % 56% Calabria

71% Lazio

53% Friuli Venezia Giulia

72% Lazio

53% Friuli Venezia Giulia

74% Lazio


67 Calabria

136 Liguria

68 Calabria

130 Liguria

72 Calabria

126 Liguria

REVPAR u eurima 38 Calabria

90 Liguria

37 Calabria

87 Liguria

39 Calabria

81 Lazio

Iskorištenost u % 43% Isto ni egejski otoci

64% Cyclades

38% Isto ni egejski otoci

61% Halidiki

35% Isto ni egejski otoci

58% Rodos


36 Isto ni egejski otoci

46 Kreta


41 Kreta

25 Krf

38 Kreta

REVPAR u eurima 15 Isto ni egejski otoci

25 Halkidiki


22 Halkidiki


21 Rodos

Iskorištenost u % 33% Mersin

61% Antalya

32% Belikesir

63% Antalya

30% Belikesir

65% Antalya


21 Mersin

52 Mugla

18 Mersin/Belikesir

52 Mugla

18 Belikesir

59 Mugla

REVPAR u eurima 7 Mersin

32 Antalya

6 Belikesir

31 Antalya

6 Belikesir

35 Antalya

Iskorištenost u % 27% Varna

35% Dobrich

23% Burgas

36% Dobrich

24% Burgas

37% Dobrich


41 Dobrich

56 Varna

46 Dobrich

56 Varna

46 Dobrich

56 Varna

REVPAR u eurima 14 Dobrich

16 Burgas

12 Burgas

17 Dobrich

13 Burgas

17 Dobrich

Iskorištenost u % 42% Istra

47% Kvarner

40% Istra

43% Kvarner

- -


53 Kvarner

56 Istra

55 Kvarner

59 Istra

- -

REVPAR** u eurima 24 Istra

26 Kvarner

24 Istra

24 Kvarner

- -

Iskorištenost u %42%

Sjeverna i Srednja Dalmacija

48% Južna

Dalmacija

38% Južna

Dalmacija

39% Sjeverna i Srednja

- -


73 Sjeverna i

Srednja Dalmacija

97 Južna

Dalmacija

60 Sjeverna i

srednja

95 Južna

Dalmacija- -

REVPAR u eurima32

Sjeverna i Srednja Dalmacija

49 Južna

Dalmacija

22 Sjeverna i

Srednja Dalmacija

44 Južna

Dalmacija- -

** Ostvareni prihod odjela smještaja prema raspoloživoj sobi.Izvor: Passport: Travel And Tourism, Euromonitor Europe; Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u 2009. i 2010. godini, Horwath HTL, Zagreb.

Italija

2008. 2009. 2010.

Španjolska

* Izuzetak predstavlja Bugarska u kojoj su analizirani pokazatelji poslovanja hotelskog sektora u tri regije na Crnom Moru. U analizu nisu uklju ene niti regije u kojima se nalaze glavni gradovi niti veliki centri (npr. Istambul).

Gr ka

Turska

Bugarska

Hrvatska - Sjeverni Jadran

Hrvatska - Južni Jadran

86



Prihod po raspoloživoj sobi (REVPAR), kao pokazatelj koji povezuje fi zičku iskorištenost kapaciteta i ostvarenu cijenu sobe, ocrtava konkurentsku sposobnost pojedinih analiziranih regija na hotelskom tržištu kroz fi nancijski iskaz korištenja raspoloživih kapaciteta. U 2009. godini REVPAR je bio najviši na području talijanske regije Liguria (87 eura), a najmanji u turskoj regiji Belikesir (6 eura). Prihod po raspoloživoj sobi u hrvatskim se primorskim des nacijama kreće u rasponu od 22 eura na području Sjeverne i srednje Dalmacije, 24 eura na području Istre i Kvarnera do 44 eura na području Južne Dalmacije. REVPAR je u Hrvatskoj tako viši nego na području Bugarske i Grčke, a njegove su i najviše i najniže razine više od usporedivih u Turskoj i Španjolskoj. U analiziranom konkurentskom krugu jedino talijanske regije uspijevaju ostvari višu razinu prihoda po raspoloživoj sobi od hrvatskih regija.

Odabrani pokazatelji poslovanja hotelskog sektora: Turis čka makroregija Kon nentalna Hrvatska

Analizirana skupina kon nentalnih regija (područja glavnih gradova analiziranih država isključena je iz analize, s izuzetkom Zagreba) ostvarila je u 2009. godini35 prosječnu godišnju iskorištenost hotela u rasponu od 29% na području Vorarlberg u Austriji do 57% na području Gorenjske u Sloveniji (tablica 6.2.2.). U Mađarskoj je maksimalna 45%-tna iskorištenost soba u hotelima zabilježena na području Jezera Balaton, a ista se razina iskorištenos hotela ostvaruje i na području kon nentalnog dijela Hrvatske. Maksimalna iskorištenost u Austriji zabilježena je na području Salzburga (38%).

35 U trenutku pisanja Izvještaja III podaci za hrvatske regije u 2010. godini nisu raspoloživi.

Tablica 6.2.2.MINIMALNE I MAKSIMALNE VRIJEDNOSTI ODABRANIH POKAZATELJA POSLOVANJA HOTELA U KONTINENTALNIM* REGIJAMAU HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2010. GODINE

2008. 2009. 2010.Minimalno Maksimalno Minimalno Maksimalno Minimalno Maksimalno

Iskorištenost u % 29% Vorarlberg

38% Salzburg

29% Vorarlberg

38% Salzburg

29% Vorarlberg

38% Salzburg

Prosje no ostvarena cijena

84 Donja Austrija

118 Tirol

81 Donja Austrija

117 Tirol

82 Donja Austrija

117 Tirol

REVPAR u eurima 25 Vorarlberg

43 Salzburg

24 Vorarlberg

41 Salzburg

24 Vorarlberg

42 Salzburg

Iskorištenost u % 45% Štajerska

60% Koruška

43% Štajerska

57% Gorenjska

47% Štajerska

59% Gorenjska

Prosje no ostvarena cijena

38 Koruška

66 Gorenjska

38 Koruška

68 Gorenjska

37 Koruška

67 Gorenjska

REVPAR u eurima 21 Dolenjska

40 Gorenjska

21 Koruška

39 Gorenjska

20 Dolenjska

40 Gorenjska


Jezero Tisa48%

Jezero Balaton30%

Središnja dunavska regija

45% Jezero Balaton

24% Središnja

dunavska regija

41% Jezero Balaton


39 Velika

sjeverna ravnica

54 Sjeverna

Ma arska

37 Velika sjeverna

ravnica

51 Središnja

dunavska regija

41 Velika sjeverna

ravnica

55 Središnja

dunavska regija

REVPAR u eurima 14 Jezero Tisa

22 Jezero Balaton

13 Jezero Tisa

20 Jezero Balaton

12 Središnja

22 Jezero Balaton


kontinentalni dio bez Zagreba

52% Zagreb

45% kontinentalni

dio bez Zagreba

45% Zagreb


69 kontinentalni

dio bez Zagreba

80 Zagreb

71 kontinentalni

dio bez Zagreba

86 Zagreb

REVPAR u eurima30

kontinentalni dio bez Zagreba

48 Zagreb

25 kontinentalni

dio bez Zagreba

41 Zagreb

* Iz analize su, osim u slu aju Hrvatske, isklju ene regije u kojima se nalaze glavni gradovi. ** Ostvareni prihod odjela smještaja prema raspoloživoj sobi.Izvor: Passport: Travel And Tourism, Euromonitor Europe; Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u 2009. i 2010. godini, Horwath HTL, Zagreb.

Austrija

Slovenija

Ma arska

Hrvatska

87



U 2009. godini na području Kon nentalne Hrvatske prosječno ostvarena cijena sobe kretala se u rasponu od 71 do 86 eura, što je više nego na području Mađarske i Slovenije, a niže nego na području Austrije (od 81 euro na području Donje Austrije do 117 eura na području Tirola).

Promjene iskorištenos i prosječno ostvarene cijene sobe u 2010. godini, u odnosu na 2009. godinu, obilježava blagi rast iskorištenos i pad ostvarene cijene u Mađarskoj i Sloveniji te stagnacija u Austriji.

Kon nentalna Hrvatska bez Zagreba u 2009. godini ostvarila je REVPAR u iznosu od 25 eura, više od REVPARA-a ostvarenog u Mađarskoj, ali i manje nego u Austriji i Sloveniji.

Prihodi i troškovi u hotelijerstvu

U odnosu na prethodno prikazane odabrane pokazatelje efi kasnos korištenja raspoloživog ka-paciteta, analiza strukture računa dobi i gubitka omogućava prepoznavanje ključnih odrednica efi kasnos poslovanja hotela u konkurentskom krugu zemalja.

Struktura prihoda hotela prema glavnim vrstama usluga (odjela) ukazuje na mala odstupanja koja su većim dijelom odraz proizvodnog miksa i strukture paketa usluga hotela u pojedinim državama (prim-jerice, poslovni u odnosu na odmorišne hotele, noćenje s doručkom u odnosu na polupansion i sl.).

U 2009. godini prihod smještaja na razini Europe činio je 60% ukupnog prihoda hotela (tablica 6.2.3.). U analiziranom krugu zemalja kretao se u rasponu od 51% u Grčkoj do 67% u Italiji dok je udio u Hrvatskoj na razini prosjeka. Hrvatska od hrane ostvaruje 24% prihoda (prosjek Europe je 25%), od pića 7% (prosjek Europe 8%) te 9% od prodaje ostalih usluga (prosjek Europe 7%).

Troškovi odjela smještaja čine 24% prihoda odjela smještaja u Hrvatskoj. Niži udio bilježe samo hoteli u Turskoj (23%), Mađarskoj (22%) i Bugarskoj (21%). No, hrvatski je udio troškova odjela hrane i pića u prihodu tog odjela najveći u analiziranom krugu konkurentskih zemalja. U 2009. godini troškovi odjela hrane i pića u Hrvatskoj na razini su od 91% prihoda odjela, 19 postotnih bodova više od prosjeka Europe, a Hrvatskoj se približava, s udjelom od 89%, samo Italija (tablica 6.2.4).

Udio bruto dobi prije neraspoređenih i fi ksnih troškova u prihodu hotela, kao pokazatelj efi kasnos poslovanja na razini odnosa prihoda hotela i varijabilnih troškova pojedinih odjela, u Hrvatskoj je na razini od 52%, za 4 postotna boda manje nego u Europi. Lošije rezultate u 2009. godini pos gli su Grčka (48% u 2009. godini u odnosu na 52% u 2008. godini), Španjolska (49% u 2009. godini u odnosu na 52% u 2008. godini) i Italija (51% u 2009. godini u odnosu na 52% u 2008. godini).

Tablica 6.2.3. STRUKTURA PRIHODA HOTELA PREMA NAJVAŽNIJIM USLUGAMA (ODJELIMA) U 2008. I 2009. GODINI U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA U %

2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.Europa 61 60 25 25 8 8 6 7Europa bez Velike Britanije

62 61 25 25 8 8 5 6

Španjolska 60 60 25 24 8 8 7 7Italija 67 67 22 22 6 7 4 4Gr ka 54 51 28 30 10 10 8 10Bugarska 63 61 24 25 8 8 6 6Turska 59 59 26 25 9 8 7 7Austrija 63 62 25 26 7 7 5 5Ma arska 63 63 22 21 7 6 9 10Hrvatska 60 61 24 24 8 7 8 9

Izvor: Country Trends in the Hotel Sector 2010, PKF, London; Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u 2009. i 2010. godini, Horwath HTL, Zagreb.

Udio u prihodu hotela u %Prihod od smještaja Prihod od hrane Prihod od pi a Ostali prihodi

88



Kada se u analizu, osim varijabilnih troškova pojedinih odjela hotela, uključe i varijabilni troškovi koji se ne vezuju izravno uz pružanje pojedinih usluga hotela kao što su administra vni i opći troškovi, troškovi marke nga, održavanja te energije i vode, hrvatski hoteli ulaze u skupinu najmanje efi kasnih hotela (slika 6.2.1.). U 2008. godini hrvatski hoteli ostvarili su udio bruto dobi hotela prije fi ksnih troškova u prihodu hotela od 26%, najniži udio među svim analiziranim konkurentskim zemljama. U 2009. godini, s udjelom od 25%, Hrvatska je popravila rela vnu poziciju u odnosu na glavne konkur-ente ostvarivši višu razinu opera vne efi kasnos od Španjolske (22%) i Grčke (22%).

U odnosu na konkurente, hrvatski hoteli rela vno više izdvajaju na troškove održavanja (6% u 2008. i 7% u 2009. godini) te energije i vode (6% u 2008. i 2009. godini). Udio administra vnih i općih troškova, nakon smanjenja na razinu od 10%, u 2009. godini na razini je zemalja konkurentskog kruga. U 2008. godini hrvatski su hoteli na administra vne i opće troškove izdvajali rela vno više prihoda od svih konkurenata, osim hotela u Mađarskoj (tablica 6.2.5.).

Tablica 6.2.4.UDIO TROŠKA ODJELA SMJEŠTAJA I HRANE I PI A U ODJELNOM PRIHODU TE UDIO BRUTO DOBITI HOTELA PRIJE NERASPORE ENIH I FIKSNIH TROŠKOVA U PRIHODU HOTELA, U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA U 2008. I 2009. GODINI

2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.Europa 27 29 71 72 57 56Europa bez Velike Britanije

28 29 75 75 56 55

Španjolska 32 34 79 83 52 49Italija 33 33 86 89 52 51Gr ka 28 31 79 83 52 48Bugarska 20 21 37 64 63 63Turska 23 23 69 71 60 58Austrija 30 33 80 81 54 52Ma arska 22 22 63 74 64 63Hrvatska 24 24 89 91 52 52


Udio troška u odjelnom prihodu u % Udio bruto dobiti prije neraspore enih i fiksnih troškova u prihodu u %Odjel smještaja Odjel hrane i pi a

Slika 6.2.1.UDIO BRUTO DOBITI HOTELA PRIJE FIKSNIH TROŠKOVA U PRIHODU HOTELA U % U 2008. I 2009. GODINI U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA


36 3438

3632

34

2826 27 28

33 32

36 34

29 2926 25

22 22

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

Europa Europa bez Velike

Britanije

Bugarska Turska Austrija Ma arska Italija Hrvatska Gr ka Španjolska

2008. 2009.

89



Izdvajanja za marke ng u Hrvatskoj (4% u 2008. i 2009. godini) niža su nego u svim zemljama konkuren ma. U 2008. godini izdvajanja za marke ng kretala su se u rasponu od 5% do 6%, a u 2009. godini u rasponu od 5% do 7% prihoda hotela. U uvje ma krize, hoteli u Španjolskoj, Bugarskoj i Mađarskoj povećali su, a u Italiji smanjili rela vnu važnost h troškova.

Porez na dodanu vrijednost

Važan izravan utjecaj na konkurentsku poziciju pojedinih država odnosno sposobnost generiranja prihoda djelatnos hotela i restorana imaju obilježja neizravnog oporezivanja, odnosno, prije svega, poreza na dodanu vrijednost. Usporedba stopa poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj i zemljama njezinog konkurentskog kruga pokazuje da, unatoč preferencijalnom statusu koji usluge hotelijerstva imaju u Hrvatskoj, Hrvatska ima iznadprosječnu stopu poreza na dodanu vrijednost (tablica 6.2.6.). Naime, stopa poreza na dodanu vrijednost na usluge smještaja u Hrvatskoj iznosi 10% i viša je od one u Francuskoj, Grčkoj, Mal , Sloveniji i Španjolskoj, a jednaka je stopi u Italiji. Stopa poreza na dodanu vrijednost na usluge smještaja u Austriji je na razini stope u Hrvatskoj dok je u Mađarskoj viša za osam postotnih bodova.

Stopa poreza na dodanu vrijednost na usluge hrane, pića i napitaka u restoranima i barovima u Hrvatskoj iznosi 23% i viša je nego u svim konkurentskim zemljama, s izuzetkom Mađarske.

Tablica 6.2.5.UDIO NERASPORE ENIH TROŠKOVA U PRIHODU HOTELA U 2008. I 2009. GODINI U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA U %

2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.Europa 9 9 5 5 4 4 4 5Europa bez Velike Britanije 9 9 5 5 4 5 4 5

Španjolska 10 11 6 7 5 5 4 4Italija 9 10 6 5 5 5 4 5Gr ka 10 10 5 5 5 6 5 5Bugarska 10 11 4 5 3 4 7 8Turska 9 10 5 5 4 4 6 5Austrija 8 9 5 5 4 4 4 5Ma arska 13 14 6 7 4 5 6 8Hrvatska 11 10 4 4 6 7 6 6


Udio neraspore enih troškova u prihodu u %Administrativni i op i

troškoviMarketing Održavanje Energija

i voda

Tablica 6.2.6.STOPE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST U HRVATSKOJ I ZEMLJAMA KONKURENTSKOG KRUGA U % (stanje 1.1.2011.)

Restorani

Usluga hraneBezalkoholna pi a i napici

Alkoholna pi a

Španjolska 8,0 8,0 8,0 8,0Francuska 5,5 5,5 5,5 19,6Italija 10,0 10,0 10,0 10,0Gr ka 6,5 13,0 13,0 23,0Malta 7,0* 18,0 18,0 18,0Austrija 10,0 10,0 20,0* 20,0Slovenija 8,5 8,5 20,0 20,0Ma arska 18* 25,0 25,0 25,0Hrvatska 10,0 23,0 23,0 23,0

HoteliBarovi

Izvor: Preuzeto sa stranice http://www.hotrec.eu, 28. 10. 2011. godine.* Malta primjenjuje stopu od 5% na rezervirani polupansionski smještaj; Ma arska primjenjuje stopu od 18% i na hranu i pi e u okviru usluge no enja s doru kom ili polupansiona; Austrija primjenjuje stopu od 10% na mlijeko, kakao i vodu, 20% na kavu, aj i sva ostala bezalkoholna pi a.

90



6.3. DJELATNOST PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PIĆA U HRVATSKOJ

HRVATSKA

Fizičke i pravne osobe registrirane u djelatnos pripreme i usluživanja hrane i pića (područje I odjeljak 56, NKD 2007.) ostvarile su u 2010. godini promet (prihod uvećan za PDV) u iznosu od 6,5 milijardi kuna, 40% ukupnog prometa ugos teljstva (tablica 6.3.1.). Pružanje usluga pripreme i usluživanja hrane i pića pretežno je organizirano u okviru obrta. Obrtnici su u 2010. godini ostvarili 65% prometa zapošljavajući 76% ukupnog broja radnika. Tijekom 2010. godine promet u djelatnos smanjen je 4% pri čemu je promet pravnih osoba smanjen za 7,5%, a obrta za 1,5%.

U nedostatku pouzdanih pokazatelja o poslovanju obrtnika, analiza poslovanja djelatnos pri-preme i usluživanja hrane i pića zasniva se na podacima o poslovanju gospodarskih subjekata koji su raspoloživi u okviru Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja (FINA), u razdoblju36 od 2008. do 2010. godine.

U 2010. godini, prema podacima iz Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja (FINA), u području I odjeljak 56 djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića (NKD 2007.) poslovalo je 3,5 suće gospo-darskih subjekata koji su ostvarili ukupan prihod u iznosu od 3,8 milijarde kuna. Od ukupnog broja gospodarskih subjekata u djelatnos u 2010. godini 72% bilo je u skupini poduzeća koja ostvaruju ukupan prihod između 100 suća i 10 milijuna kuna, 27% poduzeća ostvarilo je ukupan prihod manji od 100 suća kuna, a 1% prihod veći od 10 milijuna kuna. Razdioba broja poduzeća prema veličini pokazuje da je 1% poduzeća koja ostvaruju prihod veći od 10 milijuna kuna u 2010. godini ostvarilo 29% ukupnog prihoda djelatnos , dok su sva ostala poduzeća ostvarila 71% prihoda (slika 6.3.1.).

36 Praćenje poslovanja poduzeća na razini područja I odjeljka 56 djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića sukladno NKD 2007. počelo je od 2008. godine.

Tablica 6.3.1. BROJ ZAPOSLENIH I PROMET POSLOVNIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRIPREMEI USLUŽIVANJA HRANE I PI A PREMA PRAVNOM STATUSU

Zaposleni Promet

Ukupno 49.593 6.765.586 50.153 6.517.339 1,1 -3,7Pravne osobe 13.612 2.448.760 12.243 2.264.298 -10,1 -7,5Obrt 35.981 4.316.826 37.910 4.253.041 5,4 -1,5

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0Pravne osobe 27,0 36,0 24,0 35,0Obrt 73,0 64,0 76,0 65,0


Struktura u %

2009. 2010. 2010./2009.

Broj zaposlenih

ZaposleniStope promjena u %

Prometu 000 kn

Prometu 000 kn

Slika 6.3.1.STRUKTURA BROJA I UKUPNOG PRIHODA GOSPODARSKIH SUBJEKATA U 2010. GODINI U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A PREMA VELI INI PODUZE A, U %


1

29

99

71

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

Broj poduze a u % Ukupan prihod u %

Manji od 10Ve i od 10

Veli ina poduze aprema ukupnom prihodu u milijunima kuna

91



Smanjenje ukupnog prihoda od 2008. do 2010. godine za 5% pra smanjenje dobi za 22% te rast gubitka za 63% (slika 6.3.2.). Najvažnija skupina poduzeća (prihod između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna) bilježi smanjenje dobi za 17%, ali i povećanje gubitka za 67%.

U 2010. godini tri poduzeća u djelatnos koja ostvaruju prihod veći od 50 milijuna kuna ostvarila su pozi vnu, dok sve ostale skupine poduzeća bilježe nega vnu maržu profi ta (slika 6.3.3.). Poduzeća s ukupnim prihodom između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna ostvaruju neto maržu profi ta od -4%, za če ri postotna boda manju nego u 2008. godini.

Poduzeća s prihodom većim od 50 milijuna kuna ostvaruju u 2010. godini najvišu razinu rentabilnos imovine u cijelom ugos teljstvu. Ostale skupine poduzeća, uz smanjenje rentabilnos u odnosu na 2008. godinu, bilježe ili nega vnu ili nultu razinu rentabilnos (slika 6.3.3.).

Slika 6.3.2.UKUPAN PRIHOD TE DOBIT I GUBITAK PRIJE POREZA GOSPODARSKIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A OD 2008. DO 2010. GODINE


3.700

3.750

3.800

3.850

3.900

3.950

4.000

4.050

4.100

2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n

Ukupan prihod

0

50

100

150

200

250

300

2008. 2009. 2010.

