20031104 Strategija hrvatskog turizma 2010

8/3/2019 20031104 Strategija hrvatskog turizma 2010

1/41

1

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO TURIZMA

STRATEGIJA RAZVOJA HRVATSKOG

TURIZMA DO 2010.GODINE

FINALNA VERZIJA

STUDENI 2003


2/41

2

IZRADIO:

Hotel Partner d.o.o.

RADNI TIM:

Mr.sc. Ivicaai

Silvija Ilikovi


3/41

3

Executive summary

Hrvatska je tradicionalno turistiki orijentirana zemlja. Rast turistikogprometa posljednjih godina potvruje da je Hrvatska na putu da turizampostane aktivni generator razvoja gospodarstva. Kako bi se povealeekonomske koristi od turizma, neophodno je usvojiti i implementiratistrategiju turizma usmjerenu na odrivi razvoj sa orijentacijom na one obliketurizma koji e stvarati koristi svim sudionicima.

Pravilno pozicioniranje na dinaminom i konkurentnom turistikom trituuvjetovano je praenjem suvremenih trendova kroz koje se identificirajukretanja potranje, nove trine prilike, podruja moguih ulaganja iinfrastrukturne potrebe.

Posljednjih godina na tritu potranje raste preferencija turista zaspecifinim vrstama turizma. Povijesna batina, predivna priroda i ugodnaklima okvir su kojie uz razvoj visokokvalitetnog smjetaja, bogate ponudesadraja i zabave te vrhunske usluge omoguiti Hrvatskoj da bude privlanaza suvremene turiste.

itavo podruje Hrvatske posjeduje iznimno raznolik i ouvan prirodni ikulturni turistiki potencijal, to je dragocjena ostavtina koju se moraouvati i zatititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma. Turizammora postati jedan od osnovnih pokretaa razvoja i u podrujima u kojima jedo sada bio marginaliziran.

Cilj ove strategije je stvoriti okvir za razvoj kvalitetne, suvremene iinovativne turistike ponude koja e poveati konkurentnost hrvatskogturizma na tritima turistike potranje i kapitalnih investicija i svrstati

Hrvatsku u red vodeih turistikih zemalja na Mediteranu.

Vizija hrvatskog turizma

Turizam zna ajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih gra ana,

baziraju i se na odrivom koritenju

prirodnih i kulturno-povijesnih potencijalaaktivno sudjeluju i u njihovom o uvanju i razvoju,stvaraju i okruenje privla no za investitore


4/41

4

1. UVOD.................................................................................................................................. 5

2. VANOST I PERSPEKTIVA TURIZMA....................................................................... 6 2.1 TURIZAM FENOMEN SVJETSKIH RAZMJERA ..................................... .......................... 6 2.2 TURIZAM U HRVATSKOJ ........................................ ........................................... ............ 6

3. TRENDOVI MEUNARODNOG TURISTIKOG TRITA.................................... 7 3.1 PROMJENE NA TRITU PONUDE .......................................... ......................................... 7 3.2 PROMJENE NA TRITU POTRANJE ..................................... ......................................... 8

4. HRVATSKI TURISTIKI POTENCIJAL..................................................................... 9

5. MOGUNOSTI HRVATSKE S OBZIROM NA RAZVOJ SUVREMENIH TIPOVATURIZMA................................................................................................................................. 10

6. SWOT ANALIZA HRVATSKOG TURIZMA ............................................................. 14

7. NAELO ODRIVOG RAZVOJA ............................................................................... 16 7.1 ODRIVI RAZVOJ TURIZMA ............................................... .......................................... 16 7.2 M ILLENNIUM VISION ......................................... ........................................... .............. 17

8. VIZIJA I STRATEKI CILJEVI HRVATSKOG TURIZMA DO 2010.GODINE... 18 8.1 VIZIJA HRVATSKOG TURIZMA DO 2010 ...................................................................... 18 8.2 STRATEKI CILJEVI HRVATSKOG TURIZMA DO 2010. GODINE .................................... 18 8.3 VREMENSKI OKVIR REALIZACIJE STRATEKIH CILJEVA HRVATSKOG TURIZAM ......... 19

9. STRATEKI CILJEVI RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA DO 2010.G.I MJEREZA NJIHOVU IMPLEMENTACIJU..................................................................................... 21

9.1 UREENJE VLASNI KIH ODNOSA I OKON ANJE PROCESA PRIVATIZACIJE HOTELA .... 21 9.2 K ONKURENTNOST HRVATSKE NA ME UNARODNOM TRITU INVESTICIJSKOGKAPITALA ....................................... ........................................... ........................................... ... 22 9.3 DONOENJE PROSTORNOG PLANA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA .......................... 23 9.4 ZATITA VRIJEDNOSTI PROSTORA I UNAPRIJE ENJE OKOLIA ................................... 24 9.5 EDUKACIJA MANAGEMENTA I ZAPOSLENIH U TURIZMU ....................................... ...... 25 9.6 R AZVOJ PROMETNE INFRASTRUKTURE ........................................... ............................ 26 9.7 R AZVOJ CJELOVITE PONUDE TURISTI KE DESTINACIJE ........................................ ...... 29 9.8 PODIZANJE KVALITETE OSNOVNIH I KOMPLEMENTARNIH SMJETAJNIH KAPACITETA

31 9.9 ULAZAK ME UNARODNIH HOTELSKIH BRANDOVA U HRVATSKU .............................. 33 9.10 EFIKASNIJA DISTRIBUCIJA I KORITENJE SUVREMENIH TRENDOVA KOMUNIKACIJE IMARKETINGA ........................................ ........................................... ....................................... 33

10. PREGLED MJERA ZA RJEAVANJE POSTOJEIH PROBLEMA,UKLANJANJE PREPREKA I POSTIZANJE STRATEKIH CILJEVA ........................ 35

11. ZAKLJUAK............................................................................................................... 39

12. LITERATURA ............................................................................................................. 41


5/41

5

1. Uvod

Turizam je jedan od najvanijih pokretaa razvoja gospodarstva u RepubliciHrvatskoj. Direktno i indirektno stvara oko 22% domaeg bruto proizvoda1, tevie od 40% cjelokupnog izvoza, to ga bez sumnje stavlja meu kljunekomponente nacionalne ekonomije i vanjskotrgovinske razmjene.

Hrvatska ima vrlo atraktivan turistiki potencijal, prije svega jedinstvenuprirodnu i kulturno-povijesnu batinu. Taj se potencijal moe i moraintenzivnije valorizirati u cilju stvaranja prepoznatljivog identiteta turistikeponude Hrvatske, ime bi se poveala konkurentnost i olakalo pozicioniranjena tritu.

Struktura potranje za Hrvatsku se u posljednjem desetljeu znaajnoizmijenila. Dio biveg emitivnog trita je u potpunosti nestao, a mladatrita istone Europe jo uvijek su nedovoljno razvijena da kvalitetno ispuneprazninu u potranji. Turisti su generalno postali zahtjevniji, iskusniji a time iizbirljiviji. Izbor destinacije za godinji odmor ovisi o sloenom paketu motivai oekivanja. Jedini nain da se Hrvatska repozicionira je prilagoavanjedinamici razvoja i kvalitativnim zahtjevima trita, uz ouvanje oskudnihprirodno-kulturnih resursa koji su temelj njene atraktivnosti.

Unato brojnim naslijeenim nedostacima (sezonalnost, kvaliteta i rasponusluga, niska prosjena potronja, neadekvatan kadar) te visokim trokovimarada i kapitala, pozicija Hrvatske na meunarodnom turistikom tritu jestabilna i sve snanija. Broj gostiju2 u Hrvatskoj raste od 1999. godine poprosjenoj godinjoj stopi od 20%, te je u 2002 gotovo dostigao predratni brojgostiju od 8,5 milijuna.

U situaciji nakon ratnih zbivanja, kad je Hrvatska jo uvijek novost natristu treba iskoristiti priliku i pozicionirati se kao kvalitetna destinacija.No ta prilika istovremeno predstavlja i opasnost: ukoliko se Hrvatska nerazvije dovoljno brzo i kvalitetno, ukupan broj turista i pozitivni financijskiefekt na ukupnu privredu koje turizam donosi, umjesto oekivanog rasta, brzoe se poeti smanjivati.

Da bi se osigurao razvoj Hrvatske kao konkurentne turistike zemlje,potreban je usklaen rad svih sudionika, javnih i privatnih, na svim razinama.Svi sudionici hrvatskog turizma okupljeni oko jasne zajednike vizije, morajudjelovati zajedno i koordinirano na uklanjanju prepreka ka ispunjenjustratekih ciljeva.

Ova strategija iznosi vizijurazvoja turizma na cijelom podru ju Hrvatske do2010. godine, te precizira deset stratekih ciljeva kljunih za realizaciju tevizije.

1 World Travel & Tourism Council, oujak 20032 Dravni zavod za statistku, podaci takoer dostupni na web stranici Ministarstva turizma:

www.mint.hr


6/41

6

2. Vanost i perspektiva turizma

2.1 Turizam fenomen svjetskih razmjera

Turizam je bez sumnje najjaa industrija svijeta, za mnoge zemljeznaajan izvozni proizvod te generator zapoljavanja. Obuhvaa iroki spletpojava i odnosa koji nastaju za vrijeme turistikog putovanja, a u svojojrealizaciji zadire ne samo u ekonomski, ve i u ekoloki, socijalni te kulturniaspekt ivota. U strukturnim analizama i dugoronim projekcijama turizam seocjenjuje kao jedna od najdinaminijih pojava s gotovo neprocjenjivomvanou za razvitak svjetskog gospodarstva.

Usprkos oscilacijama u svjetskoj ekonomiji i raznim dogaajima kojinaruavaju globalnu stabilnost, turizam pokazuje fascinantnu otpornost napromjene u ekonomskom i drutvenom okruenju, to dokazujeinjenica dadosad nisu zabiljeene negativne stope rasta. Prema izvjetajima WTO-a,

ukupni svjetski prihod od turizma za 2001. godinu iznosio je 462 milijarde US$, sa udjelom u svjetskom izvozu od oko 8%. U istom periodu, neto manje od11% svih kapitalnih investicija na svijetu usmjereno je u turizam. Evidentiranoje oko 700 milijuna meunarodnih dolazaka, a stopa rasta iznosila je oko 4%godinje. Predvia se da e se broj dolazaka i prihodi od svjetskog turizmaudvostruiti u 2010. godini.