U m

ln k

n


Dobit prije poreza


Slika 6.3.3.POKAZATELJI PROFITABILNOSTI POSLOVANJA GOSPODARSKIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A PREMA VELI INI PODUZE A

0,0 7,

3

6,2

1,6

0,0

-130

,7

7,9 10

,2

-9,1

0,9

-2,1

-126

,8

8,7

5,6

4,6

-4,2

-3,9

-136

,0

-160

-140

-120

-100

-80

-60

-40

-20

0

20

40

Ve i od 200

Izme u100 i 200

Izme u 50 i 100

Izme u 10 i 50

Izme u 0,1 i 10

Manji od 0,1

Mar

ža p

rofit

a u

%


Marža profita

2008. 2009. 2010.

92



Uz rast zaduženos u razdoblju od 2008. do 2010. godine, koefi cijent zaduženos najbrojnijih sku-pina gospodarskih subjekata ukazuje na visoku razinu zaduženos (koefi cijent zaduženos kreće se u rasponu od 77% do 93%) koja se približava potpunoj pokrivenos imovine obvezama (slika 6.3.4.).

Slika 6.3.4.KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI GOSPODARSKIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRIPREMEI USLUŽIVANJA HRANE I PI A PREMA VELI INI PODUZE A


0 9

57 67 7189

6

42

9167 73 73

1133

165

77 84 93

0%20%40%60%80%

100%120%140%160%180%

Ve i od 200

Izme u100 i 200

Izme u 50 i 100

Izme u 10 i 50

Izme u 0,1 i 10

Manji od 0,1

Koef

icije

nt za

duže

nost

i

Veli ina poduze a prema ukupnom prihodu u milijunima kuna2008. 2009. 2010.

Slika 6.3.5.PROSTORNA RAZDIOBA BROJA, UKUPNOG PRIHODA TE DOBITI I GUBITKA PRIJE POREZA GOSPODARSKIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A U 2010. GODINI, U %


23 21 21 21

24 19 22 25

53 60 57 54

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Broj poduze a u %

Ukupan prihod u %

Dobit prije poreza u %

Gubitak prije poreza u %

Kontinentalna HrvatskaJužni JadranSjeverni Jadran


Slika 6.3.3. NASTAVAK


10,5

20,0

3,5 1,8

-5,0

12,4

26,0

-22,7

2,2 0,3

-4,5

17,112,7

33,9

0,0

-1,0-5,1

-30

-20

-10

0

10

20

30

40

Ve i od 200

Izme u100 i 200

Izme u 50 i 100

Izme u 10 i 50

Izme u 0,1 i 10

Manji od 0,1

Rent

abiln

ost i

mov

ine

u %


Rentabilnost imovine

2008. 2009. 2010.

93



Obilježja poslovanja gospodarskih subjekata svrstanih u djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića pokazuju da su sve turis čke makroregije 2010. godinu okončale s većim gubitkom od dobi (slika 6.3.5.). Područje Kon nentalne Hrvatske najvažnija je makroregija prema kriteriju udjela u ukupnom prihodu i broju gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Na tom se području ostvaruje 60% ukupnog prihoda gospodarskih subjekata, 57% dobi te 54% gubitaka djelatnos . Prema važnos slijedi područje Sjevernog Jadrana (udio u ukupnom prihodu 21%) te Južnog Jadrana (udio u uku-pnom prihodu 19%).

SJEVERNI JADRAN

Zapošljavajući 14,5 suća radnika (slika 6.3.6.), turis čka makroregija Sjeverni Jadran generira 27% ukupnog hrvatskog prometa djelatnos pripreme i usluživanja hrane i pića (odjeljak 56, NKD 2007.) te zapošljava 29% ukupnog broja zaposlenih (slika 6.3.7.). U djelatnos pripreme i usluživanja hrane i pića u 2010 godini ostvaren je promet od 1,8 milijardi kuna od čega su pravne osobe ostvarile 32%, a obrtnici 68%.

Ukupan prihod gospodarskih subjekata čije fi nancijsko poslovanje pra FINA u okviru Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja u razdoblju od 2008. do 2010. godine smanjen je 10% uz smanjenje dobi za 39% te rast gubitaka za 54%.

Slika 6.3.6.STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH I PROMETA U 2010. GODINI PREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI ANA PODRU JU SJEVERNOG JADRANA


12,5%(428)

22,5%(3.272)

31,5%(560.094)

87,5%(3.001)

77,5%(11.240)

68,5%(1.217.100)

0%

20%

40%

60%

80%

100%


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Obrt

Pravne osobe

Slika 6.3.7.UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH I PROMETA NA PODRU JU SJEVERNOG JADRANA U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A U 2010. GODINI U HRVATSKOJ


24

2927

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Udi

o u

Hrva

tsko

j

94



Ostvarena profi tabilnost gospodarskih subjekata u djelatnos mjerena maržom profi ta i rentabilnošću imovine iskazuje povezanost veličine i profi tabilnos poduzeća (tablica 6.3.2.). U 2010. godini sve su skupine gospodarskih subjekata ostvarile nega vnu maržu profi ta. Profi tna se marža smanjuje pri čemu je, u odnosu na 2008. godinu, do većeg smanjenja došlo u skupini gospodarskih subjekata s prihodom između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna. Subjek koji ostvaruju ukupan prihod manji od 100 suća kuna ostvaruju veće gubitke od ukupnog prihoda jekom cijelog analiziranog razdoblja. Rentabilnost imovine, također, ukazuje na smanjenje profi tabilnos poslovanja iako gospodarski subjek s prihodom većim od 100 suća kuna bilježe pozi vnu razinu rentabilnos imovine u svim analiziranim godinama.

U 2010. godini najveća razina zaduženos zabilježena je u skupini poduzeća s ukupnim prihodom između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna (92%-tna pokrivenost imovine obvezama), a najmanja u skupini poduzeća s prihodom manjim od 100 suća kuna (67%). Porast zaduženos primjetan je u svim skupinama poduzeća s iznimkom onih najmanjih.

JUŽNI JADRAN

Zapošljavajući 13,0 suća radnika (slika 6.3.8.), turis čka makroregija Južni Jadran generira 21% ukupnog hrvatskog prometa djelatnos pripreme i usluživanja hrane i pića (odjeljak 56, NKD 2007.) te zapošljava 26% ukupnog broja zaposlenih (slika 6.3.9.). U djelatnos pripreme i usluživanja hrane i pića u 2010 godini ostvaren je promet od 1,4 milijarde kuna od čega su pravne osobe ostvarile 32%, a obrtnici 68%.

Tablica 6.3.2.POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUŽENOSTI GOSPODARSKIH SUBJEKATA U DJELATNOSTIPRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A REGISTRIRANIH NA PODRU JU SJEVERNOG JADRANA PREMA VELI INI UKUPNOG PRIHODA OD 2008. DO 2010. GODINE

Ukupan prihod poduze a u milijunima kuna 2008. 2009. 2010.Izme u 10 i 50 2 4 -3Izme u 0,1 i 10 2 -1 -3Manji od 0,1 -154 -117 -121

Izme u 10 i 50 3 4 1Izme u 0,1 i 10 4 1 0Manji od 0,1 -5 -4 -3

Izme u 10 i 50 62 52 78Izme u 0,1 i 10 76 79 92Manji od 0,1 84 81 67


Marža profita u %



Slika 6.3.8.STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH I PROMETA U 2010. GODINI PREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A NA PODRU JU JUŽNOG JADRANA


7,8% (284)20,3%(2.638)

31,7%(432.300)

92,2%(3.347)

79,7%(10.374)

68,3%(932.969)

0%

20%

40%

60%

80%

100%


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Obrt

Pravne osobe

95



Ukupan prihod gospodarskih subjekata čije fi nancijsko poslovanje pra FINA u okviru Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja u razdoblju od 2008. do 2010. godine smanjen je 4% uz smanjenje dobi za 17% te rast gubitaka za 21%. Če ri pe ne (81%) ukupnog prihoda djelatnos realiziraju gospodarski subjek s ukupnim prihodom između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna, a 18% subjek s ukupnim prihodom većim od 10 milijuna kuna.

U 2010. godini sve su skupine gospodarskih subjekata ostvarile nega vnu maržu profi ta (tablica 6.3.3.), to veću što su subjek ostvarivali manji ukupan prihod. U odnosu na 2008. godinu profi tna marža gospodarskih subjekata koji ostvaruju prihod veći od 10 milijuna kuna je povećana, a onih koji ostvaruju ukupan prihod između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna smanjena.

Rentabilnost imovine gospodarskih subjekata koji ostvaruju ukupan prihod veći od 10 milijuna kuna u 2010. godini na razini je od 4% (za šest postotnih bodova veća od one u 2008. godini), a gospo-darskih subjekata s prihodom između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna -1% (u 2008. godini 2%).

Djelatnost obilježava porast zaduženos , pri čemu obveze najvažnijih skupina poduzeća u 2010. godini dos žu vrijednost njihove imovine.

Slika 6.3.9.UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH I PROMETA NA PODRU JU JUŽNOG JADRANA U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A U 2010. GODINI U HRVATSKOJ


25 26

21

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Udi

o u

Hrva

tsko

j

Tablica 6.3.3.POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUŽENOSTI PODUZE A U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A REGISTRIRANIH NA PODRU JU JUŽNOG JADRANA PREMA VELI INI UKUPNOG PRIHODA OD 2008. DO 2010. GODINE

Ukupan prihod poduze a u milijunima kuna 2008. 2009. 2010.Izme u 10 i 50 -6 2 -1Izme u 0,1 i 10 0 -1 -5Manji od 0,1 -140 -132 -173

Izme u 10 i 50 -2 6 4Izme u 0,1 i 10 2 1 -1Manji od 0,1 -5 -5 -4

Izme u 10 i 50 73 79 88Izme u 0,1 i 10 74 72 89Manji od 0,1 92 95 98


Marža profita u %



96



KONTINENTALNA HRVATSKA

Na području turis čke makroregije Kon nentalna Hrvatska 22,6 suća zaposlenih u djelatnos pripreme i usluživanja hrane i pića stvara promet od 3,4 milijarde kuna (slika 6.3.10). Makroregija sudjeluje s 52% u ostvarenom prometu djelatnos u Hrvatskoj te s 45% u broju zaposlenih (slika 6.3.11.).

Ukupan prihod gospodarskih subjekata čije fi nancijsko poslovanje pra FINA u okviru Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja u razdoblju od 2008. do 2010. godine smanjen je 4% uz smanjenje dobi za 17% te udvostručenje gubitaka. U djelatnos posluju tri gospodarska subjekta koja ost-varuju ukupan prihod veći od 50 milijuna kuna i 18% ukupnog prihoda makroregije. Na području makroregije posluju i 22 gospodarska subjekta s ukupnim prihodom između 10 i 50 milijuna kuna (17% ukupnog prihoda), 1.349 gospodarskih subjekata s ukupnim prihodom između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna (64% ukupnog prihoda) te 478 subjekta s ukupnim prihodom manjim od 100 suća kuna (1% ukupnog prihoda).

Slika 6.3.10.STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH I PROMETA U 2010. GODINI PREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A NA PODRU JU KONTINENTALNE HRVATSKE


8,7% (635)

28,0%(6.333)

1.271.904

91,3%(6.680)

72,0%(16.295)

62,3%(2.102.970)

0%

20%

40%

60%

80%

100%


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Obrt

Pravne osobe

Slika 6.3.11.UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH I PROMETANA PODRU JU KONTINENTALNE HRVATSKE U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A U 2010. GODINI U HRVATSKOJ


51

45

52

40%

42%

44%

46%

48%

50%

52%

54%


Broj zaposlenih

Promet u 000 kn

Udi

o u

Hrva

tsko

j

97



Profi tabilnost gospodarskih subjekata u djelatnos iskazuje povezanost veličine i profi tabilnos poduzeća (tablica 6.3.4.) tako da veći gospodarski subjek ostvaruju i višu razinu profi tabilnos . U 2010. godini subjek s prihodom većim od 50 milijuna kuna ostvarili su i pozi vnu maržu profi ta i pozi vnu rentabilnost imovine, dok su manji subjek zabilježili njihove nega vne vrijednos .

U najbrojnijoj i najvažnijoj, prema udjelu u ukupnom prihodu makroregije, skupini gospodarskih subjekata s prihodom između 100 suća kuna i 10 milijuna kuna, i profi tna marža i rentabilnost imovine u razdoblju od 2008. do 2010. godine smanjeni su za 3 postotna boda (nega vna marža se ostvaruje jekom cijelog razdoblja).

U 2010. godini najveća razina zaduženos zabilježena je kod gospodarskih subjekata s prihodom između 10 milijuna kuna i 50 milijuna kuna (obveze u toj skupini veće su za 65% od imovine sub-jekata), a najmanja kod gospodarskih subjekata s prihodom većim od 200 milijuna kuna (11%).

6.4. PRIVATNI SMJEŠTAJ KUĆANSTVAU 2010. godini ostvareno je, prema Državnom zavodu za sta s ku, 19,4 milijuna noćenja u privatnom smještaju od čega su 8,5% ostvarili domaći, a 91,5% inozemni turis .

Istraživanje Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS Ljeto 2010. (Ins tut za turizam, 2011.) utvrdilo je da je prosječna dnevna potrošnja turista koji su boravili u privatnom smještaju u primor-skim županijama jekom če ri ljetna mjeseca 2010. godine iznosila 42,73 eura, od čega za usluge smještaja 19,70 eura, a hrane vezane uz uslugu smještaja 0,53 eura.

Slijedi da vrijednost pruženih usluga u privatnom smještaju u 2010. godini dos že razinu od 393 milijuna eura ili 2,86 milijardi kuna. Vrijednost pruženih usluga smještaja čini 97%, a usluga hrane i pića 3% ukupne vrijednos pruženih usluga.

U poglavlju 2.1. Inozemni (dolazni) turis čki promet ovog Izvještaja utvrđen je nesrazmjer udjela privatnog smještaja u veličini inozemnog (dolaznog) fi zičkog turis čkog prometa između registri-rane potražnje (DZS) i procijenjene potražnje na osnovi istraživanja potrošnje inozemnih putnika na graničnim prijelazima (HNB).

Tablica 6.3.4.POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUŽENOSTI PODUZE A U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PI A REGISTRIRANIH NA PODRU JU KONTINENTALNE HRVATSKE PREMA VELI INI UKUPNOG PRIHODA OD 2008. DO 2010. GODINE

Ukupan prihod poduze a u milijunima kuna 2008. 2009. 2010.Ve i od 200 - 8 9Izme u 100 i 200 7 10 6Izme u 50 i 100 6 -9 5Izme u 10 i 50 4 -1 -6Izme u 0,1 i 10 -1 -3 -4Manji od 0,1 -115 -129 -126

Ve i od 200 - 12 17Izme u 100 i 200 10 26 13Izme u 50 i 100 20 -23 34Izme u 10 i 50 5 0 -1Izme u 0,1 i 10 1 -1 -2Manji od 0,1 -5 -5 -8

Ve i od 200 - 6 11Izme u 100 i 200 9 42 33Izme u 50 i 100 57 91 165Izme u 10 i 50 68 71 74Izme u 0,1 i 10 67 71 77Manji od 0,1 91 58 115


Marža profita u %



98



Prema podacima DZS-a, dolasci inozemnih turista u privatni smještaj čine 28% svih inozemnih dolazaka u komercijalne smještajne kapacitete dok je prema rezulta ma istraživanja na graničnim prijelazima taj udio 48%. Razlika ovih udjela upućuje na postojanje značajnog dijela neregistrirane fi zičke turis čke potražnje vezane uz privatni smještaj (kućanstva).

Na is zaključak upućuju i rezulta istraživanja obilježja putovanja stanovnika Hrvatske (Turis čka ak vnost domaćeg stanovništva u 2009. godini, Ins tut za turizam, 2010.) kojim je utvrđeno da putovanja s noćenjima u privatnom smještaju čine 47% svih putovanja s noćenjima u komercijalnim smještajnim objek ma. Prema podacima DZS-a udio noćenja domaćih turista u privatnom smještaju u ukupnom broju domaćih noćenja u komercijalnim smještajnim objek ma iznosi 29%.

Razlika između udjela privatnog smještaja u ukupnim komercijalnim noćenjima prema različi m izvorima i načinima mjerenja indikator je postojanja neregistrirane fi zičke potražnje koja može dos za i dvostruke vrijednos od onih registriranih službenom sta s kom (DZS). Uz procjenu prosječne dnevne potrošnje na koju ne utječe postojanje neregistriranih fi zičkih tokova, slijedi da je moguća vrijednost usluga koju privatni smještaj (kućanstva) pruža i dvostruko veća od one koja proizlazi iz službeno registriranog prometa.

6.5. OSTALI ASPEKTI POSLOVANJASagledavanje fi nancijskih obilježja poslovanja djelatnos ugos teljstva u Hrvatskoj i njegove konkurentnos potrebno je proširi i sagledavanjem nefi nancijskih odrednica i obilježja poslovanja. Taj se aspekt, sa stajališta glavnih dionika, detaljnije razrađuje u točki 9. ovog Izvještaja, a ovdje se samo izdvajaju neke od posebno važnih tema za cjelovito sagledavanje postojećeg tržišnog položaja ugos teljstva u Hrvatskoj.

Izravna strana ulaganjaU cjelokupnom poslijeratnom razdoblju Hrvatska nije uspjela privući značajnija izravna strana ula-ganja u djelatnost hotela i restorana. U razdoblju od 1993. do danas (zaključno s drugim kvartalom 2011. godine) ukupna izravna strana ulaganja u hotele i restorane iznosila su 573 milijuna eura ili oko 2,3% ukupnih stranih ulaganja na području Hrvatske.37

Udio izravnih stranih ulaganja u hotele i restorane u ukupnim izravnim stranim ulaganjima znatno je oscilirao u pojedinim godinama od osamostaljenja Hrvatske do danas, krećući se od 0,4% u 2009. godini do 9,3% u 1993. godini. U posljednje tri godine izravna strana ulaganja u djelatnost hotela i restorana su gotovo nestala.

Veći dio dosadašnjih izravnih stranih ulaganja u hotele i restorane povezan je s preuzimanjem i/ili kreiranjem vlasničkih por elja od već postojećih poduzeća (prva polovica 1990- h godina), odnosno sa špekula vnom akvizicijom velikih zemljišnih površina u priobalnom pojasu (razdoblje od završetka ratnih operacija do 2000. godine).

Inves cijska klimaDosadašnji nedostatak većeg interesa poduzetnički orijen ranog stranog kapitala za ulaskom u realizaciju novih turis čko-ugos teljskih razvojno-inves cijskih projekta u Hrvatskoj moguće je, jednim dijelom, objašnjava nedovoljno profi liranim imidžem Hrvatske te nedovoljno dobrim re-zulta ma poslovanja djelatnos . No, dosadašnji izostanak interesa “velikih ulagača” valja sagleda i u kontekstu mogućih ins tucionalnih nedorečenos i/ili ograničenja u Hrvatskoj, objek vne ili subjek vne prirode.

Održivi razvojIdeja o potrebi razvoja turizma na dugoročno održiv način danas je gotovo opće prihvaćena. Regu-latorni okvir Europske Unije po če ‘zelenu’ ekonomiju, a zakonodavstvo u području zaš te okoliša postalo je snažno sredstvo po canja gospodarskih subjekata da prihvate ekološki održivo poslova-

37 Preuzeto sa stranica Hrvatske narodne banke (www.hnb.hr) 28. 10. 2011. godine(Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku po djelatnos ma).

99



nje.38 No, učinkovita provedba tog teorijskog koncepta u praksi, osobito kod manje gospodarski raz-vijenih, manje socijalno osjetljivih i/ili manje ekološki osviještenih zemalja, nije nimalo jednostavna.

Osim neusklađenih razvojnih prioriteta na nacionalnoj s onima na regionalnoj i/ili lokalnoj razini, razloge nedovoljnom primjenjivanju načela održivog razvitka u hrvatskom turizmu moguće je traži u nerazumijevanju problema ke nega vnih eksternalija, nedovoljnoj svijes lokalne populacije o dugoročnoj štetnos ubrzanog neselek vnog korištenja visoko vrijednog prostora,39 izraženim ekološkim prijetnjama zbog neodgovarajuće infrastrukture, prije svega komunalnih sustava, u odnosu na stupanj postojeće izgrađenos objekata turis čke namjene (npr. kuće i stanovi za odmor). Navedeni činitelji izravno utječu na nepristranost promišljanja problema ke dugoročno održivog korištenja prostora odnosno op malne i dugoročno održive alokacije turis čkih sadržaja.

Suradnja dionika turis čkog razvojaPotreba strateškog osmišljavanja poželjnog turis čkog razvoja na regionalnoj i/ili lokalnoj razini kao i potreba njegove efi kasne operacionalizacije, nije još uvijek dovoljno prepoznata kao preduvjet efi kasnog upravljanja i/ili dugoročno održivog vođenja turis čkog razvojnog procesa. Poseban plan turis čkog razvoja na području Sjevernog Jadrana ima gotovo svaki drugi grad/općina, na području Južnog Jadrana 16% gradova/općina ima takav plan, a na području Kon nentalne Hrvatske 15%.40

Hrvatski turizam, tako, još uvijek obilježava: a) nedostatak cjelovitog, javno prihvaćenog koncep-tualnog okvira za usmjeravanje razvojnog procesa, b) nedostatak jasnog opera vnog programa djelovanja svih dionika turis čke razvojne poli ke, kao i c) nedostatak spoznaje o ekonomski poželj-nim i društveno prihvatljivim turis čkim razvojnim projek ma.

TehnologijaSveprisutni proces globalizacije na velika je vrata ušao i u sferu turizma i turis čkog privređivanja. U takvom makrookruženju, turis čko privređivanje obilježava jačanje konkurencije, a me i stalna potreba za promjenama i/ili brzim prilagodbama u gotovo svim sferama poslovanja. Pri tome se posebno is če i važnost potrebe stalnog podizanja kvalitete tehnološke podrške poslovanja koja danas, kroz funkcije informiranja, kreiranja proizvoda, promocija i prodaja, čini jedan od ključnih globalnih trendova razvoja turizma.41

Hrvatski turizam je u razdoblju od 2000. godine do danas učinio golem iskorak u usvajanju novih tehnologija i tehnoloških rješenja, osobito u sferi praćenja poslovanja, prodaje i distribucije, sig-urnos potrošača odnosno zaš te okoliša. No, prostora za bitan napredak u primjeni suvremenih tehnologija još ima mnogo, prije svega na području racionalnijeg korištenja energije, upravljanja objek ma te upravljanja prihodom42.

Kvaliteta ljudskog resursaGostoljubivost i prijateljski odnos prema gostu bitna je kvalita vna prednost hrvatskog turizma u odnosu na neke zemlje u relevantnom konkurentskom okružju.43 No, jačanje pozicije moći kupca te sve izrazi ja segmentacija turis čkog tržišta44, kao uvjet dugoročne des nacijske opstojnos nameću vrhunsku kvalitetu usluge. Istodobno, visoka kvaliteta usluživanja u turis čkim objek ma, neovisno o njihovoj vrs , veličini i/ili kategoriji, najvećim je dijelom povezana s dovoljnim brojem kvalifi ciranog, osposobljenog i mo viranog osoblja.

38 Study on the Compe veness of the EU tourism industry, Final Report, September 2009, Ecorys za Directorate-General Enterprise & Industry.39 Prema istraživanju stavova javnog sektora (lokalne i regionalne samouprave i sustava turis čkih zajednica) o razvoju turizma, provedenom u okviru rada na Glavnom planu i strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske u rujnu i listopadu 2011., više od 90% predstavnika županija, gradova i općina te sustava turis čkih zajednica smatra da turizam ne utječe nega vno na okoliš, Ins tut za turizam, 2011.40 Istraživanje stavova javnog sektora (lokalne i regionalne samouprave i sustava turis čkih zajednica) o razvoju turizma, Ins tut za turizam, 2011.41 Glavni plan i strategija razvoja turizma u Hrvatskoj, 2. izvještaj, Globalni kvan ta vni i kvalita vni trendovi na turis čkom tržištu i tržišne prilike, Ins tut za turizam.42 Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj, Horwath HTL, Zagreb.43 Marušić, Čorak i Hendija (2009.). Trendovi TOMAS Zagreb: od 1998. do 2008. godine. U TOMAS Trendovi 1987 – 2008 (urednici Čorak, S. i Marušić, Z.), Ins tut za turizam, Zagreb.44 Glavni plan i strategija razvoja turizma u Hrvatskoj, 2. izvještaj, Globalni kvan ta vni i kvalita vni trendovi na turis čkom tržištu i tržišne prilike, Ins tut za turizam.

100



Ponajviše uslijed izražene sezonalnos turis čke potražnje, Hrvatska je suočena s problemom osigu-ravanja dovoljnog broja kvalifi ciranih osoba za turis čko poslovanje. Problem dodatno otežavaju i, turizmu nedovoljno prilagođene, zakonske odredbe na području radnih odnosa i zapošljavanja.

Dodatno ograničenje predstavlja i menadžerski potencijal druge i treće razine, osobito u usporedbi s međunarodnim okruženjem te potrebom stalnog unapređenja kvalitete usluga.

Konačno, upitan je i stupanj razumijevanja turis čkog razvojnog procesa od strane dionika (nositelji javnih funkcija na lokalnoj i/ili regionalnoj razini, ali i pružatelji turis čkih usluga), uslijed čega je upravljanje turis čkim razvojem na des nacijskoj razini bitno otežano.

101



7. OBILJEŽJA DJELATNOSTI U NAUTIČKOM TURIZMU

Nau čki turizam se u ovom dokumentu defi nira kao vrsta turizma u kojoj je glavni mo v dolaska plovidba, odnosno s njom povezani doživljaji na vodi i kopnu. Radi se primarno o višednevnim bo-ravcima na plovilima koja takav boravak omogućuju.45

Nau čki turizam može se, prema obilježjima proizvoda, podijeli na dvije osnovne podvrste:

■ jah ng, koji podrazumijeva plovidbu i boravak na brodicama i jahtama bez obzira na vlasništvo plovila, na kojima se plovi uglavnom u društvu s prijateljima ili obitelji koji jekom plovidbe mogu odluči o i nereru ili njegovoj promjeni, a brodom upravljaju sami, uz pomoć skipera ili profesionalne posade ako se radi o većem plovilu, te

■ kruzing, koji podrazumijeva plovidbu i boravak na, uglavnom, većim plovilima – kruzerima, s profesionalnom posadom, na kojima se putnici u pravilu međusobno ne poznaju i koji najčešće imaju unaprijed poznatu rutu/i nerer plovidbe s posjetom određenom broju des nacija na kopnu ili otocima, a o eventualnoj promjeni i nerera jekom plovidbe odlučuje brodar.

Pri tome razlikujemo međunarodni (najmanje dvije zemlje se posjećuju jekom jedne plovidbe) i domaći (posjećuju se luke samo jedne zemlje) kruzing. U domaćem kruzingu u Hrvatskoj koriste se uglavnom manji brodovi, do 50 ležajeva u kabinama, dok se u međunarodnom kruzingu koriste i brodovi do 5.000 ležajeva u putničkim kabinama. U međunarodnom kruzingu u Hrvatskoj sudjeluju gotovo isključivo brodovi pod stranim zastavama, a u domaćem, za sada, samo brodovi pod hrvats-kom zastavom.

Zbog različi h obilježja jah ng i kruzing proizvoda te različi h obilježja potražnje za m proizvodima, u nastavku će se govori odvojeno o jah ngu i kruzingu u Hrvatskoj. Opisat će se oblici ponude u Hrvatskoj i njihova konkurentnost u odnosu na zemlje koje nude sličan proizvod u okruženju, fi zička i glavna kvalita vna obilježja potražnje, fi nancijski učinci poslovanja u mjeri u kojoj to podaci omogućuju te neka nefi nancijska obilježja poslovanja koja danas obilježavaju poslovanje u nau čkom turizmu Hrvatske.

7.1. JAHTING

Ponuda

Hrvatska ima vrlo razvedenu morsku obalu: na nešto više od 500 km zračne linije raspoređeno je više od 1.100 otoka, otočića i hridi, od kojih je pedesetak stalno ili povremeno naseljeno. Ukupna duljina morske linije obale i otoka je oko 6.000 km. S koefi cijentom razvedenos oko 11, hrvatska je obala jedna od najrazvedenijih u svijetu. Na tom su prostoru smještena i tri nacionalna parka: otočje Brijuni i otočje Korna s pripadajućim morem, te dio otoka Mljeta. S morske strane, brodom je dostupan i Nacionalni park Krka, a u neposrednoj blizini obale je i Nacionalni park Paklenica te nekoliko parkova prirode na otocima i uz obalu. Atrak vnost toga dijela Hrvatske za jah ng turizam upotpunjuje i izuzetno čisto i toplo more (12 do 26o C), pogodni vjetrovi za jedrenje, niz pitoresknih gradova i mjesta s bogatom graditeljskom i ostalom kulturnom baš nom te blizina značajnih eu-ropskih turis čki emi vnih zemalja.

45 Nau čki turizam nije jednoobrazno defi nirana vrsta turizam ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama, pa stoga u nas nije rijedak slučaj da se u nau čki turizam svrstavaju i neke druge vrste turizma,. Tako se na primjer, kad je riječ o (malim) brodarima koji pružaju, osim domaćeg kruzinga i najma jah s profesionalnom posadom, što jest nau čki turizam prema gornjoj defi niciji, tu svrstavaju i jednodnevni izle brodom koji čine dio ponude izletničkog turizma. Tako izletnici koji posjećuju, na primjer NP Korna , nisu nau čki turis jer im plovilo ne služi za boravak nego za prijevoz, kao i putnicima na putničkim brodovima ili trajek ma koji se prevoze do određene des nacije boravka. Jednako tako ni ronioci nisu nau čki turis jer je glavni mo v njihovog dolaska ronjenje, a ne boravak na plovilu kojeg koriste za prijevoz do ronilačkog lokaliteta itd.

102



U Hrvatskoj danas posluje 98 luka nau čkog turizma (prema Pravilniku o razvrstavanju i kategori-zaciji luka nau čkog turizma, NN br. 72/2008.), od čega je 50 marina s vezovima u moru, 10 marina s vezovima na kopnu i 38 ostalih luka nau čkog turizma (sidrišta, privezišta i nerazvrstane luke nau čkog turizma). U m je lukama koncem 2010. godine bilo ukupno 16.913 vezova u moru te 5.125 mjesta za smještaj plovila na kopnu. Nešto manje od polovice ukupnog broja vezova je za plovila duljine 10 do 15 metara (tablica 7.1.1.).

Od ukupnog broja marina s vezovima u moru, 21 marina je u sastavu ACI d.d., koje je u vlasništvu države. Osim luka nau čkog turizma za stalni i tranzitni vez brodica i jah u jah ng turizmu, Hrvatska raspolaže i s oko 240 luka i lučica pogodnih za privez čamaca, brodica i jah raznih veličina koje su uglavnom u funkciji lokalnog stanovništva ili lokalnog gospodarstva, ali i s ograničenom mogućnošću komercijalnog veza.

Broja luka nau čkog turizma u zadnjih desetak godina uvećan je za gotovo 50%, a marina za 18%. Pri tome je do povećanja broja marina došlo isključivo u drugom petogodištu. Novi Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nau čkog turizma uvodi novi način kategorizacije za marine s vezovima u moru. Umjesto I, II i III kategorije,46 novim se pravilnikom defi niraju če ri kategorije, s dva do pet sidara. Većina marina danas nije kategorizirana prema novom pravilniku tako da je u 2010. godini bilo šest marina I kategorije, 24 marine II kategorije, 17 marina III kategorije, a samo 3 marine bile su kategorizirane prema broju sidara. Ovim pravilnikom ukida se ‘privezište’ kao jedna od luka nau čkog turizma, a uvodi se nova, ‘odlagalište plovnih objekata’.

Turis čka makroregija Sjeverni Jadran raspolaže s oko 45% ukupne ponude jah ng turizma u Hrvats-koj mjerene brojem marina i brojem vezova (27 marina sa 7,7 suća vezova) dok je nešto veći njen udio (51%) u broju mjesta za smještaj plovila na kopnu (tablica 7.1.2.). Na području Južnog Jadrana smještene su 33 marine s 9,2 suće vezova (oko 55%).

Mogućnost sigurne plovidbe (obilježeni plovni putovi) i osiguranje veza za plovilo (uglavnom u marinama) glavne su usluge koje se nude u jah ng turizmu. Marine najčešće, osim veza, nude i ugos teljske usluge (usluge hrane i pića), usluge trgovine i servisa plovila, a samo sporadično i uslugu smještaja, kongresne sadržaje, tečajeve ronjenja, tečajeve i mogućnost polaganja ispita za voditelja brodice i sl. Među m, jahtaši, jekom boravka u des nacijama na obali i otocima, koriste i čitav niz des nacijskih usluga i proizvoda izvan ponude marina.

46 Stari Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nau čkog turizma (NN br. 142/99, 47/00, 45/01, 108/01 i 106/04).

Tablica 7.1.1.BROJ LUKA I STRUKTURA VEZOVA U LUKAMA NAUTI KOG TURIZMA U HRVATSKOJ OD 2001. DO 2010. GODINE PREMA VELI INI

Ukupno Marine Ukupno Do 6 mOd 6

do 8 mOd 8

do 10 mOd 10

do 15 mPreko 15 m

2001. 66 51 14.009 2.034 2.450 2.865 5.198 1.4622005. 84 50 15.058 1.094 2.154 3.387 6.870 1.5532010. 98 60 16.913 1.239 2.097 3.542 7.842 2.193

2001. 100,0 77,3 100,0 14,5 17,5 20,5 37,1 10,42005. 100,0 59,5 100,0 7,3 14,3 22,5 45,6 10,32010. 100,0 61,2 100,0 7,3 12,4 20,9 46,4 13,0

2010./2001. 148,5 117,6 120,7 60,9 85,6 123,6 150,9 150,02010./2005. 116,7 120,0 112,3 113,3 97,4 104,6 114,1 141,2

Izvor: Nauti ki turizam – kapaciteti i poslovanje luka nauti kog turizma, Priop enje br. 4.4.5., Državni zavod za statistiku

Stope promjena u %

Broj vezova u moru

Broj luka nauti kog turizma

Struktura u %

103



Potražnja

Na stalnom je vezu u lukama nau čkog turizma u Hrvatskoj u 2010. godini, na dan 31. prosinca, bilo ukupno 14.431 plovilo, što je 2,5% manje nego godinu prije. Iskorištenost ukupnog broja (stalnih) vezova (u moru i na kopnu) koncem 2010. godine je iznosila više od 65%. Među m, zbog činjenica da postoje luke nau čkog turizma koje ne nude usluge stalnog veza (jer rade samo jekom sezone) te da se u marinama ne iznajmljuju uvijek svi raspoloživi vezovi u moru za stalni vez, iskorištenost stvarno raspoloživih vezova za stalni vez u lukama nau čkog turizma je sigurno znatno veća.

U moru je bilo vezano 12.661 plovilo (88%), a isključivo na kopnu 12% plovila. U razdoblju od 2001. do 2010. godine broj plovila na stalnom vezu u moru povećan je za oko 27% (u zadnjem petogodištu zabilježen je rast od 6%, tablica 7.1.3.). Na tranzitnim vezovima u moru u zadnjem petogodištu rasta gotovo da i nije bilo. U 2010. godini broj plovila na tranzitnom vezu (vez u moru i suhi vez) je iznosio 206.028, što je za 1% manje nego u prethodnoj godini.

Tablica 7.1.2.KAPACITET PONUDE U JAHTINGU U 2010. GODINI PREMA PRIMORSKIM TURISTI KIM MAKROREGIJAMA

Površina akvatorija,

m2

Broj marina

Broj vezova

Broj mjesta

za smještaj plovila

na kopnu

Ukupna površinaprostora

na kopnu, m2

Ukupno 3.313.110 60 16.913 5.125 756.538Sjeverni Jadran 1.487.514 27 7.707 2.598 341.649Južni Jadran 1.825.596 33 9.206 2.527 414.889

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0Sjeverni Jadran 44,9 45,0 45,6 50,7 45,2Južni Jadran 55,1 55,0 54,4 49,3 54,8

Udio makroregije u ukupno raspoloživom kapacitetu u %

Izvor: Nauti ki turizam – kapaciteti i poslovanje luka nauti kog turizma u 2010., Priop enje br. 4.4.5., Državni zavod za statistiku.

Tablica 7.1.3.BROJ PLOVILA (S VEZOM U MORU) U LUKAMA NAUTI KOG TURIZMAOD 2001. DO 2010. GODINE

Ukupno Na stalnom vezu

U tranzitu

2001. 171.386 10.008 161.3782005. 210.256 11.950 198.3062010. 211.649 12.661 198.988

2001. 100,0 5,8 94,22005. 100,0 5,7 94,32010. 100,0 6,0 94,0

2010./2001. 123,5 126,5 123,32010./2005. 100,7 105,9 100,3

Izvor: Nauti ki turizam – kapaciteti i poslovanje luka nauti kog turizma, Priop enje br. 4.4.5., Državni zavod za statistiku.

Broj plovila koja su se koristila vezom u moru

Broj vezova

Struktura u %

Stope promjene u %

104



Najzastupljenija plovila u lukama nau čkog turizma u Hrvatskoj su plovila duljine od 10 do 12 metara (34%), a za m ona duljine od 12 do 15 metara (39%). Dulja plovila zastupljenija su među plovilima u tranzitu (tablica 7.1.4.).

Na stalnom vezu u moru su podjednako motorna plovila (47%) i ona na jedra (48%), a tek 5% čine ostale vrste plovila (tablica 7.1.6.). Među plovilima u tranzitu je najviše onih na jedra (65%), odnosno gotovo dvostruko više od motornih plovila (33%).

U turis čkoj makroregiji Južni Jadran jah ng turizam je ak vniji u odnosu na makroregiju Sjeverni Jadran, sudeći prema broju plovila na tranzitnom vezu (tablica 7.1.5.). U 2010. godini u lukama nau čkog turizma makroregije Južni Jadran zabilježeno je 72% ukupnog broja plovila. Dok je udio makroregija u ukupnom broju plovila na stalnom vezu podjednak (54% ukupnih plovila na stalnom vezu je u lukama nau čkog turizma makroregije Južni Jadran), područje Južnog Jadrana ima znatno više zabilježenih plovila u tranzitu (73% ukupnih ili oko tri puta više nego u Sjevernom Jadranu). Turis čke makroregije razlikuje i struktura plovila s obzirom na vrstu. Dok je na Sjevernom Jadranu podjednak udio motornih jah i onih na jedra, u makroregiji Južni jadran dominiraju jahte na jedra, kojih je oko 2,5 puta više nego motornih jah .

Prema zastavi plovila, na stalnom vezu u lukama nau čkog turizma u 2010. godini najviše plovila je bilo iz Hrvatske (36%), Austrije (18%), Njemačke (15%), SAD-a (7%), Slovenije (6%) i Italije (5%). Plovila pod zastavama navedenih zemalja čine 90% ukupnog broja plovila na stalnom vezu.

Najviše plovila u tranzitu u 2010. godini imalo je hrvatsku zastavu (42%), za m talijansku (23%), njemačku (11%), austrijsku (8%) te slovensku (5%), odnosno plovila pod zastavama navedenih ze-malja ostvarila su 88% prometa plovila na tranzitnom vezu.

Tablica 7.1.4.BROJ PLOVILA (S VEZOM U MORU) U LUKAMA NAUTI KOG TURIZMA OD 2001. DO 2010. GODINEPREMA VRSTI VEZA I DULJINI PLOVILA

Ukupno Do 6 m 6 – 8 m 8 – 10 m 10 – 12 m 12 – 15 m 15 – 20 m Više od 20 m

Broj vezovaUkupno 211.649 5.803 17.054 35.148 71.573 62.972 15.378 3.721Stalni vez 12.661 614 1.323 2.642 3.544 3.228 1.011 299Tranzit 198.988 5.189 15.731 32.506 68.029 59.744 14.367 3.422

Struktura u %Ukupno 100,0 2,7 8,1 16,6 33,8 29,8 7,3 1,8Stalni vez 100,0 4,8 10,4 20,9 28,0 25,5 8,0 2,4Tranzit 100,0 2,6 7,9 16,3 34,2 30,0 7,2 1,7

Izvor: Nauti ki turizam – kapaciteti i poslovanje luka nauti kog turizma, Priop enje br. 4.4.5., Državni zavod za statistiku

Prema duljiini plovila

105



Sociodemografski profi l jah ng turista u Hrvatskoj47

Srednja dobna skupina ■ Prosječna dob jah ng turista iznosila je 44 godine (45 godina u prosjeku imaju jah ng turis

na vlas tom plovilu ili plovilu rođaka/prijatelja, a 42 godine čarteraši); ■ Najviše jah ng turista u dobi je od 30 do 49 godina (57%).

Više i visoko obrazovanje ■ Više od 80% jah ng turista ima završenu višu ili visoku školu (u prosjeku su obrazovaniji od

stacioniranih turista u komercijalnim smještajnim objek ma); ■ Čarteraši su nešto obrazovaniji.

Lojalnost hrvatskoj jah ng ponudi ■ 80% inozemnih jah ng turista već je više od tri puta plovilo u Hrvatskoj; ■ 49% inozemnih jah ng turista plovilo je u Hrvatskoj već šest ili više puta.

47 Stavovi i potrošnja nau čara u Hrvatskoj – TOMAS Nau ka 2007., Ins tut za turizam, 2008.

Tablica 7.1.5.POTRAŽNJA U JAHTING TURIZMU U 2010. GODINI PREMA MAKROREGIJAMA, VRSTI VEZA I VRSTI PLOVILA (ZA PLOVILA KOJA SU KORISTILA VEZ U MORU)

UkupnoMotorne

jahteJahte na

jedraOstalo

Ukupno 211.649 71.061 134.603 5.985Sjeverni Jadran 58.641 29.055 27.150 2.436Južni Jadran 153.008 42.006 107.453 3.549

Ukupno 12.661 5.910 6.064 687Sjeverni Jadran 5.784 2.881 2.483 420Južni Jadran 6.877 3.029 3.581 267

Ukupno 198.988 65.151 128.539 5.298Sjeverni Jadran 52.857 26.174 24.667 2.016Južni Jadran 146.131 38.977 103.872 3.282

Ukupno 100,0 33,6 63,6 2,8Sjeverni Jadran 100,0 49,5 46,3 4,2Južni Jadran 100,0 27,5 70,2 2,3





Broj plovila

Struktura prema vrsti plovila u %

Udio plovila u tranzitu u ukupnom broju plovila (u %)

Udio turisti ke makroregije u ukupnoj potražnji u %

Ukupno

Plovila na stalnom vezu

Plovila u tranzitu


Plovila u tranzitu

Ukupno

Ukupno

Južni Jadran 72,3 59,1 79,8 59,3Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0

Sjeverni Jadran 45,7 48,7 40,9 61,1Južni Jadran 54,3 51,3 59,1 38,9


Izvor: Nauti ki turizam – kapaciteti i poslovanje luka nauti kog turizma u 2010., Priop enje br. 4.4.5., Državni zavod za statistiku.


Plovila u tranzitu

106



Obilježja plovidbe

Plovidba s obitelji ■ Najčešće se plovilo s članovima obitelji (46%) ili prijateljima (34%); ■ Na plovilima je u prosjeku bilo 5 osoba, uključujući skipera ili unajmljenu posadu; ■ 22% plovila s unajmljenim skiperom.

Plovidba od luke do luke uz kombinaciju noćenja u lukama nau čkog turizma, mjesnim lučicama i na sidru

■ 44% jah ng turista najčešće plovi od luke/marine do luke/marine, dok ostali odlaze na dnevne izlete iz luke/marine (22%), pretežito noće na sidru izvan luka/marina (13%), a jedna pe na ostvaruje podjednak broj noćenja u lukama/marinama i na sidru;

■ Jah ng turis najčešće na plovidbi ostvaruju 8 do 14 noćenja (37%), slijedi plovidba s 4 do 7 noćenja (31%), 15 do 21 noćenje (18%), a 13% ostvaruje na putovanju/plovidbi 22 i više noćenja;

■ U prosjeku, jah ng turis na putovanju ostvaruju 14 noćenja, od čega oko 9 noćenja u marinama, 2 noćenja u mjesnim lučicama te po jedno do dva noćenja na bovi, odnosno na sidru, izvan mjesnih lučica i marina.

Jah ng turis večeraju u restoranima ■ U restorane na doručak odlazi 6% jah ng turista, 23% objeduje, a 52% večera u restoranima.

Jah ng turis ak vni i u des nacijama na obali i otocima ■ Gotovo svi koriste uslugu manjih ugos teljskih objekata, restorana te idu u kupnju; ■ 84% odlazi na izlete na kopnu, 80% na šetnje i razgledavanje znamenitos te posjećuje lokalne

zabave.