2.2 Turizam u Hrvatskoj

Hrvatska je tradicionalno turistiki orijentirana zemlja. Rast turistikogprometa posljednjih godina potvruje da je Hrvatska na putu da turizampostane aktivni generator razvoja gospodarstva. Kako bi se povealeekonomske koristi od turizma, neophodno je da se usvoji strategija turizmausmjerena na odrivi razvoj sa orijentacijom na one oblike turizma kojiestvarati koristi svim sudionicima.

Registrirani turistiki promet u Hrvatskoj u 2002. godini iznosio je oko 8,3 milposjetitelja (oko 80% je udio stranih gostiju) koji su boravei u komercijalnomsmjetaju ostvarili oko 44,7 milijuna noenja. Posebnu vanost za hrvatskogospodarstvo imaju prihodi od inozemnog turizma, a u prilog tomu stojipodatak da je u bilanci plaanja s inozemstvom u 2000. godini neto prihodimaod inozemnog turizma pokriveno oko 53% robnog deficita.


7/41

7

U 2003. godini predvia se da e hrvatski turizam generirati3:

Udio koji generira turizam 2003 Oekivani rast

22,4% (US$5.369 mil) GDP-ja 4,7%27,4% (294.059) zaposlenih 3,7%43,8% (US$ 5.106,7 mil) ukupnog izvoza 7,3%11,1% (US$ 635 mil) kapitalnih investicija 4,5%

Svjetska turistika organizacija za Hrvatsku u razdoblju 1995-2020.g. predvianajvee godinje stope porasta broja dolazaka stranih gostiju, ak 8,4%4. Tajvisoki rast je djelomino posljedica izrazito niske razine u 1995. godini. No ipredvieni rast broja noenja u periodu 2000.-2010. godine od 4,3% stavljaHrvatsku u red drava sa najbrim rastom turistikog prometa na Mediteranu.

3. Trendovi meunarodnog turisti kog trita

3.1 Promjene na tritu ponude

U proteklom desetljeu nastala je potpuno nova situacija na meunarodnomturistikom tristu.

Razvoj tehnologije donosi promjene u strukturi trita i primjeni marketinga,te omoguava proces koncentracije subjekata ponude 5. Pod pritiskom svevee konkurencije i borbe za mjesto na tritu ponuai ulaze u vertikalne ihorizontalne integracije, to im daje mogunost da konkuriraju i cijenom ikvalitetom. Manji subjekti prisiljeni su bjeati u podruja trinih nia.

EURO i Internet olakavaju usporedivost destinacija i cijena te skraujuvrijeme potrebno za prikupljanje informacija te omoguuju jednostavandirektni booking .

Standardizacija na razliitim razinama odnosa cijena i usluga sve vie jeprisutna u hotelijerstvu. Atraktivnost standardizacije s aspekta kupca temeljina nekoliko prednosti: uinkovitost, mogunost izrauna trokova,usporedivost, predvidivost i kontrola.

Uoljive su raznolikestrategije specijalizacije hotela (all-inclusive, wellness,romantini, klupski, umjetniki, za gurmane, za samce, za naturiste, za tenis,

3 WTTC,The Impact of Travel & Tourism on jobs and the economy 4 Svjetska turistika organizacija (WTO), Tourism 2020 Vision5 WTO predvia da e 2010.g.najvei udio na tritu imati 3 velike avio-kompanije


8/41

8

golf, jahanje, lov i ribolov, za bebe i djecu itd.). Klasini sve-namjenskihoteli uskoro bi se mogli pretvoriti u marginalnu pojavu.

Sve je vea konkurentnost na globalnom tritu kapitalnih investicija uturizam. Kako tok kapitala sve vie prelazi na globalnu razinu, konkurencijaizmeu destinacija na tom polju raste. Presudni faktor je povrat na uloenkapital, bilo da se temelji na niim trokovima, blaoj regulaciji, dostupnimpoticajima ili sl. Ulaganje u podizanje kvalitete i smanjenje sezonalnostiponude rezultira rastom stope povrata od investicija, te poveanim interesominvestitora, odnosno preusmjeravanjem toka kapitala u podruje viihprinosa.

3.2 Promjene na tritu potranje

Kompleksniji paketi motiva za putovanje. Uz glavni motiv (kupanje, odmor,kultura), pojavljuje se novi paket motiva za odlazak na putovanje u kojispadaju izmeu ostalog i intenzivni uitak, aktivnosti u prirodi, naglaenapotreba za doivljajima, ulnost, emocije, rekreacija te zdravlje. Turistnaelno eli iskusiti kontra-svjetove koji se jasno razlikuju od njegovogsvakodnevnog okruenja i uobiajenih ivotnih okolnosti.

Vea oekivanja turista potpomognuta su medijima i naprednimtelekomunikacijama, veom obrazovanou i prethodnim osobnim iskustvom iznanjem. Isti faktori utjeu i na bre prenoenje informacija i sve veu mo promocije od usta do usta.

Inovativne ponude i inscenacije koje pored osnovnih standarda omoguuju ineobina iskustva, iznenaenja i poticaje. Turisti dobivaju atmosfersku ili

emocionalnu dodatnu korist (ambijent, doivljaj, zabava, avantura, kontakti sdrugim gostima).

Promjene u potrebama potencijalnih turista. Rastom ivotnog standarda,ljudi raspolau sa sve vie raspoloivog novca, a sve manje slobodnogvremena, dva osnovna preduvjeta za ukljuivanje u turistike tokove.Rezultat tih promjena je sve vea popularnost kratkih i krunih putovanja.Kao odgovor na brzi ritam suvremenog urbanog naina ivota, raste potranjaza nedirnutim, ekoloki istim podru jima. Osobna sigurnost postaje jednaod glavnih kriterija odluke, a sve je vei trend brige za vlastito zdravlje (wellness, fitness).

Diverzifikacija ciljnih skupina . Pripadnost socijalnim i demografskimskupinama pokazala se u meuvremenu kao pregrubo klasifikacijsko obiljejeturistikog trita, iako se trend demografskog starenja ne moe zanemariti.Trite se sve vie ralanjuje na podskupine koje su definirane ivotnimstilom, osobnim sklonostima, potrebama i ivotnim prilikama.


9/41

9

4. Hrvatski turistiki potencijal

Najvaniji turistiki potencijal Hrvatske je Jadransko more. Jedinstvenekarakteristike mora (kristalna bistrina i istoa) i obale (ukupne duine 5.835km, od ega na kopneni dio otpada 1.777 km a na otoke 4.058 km) koja jerelativno rijetko naseljena (preko tisuu otoka od kojih je tek 66 naseljenih)uz vrlo ugodnu klimu, ve su odavno prepoznate i koritene kao glavnakomparativna prednost hrvatskog turizma.

Izrazito razvedena obala sa otokim arhipelagom jedinstvenim na Mediteranu,s nizom slikovitih mjesta bogate kulturno-povijesne batine nudi idealnepreduvjete za kupalini turizam (sunce i more), ali isto tako za ekskluzivnijinautiki turizam te za ulazak u trine nie na podruju sporta, kulture,doivljaja itd. Istraivanje TOMAS je pokazalo da je osnovni motiv dolaska uHrvatsku sunce i more preko 90% gostiju6. Bitno je napomenuti da relativnomalo turista dolazi u Hrvatsku zbog njenih ostalih atraktivnosti i sadraja,poput kulture ili ronjenja7, to potvruje nunost njihovog definiranja,oblikovanja i adekvatne promocije.

Neke kulturne znamenitosti koje imaju meunarodno priznanje, tek sudjelomino iskoritene kao jedinstvene prodajne vrijednosti (Unique SellingPoints), kao npr. Dubrovnik (stari grad), Pula (Arena), Split (Dioklecijanovapalaa). Oni hrvatskoj turistikoj ponudi daju identitet po kojem se razlikujeod ostalih Sredozemnih konkurenata.

Unutranjost Hrvatske je turistiki jo uvijek nedovoljno ili loe iskoritena,iako ne nedostaje potencijalnih turistikih atrakcija. Spomenimo npr. gradovevrlo zanimljive povijesti i arhitekture; svetita; izvore termalne vode

ljekovitih svojstava; rijeke; skijalita od regionalnog znaaja; starespomenike i panoramske ceste; vinske ceste, nacionalne parkove i ostalazatiena podruja. Za dinaminiji razvoj turizma u kontinentalnimpodrujima potrebna je izgradnja adekvatne turisti ke infrastrukture.

Turizam moe postati jedan od osnovnih pokretaa razvoja i u podrujima ukojima je do sada bio marginaliziran, ukoliko postoji turistiki potencijal.Svaka regija se mora usredotoiti na razvoj takve turistike ponude koje eimati najvei utjecaj na rast bruto doma eg proizvoda i zaposlenosti, koje suatraktivne investitorima, te koje iskoritavaju neki jedinstveni lokalnipotencijal.

6 Izvor: studija TOMAS 2001, Institut za turizam.7 Prema studiji TOMAS 2001, 8% turista dolazi u Hrvatsku zbog kulture, te samo 3% zbog ronjenja


10/41

10

5. Mogunosti Hrvatske s obzirom na razvoj suvremenih tipovaturizma

Turistiko trite danas je dinamino i izrazito konkurentno. Opstanak natritu uvjetovan je praenjem suvremenih trendova kroz koje seidentificiraju tendencije kretanja potranje, nove trine prilike, podru jamoguih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Kod planiranja razvoja,identificiranje i implementacija dugoronih trendova, adekvatnoprilagoavanje turistike ponude te uspostavljanje suradnje aktera na svimrazinama preduvjet je za daljnji razvoj, poveanje konkurentnosti,ostvarenje veeg trinog udjela i rast koristi od turizma.