Procjena fi nancijskog prometa

U 2010. godini, u lukama nau čkog turizma Hrvatske od jah ng turizma ostvaren je ukupni prihod od 574 milijuna kuna (bez PDV-a). Najveći dio ostvarenog ukupnog prihoda luka nau čkog turizma čini prihod od iznajmljivanja vezova (76%), u kojem je 78% ostvareno od iznajmljivanja stalnog veza (59% ukupnog prihoda). Prihodi od ostalih usluga u lukama nau čkog turizma (ugos teljstvo, servisi, trgovina, odnosno koncesija na obavljanje h usluga) sudjeluju s 24% u ukupnom prihodu (tablica 7.1.6.).

U 2010. godini ukupni prihod luka nau čkog turizma povećan je za 6% u odnosu na prethodnu godinu, a najveće povećanje je zabilježeno u prihodu od iznajmljivanja tranzitnog veza (16%). Prihodi od iznajmljivanja stalnog veza povećani su 5% dok su ostali prihodi (s izuzetkom servisnih usluga) neznatno smanjeni (3,%). Udio prihoda od iznajmljivanja vezova u ukupnom prihodu tako je i povećan u odnosu na prethodnu godinu.

Uz nešto veći broj plovila na stalnom vezu u odnosu na Sjeverni Jadran i gotovo tri četvr ne ukupnog broja plovila u tranzitu, makroregija Južni Jadran ostvarila je u 2010. godini oko dvije trećine ukupnog prihoda luka nau čkog turizma (gotovo dvostruko veći prihod od makroregije Sjeverni Jadran). Južni Jadran bilježi i manji udio prihoda od iznajmljivanja vezova u ukupnom prihodu (73%) u odnosu na Sjeverni Jadran koji od iznajmljivanja vezova ostvaruje 82% ukupnog prihoda.

Obje su turis čke regije u 2010. godini povećale ukupan prihod u odnosu na 2009. godinu, makro-regija Sjeverni Jadran za 7%, a Južni Jadran za 5%. Najveće povećanje u obje regije ostvareno je u prihodu od iznajmljivanja tranzitnog veza (22% na području Sjevernog Jadrana i 13% na području Južnog Jadrana). S obzirom na pad potražnje za stalnim vezom i stagnaciju potražnje za tranzitnim vezom u 2010. u odnosu na 2009. godinu, očito je da je povećanje prihoda ostvareno na temelju rasta cijena usluga u marinama.

107



Prihod luka nau čkog turizma samo je dio ukupnog prihoda koji se ostvaruje od jah ng turizma u Hrvatskoj, budući da se potrošnja jahtaša u Hrvatskoj ostvaruje i izvan luka nau čkog turizma, za razne vrste usluga i proizvoda (od goriva i cestarina za osobne automobile pri dolasku i odlasku iz polazne luke, cijene zrakoplovnih voznih karata ako su kupljene od domaćih prijevoznika, usluga restorana i barova, goriva za brodice i jahte, kupnje namirnica, suvenira, odjeće, do ulaznica za kulturna događanja ili atrakcije, izlete, registracije plovila i osiguranja u Hrvatskoj i sl.).

Prema istraživanjima obilježja potražnje u jah ng turizmu u Hrvatskoj (TOMAS Nau ka 2001., 2004., 2007., Ins tut za turizam) prosječni dnevni izdaci jah ng turista znatno su veći u usporedbi sa stacionarnom ljetnom turis čkom potražnjom (u 2007. godini prosječni dnevni izdaci čarteraša bili su 171 euro, jah ng turista na vlas m plovilima48 ili plovilima rođaka/prijatelja 78 eura, a stacionarnih turista 55 eura). Iako do danas nisu izrađene relevantne procjene ukupnog prihoda Hrvatske od jah ng turizma, nakon izrade Satelitskog računa turizma za 2007. godinu49 stvorene su pretpostavke za precizniju procjenu te vrijednos .

Nefi nancijska obilježja poslovanja

Pružatelji usluga u jah ng turizmu ar kuliraju svoje interese prema državi, udruženi u razna udruženja/zajednice, kao što su, na primjer, ona pri Hrvatskoj gospodarskoj komori: Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima - čarter (okuplja sve čarter tvrtke registrirane u Hrvatskoj, njih oko 900 s oko 3.400 kvalitetnih i vrhunski opremljenih plovila), Udruženje turis čkih brodara i Udruženje hrvatskih marina, ali se putem svojih vijeća bave i ak vnos ma vezanim uz promociju, aktualnu problema ku u poslovanju i što brže i kvalitetnije rješavanje problema koje članice udruga imaju. Postoje i druga strukovna udruženja vezana uz jah ng turizam, izvan HGK, kao što su, na primjer, građanska Udruga skipera Jadrana te Udruga male brodogradnje i nau čkog turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

48 Samo troškovi ‘iz džepa’ koji se odnose na jedno putovanje/plovidbu. Ne uzimaju se u obzir troškovi godišnjeg veza, osiguranja i sl.49 Eksperimentalni satelitski račun turizma RH za 2007. godinu, Ins tut za turizam, 2010.

Tablica 7.1.6.PRIHOD LUKA NAUTI KOG TURIZMA I NJEGOVA STRUKTURA U 2009. I 2010. GODINI

Ukupno Stalni vez

Tranzitni vez

Ukupno 543.376 405.690 322.034 83.656 46.533 91.153Sjeverni Jadran 184.881 150.199 127.184 23.015 12.603 22.079Južni Jadran 358.495 255.491 194.850 60.641 33.930 69.074

Ukupno 574.112 435.909 339.288 96.621 49.949 88.254Sjeverni Jadran 198.574 163.000 134.893 28.107 11.912 23.662Južni Jadran 375.538 272.909 204.395 68.514 38.037 64.592

Ukupno 100,0 75,9 59,1 16,8 8,7 15,4Sjeverni Jadran 100,0 82,1 67,9 14,2 6,0 11,9Južni Jadran 100,0 72,7 54,4 18,2 10,1 17,2



Izvor: Nauti ki turizam – kapaciteti i poslovanje luka nauti kog turizma u 2010., Priop enje br. 4.4.5., Državni zavod za statistiku

Iznajmljivanje vezova Servisne usluge

Ostali prihodi

Ukupno

2010.

2010.

2010./2009.

Stopa promjene u %

Udio makroregije u ostvarenom prihodu u %

Struktura u %

Prihod u 000 kuna

2009.

2010.

108



Na osnovu fokus grupe s predstavnicima glavnih dionika u jah ng turizmu u Hrvatskoj (predstavnici strukovnih udruženja pri HGK: Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter, Udruženje turis čkih brodara - Grupacija jahte s profesionalnom posadom, Udruženje hrvatskih marina, HGK u ime malih brodara), održane u Biogradu n.m., 30.09.2011., prikupljeni su stavovi prisutnih o problema ci poslovanja pružatelja usluga u jah ng turizmu Hrvatske.50 U nastavku se stavovi ukratko iznose.

Ja ng turizam jedna je od rijetkih vrsta turizma za koju Hrvatska ima izrađenu strategiju razvoja (za razdoblje od 2009. do 2019. godine).51 Opća je ocjena dionika u jah ng turizmu da se Strategija dobro odredila prema zaš okoliša, prije svega zbog smanjenja broja novih vezova predviđenih ili omogućenih prostornim planovima priobalnih županija. Tom je Strategijom predviđena izgradnja 15.000 novih vezova u lukama nau čkog turizma (po jedna trećina tog broja u novim marinama, u postojećim lukama te na kopnu) u planskom razdoblju, što je znatno manje u odnosu na važeće prostorne planove primorskih županija, kojima je omogućena izgradnja 25.755 novih vezova u moru te još 7.900 vezova na kopnu.52 Među m, za sada Strategija nije doprinijela razvoju novih kapaciteta kako je to predviđeno, budući da je nije pra lo donošenje potrebnih zakona i propisa. Strategiji se zamjera da nije dovoljno obradila segment malih brodara i čarteraša.

Iako je stav glavnih dionika da je proizvod jah ng turizma ‘dobar i konkurentan’, prije svega zbog prirodnih uvjeta i atrakcija, dobro opremljenih marina i brojnog čartera, dionici smatraju da je poslovanje hrvatskog jah ng turizma obilježeno nizom različi h problema. Tako su marine, zbog nejasne regula ve, i dalje zapravo carinska skladišta, što u praksi stvara velike probleme, PDV je previsok, a trebao bi bi na razini kampova ili hotela, budući da predstavnici marina smatraju kako marine/luke nau čkog turizma zapravo pružaju usluge smještaja pa bi trebale bi dio smještajne djelatnos , netransparentni su postupci u dobivanju koncesija za marine, spora administracija, neusuglašeni zakoni itd. Kako se približavaju rokovi isteka pojedinih koncesija, sve je prisutniji problem ulaganja u održavanje i unapređenje infrastrukture marina, budući da nije riješen problem prednos dosadašnjih nositelja h koncesija pri produženju koncesije, odnosno obeštećenje države za neamor ziranu imovinu koncesionara na pomorskom dobru. Uz to, nove se naknade za koncesije na pomorskom dobru ocjenjuju neodrživo visokim.

Čarter tvrtke imaju znatne probleme s ugovaranjem obveznih vezova u marinama na dulji rok (5 do 6 godina dok je danas to najčešće 1 godina), što im otežava planiranje, nedovoljno je jasno defi ni-ranje ‘branše’ u čarteru zbog čega dolazi do problema s poreznim nadzorom, prevelika su davanja za plovila jer su jahte klasifi cirane kao plovila duža od 12 metara,53 postojanje trošarina na plovila koje druge, nama konkurentne zemlje ne poznaju, nesudjelovanje u potrebnoj mjeri u odlukama o promociji na stranim tržiš ma, provođenje carinskih propisa, obvezna oprema na plovilu veća je nego je to potrebno, što povećava troškove itd.54

Općenito govoreći, stav je dionika, da ne postoji stvarno podržana poduzetnička klima prema pružateljima usluga u jah ng turizmu od strane državne i lokalne administracije. Postojećim gos-podarskim subjek ma nameće se niz nepotrebnih, a često i kontradiktornih propisa i obveza koji umanjuju konkurentnost proizvoda u međunarodnom okruženju, nisu riješena neka temeljna pitanja nastavka koncesije na pomorskom dobru, još je gotovo polovina kapaciteta u marinama u vlasništvu države (ACI), postupak dobivanja dozvola za proširenje kapaciteta ili za novu izgradnju traje previše dugo, sve luke nau čkog turizma nemaju jednak status u tržišnoj utakmici (naknada za koncesiju na pomorskom dobru) itd.

50 Na Fokus grupi je bio i predstavnik Zajednice ronjenja u gospodarstvu, pri HGK, čiji stavovi se ovdje ne navode, budući da se ne radi o nau čkom/jah ng turizmu, ali su uze u obzir i obradit će se u izvještajima koji slijede.51 Strategija razvoja nau čkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009-2019. godina, Ministarstvo mora, prometa i infrastruk-ture te Ministarstvo turizma. Zagreb, prosinac 2008. Strategija se odnosi na jah ng turizam, iako u nazivu ima ‘nau čki’.52 Studija razvoja nau čkog turizma Republike Hrvatske. Hrvatski hidrografski ins tut, sa suradnicima. Studeni 2006., str. 100.53 EU je prepus la državama članicama da same urede pitanje duljine plovila i defi nicije plovila. EU je dokumentom „Recrea onal Cra Direc ve 94/25/EC” propisala minimalne tehničke uvjete plovila do 24m duljine. U EU su jahte uglavnom defi nirane kao plo-vila duljine iznad 24m. U RH su za upis plovila do 12m duljine (brodice) nadležne Lučke kapetanije, a za sva ostala plovila, Hrvatski registar brodova.54 Poglavljem 14. Prometna poli ka pregovora s Europskom unijom, ulaskom RH u EU otvara se mogućnost bavljenja djelatnošću čartera i plovilima pod stranom zastavom.

109



Nau čki turizam jedna je od najznačajnijih vrsta turizma u Hrvatskoj i to ne samo s obzirom na prihod koji ostvaruje, nego još više s obzirom na potencijal za rast i razvoj, koji se najvećim dijelom temelji na kompara vnim prednos ma Hrvatske za takvu vrstu turis čkog proizvoda (atrak vnos mora i des nacija na kopnu i otocima) u odnosu na konkurentske zemlje, a potom i na postojećoj infra i supra strukturi, što još, prema važećim planskim i razvojnim dokumen ma (prostorni planovi i Strategija razvoja nau čkog turizma RH), nije iskorišteno u skladu s mogućnos ma. Ukoliko Hrvatska želi zadrža i poboljša svoju konkurentsku poziciju u jah ng turizmu, a s ciljem povećanja zarade i većeg zapošljavanja, mora hitno poduze mjere da se sadašnje nepovoljno stanje poslovanja po-duzetnika u jah ng turizmu promijeni na bolje. Neki od pravaca u kojima bi trebala ići ta poboljšanja, od sudionika ove fokus grupe gore su navedeni, i razloga za odgodu brzih promjena ne bi trebalo bi .

Ocjena konkurentske pozicije jah ng turizma u Hrvatskoj u međunarodnom okruženju

Usporedbu raspoloživog kapaciteta ponude jah ng turizma Hrvatske s konkurentnim zemljama otežava neusporedivost podatka uslijed različi h izvora i različitog poimanja/defi niranja luka za jahte i brodice u nacionalnim sta s kama i drugim istraživanjima. Prema istraživanju provedenom 2004. godine55 Hrvatska je raspolagala sa 6% vezova u marinama promatranih konkurentskih ze-malja u okruženju (tablica 7.1.7.). Najveći udio u broju vezova imala je Francuska (43%), a potom Španjolska (21%).56 Prema broju vezova u marinama po kilometru obale, Hrvatska (2,6 veza po kilometru obale) je u rangu s Turskom i Grčkom, a raspolaže s višestruko manjim brojem vezova od Francuske i Španjolske, dok dvostruko manje vezova po kilometru obale ima u usporedbi s Italijom i Crnom Gorom.

Ocjena konkurentnos ukupnog hrvatskog jah ng proizvoda dobivena je na osnovu stavova jaht-ing turista koji su 2004. i 2007. godine plovili u Hrvatskoj, bilo na vlas tom ili iznajmljenom plovilu (TOMAS Nau ka 2004. i 2007., Ins tut za turizam)57. Ocjena se zasniva na usporedbi jah ng ponude Hrvatske i jah ng des nacija u kojima su turis prethodno plovili. Turis su na skali ‘bolje u Hrvats-koj’, ‘isto kao u Hrvatskoj’ i ‘lošije u Hrvatskoj’ ocjenjivali pet skupina elemenata ponude, uključujući opće elemente turis čke ponude Hrvatske te specifi čne elemente jah ng ponude:

55 Konkurentnost hrvatskog nau čkog turizma, Ins tut za turizam, 2004.56 Samo mediteranski dio obale h zemalja.57 Stavovi i potrošnja nau čara u Hrvatskoj – TOMAS Nau ka 2004., Ins tut za turizam, 2005.; Stavovi i potrošnja nau čara u Hrvatskoj – TOMAS Nau ka 2007., Ins tut za turizam, 2008.

Tablica 7.1.7.RASPOLOŽIVI KAPACITET JAHTING PONUDE U HRVATSKOJI KONKURENTNIM ZEMLJAMA U OKRUŽENJU

Zemlja

GDP per

capita (USD)

Dužina obale na Medite-

ranu (u km)

Broj marina

na Medite-ranu*

Broj vezova u

marinama na

Medite-ranu

Broj vezova po kilometru obale na Medite-

ranu

Udiovezova u ukupnom

broju vezova na Medite-

ranu (u %)

Udio obale na Medite-

ranu (u %)

Hrvatska 10.700 5.835 41 15.303 2,6 6,0 15,8Slovenija 18.300 32 3 1.820 56,9 0,7 0,1Italija 26.800 7.600 104 47.800 6,3 18,8 20,6Francuska 27.500 1.703 250 109.000 64,0 43,0 4,6Španjolska 22.000 2.580 187 52.080 20,2 20,5 7,0Srbija i Crna Gora 2.300 274 3 1.740 6,4 0,7 0,7Turska 6.700 5.191 31 11.360 2,2 4,5 14,1Gr ka 19.900 13.676 51 14.661 1,1 5,8 37,1

Ukupno 19.117 36.891 670 253.764 6,9 100,0 100,0Izvor: Konkurentnost hrvatskog nauti kog turizma, Institut za turizam, 2004

110



■ socijalni elemen : imidž zemlje, osjećaj sigurnos , gostoljubivost ■ priroda i očuvanost: klima, ljepota krajolika, ekološka očuvanost, čistoća mora, čistoća mjesta ■ ugos teljska ponuda ■ specifi čna jah ng ponuda: kapacitet marina, opremljenost marina, prostorni raspored marina ■ vrijednost za novac cjelokupne jah ng ponude.

Konkurentski krug zemalja uključuje glavne konkurente u okruženju koji pružaju jah ng proizvod: Španjolsku, Francusku, Italiju, Grčku i Tursku.

Hrvatska jah ng ponuda u cijelom je razdoblju praćenja ocijenjena, sa strane jah ng turista, konkurentnom kad je riječ o glavnom resursu - ljepo i očuvanos prirode te čistoći mora, ali i sigurnos i gostoljubivos kao društvenim vrijednos ma. Hrvatska se percipira konkurentnom i u prostornom rasporedu marina. Na razini konkurenata ocijenjena je ugos teljska ponuda u Hrvatskoj i vrijednost za novac ukupne nau čke ponude dok u segmentu ponude marina (kapacitet i uređenost) te imidža zemlje Hrvatska ne uspijeva osigura prednost u odnosu na glavne konkurente.

Konkurentske prednos Hrvatske u odnosu na Italiju su prirodni elemen (klima, ljepota i očuvanost prirode, čistoća mora), čistoća obalnih mjesta, društvene vrijednos (sigurnost i gostoljubivost) te vrijednos za novac jah ng ponude. Ugos teljska ponuda i prostorni raspored marina na razini su ponude u Italiji, a lošije od Italije ocijenjena je specifi čna jah ng ponuda u Hrvatskoj (kapacitet i opremljenost marina) te imidž zemlje.

U odnosu na Francusku i Španjolsku, hrvatske su konkurentske prednos priroda (klima te lijepa i očuvana priroda) te društvene vrijednos (sigurnost i ljubaznost) dok su svi ostali elemen jah ng ponude, uključujući ponudu i usluge u marinama, ali i imidž Hrvatske, ugos teljske usluge i vrijednost za novac jah ng ponude ocijenjeni lošijima u Hrvatskoj.

Hrvatska jah ng ponuda ocijenjena je konkurentnom u usporedbi s Grčkom i Turskom. Gotovo svi elemen ponude ocijenjeni su boljima u hrvatskoj jah ng ponudi, s izuzetkom imidža Grčke koji je ocijenjen boljim od imidža Hrvatske.

7.2. MEĐUNARODNI KRUZING

Ponuda međunarodnog kruzing turizma

Glavni elemen ponude u kruzing turizmu su: (1) luka, odnosno sidrište sa svim potrebnim servisnim uslugama brodu i putnicima (ukrcaj i iskrcaj putnika, carina, snabdijevanje broda, pilotaža, brodska agentura, privez i odvez broda itd.) te (2) des nacija koja je i najvažniji čimbenik u odluci putnika o odabiru kruzing putovanja/i nerera58. I nerer putovanja čine des nacije koje se na putovanju posjećuju sa svojom cjelokupnom turis čkom ponudom, prije svega kulturnih atrakcija pogodnih za obilazak, gastronomskom, trgovačkom i drugom ponudom kao i ponudom organiziranih izleta u okolicu te stručnim vođenjem na području des nacije.

Luka u kruzing turizam može bi uključena kao polazna luka59, luka u kojoj započinje i, najčešće, završava plovidba te kao luka canja, luka koja se posjećuje na i nereru između polazne i krajnje luke, i u kojoj brod boravi kratkotrajno, od nekoliko sa do najviše dan ili dva. U kreiranju i nerera odnosno odabiru des nacija sa strane kruzing kompanija na odabir utječu obilježja broda, komer-cijalna i logis čka obilježja ponude luke te obilježja ciljanih segmenata potražnje.60

58 Cruise Tourism: Current Situa on and Trends, UNWTO, 2010.59 U polaznim lukama u prosjeku se ostvaruje dvostruko veća dnevna potrošnja putnika na takvim brodovima od one u lukama canja. Osim toga, u polaznim luka se dodatni prihod u des naciji ostvaruje od snabdijevanja broda za višednevna krstarenja, od

manjih servisa na opremi i sl. te je lukama/des nacijama u interesu pruža usluge polazne luke.60 Cruise Tourism: Current Situa on and Trends, UNWTO, 2010.

111



Međunarodni kruzing turizam u Hrvatskoj se odvija na moru i na rijeci Dunav. U međunarodnom kruzingu na moru danas sudjeluje, s većim ili manjim intenzitetom, dvadesetak hrvatskih luka, od kojih su, prema prometu brodova i putnika, najznačajnije dvije dubrovačke luke, Luka Gruž i Gradska luka Dubrovnik, a za m Split, Zadar, Korčula i druge. U Studiji održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj61 prepoznato je 17 kruzing des nacija koje predstavljaju okosnicu razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj. Za prihvat kruzera s suću i više putnika to su Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik te Rovinj, Šibenik, Poreč, Krk, Cres, Rab, Mali Lošinj, Pag, Vis, Hvar, Ploče i Korčula za prihvat manjih kruzera. Sve hrvatske luke danas su isključivo luke canja, uz izuzetak Dubrovnika (Luke Gruž) u kojem je zadnjih godina omogućen i ukrcaj i iskrcaj putnika na pojedinim i nererima koji počinju (i završavaju) u Veneciji.

Zadnjih godina neke su hrvatske luke znatno unaprijedile ponudu za prihvat brodova na međunarodnim kružnim putovanjima, prije svega infrastrukturu za prihvat brodova (npr. luka Gruž) te infrastrukturu za prihvat putnika (npr. luka Rijeka).

Potražnja u međunarodnom kruzing turizmu

U 2010. godini Hrvatsku je na međunarodnom brodskom kružnom putovanju posje lo 1,1 milijun putnika, gotovo pet puta više nego 2002. te gotovo dvostruko više nego 2005. godine. Tijekom krizne 2009. godine broj putnika je povećan za 11% u odnosu na 2008. godinu.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2010. godini eviden rano je 75%, a na području cijele turis čke makroregije Južni Jadran 96% prvih ulazaka stranih brodova na međunarodnim kružnim putovanjima u hrvatsko teritorijalno more.

U međunarodnom kruzing turizmu u Hrvatskoj znatno je manje izražena sezonalnost potražnje u odnosu na stacionarni turizma (slika 7.2.2.). Naime, u če ri ljetna mjeseca 2010. godine u dvije pri-morske turis čke makroregije zabilježeno je 83% ukupnih dolazaka inozemnih turista u komercijalne smještajne objekte te 58% svih putnika u međunarodnom kruzingu.

Najveći promet mjeren brojem brodova i putnika na međunarodnim brodskim kružnim putovanjima ostvaruje Dubrovnik sa svoje dvije luke. U 2010. godinu dubrovačke luke posje lo je 705 brodova (7% više u odnosu na prethodnu godinu) s nešto više od jednog milijuna putnika (21% više u odnosu na prethodnu godinu).

61 tudija održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, Ins tut za turizam, 2007.

Slika 7.2.1.ME UNARODNA KRUZING POTRAŽNJA U HRVATSKOJ

597.708

694.104

939.848989.272

1.093.923

364420

456

565628

822754

856

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

400

500

600

700

800

900

na m

eun

arod

nim

g pu

tova

njim

a

me

unar

odni

hin

g pu

tova

nja

225.784

420.542440.254

511.417597.708

694.104

307364

420456

0

200.000

400.000

600.000

0

100

200

300

400

500

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj

put

nika

na

me

kruz

ing

puto

va

Broj

me

unar

kruz

ing

puto

Broj putovanja Broj putnika

Izvor: Kružna putovanja stranih brodova u Republici Hrvatskoj. Priop enja, Državni zavod za statistiku.Napomena: Podaci se odnose na luke u koje strani brod ulazi prvi put u teritorijalno more Republike Hrvatske.

Broj putovanja Broj putnika

112



Sociodemografski profi l posje telja u međunarodnom kruzingu u Hrvatskoj62

Specifi čna emi vna područja iz kojih dolaze posje telji ■ Najčešći posje telji hrvatskih des nacija u međunarodnom kruzingu su Talijani (27%), Ameri-

kanci (20%) i Španjolci (17%); ■ Članovi posade najčešće su iz izvaneuropskih zemalja (29%).

Srednja dobna skupina ■ Prosječna starost putnika je 43 godine.

Veliki udio novih gos ju među putnicima ■ 78% putnika posje lo je Hrvatsku po prvi puta; ■ 90% putnika prvi je puta u des naciji canja u Hrvatskoj; ■ 89% članova posade posje lo je Hrvatsku već tri ili više puta.

Obilježja boravka i zadovoljstvo boravkom posje telja u međunarodnom kruzingu u hrvatskim des nacijama canja

Kratak boravak u des naciji canja ■ Kraće od tri sata u hrvatskim des nacijama canja boravi nešto manje od jedne trećine put-

nika, a svaki drugi putnik boravi između tri i šest sa ; ■ Veći brodovi zadržavaju se kraće u des naciji, a njihovi putnici u prosjeku manje troše u des-

naciji; ■ Putnici u prvom posjetu zadržavaju se duže od onih koji su već posje li des naciju canja i,

u prosjeku, više troše.

Ak vnos uvjetovane kratkim boravkom ■ U des nacijama canja putnici uglavnom posjećuju ugos teljske objekte (81% konzumira

piće, 48% hranu), trgovine (82%) te samostalno razgledaju grad (69%);

62 Stavovi i potrošnja putnika i članova posade na međunarodnim kružnim putovanjima brodom u Hrvatskoj – TOMAS Nau ka 2007., Ins tut za turizam, 2008.

Slika 7.2.2. SEZONALNOST POTRAŽNJE U KRUZINGU I STACIONARNOM* TURIZMU U HRVATSKOJ U 2010. GODINI

Izvor: Kružna putovanja stranih brodova u republici Hrvatskoj u 2010. godini., Priop enje 4.4.6., Državni zavod za statistiku; online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.*Broj dolazaka inozemnih turista i broj ostvarenih no enja inozemnih turista u komercijalnim smještajnim objektima u sedam obalnih županija.

0%5%

10%15%

20%25%

30%

35%40%

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIIDolasci inozemnih turista u komercijalne smještajne objekteNo enja inozemnih turista u komercijalnim smještajnim objektimaBroj putnika na me unarodnim kruzing putovanjima

113



■ Nešto manje od polovice putnika (45%) odlazi na organizirani izlet u okolicu i/ili organizirani razgled grada, u posjet muzeju ili izložbi ide oko 36% putnika;

Visoki stupanj zadovoljstva ponudom ■ Posje telji s kruzera iskazuju visok stupanj zadovoljstva ukupnom posjetom hrvatskih des -

nacija canja, organizacijom izleta i razgleda grada, ugos teljskom i trgovinskom ponudom te osobnom sigurnošću;

■ Dostupnost informacija/brošura i organizacija prometa u des nacijama elemen su kojima posje telji nisu bili zadovoljni.

Procjena fi nancijskog prometa međunarodnog kruzing turizma

Prihod od međunarodnog kruzing turizma u Hrvatskoj čine:

■ lučke pristojbe i naknade koje brodar plaća za brod u luci (peljarenje, privez i odvez, boravak broda u luci, snabdijevanje vodom i drugim potrebama, odlaganje otpada, carinske i agencijske naknade itd.),

■ naknade za svjetlarinu (obilježavanje i održavanje morskih putova) te ■ potrošnja putnika i članova posade koji silaze s broda i posjećuju des naciju canja.

Prema rezulta ma istraživanja iz 2006. godine, posje telji s kruzera u hrvatskim des nacijama canja trošili su prosječno 39 eura po osobi (putnici 41 euro, članovi posade 29 eura), od čega 19

eura (49%) na kupnju, 10 eura (26%) na izdatke za hranu i piće u ugos teljskim objek ma, 7 eura (18%) na cijenu organiziranog izleta/razgleda te 0,5 eura (1%) na sve ostale izdatke. Prosječna potrošnja po osobi putnika s kruzera obrnuto je proporcionalna veličini broda, a proporcionalna duljini boravka u des naciji.

Ukupan prihod od kruzing turizma u Hrvatskoj u 2006. godini procijenjen je u rasponu od 29 do 32 milijuna eura:

■ Prihod od boravka broda iznosi 2,6 milijuna eura, a procijenjen je na osnovi prihoda lučkih uprava po tranzitnom putniku (u iznosu od 1,6 do 1,8 eura) te prosječnih cijena ostalih usluga po brodu (pilotaža, privez i odvez, agencijska naknada i ostali troškovi);

■ Prihod od naknade za održavanje plovnih puteva iznosi 161 suću eura, a procijenjen je na osnovi podataka Plovputa d.o.o.;

■ Potrošnja posje telja s kruzera u hrvatskim des nacijama canja procijenjena je u rasponu od 25 do 28 milijuna eura, ovisno o procjeni broja putnika koji silaze s broda u des naciji.

Od 2006. do 2010. godine došlo je do znatnih promjena u svim segmen ma ponude i potražnje kruzing turizma u Hrvatskoj. Promet brodova i putnika na međunarodnim putovanjima u Hrvatskoj stalno je rastao, a u 2010. godini zabilježeno je 856 međunarodnih kružnih putovanja s 1,1 milijun putnika (52% brodova i 83% putnika više nego u 2006. godini). Lučke pristojbe i naknade su, barem u našoj najznačajnijoj des naciji Dubrovnik (luka Gruž), utrostručene. Svjetska iskustva, pak, ukazuju na to da se porastom ponude na brodu smanjuje potrošnja posje telja u des nacijama canja, čak do 70% od one iz ranijih razdoblja.63

Pod pretpostavkom da se potrošnja posje telja s kruzera u hrvatskim des nacijama canja nije promijenila od 2006. godine, ukupni prihod od ove vrste turizma je u 2010. godini mogao dosegnu iznos od pedesetak milijuna eura.

63 Prof. Ross Klein, sociolog i svjetski prizna stručnjak za kruzing industriju, javno predavanje održano 20. 5. 2011., Ins tut za turizam, dostupno na stranicama www.iztzg.hr.

114



Nefi nancijska obilježja poslovanja međunarodnog kruzing turizma

Luke uključene u međunarodni kruzing turizam u Hrvatskoj su pod upravom državnih ili županijskih lučkih uprava. Poslovanje h luka u ovom je trenutku obilježeno nizom pitanja, prije svega onih u povezanim područjima cjenovne poli ke, suradnje ključnih dionika, inves cija te održivog razvoja.

U području cjenovne poli ke i suradnje ključnih dionika javlja se problem usklađivanja tarifne poli- ke luka uključujući usklađivanje tarifne poli ke između luka, preispi vanja međuodnosa lučkih

pristojbi i naknada te kreiranja jedinstvene ponude međunarodnog kruzinga i zajedničkog nastupa prema brodarima (suradnja).

Područje inves cija obilježeno je postojanjem brojnih planova razvoja luka s ciljem unapređenja uvjeta za prihvat kruzera i putnika (uključujući izgradnju opera vnih obala i putničkih zgrada sa svom pratećom opremom), ali i ostvarivanja preduvjeta za pružanje usluga polazne luke. S obzirom na još uvijek ograničen interes kruzing kompanija za hrvatske des nacije, s izuzetkom Dubrovnika, postavlja se pitanje ekonomskog opravdanja takvih pojedinih inves cijskih poduhvata odnosno potrebe usklađivanja razvojnih planova luka osobitog međunarodnog značaja za Republiku Hrvatsku.

Broj posje telja u kruzing turizmu u pojedinim hrvatskim des nacijama približava se maksimalnom prihvatnom kapacitetu uz još uvijek neiskorišten kapacitet luka za prihvat brodova. U m se uvje ma pojavljuje mogućnost potencijalnog sukoba kruzing turizma s interesom drugih segmenata turis čke potražnje, prije svega stacionarnog turizma te domicilnog stanovništva. Isto tako u razdobljima vi-sokog intenziteta prometa kruzera izražena je pojava nega vnih učinaka kruzing turizma na okoliš. U ovom trenutku još uvijek ne postoji sustavno praćenja učinaka kruzing turizma na održivost hrvatskih turis čkih des nacija, a ni usklađeno održivo upravljanje razvojem kruzing turizma na razini Hrvatske.

Ocjena konkurentske pozicije hrvatskih kruzing des nacija u međunarodnoj kruzing ponudi na Mediteranu

Na ukupno 342 mediteranska i nerera 25 najvećih kruzing kompanija, koje ostvaruju više od 90% ukupnih noćenja na kruzing putovanjima na Mediteranu, u 2010. godini sudjelovalo je 137 luka. Broj luka/des nacija uključenih u kruzing turizam povećava se sa smanjivanjem veličine broda. Tako su na putovanjima najvećih kruzera (onih s više od 3.000 putnika) bile posjećene 42 luke, a na putovan-jima kruzera najmanjeg kapaciteta (manje od 1.000 putnika) 122 luke.64 U Hrvatskoj su to bile luke u Dubrovniku, Splitu i Korčuli (luke canja za brodove s više od 2.000 putnika) te luke u Šibeniku, Zadru, Rovinju, Hvaru, Puli, Opa ji i Trogiru koje su posje li kruzeri s manje od dvije suće putnika.

Mjereno brojem kruzing putnika, Dubrovnik je, kao najvažnija hrvatska kruzing des nacija, u 2010. godini bio sedma luka na Mediteranu, poslije Barcelone, Rima, Atene, Venecije, Napulja i Palma de Malorca-e. Navedene su luke, s izuzetkom Napulja, i glavne polazne kruzing luke na Mediteranu. Dubrovnik je najvećim dijelom obuhvaćen i nererima koji kao polaznu luku imaju Veneciju.

U okviru istraživanja provedenog u 2010. godini65, sukladno kriterijima odabira des nacije za kruzing i nerere, model konkurentnos 1466 usporedivih mediteranskih kruzing luka/des nacija pokazao je sljedeće:

■ kvaliteta luke i lučkih usluga u luci Gruž je iznadprosječna, a u lukama Split i Gradska luka Dubrovnik (odnosno sidrište Gradske luke Dubrovnik) ispodprosječna;

64 Izvor: Prijedlog lučke tarifne poli ke za brodove na međunarodnim kružnim putovanjima u Dubrovniku u razdoblju 2012.-2017. godina, Ins tut za turizam, 2010.; Ivandić, Marušić i Sever (2011). Mediterranean cruise i neraries and the posi on of Dubrovnik, 3rd Interna onal Cruise Conference, Dubrovniku, 16. do 18. svibnja 2011.65 Ivandić, N., Marušić, Z., Horak, S. (2011). Mjerenje konkurentnos turis čkog proizvoda: primjer kruzing turizma i Dubrovnika. U Izazovi upravljanja des nacijom. Urednica Sanda Čorak, Znanstvena edicija Ins tuta za turizam, Zagreb, 157-177.66 U konkurentski krug luka nije uključena luka Venecija koja statusom najveće mediteranske polazne luke ne predstavlja izravnog konkurenta Dubrovniku.

115



■ Atena (Grčka) i Dubrovnik su des nacije koje su s aspekta posje telja s kruzera ocijenjene najbolje

■ atrak vnost des nacije sa aspekta kruzing kompanija najbolje je ocijenjena za luke/des -nacije Atenu, Kusadasi (Turska) i Rodos (Grčka), dok je iznadprosječno ocijenjena i luka Gruž s Dubrovnikom.

U analiziranom konkurentskom krugu mediteranskih kruzing des nacija, atrak vnost hrvatskih luka/des nacija određena je, uz nedvojbeno visoku des nacijsku turis čku atrak vnost, nizom elemenata ponude koji im smanjuju atrak vnost sa stajališta kruzing kompanija. Kao kruzing des- nacija, Dubrovnik je sa svojim lukama pozicioniran iznad prosjeka analizirane skupine, ponajprije

zbog izrazite međunarodne prepoznatljivos , ali i mogućnos kvalita vnog upotpunjavanja ponude dviju luka te pogodnoga geografskog položaja.

7.3. DOMAĆI KRUZINGSta s ka turizma u Hrvatskoj danas ne pra djelatnost domaćih brodskih kružnih putovanja pa tako ne postoje službeni podaci o raspoloživom kapacitetu brodova, fizičkom prometu mjerenom brojem dolazaka i ostvarenih noćenja kao ni podaci o financijskom prometu ostvarenom pružanjem usluga brodskih kružnih putovanja. Podaci prikazani u ovom dijelu rezultat su nekoliko istraživanja prove-denih za potrebe izrade izvještaja Izvještaj VIII: Turis čki prihod domaćih brodskih kružnih putovanja u RH u 2007. godini, u okviru izrade projekta Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske turis čke organizacije: izravni i neizravni učinci turizma u RH, u 2010. godini.

Ponuda domaćeg kruzing turizma

Usluge domaćeg kruzinga pružaju gospodarski subjek registrirani za pomorski i obalni prijevoz – prijevoz putnika putničkim brodovima i jahtama s profesionalnom posadom, na višednevnim (kružnim) putovanjima.

Prema podacima Udruženja turis čkih brodara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj po-sluje 303 brodara koje raspolažu s ukupno 406 brodova. Usluge brodskih kružnih putovanja pruža i 7 putničkih agencija s 28 brodova.67

U 2009. godini usluge višednevnih kružnih putovanja pružalo je 111 brodova. 68 Od prvotnoga turis čkog proizvoda domaćeg kruzinga, koji je u pravilu uključivao prijevoz putnika od luke do luke, bez organiziranog boravka na kopnu, eventualno zaustavljanje zbog kupanja te prehranu na brodu, danas je taj proizvod donekle diverzifi ciran, odnosno prilagođen različi m tržišnim nišama i zbog toga je tržištu sve zanimljiviji.

Potražnja u domaćem kruzing turizmu69

U 2009. godini realizirano je ukupno 1.465 višednevnih kružnih putovanja na kojima je sudjelovalo gotovo 30 suća putnika/turista ili u prosjeku 20 putnika po putovanju. Na m putovanjima ostva-reno je 207 suća noćenja odnosno prosječno 142 noćenja po putovanju.

Brodovi koji su sudjelovali u domaćem kruzingu realizirali su od jednog do 28 putovanja u 2009. godini, pri čemu je najveći broj brodova (63%) realizirao 10 do 19 putovanja.

67 Preuzeto sa stranica www.hgk.hr, 30. rujna 2011. godine.68 Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske turis čke organizacije: izravni i neizravni učinci turizma u RH, Izvještaj VIII: Turis čki prihod domaćih brodskih kružnih putovanja u RH u 2007. godini.69 Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske turis čke organizacije: izravni i neizravni učinci turizma u RH, Izvještaj VIII: Turis čki prihod domaćih brodskih kružnih putovanja u RH u 2007. godini.

116



Sociodemografski profi l posje telja u domaćem kruzingu u Hrvatskoj70

Britanci najvažnije emi vno područje ■ Najvažnije emi vno područje domaćeg kruzinga u 2009. godini bili su turis iz Velike Britanije koji su činili gotovo polovicu svih putnika na m putovanjima, a prema važnos slijede turis iz Njemačke (17%), Austrije (15%) te Švicarske (4%) i Švedske (4%).

Mlađa populacija ■ 76% putnika mlađe je od 45 godina pri čemu je njih 43% u dobi između 25 i 34 godine.

Prvi posjet Hrvatskoj ■ 58% turista bilo je prvi puta u Hrvatskoj (najvećim dijelom rezultat visokog udjela Britanaca u istraživanju).

Obilježja boravka i zadovoljstvo boravkom turista u domaćem kruzingu u hrvatskim des nacijama canja71

Ak vnos ■ Izvan broda turis posjećuju ugos teljske objekte (79% večera u restoranima), odlaze na plaže, kupuju te samostalno razgledavaju des nacije i nerera;

■ Izrazito su slabo zainteresirani za posjet nekom kulturnom ili sportskom događaju kao i za iznajmljivanje prijevoznog sredstva.

Zadovoljstvo ■ Putnici su bili izrazito zadovoljni ukupnim doživljajem ljetovanja u Hrvatskoj. ■ Niži stupanj zadovoljstva iskazuju osobnom sigurnošću, vrijednošću za novac ukupnog put-ovanja, čistoćom i uređenošću des nacija, raznolikošću sadržaja, kvalitetom hrane i pića te ponudom suvenira.

■ Najmanji stupanj zadovoljstva iskazali su dostupnošću brošura.

Procjena ukupnih izdataka turista na domaćem kruzingu72

Prosječni izdaci turista na kružnom putovanju brodovima u Hrvatskoj u 2009. godini iznose 956 eura po putovanju od čega 685 eura (72%) za paket aranžman te 270 eura (28%) za troškove izvan paket aranžmana.

Ukupni izdaci turista jekom boravka na brodskim kružnim putovanjima u Hrvatskoj u 2009. godini iznosili su 28,3 milijuna eura, a izračuna su na osnovi procijenjenog ukupnog broja turista uključenog u domaći kruzing u 2009. godini i procijenjene prosječne potrošnje po turistu.

70 Rezulta istraživanja zadovoljstva i potrošnje putnika na domaćim kružnim putovanjima kojeg su proveli Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ins tut za turizam u 2010. godini, prikazani u: Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske turis čke organizacije: izravni i neizravni učinci turizma u RH, Izvještaj VIII: Turis čki prihod domaćih brodskih kružnih putovanja u RH u 2007. godini.71 Rezulta istraživanja zadovoljstva i potrošnje putnika na domaćim kružnim putovanjima kojeg su proveli Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu i Ins tut za turizam u 2010. godini.72 Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske turis čke organizacije: izravni i neizravni učinci turizma u RH, Izvještaj VIII: Turis čki prihod domaćih brodskih kružnih putovanja u RH u 2007. godini.

117



Nefi nancijska obilježja poslovanja

U domaćem kruzingu najizraženiji su slijedeći problemi: osiguranje sigurnog veza plovila uključenih u domaći kruzing na godišnjem i tranzitnom vezu, ograničen budžet za subvencioniranje goriva, ukupna davanja koja su ocijenjena previsokim u odnosu na kratku sezonu te osposobljenost posada za pružanje usluga u turizmu. Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji značit će i otvaranje domaćeg tržišta stranim brodarima u skoroj budućnos , pa valja očekiva pojavu konkurencije domaćim brodarima o čemu bi se već sada trebalo poves računa.73

Ocjena konkurentske pozicije domaćeg kruzing turizma u međunarodnom okruženju

Konkurentnost domaćeg kruzing proizvoda u međunarodnom okruženju nije bila predmet dosadašnjih istraživanja pa o tome nema javno dostupnih spoznaja. Među m, dobar indikator međunarodne konkurentnos hrvatskog domaćeg kruzinga je rang lista najpoželjnijih putovanja, časopisa Traveler (Na onal Geographic Society) koji je ovu vrstu proizvoda uključio u 50 najpoželjnijih putovanja na svijetu.74

73 Poglavljem 14. Prometna poli ka pregovora s Europskom unijom, malim je brodarima omogućena odgoda kabotaže brodova pod stranom zastavom do 2015. godine.74 Preuzeto sa stranice h p://travel.na onalgeographic.com/travel/tours/europe-tours-2011 (Best Tours in Europe, From Traveler Magazine’s 2011 Tours of a Life me), 30. 9. 2011.

118



8. ATRAKCIJSKA OSNOVA KAO KLJUČAN ČINITELJ KONKURENTSKOG POZICIONIRANJA TURIZMA HRVATSKE

Atrakcijska osnova ključna je pretpostavka turis čkog razvoja i tržišnog pozicioniranja, jer se odluka o putovanju najčešće donosi na temelju kvalitete glavnih atrakcija des nacije u koju se putuje. Naime, kvaliteta smještajne ponude, bogatstvo pratećih sadržaja i prometna dostupnost mogu se unaprijedi naporima društvene zajednice i poduzetnika dok su prirodna osnova i kulturno-povijesna baš na zadane kategorije koje se mogu učini dostupnijim i uređenijim, ali se ne mogu stvori na umjetan način.