U suvremenim analizama preferencija trita potranje spominje se nekolikoprisutnih tipova turizma: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam,avanturistiki turizam, te kruna putovanja i nautiki turizam. U svim tim

podrujima Hrvatska ima mnogo neiskoritenih potencijala.

Ekoturizam se od beznaajnih po etaka ekoloki i socijalno odgovornogna ina putovanja razvio u gospodarski bitan proizvod putovanja s

prirodnom komponentom . Ekoturizam stvara mogunosti za razvitak dosadturistiki slabo razvijenih regija, te za odravanje i financiranje zatienihpodruja. Kod ekoturizma razlikujemo dva bitna segmenta: male skupine sposebnim interesima za ekoturizam koji na taj nain provode itav odmor; teveliki broj onih koji odmor provode npr. na plai, ali takoer odlaze nakratke izlete u prirodu.

Hrvatski nacionalni parkovi te ostala zatiena podruja velike atraktivnosti,sjajan su potencijal za razvoj ekoturizma, seoskog turizma, odmora uplaninskim podrujima tokom cijele godine te izletnikog turizma. Upodrujima koja nisu pod zatitom postoji potencijal za razvoj odrivoglovnog turizma. Prepreka znaajnijem razvoju je to podruja posebneprirodne vrijednosti nisu pripremljena i opremljena za prihvat i kvalitetanboravak veeg broja gostiju. Razvojem pjeake infrastrukture, sistemaoznaavanja, odmorinih punktova i adekvatnog prijevoza, znaajno bi seunaprijedio turistiki potencijal tih podruja. Imperativ svakako mora bitistavljen na ouvanje prirode i kontrolu prometa kroz zatiene predjele.

Ekoloki proizvedena hrana jo je jedna komponenta vezana uz turizam iekologiju koja postaje bitan faktor u definiranju turistikog proizvoda injegovom diferenciranju na tritu. Pretpostavke za proizvodnju ekolokehrane i njeno plasiranje kroz ugostiteljske objekte koji pruaju uslugeturistima potrebno je sustavno razvijati i iskoritavati, jer se radi o segmentuturistike ponude koji e sve vie dobijati na vanosti.

Kulturni turizam postaje sve znaajniji dio ponude. Na podruju kulturnogturizma treba identificirati trine nie s posebnim kulturnim interesima; a


11/41

11

vrlo je est sluaj da gosti tijekom odmora posjete neku manifestaciju ilispomenik kulture.

Kulturna je ponuda u Hrvatskoj, iako se esto spominje, nedovoljnokvalitetno prezentirana. Poboljanjem oznaavanja kulturno-povijesnihspomenika, postavljanjem informativnih tabeli, prilagoavanjem radnogvremena muzeja, dvoraca te atraktivnom prezentacijom znaajno bi sepoveala kvaliteta kulturne turistike ponude. Organiziranje irokog spektramanifestacija i matovito prezentiranje kulturnih vrijednosti prua mogunostda se na temelju kulturnih potencijala Hrvatske kreira turizam doivljaja.Jedna od komponenti kulturno-povijesne batine kojom je mogue proiritituristiku ponudu su autohtona jela. Raznolikost autohtonih jela Hrvatskemoe postati jedna od komponenti koje e doprinjeti razvoju razvoju gastroturizma.

Tematski turizam je postao jedan od najvanijih katalizatora razvitka.Uglavnom se temelji na 3-E principu: zabava, uzbuenje, te obrazovanje(Entertainment, Excitement, Education), te ukljuuje turistiku ponudu isadraje koji kombiniraju ta tri elementa.

Hrvatska svoj ogromni potencijal kulturne batine te prirodnih ljepota moena nebrojene naine kombinirati, te privui turiste jedinstvenim doivljajima.

Avanturistiki turizam tvori malu niu s tendencijom rasta. Budui da jedanas turistima dostupan gotovo svaki kut na planetu, ovaj segment porijeima Svjetske turistike organizacije eli danas istraivati visine planina,svemir, Antarktik i dubine mora. Primjer atraktivnosti te turistike nie jevie od 2 milijuna putnika koji su sudjelovali u vonji podmornicama. Stoga

izmeu ostalog, Svjetska turisti

ka organizacija predvi

a posebne razvojnemogunosti za podvodni turizam. Hrvatska ima prirodne potencijale za razvoj

vrlo raznolike ponude avanturistikog turizma, kao to su rafting, canuing,cayaking, paragliding, let balonima, slobodno penjanje, off-road ture temnogi drugi.

Hrvatska takoer ima potencijale za vjerski turizam , koji je i do sada bioprisutan u Mariji Bistrici i Trsatu. Veliki utjecaj na turizam u Hrvatskoj ima iMeugorje, koje usprkos ienjnici da se ne nalazi na teritoriji republikeHrvatske ima vrlo znaajan utjecaj na razvoj vjerskog turizma u Hrvatskoj.

Kruna putovanja nude kao gotovo nijedan drugi nain putovanja mogunostda se u kratkom vremenu puno vidi. To objanjava i velike stope porasta kodkrunih putovanja i izglede za proirenjem tog segmenta.

Zahvaljujui dugoj obali i bogatstvu otoka hrvatska obala je savrenapozornica za intenzivni razvoj nautikog turizma i krunih putovanja.Zadovoljavanje potreba ovog segmenta potranje ima potencijal postatiznaajan doprinos ukupnom turistikom prometu Hrvatske. Jedan od do danasneiskoritenih potencijala je iskoritavanja rijenih puteva u ponudu krunihputovanja.


12/41

12

Zdravstveni turizam , jedan od znaajnih trendova dananjeg turizma,takoer moe pronai svoje mjesto u hrvatskoj turistikoj ponudi. Morskizrak, talasoterapija te brojni izvori ljekovite termalne vode u unutranjostitrebaju odgovarajuu infrastrukturu da bi se pozicionirali na tritu kaokvalitetna turistika ponuda. Jedna od velikih prednosti takvog turizma jemogunost poslovanja tokom cijele godine.Poslovna putovanja te kongresni i incentive turizam sve vie dobivaju naznaaju. Taj je segment izrazito lukrativan, i odvija se uglavnom izvan glavneljetne turisti ke sezone, to je dovoljan razlog za intenzivno poticanjenjegovog razvoja u Hrvatskoj. Usko povezan sa kongresnim, ali specifian posvojoj dinamici i image-u koji stvara, u Hrvatskoj se razvija i znanstveniturizam. Podupiranje institucija u organizaciji meunarodnih znanstvenihskupova i istraivakih projekata, utjecalo bi na razvoj Hrvatske kaoregionalnog akademskog i znanstvenog centra, kojie privlaiti sve viestranih strunjaka, znanstvenika, profesora i istraivaa. Nuan preduvjet zarazvoj kongresnog i znanstvenog turizma je izgradnja kvalitetnih kongresnihcentara u Zagrebu i Dubrovniku.

Dananji turisti iskusniji su i zahtjevniji nego ikada prije. Turistiko tritesvojom dinamikomini da se ponuda i potranja meusobno u znaajnojmjeri uvjetuju i sukladno tome mijenjaju. S jedne strane, ponuda pratipromjene u preferencijama potranje; s druge strane, potranji, naviknutojna ispunjavanje svojih elja i potreba, rastu oekivanja i sve tee ju jezadovoljiti. Mnoge destinacije unapreenjem turistike ponude podiustandarde i razinu oekivanja turista. Povoljni odnos Value for Money svevie se podrazumijeva i vie nije dovoljan za uspjean i dobar odmor. Turistioekuju i Experience for Money odnosno Emotion for Money . U tom pravcu

kreu sve destinacije koje namjeravaju zadrati svoj trini udio. U tompravcu mora krenuti i Hrvatska eli li postati kvalitetna turistika destinacija i

dugorono profitirati od turizma.


13/41


14/41

14

dobivati na znaenju. U svim regijama, izuzev urbanih sredina, postojekvalitetni prirodni resursi za razvoj razliitih oblika avanturistikog turizma.Isto tako, kultura je prisutna kao prioritet u svim regijama.

6. SWOT analiza hrvatskog turizma

Na temelju analize hrvatskog turistikog potencijala te pregleda osnovnihsvjetskih turistikih trendova, izdvojene su osnovne prednosti, slabosti,mogunosti i prijetnje buduem razvoju hrvatskog turizma.


15/41


16/41

16

7. Naelo odrivog razvoja

7.1 Odrivi razvoj turizma

Cilj ove strategije je stvoriti okvir za razvoj kvalitetne turistike ponude ikonkurentnosti hrvatskog turistikog trita. Odrivim razvojem turizmaispunjava se preduvjet za ravnoteu u kratkom i dugom roku, te stvaravrijednost za sve sudionike trita. Za postizanje postavljenih ciljeva, akterina svim razinama, od lokalne do nacionalne, moraju postupati u skladu saprincipima odrivog razvoja.

Za ispunjenje tog cilja i postizanje dugorone odrivosti razvoja turizma,neophodno je:

razumjeti, prepoznati i zadovoljiti potrebe turista , jer ukoliko se neispune njihova oekivanja, negativne implikacije osobnog doivljajapodijelit e sa svima iz svog okruenja, to uvelike teti imageudestinacije;

osigurati preduvjete za profitabilno poslovanje subjekata na tritu,jer stvaranjem pozitivne poslovne klime osigurava se uvjet za dolazaknovih investitora i razvoj turizma u budunosti;

investirati u obrazovanje i trening zaposlenih u turizmu na svimrazinama, zbog izrazitog osobnog kontakta sa gostima, te potrebe zaeduciranim managementom;

inzistirati na zatiti i obnovi prirodnog bogatstva, kao primarnogresursa hrvatskog turizma;

potovati kulturne vrijednosti i razli itosti lokaliteta i rezidenataodnosno destinacija i njihovih stanovnika koji direktno imaju koristi odrazvoja turizma. Njihov odnos prema turizmu i turistima vitalan je zadojam koji zemlja ostavlja, utje e na zadovoljstvo gosta te na ukupnurazinu koristi od turizma;

osigurati kontinuiranuaktivnu ulogu drave koja kroz razvojinfrastrukture, korigiranje zakonske regulative itd. uvelike utjee naturistiki potencijal drave, a dugorono ima velike koristi od njegovograzvoja.