Recentna istraživanja konkurentnos turizma u EU75 potvrđuju da čak i ako većina atrakcija ima ograničenu snagu privlačnost turis čke potražnje, većina turista ipak posjećuje određeno područje uglavnom zbog raznolikos ili pak specifi čnos pojedinih atrakcija. U usporedbi s ostalim dijelovima svijeta, bogatstvo kulturnih atrakcija predstavlja ključnu snagu europskog turizma. Procjene UNWTO-a pokazuju da je u 2007. godini oko 40% međunarodnih turis čkih dolazaka u EU bilo mo virano kul-turom. Najuspješnije turis čke des nacije u EU su one koje su prepoznale široke implikacije odnosa između turizma i kulture. EU je svojim strukturnim fondovima podržala razvoj i promociju mnogih kulturnih atrakcija, a iskustva pokazuju da su takva ulaganje najčešće rezul rala povećanjem atrak- vnos za inozemne posje telje. Priroda i okoliš drugi su najvažniji čimbenik (preduvjet) turis čke

privlačnos des nacija u EU, ne toliko u smislu količine/raspoložive površine već u smislu kvalitete i očuvanos prostora. Stoga je najvažnija atrakcija mnogih europskih turis čkih des nacija upravo prirodna i kulturna raznolikost.76

Za hrvatski turizam, uz povoljan geoprometni položaj s obzirom na glavna europska emi vna tržišta, najveću važnost u privlačenju inozemne turis čke potražnje imaju povoljni prirodni činitelji, očuvana priroda i bogato povijesno nasljeđe, što potvrđuju relevantna istraživanja mo vacije i zadovoljstva turista elemen ma turis čke ponude u Hrvatskoj.77

Budući da se Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske temelje prije svega na odgovarajućoj valorizaciji turis čkih atrakcija i resursa, u ovom se izvještaju ukratko inventarizira i problema zira atrakcijska osnova i objašnjava način njezine valorizacije kao polazište za neke od prijedloga u vezi s unapređenjem i skrbi za njezino očuvanje koji će kasnije uslijedi .

8.1. VALORIZACIJA TURISTIČKIH ATRAKCIJAPostupak valorizacije turis čkih atrakcija Hrvatske, slijedeći najvećim dijelom metodologiju E. Kušena,78 uključuje:

■ iden fi kaciju (prepoznavanje) glavnih atrakcija, ■ sistema zaciju iden fi ciranih atrakcija prema vrstama odnosno razvrstavanje atrakcija prema

pologiji, ■ rangiranje iden fi ciranih atrakcija prema pridruženoj važnos unutar pojedine vrste atrakcija te

■ procjenu stupnja turis fi kacije iden fi ciranih glavnih atrakcija.

75 Study on the Compe veness of the EU Tourism Industry. Final Report, September 2009, Ecorys za Directorate-General Enterprise & Industry, str. 105-107.76 Potvrđuju to i nalazi istraživanja Council of Europe, UNWTO: Ecotourism in Mountain Areas – a Challenge to Sustainable Develop-ment, European Preparatory Conference for 2002.77 TOMAS Trendovi 1987 – 2008 (urednici Čorak, S. i Marušić, Z.). Ins tut za turizam, Zagreb, 2009.78 Kušen E., Turis čka atrakcijska osnova, Ins tut za turizam, Zagreb 2002

119



Iden fi kacija glavnih atrakcija izvršena je na temelju različi h izvora, pri čemu su ključnu ulogu imali:

■ materijali nadležnih ins tucija koje se bave zaš tom prirodne i kulturne baš ne, u prvom redu Popisi prirodne i kulturno-povijesne baš ne koje izdaje Ministarstvo kulture RH,

■ materijali nadležnih ins tucija zaduženih za organizaciju turis čkih ak vnos i promidžbu hrvatskog turizma, u prvom redu Ministarstvo turizma i sustav turis čkih zajednica te

■ svi ostali materijali koji se bave turis čkom atrakcijskom osnovom, od brojnih studija na na-cionalnoj i regionalnoj razini do turis čkih brošura i zavičajnih monografi ja.

Ukupno je iden fi cirano više suća realnih i potencijalnih turis čkih atrakcija. Njihova se sistem-a zacija provela kroz razvrstavanje atrakcija u tri osnovne skupine:

■ prirodne atrakcije, ■ kulturno-povijesne atrakcije i ■ ostale antropogene atrakcije.

S ciljem prepoznavanja glavnih atrakcija na kojima počiva turis čka privlačnost Hrvatske, iz atrakcija iden fi ciranih u prethodnoj fazi rada, za svaku od tri osnovne skupine izvršeno je rangiranje atrakcija prema važnos . Važnost atrakcije je, sa stajališta tržišne privlačnos , procijenjena na skali od najviše, međunarodne važnos , preko nacionalne i regionalne do lokalne. Međunarodnim se atrakcijama smatraju one za koje se procjenjuje da ciljano privlače inozemnu turis čku potražnju. Nacionalne atrakcije su one zbog kojih ciljano putuju uglavnom domaći turis , a inozemni ih posjećuju jekom putovanja poduzetog s drugom svrhom, dok regionalne i lokalne atrakcije privlače pretežito pos-je telje iz bližeg okruženja. U slučaju Hrvatske regionalna razina je najčešće razina županije dok lokalna razina uglavnom podrazumijeva područja gradova i općina.

S motrišta konkurentske pozicije hrvatskog turizma najznačajnije su turis čke atrakcije koje imaju međunarodnu važnost. Od nekoliko suća iden fi ciranih atrakcija, ekspertnom procjenom iden -fi cirano je sto njak atrakcija međunarodne važnos . Za te atrakcije proveden je postupak njihove valorizacije. Valorizacija je napravljena procjenom stupnja njihove turis fi kacije.

Stupanj turis fi kacije je procjena turis čke uređenos , dostupnos i obilježenos pojedine atrak-cije. Defi nirane su tri stupnja turis fi kacije: A, B i C. Razina A turis fi ciranos označava potpunu uređenost, dobru prometnu dostupnost i obilježenost pojedine atrakcije. Razina B označava zadovoljavajuću, a razina C slabu uređenost i obilježenost atrakcije, uz omogućen pristup atrakciji. Navedene tri stupnja turis fi kacije mogu se okvirno defi nira i kao 100%-tna, 66%-tna i 33%-tna razina spremnos atrakcije za posjećivanje. Postoji i četvr stupanj turis fi ciranos defi niran kao nul , u koji se ubrajaju atrakcije neopremljene za turis čko posjećivanje, neiskorišteni resursi, kao što su neke ljekovite vode ili neistražena arheološka baš na, te nedostupne atrakcije kao na primjer, dvorci koji se koriste za svrhe inkopa bilne s turizmom (bolnice, zatvori i sl.).

Atrakcije najvišeg stupnja turis fi ciranos (A) su one koje uglavnom ne traže veća ulaganja osim redovnog održavanja. Atrakcije (B), a osobito (C) stupnja turis fi ciranos su one u koje bi trebalo uloži dodatna fi nancijska sredstva i čije bi bolje opremanje moglo da značajne po caje razvoju turizma i doprinije smanjenju sezonalnos i/ili ravnomjernijoj disperziji turis čke potražnje.

U ovom dokumentu pozornost je usmjerena na glavne atrakcije o čijoj opremljenos i privlačnos ovisi buduća konkurentska pozicija Hrvatske u međunarodnom okruženju. To se uglavnom odnosi na atrakcije međunarodne važnos koje su u najvećoj mjeri već turis čki uređene, dostupne i tržišno prepoznate. Razmatrane su i neke atrakcije koje još nisu dovoljno opremljene za turis čko posjećivanje, ali za koje se procjenjuje da imaju međunarodni tržišni potencijal te da bi mogle do-prinije povećanju atrak vnos Hrvatske kao turis čke des nacije.

Postupak odabira glavnih atrakcija međunarodnog značaja i njihove valorizacije oslanja se, zbog nepostojanja dovoljnog broja mjerljivih kriterija, na sljedeće:

a) Valorizaciju nadležnih ins tucija koje se bave atrakcijskom osnovom pri Ministarstvu kulture RH, uz napomenu da se one temelje na vrijednos pojedinih lokaliteta s motrišta zaš te, a ne na njihovoj turis čkoj atrak vnos . U slučaju zaš te prirode to je Popis zaš ćenih područja za

120



koji je nadležna Uprava za zaš tu prirode, a u slučaju zaš te kulturno-povijesne baš ne Lista zaš ćenih kulturnih dobara za koju je nadležna Uprava za zaš tu kulturne baš ne.

b) Valorizaciju nadležnih ins tucija zaduženih za organizaciju turis čkih ak vnos , odnosno Mini-starstva turizma RH. To u prvom redu uključuje popise turis čkih cjelina i lokaliteta po županijama na kojima uslugu turis čkog vođenja može pruža samo ovlašteni turis čki vodič,79 te popise glavnih turis čkih atrakcija koje se navode u materijalima Hrvatske turis čke zajednice i region-alnih i županijskih turis čkih zajednica.

c) Razne razvojne i planske dokumente na državnoj i regionalnoj razini u kojima je vršena valori-zacija atrakcijske osnove, u prvom redu master planovi, marke nški planovi i planovi turis čkog obilježavanja. Najveću važnost među njima imalo je deset županijskih planova obilježavanja i interpretacije turis čkih atrakcija izrađenih za potrebe Ministarstva turizma od strane Ins tuta za turizam, jer su rađeni prema iden čnoj metodologiji i fokusirani primarno na glavne atrakcije.

d) Procijenjenu posjećenost i ostvareni prihodi pojedinih atrak vnih lokaliteta, uz opasku da se to odnosi na vrlo mali broj najbolje uređenih atrakcija na kojima se registrira prodaja ulaznica.

e) Ekspertno mišljenje autora ovog izvještaja temeljeno na poznavanju problema ke turis čke atrakcijske osnove.

8.2. PRIRODNE ATRAKCIJE Turis Hrvatsku poglavito posjećuju zbog njene prirodne baš ne.80 Za to su osobito zaslužni sljedeći prirodni elemen :

■ izuzetno razvedena atrak vna obala s mnoštvom otoka, jedna od najrazvedenijih u svijetu, u kombinaciji sa sredozemnom klimom i čis m morem pogodnim za kupanje i plovidbu,

■ mnoštvo raznolikih krških fenomena uvjetovanih izrazito visokim udjelom krša u reljefu, što u Europi nije čest slučaj,

■ vrlo visoka razina bioraznolikos s brojnim očuvanim biljnim i živo njskim vrstama, prema čemu je visoko rangirana zemlja u Europi, te

■ raznolik i dobro očuvan prirodni krajolik u odnosu na ukupnu veličinu prostora (9,5% teritorija pod nekom vrstom zaš te).

Na osnovu h elemenata mogu se odredi i če ri osnovne teme pod koje se mogu podves naja-trak vniji dijelovi hrvatske prirodne baš ne (tablica 8.2.1.):

■ more i obala ■ voda i špilje u kršu ■ atrak van reljef i bogatstvo šuma ■ nizinske vode i močvarna područja i ■ ostale prirodne atrakcije.

U okviru teme more i obala osobitu važnost imaju tri nacionalna parka: Korna (zajedno s parkom prirode Telašćica), Brijuni i Mljet. Osim što su pravilno raspoređeni na sjevernom, srednjem i južnom dijelu hrvatskog Jadrana, ova tri parka sažimaju i glavne kvalitete hrvatskog priobalja: razvedenost, očuvan izvorni prirodni biljni pokrov, ljepotu krajolika i bogatstvo povijesne baš ne. Posebnu atrak-ciju čine brojne atrak vne prirodne plaže kao što su Zlatni rat na Braču ili plaže Makarske rivijere kao osnova za razvoj kupališnog turizma. More i obala su uglavnom i dobro iskorišteni u turis čke svrhe, što uključuje i nau čki turizam temeljen na odličnim mogućnos ma plovidbe. Ipak, ima dosta prostora za unapređenje, posebice u prostorima izvan glavnih zaš ćenih lokaliteta, ali i u slučaju vizualno najatrak vnijeg no razmjerno slabo valoriziranog NP Korna .

79 Popis turis čkih cjelina i lokaliteta po županijama na kojima uslugu turis čkog vođenja može pruža samo ovlašteni turis čki vodič, Narodne novine 76/2008 od 02.07.2008.80 TOMAS Trendovi 1987 – 2008 (urednici Čorak, S. i Marušić, Z.). Ins tut za turizam, Zagreb, 2009.

121



Temu voda i krš potrebno je posebno izdvoji jer najvećim dijelom nju predstavljaju dva najznačajnija hrvatska nacionalna parka Plitvička jezera i Krka. Izuzetno visoka posjećenost ovih parkova potvrda je njihove jedinstvenos u svjetskim okvirima, što je i službeno potvrđeno statusom Plitvičkih jezera kao jedinog prirodnog lokaliteta Hrvatske na lis Svjetske baš ne UNESCO-a. Hrvatska obiluje i brojnim drugim krškim vodenim fenomenima, ali za sada dosta slabije valoriziranim od NP Plitvička jezera i NP Krka. Tu spadaju u prvom redu atrak vne krške rijeke kao što su Zrmanja, Mrežnica, Korana sa Rastokama te vrela i ponori kao što su Imotska jezera ili vrela Gacke, poznata kao osobito vrijedan ribolovni lokalitet.

Među reljefnim krškim fenomenima koji nisu vezani uz vodu posebno mjesto ima najveći hrvatski zaš ćeni lokalitet Park prirode Velebit, ujedno jedini hrvatski lokalitet zaš ćen kao Svjetski rezervat bisofere UNESCO-a. U okviru ovog parka prirode nalaze se dva nacionalna parka Sjeverni Velebit i Paklenica te drugi zaš ćeni lokalite pozna po jedinstvenim reljefnim oblicima (kukovi, kanjoni,

Tablica 8.2.1. GLAVNE HRVATSKE PRIRODNE ATRAKCIJE ME UNARODNOG ZNA AJA

Razina turistifikacije

Sjeverni Jadran NP Brijuni ANP Kornati (s PP Telaš ica) BNP Mljet AAtraktivne prirodne plaže pogodne za kupanje (Zlatni rat, plaže Makarske rivijere i sl.)

B

Cjelokupni akvatorij Jadrana kao nauti ka destinacija A

Sjeverni Jadran Svjetska baština UNESCO-a NP Plitvi ka jezera AJužni Jadran NP Krka A

Atraktivne krške rijeke (Korana sa Rastokama, Mrežnica, Zrmanja, Cetina)

B

Imotska jezera, vrela Gacke i drugi ponori i vrela B

Sjeverni i Južni Jadran UNESCO Svjetski rezervat biosfere Velebit (sa NP Sjeverni Velebit i Paklenica)

A

Kontintentalna Hrvatska Europski geopark Papuk i druga stara gorja kontinentalne Hrvatske BNP Risnjak i druga krška gorja (U ka, Biokovo, Žumbera ko gorje) BSpilje (Pe inski park Grabova a, Cerova ke spilje, Modra spilja Biševo) B

PP Kopa ki rit APP Lonjsko polje i mo varna podru ja uz rijeku Savu BRegionalni park Mura - Drava i budu i UNESCO Svjetski rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav

C

Rijeka Dunav C

Sve makroregije Druga o uvana mo varna podru ja (Ramsarski lokaliteti Crna Mlaka i delta Neretve, Vransko jezero, Spa vanske šume)

C

Raznoliki prirodni i kultivirani krajolici pogodni za šetnje i biciklizam BVinogorja (Srijemsko, Me imursko, Istarska, Primoštensko, Pelješko) BKlima pogodna za kupanje i zdravstveni turizam (Opatija, Lošinj, Crikveni ko-vinodolska rivijera, Hvar)

B

Parkovna arhitektura (Arboretum Trsteno, parkovi u Zagrebu, Splitu, Rovinju, Rabu, Dubrovniku, Varaždinsko groblje i Groblje Mirogoj)

C

O uvane biljne vrste (osobito velike prirodne šume hrasta i etinja a) CO uvane životinjske vrste (veliki sisavci, visoka divlja , ptice, ribe) BTermalna vrela i druge ljekovite vode (toplice Hrvatskog zagorja, Naftalan i sl.)

B

Kontintentalna Hrvatska

Regije

Sve makroregije

*) Razina A ozna ava potpunu ure enost, dobru prometnu dostupnost i obilježenost pojedine atrakcije, razina B zadovoljavaju u, a razina C slabu, ali takvu da je mogu pristup atrakciji i turisti je posje uju.

Nizinske vode i mo varna podru ja

Ostale prirodne atrakcije

Sve makroregije

Atrakcije

More i obala

Voda u kršu

Atraktivan reljef s mnogo šuma

Sve makroregije

Sjeverni i Južni Jadran

Južni Jadran

122



ponikve) i očuvanos biljnog i živo njskog svijeta. Hrvatska se is če i mnoštvom spilja među kojima posebno mjesto imaju Cerovačke spilje, Pećinski park Grabovača te Modra spilja na otoku Biševu. Uz krške planine kao što su Risnjak, Velika Kapela i Biokovo, privlačna su i mnoga stara kon nen-talna gorja, naročito Papuk kao jedini hrvatski geopark. No, osim velebitskih nacionalnih parkova prepozna h kao vrhunske planinarske i alpinis čke lokacije i donekle parka prirode Papuk, hrvatska gorja nisu u dovoljnoj mjeri turis fi cirana, a ista opaska vrijedi i za većinu spiljskih fenomena.

Nešto manji značaj od gorja imaju prirodne atrakcije vezane uz nizinski i močvarni reljef. Među njima se is ču parkovi prirode Kopački rit i Lonjsko polje kao jedni od rijetkih ostataka velikih europskih prirodnih močvara s dobro očuvanim biljnim i živo njskim svijetom. Ova dva parka su ujedno i jedina znatnije turis fi cirana područja nizinskog i močvarnog krajolika, posebice Kopački rit, poznat i kao lovni lokalitet svjetskog značaja, dok to nije slučaj s ornitološkim rezervatom Crna Mlaka i deltom Neretve, koji su kao i Kopački rit i Lonjsko polje prepozna u svjetskim razmjerima kao Ramsarski lokalite ili močvare svjetskog značaja. Slabo se koriste i potencijali rijeka Drave i Dunava, odnosno budućeg Svjetskog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, kao i brojnih drugih atrak vnih močvarnih lokaliteta poput Vranskog jezera ili Spačvanskih šuma.

Uz ove glavne prirodne atrakcije, Hrvatska se is če i brojnim primjerima očuvane parkovske arhi-tekture, atrak vnim vinogorjima, termalnim vrelima, ljekovi m vodama i klimatskim lokalite ma pogodnim za zdravstveni turizam. Ti su elemen također u nedovoljnoj mjeri stavljeni u turis čku funkciju ili se kao brojni lječilišni lokalite ili atrak vna vinogorja koriste ispod stvarnih mogućnos . Konačno, kao atrakciju treba istaći cjelokupni teritorij Hrvatske koji se zbog položaja na sjecištu glavnih europskih prirodnih regija is če izuzetnom različitošću i privlačnošću prirodnih krajolika na malom prostoru te s me povezanim velikim bogatstvom biljnog i živo njskog svijeta. Na taj način čitav hrvatski teritorij pogoduje razvoju različi h vrsta turis čkih ak vnos u prirodi.

8.3. KULTURNO POVIJESNE ATRAKCIJE Iako antropogena baš na Hrvatske nije u svjetskim razmjerima toliko poznata kao baš na velikih zemalja poput Francuske ili Španjolske, naša zemlja s ukupno šest urbanih cjelina i objekata kultur-no-povijesne baš ne pod zaš tom UNESCO-a, srazmjerno svojoj površini i broju stanovnika, ima takvih lokaliteta više i od Španjolske i od Francuske. Uz tu činjenicu, hrvatske antropogene atrakcije privlačne su i zbog:

■ izuzetne različitos kulturno-povijesne baš ne na malom prostoru, a što je uvjetovano položajem na raskrižju glavnih europskih kultura,

■ postojanja očuvanih materijalnih spomenika iz svih povijesnih razdoblja te ■ dobre uklopljenos kulturno-povijesnih atrakcija u isto tako očuvan prirodni krajolik.

S obzirom na specifi čne lokacije samih spomenika kulture uvjetovanih geografskim i povijesnim da-tos ma, osnovne teme izdvajaju se primarno na temelju pojedinih vremenskih razdoblja te shodno tome uključuju (tablica 8.3.1.):

■ an čku i pretpovijesnu baš nu, prisutnu u svim dijelovima Hrvatske, ■ srednjovjekovnu i romaničku baš na, prisutnu uglavnom u priobalnom dijelu pod velikim utjecajem Mletačke republike i sredozemnog kulturnog kruga te

■ pretežito baroknu i novovjekovnu baš nu, zastupljenu najvećim dijelom u kon nentalnoj Hrvatskoj pod utjecajem Habsburgovaca i srednjoeuropskog kulturnog kruga.

Postoji i više posebnih elemenata koji se provlače kroz ove tri osnovne teme, u prvom redu bogata for fi kacijska baš na i pozna ljudi i događaji te neke uže specifi čne teme poput turis čke tradicije Opa jske rivijere ili memorijalne baš ne iz novijeg razdoblja.

123



Spomenička baš na iz an čkog perioda postoji u svim dijelovima Hrvatske, ali je zbog korištenja ka-mena kao građevnog materijala bolje očuvana u primorskom dijelu. Iz rimskog razdoblja najpozna ja i najvrednija je Dioklecijanova palača u Splitu, zaš ćena kao dio Svjetske baš ne UNESCO-a, a vrlo veliki značaj imaju i ostaci starorimske baš ne u Puli (posebice amfi teatar), Saloni pokraj Splita i Naroni kod Metkovića. Iz vremena starih Grka najvredniji su nalazi na Visu (grčka Issa) te ostaci grčkog agera u Starigradskom polju na Hvaru, zaš ćeni kao dio Svjetske baš ne UNESCO-a.

Od pretpovijesnih lokaliteta najveći značaj imaju nalazišta Hušnjakovo i Vindija u Hrvatskom Zagorju te Vučedol kod Vukovara. Zbog potrebe većih ulaganja u restauraciju i interpretaciju za sada su u turis čku funkciju od glavnih pretpovijesnih i an čkih lokaliteta u većoj mjeri stavljeni tek Diokleci-janova palača u Splitu, Amfi teatar u Puli, Narona, Hušnjakovo i Vučedol, Ostali vrijedni lokalite tek čekaju veća ulaganja u turis fi kaciju, posebice prostor uz Dunav poznat kao dio Dunavskog limesa, koji bi kao jedan od predloženih dijelova Svjetske baš ne UNESCO-a trebao obuhva o dijelove većine europskih zemalja kroz koje prolazi Dunav.

Srednjovjekovna i renesansna sredozemna baš na čini najvredniji dio hrvatske kulturno-povijesne baš ne, jer u nju spadaju naša najjpozna ja turis čka ikona stari grad Dubrovnik i još tri cjeline odnosno objekta zaš ćeni kao Svjetska baš na UNESCO-a: Stari grad Trogir, Eufrazijeva bazilika u Poreču i Šibenska katedrala. Uz njih veliku vrijednost imaju i povijesne urbane cjeline Korčule,

Tablica 8.3.1. GLAVNE HRVATSKE KULTURNO-POVIJESNE ATRAKCIJE OD ME UNARODNOG ZNA AJA

Regija AtrakcijeStupanj

turistifikacije

Sjeverni Jadran Anti ka Pula s amfiteatrom ASvjetska baština UNESCO-a Dioklecijanova pala a u Splitu ASpomenici starogr ke kulture (Svjetska baština UNESCO-a Starogradsko polje, Issa u Visu)

C

Arheološki lokaliteti iz starorimskog perioda (Salona, Narona, podru je Dunavskog limesa)

B

Hušnjakovo, Vindija, Vu edol, i drugi paleontološki i pretpovijesni lokaliteti B

Svjetska baština UNESCO-a Eufrazijeva bazilika i povijesna jezgra Pore a BRuralne cjeline Istre i Primorja (Motovun, Grožnjan, Lubenice, Moš enice, Kastav)

B

Povijesna cjelina grada Zadra ASvjetska baština UNESCO-a Šibenska katedrala i povijesna jezgra Šibenika ASvjetska baština UNESCO-a Stari grad Trogir ASvjetska baština UNESCO-a Stari grad Dubrovnik ARuralne cjeline Dalmacije (Nin, Primošten, Ston, Blato na Kor uli, Lastovo) BBrojni o uvani primorski gradovi (Rovinj, Rab, Pag, Hvar, Kor ula) AIzdvojeni sakralni objekti (samostani Košljun, Visovac, Krka, pustinja Blaca) B

Zagreb - Donji Grad i Gornji Grad BOsje ka "Tvr a" i središte Osijeka BStari grad Ilok BBarokna jezgre grada Varaždina i drugih gradova kontinentalne Hrvatske (Samobor, akovec, Karlovac, Požega, akovo, Vukovar)

B

Dvorci i pala e (Trakoš an, Veliki Tabor) B

Sjeverni Jadran Opatijski lungomare i Opatija kao ishodište hrvatske turisti ke tradicije AKontintentalna Hrvatska Memorijalni lokaliteti (Vukovar, Jasenovac) B

Utvrde (Nehaj/Senj, Knin, Klis, Slavonski Brod) BRodna mjesta znamenitih ljudi (Tesla, Tito, Marko Polo) B

Južni Jadran

*) Razina A ozna ava potpunu ure enost, dobru prometnu dostupnost i obilježenost pojedine atrakcije, razina B zadovoljavaju u, a razina C slabu, ali takvu da je mogu pristup atrakciji i turisti je posje uju.

Sve makroregije

Sve makroregije

Sjeverni i Južni Jadran

Južni Jadran

Sjeverni Jadran

Anti ka i pretpovijesna baština

Srednjovjekovna sredozemna baština

Barokna baština kontinentalne Hrvatske

Ostale kulturno- povijesne atrakcije


124



Hvara, Paga, Raba, Rovinja, Poreča, Šibenika te osobito Zadra kao najveće očuvane povijesne jezgre na Hrvatskom Jadranu. Dobro su očuvane i stoga vrlo privlačne i brojne ruralne povijesne cjeline i mali gradići, kojih je osobito mnogo u Istri i Primorju (Motovun, Grožnjan, Lubenice, Mošćenice, Kastav), ali i u Dalmaciji (Nin, Primošten, Ston, Lastovo).

Ima vrijednih spomenika i izvan naselja, što se u prvom redu odnosi na samostane kao što su Košljun, Visovac, Krka ili pus nja Blaca. Sve povijesne cjeline is ču se očuvanošću originalnog rastera ulica i trgova te vrijednim sakralnim građevinama i palačama. Veće urbane cjeline uglavnom su stavljene u turis čku funkciju i dobro opremljene interpretacijskim sadržajima, dok je to u manjoj mjeri slučaj s ruralnim cjelinama i manjim gradovima. Mnogi sakralni objek , među njima i Eufrazijeva bazilika mogli bi se istaknu u većoj mjeri i jače koris u turis čkoj promidžni Hrvatske i njenih des nacija.

Kulturno-povijesna baš na kon nentalne srednjoeuropske Hrvatske većim je dijelom novijeg datuma, jer je zbog korištenja neotpornih materijala ostalo malo očuvanih spomenika iz davnije prošlos . Tu za sada ne postoji nijedan objekt ili cjelina pod zaš tom UNESCO-a, iako se ulažu napori u uvrštavanje Osječke tvrđe na tu listu kao najznačajnije očuvane urbane i for fi kacijske cjeline kon nentalne Hrvatske i dvorca Veliki Tabor. Dobro su očuvane i stare urbane jezgre Zagreba (srednjovjekovni i barokni Gornji Grad i novovjekovni Donji Grad) i Varaždina te Samobora, Čakovca, Karlovca, Požege, Đakova. I u ovim cjelinama postoji velik broj vrijednih očuvanih crkava i palača, osobito iz razdoblja baroka.

Unutar ovih urbanih cjelina i izvan njih ima očuvanih dvoraca i zamkova, među kojima se posebno is ču Ilok iznad Dunava s dvorcem i for fi kacijama te Trakošćan i Veliki Tabor. Za razliku od primorskih gradova, urbane cjeline i spomenici kon nentalne Hrvatske su turis fi cirani u manjoj mjeri i slabije su opremljeni interpretacijskim sadržajima. Među gradovima se boljom turis čkom opremljenošću is če Varaždin, dok npr. Zagreb kao glavni grad Hrvatske ili Karlovac sa svojom „Zvijezdom” zaslužuju bolju razinu turis čke uređenos . Još je nepovoljnija situacija sa sakralnom baš nom, budući da su mnoge među najznačajnijim crkvama velik dio dana zatvorene i bez interpretacijskih sadržaja.

Posebno mjesto u hrvatskoj kulturno-povijesnoj baš ni imaju brojne utvrde nastale kao rezultat položaja Hrvatske na rubu velikih europskih imperija i država - Rimskog carstva, Mletačke republike, Habsburške monarhije, Turskog carstva. Zbog korištenja kamena kao građevnog materijala ima ih više u priobalju (Nehaj, Knin, Klis), ali ih je dosta ostalo očuvano i na kon nentu (Slavonski Brod, Osječka tvrđa). Važnu ulogu imaju i rodne kuće svjetski pozna h ljudi kao što su Tesla, Tito i Marko Polo,81 a treba istaknu i memorijalne lokalitete iz novije povijes , među kojima posebno mjesto ima grad Vukovar i Vukovarska bitka.

8.4. OSTALE ANTROPOGENE ATRAKCIJE Osim konkretnih očuvanih urbanis čkih i ruralnih cjelina i objekata, antropogenu baš nu Hrvatske čine i atrakcije povremenog i pokretnog karaktera čije je uključivanje u turis čku ponudu ovisno o naporima društva i djelovanju pojedinaca. Tu spadaju razne manifestacije i događaji, muzejske zbirke, kao i atrakcije nematerijalnog karaktera koje nisu striktno vezane uz točno određeni lokalitet kao npr. običaji, folkor ili gastronomija. Njihovu izuzetnu vrijednost potvrđuje činjenica da je Hrvatska sa čak sedam kulturnih fenomena upisanih na Reprezenta vnu listu nematerijalne kulturne baš ne UNESCO-a prva država u Europi.

81 Iako nema dokaza da je Marko Polo rođen u Korčuli, njegova obitelj je nepobitno živjela u ovom gradu i ta kuća je ostala očuvana, što se u vrlo velikoj mjeri koris u turizmu Korčule i značajno utječe na njenu turis čku posjećenost.

125



U antropogene atrakcije u širem smislu spadaju i razni umjetni sadržaji stvoreni s primarnim ili sekundarnim ciljem privlačenja turista (športski objek , skijališta, lječilišta, casina), kao i sva turis čka infra i suprastruktura, dakle prometnice, smještajni objek , restorani itd. Stoga se kao glavni elemen antropogenog karaktera koji utječu na privlačenje turista, a da nije riječ o naslijeđenoj baš ni iz prošlos izdvajaju (tablica 8.4.1.):

■ prometni položaj Hrvatske valoriziran kroz odličnu mrežu autocesta i zadovoljavajuću infra-strukturu pomorskog i zračnog prometa,

■ raznolika i prostorno disperzirana smještajna i ugos teljska turis čka ponuda, ■ mogućnost slobodnog kretanja po cijelom prostoru uz visoku razinu osobne sigurnos i ■ ljudski resursi reprezen rani kroz poznavanje stranih jezika, gostoljubivost, način života, foklor, običaje, gastronomiju i manifestacije („Mediteran kakav je nekad bio”).

Tablica 8.4.1. OSTALE VAŽNIJE HRVATSKE ANTROPOGENE ATRAKCIJE OD ME UNARODNOG ZNA AJA

Regija AtrakcijeStupanj

turistifikacije

Muzeji i galerijeSjeverni Jadran Muzej Nikole Tesle u Smiljanu A

Muzeji u Zadru (rimsko staklo, zlato i srebro Zadra) ADubrova ki muzeji AZagreba ki muzeji i izložbeni prostori (Muzej suvremene umjetnosti, Klovi evi dvori, Muzej grada Zagreba, Mimara)

A

Muzej Krapinskih neandertalaca AEtno selo Kumrovec i sli ni muzejski objekti etnografskog karaktera BPodravski muzeji naivne umjetnosti (Hlebine, Gola, Molve, Kalinovac) B

Južni Jadran i Kontinentalna Hrvatska

Ostavština Ivana Meštrovi a u Splitu (ali i u Otavicama, Zagrebu, Vrpolju) B

Tradicionalne kazališne manifestacije (Dubrova ke ljetne igre, Splitsko ljeto, Eurokaz, i sl.)

A

Povijesne manifestacije (Rapska fiera, srednjovjekovni viteški turniri) BGlazbene manifestacije (Grožnjan, Osor, Zadar, Varaždin) AFilmski festivali (Motovun, Pula, Zagreb, Vukovar) AHodo aš a i vjerske procesije (Marija Bistrica, Trsat, Sinj, Aljmaš, Ludbreg, Za križem na Hvaru, Festa Svetog Vlaha u Dubrovniku)

B

Sinjska alka AMaraton Neretvanskih la a A

Kontinentalna Hrvatska Špancir fest Varaždin AFolkorne manifestacije ( akova ki vezovi, Vinkova ke jeseni, Smotra folkora Zagreb

B

Posebna foklorna doga anja i igre (Moreška u Kor uli, Ljelje u Gorjanima) BKonjaništvo (Ergela Lipicanera u akovu, Pustara Višnjica, Sinj) BRukotvorstvo ( ipkarstvo Lepoglave, Paga i Hvara, drvene igra ke i medi arstvo Hrvatskog zagorja)

C

Kulinarstvo (slavonski kulen, zagorski štrukli, istarski tartufi, stonske kamenice)

B

Južni Jadran Me unarodni dje ji festival u Šibeniku ASjeverni i Južni Jadran Zabavni centar Plaža Zr e u Novalji i drugi lokaliteti ljetnih zabava za mlade A

Rije ki karneval i drugi karnevali (podru je Kvarnera, Dubrovnik, Samobor)

A

Sportske manifestacije (ATP teniski turnir u Umagu, svjetska i europska prvenstva u raznim sportovima)

A

Zagreba ki velesajam i druge poslovne manifestacije i sajmovi B*) Razina A ozna ava potpunu ure enost, dobru prometnu dostupnost i obilježenost pojedine atrakcije, razina B zadovoljavaju u, a razina C slabu, ali takvu da je mogu pristup atrakciji i turisti je posje uju.

Sve makroregije

Južni Jadran

Južni Jadran


Sve makroregije

Sve makroregije

Kulturne i vjerske manifestacije

Folklor, tradicija i kulinarstvo

Zabavna, sportska i poslovna doga anja

126



Budući da većina navedenih elemenata nije prostorno defi nirana, već se odnosi na cjelokupni teri-torij Hrvatske, teme koje je moguće izdvoji kao okvir za konkretne atrakcije uglavnom se odnose na način prezentacije pokretnih, vremenski uvjetovanih i nematerijalnih elemenata antropogene baš ne. To uključuje sljedeće teme:

■ muzeji i galerije kao okvir za prezentaciju i interpretaciju pokretne baš ne, ■ kulturne i vjerske manifestacije, ■ folklor i tradiciju te ■ zabavna, športska i poslovna događanja.

Muzejsko-galerijska baš na Hrvatske ne raspolaže grandioznim umjetničkim djelima kao baš na većih europskih zemalja zbog njenog položaja na rubu velikih i moćnih imperija. To ima za posljedicu slabiju posjećenost hrvatskih muzeja i otežanu mogućnost ulaganja u njihovo atrak vnije uređenje. Ipak, u Hrvatskoj postoje pojedini vrhunski uređeni muzeji svjetskog ranga, koji uključuju specifi čnu građu vezanu uz konkretni prostor, u prvom redu Muzej Krapinskih neandertalaca u Krapini i Muzej Nikole Tesle uz lokaciju njegove rodne kuće u Smiljanu.

Visoka kvaliteta postave znakovita je i za mnoge zagrebačke muzeje, u prvom redu Muzej suvremene umjetnos i Muzej grada Zagreba, a muzejsko-galerijski prostori u Zagrebu privlače najveće svjetske umjetničke izložbe. Velikom posjećenošću i atrak vnošću is ču se i dubrovački i zadarski muzeji zbog bogate umjetničke i sakralne baš ne ovih gradova te muzeji koji sadrže djela čuvenog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, posebice onaj u Splitu. Jedinstvenošću eksponata i uređenjem is ču se podravski muzeji naivne umjetnos , osobito u Hlebinama te Etno selo Kumrovec, koji stoga zaslužuju atrak vnije opremanje i intenzivniju promidžbu.

Među kulturnim manifestacijama malo ih je svjetskog značaja bilo zbog jezičnih barijera (kazališne manifestacije kao Dubrovačke ljetne igre ili Splitsko ljeto) ili orijentacije na razmjerno uži segment publike (npr. Varaždinske ili Osorske glazbene večeri). Nešto su se bolje etablirale i neke povijesne manifestacije kao Rapska fi era ili srednjovjekovni viteški turniri po Hrvatskom zagorju ali i drugdje, te fi lmski fes vali, posebice onaj u Motovunu orijen ran pretežito na mlađu publiku. Dosta je visoka posjećenost i vjerskih manifestacija, posebice u glavnom hrvatskom marijanskom sve štu Marija Bistrica te glavnim regionalnim sve š ma na Trsatu te u Sinju i Aljmašu. Ipak, one uglavnom nisu usmjerene na inozemnu populaciju osim donekle Hvarske procesije za križen i Feste Svetog Vlaha u Dubrovniku, koje su kao izuzetno vrijedna nematerijalna baš na prepoznate i od strane UNESCO-a.

Hrvatska ima mnogo manifestacija temeljenih na starim običajima i tradicijama, među kojima se interesom i inozemnih turista is ču Špancir fest u Varaždinu, Sinjska alka i Maraton neretvanskih lađa. Ima i mnogo manifestacija folklornog karaktera kao što su Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni ili Međunarodna smotra folklora u Zagreb, a treba istaknu i posebna folklorna događanja i igre kao što su Moreška iz Korčule ili Ljelje iz Gorjana, zaš ćene kao nematerijalna baš na UNESCO-a. Tradicija uzgoja konja i u turis čke svrhe se u određenoj mjeri koris tek u Đakovu (konji lipicanci) i Višnjici (arapski konji).

Znatan dio folklornih manifestacija nije u dovoljnoj mjeri stavljen u punu turis čku funkciju, kao i brojne atrakcije vezane uz kulturu života i rada, posebice čipkarstvo Lepoglave, Paga i Hvara ili medičarstvo i izrada drvenih igračaka u Hrvatskom zagorju zaš ćeni kao nematerijalna baš na UNESCO-a. Mogućnos intenzivnijeg turis čkog korištenja postoje i za bogatu kulinarsku tradiciju Hrvatske, gdje su za sada u svjetskim razmjerima ponajviše prepozna istarski tartufi , stonske ka-menice, zagorski štrukli i slavonski kulen.

Iako Hrvatska nije kao des nacija poznata po zabavi i noćnom životu, Riječki karneval spada među najveće u svijetu, a jaka karnevalska tradicija Kvarnera prepoznata je i od strane UNESCO-a (Zvončari iz Kastva). Plaža Zrće u Novalji ušla je u svjetsku listu najpozna jih lokacija ljetnih zabava za mlade, a sve je više priredbi sličnog karaktera i na drugim dijelovima Jadrana. Veliki ugled u svijetu i dugu tradiciju ima i Međunarodni dječji fes val u Šibeniku, a Hrvatska je uz tradicionalni svjetski ATP teniski turnir u Umagu poznata i po organizaciji brojnih sportskih priredbi na europskoj i svjetskoj razini. Najslabija karika u suvremenim događanjima su poslovne manifestacije, gdje je nekoć nada-

127



leko pozna Zagrebački velesajam izgubio status poslovnog okupljališta svjetskog značaja, a nisu se dovoljno etablirale ni neke druge poslovne manifestacije usprkos porastu važnos npr. nau čkih sajmova u Rijeci ili Splitu.

Za hrvatski turizam je ključna zaš ta i unapređenje turis čkih resursa i atrakcija. Bez toga nema daljnjeg turis čkog razvitka i poboljšanja međunarodne konkurentnos . Iako je to općepoznato i prihvaćeno stajalište, u praksi se ne provodi dovoljno. Jedan od razloga tome je i taj da turizam, “… za razliku od mnogih drugih djelatnos u pravilu ne posjeduje isključivo svoje sirovine (temeljne resurse), već ih mora dijeli s nekim drugim djelatnos ma, katkad u međusobnom dopunjavanju, suradnji i skladu, a ponekad uz mnoge nesporazume i velike konfl ikte.”82

82 Kušen E.: Turis čka atrakcijska osnova. Ins tut za turizam, Zagreb 2002., str.231.

128



9. KLJUČNI ČINITELJI USPJEHA: STAVOVI GLAVNIH DIONIKA TURISTIČKOG RAZVOJA

S ciljem uključivanja različi h interesnih skupina u evaluaciju konkurentnos hrvatskog turizma, jekom rujna i listopada 2011. organizirano je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom

šest fokus grupa s predstavnicima udruga iz domena hotelijerstva, kampinga, privatnog smještaja i ugos teljstva te nau čkog, ruralnog, zdravstvenog, pustolovnog i kulturnog turizma.83 U nastavku se daje sinte čki prikaz stavova navedenih interesnih grupacija:

Stavovi o poslovanju gospodarskih subjekata u turizmu

Stanje proizvodaTurizam se smatra sektorom značajnog, ali još uvijek u velikoj mjeri nerealiziranog potencijala. Iako se ocjenjuje da Hrvatska danas općenito nudi kvalitetnu smještajnu ponudu odgovarajuće vrijed-nos za novac, odličan proizvod nau čkog turizma s izvrsnom infrastrukturom u marinama i brzo rastući ruralni turizam te se, nadalje, smatra da je nekoliko područja, poput primjerice kampinga i pustolovnog turizma, u kojima Hrvatska može ostvari konkurentsku prednost na regionalnoj i na razini Mediterana, prevladava uvjerenje da postoji veliki prostor za unapređenje turis čke ponude.

Opći je stav da hrvatski turizam danas karakterizira niz nedostataka. Radi se, prije svega, o ograničenos ponude u geografskom, ali, što je još važnije, i u sadržajnom smislu. Naime, smatra se da je hrvatski turizam još uvijek u fazi konkuriranja prije svega prirodnim resursima obalnog prostora te fi zičkim elemen ma proizvoda (‘… mi smo još uvijek pretežito fokusirani na minimalne tehničke standarde ili na ‘hardware’…) zapostavljajući mogućnos što proizlaze iz uslužne ori-jentacije i valoriziranja ukupne atrakcijske osnove zemlje (‘… nedostaje ‘so ware’ komponenta, fali inven vnos i ambicije u stvaranju mo va za privlačenje gos ju …’). Stanje svijes u sektoru ocjenjuje se staromodno, a sustav trom (‘… uključili smo se u wellness ponudu dosta kasno kada to više nije predstavljalo konkurentsku prednost već je postalo jednostavno nužan dio hotelske ponude’ … ‘u postojećem mentalnom sklopu kamp se doživljava kao bezsadržajna livada i je ini turizam te se propušta trend razvoja suvremenih kamp naselja na razini 4* i 5*’ … ‘zakazujemo u ciljanju segmenata koji mogu putova izvan ljetne sezone’). Usprkos potencijalu, suradnja među akterima javnog i privatnog sektora koji tvore turis čku des naciju ili povezivanje turis čkog i drugih komple-mentarnih sektora uglavnom ne uspijeva zaživje u značajnijoj mjeri (‘… ins tucije su zatvorene, orijen rane same na sebe, nezainteresirane, teško se prihvaća suradnja’ … ‘medicinski turizam ima ogroman potencijal, ali se danas ne shvaća ozbiljno i nema među- ins tucionalnu potporu’). U konačnici, izražena sezonalnost i granična ispla vost poslovanja postala su stalna obilježja hrvatskog turis čkog sektora (‘…Hrvatska je zemlja ‘špic’ sezone’…).

83 Sudionici fokus grupa: (FG 1, 28.9.2011.) Sekcija medicinskog turizma HGK, Klaster medicinskog turizma, Udruga za razvoj medicinskog turizma, Zajednica wellness turizma; Zajednica pustolovnog turizma, Hrvatska gorska služba spašavanja; (FG 2, 30.9.2011.) Zajednica ronjenja, Udruženje hrvatskih marina, Udruženje chartera, Marina Punat, ACI Marina Jezera, Marina Korna , Adria c charter, HGK u ime malih brodara; (FG 3, 3.10.2011.) Sekcija eko-etno sela HGK, Sekcija TSOPG, Udruženje HUUD HGK, AZRRI-Pazin, Sekcija obiteljskog smještaja HGK, Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma; (FG 4, 4.10.2011.) Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Hrvatska udruga kampova, Kamping udruženje Hrvatske, Udruga top kamping kvalitete; Hrvatski auto klub; (FG 5, 19.10.2011.) Udruga obiteljskih i malih hotela Hrvatske;(FG 6, 20.10.2011.) Savjet za kulturni turizam Ureda za kulturni turizam HTZ-a.