Samo ravnoteom u meusobnom odnosu i ispunjavanju potreba odnosnociljeva razliitih sudionika na turistikom tritu, stvorit e se stabilan idugorono odriv turistiki razvoj.


17/41

17

S obzirom na globalne ekoloke, socijalne i gospodarske izazove meunarodnaje zajednica u Riu s Agendom 21 odredila okvir radi osiguranja odrivograzvitka koji Svjetska turistika organizacija konkretizira za turizam:

"Odrivi razvitak turizma u obzir uzima potrebe dananjih turista i turisti kihdestinacija, no tako er titi i poboljava razvojni potencijal za budu nost.

Svi se resursi smiju koristiti samo u toj mjeri u kojoj su zadovoljeniekonomski, socijalni i estetski zahtjevi svih sudionika na turisti kom tritu."

7.2 Millennium vision

WTTC je 1996. godine objavio Millennium vision, dokument kojim naglaavaogromni potencijal turizma za poticanje prosperiteta nacionalne ekonomijete otvaranje velikog broja novih radnih mjesta. Navedeni ciljevi e senajlake postii kroz javno-privatnu inicijativu i partnerstvo temeljeno na:

turizmu kaostratekom i razvojnom prioritetu sa pozitivnimutjecajem na intenzitet gospodarske aktivnosti, rast zapoljavanja,modernizaciju infrastrukture te poticanje investicija i izvoza;

nastojanju da se formira otvreno i konkurentno trite krozliberalizaciju propisa u djelatnostima vezanim za turizam i poticajneprograme financiranja projekata;

naglasku naodrivom razvoju , za koji je neophodna suradnja nanacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, implementacija prostornih i

ekolokih standarda te postojanje jasne strategije; eliminaciji razvojnih prepreka kroz prilagoavanje zakonske

regulative, poreznog optereenja, te investiranje u edukaciju.


18/41

18

8. Vizija i strateki ciljevi hrvatskog turizma do 2010.godine

8.1 Vizija hrvatskog turizma do 2010

Turizam znaajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatskei blagostanju njenih gra ana, baziraju i se na

odrivom koritenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijalaaktivno sudjeluju i u njihovom ouvanju i razvoju,

stvaraju i okruenje privla no za investitore.

8.2 Strateki ciljevi hrvatskog turizma do 2010. godine

1. Ureenje vlasni kih odnosa i okonanje procesa privatizacije hotela

2. Konkurentnost Hrvatske na me unarodnom tritu kapitala

3. Donoenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhuouvanja atraktivnih prirodnih resursa i kultiviranih cjelina pokreta arazvoja i poticanja odrivog razvoja turizma.

4. Trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standardate dugoro no odriva valorizacija turisti kih potencijala.

5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u

slubi turizma te podizanje kvalitete prate ih sadraja na prometnimpravcima i terminalima.

7. Razvoj cjelovite ponude turisti ke destinacije

8. Podizanje razine kvalitete svih smjetajnih kapaciteta, osnovnih ikomplementarnih, i prilago avanje kriterija kvalitete me unarodnimstandardima

9. Ulazak poznatih me unarodnih hotelskih brandova na hrvatskotrite

10. Efikasnija distribucija i koritenje suvremenih trendova komunikacije imarketinga


19/41

19

8.3 Vremenski okvir realizacije stratekih ciljeva hrvatskogturizam

Kontinuirani procesi:

Trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standardate dugorono odriva valorizacija turistikih potencijala

Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu Efikasnija distribucija i koritenje suvremenih trendova komunikacije i

marketinga Razvoj cjelovite ponude turistike destinacije Podizanje razine kvalitete svih smjetajnih kapaciteta, osnovnih i

komplementarnih, i prilagoavanje kriterija kvalitete me unarodnimstandardima

Poticanje proizvodnje organske hrane te njen plasman kroz turistikuinfrastrukturu

2003-2004

Ureenje vlasnikih odnosa i okonanje procesa privatizacije hotela

2003-2005

Donoenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhuouvanja atraktivnih prirodnih resursa pokretaa razvoja i poticanjaodrivog razvoja turizma.

Ulazak poznatih me

unarodnih hotelskih brandova na hrvatskotrite

2004-2006

Postizanje konkurentnosti Hrvatske na meunarodnom tritu kapitala

2003-2008

Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa uslubi turizma te podizanje kvalitete prateih sadraja na prometnimpravcima i terminalima.


20/41

10

1

2

3

4

5

6

7

8

9

2004 2020082007200620052003

Ureenje vlasnikih odnosa i

okonan e rivatizaci e hotela

Donoenje prostornog planarazvoja hrvatskog turizma

Postizanje konkurentnosti Hrvatskena meunarodnom tritu kapitala

Edukacija managemnta i svih zaposlenih u turizmu

Trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standarda te dugorono odriva valorizacijpotencijala

Razvoj cjelovite ponude turistike destinacije

Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u slubi turizma

Ulazak poznatih hotelskih brandovana hrvatsko trite

Podizanje kvalitete svih smjetajnih kapaciteta i prilagoavanje kriterija kvalitete meunarodnim standa

Efikasnija distribucija i koritenje suvremenih trendova komunikacije i marketinga

Vremenski okvir realizacije stratekih ciljeva hrvatskog turizma


21/41

21

9. Strateki ciljevi razvoja hrvatskog turizma do 2010.g.i mjereza njihovu implementaciju

9.1 Ure enje vlasni kih odnosa i okon anje procesa privatizacijehotela

Veliki je broj otvorenih pitanja na podruju vlasnikih odnosa o ijemneodgodivom rjeavanju bitno ovisi interes za poduzetnike projekte iulaganja u hrvatski turizam, a isto tako i cjelokupna kvalitativnatransformacija na kojoj je jedino mogue temeljiti vrlo ambicioznu razvojnuviziju te strateke razvojne ciljeve. Rjeavanje privatizacije preostalog dijelahotelskog portfelja u pretenom dravnom vlasnitvu neupitni je prioritetbudui da restrukturiranje tog segmenta turisti ke ponude najvie doprinosikvalitetnijem trinom pozicioniranju hrvatskog turizma.

Ubrzanje i poveanje uinkovitosti procesa privatizacije je od kljunevanosti za poboljanje kvalitete smjetajnih kapaciteta poticanjem dolaskaprivatnih investitora i njihovog know-how-a. Da bi se poveala atraktivnostobjekata koji su u procesu privatizacije, prije same prodaje treba izvritiogranieno restrukturiranje turistikih poduzea te poboljati marketingprema investitorima. U samom procesu privatizacije treba dati prednostinvestitorima koji su sposobni i spremni preuzeti obavezu razvoja smjetajne idruge ponude u skladu sa nacionalnom strategijom razvoja turizma iinteresima destinacije.

I meunarodno iskustvo8 ukazuje na nekoliko mjera koje su od vitalnevanosti za poboljavanje efekta privatizacije:

Prije privatizacije dugovanja se moraju izdvojiti gdje je to mogue, tepoduzea restrukturirati da bi bila maksimalno atraktivna zapotencijalnog investitora

Pored javnog natjeaja, dogovaranje uvjeta prodaje sa (iskljuivo)najcjenjenijim svjetskim tvrtkama mora biti mogue i izravnimpregovorima. Lista najcjenjenijih tvrtki sa kojima su mogui izravnipregovori treba biti definirana unaprijed, prije raspisivanja natjeaja

Odluka o prodaji investitoru, te razlozi za tu odluku moraju bitimaksimalno transparentni, te dobro komunicirani javnosti

Treba ulagati u u kvalitetnu promociju prema investitorima, sa ciljem

privlaenja kvalitetnih investitora i renomiranih svjetskih tvrtki.

8 Prema studiji Privatization Princinples and Practice,International Finance Corporation, World Bank


22/41

22

Pri odabiru investitora treba uzeti u obzir dva osnovna, prioritetna kriterija:

Planovi u skladu sa strategijom razvoja turizma. Investitor se mora seobavezati da e razviti ponudu i objekte u skladu sa prostornim planomrazvoja turizma Hrvatske te regionalnim planovima. Investitor morapotovati zahtjeve za kvalitetom, tite i pritom prirodno i povijesnonaslijee te dokazati da je financijski pouzdan i da raspolae dovoljnimznanjem i iskustvom za realizaciju predloenih planova.

Garancija implementacije . Investitor mora predoiti dovoljne iodgovarajue garancije i omoguiti da se uspostavi efikasna kontrola oispunjavanju odredaba ugovora o privatizaciji. Spomenute garancijemoraju sadravati obavezu investitora da e u objekt investirati uodreenom roku i u skladu sa investicijskim planom.

9.2 Konkurentnost Hrvatske na me unarodnom trituinvesticijskog kapitala

Trenutna situacija u turizmu Hrvatske evidentno zahtijeva priliv svjeegkapitala. Inozemne investicije u turizam osim to direktno doprinose razvojuturistike ponude, imaju izrazito pozitivni indirektni utjecaj u ostalimpodrujima gospodarstva koji bi inae izostao, ili bi se javio znatno kasnije.Osim toga, Hrvatska se nalazi u procesu trine transformacije i rast deviznogpriliva od turizma predstavlja znaajni aspekt financijske politike zemlje.

Hrvatska mora vrlo ozbiljno shvatiti osnovni razlog nedostatka stranihdirektnih investicija u turizam, a to je nezadovoljavajua stopa rentabilnosti

investicija. Da bi se stvorila klima pogodna za rast direktnih kapitalnihinvesticija u turizam moraju se otkloniti prepreke za postizanje traenerazine povrata na investicije.

Postoje konkretne mjere i napori koje se moraju poduzeti u cilju stvaranjakonkurentne pozicije na meunarodnom tritu kapitala. Dokazano je9 daciljana poticajna politika ima utjecaj na porast stranih direktnih investicija uturizam. U tom smislu predlau se slijedee mjere:

Osigurati pravni okvir i sigurnost investicija za sve investitore, domaei inozemne, te intenzivirati efikasnu i kvalitetnu potporu direktniminvesticijama u turizam.

U potpunosti izjednaiti pravni status domaih i stranih investitora, teu praksi primjenjivati iste kriterije.

Deklarirati turizam i privlaenje stranih investicija kao odlukudoneenu na najvioj politikoj razini, te osigurati njeno provoenje upraksi, odnosno intenzivirati financijski, fiskalni i organizacijskiangaman drave.

9 Incentives Fr Touristische Investitionen eine vergleichende Analyse, Bearing point, DEG, 2003


23/41

23

Kao i u procesu privatizacije, potrebno je provoditi kvalitetanmarketing prema potencijalnim investitorima.

Omoguiti porezne olakice u turizmu, to dokazano ima veliki utjecaju intenziviranju stranih investicija.

Intenzivna suradnja javnog i privatnog sektora (public-privatepartnerships) koji moraju biti stimulirani i poticani od strane drave.Takav nain ulaganja u turizam je dokazano dugorono efikasan, jerzadovoljava i privatnu i dravnu inicijativu te ima pozitivne financijskei ekoloke aspekte.

Planovi potpore i subvencije moraju biti u sprezi sa postojeimprostornim planovima i Masterplanovima kako bi investicije bilekonzistentne sa planiranim razvojem turizma u destinaciji te vrlo jasnii transparentni u svojim uvjetima.

Adekvatna prezentacija stimulativnih mjera i pozitivnh faktora bitnihza potencijalne investitore. Kao i kod privatizacijskog procesa,marketing je vrlo vana komponenta poticanja investicija

Politika radne snage zahtijeva stimulativne mjere, kako bi se

zadovoljile potrebe za kvalitetnom i ne preskupom radnom snagom, a sdruge strane, da turizam bude privlaan mladim kadrovima.

9.3 Donoenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma

Kvalitetno planiranje prostora jedan je od najvanijih preduvjeta zadugoroan i odriv razvoj turizma. Prostor u uem i irem smislu osnovna jepretpostavka za dolazak i boravak gostiju, a istovremeno je faktor razvojadestinacije i aktivan imbenik koji ga uvjetuje. Izgradnja turistikeinfrastrukture dugoronog je karaktera, pa je integralno planiranje razvojaprostora osnovni uvjet uspjenog dugoronog funkcioniranja turistikedestinacije. Prostorni planovi su jedan od temeljnih dokumenata razvojaturizma jer usmjeravaju i odreuju planiranje svih gospodarskih grana idjelatnosti koje aktivno sudjeluju u formiranju turistike ponude.

Glavni zadatak prostornog planiranja je uspostavljanje ravnotee izmeusmjetaja, prometa, komunikacija i ostalih usluga, a da se pritom zatiteatraktivni resursi na kojima se turistiki razvoj temelji. Kroz uinkovitoupravljanje prostornim razvojem mora se poveati vrijednost i kvalitetaokolia, racionalno koristiti prostor za izgradnju te razviti sistem zatiteukupne bioloke raznolikosti. Prilikom izrade planova potrebno je naroitovoditi rauna o odrivom razvoju, zatiti okolia, te razvoju cjelokupneinfrastrukture (vodoopskrba, odvodnja i proiavanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom, koritenje alternativnih izvora energije i dr.).

Treba definirati uporabu prostora za turizam na nacionalnoj razini. Prostorniplan razvoja hrvatskog turizma prua usmjerenje za izradu PUP-ova i GUP-ova. Na temelju specifinih prirodnih i kulturnih karakteristika pojedinih


24/41

24

podruja i lokaliteta treba odrediti vrstu turizma koja e optimalno iskoristitiraspoloive resurse, te uvjetovati onu izgradnju koja je mogua i prihvatljivas obzirom na kljuna obiljeja prostora. Prilikom gradnje novih objekatatreba stilom gradnje i izborom materijala potovati tradiciju i autohtonigraditeljski stil okolnog prostora, kako bi se ouvao sklad i vizualni identitetpojedinih podruja.

Razvoj turizma Hrvatske mora se oslanjati na prostorne planove kao kljuneprovedbene dokumene koji turizmu daju ulogu razvojnog uporita i odredniceukupnog gospodarskog razvitka, te jame odgovornije i uinkovitijeupravljanje resursima turistike destinacije.

Osnovni koraci za adekvatno koritenje prostora:

U najkraem moguem roku donijeti Prostorni plan razvoja hrvatskogturizma. U njemu treba uzeti u obzir ne samo fizike ve i kvalitativnei logistike aspekte razvoja u turistikim destinacijama.

Izraditi Masterplanove - strateke dokumente o lokalnom ciljanomrazvoju turizma za sve turistike regije koji moraju biti konzistentni sastrategijom razvoja turizma na nacionalnoj razini.Masterplan mora sadravati:

- Identifikaciju i valorizaciju postojeih turistikih resursa;- Opis lokalnih tema i karakteristika turistikog proizvoda koje

treba razviti (npr. nauti ki turizam, lovni, seoski, i tako dalje);- Opis potrebne turistike infrastrukture, smjetaja, logistike,

distribucije, te kljune principe za odreivanje cijena istrategije marketinga:

- Plan akcije za implementaciju Masterplana, ukljuujui izvoresredstava za financiranje programa, potrebnu lokalnu

organizacionu strukturu, procese i potrebne djelatnike. Efikasnija razmjena know-how-a izmeu pojedinih regija, suradnja

izmeu regionalnih turistikih zajednica, te podrka implementacijiregionalnih Masterplanova na nacionalnoj razini.

9.4 Zatita vrijednosti prostora i unaprije enje okolia

Prirodni resursi su jo uvijek glavni motivacijski faktor za dolazak i boravakturista u Hrvatskoj. Odrivo iskoritavanje, zatita i razvoj prirodnih dobaraje conditio sine qua non dugoronog razvoja turizma u Hrvatskoj.

Ekoloki aspekt turizma temelji se na ouvanju prirodnih resursa te edukacijisvih sudionika o aspektima, vanosti i primjeni ekolokih naela uturizmu. Takav koncept razvoja turizma tei optimalnom ekonomskomefektu, uz minimalno degradiranje ivotne sredine.


25/41

25

Potivanje ekolokih standarda se sve vie namee kao trend meuturistikom potranjom. Povratak prirodi i zdrava prehrana te koritenjeprirodnih materijala svjetski je pokret koji se reflektira i u turizmu. Ako se sjedne strane stavi ouvanje okolia kao uvjet razvoja turizma, a s drugeznaajan dio turistike potranje koji eli i oekuje ekoloku komponentu uturistikoj ponudi, dobije se trino-ekoloka ravnotea. Ekologija postaje itrend i potreba. Na taj na in omogueno je ne samo ouvanje postojeih,tradicionalno iskoritavanih prirodnih atrakcija, ve i intenzivnija turistikavalorizacija zatienih prirodnih podruja i ekoloki prihvatljivapoljoprivredna proizvodnja kao dodatno obogaenje turisti ke ponude.

Djelovanje u smislu ouvanja ukupne ekoloke ravnotee i razvoj svepopularnijeg ekoturizma kao specifinog oblika provoenja odmora, imasnano uporite u odrivom razvoju, jednoj od temeljnih odrednica hrvatskog,a i svjetskog turizma.

Primjeri djelovanja u zatiti okolia:

Stavljanje vanih prirodnih podruja pod adekvatni stupanj zatite, tozahtijeva promjenu zakonskog pristupa kroz vie ekoloke standarde injihovu strogu kontrolu

Na nacionalnoj razini treba ohrabrivati implementaciju standardaPlave zastave na nain da se djelomino subvencionira dio trokovapotrebnih za opremanje plaa do traenog standarda

Ukljuivanje ekologije u program edukacije u turizmu Poticajna sredstva i stimulativni programi za projekte ekolokog

turizma

9.5 Edukacija managementa i zaposlenih u turizmu

Ljudi su kljuni faktor uspjeha u turizmu. Ukupno zadovoljstvo gostijuturistikom ponudom direktno ovisi o kvaliteti usluge koju im pruajuturistiki djelatnici, a uspjeh u poslovanju ovisi o tome kako se timposlovanjem upravlja. Jedan od prioritetnih stratekih ciljeva je poveanjeudjela visokoobrazovanih kadrova u turizmu, te inzistiranje na konstantnojedukaciji kadrova na svim razinama, kako bi odrali korak sa suvremenimtehnologijama i trendovima u svjetskom turizmu.

Ovom problemu mora se pristupiti na svim razinama. Sistem kolovanjaturistikih djelatnika mora biti planiran i koordiniran na nacionalnoj razini, alibez potpore obrazovnih i znanstvenih institucija, lokalnih vlasti i ulaganja uobrazovanje kadrova u samim poduzeima, efekt e izostati. Obrazovanjetreba paljivo planirati i prilagoditi svakom turistiko-ugostiteljsko-hotelijerskom zanimanju. Izrazito je bitno strukturu obrazovanja koncipiratitako da ukljuuje suvremene discipline, znanja i vjetine, te da znatanvremenski udio u obrazovanju turistikih djelatnika dobije praktina obuka.


26/41

26

Treba poticati turistika poduzea za poboljanje edukacije, ukljuujui: Investiranje u daljnju edukaciju vlastitih zaposlenika; Zapoljavanje mladih, struno obrazovanih kadrova, koje se potom

educira kroz praksu; Praktinu nastavu za srednje i vie kole i fakultete Ukljuiti turizam u materiju nastavnih programa u viim razredima

osnovne kole

Lokalno treba organizirati i financirati obrazovanje turistikih djelatnikazajedniki od strane lokalne samouprave, turistikih poduzea iprofesionalnih udruga, sa maksimalnom koordinacijom turistikih poduzea saciljem da optimalno koriste raspoloive resurse.

9.6 Razvoj prometne infrastrukture

Doivljaj turistike destinacije poinje ve prilikom prelaska nacionalnegranice, bilo da gost dolazi cestom, zrakom ili vodenim putem. Kvalitetneprometnice i raznovrsna turistika ponuda uz njih, pretvaraju i samoputovanje do krajnjeg odredita u pozitivno iskustvo. Podizanje kvaliteteprometne infrastrukture rezultirati e veim brojem izletnika i turista, kojiujedno postaju potencijalni potroai svih usluga i sadraja koji se nalaze uzmagistralne pravce kojima se kreu. Osim to omoguava brzo i udobnoputovanje, moderna i kvalitetna prometna infrastruktura istovremeno pruamogunost regijama kroz koje prolazi da putnicima u tranzitu prezentirajusvoju ostalu ponudu i znatno poveaju prihode od turizma. Nacionalniparkovi, parkovi prirode te mjesta koja se nalaze u podrujima kroz koja

prolaze magistralni pravci dobijaju razvojem prometne infrastrukture novupriliku za valorizaciju svojih prirodnih i kulturnih potencijala.

Od prioritetne je vanosti usklaenost svih projekata razvoja prometneinfrastrukture sa postojeim prostornim planovima, kako se osnovni turistikiresurs prirodno okruenje ne bi preopteretio i ugrozio.

Potrebno je podii razinu kvalitete cjelokupne prometne infrastrukture uzemlji radi omoguavanja pruanja konzistentne kvalitete ponude. UkolikoHrvatska eli iskoristiti komparativnu prednost povoljnog geografskogpoloaja i relativnu blizinu glavnih europskih emitivnih trita, potrebno jeosigurati brz, efikasan i siguran transport gostiju do destinacije i unutar nje.

A. Cestovna infrastruktura

Izgradnja kvalitetne mree auto-cesta i obnova lokalnih cesta sa adekvatnom prate om infrastrukturom.


27/41

27

S obzirom na visoke prometne standarde u veini glavnih emitivnih trita,Hrvatska treba teiti razini kvalitete cesta i prometne infrastrukture na kojusu gosti navikli i koju jednostavno oekuju. Razvojem kvalitetne cestovneinfrastruktire smanjuje se ovisnost velikog broja turistikih destinacija oavionskim (pogotovo charter) letovima, destinacije postaju interesantnije(dostupnije) autobusnim grupama i individualnim gostimaime se stvaramogunost za kvalitetnije punjenje kapaciteta u pred i posezoni, a u prilogide i injenica da je takav nain prijevoza manje ovisan o meunarodnimkrizama uzrokovanim strahom od terorizma.Osnovni ciljevi:

Dovrenje izgradnje kvalitetne mree auto-cesta izmeu glavnihpravaca dolaska gostiju i turistikih destinacija na kontinentu i duobale

Izgradnja lokalnih mrea cesta koja povezuje aerodrome i luke saturistikim destinacijama;

Izgradnja kvalitetne pratee cestovne infrastrukture poput parkiralitau destinacijama, odmorita i servisnih zona uz ceste i slino. Priplaniranju dodatnih sadraja, treba potivati prostornim planomdefinirani opteretni kapacitet podruja.

Zatita, revitalizacija, oznaavanje i unoenje u turistike karte starihcesta (spomenikih, panoramskih), kojee uz adekvatnu prezentaciju ipromociju obogatiti turistiku ponudu Hrvatske i omoguiti turistikirazvoj u regijama kroz koje prolaze.

B. Brodski prijevoz

Bolja povezanost kopna i otoka, uskla enost sa zra nim prijevozom teosiguranje brzog i sigurnog prijevoza na otoke, razvoj rije nog prometa.

Zbog izrazite razvedenosti obale i velikog broja otoka put do krajnjegodredita esto ukljuuje i brodski prijevoz. U cilju osiguranja brzog iudobnog transfera gostiju potrebno je:

Efikasnije organizirati povezivanje kopna sa otocima i otokameusobno, to bi olakalo pristup otokim destinacijama i uinilo ihatraktivnijima;

Izgraditi, odnosno obnoviti luke u blizini aerodroma, kako bi sepoveao radijus podruja u koje je mogue stii unutar 2 sata nakonslijetanja aviona.

Prilagoditi luke za prihvat brodova za kruna putovanja

Rijeke su dosad bile turistiki zanemarene, ali ne nedostaje impotencijala. Kako bi ih osposobili za koritenje u turizmu, treba:

Oistiti i urediti rijena korita, te izgraditi prate u infrastrukturu:rijena pristanita i luice za prihvat turistikih brodova iamaca; lukenautikog turizma. Koristiti ih i za prijevoz putnika i robe (Sava,Dunav, Drava).

Osposobiti rijeke za koritenje u turizmu (izleti, rafting, cruising)


28/41

28

C. Zrani promet

Poboljanje infrastrukture postoje ih aerodroma, otvaranje zra nog prostorate efikasna povezanost aerodroma sa okolnim turisti kim destinacijama.

Povezivanje direktnim letovima turistike destinacije sa emitivnimtritima. Intenziviranje zranog prometa u kombinaciji sa efikasnimbrodskim prijevozom do otoka, imalo bi viestruke koristi. Gosti mogubiti prevezeni brzim brodskim linijama za manje od dva sata odslijetanja do veine otonih destinacija, to je prihvatljivo izahtjevnijim gostima. Najzahtjevniji gosti mogu uvijek biti prevezenido otoka hidroavionima. Efikasnom organizacijom zranog prijevoza ukombinaciji sa brzim vezama sa krajnjim odreditima Hrvatska bi moglaprivui vie turista iz udaljenijih trita iz kojih turisti dolazezrakoplovom. Turisti koji dolaze avio-prijevozom troe dvostruko vie udestinaciji od turista koji dolaze ostalim prijevoznim sredstvima10.

Otvaranje zranog prostora viestruko bi koristilo turizmu Hrvatske:poveala bi se kvaliteta usluge prijevoza, smanjile bi se cijene uslijedvee konkurencije, poveao bi se broj dolazaka gostiju iz udaljenijihkrajeva.

Investiranje u poboljanje infrastrukture postojeih aerodroma.Postojei aerodromi su dobro razmjeteni du obale i njihov dananjikapacitet je dovoljan za planirane dolaske turista avionom ak i uvrhuncu sezone11. Izgradnja aerodroma na otocima je neprihvatljiva sobzirom na negativan utjecaj na okolinu, te neisplativa kao investicijajer se ne bi postiglo dovoljno dobro iskoritenje kapaciteta.

D. eljezniki promet

Modernizacija eljezni ke infrastrukture i promicanje koritenja tog oblika prijevoza.

Uloga eljeznikog prometa u transportu turista u Hrvatskoj trenutano jemarginalna, ali po zavretku planirane modernizacije eljeznikeinfrastrukture ovaj vid prijevoza turista e zbog svog znano manjeg utjecajana oneienje okolia od cestovnog prijevoza zasigurno dobiti na znaenju.

10 TOMAS 200111 Detaljna analiza koja potvruje da su postojei kapaciteti zaista dovoljni za planirani broj dolazaka zrakom do

2010 je u Masterplanu za turizam, DEG, listopad 2001.


29/41

29

E. Usklaenost voznih redova razli itih prometnih sredstava

Kako bi se osigurao brz i efikasan prijevoz putnika od njihovog polazita doturistike destinacije, zbog este potrebe za koritenjem najmanje dvarazliita prijevozna sredstva, suradnja i zajedniki napori u pravcu

usklaivanja voznih redova glavnih prijevoznika je neophodna i trebala bi sekoordinirati na svim nivoima.

9.7 Razvoj cjelovite ponude turisti ke destinacije

Razvojem dopunskih sadraja u destinaciji koji kvalitetom i raznovrsnouodgovaraju kvaliteti osnovnih smjetajnih kapaciteta bi se obogatila turistikaponuda i smanjila ovisnost turizma o ogranienim resursima sunce i more.

Razvoj dopunske ponude (unutar i izvan smjetajnih objekata) u turistikimdestinacijama nuan je preduvjet za poveanje iskoritenosti smjetajnihkapaciteta i poveanje prosjene potronje turista. Za pomak od image-adestinacije sunce i more potrebno je motivirati, inicirati i poduprijetirazvoj dopunske turistike ponude koja se bazira na iskoritavanju postojeihpotencijala (muzeji, nacionalni parkovi, povijesni lokaliteti...) i stvaranjunove turistike ponude (zabavni parkovi, vodeni parkovi, marine, golftereni...) Izgradnja i koritenje prostora mora biti u sprezi sa postojeimprostornim planovima te potivati opteretni kapacitet danog prostora.

Bogati kulturni potencijal Hrvatske nedovoljno je ukljuen u turistikuponudu. Ali, zbog dugoronog ouvanja, tek kad se osigura eventualnasanacija, konzervacija ili slini oblik obnove ili planskog odravanjakulturno-povijesnog dobra dozvoljeno je otvoriti ga za javnost i aktivno

ukljuiti u turisti

ku ponudu, obra

aju

i panju na adekvatno radnovrijeme, struno osoblje, promotivne materijale i sl. U tijeku je izrada

Strategije kulturnog turizma kojom e biti utvreni strateki pravcirazvitka i bolje valorizacije kulturne ponude.

Hrvatska ima prirodne potencijale idealne za razvoj nautikog turizma.Pri razvoju nautikog turizma treba slijediti dva pravca: maksimalnoiskoritavanje kapaciteta za vezove u ve postojeim luicama ilukama; izgradnja kvalitetne infrastrukture za nautiare u marinama ilukama, te zabavnih sadraja u njihovoj blizini. Polazei od specifinihinfrastrukturnih i logistikih zahtijeva marina te potreba i oekivanjanautikih gostiju treba nastojati gdje god je to mogue prilikomodreivanja lokacija za nove objekte koristiti lokacije koje su manjeatraktivne za ostale vrste turizma, a zadovoljavaju uvjete za izgradnjumarine ili luice. Kljuni faktor prilikom donoenja odluka o izgradnjiili proirenju marina i luica te ostalih sadraja u njihovoj blizini jevoenje rauna o utjecaju na okoli i njegovoj maksimalnoj zatiti.

Golf je vrlo popularan i danas gotovo nezaobilazan dio turistikeponude. Hrvatska nema predispozicije za vodeu poziciju na golftritu, ali potivajui prostorne uvjete golf svakako treba ukljuiti u


30/41

30

mozaik turistike ponude Hrvatske, vodei pri tome rauna o zatitiokolia, tj. minimiranju nagativnih utjecaja koje izgradnja i odravanjegolf igralita imaju na okoli (promjena krajobraza, mijenjanjestaninih prilika za floru i faunu, mijenjanje vodnog reima i dr.)

Izgradnja mree putova i staza te ostale popratne infrastrukture unutarnacionalnih parkova i zatienih podruja, postavljanje sistemaoznaivanja na glavnim prometnim pravcima, te tabela sa kartama ikorisnim informacijama, pribliit e golemo prirodno bogatstvoturistikoj potranji, te dugorono pribaviti sredstva za njihovoouvanje. Istovremeno potrebno je, u skladu sa Nacionalnomstrategijom i akcijskim planom zatite bioloke i krajobrazneraznolikosti RH (NSAP), Nacionalnom strategijom zatite okolia teNacionalnim planom djelovanja za okoli, izraditi ciljane programeturistike ponude u zatienim podrujima priroda s naglaskom nazatitu i ouvanje prirodnih vrijednosti kako bi se ouvala njihovaizvornost.

Podvodni svijet Jadranskog mora otvara velike mogunosti ronjenju kaoatraktivnom dijelu turistike ponude. Razvoj ronilakih centara trebapoticati sa dravne razine, uz stroge propise o zatiti podmorja uzosiguranje kompletne popratne infrastrukture (ukljuujui dovoljanbroj brodova sa baro-komorama, te sve pratee sadraje).

Brojni termalni izvori u kontinentalnom dijelu Hrvatske ve su donekleiskoriteni kao ljeilita. Potencijal koji pruaju ti izvori ljekovitetermalne vode je ogroman, uz izgradnju odgovarajue infrastrukture,dodatnih zabavnih sadraja te adekvatno pozicioniranje na tritumarketinkim naporima, svoritie se uvjeti za cjelogodinje poslovanje

i angairanje itavih regija. Koncept seoskog turizma koji podrazumijeva jedinstvene standarde za

autentine smjetajne kapacitete, te ponudu ekoloki proizvedenehrane uz suvremeni komfor, ima veliku trinu vrijednost. Razvojseoskog turizma omoguava ekonomski opravdano oivljavanje stareautentine arhitekture, te sje anja na tradicionalni nain ivota. Ovajkoncept primjenjiv je u svim krajevima Hrvatske, te bi osim poveanjablagostanja lokalnog stanovnitva, pridonosio ouvanju kulturno-povijesne batine i prirodnih potencijala.

Svaka prirodna ili kulturna atrakcija je potencijalna turistika atrakcija kojadaje impuls razvoju turizma na nekom podruju. Uz kvalitetan marketingtemeljen na stvarnim potencijalima te kreiranje prie ili doivljajavezanog za taj potencijal, turizam moe postati jedan od osnovnih pokretaarazvoja u svim regijama Hrvatske ukoliko ga se izabere kao strateki razvojnifaktor. Svaka se regija treba usredotoiti na razvoj turistike ponude koja ese temeljiti na specifinostima upravo tog prostora, adekvatno zapoljavatiproizvodne faktore. Takvim jasnim opredjeljenjem moe se optimalno


31/41

31

utjecati na rast bruto doma eg proizvoda i zaposlenosti, te privuiinvesticijski kapital.

U razvoju i unapreenju turistike ponude destinacija vanu ulogu ima sustavturistikih zajednica s Hrvatskom turistikom zajednicom kao nacionalnomturistikom organizacijom.

Temeljne zadae sustava turistikih zajednica su poboljanje opih uvjeta zarazvoj turizma u destinacijama, stvaranje prepoznatljivog i atraktivnogturistikog ambijenta, povezivanje raznolikih elemenata i oblikovanjeturistike ponude destinacija, usklaivanje opih i posebnih interesa urazvoju turistike ponude, promicanju svjesti i kulture graana ogospodarskom, kulturnom i drutvenom znaaju turizma i vanosti zatiteokolia.

Zadaa HTZ-a, uz koordinaciju funkcioniranja cijelog sustava zajednica, jekreiranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma, njegovapromocija u zemlji i inozemstvu, te podizanje razine kvalitete cjelokupneturistike ponude Hrvatske.

U procesu razvoja turistike ponude destinacije, da bi bio uspjean, morajusudjelovati svi poslovni i privatni subjekti aktivno vezani za taj prostor, odprivatnih davatelja usluga te malih obrtnika, do hotelijera, lokalnih turistikihagencija i predstavnika stranih agencija i turoperatora, javnih poduzea igradskih vlasti. Moe se rei da svi stanovnici turistikog mjesta svojim radomi aktivnou utje u na kvalitetu turistike ponude destinacije.

9.8 Podizanje kvalitete osnovnih i komplementarnih smjetajnihkapaciteta

Nuan preduvjet za poveanje iskoritenosti smjetajnih kapaciteta(produljenja sezone) i poveanja potronje turista (u smjetajnim objektima iizvan njih) je podizanje kvalitete svih smjetajnih kapaciteta. Cilj jepromijeniti kvalitativnu strukturu hotelskih smjetajnih kapaciteta, aistovremeno adekvatnu kvalitativnu promjenu ostvariti i u svim ostalimvrstama osnovnih i komplementarnih smjetajnih kapaciteta. Ovisno otrendovima potranje i ponude na meunarodnom turistikom tritu trebaprilagoavati standarde kvalitete smjetajnih kapaciteta.

Godine 2001. prosjena popunjenost hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj bila jeispod praga rentabilnosti za veinu hotelskih objekata. Poveanje kvalitetesmjetajnih kapaciteta i proirenje ponude unutar smjetajnih objekata jedini


32/41

32

je nain za postizanje vee iskoritenosti kapaciteta i vee potronje gostiju,a time i atraktivnosti za investitore.Prioriteti za promjenu strukture smjetajnih kapaciteta su:

U srednjem roku podii razinu kvalitete postojeih osnovnihsmjetajnih objekata na 3 do 5 zvjezdica, uz reguliranje minimalnekategorije smjetaja prilikom rekonstrukcije ili izgradnje novih

Komplementarni smjetajni kapaciteti, pogotovo kampovi idomainstva takoer moraju kvalitetom pratiti hotelsku ponudu udestinaciji. Razliitim mjerama treba motivirati vlasnike privatnih sobai apartmana da stalno poboljavaju kvalitetu smjetaja.

Kampovi koji znaajno sudjeluju u strukturi raspoloivih smjetajnihkapaciteta, moraju pratiti trend podizanja op e razine kvaliteteponude i potivanjem standarda kvalitete te uvoenjem meunarodnihkamping brandova pratiti razvojitave destinacije.

Novi hotelski kapaciteti trebaju nastati prvo prenamjenom postojeihzaputenih zgrada ili izgradnjom novih umjesto neupotrebljivihodnosno zastarjelih objekata, kako bi se optimalno koristio raspoloiviprostor i prvoklasne lokacije. Vei hoteli se mogu otvoritirekonstrukcijom postojeih odmaralita, postojeih zgrada u obalnimgradovima, te obnovom postojeih hotela danas izvan upotrebe. Manjihoteli se mogu otvoriti u postojeim zgradama i vilama koje danas nisudio turistike ponude, te rekonstrukcijom objekata koji danas nudeprivatne sobe.

Razina kvalitete svih komponenti ponude jedne turistike destinacije mora

biti na priblino istoj razini, prilagoavajui se trendovima na tritu ponude ipotranje u dugom roku. Jedino suivot svih sudionika i zajedniki naporiunutar destinacije mogu rezultirati bogatom i konzistentnom ponudom tepozitivnim image-om destinacije.


33/41

33

9.9 Ulazak me unarodnih hotelskih brandova u Hrvatsku

Prisustvo brand hotela znaajno pozitivno utjee na turizam, jer generiranovu potranju, investicije, te know-how. Ulaskom u hotelski lanac, hotelznaajno podie razinu kvalitete svoje usluge, te ujedno daje garancijupotencijalnom gostu za odreenu kvalitetu usluge. Prisustvo renomiranoghotela u destinaciji takoer potie ostale hotele da povise kvalitetu smjetajai ostalih usluga, kako bi konkurirali na tritu. Brand hoteli pozitivnodoprinose i image-u destinacije, jer komuniciraju njeno postojanje i kvalitetusvojim gostima irom svijeta.

Drava e poticajnim sredstvima i stvaranjem povoljnih pravnih istimulativnih investicijskih uvjeta za ulaganja u hotelske nekretnine imanagement potaknuti ulazak barem dva od deset najpoznatijihmeunarodnih hotelskih brandova na hrvatsko turistiko trite.

9.10 Efikasnija distribucija i koritenje suvremenih trendovakomunikacije i marketinga

Razvoj partnerstva sa velikim touroperatorima

Tour-operateri su vrlo bitan distribucijski kanal za dovoenje turista uHrvatsku i suradnja sa njima donosi znaajne prednosti:

Produena sezona, jer tour-operatori zakupljuju smjetaj u duljemtrajanju, te ga promoviraju i prodaju na tristu i u predsezoni iposezoni

Poboljani marketing i distribucija, u to tour-operatori znaajnoulau.

Stvaranje pozitivnog image-a

Istovremeno turistike destinacije te hotelske i druge tvrtke sukladno svojojponudi i poloaju na tritu trebaju teiti optimalnom odnosu organiziranog iindividualnog turistikog prometa kako bi se postiglo to bolja iskoritenostkapaciteta i financijski uinci.


34/41

34

Pove anje u inkovitosti izravne prodaje

Izravna prodaja je bitan kanal distribucije, a ukljuuje lokalne turistikeurede, Internet, prodaju putem kataloga, te direktno kontaktiranjesmjetajnih objekata. Hrvatska mora poboljati uinkovitost izravne prodaje,efikasnije ciljajui kvalitetnije segmente potencijalnih turista koji dolaze u

Hrvatsku po prvi put.Tri kljuna alata su:

Katalozi veih objekata, koji sadre ne samo informaciju o cijeni ilokaciji, ve takoer i opis destinacije te turisti ke ponude, prilagoeniciljanim segmentima trita

Katalozi manjih objekata i privatnog smjetaja, specifine ponudepojedinih prostora te tematski katalozi sa kulturnom ponudom

Ponuda putem interneta, s detaljnim i vizualno atraktivnoprezentiranim informacijama o smjetajnim kapacitetima i turistikomproizvodu, te sa mogunou direktne rezervacije.

Udio organiziranih dolazaka treba poveati radi produenja sezone, koristeise uinkovitim marketingom i distribucijom. No pritom Hrvatska morazadrati visok postotak individualnih gostiju, te mora i dalje stimulirati irazvijati odgovarajuu mjeavinu kanala za izravnu prodaju (lokalne turistikeagencije, Internet, itd.).


35/41

35

10. Pregled mjera za rjeavanje postoje ih problema,uklanjanje prepreka i postizanje stratekih ciljeva

Mjera Tijelo koje treba pripremiti i provestimjeru

Osigurati porezni statusturistike djelatnostikonkurentan sa ostalimdestinacijama

Vlada

Sufinanciranje tri pilot projekta(2 golf terena i jedan termalnicentar)

Vlada

Postii nacionalni koncenzus ostrategiji privatizacije turistikihobjekata

Vlada Ministarstvo turizma

Ministarstvo gospodarstvaOsigurati suradnju meuupanijama pri izradiMasterplana

Ministarstvo turizma HTZ Ministarstvo kulture

Ustanoviti namjenska sredstva zaprojekte kulturnog turizma

Ministarstvo turizma Ministarstvo kulture Ministarstvo obrta i malog

poduzetnitva HTZ

Poticati turistika poduzea na

investiranje u edukacijuzaposlenih subvencijama iporeznom politikom

Ministarstvo turizma Ministarstvo financija Ministarstvo kulture Ministarstvo obrta i malog

poduzetnitva

Izraditi i implementirati planturistike edukacije premasvjetskim standardima

Ministarstvo turizma Ministarstvo prosvjete Ministarstvo znanosti i tehnologije HOK HGK strukovne udruge

Razvoj selektivnih oblika turizma(kulturni, zdravstveni, lovni,izletniki, seoski i dr.)

Ministarstvo turizma Ministarstvo kulture

Hrvatska turistika zajednica Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnika komora strukovne udruge hotelijera i putnikih

agencija


36/41

36


Uspostaviti sustav poticaja zaprofesionalizaciju privatnogsmjetaja

Ministarstvo turizma Ministarstvo financija

Ministarstvo obrta i malogpoduzetnitva Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnika komora

Poboljati model subvencija zaprenamjenu postojeih zgrada umale hotele

Ministarstvo turizma Ministarstvo obrta i malog

poduzetnitva Ministarstvo kulture Ministarstvo zatite okolia i prostornog

ureenjaSubvencioniranje ureenjatradicijskih kua i izgradnjenovih u tradicijskom stilu

Ministarstvo turizma

Ministarstvo financija Ministarstvo kulture Ministarstvo zatite okolia i prostornog

ureenjaU procesu privatizacijeturistikih objekata ulagati ukvalitetnu promociju premainvestitorima

Ministarstvo turizma Fond za privatizaciju Ministarstvo gospodarstva

U procesu privatizacije odabiratiinvestitore sa garancijama zarazvoj objekata u skladu sastrategijom

Ministarstvo turizma Fond za privatizaciju Ministarstvo gospodarstva

Kontinuirano unaprijeivanjestandarda smjetajnih

kapaciteta

Ministarstvo turizma strukovne udruge

HOK HGK

Staviti sva vrijedna podruja podneki oblik zatite

Ministarstvo zatite okolia Ministarstvo turizma Ministarstvo kulture upanije

Efikasnije provoditi propisevezane uz bespravnu izgradnju

Ministarstvo zatite okolia


37/41

37


Poticati plasman domaih roba iusluga kroz turizam

Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo za javne radove, obnovu i

graditeljstvo Ministarstvo poljoprivrede i umarstva Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Ministarstvo za obrt, malo i srednje

poduzetnitvo Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnika komora strukovne udruge

Poticati proizvodnju i upotrebuekoloke hrane

Ministarstvo poljoprivrede i umarstva Ministarstvo turizma Ministarstvo obrta i malog

poduzetnitva Hrvatska gospodarska komora HOK strukovne udruge

Izrada baze podataka sa svimrelevantnim turistikimparametrima

Ministarstvo turizma Ured za statistiku RH

Uvjetovati dodjeljivanjekoncesije za plae dostizanjemstandarda Plave zastave

upanije Ministarstvo prometa i veza

Poticati ureenje plaa iprostora oko plaa

lokalne uprave i samouprave upanije turistike zajednice

Poticati bru i kvalitetnijupovezanost kopna i otoka

Ministarstvo javnih radova, obnove igraditeljstva

Ministarstvo prometa i veza Ministarstvo obrta i malog

poduzetnitva upanije lokalna uprava i samouprava Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnika komora

Izgraditi ili dovritiinfrastrukturu u lukama u blizinizranih luka (npr. Divulje)

Ministarstvo javnih radova, obnove igraditeljstva

Ministarstvo prometa i veza lokalna uprava i samouprava upanije


38/41

38


Razvoj ponude destinacije iagencija za upravljanjedestinacijom.

lokalna samouprava lokalni sustav turistikih zajednica

strukovne udruge hotelijera i putnikihagencija Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnika komora

Ustanoviti sistem nacionalnihnagrada za kvalitetu usluge

HTZ strukovne udruge Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnika komora

Usmjeriti sredstva za projektekulturnog turizma uprofesionalne inicijative

jedinice lokalne uprave lokalne turistike zajednice

putnike agencije kulturne ustanove

Izraditi Masterplanove za svihdevet turistikih regija

upanije upanijske turistike zajednice

Koordinirati investiranjeprivatnih poduzea u edukacijuzaposlenih

Hrvatska gospodarska komora strukovne udruge Hrvatska obrtnika komora


39/41

39

11. Zakljuak

Nacionalna strategija turizma turistiki razvoj temelji na ouvanju iznimnoraznolikog prirodnog i kulturnog bogatstva; na principima odrivog razvoja uplaniranju kvalitetne turistike ponude; na adekvatnom trinompozicioniranju i promociji te zajednikom djelovanju svih pojedinaca istrunih institucija koje direktno i indirektno sudjeluju u turizmu.

Dosljednom implementacijom usvojene strategije osigurate se dugoronirast pozitivnih efekata od turizma, koji e na taj na in ojaati svoju pozicijuznaajnog imbenika gospodarskog rasta i generatora novih radnih mjesta.

Za razvoj kvalitetne turistike infrastrukture i ponude potrebna su znaajnafinancijska sredstva, koja e barem jednim dijelom morati osigurati straniinvestitori i financijske institucije. Da bi hrvatski turizam postao dovoljnoatraktivan za privlaenje svjeeg kapitala, stopa povrata na sredstvainvestirana u projekte u turizmu mora dostii nivo koji investitori moguostvariti investicijom u sline projekte u drugim destinacijama. Razvoj u tompravcu mogu je jedino pravilnim pozicioniranjem turistike ponude Hrvatskena svjetskom turistikm tritu u odnosu na raznolikost i kvalitetu ponude, teadekvatnim odnosom cijene i doivljaja. Uz ispunjenje tih uvjeta i adekvatnopromoviranje Hrvatske kao turistike destinacije mogue je istovremenopostii poveanje iskoritenosti turistikih kapaciteta i poveanje potronjeturista, to e rezultirati poveanjem investicijske atraktivnosti projekata uturizmu. Procjenjuje se da e 2010. godine u Hrvatskoj biti ostvareno oko 65milijuna turistikih noenja.

Prema procjenama WTTC-a13 turizam e u Hrvatskoj 2010. godine ukupno

zapoljavati oko 380.000 osoba, odega oko 180.000 neposredno a jo oko200.000 posredno. Direktni prihod od strane turistike potronje doprinjet e2010. godine USD 7,5 milijardi ukupnom izvozu Republike Hrvatske, a ukupnidirektni i indirektni efekt sektora turizam i putovanja14 iznosit e oko USD12,6 milijardi, pa se procjenjuje da e udio prihoda od turizma u GDP-uiznositi 28,8%.

Da bi primjerom pokazala svoju opredjeljenost za potporu razvojukvalitetnog, modernog, odrivog ali istovremeno i profitabilnog turizma,Vlada RH odluila je sudjelovati u tri projekta temeljena na public privatepartnership modelu; izgradnji dva golf terena te jednog termalnog centra.

Strategija turizma je polazini dokument za realizaciju zacrtanih stratekihciljeva i kreiranje odgovarajuih Operativnih planova na niim razinama,ijae provedba omoguiti ostvarenje glavnog stratekog cilja. Osim topredstavlja svodnu strategiju prilikom izrade lokalnih planova razvojaturizma, ona je takoer i jedno od kljunih polazita u procesu kreiranjanacionalne strategije regionalnog razvoja.

13 WTTC,The Impact of Travel & Tourism on jobs and the economy 14 Travel and tourism demand.


40/41

40

Implementacijom ciljeva i mjera navedenih u ovom dokumentu zapoet enova faza repozicioniranja turizma i njegove percepcije u Hrvatskoj: odsezonske djelatnosti koja se odigrava u nekoliko ljetnih mjeseci uz jadranskuobalu, prema industriji koja obiljeava znaajan dio ivota i rada svihgraana Republike Hrvatske i koja zaajno pridonosi gospodarskom rastuRepublike Hrvatske i blagostanju njenih graana.


41/41

12. Literatura

1. Strategija razvoja hrvatskog turizma 2010.; McKinsey, 20032. Strategija turizma za Hrvatsku, DEG 20023. Turizam i razvoj Hrvatske-Strategija razvitka Republike Hrvatske,

Institut za turizam, 20024. Incentives Fr Touristische Investitionen eine vergleichende Analyse,Bearing point, DEG, 2003

Documents

20031104 Strategija hrvatskog turizma 2010