129



Faktori uspjehaFaktorima uspjeha ključnim za razvoj konkurentnog turis čkog sektora u Hrvatskoj smatraju se:

■ Kon nuirani razvoj i inovacija proizvoda u skladu s tržišnim trendovima i konkurentskom ponudom, valorizirajući pri tome komplementarnu ponudu des nacije (‘… nije ključ u well-nessu sa zlatnim kvakama, već u suradnji hotelijera, srodnih strukovnih udruga i des nacija’ … ‘današnji kampovi imaju sve sadržaje kao i hoteli’).

■ Primjena standarda kvalitete u cilju jasnog pozicioniranja različi h vrsta ponude i zaš te kupaca (‘… danas u ugos teljstvu svi rade sve te moramo standardizira objekte’ … ‘danas nije moguće reći što je kvalitetan wellness jer nema standarda s aspekta kadrova, prostora i sadržaja’). Pri tome se is če važnost samo-regula ve koja se generira u okviru sektora za raz-liku od propisa nametnu h ‘izvana’. Usporedivost s međunarodno prepoznatljivim sustavima može predstavlja prednost.

■ Obrazovanje kadrova s naglaskom na struku i potrebe sektora (‘… u ugos teljstvu je bitno njegova ljubav prema hrani te nauči jezike, komunikaciju s gostom, organizaciju rada i kontrolu poslovanja’).

■ Umrežavanje ponuđača različi h proizvoda i usluga kako bi se stvorio sadržajno bogat lanac vrijednos turis čkih proizvoda.

■ Zaš ta okoliša s naglaskom na očuvanju kvalitete prirodnih činitelja i uklopljenos objekata u okoliš.

■ Očuvanje auten čnos i poš vanje tradicije posebice u arhitekturi, uređenju interijera i hrani, ali i ak vnos ma te zabavi (‘… treba moći zadrža , dokaza , pokaza i ponudi tradiciju …’).

■ Generiranje tržišne prepoznatljivos bilo da je utemeljena na nekom atributu vlas te jedin-stvenos ili na pravu korištenja vanjskog brenda.

Inves cijeSmatra se da su potrebe za turis čkim inves cijama u Hrvatskoj vrlo velike. Inves cijska se klima, među m, ocjenjuje nepovoljnom s obzirom na niz ograničenja koja ju određuju. Is ču se izravno des mulirajući faktori kao oporezivanje reinves rane dobi , visoke nekonkurentne bankovne ka-mate (‘… kamate za ugos teljstvo dosežu 10%, a u Austriji su 2,5% … nitko nas ne pra i sami se fi nanciramo …’) te, nadalje, nedovoljni i nestabilni sustavi po caja (‘… trebali bi postoja snažniji po caji za ekologiju i kvalitetu … programi potpora naprasno se uvode i ukidaju ostavljajući ljude na cjedilu …’). U Hrvatskoj također nedostaju ciljane informacije, edukacijski programi i treninzi kojima se pomaže malim inves torima kao što i izostaje značajnija ins tucionalna podrška u privlačenju većih inves cija. Konačno, visoka parafi skalna davanja, nerijetko konfl iktan pravni okvir (‘… sektor je reguliran kroz šumu međusobno neusklađenih zakona i pravilnika …’), ali i rastuća nepopularnost ugos teljskih zanimanja (‘… u Hrvatskoj više ne postoji dignitet struke …’) dodatno utječu na današnju nepovoljnu inves cijsku klimu. Istovremeno se is če nužnost odupiranja očekivanjima i pri scima stranog kapitala koji ne moraju bi usuglašeni s nacionalnim interesima (‘… potrebno je oduprije se inozemnim pri scima iza kojih se skriva apartmanizacija prostora …’).

Obrazovanje i vješ ne zaposlenihPostoji jedinstven stav da je educiran kadar ključ uspjeha u turizmu. Jednako tako postoji i konsenzus da su obrazovanje i vješ ne zaposlenih u hrvatskom turis čkom sektoru općenito neadekvatni i to od razine operacija, preko menadžmenta do savjetodavne i stručne potpore (‘… potrebna je dodatna edukacija i onih koji rade i onih koji odlučuju’ … ‘potrebne su informacijske i savjetodavne službe u domenama poduzetništva, inves cija, EU fondova dostupne na lokalnim i županijskim razinama …’), ali također i u kontekstu interdisciplinarnos koju turizam nužno podrazumijeva (‘… pitanje je obrazovanja turis čkih djelatnika za kulturu, ali i kulturnih djelatnika za turizam …’). Smatra se da kvalifi kacije sezonskih radnika predstavljaju dodatan problem.

Nekoliko je faktora za koje se ocjenjuje da pridonose današnjem nepoželjnom stanju. Percepcija turis čko-ugos teljskih zanimanja je nega vna, interes za njima pada, sve se manje sve lošijih učenika opredjeljuje za ova zanimanja (‘… uvje rada su teški, plaće su niske, interes je stalno sve

130



manji, ugos teljsku školu upisuju oni koji se radi niskih ocjena ne mogu upisa drugdje …’). Smatra se, nadalje, da postoji infl acija ugos teljskih škola (‘… svako mjesto ima ugos teljsku školu …’) te da su obrazovni programi neprilagođeni potrebama u praksi (‘… zanemarena je struka i ne fokusira se na bitno: gastronomija, jezici, komunikacija s gostom, organizacija rada, kontrola poslovanja’ … ‘nedostaje kvalitetna prak čna nastava …’). Konačno, zapostavlja se kon nuirano obrazovanje, programi do/prekvalifi ciranja, ne propisuju se licence (‘… mi smo fokusirani na minimalne tehničke uvjete objekata, a ne na uvjete generiranja i održavanja kvalitete kadra …’).

Marke nške i prodajne ak vnos Dva su osnovna pravca u kojima se smatra da je potrebno uloži dodatne promocijske napore. Na prvom se mjestu radi o promociji imidža hrvatskog turizma općenito, a potom o promociji i stvaranju percepcije Hrvatske kao des nacije cijelog niza različi h proizvoda (‘… nedostaje promocija Hrvatske kao zemlje idealne za kampiranje’ … ‘treba radi na prepoznatljivos zemlje kao des nacije medicinskog turizma’ … ‘gotovo da nema promocije i Hrvatsku se ne percipira kao des naciju pus-tolovnog turizma iako smo El Dorado u speleologiji, speleoronjenju, alpskom penjanju s pogledom na more, sea kayaku, ronjenju …’). Smatra se da efi kasnost postojeće promocije nadalje umanjuje pojedinačno umjesto zajedničkog oglašavanja na razini zemlje, naglašavanje ‘hardware-a’ umjesto prenošenja neopipljivih emo vnih poruka koje korespondiraju s očekivanjima gosta, nedovoljno is canje postojećih brendiranih proizvoda i usluga koje garan raju određenu razinu kvalitete. Promocija koja bi bila okrenuta interno prema domicilnim zajednicama s ciljem stvaranja pozi vne percepcije različi h oblika turizma u potpunos izostaje.

Ocjenjuje se da turis čke agencije prečesto reagiraju na podražaje (‘… ako netko traži, onda se organizira …’) te da nisu dovoljno pro-ak vne u tematskom povezivanju ponude (‘… nedostaje organizacija i promocija i nerera i tura …’) ni u iskoracima ka novim oblicima ponude (‘… zašto pustolovni turizam guramo samo kroz team building programe koji više ne idu’ … ‘turis čke agencije ne prodaju programe medicinskog turizma …’).

Faktori konkurentnos iz okruženja

Gospodarsko okruženjeDanašnje gospodarsko okruženje u Hrvatskoj smatra se izrazito limi rajuće za daljnji razvoj turizma. U prvom su planu visoka porezna davanja (‘… nije da gos malo troše, već malo ostaje onima koji rade …’), a prije svega stopa PDV-a, koja je viša od one u konkurentskim zemljama, uz istovremeno nizak prag ostvarenog prometa za ulazak u sustav PDV-a te obvezu plaćanja poreza kod transakcije, za m oporezivanje reinves rane dobi i prevelik broj parafi skalnih davanja (‘… treba smanji stopu PDV-a na razinu u drugim zemljama na Mediteranu … rastere parafi skalna davanja i ukinu porez na reinves ranu dobit …’moramo smanji ulazne troškove koji nas čine nekonkurentnima …’). Smatra se, nadalje, da postoji stalna prijetnja uvođenja dodatnih poreza što unosi nesigurnost.

Poli čko – pravno okruženjePostojeće poli čko-pravno okruženje smatra se možda najvećim ograničenjem daljnjeg turis čkog razvoja. Posebno osjetljive teme uključuju:

■ Prostorno planiranje: Smatra se da prostorno planiranje mora polazi od prethodno done-senih razvojnih vizija, strategija i master planova, a koji bi također predstavljali zakonski obvezujuću dokumentaciju, osiguravajući na taj način poveznicu između tržišne i prostorne logike te pridonoseći tržišnoj konkurentnos des nacija (‘… prostorni planovi uobičajeno lo-ciraju kampove na rubu grada ili ne predviđaju kamp odmorišta, a što je suprotno zahtjevima tržišta i propuštanje je prilika …’). Is če se također potreba za bržim donošenjem prostornih planova nižeg reda.

■ Kategorizacija smještajnih objekata: Ocjenjuje se da je postojeći sustav kategorizacije iznimno i nepotrebno strog, posebice u usporedbi s manje zahtjevnim pravilima u konkurentskim zemljama. Pri tome sustav stavlja u prvi plan propisivanje standarda fi zičkih aspekata objekata

131



dok je kvaliteta usluga zanemarena (‘… kategorizacija mjeri samo kvadrate i ne gleda se kvaliteta … a razlike u kvalite su velike … tako se vara gosta …’). Zagovara se prilagođavanje međunarodno prepoznatljivim shemama kategorizacije (‘… trebalo bi se prilagodi nečemu međunarodno prepoznatljivom kao što je ADAC za kampove …’).

■ Usklađenost regula ve: Uslijed inherentne mul disciplinarnos turizma, riječ je o sektoru koji nužno podliježe zakonima iz različi h domena. Smatra se, među m, da zakoni nisu međusobno usklađeni što bitno otežava poslovanje gospodarskih subjekata, a nerijetko izravno utječe na kvalitetu boravka posje telja (‘… turizam regulira niz ministarstava koja nisu koordinirana’ … ‘marine spadaju pod više ministarstava koja međusobno nedovoljno surađuju što se prelama preko kupaca’ … ‘agroturizam se nalazi u ingerenciji raznih nadležnih ins tucija i reguliran je kroz šumu zakona koji nisu usklađeni’ … ‘zakoni se stalno sudaraju’).

■ Specifi čnos turizma: Opći je stav da postojeća zakonska regula va ne uvažava dovoljno specifi čnos turis čkog poslovanja i ne pra zahtjeve turis čkog tržišta što bitno umanjuje konkurentsku poziciju hrvatskog turis čkog sektora (‘… zakoni ne prepoznaju tradiciona-lnu kuhinju i otežavaju prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na imanju što se kosi s očekivanjima u ruralnom turizmu’ …’HACCAP je za velike proizvođače hrane i velike turis čke sustave, ali ne i za male ponuđače’…’ koncesionari na pomorsko dobro ili turis čko zemljište moraju ima sigurnost za dugoročna ulaganja’... ‘zakoni ograničavaju preraspodjelu radnog vremena i rad članova obitelj što je suprotno s dinamikom rada u turizmu …’). Smatra se da je pre-regulaciju uputno zamijeni ‘dobrom praksom’.

Društveno okruženjeNekoliko je socio-kulturnih obilježja suvremenog hrvatskog društva za koja se smatra da djeluju des mulirajuće na turizam. Radi se, primjerice, o percepciji ugos teljsko-turis čkih zanimanja, posebice među mladima, kao manje poželjnim poslovima nižega ranga (‘… posao se smatra teškim, plaće niskima, mogućnost napredovanja mala … nema digniteta zanimanja …’). Radi se, nadalje, o krutom viđenju vlas te funkcije koje pokazuju javna poduzeća načinom upravljanja javnim dobrima kada se isključuje uređenje niza mogućih javnih rekrea vnih sadržaja u takvim prostorima (‘… javna poduzeća su troma, nespremna na suradnju, ne vide prilike za sebe i opću društvenu korist …’). Velikim se problemom smatra i nerazumijevanje između privatnog i javnog sektora (‘…poduzetništvo ovisi o ins tucijama javnog sektora koji je nerijetko spor, nezainteresiran, nema odgovornos i ne prepoznaje dobre inicija ve …’). Konačno, radi se o ne tako rijetkim, poli kom uvjetovanim poremećajima u odnosima na svim razinama javne uprave koji mogu blokira razvoj (‘… bez obzira na tržišnu logiku i trud premalo se događa bez poznanstava ili ako nisu izbori …’).

Stanje turis čkih resursaOpći je stav da Hrvatska raspolaže brojnim i značajnim turis čkim resursima, pri čemu se naročito is če atrak vnost prirodnih resursa.

Istovremeno se uviđa da je potrebno bitno realnije sagledava turis čku resursnu osnovu, kako u odnosu na očuvanost prirodnih resursa što više nije datost (‘… jadransko podmorje u lošem je stanju’ … ‘Jadran odumire …’), tako i u odnosu na kvalitetu resursa, a posebice onih temeljnih kao što su plaže i obalni potez (‘… potrebno je hitno uređiva plaže jer to je elementarno očekivanje naših gos- ju …’) ili, pak, u odnosu na razinu atrak vnos resursa na turis čkom tržištu s obzirom da lokalno

važne atrakcije nisu nužno prepoznatljive i u širem okruženju (‘… da li naša svijest o sebi odgovara onome kako nas vide … čini se da često padamo u euforiju samograndioznos …’). Jednako se tako prepoznaje i ograničenost isključivog usmjerenja na obalni potez, koji iako nedvojbeno primarni turis čki resurs Hrvatske, ne umanjuje značaj i turis čki potencijal kon nentalnih dijelova zemlje (‘… nužno je valorizira kon nent …’).

Des nacijska turis čka poli kaDok se smatra da turis čki sektor u Hrvatskoj danas ipak u najvećoj mjeri ‘misli des nacijski’, svjestan snažnije konkurentske pozicije des nacija u odnosu na individualne ponuđače turis čkih proizvoda i usluga, ocjenjuje se da des nacije nužno ne ‘misle turis čki’ čak i u slučajevima kada turizam pred-

132



stavlja najvažniji sektor lokalnog gospodarstva. Kri zira se nezrelost des nacijske poli ke i strateški nepromišljen razvoj s kratkim vremenskim horizontom (‘… nema strateškog razmišljanja i predanos dugoročnom planiranju …’ ) uslijed čega nerijetko dolazi do konfl iktnih rješenja u odnosu na vrste, prostornu dispoziciju ili kvalitetu sadržaja, ali i do krucijalnih problema nemogućnos hvatanja u koštac s temama poput prostorne poli ke, održivog razvoja, stvaranja konkurentske prednos (‘… igra malog kapitala pridonijela je trajnom uništenju prostora’ … ‘ da li se trebamo prikloni viziji ‘industrije turizma’ ili ‘turizma s mjerom’ … ‘kako omogući da usprkos kompliciranoj regula vi stvorimo regionalne brendove i da ‘lokalno’ i ‘auten čno’ postane konkurentska prednost naše turis čke ponude’). S obzirom na važnost turizma za ukupno hrvatsko gospodarstvo postavlja se, konačno, pitanje rukovođenja turizmom na lokalnoj des nacijskoj razini (‘… tko je odgovoran za turis čku des naciju …’).

133



10. ZAKLJUČAK

Hrvatski turizam sudjeluje izravno s 8,3% u bruto domaćem proizvodu Hrvatske po čući stvaranje oko 15% bruto dodane vrijednos Hrvatske. Time je važnost turizma za gospodarstvo Hrvatske veća od važnos koju turizam ima za gospodarstva drugih zemalja Europske unije. Važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo dodatno naglašava njegova izloženost međunarodnoj konkurenciji. Od ukupno 53 milijarde kuna turis čke potrošnje u 2010. godini, 85% realizira se prodajući proizvode i usluge posje teljima iz inozemstva.

Kvaliteta resursa i postojeća sposobnost njihova efi kasnog korištenja i sinergijskog povezivanja na dugi rok čine srž hrvatskog turizma danas. Kompara vne prednos koje proizlaze iz kvalitete resursa, a prije svega ljepote krajolika i ekološke očuvanos te društvenih vrijednos , osnovne su poluge tržišne pozicije hrvatskog turizma u odnosu na konkurenciju. Bitno transformirajući i povećavajući kvalitetu ponude u posljednjih desetak godina, Hrvatska nudi tržištu veću vrijednost za novac od mnogih konkurenata. No, i dalje zaostaje za konkurencijom u kvalite , posebice des nacijskih, turis čkih usluga kao nezaobilaznoj komponen kvalitetnog turis čkog doživljaja.

Izrazita sezonalnost poslovanja, najveća u odnosu na krug najvažnijih konkurenata prema kriteriju korištenja kolek vnih turis čkih kapaciteta, odraz je postojećeg proizvodnog miksa Hrvatske i njezinih turis čkih makroregija u kojemu dominira odmor zasnovan na suncu i plaži kao ključnom resursu. Problem proizvodnog miksa Hrvatske, među m, nije u veličini proizvoda odmora na ‘suncu i plaži’. ‘Sunce i plaža’ i danas raspolaže, a raspolagat će još dugo, većom razinom tržišne spremnos od drugih hrvatskih turis čkih proizvoda. Problem proizlazi iz (ne)razvijenos , posebice des nacijskog dijela, lanca vrijednos proizvoda ‘sunca i plaže’, ali i drugih turis čkih proizvoda Hrvatske. Iako se imidž Hrvatske iz perspek ve turista koji Hrvatsku posjećuju jekom ljeta stalno poboljšava, Hrvatska se na međunarodnom tržištu ne uspijeva nametnu proizvodima koji bi izvan sezone uspjeli privući dodatnu potražnju.

Sezonalnost poslovanja gospodarskih subjekata orijen ranih na turis čku potražnju, a prije svega gospodarskih subjekata u ugos teljstvu, važan je čimbenik njihove efi kasnos . Visoka sezonalnost utječe i na dosege povećanja potražnje, a me i ponude.

U razdoblju od 2001. do 2009. godine ostvareni broj noćenja u Hrvatskoj povećan je 9%, više nego u Španjolskoj i Italiji, ali i manje nego u Turskoj, Bugarskoj i Grčkoj. Istodobno je zabilježen rela- vno skroman rast ponude hrvatskih kolek vnih smještajnih kapaciteta u odnosu na analizirani

konkurentski krug. Rast je praćen promjenom strukture i rastom važnos objekata više kategorije te rastom ponude privatnog smještaja. Izrazito je narastao udio hotela više kategorije na koji je odgovorila i potražnja. U 2010. godini hoteli s če ri zvjezdice ostvaruju najvišu razinu iskorištenos , a ujedno postaju, prema kriteriju ostvarenog fi nancijskog prometa, i najvažniji segment hrvatskog hotelijerstva.

Volumen fi zičke potražnje realiziran u privatnom smještaju (kućanstva) u 2010. godini dosegao je trećinu svih noćenja u komercijalnim smještajnim kapacite ma. No, procjene neregistrirane veličine prometa privatnog smještaja upućuju na mogućnost postojanja značajno većih fi zičkih tokova od onih koji proizlaze iz registriranog prometa.

Što se če poslovne uspješnos , djelatnost pružanja usluga smještaja u Hrvatskoj, u kojoj domi-nantnu ulogu imaju gospodarski subjek svrstani u skupinu Hotela i sličnog smještaja, od 2005. godine bilježi rast ukupnog prihoda, ali i pad dobi prije kamata, poreza i amor zacije te rast neto gubitaka prije poreza. Poslovni rezulta prema veličini poduzeća ukazuju na povezanost veličine i uspješnos poduzeća pa tako veća poduzeća ostvaruju veću razinu profi tabilnos . Slična obilježja poslovanja bilježe i gospodarski subjek u djelatnos pripreme i usluživanja hrane i pića.

U odnosu na relevantno međunarodno okruženje hrvatski hoteli zaostaju za konkurencijom prema kriteriju iskorištenos kapaciteta. No, prosječne su cijene soba koje hrvatski hoteli ostvaruju više, s

134



izuzetkom Italije, nego u konkurentskim des nacijama. Hrvatski hoteli imaju bolju tržišnu poziciju mjerenu prihodom po raspoloživoj sobi, kao fi nancijskim iskazom efi kasnos korištenja raspoloživog kapaciteta, nego hoteli na području Bugarske i Grčke, a na sličnoj su konkurentskoj poziciji kao hoteli u turskim i španjolskim regijama. Hrvatski hoteli imaju nisku razinu opera vne efi kasnos mjerenu udjelom bruto dobi prije fi ksnih troškova u prihodu. Za očekiva je da pozi vni rezulta koje hrvatsko ugos teljstvo, na strani fi zičkog i fi nancijskog prometa, ostvaruje u 2011. godini predstav-ljaju kvalitetnu osnovicu za smanjenje sezonalnos i povećanje efi kasnos poslovanja.

Osim djelatnos ugos teljstva i jah ng turizam je izložen visokom stupnju međunarodne konkuren-cije. Kao specifi čan i izrazito prepoznatljiv segment hrvatske turis čke ponude, jah ng turizam u ovom trenutku predstavlja jedan od proizvoda s najvećom razinom konkurentnos i atrak vnos . Među m, u odnosu na konkurente zaostaje u gotovo svim elemen ma ponude marina. Prihod gos-podarskih subjekata u jah ng turizmu (marine) zasniva se, ponajprije, na prihodu od iznajmljivanja veza budući da marine nedovoljno uspijevaju iskoris mogućnos kreiranja dodatnih prihoda kroz ponudu sekundarnih usluga.

Fizička i fi nancijska obilježja poslovanja djelatnos ugos teljstva, ali i ostalih djelatnos koje sudjel-uju u turis čkoj ak vnos u Hrvatskoj, određena su brojnim čimbenicima iz internog i eksternog okruženja. Među njima, kao posebno važna ograničenja za daljnji turis čki razvoj, predstavnici pojedinih turis čkih djelatnos posebno is ču fi skalni i regulatorni aspekt poslovanja, sposobnost umrežavanja i koordiniranog djelovanja na razini des nacija kao i više internih slabos od kojih posebno obrazovanje i vješ ne kadrova te promociju i prodaju.

Documents

Izvještaj 3. Hrvatski turizam iiztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-03-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf · REPUBLIKE HRVATSKE Izvještaj 3. GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA