Upload
others
View
10
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
I
Naručitelj: Općina Bistra
Izradio: Krutak d.o.o.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra izrađen je u suradnji s članovima
Partnerskog vijeća.
Partnerski pristup osiguran je kroz dijalog i postizanje konsenzusa između svih dionika, kao i
kontinuiranim savjetovanjem s Partnerskim vijećem čiji su članovi Krešimir Gulić, načelnik
Općine Bistra, Darko Sever-Šeni, zamjenik načelnika Općine Bistra, Klementina Batina,
potpredsjednica Općinskog vijeća Općine Bistra, Marina Zajec dipl. ing. arh., Darko Slukan,
viši inspektor zaštite prirode i Nikolina Coha Godec, stručni suradnik za pravne, opće i
kadrovske poslove. Na taj način ostvarena je konkretna i učinkovita suradnja između Općine
Bistra i tvrtke KRUTAK d.o.o. u stvaranju programskog dokumenta kojim će se osigurati
preduvjeti za sustavan razvoj turizma na području Općine Bistra.
Općina Bistra, listopad 2015. godine
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
II
SADRŽAJ
1. UVOD .............................................................................................................................................. 1
1.1. Ciljevi projekta ............................................................................................................................ 2
1.2. Metoda izrade projekta .............................................................................................................. 2
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ....................................................................................................... 5
2.1. Prostorna i geografska obilježja područja .................................................................................. 5
2.1.1. Prostorni obuhvat i geografski položaj .................................................................................. 5
2.1.2. Prirodno-geografska obilježja i prirodna baština ................................................................... 6
2.1.2.1. Prirodno-geografska obilježja ....................................................................................... 6
2.1.2.2. Prirodna baština i zaštita okoliša ................................................................................... 7
2.2. Povijesno-geografski razvoj i suvremeni socio-geografski procesi ............................................ 7
2.3. Kulturna baština ....................................................................................................................... 10
2.4. Demografska obilježja .............................................................................................................. 12
2.4.1. Veličina, broj i razmještaj stanovništva................................................................................ 12
2.4.2. Kretanje ukupnog broja stanovnika ..................................................................................... 13
2.4.3. Prirodno kretanje stanovništva ............................................................................................ 16
2.4.4. Migracijska obilježja ............................................................................................................. 17
2.4.5. Dobno-spolna struktura stanovništva .................................................................................. 17
2.4.6. Narodnosna i vjerska struktura Općine Bistra ..................................................................... 19
2.4.7. Broj i veličina kućanstava ..................................................................................................... 19
2.5. Socio-ekonomska obilježja ....................................................................................................... 20
2.5.1. Obrazovna struktura stanovništva ....................................................................................... 21
2.5.2. Društvene djelatnosti ........................................................................................................... 23
2.5.2.1. Kulturne i obrazovne ustanove ................................................................................... 23
2.5.2.2. Zdravstvene i socijalne ustanove ................................................................................ 24
2.5.2.3. Udruge civilnog društva .............................................................................................. 24
2.5.3. Gospodarska obilježja .......................................................................................................... 26
2.5.3.1. Opća gospodarska obilježja ......................................................................................... 26
2.5.3.2. Stanovništvo prema ekonomskoj aktivnosti ............................................................... 26
2.5.3.3. Glavni izvori sredstava za život .................................................................................... 27
2.5.3.4. Indeks razvijenosti ....................................................................................................... 28
2.5.3.5. Stanovništvo prema sektorima djelatnosti ................................................................. 29
2.6. Analiza postojeće prometne i komunalne infrastrukture ........................................................ 32
2.7. Analiza stanja turizma .............................................................................................................. 33
2.7.1. Analiza prostorno-planske dokumentacije s gledišta razvoja turizma na području…………..33
2.7.1.1. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine ................................ 34
2.7.1.2. Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2014.-2020. ......................................... 35
2.7.1.3. Prostorni plan Parka prirode Medvednica .................................................................. 36
2.7.2. Analiza korištenja turističkih resursa ................................................................................... 37
2.7.3. Analiza dosadašnjeg razvoja turizma ................................................................................... 38
2.7.4. Analiza strategije gospodarskog razvoja Općine ................................................................. 39
2.7.5. Analiza glavnih trendova na turističkom tržištu .................................................................. 40
2.7.6. Institucionalni okvir turizma Republike Hrvatske ................................................................ 41
3. SWOT ANALIZA ............................................................................................................................. 43
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
III
3.1. SWOT analiza atrakcijske osnove ............................................................................................. 43
3.2. SWOT analiza organizacijskog potencijala za razvoj turizma ................................................... 44
3.3. SWOT analiza prometne, komunalne, društvene i turističke infrastrukture ........................... 45
4. TEMELJNI ČIMBENICI RAZVOJA TURIZMA U OPĆINI BISTRA ........................................................ 46
4.1. Valorizacija atrakcijske osnove ................................................................................................. 46
4.1.1. Prirodna osnova i zaštićeni dijelovi prirodne baštine .......................................................... 47
4.1.2. Kulturno-povijesna baština .................................................................................................. 49
4.1.3. Tradicijska kulturna baština ................................................................................................. 51
4.1.4. Znamenite osobe i povijesni događaji ................................................................................. 54
4.1.5. Manifestacije ........................................................................................................................ 55
4.1.6. Kulturne i vjerske ustanove ................................................................................................. 56
4.1.7. Sportsko-rekreacijska infrastruktura ................................................................................... 57
4.1.8. Turističke staze i putovi te ostala infrastruktura ................................................................. 58
4.2. Valorizacija prometne povezanosti .......................................................................................... 59
4.2.1. Valorizacija cestovnog prometa ........................................................................................... 59
4.2.2. Valorizacija željezničkog prometa ........................................................................................ 60
4.2.3. Valorizacija zračnog prometa ............................................................................................... 61
4.2.4. Prijevoz kao turistička atrakcija ........................................................................................... 61
4.3. Valorizacija prostornih mogućnosti razvoja turizma ................................................................ 61
4.4. Okviri zaštite okoliša ................................................................................................................. 64
4.5. Turistička organizacija .............................................................................................................. 65
4.5.1. Turistička zajednica .............................................................................................................. 65
4.5.2. Turističke agencije i udruge ................................................................................................. 66
4.5.2.1. Turističke agencije ....................................................................................................... 66
4.5.2.2. Turističke udruge ......................................................................................................... 67
4.5.3. Trgovina, ugostiteljstvo i promet ......................................................................................... 67
4.5.4. Različite usluge ..................................................................................................................... 68
5. VIZIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE BISTRA ................................................................................... 69
5.1. Tržišno pozicioniranje turizma ................................................................................................. 70
5.2. Razvoj seoskog turizma, agroturizma i ekološkog turizma ...................................................... 73
5.2.1. Razvoj seoskog i agroturizma ............................................................................................... 77
5.2.2. Razvoj ekološkog turizma .................................................................................................... 78
5.3. Razvoj izletničkog i planinskog turizma .................................................................................... 79
5.3.1. Razvoj izletničkog turizma.................................................................................................... 79
5.3.2. Razvoj planinskog turizam ................................................................................................... 80
5.4. Razvoj kulturnog turizma ......................................................................................................... 81
5.5. Razvoj gastronomskog i enološkog turizma ............................................................................. 83
5.6. Razvoj sportsko-rekreacijskog i cikloturizma ........................................................................... 84
5.6.1. Razvoj sportsko-rekreacijskog turizma ................................................................................ 84
5.6.2. Razvoj cikloturizma .............................................................................................................. 85
5.7. Razvoj pustolovnog turizma ..................................................................................................... 87
5.8. Prirodne ljepote i zaštita okoliša u funkciji turizma ................................................................. 88
6. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE BISTRA ................................................. 91
6.1. Ciljevi razvoja ............................................................................................................................ 91
6.2. Turistička ponuda ..................................................................................................................... 93
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
IV
6.2.1. Unapređenje smještajne i ugostiteljske ponude ................................................................. 93
6.2.1.1. Agroturizam ................................................................................................................. 93
6.2.1.2. Kušaonica .................................................................................................................... 94
6.2.1.3. Ruralna kuća za odmor ................................................................................................ 95
6.2.1.4. Ruralni B&B (bed and breakfast) - noćenje s doručkom ............................................. 95
6.2.1.5. Ruralni obiteljski hotel ................................................................................................ 96
6.2.1.6. Ruralni kamp ............................................................................................................... 97
6.2.1.7. Ruralno kamp odmorište ............................................................................................. 97
6.2.2. Atraktivnost područja .......................................................................................................... 97
6.2.2.1. Prirodni turistički resursi ............................................................................................. 98
6.2.2.2. Društveni turistički resursi .......................................................................................... 98
6.2.3. Prometna dostupnost ........................................................................................................ 100
6.3. Turistička potražnja ................................................................................................................ 101
6.4. Turistički proizvod .................................................................................................................. 103
6.5. Koncept promocije i brendiranja ............................................................................................ 110
6.6. Ključne poluge za ostvarivanje strategije ............................................................................... 114
6.6.1. Glavni dionici razvoja turizma ............................................................................................ 114
6.6.2. Fondovi i programi Europske unije za financiranje projekata u turizmu ........................... 115
7. AKCIJSKI PLAN RAZVOJA ............................................................................................................. 117
8. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 126
9. PRILOZI ........................................................................................................................................ 128
10. LITERATURA ............................................................................................................................ 132
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
V
Popis slika
Slika 1: Položaj Općine Bistra u Zagrebačkoj županiji.............................................................................. 6
Slika 2: Naselja Općine Bistra ................................................................................................................ 12
Slika 3: Naselja Općine Bistra prema broju stanovnika, 2011. .............................................................. 13
Slika 4: Kontingenti stanovništva Općine Bistra, 2011. godine ............................................................. 18
Slika 5: Dobno-spolna struktura Općine Bistra, promjena 2001.-2011. ................................................ 19
Slika 6: Stanovništvo Općine staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu, 2011. ....... 22
Slika 7: Stanovništvo Općine starije od 10 godine prema informatičkoj pismenosti, 2011. ................. 23
Slika 8: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti u Hrvatskoj, Zagrebačkoj
županiji i Općini Bistra, 2011. ................................................................................................................ 27
Slika 9: Zaposleno stanovništvo Zagrebačke županije i Općine Bistra prema sektorima djelatnosti,
2011. godine .......................................................................................................................................... 29
Slika 10: Pojedini turistički resursi ......................................................................................................... 47
Slika 11: Prostorni razmještaj resursne osnove Općine Bistra .............................................................. 63
Slika 12: Shematski prikaz zona provedbe projekata ............................................................................ 64
Slika 13: Sustav vrijednosti vizije razvoja turizma u Općini Bistra do 2020. godine .............................. 69
Slika 14: Koncept ruralnog turizma (Svjetska turistička organizacija) ................................................... 75
Slika 15: Prikaz međuodnosa ruralnog turizma, seoskog turizma i agroturizma .................................. 77
Slika 16: Zaboky selo i Hiže na bregu ..................................................................................................... 78
Slika 17: Ekomuzej Mura, Lipa ............................................................................................................... 82
Slika 18: Skijalište Sljeme za vrijeme održavanja utrke Snježne kraljice ............................................... 85
Slika 19: Dionica Crvene rute kroz naselja Općine Bistra ...................................................................... 87
Slika 20: Pustolovni park u Danskoj ....................................................................................................... 88
Slika 21: Ciljevi razvoja turizma na području Općine Bistra .................................................................. 91
Slika 22: Prepoznata atrakcijska osnova za razvoj brenda .................................................................. 111
Slika 23: Glavni dionici razvoja turizma na području Općine Bistra .................................................... 115
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
VI
Popis tablica
Tablica 1: Popis kulturnih dobara u Općini Bistra ................................................................................. 11
Tablica 2: Međupopisna promjena broja stanovnika Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine
Bistra, 2001.-2011. ................................................................................................................................ 13
Tablica 3: Kretanje broja stanovnika Općine Bistra po naseljima od 1857.-2011. godine .................... 15
Tablica 4: Prirodno kretanje broja stanovnika Općine Bistra, 2000.-2013............................................ 16
Tablica 5: Stanovništvo Općine Bistra prema migracijskim obilježjima, 2011. ..................................... 17
Tablica 6: Kontingenti stanovništva Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011. 18
Tablica 7: Broj kućanstava i stambenih jedinica po naseljima Općine Bistra, 2011. godine ................. 20
Tablica 8: Obrazovna struktura Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011. ........................ 21
Tablica 9: Udruge civilnog društva Općine Bistra ključne za razvoj turizam ......................................... 25
Tablica 10: Izvoz i uvoz Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011.-2012. .......... 26
Tablica 11: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, 2011. godine .............. 27
Tablica 12: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, 2011. ....................................... 28
Tablica 13: Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti 2013. za
Općinu Bistra i Zagrebačku županiju ..................................................................................................... 28
Tablica 14: Zaposleni prema područjima djelatnosti u Općini Bistra, 2011. godine ............................. 30
Tablica 15: Zaposleni u pravnim osobama u Općini Bistra, 2009.-2013. .............................................. 31
Tablica 16: Prioritetne mjere unapređenja konkurentnosti hrvatskog turizma, koje se izravno odnose
na razvoj turizma Općine Bistra ............................................................................................................ 35
Tablica 17: Dolasci i noćenja turista na području Zagrebačke županije, 2010.-2014............................ 37
Tablica 18: Turistički potencijal prirodnih resursa Općine Bistra .......................................................... 48
Tablica 19: Turistički potencijal kulturne baštine Općine Bistra ........................................................... 49
Tablica 20: Turistička atraktivnost tradicijske baštine Općine Bistra .................................................... 51
Tablica 21: Turistička atraktivnost znamenitih osoba iz Općine i povijesnih događaja ........................ 54
Tablica 22: Turistička atraktivnost manifestacija Općine Bistra ............................................................ 55
Tablica 23: Turistička atraktivnost kulturnih ustanova i objekata te vjerske ustanove ........................ 56
Tablica 24: Turistička atraktivnost sportsko-rekreacijske infrastrukture Općine Bistra ....................... 57
Tablica 25: Sustav turističkih proizvoda i dostupnost u Središnjoj Hrvatskoj te mogućnost razvoja
pojedinih turističkih proizvoda u Općini Bistra ..................................................................................... 71
Tablica 26: Usporedba gradskog i ruralnog turizma ............................................................................. 74
Tablica 27: Objašnjenje ciljeva razvoja turizma na području Općine Bistra .......................................... 92
Tablica 28: Tržišna spremnost prirodnih turističkih resursa Općine Bistra ........................................... 98
Tablica 29: Tržišna spremnost društvenih turističkih resursa Općine Bistra ........................................ 98
Tablica 30: Obilježja turističkih potrošača jučer i danas ..................................................................... 102
Tablica 31: Turistička potražnja za grupe turističkih proizvoda .......................................................... 102
Tablica 32: Strategija razvoja seoskog, agroturizma i ekoturizma Općine Bistra ................................ 104
Tablica 33: Strategija razvoja izletničkog i planinskog turizma Općine Bistra ..................................... 105
Tablica 34: Strategija razvoja kulturnog turizma Općine Bistra .......................................................... 106
Tablica 35: Strategija razvoja gastronomskog i enološkog turizma Općine Bistra .............................. 107
Tablica 36: Strategija razvoja sportsko-rekreacijskog i cikloturizma Općine Bistra ............................ 108
Tablica 37: Strategija razvoja pustolovnog turizma Općine Bistra ...................................................... 109
Tablica 38: Strategija razvoja turizma temeljenog na prirodnoj ljepoti i zaštiti okoliša ..................... 110
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
VII
Tablica 39: Kanali komunikacije i ciljana skupina turista .................................................................... 112
Tablica 40: Važeći zakoni i provedbeni propisi iz područja ugostiteljstva i turizma ........................... 128
Popis kratica
BDP Bruto domaći proizvod
CF/KF Cohesion Fund, Kohezijski fond
CLLD Community-led Local Development
DZS Državni zavod za statistiku
EAFRD/EPFRR European Agriculture Fund for Rural Development, Europski poljoprivredni
fond za ruralni razvoj
EK Europska komisija
ERDF/EFRR European Regional Development Fund, Europski fond za regionalni razvoj
ESF European Social Fund, Europski socijalni fond
ESI Europski strukturni i investicijski fondovi
EU Europska unija
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnička komora
HTZ Hrvatska turistička zajednica
IPA Instrument for Pre-Accession Assistance, Instrument pretpristupne pomoći
IPARD Instrument for Pre-Accession Assistance in Rural Development, Instrument
pretpristupne pomoći u ruralnom razvoju
LAG Lokalna akcijska grupa
LEADER Liaison Entre Actions de Développement de l'Économie Rurale, Veza među
aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva
NUTS Nomenclature des unités territoriales statistiques, Nomenklatura prostornih
jedinica za statistiku
OECD Organisation for Economic Cooperation and Development, Organizacija za
ekonomsku suradnju i razvoj
PRR Program ruralnog razvoja
SAFU Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske
unije
TZ Turistička zajednica
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
1
1. Uvod
Općina Bistra je jedinica lokalne samouprave Zagrebačke županije smještena u njenom
sjevernom dijelu, na udaljenosti od 20 kilometara od središta glavnog grada Republike
Hrvatske, Zagreba i manje od 10 kilometara od Grada Zaprešića. Prema posljednjem popisu
stanovništva iz 2011. godine, Općina je brojala 6.632 stanovnika te je jedna od rijetkih
administrativnih jedinica Republike Hrvatske koja bilježi porast broja stanovnika posljednjih
dvadesetak godina. Površina Općine je 52,75 km2, a svojim prostornim obuhvatom proteže
se od doline rijeke Krapine na zapadu, preko zapadnih obronaka Medvednice do samog vrha
Medvednice, Sljemena. Općina se sastoji od šest naselja; Bukovje Bistransko, Donja Bistra,
Gornja Bistra, Novaki Bistranski, Oborovo Bistransko i Poljanica Bistranska čiji se turistički
potencijal dosad nije sustavno iskorištavao. Navedena naselja ogledni su primjer privlačnog
prigradskog prostora koji je u posljednjih dvadesetak godina doživio preobražaj iz izrazito
ruralnog u privlačno suburbano područje Zagreba. Upravo blizina Zagreba, dobra prometna
povezanost i komunalna opremljenost te raznolika turistička resursno-atrakcijska osnova
mogu strateškim planiranjem, partnerskim pristupom između lokalne uprave, udruga
civilnog društva, stanovništva i gospodarskog sektora uvrstiti Općinu Bistra na turističko
tržište te stvoriti privlačnu turističku destinaciju Središnje Hrvatske.
Noviji turistički trendovi ukazuju porast turističke potražnje za selektivnim iskustvenim
oblicima turizma, tzv. tailor-made odmorima kreiranim prema konkretnim zahtjevima
turista, a upravo bi se Općina Bistra mogla nametnuti i zadovoljiti potrebe suvremenog
turista za učenjem i upoznavanjem izvornih vrijednosti. Danas je turist poduzetan i kreativan,
želi istraživati, učiti, spoznavati identitet destinacije, ali se želi istovremeno i zabavljati
raznim aktivnostima te doživjeti iz prve ruke ekološki očuvani prostor kao i izvorne povijesne
i kulturne vrijednosti. Ruralnost područja može potaknuti razvoj ekoturizma, seoskog turizma
i agroturizma, a visoki stupanj očuvanosti prirodnog okoliša, te blizina Parka prirode
Medvednica, izletnički i planinarski turizam, dok se bogata kulturna baština može staviti u
funkciju kulturnog turizma za koje ovo područje ima vrlo dobre preduvjete.
Resursno-atrakcijska osnova koju posjeduje Općina Bistra temelj je određivanja smjera
razvoja turizma u Općini, a njeni elementi poput ugodne klime, očuvanog tla, zraka, voda,
bioraznolikost životinjskog i biljnog svijeta u blizini Parka prirode Medvednica, te kulturno-
povijesna i tradicijska baština (dvorac, narodna nošnja, rukotvorstvo, pjesme, tradicijsko
graditeljstvo bistranskog kraja, gastronomija, enologija, običaji i dr.) tvore bazu za strateško
planiranje razvoja turizma. Osim resursne osnove, za budući smjer razvoja turizma značajni
su kvalitativni i kvantitativni trendovi na suvremenom turističkom tržištu koji dodatno
usmjeravaju turistički razvoj Općine Bistra, a to su prije svega želja turista za upoznavanjem
novih kultura i običaja, porast zanimanja turista za bavljenjem dodatnim aktivnostima u
destinaciji, povećana briga za okoliš i zdravlje turista i slično. S obzirom na kvalitetnu i
raznovrsnu resursno-atrakcijsku osnovu kao i navedene trendove, zaključuje se da Općina
Bistra ima dobre preduvjete za razvoj zanimljivih turističkih proizvoda i razvoj prepoznatljive
turističke destinacije.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
2
Namjena ovog dokumenta je stvoriti smjernice za strateško planiranje kvalitetne turističke
ponude kako bi se na navedenom području razvio održiv turizam, diversificiralo
gospodarstvo, otvorila nova radna mjesta u turizmu, ugostiteljstvu i srodnim granama,
zadržalo lokalno obrazovano stanovništvo, unaprijedila postojeća i razvila nova
infrastruktura te kako bi se time u konačnici podigla kvaliteta života sveukupnog
stanovništva te doprinijelo prepoznatljivosti Općine Bistra.
1.1. Ciljevi projekta
Izrada Strateškog plana razvoja turizma potreba je Općine Bistra koja želi planski razvijati
turizam na svom području te u skladu s postojećom infrastrukturom i turističkim
potencijalima biti konkurentna na turističkom tržištu. Dokument predstavlja okvir za lokalne
dionike i vanjske investitore, nositelje razvoja turističkog razvoja, a osim što sadrži sve
elemente turističko-atrakcijske osnove, prezentiraju se i aktivnosti kojim će se sustavno
razvijati turistički proizvodi i infrastruktura. Temeljem iskazanog interesa, Općina Bistra
povjerila je tvrtki KRUTAK d.o.o. izradu strateškog dokumenta za razvoj turizma čiji su ciljevi:
1. Definiranje razvojne vizije turizma na području Općine Bistra,
2. Razvoj održivog turizma na području Općine Bistra,
3. Očuvanje i jačanje kulturne i prirodne baštine, od običaja i tradicije do lokalne
gastronomije ili očuvanja bioraznolikosti na području Općine Bistra,
4. Oblikovanje i razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda,
5. Definiranje akcijskog plana kojim bi se definirali glavni projekti iz javnog i privatnog
sektora koji su u funkciji turističkog razvoja.
Dokument predstavlja izvor informacija za potencijalne dionike u razvoju turizma, posebice
turističko-ugostiteljskih poduzeća i potencijalnih investitora na području Općine Bistra, a
temelji se na strateškim dokumentima nacionalnog i europskog zakonodavstva kao i
sektorskim politikama i smjernicama za razvoj turizma. Strateškim planom razvoja turizma
na području Općine Bistra stvorit će se osnova za poticanje razvoja turizma do 2020. godine
čime će se nastojati unaprijediti i diversificirati gospodarstvo te osigurati visoka kvaliteta
života lokalnog stanovništva. Poticanjem poduzetničkog duha, organizacijom turističkog
sektora i stvaranjem turističke ponude postigli bi se uvjeti za razvoj konkurentnog turizma s
prepoznatljivim turističkim proizvodima.
1.2. Metoda izrade projekta
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra definira smjer budućeg razvoja
turizma, identificira glavne dionike razvoja, analizira trenutno stanje turizma na lokalnoj
razini, identificira turističke potencijale na području Općine i glavna problemska pitanja te
predstavlja glavne aktivnosti i projekte kojima bi se razvio turizam. Pri izradi Strateškog plana
razvoja turizma posebno se vodilo računa o transparentnosti u izradi i razumljivosti sadržaja,
razmatrali su se interesi svih skupina stanovništva te su se definirali dugoročni ciljevi razvoja
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
3
posebice u smjeru razvoja održivog turizma koji može opstati tijekom dužeg razdoblja, a pri
tome ne degradirati okoliš već ostvariti korist u gospodarskom, ekološkom, društvenom i
kulturnom okruženju u kojem se odvija. Proces izrade strateškog dokumenta temeljio se na
metodologiji koja se koristi u izradi strateških i sektorskih razvojnih dokumenata, a obuhvatio
je osnovnu analizu postojećeg socio-ekonomskog stanja u Općini Bistra, SWOT analizu,
analizu temeljnih čimbenika razvoja turizma u Općini Bistra, definiranje vizije razvoja turizma
Općine Bistra te razvijanje strategije razvoja turizma. Konačno, razrađen je i detaljan akcijski
plan razvoja s ključnim razvojnim projektima koji se planiraju provesti do 2020. godine.
Metodologija izrade Strategije obuhvaćala je:
Terensku pripremu (prikupljanje dokumentacije, terensko istraživanje i formiranje
Partnerskog vijeća),
Kabinetsku pripremu (izrada anketa i upitnika te prikupljanje dokumenata i
podataka),
Izradu projektnog zadatka,
Rad s Partnerskim vijećem,
Izradu strateškog dokumenta.
Za potrebe izrade Strateškog plana razvoja turizma na području Općine Bistra osnovano je
Partnersko vijeće u sljedećem sastavu koje obuhvaća različite sektore djelatnosti:
Krešimir Gulić, načelnik Općine Bistra,
Darko Sever-Šeni, zamjenik načelnika Općine Bistra,
Klementina Batina, stručni suradnik, Odsjek za etnologiju, Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti,
Marina Zajec, dipl. ing. arh.,
Darko Slukan, viši inspektor zaštite prirode,
Nikolina Coha Godec, stručni suradnik za pravne, opće i kadrovske poslove u Općini
Bistra,
Tea Kranjec, prof. geografije.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
4
Tijekom izrade Strateškog plana razvoja turizma provedene su konzultacije s ključnim
dionicima razvoja turizma na području Općine Bistra, ali i gospodarstva i društva u cjelini.
Anketni upitnici o stanju turizma i obrasci za projektne ideje bili su dostupni tijekom izrade
strateškog dokumenta na internetskim stranicama Općine Bistra te su ih mogli ispuniti svi
stanovnici i ostali zainteresirani. Osim udruga civilnog društva, u izradi su sudjelovali
djelatnici Osnovne škole Bistra, članovi mjesnih odbora, predstavnici Javne ustanove Park
prirode Medvednica te zainteresirani stanovnici Općine Bistra. Osim sastanaka s Partnerskim
vijećem, prilikom kojih su izrađivane SWOT analize i prikupljani projektni prijedlozi, proveden
je i terenski rad, odnosno obilazak i fotografiranje promatranog područja kako bi se dobio
uvid u trenutno stanje i potencijale za budući razvoj turizma. Prilikom terenskog istraživanja,
u suradnji s lokalnim stanovništvom i stručnjacima iz područja kulture provedena je
evidencija kulturne baštine na području Općine Bistra, čime se dobio uvid u resurse na
kojima će se dijelom temeljiti turistički razvoj Općine.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
5
2. Analiza postojećeg stanja
2.1. Prostorna i geografska obilježja područja
2.1.1. Prostorni obuhvat i geografski položaj
Općina Bistra je jedinica lokalne samouprave Zagrebačke županije smještena u njenom
sjeverozapadnom dijelu. Ukupna površina Općine je 52,75 km2 i obuhvaća 1,72% ukupne
površine Zagrebačke županije. Na zapadu i jugozapadu, Općina Bistra graniči s Gradom
Zaprešić, na jugoistoku s Gradom Zagrebom, na sjeveru s Općinom Jakovlje, a na istoku s
Općinom Stubičke Toplice (Krapinsko-zagorska županija).
Bistra je jedna od stanovništvom većih općina Županije čiji se razvoj intenzivirao proteklih
desetljeća, ponajviše zbog povoljnog geografskog položaja i blizine Gradu Zagrebu, ali i
Gradu Zaprešiću. Kako se navodi u stručnoj literaturi, smjer i intenzitet transformacije
Općine Bistra iz recesivnog ruralnog područja u propulzivan suburbani prostor Zagreba bitno
je predodređen blizinom Zagreba (udaljeno 10 km od rubnog dijela i 24 km od središta
Zagreba) i Zaprešića (10 km) te tranzitno-koridorskim prometnim položajem Općine1. Općina
Bistra u svom sastavu ima šest naselja i to Bukovje Bistransko, Donja Bistra, Gornja Bistra,
Novaki Bistranski, Oborovo Bistransko i Poljanica Bistranska. Najjužnije naselje su Novaki
Bistranski, najsjevernije Gornja Bistra, a najistočnije Donja Bistra.
Naselja su međusobno povezana županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama, a
omogućen je pristup državnoj cesti i autocesti. Područjem Općine, njenim zapadnim dijelom,
prolazi za Republiku Hrvatsku vrlo značajna dionica autoceste A2 (državna granica sa
Republikom Slovenijom-Krapina-čvor Jankomir). Navedena autocesta dio je autocestovne
mreže Republike Hrvatske i nalazi se u Europskom prometnom koridoru Xa, a dio je i
Pyhrnske autoceste (Nürnberg-Graz-Maribor-Zagreb) koja povezuje zemlje Srednje i Sjeverne
Europe s Južnom i Jugoistočnom Europom te Jadranskim morem. Općinom prolazi i državna
cesta D1 koja prati autocestu A2 te nastavlja prema Jadranskom moru, odnosno prema
drugom najvećem gradu Republike Hrvatske, Splitu. Općina Bistra integrirana je u sustav
javnog prijevoza Grada Zagreba, a povoljan geoprometni položaj ogleda se i u dostupnosti
željezničkog prijevoza (europski prometni koridor X) te blizini Zračne luke Pleso, Zagreb.
Upravo je povoljan geoprometni položaj prepoznat kao snaga budućeg razvoja turizma na
području Općine, a blizina Zagreba kao emitivnog tržišta potaknula bi razvoj izletišnog
turizma i drugih oblika selektivnog turizma.
1 Lukić, A., Prelogović, V., Pejnović, D. (2005), Suburbanizacija i kvaliteta življenja u zagrebačkom zelenom
prstenu – primjer Općine Bistra, Hrvatski geografski glasnik, 67/2, 85-106.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
6
Slika 1: Položaj Općine Bistra u Zagrebačkoj županiji
2.1.2. Prirodno-geografska obilježja i prirodna baština
2.1.2.1. Prirodno-geografska obilježja
Općinu Bistra obilježava reljefna raščlanjenost kao posljedica velikih nagiba padina (prelaze i
preko 30%) te velikih razlika u nadmorskoj visini gdje je relativna razlika između najviše i
najniže točne nadmorske visine 900,5 m. Geomorfološki, područje Općine razlikuje zapadni,
središnji i istočni dio. Zapadni dio je najniži i obuhvaća dolinu rijeke Krapine, dok je najviši dio
na istoku kojeg čini sjeverna strana Medvednice (1 032 metara nadmorske visine). Istočni dio
karakterizira izrazita brdovitost, a obuhvaća nenaseljeno šumovito područje sjeverne strane
hrpta Medvednice. Također, ovim područjem dominiraju padinski (klizanje, jaruženje,
spiranje tla i drugi procesi) te fluvio-denudacijski procesi. Na području Medvednice nalaze se
i brojni dosad neistraženi geomorfološki oblici poput ponikvi, jama i spilja, čija se
atraktivnost može iskoristiti u razvoj turizma. Između zapadnog i istočnog dijela nalazi se
središnji, najnaseljeniji, predgorski dio u kojem se izmjenjuju potočne doline i brežuljci.
Prema Köppenovoj klasifikaciji, Zagrebačka županija, a time i Općina Bistra, pripada
umjereno toploj vlažnoj klimi s toplim ljetima (Cfb) koja karakterizira zapadne dijelove
Panonske nizine. Prosječna godišnja količina oborina iznosila je 840,1 mm, a glavni
maksimum javlja se početkom ljeta u lipnju te sporedni u kolovozu, rujnu i listopadu.
Minimum oborina bilježi se u veljači i siječnju. Prosječna godišnja stopa vlažnosti zraka
iznosila je 75,3%, najveća prosječna stopa zabilježena je u prosincu i studenom, a najniža u
proljetnim mjesecima. Najučestaliji vjetrovi u su sa sjevernim i sjeverozapadnim pravcem
kretanja, što je uzrok reljefnih predispozicija, odnosno pružanjem gore Medvednice koja se
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
7
nalazi na samom sjeveru Grada Zagreba, dok je ukupno 11,9% vremena bez vjetrova2. Na
Medvednici prevladava klima bukve koju karakteriziraju više oborina nego u nizinskim
područjima, u prosjeku niže temperature te više snijega u zimskim mjesecima što je
rezultiralo uređenjem skijaških staza i izgradnjom potrebne infrastrukture.
Navedena prirodno-geografska obilježja određuju položaj naselja, pružanje prometnih
pravaca, način korištenja zemljišta i gospodarsko vrednovanje prostora, posebno u kontekstu
razvoja turizma, o čemu će biti riječi u nastavku dokumenta.
2.1.2.2. Prirodna baština i zaštita okoliša
Na području Zagrebačke županije ukupno su zaštićene 32 prirodne vrijednosti, a zaštita se
provodi u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, značajnog krajobraza, parka
šume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture. Na području Općine Bistra
nalaze se četiri zaštićene prirodne vrijednosti, čiji će se turistički potencijal detaljnije
prikazati u sljedećim poglavljima:
Zapadni dio Parka prirode Medvednica,
Tisa u Šupljaku,
Gornja Bistra, lječilišni park,
Markovčak, Bistra.
Park prirode Medvednica je pristupanjem Republike Hrvatske u Europski uniju postao dio
područja ekološke mreže Natura 2000, sastavljene od područja važnih za očuvanje ugroženih
vrsta i stanišnih tipova Europske unije te je to jedino područje u Općini Bistra obuhvaćeno
mrežom Natura 2000.
2.2. Povijesno-geografski razvoj i suvremeni socio-geografski procesi
Zbog svojih prirodno-geografskih karakteristika i posebnosti, područje Općine Bistra bilo je
naseljeno već u kamenom dobu, o čemu svjedoče prvi materijalni dokazi pronađeni u
speleološkim objektima i potkapinama okolice Samobora i Medvednice (spilja Veternica).
Prema Registru arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske (1938.), najstariji
nalaz na području Općine pronađen je u potoku u Novakima Bistranskim i to ostatak
kamenog čekića s prijelaza iz mlađeg kamenog u brončano doba (6000.-2000. godina prije
Krista). U međuvremenu je pronađeno još nekoliko primjeraka ostataka oruđa poput ulomka
kamenog čekića koji se nalazi u Zavičajnoj zbirci Osnovne škole Bistra te ostaci lasinjske
kulture, odnosno dvije kamene sjekire pronađene kod Brdovca, kao i ostava iz Ivanca
Bistranskog. Ostava, koja se ubraja među ostave kasnobrončanog razdoblja (10. stoljeće prije
2 Klimatski atlas Hrvatske, Climate atlas of Croatia: 1961.-1990., 1971.-2000., Državni hidrometeorološki zavod, 2008.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
8
Krista) je pronađena u rudini „Lug“ 1955. godine prilikom regulacije rijeke Krapine, a u njoj su
pronađeni brončano oruđe i oružje, narukvice i ostali nakit te se svi čuvaju u Arheološkom
muzeju u Zagrebu3.
Materijalni ostaci razdoblja antičkog naseljavanja na području Općine Bistra nisu pronađeni,
ali su u neposrednoj blizini Općine pronađeni ostaci koji ukazuju na kontinuirano
naseljavanje. Bistra se prvi put spominje u nekom dokumentu 1209. godine (Isprava kralja
Andrije II.4) kao posjed (predium Bistra) koji se proteže od rijeke Krapine, a uzdiže se do
Medvednice. Smatra se da je Bistra ime dobila po šest potoka koji teku u njenoj neposrednoj
blizini, odnosno prema imenima dva potoka na Medvednici; s imenom Bistra te potoku s
imenom Bistrica. Uz potoke su se tijekom 13. i 16. stoljeća razvila naselja koja odgovaraju
današnjim naseljima Gornja i Donja Bistra5.
Tijekom 14., 15. i 16. stoljeća mijenjale su se gospodarske i društvene prilike među kojima se
izdvaja Velika seljačka buna (1573.) koja je izbila na Susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu
zbog povećanja feudalne rente i odnosa Franje Tahyja prema vlastelinskim službenicima i
kmetovima. Vođa Velike seljačke bune bio je Matija Gubec iz Gornje Stubice, a u buni su
sudjelovali i kmetovi s bistranskog područja s ciljem ukidanja vladavine plemstva i
uspostavljanja seljačke vladavine. Unatoč žestokom otporu, feudalci su uspjeli pobijediti i
zarobiti Matiju Gubeca te ga konačno i kazniti na okrutan način.
Za području današnje Općine već dugi niz stoljeća postoje podaci o prisutnosti crkvenih
organizacija, a prvi spomen crkve na području Općine bio je u Ispravi kralja Andrije II. Župa
Svetog Nikole spominje se u prvoj polovini 14. stoljeća, a pripadala je Zagrebačkom
arhiđakonatu, no nije poznata precizna lokacija prve crkve. U 17. stoljeću, izgrađena je
današnja crkva Svetog Nikole u Poljanici Bistranskoj, dok su za vrijeme obitelji Oršić tijekom
18. stoljeća građene kapele (kapela sv. Vendelina u Donjoj Bistri i kapela sv. Josipa u Gornjoj
Bistri)6.
Važnu ulogu u povijesnom razvoju bistranskog kraja imala je plemićka obitelj Oršić čiji su
članovi stoljećima obnašali ugledne vojničke i državničke funkcije te ostavili trag u kulturnom
životu. Naime, obitelj Oršić izgradila je 1773. godine dvorac u Gornjoj Bistri, koji danas
predstavlja iznimno važnu kulturnu baštinu i resurs za razvoj turizma. Nakon obitelji Oršić,
vlasnici dvorca postala je francuska obitelj Carion.
3 Škoberne, Ž. (1988.), Arheološka istraživanja na području općine Zaprešić (1980.-1987.), Zaprešićki zbornik,
Brdovec, 5.; Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin, 1990.; Dobrovščak, Lj.
(urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 44-46. 4 Isprava kojom je ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. u znak zahvalnosti što su bili na njegovoj strani izdao ispravu
obitelji Aka kojom je vratio njihove stare posjede (Bistra monografija, 2014.). 5 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 46-51. 6 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 64-66.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
9
U idućim razdobljima, mijenjali su politički, gospodarski i društveni odnosi, među kojima se
izdvaja ukidanje vlastelinstava te organizacije političke uprave kada je Općina Bistra
obuhvaćala puno šire područje od današnjeg jer je obuhvaćalo i Jakovlje. Tijekom 19. stoljeća
Bistrani su se bavili ratarstvom i vinogradarstvom te su održavali sajmove i sudjelovali na
drugima. Na potoku Bistra zabilježene su i mlinice, čija bi rekonstrukcija zasigurno
predstavljala dodatan detalj u turističkoj ponudi Općine. Među najzastupljenijim
zanimanjima, osim poljoprivrednika, potrebno je spomenuti trgovce (trgovci sitničari i
gostionica u Donjoj Bistri) i obrtnike (stolari, kovači i mesari). Industrijski se sektor u Općini
javlja kasno, tek početkom 20. stoljeća kada se otvaraju pilana i manufaktura štapova, u
sklopu imanja Carion, na mjestu današnje ambulante u Donjoj Bistri7. Do II. svjetskog rata,
dominirali su mali seljački poljoprivredni posjedi, a udio zaposlenih u industriji i trgovini bio
je neznatan. Nakon II. svjetskog rata, dolazi do nacionalizacije gospodarskih subjekata,
osniva se Poljoprivredna zadruga Bistra, koja otvara zadružnu trgovinu, a trgovačka
poduzeća otvaraju poslovnice po naseljima Bistre. Od većih poduzeća, s djelovanjem su
započeli Poduzeće za eksploataciju kamena Gornja Bistra i Ljevaonica obojenih metala
utemeljena 1961. godine koja je utjecala na gospodarski razvoj cijelog bistranskog kraja. Od
obrta zastupljeni su bili kovački obrt, bačvarski obrt, postolarski, kolarski i stolarski.
Društveni život bistranskog kraja tijekom druge polovice 19. stoljeća obilježio je početak
organiziranog školstva 1848. te gradnja školske zgrade 1878. u Poljanici Bistranskoj, koja
tada je zadovoljavala sve uvjete za obrazovanje i odgoj lokalnog stanovništva. Zgrada
današnje Stare škole predstavlja jednu od rijetkih u velikoj mjeri očuvanih školskih zgrada iz
tog razdoblja. Zgrada današnje središnje škole u Poljanici Bistranskoj izgrađena je 1966.
godine, a nastava se održava i u područnim školama u Gornjoj Bistri i Jablanovcu.
Prve organizacije i udruge civilnog i vjerskog sektora u bistranskog kraju započele su s radom
unutar župne crkve, kada su se osnivale bratovštine i vjerska društva, a nakon I. svjetskog
rata i čitaonice, vatrogasna društva te sportska i folklorna društva. Sportski život intenzivira
se tijekom početaka 20. stoljeća. U ovom dijelu Hrvatske održana je 1912. godine i prva
automobilistička utrka u Hrvatskoj koja je osim Zagreba obuhvatila trasu i kroz Općinu Bistra.
U Novakima Bistranskim se rodio i višestruki biciklistički prvak Zagreba, Hrvatske i
Jugoslavije, Stjepan Grgac (1909.-1960.), čija su postignuća prepoznata te se djeluje u smjeru
zaštite rodne kuće i otvaranja memorijalne kuće8.
Tijekom I. i II. svjetskog rata, Općina Bistra zabilježila je značajne gubitke, a nakon rata
uslijedile su nove promjene u gospodarskom, administrativnom, društvenom i političkom
ustroju. Proglašenjem suverene i samostalne Republike Hrvatske, započinje novo razdoblje u
razvoju bistranskog kraja. Općina Bistra proglašena je jedinicom lokalne samouprave 1995.
godine koja u sastavu ima šest naselja te su tada konačno izdvojena naselja Jablanovec i
7 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 78. 8 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 82-85.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
10
Ivanec, iako su u prošlosti pripadala i gravitirala Bistri. Na suvremeni razvoj Općine Bistra
utjecao je Grad Zagreb, čija je intenzivna urbanizacija rezultirala širenjem procesa
suburbanizacije s odgovarajućim socio-ekonomskim promjenama, promjenama u fizionomiji
naselja i ekološkim promjenama u prostoru. Blizina Zagreba utjecala je na snažnije
doseljavanje, gradnju novih obiteljskih kuća, prenamjenu zemljišta i razvoj lokalnog
poduzetništva, ali je ipak Općina Bistra zadržala ruralna obilježja9 koje će predstavljati jedan
od ključnih čimbenika razvoja turizma.
Daljnji razvoj Općine Bistra usmjeren je na razvoj komunalne i prometne infrastrukture,
infrastrukture za razvoj gospodarstva, poticanje aktivnog građanstva kroz uključivanja u
udruge civilnog društva, organizaciju društvenih događanja, izgradnju objekata društvene
namjene, zaštitu postojeće kulturne i prirodne baštine te na razvoj drugih sastavnica koje
osiguravaju visoku kvalitetu života stanovništvu Općine Bistra, kao i budućim posjetiteljima i
turistima. Iniciranjem izrade internetske stranice Općine Bistra i javnog glasila Glas Bistra,
informacije o aktivnosti u Općini postali su bliži lokalnom stanovništvu i svima
zainteresiranima. Poduzetnici na području Općine nositelji su gospodarskog razvoja, a bave
se građevinom, prerađivačkom i proizvodnom industriji te uslužnim, odnosno ugostiteljskom
i trgovačkom djelatnošću, posebno važnim za turizam. Poljoprivredne aktivnosti su se
tijekom povijesti kontinuirano smanjivale, a nositelji poljoprivrede postala su obiteljska
poljoprivredna gospodarstva.
2.3. Kulturna baština
Na području Općine Bistra nalaze se zaštićena kulturna dobra, upisana u Registar kulturnih
dobara Ministarstva kulture i to u naselju Poljanica Bistranska gdje se nalaze tri kulturna
dobra, dva nepokretna i jedno pokretno, te u naseljima Gornja Bistra, Donja Bistra, Bukovje
Bistransko i Novaki Bistranski.
9 Lukić, A., Prelogović, V., Pejnović, D. (2005), Suburbanizacija i kvaliteta življenja u zagrebačkom zelenom
prstenu – primjer Općine Bistra, Hrvatski geografski glasnik, 67/2, 85-106.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
11
Tablica 1: Popis kulturnih dobara u Općini Bistra
Oznaka
dobra
Naselje Naziv Vrsta kulturnog dobra
Z-4141 Bukovje Bistransko Poprsje sv. Ivana Krstitelja Pokretno kulturno dobro
Z-6333 Donja Bistra Kapela sv. Vendelina Nepokretno kulturno dobro
Z-6346 Donja Bistra Oltarna slika sv. Vendelina u
kapeli sv. Vendelina Pokretno kulturno dobro
Z-1896 Gornja Bistra Dvorac Gornja Bistra Nepokretno kulturno dobro
Z-4175 Gornja Bistra Pozitiv orgulja u kapeli sv.
Josipa u dvorcu Oršić Pokretno kulturno dobro
Z-5905 Novaki Bistranski Kapela sv. Roka, Novaki
Bistranski Nepokretno kulturno dobro
Z-3526 Poljanica Bistranska Kompleks crkve sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro
Z-4601 Poljanica Bistranska Orgulje u crkvi sv. Nikole Pokretno kulturno dobro
Z-6513 Poljanica Bistranska Zgrada stare škole Nepokretno kulturno dobro
Izvor: Ministarstvo kulture, stanje: listopad 2015.
U Općini postoji i jedno kulturno dobro predloženo za upis u Registar kulturnih dobara koje
pripada grupi povijesnih naselja, a to je dio naselja Poljanica Bistranska, dok se odredbama
Prostornog plana uređenja Općine Bistra štite sljedeća kulturna dobra:
Dio naselja Donja Bistra,
Dio naselja Oborovo Bistransko,
Dio naselja Novaki Bistranski,
Kapela Presvetog Srca Isusovog u Poljanici Bistranskoj,
Zgrada stare škole u Gornjoj Bistri,
Zgrada stare Općine u Donjoj Bistri,
Zgrada nekadašnje gostionice u Donjoj Bistri,
Mjesni bunar u Donjoj Bistri te
Mjesni bunar u Novakima Bistranskim.
Osim zaštićenih kulturnih dobara, prisutna je tradicijska baština Općine Bistra koju čine
tradicijski ples, glazba, narječje bistranskog kraja, narodne nošnje te tradicijsko graditeljstvo
čija je valorizacija ključna za stvaranje brenda turističke destinacije i razvoja kulturnog
turizma.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
12
2.4. Demografska obilježja
2.4.1. Veličina, broj i razmještaj stanovništva
Općina Bistra je sa 6 632 stanovnika jedna od većih općina u Županiji, a u svom sastavu ima
šest naselja: Bukovje Bistransko, Donja Bistra, Gornja Bistra, Novaki Bistranski, Poljanica
Bistranska i Oborovo Bistransko. Prema popisu stanovništva 2011. godine, najveća naselja
Općine su Gornja Bistra (1 836), Donja Bistra (1 438) i Poljanica Bistranska (1 261), dok je
stanovništvom najmanje naselje bilo Bukovje Bistransko (395). Pema udjelu stanovništva
naselja u ukupnom broju stanovnika Općine, Gornja Bistra i Donja Bistra činile su polovinu
stanovništva Općine, a ostala naselja drugu polovinu.
Slika 2: Naselja Općine Bistra
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
13
Slika 3: Naselja Općine Bistra prema broju stanovnika, 2011.
2.4.2. Kretanje ukupnog broja stanovnika
Promatrajući demografske procese Republike Hrvatske posljednjih desetljeća vidljivi su
nepovoljni procesi depopulacije i starenja stanovništva koji rezultiraju smanjenjem ukupnog
broja stanovnika. Usporedna analiza međupopisne promjene broja stanovnika Republike
Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra u razdoblju 2001.-2011. pokazuje smanjenje
ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, ali i povećanje broja stanovnika Zagrebačke
županije i Općine Bistra. Broj stanovnika Općine se u navedenom razdoblju povećao za 534
stanovnika ili 8,8%, dok se stanovništvo Županije povećalo 2,6%. U istom se razdoblju
stanovništvo Republike Hrvatske smanjilo za 3,4%.
Tablica 2: Međupopisna promjena broja stanovnika Republike Hrvatske, Zagrebačke županije
i Općine Bistra, 2001.-2011.
Broj stanovnika Apsolutna razlika
(2011.-2001.)
Indeks popisne
promjene 2001. 2011.
Republika Hrvatska 4 437 460 4 284 889 -152 571 96,6
Zagrebačka županija 309 696 317 606 7 910 102,6
Općina Bistra 6 098 6 632 534 108,8
Izvor: Popis 2001. i 2011. godine, DZS
U odnosu na prvi popis stanovništva 1857. godine, stanovništvo naselja današnje Općine
Bistra je tri puta veće na posljednjem popisu stanovništva 2011. godine. Stanovništvo Općine
nije kontinuirano raslo, te su smanjenja broja stanovnika zabilježena nakon I. svjetskog rata
te u popisnom razdoblju od 1948. do 1971. godine. Smanjenje broja stanovnika u razdoblju
nakon II. svjetskog rata do 1970-ih izravna je posljedica agrarne prenapučenosti i intenzivne
urbanizacije te industrijalizacije Zagreba koja je potaknula deagrarizaciju bistranskog kraja.
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
GornjaBistra
DonjaBistra
PoljanicaBistranska
OborovoBistransko
NovakiBistranski
BukovjeBistransko
1836
1438
1261
939
763
395
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
14
Stanovništvo je, u potrazi za radnim mjestima u sekundarnom i tercijarnom sektoru,
pojačano iseljavalo u Zagreb, te prema satelitskim naseljima, prvenstveno Zaprešiću i
Samoboru ili odlazilo u inozemstvo10.
Nakon popisa 1971. godine uslijedio je ponovni porast broja stanovnika Općine Bistra
zahvaljujući usporavanju i konačnom zaustavljanju procesa urbanizacije Zagreba te jačanju
suburbanizacijskih procesa periruralne zone Zagreba. Općina Bistra time se našla u interesu
potencijalnih doseljenika, onih iz Zagreba, drugih općina i gradova Republike Hrvatske te iz
inozemstva. Može se sa sigurnošću reći kako je preobrazba smjera demografske dinamike u
Općini Bistra nastala uključivanjem stanovništva u dnevni urbani sustav Zagreba11.Opće
kretanje stanovništva po naseljima Općine Bistra pokazuje veće razlike i odstupanja među
pojedinim naseljima. U razdoblju nakon 1971. sva naselja su zabilježila porast broja
stanovnika osim naselja Novaki Bistranski. Najintenzivniji porast imalo je naselje Donja Bistra
koje je u razdoblju 1971.-2011. gotovo udvostručilo broj stanovnika te Gornja Bistra čiji je
broj stanovnika porastao za 38,1%.
10 Lukić, A., Prelogović, V., Pejnović, D. (2005), Suburbanizacija i kvaliteta življenja u zagrebačkom zelenom
prstenu – primjer Općine Bistra, Hrvatski geografski glasnik, 67/2, 85-106. 11 Bašić, K. (2005), Apsolutna decentralizacija u populacijskom razvoju Zagrebačke aglomeracije, Hrvatski
geografski glasnik, 67/1, 63-80.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
15
Tablica 3: Kretanje broja stanovnika Općine Bistra po naseljima od 1857.-2011. godine
1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
2011.
Bukovje
Bistransko 206 244 266 333 369 374 365 410 426 377 376 388 375 384 382 395
Donja Bistra 289 307 384 385 517 699 684 678 751 766 769 770 771 825 1 273 1 438
Gornja
Bistra 495 553 640 752 923 1 088 1 075 1 183 1 392 1 409 1 412 1 329 1 420 1 569 1 629 1 836
Novaki
Bistranski 528 579 604 716 767 816 834 864 883 929 900 881 871 873 777 763
Oborovo
Bistransko 205 232 264 338 421 518 569 639 741 738 721 693 729 794 938 939
Poljanica
Bistranska 431 639 678 704 894 1 062 1 004 1 110 1 070 998 979 960 1 011 1 067 1 099 1 261
Općina
Bistra 2 154 2 554 2 836 3 228 3 891 4 557 4 531 4 884 5 263 5 217 5 157 5 021 5 177 5 512 6 098 6 632
Zagrebačka 134754 146592 155324 178938 194643 211150 208141 224095 227538 233411 233875 232836 259429 282989 309696 317606
Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857.-2001., Popis 2011. godine, DZS
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
16
2.4.3. Prirodno kretanje stanovništva
Iako je Općina Bistra svakim popisom stanovništva bilježila porast broja stanovnika, već duži
niz godina u Općini se odvijaju negativni demografski trendovi koji se odnose na prirodno
kretanje. Tijekom razdoblja 2000.-2013. broj živorođene djece se kretao od minimalnih 45
živorođenih 2013. godine do maksimalnih 69 živorođenih 2007. godine. Prema podacima iz
2013. godine ukupno je bilo 85 umrlih i 45 živorođenih, što je činilo negativni prirodni prirast
(-40 osoba) i predstavljalo je dotad nezabilježenu visoku vrijednost opće stope prirodne
promjene, odnosno prirodnog pada. Godine 2007. zabilježen je jedini pozitivni prirodni
prirast u promatranom razdoblju (2000.-2013.) kada je bilo 69 živorođenih i 64 umrlih. S
prirodnim kretanjem su usko povezani i pokazatelji o broju sklopljenih i razvedenih brakova.
Broj sklopljenih brakova u Općini Bistra se smanjivao s godinama, 2000. godine bilo je 40
sklopljenih brakova, a 2013. godine 27, dok se broj razvedenih brakova u istom razdoblju
povećavao te je 2013. godine zabilježeno 12 razvedenih brakova u odnosu na 2000. godinu
kada je zabilježen jedan razvedeni brak.
Tablica 4: Prirodno kretanje broja stanovnika Općine Bistra, 2000.-2013.
Godina
Živorođeni
Umrli
Prirodni
prirast
Brakovi
Vitalni indeks
(živorođeni na 100
umrlih) Sklopljeni Razvedeni
2013. 45 85 -40 27 12 52,9
2012. 64 86 -22 23 8 74,4
2011. 58 66 -8 32 8 87,9
2010. 59 71 -12 36 7 83,1
2009. 57 81 -24 34 4 70,4
2008. 60 88 -28 38 6 68,2
2007. 69 64 5 32 7 107,8
2006. 67 77 -10 35 4 87,0
2005. 54 69 -15 30 4 78,3
2004. 59 62 -3 26 9 95,2
2003. 54 63 -9 33 3 85,7
2002. 56 69 -13 30 3 81,2
2001. 59 68 -9 32 5 86,8
2000. 51 65 -14 40 1 78,5
Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, 2000.-2013., DZS
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
17
2.4.4. Migracijska obilježja
Mehaničko kretanje stanovništva, odnosno migracije, u najvećoj mjeri su utjecale na ukupno
kretanje stanovništva Općine Bistra. Do 1970-ih, intenzivnija je bila emigracija stanovništva,
a nakon 1970-ih godina imigracija kao posljedica preusmjeravanja migracijskog pritiska na
glavni grad Republike Hrvatske i jačanja suburbanizacije i decentralizacije stambene funkcije
Zagreba. Prema migracijskim obilježjima Općine Bistra 2011. godine, 3 107 ili 46,8%
stanovništva Općine od rođenja stanuje u istom naselju, dok je 43,3% doseljeno iz drugih
dijelova Republike Hrvatske. Ukupno je popisano 651 osoba doseljena u naselje stanovanja iz
inozemstva i to 333 osobe iz Savezne Republike Njemačke i 212 iz Bosne i Hercegovine.
Tablica 5: Stanovništvo Općine Bistra prema migracijskim obilježjima, 2011.
Spo
l
Uku
pn
o
stan
ovn
ika
Od rođenja stanuje u istom
naselju
Doseljeno u naselje stanovanja
S područja Republike Hrvatske Iz inozemstva
Svega Iz
drugog
naselja
iste
općine
Iz drugog
grada/
općine
iste
županije
Iz druge
županije
Svega Od toga
BiH Njem.
Uku. 6 632 3 107 46,8% 2 874 43,3% 383 481 2 005 651 212 333
m 3 237 1 748 54,0% 1 182 36,5% 84 159 936 307 98 161
ž 3 395 1 359 40,0% 1 692 49,8% 299 322 1 069 344 114 172
Izvor: Popis 2011. godine, DZS
2.4.5. Dobno-spolna struktura stanovništva
Općinu Bistra, Zagrebačku županiju, ali i cjelokupno stanovništvo Republike Hrvatske
karakterizira izrazito nepovoljna dobno-spolna struktura stanovništva. Općina Bistra je 2011.
godine zabilježila povoljniju dobnu strukturu stanovništva od nacionalne i županijske razine,
ali stanovništvo Općine zahvaljujući postupnom smanjivanju rodnosti i povećanja smrtnosti i
dalje stari. Prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 40,2 godine, indeks starenja
stanovništva Općine 92,9, a koeficijent starosti 21. Stanovništvo Općine do 14 godina činilo
je 2011. godine 17% ukupnog stanovništva, radnosposobno (15-64) 68%, dok je udio
stanovništva 65 i više godina činio 15%.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
18
Tablica 6: Kontingenti stanovništva Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra,
2011.
Ukupno 0-14
godina
Radno
sposobno
(15-64
godine)
65 i više
godina
Prosječna
starost
Indeks
starenja
Koeficijent
starosti
Republika
Hrvatska 4 284 889 652 428 2 873 828 758 633 41,7 115,0 24,1
Zagrebačka
županija 317 606 51 854 215 411 50 341 40,6 100,1 22,1
Općina
Bistra 6 632 1 119 4 502 1 011 40,2 92,9 21,0
Izvor: Popis 2011. godine, DZS
Slika 4: Kontingenti stanovništva Općine Bistra, 2011. godine
Stanovništvo Općine Bistre pripada tipu starog ili kontraktivnog stanovništva na što ukazuje
dobno-spolna struktura stanovništva. U odnosu na 2001. godinu, dobno-spolna struktura
stanovništva Općine 2011. godine zabilježila je negativne promjene, a takvi trendovi mogu se
očekivati i u nadolazećim godinama. Dobno-spolnu strukturu stanovništva karakterizira
sužena dječja baza (0-4 i 5-9), koja je rezultat smanjenje stope rodnosti. Neravnoteža prema
spolu u dobnim skupinama do 14 godina posljedica je diferencijalnog nataliteta (većeg broja
muške rođene djece), dok se u starijim dobnim skupinama uočava diferencijalni mortalitet,
odnosno duži životni vijek žena, a kraći muškog stanovništva. Osim navedenog, muško je
stanovništvo u prosjeku više sudjelovalo i u migracijama (diferencijalna migracija). Brojčano
veće dobne skupine 50-54 i 55-59 pripadaju kompenzacijskoj generaciji nakon II. svjetskog
rata, a dobne skupine 25-29 i 30-34 većinom su potomci te generacije. Pojedina odstupanja
u dobnim i spolnim skupinama rezultat su činjenice kako se u Općini nalazi Specijalna bolnica
za kronične bolesti dječje dobi te nekoliko domova za starije i nemoćne osobe koje se vode
kao stanovnici Općine iako su porijeklom iz drugih gradova i općina Republike Hrvatske i
17%
68%
15%
0-14
15-64 godine
65 i više godina
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
19
inozemstva. Ovakvom dobno-spolnom strukturom otežana je jednostavna reprodukcija
stanovništva, a sve je veći broj starijeg stanovništva te opada broj radnosposobnog
stanovništva.
Slika 5: Dobno-spolna struktura Općine Bistra, promjena 2001.-2011.
2.4.6. Narodnosna i vjerska struktura Općine Bistra
Prema popisu stanovništva 2011. godine, u Općini Bistra se 97,18% stanovnika izjasnilo
Hrvatima što je bilo više od udjela Hrvata na državnoj razini. Među najzastupljenijim
nacionalnim manjinama u Općini bili su Srbi i Bošnjaci. Vjerska struktura također je bila
homogena te je udio katolika u u Općini 94,32%, dok su se ostali izjasnili kao muslimani,
pravoslavci, ateisti ili neke druge vjere.
2.4.7. Broj i veličina kućanstava
Prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine na cijelom području Općine Bistra
bilo je 2 113 kućanstava, od čega je bilo 2 109 privatnih, te 2 685 stambenih jedinica, od čega
su 2 449 stambenih jedinica bili stanovi za stalno stanovanje. Najveći broj stambenih jedinica
i najveći broj kućanstava zabilježen je u naseljima Gornja Bistra i Donja Bistra, a najmanji u
manjim naseljima Bukovje Bistransko i Novaki Bistranski.
6 4 2 0 2 4 6
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
85-89
90-94
95+2001 M
2001 Ž
2011 M
2011 Ž
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
20
Tablica 7: Broj kućanstava i stambenih jedinica po naseljima Općine Bistra, 2011. godine
Kućanstva
Stambene jedinice
ukupno privatna
kućanstva
ukupno stanovi za stalno
stanovanje
Bukovje Bistransko 129 129 158 158
Donja Bistra 460 460 557 556
Gornja Bistra 546 542 722 634
Novaki Bistranski 258 258 343 322
Oborovo Bistransko 292 292 330 324
Poljanica Bistranska 420 420 567 451
Općina Bistra 2 109 2 105 2 681 2 449
Naknadno popisani 4 4 4 4
Izvor: Popis 2011. godine, DZS
Godine 2011., privatna kućanstva prema udjelu obiteljskih i neobiteljskih kućanstava bila su
razmjeru sa županijskom strukturom. Udio obiteljskih kućanstava s dva, tri i četiri člana bio je
podjednak te su činili 60% svih privatnih kućanstava. Obiteljskih kućanstava s 5 članova bilo
je 10%, a više od 5 članova 8%. Neobiteljskih samačkih kućanstava bilo je 20%, a
neobiteljskih višečlanih kućanstava 2%.
Analiza demografskih obilježja ključna je jer stanovništvo Općine Bistra predstavlja temelj
razvoja turizma na području Općine. Povećanje broja stanovnika zabilježeno na posljednjem
popisu stanovništva predstavlja snagu i temelj budućeg razvoja, a doseljavanjem mladog
poduzetnog stanovništva moguće je usmjeriti razvoj na pojedine selektivne oblike turizma.
2.5. Socio-ekonomska obilježja
Prilikom analize socio-ekonomskih obilježja stanovništva i prostora koje je obuhvaćeno
Strateškim planom razvoj turizma korišteni su podaci o stupnju obrazovanja stanovništva,
društvenoj djelatnosti i podaci koji ukazuju na stanje cjelokupnog gospodarstva. Analizom
društvenih djelatnosti na području Općine obuhvaćene su udruge civilnog društva i druge
društvene organizacije, odgojno-obrazovne ustanove, zdravstvene ustanove te druge
civilnog društva institucije i organizacije koje bi mogle imati utjecaj na razvoj turizma Općine
Bistra. Za potrebe analize stanja gospodarstva, korišteni su dostupni podaci vezani uz
ekonomsku aktivnost stanovništva, glavne izvore sredstava za život, prihode na razini Općine
te pregled gospodarskih sektora djelatnosti. Potrebno je napomenuti kako socio-ekonomske
promjene poput promjena u obrazovnoj strukturi stanovništva, načinu življenja, višoj
ekološkoj svijesti, višem životnom standardu i ranijem umirovljenju utječu na promjene u
turističkoj potražnji kojoj se pridaje posebna pažnja u sljedećim poglavljima.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
21
2.5.1. Obrazovna struktura stanovništva
Obrazovna struktura stanovništva smatra se jednom od najvažnijih aspekata demografskog i
gospodarskog razvoja nekog područja i može imati veliki utjecaj na stvaranje turističkog
potencijala. Obrazovni sustav Republike Hrvatske nije usklađen s potrebama na tržištu rada,
a probleme stvaraju i zastarjeli i nedovoljno usklađeni studijski i školski programi. Prema
stupnju obrazovanja, oko 2/3 svih nezaposlenih ima završenu srednju školu, a 11,6% ima
završeno više i visoko obrazovanje12.
Obrazovna struktura stanovništva Općine Bistra starijeg od 15 godina lošija je od županijske i
nacionalne obrazovne strukture, što je dijelom uzrokovano većim brojem poljoprivrednog
stanovništva i starijeg niže obrazovanog stanovništva. Udio stanovništva s osnovnoškolskim
obrazovanjem i nižim stupnjem obrazovanja 2011. godine iznosio je 32,21%, neznatno više
nego stanovništvo Republike Hrvatske, a najveće razlike bile su u udjelu stanovništva sa
srednjoškolskim obrazovanjem te u udjelu stanovništva s visokim obrazovanjem. Naime,
2011. godine 9,14% stanovništva Općine imalo je visoko obrazovanje, dok je na razini
Republike Hrvatske taj udio iznosio 16,4%. Porast udjela stanovništva tercijarnog
obrazovanja predstavljao bi veći poticaj za daljnji cjelokupni razvoj Općine, a unapređenje
kurikuluma strukovnih škola turističkih i ugostiteljskih smjerova rezultiralo bi kvalitetnom
osnovom za razvoj turizma Općine.
Tablica 8: Obrazovna struktura Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011.
Osnovnoškolsko
obrazovanje ili
manje
Srednjoškolsko
obrazovanje
Visoko
obrazovanje
Nepoznato
Republika Hrvatska 30,8 52,6 16,4 0,2
Zagrebačka 32,07 55,25 12,45 0,00
Općina Bistra 32,31 58,52 9,14 0,04
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine
Detaljnija analiza obrazovne strukture stanovništva Općine Bistra ukazuje na nejednakosti
obrazovane strukture prema spolu, a takve nejednakosti karakteriziraju i nacionalnu i
županijsku obrazovnu strukturu stanovništva. Udio ženskog stanovništva Općine starijeg od
15 godina bez škole i s nezavršenom osnovnom školom je gotovo dvostruko veći nego udio
muškog stanovništva s istim stupnjem obrazovanja, što se objašnjava većim udjelom ženskog
starijeg stanovništva koje nije imalo priliku se školovati ili im je školovanje bilo otežano. Udio
ženskog stanovništva s osnovnoškolskim obrazovanjem je nešto veći nego udio muškog
stanovništva, dok je muško stanovništvo zastupljenije u srednjoškolskom obrazovanju.
12Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU struktrunih i
investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
22
Naime, muško stanovništvo se u većoj mjeri opredjeljuje za trogodišnje strukovne škole, a
upravo ta strukovna, obrtnička i tehnička zanimanja osiguravaju relativno brže zapošljavanje
nakon školovanja. Udio ženskog stanovništva starijeg od 15 godina s visokim obrazovanjem
je nešto viši nego udio muškog stanovništva s istim stupnjem obrazovanja.
Slika 6: Stanovništvo Općine staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu,
2011.
Nepoznavanje pisma, umijeća čitanja i pisanja, odnosno nepismenost u Općini Bista 2011.
godine bila je vrlo visokih 2%, dok je na razini Županije i Republike Hrvatske iznosila 0,8%.
Sve veću važnost u svakodnevnom životu predstavlja informatička pismenost, sposobnost
pojedinca u korištenju računala i interneta. Stanovništvo Općine Bistra starije od 10 godina
imalo 2011. godine informatičku pismenost ispod razine Republike Hrvatske, a upravo ta
činjenica može predstavljati poticaj za uključivanje stanovništva u programe cjeloživotnog
učenja. U kategorijama informatičke pismenosti, obrada teksta, tablični izračuni i korištenje
električnom poštom, više od pola stanovništva starijeg od 10 godina nije bilo upoznato s
korištenje istih, dok se internetom koristilo nešto više od polovine stanovništva.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Ukupno Muški Ženski
Nepoznato
Doktorat
Magisterij
Fakulteti, umjetničke akademije isveučilišni studiji
Viša pkola, I. stupanj fakulteta istručni studiji
Srednja škola
Osnovna škola
1-7 razred osnovne škole
Bez škole
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
23
Slika 7: Stanovništvo Općine starije od 10 godine prema informatičkoj pismenosti, 2011.
2.5.2. Društvene djelatnosti
2.5.2.1. Kulturne i obrazovne ustanove
Kulturni centar Bistra djeluje u nekadašnjoj zgradi Društvenog doma u Poljanici Bistranskoj, a
svečano je otvoren 2006. godine te služi za održavanje izložbi i priredbi kulturnih i zabavnih
sadržaja. Također, u Centru djeluju neke od udruga civilnog društva s područja Općine, u
njemu se nalazi i općinska vijećnica te prostor Općinske knjižnice. Općinska knjižnica Bistra
provodi kulturno-zabavne programe poput predstavljanja knjiga, predavanja, koncerata,
kreativnih radionica i izložbi za sve skupine stanovništva. Pri Osnovnoj školi Bistra djeluje
Zavičajna zbirka smještena u staroj školskoj zgradi u Poljanici Bistranskoj. Zbirka obuhvaća
povijesne uporabne predmete kao što su posude, škrinje, fibule te najvrjedniji eksponat
kameni čekić iz mlađeg kamenog doba i prijelaza u kameno doba13.
Osnovnoškolsko obrazovanje na području Općine Bistra se provodi u Osnovnoj školi Bistra sa
sjedištem u Poljanici Bistranskoj te u dvije područne škole u Gornjoj Bistri i Jablanovcu u
kojima se provodi nastava od I.-IV. razreda. Središnja škola broji 24 razredna odjeljenja i oko
500 učenika, dok područne škole ukupno broje oko 150 učenika. Godine 2007. osnovan je
Dječji vrtić Kapljica, ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja čiji je osnivač Općina Bistra.
Broj djece predškolske dobi koja pohađaju programe kreće se od 140-168 u 2015. godini
ovisno o mjesecima. Tijekom 2013. započeli su pripremni radovi za dogradnju i adaptaciju
dijela Dječjeg vrtića, a financijska sredstva za projekt osigurana iz fondova Europske unije.
Očekuje se i daljnje apliciranje Dječjeg vrtića na natječaje s ciljem unapređenja uvjeta rada te
boravka djece i zaposlenika.
13 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 279-280.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Obradateksta
Tabličniizračuni
Korištenjeel. poštom
Korištenjeinternetom
Nepoznato
Ne
Da
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
24
2.5.2.2. Zdravstvene i socijalne ustanove
Zdravstvena zaštita na području Općine Bistra organizirana je kroz djelovanje Doma zdravlja
Zagrebačke županije, odnosno Ispostave Zaprešić koja pruža usluge opće/obiteljske medicine
i stomatološke zaštite te patronažne službe, dok stanovništvo Općine specijalističke i druge
preglede obavlja u najbližim zdravstvenim ustanovama, prije svega u Zaprešiću i Zagrebu. U
Općini djeluje i privatna stomatološka ordinacija te ljekarna na lokaciji u Donjoj Bistri. U
dvorcu Oršić, spomeniku kulture iz druge polovice 18. stoljeća u Gornjoj Bistri, smještena je
Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi u sklopu koje se održava volonterski kamp
čiji je organizator međunarodna udruga Vrt plavih ruža.
Općina Bistra kontinuirano izdvaja znatna sredstva za socijalno ugroženo stanovništvo. U
Općini ne postoji Centar za socijalnu skrb, ali postoje ustanove za pružanje skrbi starijim i
nemoćnim osobama i to domovi za starije i nemoćne osobe Severović, Bistra, Stara Bistra i
Smrekar. Ovakva organizacija ustanova zdravstvene zaštite i socijalne skrbi na području
Općine omogućuje nesmetanu zaštitu stanovništva te zadovoljavanje potreba budućih
posjetitelja i turista na području Općine, posebice onih starije dobi zainteresirani za
selektivne oblike turizma.
2.5.2.3. Udruge civilnog društva
Na području Općine djeluje velik broj udruga civilnog društva čije aktivnosti kontinuirano
potiče Općina Bistra. Najveći broj udruga je iz područja sporta i kulture, a upravo njihova
uloga biti će važna u razvoju turizma u Općini kreiranjem turističkih sadržaja i organiziranjem
događaja i manifestacija na području cijele Općine. Udruge civilnog društva djeluju u
prostorijama Kulturnog centra Bistra, lovačkog doma i društvenim domovima, dok se
sportsko-rekreacijske aktivnosti odvijaju u sklopu Sportskog centra Bistra, malonogometnih
igrališta, na skijalištu na Medvednici te na drugoj dostupnoj infrastrukturi.
Posebnu ulogu u razvoju turizma imat će Lokalna akcijska grupa „Zeleni bregi“, udruga
civilnog društva osnovana radi promicanja održivog ruralnog razvoja te poticanja lokalnih
inicijativa i projekata. Udruga obuhvaća dvadeset jedinica lokalne samouprave Zagrebačke i
Krapinsko-zagorske županije među kojima se nalazi i Općina Bistra, a čine ju lokalni dionici iz
privatnog, javnog i civilnog sektora. Povlačenjem sredstava iz Programa ruralnog razvoja,
moguća je potpora Lokalne akcijske grupe razvojnim projektima koji će razvijati
nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno turizam na području Općine.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
25
Tablica 9: Udruge civilnog društva Općine Bistra ključne za razvoj turizam
Udruga Naselje
Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistra Donja Bistra
Klub satnije „Ban Josip Jelačić“ Poljanica Bistranska
Kulturno-umjetničko društvo Bistra Gornja Bistra
Lovačko društvo „Šljuka“Bistra Oborovo Bistransko
Moto klub Bistra Oborovo Bistransko
Muški pjevački zbor „Bistrani“ Novaki Bistranski
Oldtimer klub „Willys“ Bistra Oborovo Bistransko
Pčelarsko društvo Bistra Novaki Bistranski
Udruga „Bistrajnski potepuhi“ Donja Bistra
Udruga Vuglenari Poljanica Bistranska
Udruga kuhara bistranskog kraja Poljanica Bistranska
Udruga umirovljenika Bistra Bukovje Bistransko
Udruga vinogradara, vinara i ljubitelja dobrog
vina „Sveti Nikola“ Oborovo Bistransko
Nogometni klub Bistra Donja Bistra
Hrvački klub „Bistra“ Poljanica Bistranska
Malonogometni klub „Gorbi“ Gornja Bistra
Skijaški klub „Bistra“ Gornja Bistra
Sportsko društvo „Bistra“ Donja Bistra
Taekwondo klub „Bistra“ Bukovje Bistransko
Ženski rukometni klub „Bistra“ Donja Bistra
Akrobatski rock 'n' roll klub „Bistra“ Novaki Bistranski
Planinarsko društvo „Bistra“ Poljanica Bistranska Izvor: http://www.bistra.hr/
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
26
2.5.3. Gospodarska obilježja
2.5.3.1. Opća gospodarska obilježja
Gospodarska struktura jedan je od pokazatelja stupnja socio-ekonomskog razvoja, a rezultat
je brojnih prirodnih i društvenih čimbenika. Općina Bistra zabilježila pad izvoza (20,6%) i pad
uvoza (17,7%) u razdoblju 2011.-2012. Udio općinskog izvoza 2012. godine u županijskom
iznosio je 0,66%, dok je udio uvoza bio 0,16%.
Tablica 10: Izvoz i uvoz Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011.-2012.
Izvoz (tis. kuna) Uvoz (tis. kuna)
2011. 2012. indeksi
2011. 2012. indeksi
2012.-2011. 2012.-2011.
Zagrebačka 2 195 598 2 721 641 123,9 9 266 416 9 218 285 99,5
Općina Bistra 22 598 17 934 79,4 18 357 15 102 82,3
Udio
općinskog u
županijskom
1,03% 0,66% - 0,19% 0,16% -
Izvoz: Robna razmjena RH s inozemstvom po županijama, gradovima i općinama, 2012. godine, DZS
Ukupno je 2015. godine zabilježeno 113 gospodarskih subjekata u Općini Bistra. Temelj
gospodarskog razvoja Općine Bistra predstavljaju gospodarske zone Bistra i Bistra-sjever,
koje se nalaze u zapadnom dijelu Općine. Zona je opremljena komunalnom i prometnom
infrastrukturom te u njoj djeluju poduzeća koja se bave proizvodnim i prerađivačkim
djelatnostima. Prema podacima iz 2015., u sklopu Gospodarske zone Bistra djeluju tri tvrtke
(SWISSCOLOR d.o.o., TBG BETON d.o.o. i Eurokran d.o.o.) s 12 zaposlenih, dok u sklopu
Gospodarske zone Bistra-sjever djeluju četiri tvrtke (MANDIĆ KRAN d.o.o., Vođinac d.o.o.,
SPECTRA MEDIA d.o.o. i Croatan d.o.o.) s 41 zaposlenim.
2.5.3.2. Stanovništvo prema ekonomskoj aktivnosti
Ekonomskom aktivnošću podrazumijeva se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su
spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u određenom razdoblju radi stjecanja
sredstava za život. Zaposlenim stanovništvom smatraju se osobe koje obavljaju bilo kakav
posao za plaću u novcu ili naturi, dok se među ekonomskim neaktivnim osobama ubrajaju
umirovljenici, osobe koje se bave obvezama u kućanstvu, učenici, studenti te ostale
neaktivne osobe starije od 15 godina. Aktivno stanovništvo je temeljna kategorija pri analizi
stanovništva kao proizvodnog faktora. Zaposlenih stanovnika Općine Bistra 2011. godine bilo
je 2 564 ili 46,5% stanovništva Općine starog 15 i više godina, dok je ekonomski neaktivnih
stanovnika bilo neznatno manje, 2 563. Stanovništvo Općine Bistra imalo je bolju strukturu
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
27
stanovništva od nacionalne razine prema trenutačnoj aktivnosti, dok je u odnosu na Županiju
ta struktura nešto nepovoljnija.
Tablica 11: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, 2011. godine
Zap
osl
en
i Nezaposleni Ekonomski neaktivni
Ne
po
znat
o
sveg
a
nez
apo
sle
ni,
traž
e p
rvo
zap
osl
enje
nez
apo
sle
ni,
traž
e
po
no
vno
zap
osl
enje
sveg
a
um
iro
vlje
nic
i
oso
be
koje
se
bav
e
ob
avez
ama
u k
uća
nst
vu
uče
nic
i ili
stu
de
nti
ost
ale
nea
ktiv
ne
oso
be
Zagrebačka
županija 265 752 18 420 2 861 15 559 125 438 72 098 14 791 22 614 15 935 116
Općina Bistra 2 564 386 53 333 2 563 1 557 241 459 306 -
Izvor: Popis 2011. godine, DZS
Slika 8: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti u Hrvatskoj,
Zagrebačkoj županiji i Općini Bistra, 2011.
2.5.3.3. Glavni izvori sredstava za život
Godine 2011., prema glavnim izvorima sredstava za život, prihode od stalnog rada imalo je
37% stanovništva, od privremenog rada 1% stanovništva, a prihode od poljoprivrede također
samo 1% stanovništva Općine Bistra. Starosnu mirovinu imalo je 11% stanovništva, ostale
mirovine primalo je 13%, socijalne naknade primalo je 3% stanovništva, dok je bez prihoda
bilo 32% stanovništva.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
RepublikaHrvatska
Zagrebačka Općina Bistra
Nepoznato
Ekonomski neaktivni
Nezaposleni
Zaposleni
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
28
Tablica 12: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, 2011.
Pri
ho
di o
d s
taln
og
rad
a
Pri
ho
di o
d
po
vre
me
no
g ra
da
Pri
ho
di o
d
po
ljop
rivr
ed
e
Star
osn
a m
iro
vin
a
Ost
ale
mir
ovi
ne
Pri
ho
di o
d im
ovi
ne
Soci
jaln
e n
akn
ade
Ost
ali p
rih
od
i
Po
vre
me
na
po
tpo
ra
dru
gih
Be
z p
rih
od
a
Ne
po
znat
o
Zagrebačka 114 811 5 078 6 132 39 935 34 556 821 10 549 6 200 3 606 103 195 132
Općina Bistra
2 502 81 35 726 858 6 229 76 56 2 148 3
Izvor: Popis 2011. godine, DZS (napomena: stanovnici su se izjašnjavali u najviše dvije kategorije)
2.5.3.4. Indeks razvijenosti
Republika Hrvatska je Zakonom o regionalnom razvoju donijela Uredbu o indeksu
razvijenosti i Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
prema stupnju razvijenosti. Pri tome, indeks razvijenosti predstavlja kompozitni pokazatelj
koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih socio-ekonomskih indikatora. Prema
ponderiranom prosjeku pet pokazatelja (prosječni dohodak i prosječni izvorni prihodi per
capita, prosječna stopa nezaposlenosti, kretanje stanovništva i udio obrazovnog
stanovništva) dobiven je indeks razvijenosti Općine Bistra koji je ispod nacionalnog prosjeka i
iznosi 97,62% čime Općina spada u III. skupinu razvijenosti. Sukladno Zakonu o regionalnom
razvoju (NN 147/14), potrebno je dodatno ulagati i poticati razvoj jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave čiji stupanj razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom.
Navedena regionalizacija dovela je do niza problema s kojima se Općina Bistra, kao jedinica
lokalne samouprave Zagrebačke županije suočava, a to su niski prosječni izvorni prihodi po
stanovniku, što rezultira izostanku većih investicija bez pomoći financijskih sredstava iz
nacionalnih i europskih fondova.
Tablica 13: Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti 2013.
za Općinu Bistra i Zagrebačku županiju
Pro
sje
čni
do
ho
dak
pe
r
cap
ita
(HR
K)
P
rosj
ečn
i izv
orn
i
pri
ho
di p
er
cap
ita
(HR
K)
Pro
sje
čna
sto
pa
ne
zap
osl
en
-ost
i
Kre
tan
je
stan
ovn
ištv
a
Ud
io o
bra
zovn
og
stan
ovn
ištv
a u
stan
ovn
ištv
u 1
8-8
6
god
ina
In
de
ks r
azvi
jen
ost
i
%
Sku
pin
e
2010.-2012. 2010.-2001.
Općina
Bistra 27 908 1 704 13,2% 113,6 76,67% 97,62 75-100% III.
Zagrebačka
županija 29 558 2 826 11,2% 106,5 76,82% 124,23 100-125% III.
Izvr: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
29
2.5.3.5. Stanovništvo prema sektorima djelatnosti
Sektori djelatnosti odražavaju strukturu stanovništva prema gospodarskoj djelatnosti i
zanimanju. Gospodarske djelatnosti se kategoriziraju u četiri sektora djelatnosti i to primarni
(poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo), sekundarni (proizvodne gospodarske djelatnosti),
tercijarni (neproizvodne i uslužne djelatnosti), te kvartarni sektor koji objedinjuje
gospodarske djelatnosti zaposlenog stanovništva u javnoj upravi, znanosti, obrazovanju,
zdravstvu, kulturi i drugim ustanovama.
Stanovništvo Općine Bistra pretežno je zaposleno u tercijarnom i kvartarnom sektoru, što je i
u skladu sa nacionalnom i županijskom strukturom. Udio zaposlenih osoba Općine Bistra u
primarnom sektoru iznosio je vrlo niskih 2,65%, udio zaposlenih u sekundarnom sektoru
30,20%, dok je udio zaposlenih osoba u tercijarnom i kvartarnom sektoru iznosio 66,85%.
Slika 9: Zaposleno stanovništvo Zagrebačke županije i Općine Bistra prema sektorima
djelatnosti, 2011. godine
Analiza zaposlenih stanovnika Općine Bistra prema područjima djelatnosti (NKD 2007.) 2011.
godine pokazuje veći broj i udio zaposlenih stanovnika u prerađivačkoj industriji (441 ili 17%)
i građevinarstvu (260 ili 10%) u odnosu na ostale djelatnosti sekundarnog sektora.
Zaposlenih u trgovini na veliko i malo te u djelatnostima popravka vozila i motocikala bilo je
467 ili 18%, dok je zaposlenih u djelatnostima prijevoza i skladištenja bilo 195 ili 8%. Od
kvartarnih djelatnosti ističu se zaposleni u obrazovanju (121 ili 5%), javnoj upravi (165% ili
6%) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (277 ili 11%). Prema dobnim
skupinama zaposlenih, najveći udio zaposlenih 2011. godine bio je dobne skupine 30-34 i
35-39 godina. U djelatnostima prerađivačke industrije najzastupljenije su bile dobne skupine
50-54 i 45-49 godina, dok su u djelatnostima trgovine najzastupljenije bile mlađe skupine 30-
34 i 35-39 godina.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
RepublikaHrvatska
Zagrebačkažupanija
OpćinaBistra
Tercijarni i kvartarnisektor
Sekundarni sektor
Primarni sektor
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
30
Tablica 14: Zaposleni prema područjima djelatnosti u Općini Bistra, 2011. godine
Uku
pn
o
15
-19
20
-24
25
-29
30
-34
35
-39
40
-44
45
-49
50
-54
55
-59
60
-64
65
i vi
še
Ukupno 2 564 28 183 332 394 355 346 338 372 174 41 1
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
68 - 5 10 10 5 15 5 12 5 1 -
B Rudarstvo i vađenje 4 - - - 3 1 - - - - - -
C Prerađivačka industrija 441 5 27 54 61 55 62 63 80 31 3 -
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
14 - - 1 1 - 2 3 3 3 1 -
E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša
56 1 3 4 12 16 4 7 6 1 2 -
F Građevinarstvo 260 5 19 31 37 29 31 40 38 27 3 -
G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
467 9 55 70 98 80 55 45 41 11 3 -
H Prijevoz i skladištenje 195 - 5 12 20 31 30 30 36 21 9 1
I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
119 3 16 19 25 14 16 15 6 4 1 -
J Informacije i komunikacije 38 - 6 7 6 4 5 2 4 3 1 -
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
60 - 3 10 13 10 4 5 9 6 - -
L Poslovanje nekretninama 1 - - - - - - - - 1 - -
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
92 - 4 17 12 18 12 8 12 6 3 -
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
79 1 3 8 11 4 12 20 12 8 - -
O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje
165 1 7 24 27 22 24 24 23 10 3 -
P Obrazovanje 121 - 1 15 14 17 18 19 23 10 4 -
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
277 3 15 34 29 35 40 46 53 16 6 -
R Umjetnost, zabava i rekreacija 39 - 7 6 2 3 12 2 2 5 - -
S Ostale uslužne djelatnosti 56 - 7 10 12 8 2 4 9 3 1 -
T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
4 - - - - 1 1 - - 2 - -
U Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela
1 - - - - 1 - - - - - -
Nepoznato 7 - - - 1 1 1 - 3 1 - -
Izvor: Popis 2011. godine, DZS
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
31
Prema područjima djelatnosti postoje određene razlike u udjelu zaposlenih u pravnim
osobama s područja Općine Bistra u odnosu na županijsku i nacionalnu razinu. U pravnim
osobama registriranim u Općini, a obavljaju poslove prerađivačke industrije 2013. godine
bilo je zaposleno 103 osobe ili 16,2%, dok je zaposlenih u pravnim osobama trgovine na
veliko i malo te u djelatnostima popravka vozila i motocikala bilo zaposleno 169 osoba ili
26,6%. Broj zaposlenih u pravnim osobama registriranim na području Općine Bistra porastao
je u odnosu na 2009. godinu, a povećanja su zabilježile djelatnosti trgovine, djelatnosti
zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, dok je smanjenje broja zaposlenih zabilježila
prerađivačka industrija.
Tablica 15: Zaposleni u pravnim osobama u Općini Bistra, 2009.-2013.
Područje djelatnosti 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 9 10 10 10 9
B Rudarstvo i vađenje - - - - -
C Prerađivačka industrija 125 116 114 52 103
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i
klimatizacija 7 10 11 22 24
E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnost sanacije okoliša - - - - -
F Građevinarstvo 80 51 36 23 20
G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i
motocikala 58 131 144 100 169
H Prijevoz i skladištenje 13 11 9 9 9
I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1 - 2 1 1
J Informacije i komunikacije - - - - 1
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja - - - - -
L Poslovanje nekretninama 16 1 1 2 1
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 15 16 18 21 24
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 5 3 - - 1
O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 11 12 14 14 14
P Obrazovanje 69 105 106 94 97
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 124 151 160 132 157
R Umjetnost, zabava i rekreacija 5 1 4 5 4
S Ostale uslužne djelatnosti 2 7 5 1 -
T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva
koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za
vlastite potrebe
- - - - -
U Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela - - - - -
Nepoznato - - - - -
Ukupno 540 625 634 486 634
Izvor: Zaposlenost i plaće 2009.-2013., DZS (stanje 31. ožujka za svaku godinu)
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
32
Gospodarstvo Općine Bistra u velikoj se mjeri razvija pod utjecajem blizine Zagreba, odnosno
njenog geoprometnog položaja. Gospodarska zona na području Općine predstavlja resurs za
budući razvoj, a poduzetničke inicijative prepoznate su kao ključne za razvoj turizma.
Razvojem turizma nastoji se postići sveukupni gospodarski razvoj Općine Bistra,
diversifikacija gospodarstva, postizanje višeg indeksa razvijenosti i unapređivanje standarda
stanovništva.
2.6. Analiza postojeće prometne i komunalne infrastrukture
Za razvoj turizma u Općini Bistra od iznimne je važnosti kontinuirano unaprjeđivati
komunalnu i prometnu infrastrukturu. U geoprometnom pogledu, Općina je smještena u
sjevernom dijelu Zagrebačke županije, a posebni značaj ima za odvijanje županijskog i
lokalnog cestovnog prometa, odnosno za povezivanje sjevera Županije sa Zagrebom i
zapadnog i sjevernog dijela Županije s Medvednicom. Najznačajnije prometnice na području
Općine su dionica autoceste A2 (Macelj-Krapina-Zagreb) te državna cesta D1 (Macelj-
Krapina-Zagreb-Karlovac-Split), dok su od županijske važnosti četiri dionice županijskih cesta
(Ž2220, Ž3007, ŽŽ3036, Ž3037). Mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta kao i kvaliteta njihovih
kolnika na pojedinim dionicama ne zadovoljava suvremene potrebe te se kontinuirano
rekonstruiraju, što je i u skladu sa smjernicama strateškog razvoja Općine. Prometnice je
potrebno modernizirati i primjereno održavati kako bi se stvorili preduvjeti za razvoj turizma,
ali i cjelokupnog gospodarstva te u konačnici stvorili uvjeti za ugodan boravak u naseljima.
Od posebne je važnosti prometnica do Medvednice koja se za potrebe održavanja utrka
Skijaškog kupa rekonstruirala u dužini od oko 6 kilometara. Ostale prometne površine u
Općini predstavljaju kolno pješački i pješački putevi na čijem se unapređenju također
kontinuirano djeluje.
Područje Općine Bistra gotovo je u potpunosti obuhvaćeno fiksnim telefonskim linijama i
mobilnom telefonijom te je omogućeno spajanje i na brzu internetsku mrežu, što je važno za
razvoj turizma. Tijekom 2010. Općina Bistra bila je prvo područje u kojima su započeli radovi
na razvoju optičke infrastrukture s ciljem modernizacije telekomunikacijske mreže i pružanja
usluga brzog interneta. Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine, od ukupno 2
071 privatnih kućanstava 1 134 ili 54,8% kućanstava posjedovalo je osobno računalo, dok se
internetom služilo 1 002 ili 48,4%. U usporedbi sa županijskim i nacionalnim udjelima, stanje
u Općini je nešto nepovoljnije, što se može pripisati slabijom infrastrukturnom
opremljenošću ruralnog područja i većem udjelu starijeg stanovništva. U naselju Donja Bistra
nalazi se i poštanski ured čija je slabost njegova dostupnost pošto se nalazi neposredno izvan
naselja.
Općina Bistra opskrbljena je energijom, odnosno plinom i električnom energijom, a
organizirano je i gospodarenje otpada, sakupljanje komunalnog otpada te njegovo sortiranje
i odvajanje koje provodi tvrtka Zaprešić d.o.o. Opasnost za turizam i okoliš predstavljaju
divlja odlagališta smeća, što se edukacijom i nadzorom nastoji spriječiti. Vodovodna mreža se
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
33
zbog dotrajalosti kontinuirano unapređuje, a izgrađuje se i kanalizacijska mreža te će sva
kućanstva imati mogućnost priključenja na kanalizacijski sustav.
Na području Općine nalazi se sljedeća infrastruktura koja je od važnosti za Republiku
Hrvatsku:
Prometnice (autocesta A2 i državna cesta D1),
Energetske građevine (dalekovod naponskog nivoa 2x400 kV),
Telekomunikacijske građevine (radijski koridori i TV odašiljač Sljeme, međunarodni TK
kabel),
Vodne građevine (regulacija vodotoka Krapina),
Plinovodi (magistralni plinovod DN 500 Zabok-Podsused i planirani plinovod zabok-
Lučko).
U smislu turizma, posebna je vrijednost TV odašiljača Sljeme (radiotelevizijski toranj Sljeme)
na Medvednici. Osim značaja primarne svrhe, toranj stvara prepoznatljivu vizuru područja na
kojem se nalazi, a u budućnosti se planira i uređenje vidikovca na njemu.
2.7. Analiza stanja turizma
Analiza stanja turizma obuhvaća analizu prostorno-planske dokumentacije s gledišta turizma,
analizu korištenja turističkih resursa te analize strategije gospodarskog razvoja Općine i
glavnih trendova na turističkom tržištu.
2.7.1. Analiza prostorno-planske dokumentacije s gledišta razvoja turizma na području
Općine Bistra
Analizom postojeće prostorno-planske dokumentacije s gledišta turizma nastoje se utvrditi
mogućnosti i ograničenja kod planiranja budućeg razvoja Općine u odnosu na dokumentaciju
više razine. Usklađivanje lokalne strategije razvoja turizma i strategije razvoja turizma na
razini Republike Hrvatske nužno je kako bi se lokalno gospodarstvo, odnosno turizam
razvijao prema zajedničkim razvojnim ciljevima. Potrebno je naglasiti kako su strategije više
razine u potpunosti usklađene sa strateškim dokumentima Europske unije, među kojima je i
Europa 2020, strategija za rast i radna mjesta u Europskoj uniji.
Na nacionalnoj razini razvojni dokumenti turizma, a ujedno i ključni dokumenti za razvoj
turizma na području Općine Bistra su:
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine,
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020,
Akcijski plan razvoja kulturnog turizma (radna verzija).
Na područnoj (regionalnoj) razini, odnosno u Zagrebačkoj županiji trenutno ne postoji
strategija cjelokupnog razvoja Županije, odnosno prethodna je zastarjela, a izostanak važećih
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
34
strateških dokumenata razvoja turizma otežava planski razvoj turizma u Županiji te izradu
lokalnih razvojnih strategija u turizmu. Ipak, postoje dokumenti Zagrebačke županije koji se
dotiču turizma, a to su Smjernice i programi razvoja turizma u Županiji iz 2004. godine te
Studija razvoja seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji iz 2005. godine koje se temelje na
prethodnim razvojnim županijskim dokumentima i nisu u skladu s razvojnim trendovima u
turizmu. U novom programskom razdoblju moguće su izrade novih županijskih strateških
dokumenata cjelokupnog razvoja i razvoja turističkog sektora. Na području Općine Bistra
postoji strategija gospodarskog razvoja Općine do 2020. godine koja predstavlja temelj za
budući gospodarski i cjelokupni razvoj Općine te smjernice za korištenje Europskih i
strukturnih fondova kao ključnih pokretača razvoja, dok se Prostornim planom Parka prirode
Medvednica definiraju turističke zone i moguće turističke aktivnosti.
2.7.1.1. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine je dokument koji utvrđuje
ključne aktivnosti turističke politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih,
organizacijskih i ljudskih pretpostavki za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma na
međunarodnom tržištu. Predstavljena je i vizija razvoja hrvatskog turizma 2020. godine te
glavni ciljevi razvoja i to povećanje atraktivnosti i konkurentnosti koja će rezultirati ulaskom
u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti. Osim navedenog,
strateški ciljevi turističkog razvoja su i poboljšanje strukture i kvalitete smještaja, novo
zapošljavanje, investicije i povećanje turističke potrošnje.
Kako bi se ostvarili ciljevi, predstavljeno je 26 prioritetnih mjera turističke politike
podijeljenih u dvije kategorije čija će realizacija pridonijeti i razvoju turizma u Općini Bistra.
Prvu kategoriju čine mjere bez čije provedbe nije moguće realizirati definirane strateške
ciljeve, dok drugu kategoriju čine mjere koje su od ključnog značaja za ostvarivanje
pojedinačnih razvojnih ciljeva.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
35
Tablica 16: Prioritetne mjere unapređenja konkurentnosti hrvatskog turizma koje se izravno
odnose na razvoj turizma Općine Bistra
Mjere unapređenja konkurentnosti hrvatskog turizma
1.
Usklađivanje i unapređenje zakonskog
okvira u funkciji jačanja poduzetništva i
investicija
11.
Definiranje jedinstvenih kriterija za
strateško planiranje turističkog razvoja i
izrada strateških planova
2. Ubrzavanje investicijske aktivnosti
donošenjem posebnog zakona 15. Akcijski plan razvoja kulturnog turizma
3. Ubrzano rješavanje imovinsko-vlasničke
problematike 18. Program razvoja cikloturizma
5.
Gospodarsko aktiviranje turistički
interesantnih objekata/lokaliteta kojima
upravlja DUUDI
19. Usklađivanje sustava obrazovanja u
ugostiteljstvu s potražnjom
6. Proaktivna fiskalna politika u turizmu 20. Nacionalni program cjeloživotnog učenja
za djelatnike u turizmu
7.
Pokretanje novih programa za poticanje
razvoja malih, srednjih i velikih
poduzetničkih poduhvata
21.
Preustroj sustava turističkih zajednica i
izgradnja efikasnog sustava upravljanja
turističkom destinacijom
8. Nacionalni program razvoja malih obiteljskih
hotela 23.
Razvojni program specijalizacije
receptivnih turističkih agencija
9. Nacionalni program unapređenja
obiteljskog smještaja 25. Promocija investicija u turizmu
10. Stvaranje poduzetničkih klastera 26.
Pozicioniranje Ministarstva turizma kao
posredničkog tijela u korištenju fondova
EU 2014.-2020.
Izvor: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, 2013.
2.7.1.2. Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2014.-2020.
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2014.-2020. je dokument kojim je definiran
nacionalni turistički marketing te ostvarivanje ciljeva povećanja snage brenda, povećanje
broja dolazaka turista u pred i posezoni te povećanje dnevne potrošnje. Marketinški plan
predstavio je prijedlog vrijednosti koje opisuju turističku ponudu na način da objašnjava
koristi koje turistička destinacija može pružiti svojim gostima te ih iskoristiti u svojoj
promociji. Prema tome, prednosti i točke diferencijacije Općine Bistra u usporedbi s drugim
odredištima, prema prijedlogu vrijednosti koji se ugrađuje u stvaranje turističkih proizvoda,
su:
1. Ljepota prirode,
2. Netaknutost i očuvanost,
3. Bogata povijest i kultura,
4. Tradicijska gastronomija i enologija,
5. Karakteristike životnog stila bistranskog kraja (običaji, obrti i zanati, glazba i ples).
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
36
Definirane su aktivnosti, odnosno inicijative na koje je potrebno obratiti pažnju pri kreiranju
turističkih proizvoda i brenda destinacije, kao što su dizajniranje primamljivog brenda za
ciljane segmente gostiju, komunikacijske inicijative koje ojačavaju brend kroz medijske
formate, uspostavljanje učinkovitog prodajnog sustava, definiranje inicijativa osmišljenih da
udovolje očekivanjima gostiju te davanje podrške turističkoj industriji kroz inicijative koje
uključuju transfer tehnologija i znanja. Strateški marketinški plan hrvatskog turizma dao je
smjernice izrade koncepta brendiranja i promocije destinacije Općina Bistra.
2.7.1.3. Prostorni plan Parka prirode Medvednica
Općina Bistra obuhvaća zapadni dio Parka prirode Medvednica, koji privlači turiste i
posjetitelje kojima je cilj zadovoljavanja potreba za boravkom i odmorom u vrijednom i
zaštićenom prostoru te zadovoljavanje potrebe za rekreacijom i stjecanju novih saznanja o
prostoru. Prostornim planom navodi se potreba održavanja ravnoteže između očuvanja i
racionalnog korištenja resursa, a opći ciljevi prostornog uređenja su između ostalih očuvanje
prirodnih i krajobraznih značajki, očuvanje ekološke mreže Natura 2000, unapređivanje
funkcija Parka prirode, vođenje računa o osjetljivosti i dozvoljenom opterećenju prostora,
krajnjim kapacitetima te ograničenjima stambene izgradnje i izgradnje u turističke svrhe. Svi
zahvati u dijelu Općine koji se nalazi unutar Parka prirode moraju biti u skladu s Planom te sa
specifičnostima prostora na što je ovaj dokument obratio posebnu pažnju. Planom se
određuju posebni ciljevi prostornog uređenja,koji se odnose na razvoj turizma i drugih
djelatnosti, a odnose se i na područje Općine Bistra:
Uspostavljanje visokog stupnja kontrole korištenja prostora i aktivnosti unutar Parka
s mjerama sanacije ugroženih prostora te posebna skrb o pojedinim lokalitetima od
značaja za prirodni i kulturni identitet, tradiciju i turističku aktivnost,
Omogućavanje održivog razvoja naselja i optimalno korištenje postojećeg
građevinskog fonda u cilju oblikovanja identiteta postojećih naselja,
Prometno rasterećenje vršne zone i poboljšanje javnog prijevoza,
Širenje, odnosno usmjeravanje posjećivanja na više atraktivnih područja, lokacija i
poteza za posjećivanje, razgledavanje, edukaciju, rekreaciju i boravak te uključivanje
u širu turističku ponudu,
Zadržavanje funkcije izletništva i planinarenja,
Unapređenje komunalne infrastrukture,
Prilagođavanje zahvata u prostoru, a posebno arhitekture tradicijskim značajkama,
Komunikacija, edukacija i interpretacija.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
37
2.7.2. Analiza korištenja turističkih resursa
Hrvatski turizam karakterizira izrazita sezonalnost, prvenstveno zbog primarnog turističkog
proizvoda sunca i mora, no sezonalnost nije karakteristika turizma Kontinentalne Hrvatske
koja je 2010. godine bilježila 11% svih turističkih dolazaka i 4% svih noćenja turista u
Republici Hrvatskoj14.
U Zagrebačkoj županiji 2014. godine ostvareno je 51 259 dolazaka i 85 759 noćenja turista. U
strukturi stranih turista, Zagrebačku županiju tradicionalno posjećuju gosti iz Njemačke,
Italije, Slovenije i Austrije, dok se bilježi porast dolazaka turista iz Ukrajine, Srbije, Bugarske,
Južne Koreje i Nizozemske. Izletničke destinacije s bogatom prirodnom i kulturnom
baštinom, kao i raznolike manifestacije, vinske ceste i biciklističke staze glavni su privlačni
čimbenici dolazaka turista na područje Županije, a time i Općine Bistra.
Tablica 17: Dolasci i noćenja turista na području Zagrebačke županije, 2010.-2014.
Struktura
turista 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Dolasci
Strani 17 908 18 030 21 586 26 652 30 740
Domaći 17 083 17 038 18 404 21 348 20 519
Ukupno 34 991 35 068 39 990 48 000 51 259
Noćenja
Strani 28 819 30 365 38 833 44 158 51 914
Domaći 27 408 32 529 34 343 38 151 33 845
Ukupno 56 227 62 894 73 176 82 309 85 759
Izvor: Turistička zajednica Zagrebačke županije, 2015.
Na području Općine Bistra ne postoje smještajni kapaciteti za prihvat turista te zbog toga i ne
postoje podaci o broju noćenja ostvarenih proteklih godina. Također, ne postoje informativni
centri ili punktovi, kao ni ured turističke zajednice koji bi evidentirao posjetitelje ili izletnike
koji su se zatekli na području Općine. Bilježe se brojčani podaci vezani za broj posjetitelja
sportske manifestacije Snježna kraljica, skijaške utrke na Sljemenu koja se održava
posljednjih deset godina. Procjenjuje se da za vrijeme održavanja utrka tijekom dva dana u
siječnju, oko 4 500 VIP gostiju prolazi kroz Općinu Bistra, a određen broj se i zadržava u
okolnim ugostiteljskim objektima u Općini, međutim podataka o noćenju nema.
Bez odgovarajućih smještajnih objekata poput seoskih domaćinstava, kuća za odmor,
kampova, tradicionalnih kuća ili sličnih objekata za pružanje smještaja nije moguć daljnji
razvoj turizma, kao ni organizacijskih oblika u turizmu (turistička zajednica, turistička agencija
ili turistička udruga) koje bi vršile evidenciju broja dolazaka i noćenja na području Općine.
14 Institut za turizam, Hrvatski turizam i konkurentsko okruženje, 2012, http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-03-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
38
2.7.3. Analiza dosadašnjeg razvoja turizma
Danas je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske, a Hrvatska je
jedna od najposjećenijih i najznačajnijih turističkih odredišta Europe. Hrvatska već duži niz
godina bilježi snažan rast turizma te se pozicionira u vrh svjetske turističke potražnje
posebno među turistima iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, Češke, Slovačke, Francuske,
Nizozemske i turistima izvan Europe, kao što su Amerikanci, Korejanci, Japanci i Kinezi.
Turizam Republike Hrvatske karakteriziraju i slabosti poput nedovoljne diferenciranosti
proizvoda i usluga, odnosno izrazite usmjerenosti na razvoj turističkog proizvoda sunca i
mora, nedostatka inovativnih i kvalitetnih sadržaja za posjetitelje, rasta temeljenog na
povećanju udjela privatnog smještaja, nedostatka kvalitetne hotelske ponude, nedostatka
kapitalnih investicija, nedovoljno dobre povezanosti zračnim i pomorskim putem, nedostatka
broja globalno brendiranih destinacija, neadekvatne destinacijske turističke infrastrukture te
orijentacije lokalnog stanovništva na sezonsko poslovanje.
Dosadašnji razvoj turizma u Kontinentalnoj Hrvatskoj temeljio se na razvoju pojedinih
selektivnih oblika turizma. Izgradnja toplica i smještajnih kapaciteta u kontinentalnoj
Hrvatskoj potaknula je intenzivniji razvoj zdravstvenog i kupališnog turizma, a kulturno-
povijesna baština okolnih naselja potaknula je organiziranje folklorno-glazbenih
manifestacija. Također, 1990-ih započeo je organizirani razvoj ruralnog turizma, posebno na
seoskim domaćinstvima.
Dosadašnji razvoj pojedinih oblika turizma na području Općine Bistra temeljio se na
dugogodišnjem održavanju utrka Svjetskog skijaškog kupa na Medvednici, izletničkom
turizmu koji se odvijao u Parku prirode Medvednica te na održavanju lokalnih manifestacija
poput Dana Općine Bistra koji privlači određen broj posjetitelja iz okolice Općine. Kako na
području Općine trenutno nema smještajnih kapaciteta, ugostiteljska ponuda je izuzetno
važna, posebice za izletnike koji su koristili usluge jednog od tri ugostiteljskih objekata u
Općini.
Povodom 16. obljetnice postojanja Općine Bistra izrađeni su info-plakati namijenjeni
lokalnom stanovništvu i posjetiteljima. Plakati su izrađeni korištenjem orto-foto snimaka
Državne geodetske uprave, a postavljeni su u informacijske ormariće s rasvjetom koji su
smješteni u Novakima na križanju Stubičke s Podgorskom ulicom, u centru Donje Bistre, u
Poljanici na autobusnoj stanici kod Kulturnog centra i u Gornjoj Bistri na okretištu autobusa.
Svaki info-plakat sadrži informativnu kartu Općine Bistra na kojoj su oznake pozicija drugih
info-plakata i detaljnu kartu područja na kome se nalazi svaki plakat. Tako plakat u Novakima
prikazuje područje Novaka Bistranskih i Bukovja Bistranskih, plakat plakat u Poljanici
područje Poljanice i Oborova dok plakati u Gornjoj i Donjoj Bistri prikazuju samo ta naselja.
Osim tekstualnog sadržaja, plakati sadrže i ilustrativne sadržaje koje čine 13 fotografija
najpoznatijih bistranskih objekata i građevina te drugih karakteristika ovog kraja.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
39
2.7.4. Analiza strategije gospodarskog razvoja Općine
Krajem 2014. godine izrađen je strateški dokument Strategija pametnog razvoja Općine
Bistra za razdoblje 2014.-2020., koji predstavlja temelj za pristup Europskim strukturnim i
investicijskim fondovima s ciljem gospodarskog i društvenog razvoja Općine. Strategijom je
predstavljen katalog razvojnih projekata, odnosno pet grupa strateških projekata, čija bi
realizacija doprinijela porastu broja stanovnika, rastu BDP-a po glavi stanovnika, pad stope
nezaposlenosti i rast općinskog proračuna do 2020. godine:
1. Urbanizacija i stvaranje općinskog središta,
2. Razvoj područja modernog sub-urbanog stanovanja,
3. Razvoj prometne i turističke infrastrukture,
4. Poticanje ruralnog razvoja,
5. Razvoj obrazovne i kulturne infrastrukture.
Cilj prve grupe projekata je izgradnja novog središta čime bi se zaokružila funkcionalna i
suvremena sredina u svrhu integriranja Općine u koncept sub-urbanog naselja. Izgradnja
reprezentativnog općinskog središta te komercijalnih i javnih sadržaja poput tržnice,
trgovina, tradicionalnih obrta, financijskih institucija, ugostiteljskih objekata ponudila bi
usluge potrebne posjetiteljima i turistima tijekom njihovog boravka na području Općine.
Realizacijom treće grupe strateških projekata, odnosno razvojem prometne i turističke
infrastrukture, stvorio bi se prepoznatljivi turistički proizvod Općine Bistra kojim bi se privukli
turisti tijekom cijele godine. Strategijom su predviđeni projekti poput izgradnje turističkog
kampa s popratnim sadržajima koji bi zadovoljile sve potrebe suvremenog turista, stvaranje
prostorno-planskih pretpostavki za privatne investicije za nekoliko manjih hotela, izgradnja
biciklističkih i pješačkih staza te odmorišta, osnivanje turističke zajednice i općinskog
turističkog ureda, pokretanje internetske stranice za promociju turizma te kapitalan projekt
izgradnje žičare na Medvednici kojom bi se povezao Grad Zagreb i Općina Bistra.
U svrhu ruralnog razvoja Općine predstavljene su aktivnosti kojima će se nastojati zaustaviti
razvojno zaostajanje ruralnih područja učinkovitim korištenjem svih resursa. Projekti poput
organiziranja središnjeg sajma za područje Zagorja, modernizacije prometne i komunalne
infrastrukture u ruralnim područjima, osnivanja klastera ruralnog turizma, udruživanja
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i izgradnja skladišnih kapaciteta, čime bi se
povećala gospodarska aktivnost i tržišni kapaciteti gospodarstava te razvoj lokalne
internetske trgovine autohtonim proizvodima potaknuli bi razvoj turizma na seoskim
domaćinstvima.
Petom grupom projekata predviđen je razvoj kulturne infrastrukture, odnosno izgradnja
multifunkcionalne audio-vizualne dvorane za potrebe javnih priredbi i odvijanja kulturnih
aktivnosti i poduzetništva te osnivanje Ekomuzeja Bistra, čijom bi se realizacijom potaknuo
razvoj kulturnog turizma na području Općine. Godine 2015., na sjednici Općinskog vijeća
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
40
donesena je odluka o razvojnim projektima koji se nadovezuju na Strategiju pametnog
razvoja Općine Bistra za razdoblje 2014.-2020.
2.7.5. Analiza glavnih trendova na turističkom tržištu
Turizam je gospodarska grana koja je podložna velikim promjenama, a trendovi u turizmu
mijenjaju se sukladno promjenama potreba potrošača, političkim promjenama,
globalizacijskim procesima, zabrinutosti za očuvanje okoliša i slično. Globalni turistički
trendovi ukazuju na kontinuiran rast turizma proteklih desetljeća uz povremene krize te na
početak rasta i razvoja turizma u dosad turistički nerazvijenim područjima. Upravo zbog toga,
Općina Bistra može pronaći svoje mjesto na tržištu i ponuditi sadržaje turistima željnim novih
iskustava, doživljaja i znanja. Stoga, sveprisutni masovni turizam sve se više transformira u
individualni turizam koji je podređen potrebama svakog pojedinog turista.
Osim promjena u društvenom, gospodarskom i političkom okruženju, dolazi i do promjena u
pravnom okruženju, odnosno sve veća regulacija, povećanje kvalitete, praćenje poslovanja i
procedura rada te zaštita potrošača i radnika. Na razvoj turizma značajno utječe razvoj
tehnologije, posebice informacijskih i komunikacijskih te inovacije usmjerene na
unapređenje turističke ponude i unapređenje svih oblika prijevoza. Pojava i razvoj Interneta
utjecali su na promjene u promociji i organizaciji turizma, a omogućili su korisnicima
interakciju s pružateljima turističkih usluga te mogućnost kreiranja proizvoda prema svojim
potrebama, što predstavlja priliku za Općinu Bistra. Inovativnom turističkom ponudom
usmjerenom prema svakom pojedinom posjetitelju ili turistu, omogućilo bi se stvaranje
većeg doživljaja Općine Bistra kao turističke destinacije i povezivanje turista s identitetom
bistranskog kraja i domaćinima.
Navedene promjene u potrebama turista, stvaraju potrebu za pažljivim pozicioniranjem
sadržaja, aktivnosti i usluga u turističkoj destinaciji Bistra, odnosno za poticanje stvaranja
raznolikih oblika smještajne i ugostiteljske ponude. Trendovi ukazuju kako će se ubrzano
razvijati niz selektivnih oblika turizma poput:
Ruralnog turizma,
Sportsko-rekreacijskog i cikloturizma,
Pustolovnog turizma,
Kulturnog turizma te
Poslovnog turizma.
Upravo je ovim strateškim dokumentom predviđen razvoj pojedinih selektivnih oblika
turizma na području Općine Bistra. Razvojem ruralnog, izletišnog, kulturnog, sportsko-
rekreacijskog i cikloturizma te pustolovnog i kulturnog turizma u Općini Bistra upotpunila bi
se turistička ponuda Zagrebačke županije, ali i Kontinentalne Hrvatske te bi se ublažila
izrazita sezonalnost hrvatskog turizma. Turizam Općine Bistra može ponuditi suvremenim
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
41
turistima stjecanje novih iskustava i zadovoljavanje potreba za cjeloživotno učenje i
upoznavanje novih kultura.
2.7.6. Institucionalni okvir turizma Republike Hrvatske
Institucionalni okvir turizma Republike Hrvatske predstavlja složen sustav kojeg osim
Ministarstva turizma i s njime neposredno povezanih institucija čine i različite strukovne
udruge i organizacije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U Republici Hrvatskoj ne
postoji jedinstven skup mjera, već se mjere donose unutar raznih sektorskih politika tako da
na turizam utječu i druga ministarstva koja nisu u formalnom smislu dio turističkog sektora
poput Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede,
Ministarstvo kulture, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i drugih15.
Ministarstvo turizma glavno je upravno i izvršno tijelo koje obavlja poslove vezane uz
turističku politiku Republike Hrvatske, izradu strategiju razvoja hrvatskog turizma, razvoj i
investicije u turizmu, razvoj selektivnih oblika turizma, unapređenje malog poduzetništva u
turizmu, praćenje i analiziranje kvalitete turističke ponude te druge poslove sukladno
zakonskim propisima. Na državnoj razini djeluju ostali dionici relevantni za turizam i
turističku politiku poput Odbora za turizam Hrvatskog sabora koji sudjeluje u postupku
donošenja zakona i drugih propisa te utvrđuje i prati provođenje politike.
Na državnoj razini djeluje i Hrvatska gospodarska komora organizirana u sektore koja okuplja
gospodarske subjekte s ciljem pružanja pomoći u njihovom poslovanju na domaćem i
inozemnom tržištu. Jedan od sektora Hrvatske gospodarske komore je i Sektor za turizam
kojem je cilj strukovno povezivanje članica za potrebe rješavanja aktualne problematike,
prezentiranja i zastupanja stavova prema resornim ministarstvima i drugim institucijama,
kao i promocijskih aktivnosti na pružanju i unapređenju kvalitete usluga u turizmu na
nacionalnoj razini. U Komori djeluju strukovna udruženja, zajednice, grupacije, sekcije i
vijeća iz područja turizma među kojima su Udruženje hotelijera, Udruženje ugostiteljskih
djelatnosti, Zajednica kulturnog turizma, Udruženje kamping turizma, Zajednica
zdravstvenog turizma, Zajednica obiteljskog smještaja i turizma, zajednica ruralnog turizma,
Zajednica pustolovnog turizma te druge organizacije. Uz Hrvatsku gospodarsku komoru
djeluje i Hrvatska obrtnička komora (HOK) koja okuplja obrtnike radi promicanja obrta i
obrtništva, zastupanja interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog
sustava, davanja mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja zakona i propisa u
području obrtništva i obavljanja drugih zadataka određenim zakonom i statutom Hrvatske
obrtničke komore. U turističkom sustavu nalaze se i udruge kao što su Udruga hrvatskih
putničkih agencija i Udruga ugostiteljstva i turizma unutar Hrvatske udruge poslodavaca.
15 Institut za turizam, Organizacija za provedbu, 2012., http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-13-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
42
Ključnu ulogu u ostvarivanju zadaća resornog ministarstva ima sustav turističkih zajednica
kojeg čine nacionalna turistička organizacija Hrvatska turistička zajednica (HTZ), dvadeset i
jedna županijska turistička zajednica te oko 300 turističkih zajednica gradova, općina, mjesta
i područja, a koje su zadužene za razvoj proizvoda, očuvanje i unapređenje okoliša,
promociju destinacije te za druge poslove. Jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove kojima se neposredno
ostvaruju potrebe građana te se tako u područjima gdje je turizam ključan za razvoj osnivaju
posebni upravni odjeli za turizam ili se turizmom bave drugi odjeli, najčešće upravni za
gospodarstvo. Upravni odjeli u svom djelokrugu uglavnom ne obnašaju zadaće destinacijske
menadžment organizacije, nego ukoliko su u mogućnosti provode projekte vezane za
turizam.
Sastav upravljanja turizmom u Republici Hrvatskoj je kompleksan, a glavnu ulogu u kreiranju
i provođenju turističke ima Ministarstvo turizma zajedno s drugim resornim ministarstvima.
Stanje razvoja turizma na nacionalnoj razini je zadovoljavajuće, a problem predstavlja
zanemariv utjecaj Ministarstva turizma na regionalne i lokalne samouprave gdje se situacija
nije poboljšala ni uz osnivanje posebnih upravnih odjela za turizam. Naime, utjecaj države
svodi se samo na obveznu primjenu zakonske i planske regulative koju donosi Vlada
Republike Hrvatske, dok je planiranje i razvoj turizma na regionalnoj i lokalnoj razini potpuno
autonomno. Potrebno je naglasiti kako su na državnoj razini izrađena dva strateška
dokumenta u turizmu za razdoblje 2014.-2020., Strategija razvoja turizma Republike
Hrvatske i Strateški marketinški plan hrvatskog turizma, dok je na lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) razini izrađen zanemariv broj strateških turističkih razvojnih dokumenata.
Slična situacija se odvija i u sustavu turističkih zajednica gdje Ministarstvo turizma ima
neposredan utjecaj na rad Hrvatske turističke zajednice, dok za regionalne i lokalne turističke
zajednice uglavnom ima ulogu kontrolora provođenja zakonitosti u radu tog sustava te
razvojne odluke ovise isključivo o lokalnoj samoupravi i organizacijama koje su nerijetko
djelomično vođene lokalnim interesima. Osim kroz zakonski okvir, Ministarstvo turizma
usmjerava razvoj turizma na regionalnoj i lokalnoj razini i kroz sustav potpora ili
neposrednom realizacijom određenih projekata na državnom zemljištu ukoliko je u skladu s
prostornim planom područne (regionalne) i lokalne samouprave16.
Osim organizacijske strane institucija, predmetom analize institucionalnog okvira obuhvaćen
je i pravni okvir, a popis zakona i provedbenih propisa u turizmu i ugostiteljstvu nalazi se na
kraju dokumenta u priloženoj tablici.
16 Institut za turizam, Organizacija za provedbu, 2012., http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-13-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
43
3. SWOT analiza
SWOT analiza, odnosno analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji odnosi se na ključne
elemente koji karakteriziraju atraktivnost Općine Bistra kao turističke destinacije te one
elemente koji trenutno utječu na razvoj ruralnog turizma Općine. Analiza je provedena u
sljedećim područjima:
Atrakcijska osnova (prirodna i kulturna baština Općine Bistra),
Infrastruktura (turistička, prometna, komunalna i društvena),
Organizacijski potencijal za razvoj turizma na području Općine Bistra.
3.1. SWOT analiza atrakcijske osnove
ATRAKCIJSKA OSNOVA
SNAGE SLABOSTI
Raznolikost i očuvanost prirodnih resursa
(ugodna klima, geomorfološka obilježja,
niski stupanj onečišćenja zraka i vode te
bogata bioraznolikost – Natura 2000)
Brojni atraktivni zaštićeni dijelovi prirode
poput Parka prirode Medvednice i
spomenika prirode
Velik broj zaštićenih kulturnih dobara
(kompleks crkve Sv. Nikole, Stara škola i
druga kulturna dobra)
Raznolika i vrijedna tradicijska i kulturno-
povijesna baština iz svih povijesnih razdoblja
(ples, običaji, obrti, glazba, nošnje, gastro i
enologija, narječje i drugo)
Prepoznatljivo tradicijsko graditeljstvo (hiže
bistranskog kraja)
Neprimjerena dosadašnja turistička
valorizacija prirodnih i kulturnih resursa
Ekološka i estetska degradacija prostora i
baštine neprikladnom izgradnjom
Nepostojanje zajedničke politike zaštićenih
područja (parkovi prirode i ostala zaštićena
područja)
Nedovoljno jaka institucionalna regulacija
sustava zaštite kulturno-povijesne baštine
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi nad
objektima kulturne baštine
Atrakcije u lošem stanju i potrebna je
njihova rekonstrukcija
PRILIKE PRIJETNJE
Na relativno malom prostoru moguće razviti
različite turističke proizvode temeljene na
prirodnoj i kulturnoj baštini
Mogućnost turističke valorizacije Parka
prirode Medvednica i Nature 2000
Razvijanje selektivnih oblika turizma zbog
raznovrsnosti ponude (sportsko-rekreacijski,
ekoturizam, gastro i eno turizma)
Raspoloživost kvalitetnog prostora za
turističku izgradnju
Veća ulaganja u zaštitu prirode i mogućnosti
obnove kulturne baštine iz fondova Unije
Intenzivnim razvojem turizma moguće
onečišćenje okoliša i degradacija turističkih
atrakcija
Needuciranost stanovništva i
neiskorištavanje fondova Unije
Propadanje objekata kulturno-povijesne
baštine zbog izostanaka investicija i
održavanja
Nerješavanje vlasničkih odnosa nad
objektima kulturne baštine
Zanemarivanje vrijednosti koje ima
tradicijska baština
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
44
Smanjenje mogućnosti ulaganja u prostore
obuhvaćene Naturom 2000
3.2. SWOT analiza organizacijskog potencijala za razvoj turizma
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
SNAGE SLABOSTI
Podrška i napori lokalne vlasti i pojedinih
skupina stanovništva za razvoj turizma
Organiziranje različitih manifestacija poput
Dana Bistre i sportsko-rekreacijskih
događaja
Uključivanje udruga u organizaciju
manifestacija i događanja na području
Općine
Gostoljubivost lokalnog stanovništva i
profesionalizam djelatnika u ugostiteljstvu
Dobro razvijena mreža srednjih strukovnih
škola na području Grada Zagreba i
Zagrebačke županije koje pohađaju i učenici
Općine
Niska stopa turističke aktivnosti i mali
prihodi od turizma
Osim Općine Bistra, nepostojanje nositelja
turističkog razvoja u Općini, odnosno
nepostojanje turističke zajednice
Nepostojanje turističke agencije ili turističke
udruge koja bi pružala usluge i promovirala
Općinu
Nepostojanje organiziranog marketinga i
promocije Općine Bistra
Nedefiniran turistički imidž
Nedostatak brenda na području Općine
Nedostatak inovativnih ideja i
poduzetničkog duha
Nedostatak turističke tradicije
PRILIKE PRIJETNJE
Osnivanje turističke zajednice u Općini Bistra
Osnivanje turističke agencije, info centra,
turističkih udruga i drugih turističkih
organizacija za pružanje informacija i usluga
u turizmu
Poticanje poduzetništva i investicija u
turizmu
Povećanje svijesti o potrebi snažnijeg
razvoja turističke ponude
Stvaranje inovativnih turističkih proizvoda te
promocija turizma koja bi približila te
proizvode turistima
Stvaranje brenda
Neučinkovit sustav turističkih zajednica
uslijed usitnjenosti i nedostatka financija i
ljudskih resursa
Nedovoljno stabilan, usklađen i poticajan
zakonski i institucionalni okvir na razini cijele
Hrvatske
Nedovoljna suradnja javnog i privatnog
sektora u turističkim razvojnim projektima
Nedovoljna povezanost turizma i ostalih
gospodarskih djelatnosti
Iseljavanje obrazovanog i stručnog kadra
Nedovoljna kontrola nad razvojem Općine
Bistra, kao turističke destinacije
Izostanak razvojno poticajnih investicijskih
projekata
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
45
3.3. SWOT analiza prometne, komunalne, društvene i turističke infrastrukture
PROMETNA, KOMUNALNA, DRUŠTVENA I TURISTIČKA INFRASTRUKTURA
SNAGE SLABOSTI
Povoljan geoprometni položaj Općine u
odnosu na važna europska turistički
emitivna tržišta i Grad Zagreb
Dostupnost autoceste A2 i integracija u
europsku mrežu prometnih pravaca
Dostupnost zračnog prometa (Zračna luka
Zagreb)
Dovoljne količine i kvaliteta pitke vode i
razvijen sustav elekto i plinoopskrbe
Postojanje društvene infrastrukture koja
može poslužiti u turističke svrhe (lovački
dom, Kulturni centar, Zavičajni muzej)
Kontinuirani napori Općine za unapređenje
prometne i komunalne infrastrukture
Označene planinarske staze i poučna staza
Bistra koje vode prema Parku prirode
Iako se kontinuirano unapređuje, na nekim
područjima nedovoljna kvaliteta lokalnih
prometnica
Niska razina sigurnosti na prometnicama
Nedostatak turističke infrastrukture
(biciklističke staze, info punktovi i drugo)
Nedostatak smještajnih kapaciteta
Niska kvaliteta turističke prometne
signalizacije
PRILIKE PRIJETNJE
Veći broj dolazaka u Općinu Bistra putem
zračnog prometa
Povećani interes lokalnih vlasti za razvoj
prometne i komunalne infrastrukture
Mogućnost korištenja fondova Unije za
izgradnju prometne i komunalne
infrastrukture (nerazvrstane ceste,
nogostupi, parkirališta i slično)
Mogućnost korištenja fondova Unije za
izgradnju turističke infrastrukture
(smještajni i ugostiteljski kapaciteti, info
punktovi, muzeji i slično)
Mogućnost iskorištavanja fondova Unije za
razvoj nepoljoprivrednih (turističkih)
djelatnosti u ruralnim područjima
Smanjenje ulaganja u razvoj prometne i
komunalne infrastrukture uslijed nedostatka
financijskih sredstava
Needuciranost i neiskorištavanje prilika koje
nude fondovi Unije
Inertnost stanovništva i nedostatak
poduzetničkog duha
Izostajanje investicijskih projekata uslijed
nerješavanja imovinsko-pravnih odnosa
Porast cijena energenata
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
46
4. Temeljni čimbenici razvoja turizma u Općini Bistra
Čimbenicima razvoja turizma u Općini Bistra smatraju se:
Valorizacija atrakcijske osnove na području Općine Bistra,
Valorizacija prometne povezanosti i dostupnosti Općine Bistra,
Poticanje osnivanje turističkih organizacija i djelatnosti u turizmu,
Promocija i brendiranje turističke destinacije Općina Bistra.
Sljedećim potpoglavljima obuhvaćeni su valorizacija atrakcijske osnove, valorizacija
prometne dostupnosti, prostornih mogućnosti i okvira zaštite okoliša te turističke
organizacije u turističkoj destinaciji Općini Bistra, dok su promocija i brendiranje
predstavljeni u daljnjim poglavljima.
4.1. Valorizacija atrakcijske osnove
Valorizacija atrakcijske osnove u Općini Bistra obuhvaća analizu atraktivnosti prirodne
osnove i zaštićenih dijelova prirodne baštine, kulturno-povijesne i tradicijske baštine,
sportsko-rekreacijske infrastrukture, manifestacija, kulturnih i vjerskih ustanova te turističkih
staza i putova. Potrebno je naglasiti kako pojedini resursi nisu sami po sebi atraktivni, već će
postati kada ih turistički sustav prepozna, označi i promovira do razine atrakcije. Kategorije
atraktivnosti podijeljene su u kategorije niska, srednja i visoka, čime se visoka atraktivnost
predstavlja izniman turistički potencijal te bi se valorizacijom tog resursa stvorila
prepoznatljivost i privlačnost Općine Bistra kao turističke destinacije.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
47
Slika 10: Pojedini turistički resursi17
4.1.1. Prirodna osnova i zaštićeni dijelovi prirodne baštine
Prirodnom turističkom atrakcijom može se smatrati prirodni resurs koji svojim vrijednostima
može privući posjete turista u određenu turističku destinaciju. Atraktivnost prirodnih
vrijednosti nezaobilazni su resursi u turističkoj valorizaciji svakog prostora pa tako i Općine
Bistra. Prirodni resursi na području Općine imat će posebnu ulogu u stvaranju turističke
ponude jer priroda sa svojim izvornim vrijednostima i posebnostima privlačno djeluje na
turiste iz drugih područja i zemalja. Općinu Bistra karakteriziraju povoljni klimatski uvjeti,
prirodne ljepote i zanimljivosti te raznolikost prirodnih elemenata na relativno malom
prostoru, od doline rijeke Krapina do vrha Medvednice, Sljemena. Posebnu vrijednost
predstavljaju biogeografske vrijednosti u području Parka prirode Medvednica, odnosno
područje Nature 2000.
Osim navedenih, posebno vrijedne prirodne resurse za razvoj turizma, odnosno ekoturizma i
seoskog turizma, predstavljaju očuvana poljoprivredna zemljišta pogodna za ratarstvo i
vinogradarstvo, a nalaze na uskom dijelu uz tok rijeke Krapine te na prostoru podno
obronaka Medvednice u naseljima Poljanica Bistranska, Novaki Bistranski i Bukovje
17 izvor: autorski tim, http://www.bistra.hr/
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
48
Bistransko. Općina Bistra, kao ruralna zajednica nadomak glavnog grada Hrvatske, ima
iznimna zakonom zaštićena područja i ostala područja i lokalitete prirodne baštine.
Tablica 18: Turistički potencijal prirodnih resursa Općine Bistra
Prirodni resursi Opis Atraktivnost
Prirodna osnova
(reljef, klima, tlo, vode i
zrak)
Prostor Općine Bistra karakterizira reljefna raščlanjenost,
a proteže se od doline Krapine do vrha Medvednice s
neistraženim geomorfološkim oblicima posebno
atraktivnim za razvoj turizma. Ugodna klimatska obilježja,
očuvano tlo pogodno za razvoj ekoturizma, vode i čist
zrak nadomak glavnog grada predstavlja posebnu
atrakcijsku osnovu.
Visoka
Zapadni dio Parka
prirode Medvednica
Park prirode Medvednica utemeljen je 1981. godine, a
obiluje bogatim i raznolikim biljnim i životinjskim svijetom
među kojima se nalaze ugrožene i zakonom zaštićene
vrste. Ostale posebnosti su geološki i geomorfološki
primjerci i oblici, rudnici, sakralni spomenici, kulturna
baština i ostali sadržaji atraktivni za odvijanje turizma.
Visoka
Tisa u Šupljaku
Tisa u Šupljaku zakonom je zaštićen spomenik prirode u
kategoriji pojedinačno stablo te je najveća tisa na
Medvednici.
Srednja
Markovčak, Bistra
Markovčak je rezervat šumske vegetacije smješten u
gravitacijskom području potoka Bistra. Karakteriziraju ga
biljne vrste među kojima se izdvajaju bukva i jela velikih
promjera i visina te vapnenačko stjenovito tlo s
vegetacijom tise.
Visoka
Lječilišni park, Gornja
Bistra
Park ukupne površine 7,7 ha nalazi se u Gornjoj Bistri u
dolini potoka Šupljaka u kompleksu dvorca Oršić.
Podignut je u 19. stoljeću, a starost se procjenjuje na 150
godina. U parku se ističu aleja graba, skupine graba,
smreka i breza te aleja divljih kestena.
Visoka
Natura 2000
Park prirode Medvednica obuhvaćeno je ekološkom
mrežom Natura 2000 sastavljenom od područja važnih za
očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova unutar Unije.
Posebnu vrijednost čini bioraznolikost Parka koja se
nastoji zaštiti, ali i valorizirati u turističke svrhe.
Visoka
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
49
4.1.2. Kulturno-povijesna baština
Tablica 19: Turistički potencijal kulturne baštine Općine Bistra
Kulturna baština Opis Atraktivnost
Poprsje sv. Ivana
Krstitelja
Skulptura izrađena u mramoru dimenzija 55x50x28 cm
prikazuje poprsje sv. Ivana Krstitelja. Nije poznato čiji je
to rad, ali se ostavlja mogućnost da je ona djelo kipara
Donatella u 15. stoljeću ili nekog od njegovih učenika.
Srednja
Kapela sv. Vendelina Kapela u Donjoj Bistri napravljena je 1761. godine te do
danas obnavljana nekoliko puta. Srednja
Oltarna slika sv.
Vendelina u kapeli sv.
Vendelina
Oltarna slika sv. Vendelina rad je nepoznatog majstora, a
restaurirana je sredinom 19. stoljeća Srednja
Dvorac Gornja Bistra
Barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri građen je od 1770
do 1775., a karakteriziraju ga prostorna organizacija
definirana nizom prostorija, do se uz dvorišna pročelja
proteže hodnik. Trenutno se u dvorcu nalazi zdravstvena
ustanova.
Visoka
Pozitiv orgulja u kapeli
sv. Josipa u dvorcu Oršić
Orgulje se nalaze u kapeli u sklopu dvorca Oršić, a
izrađene su oko 1780. i izvan su upotrebe. Pozitiv orgulja
ima 5 registra mehaničkog sustava na probod te
predstavlja kvalitetan instrument s rokoko kućištem.
Srednja
Kapela sv. Roka, Novaki
Bistranski
Kapela je izgrađena u drugoj polovici 19. stoljeća (1863.)
na mjestu stare kapele koja je s vremenom postala
trošna. Kapela je obnavljana nekoliko puta, posljednji put
2009. godine.
Srednja
Kompleks crkve sv.
Nikole
Kompleks je klasificiran kao sakralno-profana graditeljska
baština nulte kategorije, a čine ga župna crkva i stari
župni dvor iz 1631., novi župni dvor iz 19. stoljeća te klijet
iz 1928. Crkvu je dao sagraditi barun Ivan Mascon koja
danas predstavlja vrijedno ostvarenje barokne sakralne
arhitekture.
Visoka
Orgulje u crkvi sv. Nikole Orgulje se nalaze u crkvi sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj,
a datiraju iz 18. stoljeća, točnije 1784. godine Srednja
Zgrada stare škole
Zgrada stare škole u Poljanici Bistranskoj građena je
1877.-1878. Jedna je od rijetkih u velikoj mjeri sačuvanih
školskih zgrada iz ovog razdoblja u Županiji. Zgrada je
jednokatnica koja osim školskih prostorija imala i dva
učiteljska stana. Predstavlja izniman resurs za razvoj
kulturnog turizma u Općini. Kapela je nakon II. svjetskog
rata bila zatvorena, a 1990. je predana Župi.
Visoka
Dvorska kapela sv.
Josipa
Izgrađena 1775. godine, a služila je za potrebe plemstva.
Tijekom povijesti služene su mise na blagdan sv. Josipa te
bi se nakon blagoslova kretalo na hodočašće u Mariju
Srednja
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
50
Bistricu (4. kolovoz)
Dio naselja Donja Bistra Povijesna dijelovi naselja koji svjedoče o nekadašnjim
obilježjima i izgubljenom karakteru prostora, a danas se
mogu analizirati na temelju podataka iz povijesne
kartografije18. Naselja Općine Bistra bila su sela formirana
od grupa zaselaka. Tradicijske građevine uglavnom su bile
drvene, a u prostoru su se izdvajali sakralni i drugi objekti.
Srednja
Dio naselja Oborovo
Bistransko Srednja
Dio naselja Poljanica Bistranska
Srednja
Dio naselja Novaki
Bistranski Srednja
Dio naselja Gornja Bistra Srednja
Kapela Presvetog Srca
Isusovog u Poljanici
Bistranskoj
Kapela je sagrađena početkom 20. stoljeća na mjestu
prvotnog raspela donacijama građana. Niska
Zgrada stare škole u
Gornjoj Bistri
Zgrada škole u Gornjoj Bistri izgrađena je 1935. godine, a
imala je kat i prizemlje s ukupno dvije učionice i
stanovima za učitelje, dok je su uz zgradu sagrađene i
gospodarske zgrade.
Niska
Zgrada stare Općine u
Donjoj Bistri
Zgrada je smještena u središtu Donje Bistre, a položena je
dužim ulaznim pročeljem uz glavnu prometnicu.
Sagrađena je krajem 19. stoljeća na jedan kat za
obavljanje javnih službi, a predstavlja vrijedno ostvarenje
arhitekture sa skladnim proporcijama.
Srednja
Zgrada nekadašnje
gostionice u Donjoj Bistri
Nekadašnja gostionica nalazila se u Donjoj Bistri, a danas
je privatna kuća, ali je dio građevine zadržao tradicijske
elemente.
Niska
Mjesni bunar u Donjoj
Bistri
Na području današnje Općine postojalo je više mjesnih
bunara, a prostornim planom navodi se zaštita mjesnih
bunara u Donjoj Bistri i Novakima Bistranskim. Bunari,
odnosno zdenci nekad su bili okupljalište Bistrana na
otvorenom.
Niska Mjesni bunar u
Novakima Bistranskim
18 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 252.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
51
4.1.3. Tradicijska kulturna baština
Tablica 20: Turistička atraktivnost tradicijske baštine Općine Bistra
Tradicijska kulturna
baština
Opis Atraktivnost
Folklor
Drmeš
Drmeš je najrašireniji ples na području Hrvatskog zagorja,
a bistranski se neznatno razlikuje od standardnog te se
izvodi u dvoje ili četvero u okviru svadbenih običaja.
Srednja
Narodne pjesme
Bistranjska himna Himna bistranskog kraja je Stara Bistra, narodna pjesma
ispjevana 1920. godine koja se izvodi u svim prigodama. Srednja
Narječje
Narječje bistranskog
kraja
Iako se Općina Bistra nalazi nedaleko od Zagreba koji je
dijelom utjecao na dijalekt bistranskog kraja, ipak je kraj
uspio održati jezičnu posebnost.
Srednja
Običaji i zanati
Radni (gospodarski)
običaji
Radni običaji bili su vezani uz svakodnevni život i
poljoprivredne aktivnosti. Tako su uz sjetvu, žetvu, berbu
grožđa i stočarske aktivnosti bili vezani određeni običaji i
pjesme, a koji su se nakon II. svjetskog rata zapostavili.
Višak proizvoda, žene su nosile na prodaju i to bosonoge
pješice putovima preko Sljemena. Bistranke su bile i
profesionalne dojilje koje su unajmljivale gospođe iz
Zagreba.
Srednja
Godišnji (kalendarski)
običaji
Među tradicijske godišnje vjerske običaje ubrajaju se
Uskrsni običaji Velikog tjedna, Jurjevo (23.4.), Sveti Marko
(25.4.), Ivanje (24.6.), Sveti Martin (11.11.), Božićni
običaji, Vincekovo (22.1.) i Svijećnica (2.2.).
Srednja
Životni (obiteljski) običaji
Životni običaji poput rođenja i odrastanja, svadbenih
običaja (prošnja i sami dan vjenčanja) te pogrebni običaji
karakteristični za bistranski kraj gube tradiciju, a danas se
tradicijski običaji prikazuju kroz djelovanje udruga.
Srednja
Pokladni običaji
Pokladni utorak (fašejnek, fašnik) je uobičajena povorka
maskiranih pojedinaca ili skupina koji uz različite rekvizite
i pjesmu obilaze kuće i zasleke. Prema zapisima, na
području Bistre su se održavale tri različite fašničke
povorke i to manje grupe koje su išle od vrata do vrata,
prikaz prodaje kobile „Linđa“ iz Gornje Bistre te fašnička
povorka koja je uključivala i osudu glavnog krivca
(fešejnek).
Srednja
Paljenje krijesova
Paljenje krijesova tradicijski je običaj Sjeverozapadne Hrvatske tijekom proljeća (Uskrs, Sv. Juraj i Sv. Ivan Krstitelj). U Bistri se zadržao običaj paljenja krijesa (vuzmenjaka) uoči Uskrsa.
Srednja
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
52
Vuglenarenje
Vuglenarenje je postupak kojim se proizvodi drveni ugljen na tradicionalan način. Drva su se slagala u krug, stvarala se vuglenica te se na tako poslagana drva nabacivala zemlja kako bi se proces gorenja sveo na minimalan pristup zraka. Vuglenica se palila od vrha te bi se nakon izgaranja dobivao ugljen, odnosno vuglen.
Visoka
Zanati i obrti
Mali postotak stanovništva bavio se zanatom ili nekim obrtom. Neki od najznačajnijih su bačvari, tkalci, postolari, kovači, kolari, mlinari, vuglenari te tesari (cimermani) koji su izrađivali tradicionalne drvene kuće.
Srednja
Rukotvorstvo
Muška kravata Muška kravata nosila se za vrijeme svečanosti, a činile su
je nizana raznobojna zrnca kao kod Kraluša. Srednja
Bistrajnski kraluš
Kraluš je ogrlica, dio svečane ženske narodne nošnje, koja
se nosila krajem 19. i početkom 20. stoljeća i razlikuje se
od samoborskog i svetonedeljskog prema broju niti od
kojih je rađen, obliku pasice i gustoći staklenih perlica19.
Visoka
Božićni cimer
Cimer se sastojao od ukrašenih grana smreke, jele ili tise.
Grane su se ukrašavale tradicionalnim božićnim nakitom
od krep papira, pozlaćenim orasima, jabukama, rojžicama
i sl. U pojedinim kućama izrađivao se ljuster od slame na
koje su se vješali manji ukrasi. Ovaj običaj i izrada
božićnog nakita napušten je između dva svjetska rata20.
Srednja
Jagnuš
Jagnuš je mali platneni jastučić punjen usitnjenim cvijećem i korijenom gugan koji se nakon blagoslova na Cvijetnicu nosio oko vrata kako bi osigurali zaštitu oko uroka i zmijskog ugriza, a na Veliku subotu bacio bi se u vatru čime bi se osigurala sreća ukućana21.
Visoka
Narodne nošnje
Muško tradicijsko ruho
Muška nošnja sporije se i manje mijenjala, a njena se
upotreba smanjila početkom 20. stoljeća. Nošnju čine
platnene konopljane, lanene ili pamučne hlače. Košulja se
nosila preko hlača, a ostatak nošnje činile su čizme te po
potrebi sukneni haljetak halicu. Svečana nošnja
ukrašavala se kravatom nizanom od raznobojnih zrnaca.
Srednja
Žensko tradicijsko ruho
Ženska tradicijska nošnja zadržala se u upotrebi do II.
svjetskog rata, a spada među kićenije narodne nošnje
Zagrebačke županije. Pojedina nošnja ovisila je o dobi,
Srednja
19 Batina, K. (2013), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra, diplomski rad, Filizofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 20 Batina, K. (2013), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra, diplomski rad, Filizofski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 21 Batina, K. (2013), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra, diplomski rad, Filizofski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
53
bračnom statusu, prigodi i godišnjem dobu, a tijekom
povijesti se mijenjala. Svečana nošnja nosila se uoči
crkvenih blagdana.
Tradicijska arhitektura
Drvena kuća bistranskog
kraja
Najstariji tip tradicijske drvene kuće u bistranskom kraju
vežu se u sredinu 19. i početak 20. stoljeća. Pripadaju
prigorsko-zagorskoj graditeljskoj tradiciji čija je osnovna
karakteristika korištenje građevinskog materijala iz
lokalnog izvora (kamen, slama i drvo) i prilagodba
topografskim i klimatskim uvjetima. Tradicijske kuće bile
su drvene na kamenim temeljima s krovištem od jelovine
pokrivenim slamom s otvorom na zabatu. Hrastove ili
bukove planjke horizontalno su slagane i na uglovima u i
poprečnim spojevima međusobno spajane otesanim
(nemškim) ili na preklop (hrvatskim vuglima). Pod je bio
zemljan ili prekriven drvenim daskama, a kuća se
prekrivala vapnom. Ulaz u kuću je bio kroz gajnk u
najveću prostoriju (hižu) u kojoj se boravilo. U manjim
prostorijama (komorama) se noćilo.
Visoka
Gastronomija
Bistranska kramperača
Inicijativom Udruge kuhara bistranskog kraja, Bistranska
kramperača, posni kolač od sira, krumpira, masti i brašna,
zaštićena je kao autohtono jelo. Rješenje je dao Državni
zavod za intelektualno vlasništvo, čime će se ovo jelo
oduprijeti zaboravu i uvrstiti na jelovnike u kraju.
Visoka
Bistranska krampogača Krampogača je pogačica sa čvarcima. Srednja
Štruklji Tradicionalno jelo Sjeverozapadne Hrvatske, nadjeveno
sirom, a može biti slatko ili slano. Niska
Zljevanka Zljevanka je vrsta kolača od kukuruznog brašna i vrhnja. Niska
Žganci
Žganci su tradicijsko jelo od kukuruzne krupice, a
posluživalo se na razne načine, npr. žganci z mliekem,
krampierovi žganci, bijelajuha, žganci sa špekom.
Srednja
Enologija
Vina bistranskog kraja
Na području Općine Bistra proizvode se kvalitetna vina
među kojima se nalaze mješavine bijelih sorata, graševina
te jedina autohtona vrsta vina kraljevina, kao i druga vina.
Srednja
Udruge u kulturi
Udruga kuhara
bistranskog kraja
Osnovana 2013. radi promicanja, razvitka i unapređenja
tradicijskih jela bistranskog kraja i šire. Udruga sudjeluje
na sajmovima i promocijama, ačlanovi razmjenjuju
iskustva te vrše edukaciju putem radionica, tečajeva i
predavanja. Jedna od uspjeha je zaštita autohtonog jela
Bistranske kramperače.
Srednja
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
54
Tamburaški sastav
Susedi
Sastav je osnovan 2002. godine, a sviraju različite oblike
glazbe na raznim manifestacijama u Općini i izvan nje.
Posebno se ističu izvorne tradicijske pjesme čime se one
štite od zaborava.
Srednja
Udruga Vuglenari
Udruga je osnovana u svrhu zaštite od zaborava tradicije
obilježavanja fašnika u bistranskom kraju te način izrade
ugljena na tradicionalni način (vuglenarenje).
Srednja
Udruga vinogradara,
vinara i ljubitelja dobrog
vina „Sveti Nikola“
Udruga je osnovana 2002. godine u svrhu razvoja vinske
kulture, vinogradarstva i podrumarstva korištenjem
inovativnih rješenja za povećanje kvalitete te promocije
vina bistranskog kraja.
Srednja
Udruga „Bistrajnski
potepuhi“
Udruga je osnovana 2005. s ciljem očuvanja i promicanja
bistranske i zagorske kulturne baštine, iako su prvotne
inicijative bile puno ranije. Dosadašnja aktivnost odnosi
se na dramsko-recitatorsku i izdavačku aktivnost te na
organiziranje radionica.
Srednja
Kulturno-umjetničko
društvo Bistra
Već 1922. zabilježene su prve folklorne aktivnosti u Bistri,
a današnji KUD oformljen je 2005. godine te nastupa na
raznim manifestacijama. KUD Bistra promiče tradicijske
običaje, pjesme, glazbu i ples bistranskog kraja te aktivno
sudjeluju u društvenom životu Općine Bistra.
Srednja
4.1.4. Znamenite osobe i povijesni događaji
Tablica 21: Turistička atraktivnost znamenitih osoba iz Općine i povijesnih događaja
Znamenite osobe i
povijesni događaji
Opis Atraktivnost
Stjepan Grgac
Stjepan Grgac (1909.-1960.) bio je višestruki biciklistički
prvak države rođen u Novakima Bistranskim. Ukupno je
tijekom karijere osvojio više od 80 odličja te se njemu u
spomen održava biciklistička utrka Memorijal - Stjepan
Grgac. Osnivanjem Memorijalne kuće Stjepan Grgac,
promovirao bi se kulturni, sportsko-rekreacijski i
cikloturizam Općine Bistra.
Visoka
Obitelj Oršić
Plemićka obitelj koja je izgradila dvorac u Gornjoj Bistri, a
članovi obitelji obavljali su vojničke i državničke funkcije
te ostavili trag u razvoju kulture u Hrvatskoj.
Visoka
Obitelj Carion
Francuska obitelj koja je u hrvatske krajeve došla nakon
francuske revolucije. Henrik Carion 1872. kupio je dvorac
Oršić u Gornjoj Bistri, započeo rudarska iskapanja na
sjevernoj padini Medvednice i izgradio cestu do rudnika.
Umro je 1891., a njegova je obitelj živjela u dvorcu do II.
svjetskog rata te je sudjelovala u gospodarskom i
društvenom životu. Nadgrobni spomenik obitelji Carion
nalazi se u Poljanici Bistranskoj.
Visoka
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
55
Seljačka buna 1573.
godine
Moguća valorizacija činjenice kako su kmetovi s područja
bistranskog kraja sudjelovali u Velikoj seljačkoj buni čiji je
vođa bio Matija Gubec.
Visoka
Isprava kralja Andrije II.
Isprava iz 1209. godine u kojoj se po prvi puta spominje
Bistra, kao posjed koji je vraćen zagrebačkom županu
Vratislavu, a proteže od rijeke Krapina do Medvednice.
Srednja
4.1.5. Manifestacije
Tablica 22: Turistička atraktivnost manifestacija Općine Bistra
Manifestacije Opis Atraktivnost
Dani Bistre
Najveća općinska kulturna, sportska i zabavna
manifestacija, koja se organizira od 2007. tijekom svibnja,
lipnja i srpnja. Osim Općine Bistra, u organizaciji i
kreiranju sadržaja sudjeluju i bistranske udruge civilnog
društva poput Nogometnog kluba Bistra, Udruge
„Bistrajnski potepuhi“, Hrvačkog kluba Bistra, DVD-a
Bistra, Ženskog rukometnog kluba Bistra,
Malonogometnog kluba „Gorbi“, KUD-a Bistra, Udruge
vinogradara „Sveti Nikola - Bistra“, Oldtimer kluba
„Willys“ Bistra, Moto kluba Bistra, Tamburaškog sastava
Susedi Bistra te OPG-a Špoljar. Tijekom trajanja
organizirani su nogometni turniri, Međunarodni turnir u
hrvanju, vatrogasno natjecanje, međužupanijski
rukometni turnir, malonogometni turnir, koncert KUD-a
Bistra i gostiju „Vesela šega bistrajnska“, izložba vina
„Bistra vina“, moto susret i koncerti, „Zvuci tamburice“,
druženja na Posvetilovo te kulturna događanja u
Kulturnom centru Bistra. U sklopu obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva Špoljar iz Donje Bistre,
organizirani su Dani lavande, razgledavanje polja lavande
i prikaz njene obrade te program udruge Bistrajnski
potepuhi koji se sastoji od pripreme i degustacije
tradicijskog jela žganci sa špekom, kovanje novčića, izrade
etno nakita te drugi sadržaji. Potrebno je napomenuti da
je manifestacija Dani Bistre međunarodnog karaktera jer
osim sudionika iz Županije i Republike Hrvatske sudjeluju
i udruge i pojedinci iz drugih zemalja.
Visoka
Snježna kraljica
Jedna od najznačajnijih sportskih manifestacija od
međunarodnog značaja u Hrvatskoj je muška i ženska
slalomska utrka Snježna kraljica (eng. Snow Queen
Throphy) Svjetskog skijaškog kupa koja se održava na
Medvednici od 2005. godine Prvotno se održavala samo
ženska slalomska utrka pod imenom Zlatni medvjed, ali je
njeno ime već iduće godine promijenjeno u čast Janice
Visoka
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
56
Kostelić, jedne od najuspješnijih svjetskih sportašica bez
čijih se sportskih uspjeha vjerojatno Svjetski skijaški kup
ne bi održavao u Općini Bistra. Natjecanje se održava
početkom siječnja te je jedina utrka koja se održava u
neposrednoj blizini glavnog i stanovništvom tako brojnog
grada. Osim što svaka sljemenska slalomska utrka
Svjetskog skijaškog kupa privuče na tisuće gledatelja na
Medvednicu, iznimna vrijednost ove sportske
manifestacije je u izravnom prijenosu i promoviranju
Općine Bistra i Republike Hrvatske. Događaj kao što je
Snježna kraljica generira pozitivne poslovne procese,
povećava broj zaposlenih, prihode te stvara brend.
Međunarodni turnir
mladih hrvača
„Sljemensko podneblje“
Međunarodni turnir u hrvanju grčko-rimskim stilom
odvija se tijekom manifestacije Dani Bistre, a 2015.
održan je 25. put po redu. Okuplja kadete i juniore iz
Hrvatske, susjednih zemalja i šire.
Srednja
4.1.6. Kulturne i vjerske ustanove
Tablica 23: Turistička atraktivnost kulturnih ustanova i objekata te vjerske ustanove
Kulturne ustanove i
objekti
Opis Atraktivnost
Zavičajni muzej
U staroj školskoj zgradi u Poljanici Bistranskoj smještena
je Zavičajna zbirka u kojoj se čuvaju uporabni predmeti iz
bistranskog kraja. Prikupljanje predmeta bistranskog
kraja započeo je 1970-ih Petar Sironić, a najvrjedniji
eksponati su kameni čekić iz mlađeg kamenog doba i
prijelaza u metalno doba pronađen u Donjoj Bistri te
fibula iz brončanog doba pronađena na potoku Vrapčaku,
kao i drvena škrinja starija od 200 godine i zemljane
posude22.
Niska
Kulturni centar
Sjedište Kulturnog centra Bistra je u nekadašnjoj zgradi
Društvenog doma u Poljanici Bistranskoj, a služi za
održavanje izložbi i priredbi kulturnih i zabavnih sadržaja,
kao i održavanja sastanaka udruga s područja Općine.
Srednja
Općinska knjižnica Bistra Općinska knjižnica u Poljanici Bistranskoj provodi
kulturno-zabavne programe za sve skupine stanovništva. Niska
Župa Svetog Nikole
biskupa
Crkva u bistranskom području spominje se u 1209., ali
prvi spomen Župe sv. Nikole bio je 1334. godine u popisu
župa. Tijekom povijesti, sjedište Župe se selilo te konačno
Visoka
22 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 280.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
57
smjestilo u Poljanici Bistranskoj. Osim župne crkve,
postoje i drugi sakralni objekti u drugim naseljima, s
posebno se njeguju vjerski običaji i datumi.
Vinski podrum
Vinski podrum nalazi u sklopu kompleksa crkve Sv. Nikole
u Poljanici Bistranskoj, a prostor je namijenjen udruzi
vinogradara. U vinskom podrumu održavaju se
degustacije i prezentacije vina, a jednom godišnje i
ocjenjivanje mladih vina bistranskog kraja.
Srednja
Lovački dom
Lovački dom sagrađen je za potrebe lovačkog društva, a
nalazi se u Gornjoj Bistri. Dom je pogodan za održavanje
domjenaka, te može poslužiti kao izletište za buduće
posjetitelje.
Srednja
Lugarnica Oštrica
Lugarnica koja je u vlasništvu „Šumarije Zagreb“ nalazi se
na proplanku Oštrica na 715 metara nadmorske visine u
blizini Francuskih rudnika. Na putu od Gornje Bistre do
Činovničke livade, lugarnica predstavlja odmorište s
pitkom vodom i skloništem te s drvarnicom i štalicom sa
slamom za prihranu divljači. Ipak, objekt nije otvoren za
javnost.
Srednja
4.1.7. Sportsko-rekreacijska infrastruktura
Tablica 24: Turistička atraktivnost sportsko-rekreacijske infrastrukture Općine Bistra
Sportsko-rekreacijska
infrastruktura
Opis Atraktivnost
Skijalište Sljeme
Skijalište Sljeme cijelom se svojom površinom nalazi na
području Općine Bistra i predstavlja najpoznatiju
sportsko-rekreacijsku zonu Općine. Skijaške staze i žičare
smještene su na vršnom grebenu i sjevernim obroncima
Medvednice. Na slalomskoj skijaškoj stazi, poznatijoj kao
Crveni spust, održala se 2005. godine prva ženska
slalomska utrka Svjetskog skijaškog kupa u Hrvatskoj pod
nazivom „Zlatni medvjed“. Ukupna dužina staze na kojoj
se održavaju utrke Svjetskog kupa je 1 200 metara te je
projektirana tako da koristi prirodne karakteristike
padine. Upotpunjena je mobilnom i statičnim sustavom
za umjetno zasnježivanje i rasvjetom za noćno skijanje, a
nakon održavanja utrke otvorena je za skijaške klubove i
rekreaciju građana. Osim Crvenog spusta (duljine 975 m),
skijalište čine Bijela livada (390 m) te Zeleni (480 m), Plavi
(1 090 m) i Bijeli spust (1 110 m) čija je ukupna duljina
oko 4 kilometra. Tri su skijaške žičare s ukupnim
kapacitetom oko 3 300 skijaša na sat i to dvije vučnice na
Bijelom i zelenom spustu i trosjedna žičara na Crvenom
Visoka
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
58
spustu23. Skijalištu je moguće pristupiti s nekoliko strana,
između ostalog iz pravca Gornje Bistre koji je za potrebe
skijaških utrka renoviran.
Sportski centar Bistra
U sklopu Sportskog centra Bistra nalazi se nogometno
igralište i pomoćni teren te košarkaško igralište. Daljnje
aktivnosti usmjerene su na dogradnju i opremanje centra
s natkrivenom umjetnom travom, rasvjetom i popratnim
sadržajima.
Srednja
Dječja i ostala igrališta Dječja i ostala (nogometna i košarkaška) igrališta
raspoređena su u svim naseljima Općine. Niska
Sportska dvorana i
igrališta Osnovne škole
Bistra
Sportska dvorana izgrađena je 1984., a zauzima površinu
od 560 m2 s velikom i malom dvoranom, svlačionicama,
spremištima za sprave i kabinetom za nastavnike.
Niska
4.1.8. Turističke staze i putovi te ostala infrastruktura
Turističke staze i putovi Opis Atraktivnost
Dionica Crvene rute kroz
Općinu Bistra
Dionica biciklističke staze Zaprešić-Bistra-Jakovlje (karta
3., crvena ruta) prolazi kroz naselja Općine na već
postojećoj prometnoj infrastrukturi, zaustavlja se kod
crkve sv. Nikole u Poljanici te nastavlja prema dvorcu
Oršić.
Srednja
Planinarska staza 42,
Gornja Bistra-Činovnička
livada
Staza 42 ukupne duljine 5,9 km vodi od Gornje Bistre do
šumarske lugarnice Oštrica te nastavlja do Činovničke
livade na vrhu Medvednice. Staza je označena, ali postoje
nepregledna mjesta. Posebnosti predstavljaju vidikovci s
pogledom na Zagorje.
Srednja
Planinarska staza 46,
Gornja Bistra-PD
Grafičar
Planinarska staza 46 ukupne duljine 7 km vodi od Gornje
Bistre do Bistranskog sedla (Planinarski dom Grafičar).
Prvi dio staze ide Bistričkom cestom paralelno s potokom
Bistra.
Srednja
Planinarska staza 50
(Erberov put)
Vodi od Planinarskog skloništa „Kod križa“ prema
proplanku Srnec do lugarnice Oštrica. Predstavlja dobro
označenu prohodnu stazu kojom mogu ići i vozila.
Visoka
Poučna staza Bistra
Kružna poučna staza započinje pored stare škole u
Gornjoj Bistri, prolazi pored dvorca Oršić te nastavlja
prema vrhu Medvednice te se spušta do rudnika Zrinski.
Predviđen obilazak je 4-7 sati, a osnovna vrijednost je
upoznavanje s bioraznolikošću Medvednice.
Visoka
TV odašiljač Sljeme TV odašiljač Sljeme građen je u razdoblju 1973.-1976.,
projektiran je kao vidikovac, a ukupna visina sa antenom Visoka
23 Zagrebački holding, podružnica Upravljanje sportskim objektima, http://www.sljeme.hr/default.aspx?id=28
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
59
iznosi 169 metara. S njega pruža pogled na cijelo
područje i predstavlja velik turistički potencijal, ali je već
godinama zatvoren. Postoje ideje o njegovoj
rekonstrukciji, ali konkretnih aktivnosti još nema.
Vrijednost TV odašiljača za turizam Općine je i u njegovoj
estetskoj vrijednosti, odnosno prepoznatljivoj silueti koju
stvara s Medvednicom.
4.2. Valorizacija prometne povezanosti
Povezanost turističkog i prometnog sektora proizlaze iz njihovog funkcionalnog preklapanja
u prostoru, a uzajamni međuodnosi se javljaju u fazi potreba savladavanja prostornih i
vremenskih dimenzija u turističke svrhe. Turist u želji za odmorom, rekreacijom i
doživljavanjem novih iskustava mijenja stalno mjesto boravka privremenim odlaskom u neko
drugo mjesto čime postaje putnik u prometu, a povezanost prometa i turizma se nastavlja i u
turističkoj destinaciji. Odnos turizma i prometa usmjeren je i na svojevrstan pritisak
turističkih potreba u pravcu izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture i organizacije
općih i specifičnih oblika prijevoza24, a razvojem turizma raste broj i moderniziraju se
prometna sredstva, uvode se novi oblici organizacije prometa te raste broj putnika i
prevezene robe.
Zahvaljujući prometnom položaju Općine Bistra, svako naselje je potencijalna turistička
destinacija. Općinu Bistra karakterizira visoka razina prometne dostupnosti ponajviše
zahvaljujući neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske Zagreba te dostupni
lokalni cestovni i regionalni željeznički pravci, kao i kvalitetna organizacija javnog prijevoz.
Glavne značajke prijevoza važne za percepciju destinacije od strane turista su brzina
putovanja, sigurnost, udobnost, raspoloživost i cijena, a razvoj Općine Bistra kao turističke
destinacije ovisit će o:
Dostignutom stupnju razvoja prometne infrastrukture na području Općine,
Razvijenosti prometne infrastrukture glavnih emitivnih tržišta,
Razvijenosti prometne infrastrukture glavnih konkurenata.
4.2.1. Valorizacija cestovnog prometa
Cestovni promet u turizmu nudi niz prednosti kao što su direktan prijevoz od mjesta ukrcaja
do mjesta iskrcaja, veću brzinu, mogućnost primjene različitih vrsta prijevoza, kraće
putovanje turista u odnosu na željeznički promet, vrlo veliku pokretljivost i jednostavniju
mogućnost promjena relacije putovanja. Među nedostacima cestovnog prometa ubrajaju se
24 Baričević, H. (2003), Promet u turizmu, udžbenici Visoke škole za turizam u Šibeniku, Visoka škola za turizam
Šibenik, Šibenik.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
60
visoka potrošnja goriva po vozilu, odnosno putniku te visoka cijena prijevoza na dužim
relacijama.
Na području Općine, javni prometne površine su razvrstane u sljedećim kategorijama25:
Državne autoceste: autocesta A2,
Državne ceste: državna cesta D1 (granični prijelaz Macelj-Krapina-Zagreb-Kralovac-
Split),
Županijske ceste: Ž2220 (Strmec Stubički-Gornja Bistra-Novaki Bistranski-Ivanec
Bistranski), Ž3007 (Jakovlje Ž2217-Donja Bistra-Novaki Bistranski), Ž3036 (Pojatno
Ž2195-Donja Bistra Ž3007), Ž3037 (Donja Bistra Ž3007-Oborovo Bistransko Ž2220),
Lokalne ceste: L31026 (Ž23037-Poljanica Bistranska Ž2220), L31027 (Ž23037-
Oborovo-Ž2220),
Nerazvrstane ceste,
Kolno pješački i pješački putevi.
Zapadnim dijelom Općine Bistra prolazi dionica autoceste A2 Zagreb-Macelj koja spaja glavni
grad Hrvatske s Grazom u Austriji preko Maribora duž Pyhrnskog cestovnog pravca, odnosno
paneuropskog koridora Xa. Općinu Bistra, autocesta spaja s glavnim emitivnim tržištima
(Grad Zagreb, Njemačka, Austrija, Slovenija) i čini ju relativno lako dostupnom destinacijom,
a daljnja ulaganja u Općini trebaju biti usmjerena na povećanje kvalitete cestovnih pravaca
niže razine, kao što je pravac koji vodi prema vrhu Medvednice i osobito je važan za
održavanje izletničkog i sportsko-rekreacijskog turizma te održavanje skijaških utrka.
Na području Općine,za potrebe lokalnog stanovništva i potencijalnih turista koji bi u
turističku destinaciju dolazili ovim oblikom cestovnog prometa, organiziran je javni gradski
prijevoz koji obavlja Zagrebački holding d.o.o., podružnica ZET.
4.2.2. Valorizacija željezničkog prometa
Željeznički promet općenito karakterizira neovisnost o vremenskim uvjetima, veliki prijevozni
kapacitet i udobnost, ekološka prihvatljivost, relativno velike brzine, dok se među
nedostacima ubraja niska frekvencija željezničkih linije. Za razvoj turizma Općine Bistra,
željeznički promet ima vrlo malo značenje jer se najbliži željeznički kolodvori nalaze u
gradovima Zagrebu i Zaprešiću, a turisti se nakon dolaska vlakom, u Općinu Bistra moraju
uputiti drugim oblikom prijevoza.
25 Prostorni plan uređenja Općine Bistra,
http://www.bistra.org/docs/infoaccess/prostorni_plan/PPUO/odredbe_za_provodenje/odredbe%20procisceni
%20tekst%20.pdf
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
61
4.2.3. Valorizacija zračnog prometa
U Republici Hrvatskoj nalazi se sedam međunarodnih zračnih luka, a Općini Bistra najbliža je
ona najveća, Zračna luka Zagreb koja u ukupnom ostvarenom prometu putnika u hrvatskim
zračnim lukama sudjeluje s više od trećine te duži niz godina Zračna luka Zagreb bilježi daljnje
povećanje broja putnika. Na povećanje putnika i dolazaka turista zračnim prometom
posljednjih godina najviše su utjecali niskotarifni letovi u turističkoj sezoni, što se može
pozitivno odraziti i na turizam Općine Bistra.
4.2.4. Prijevoz kao turistička atrakcija
Pojedine vrste prijevoznih sredstava, muzeji prijevoznih sredstava te prometni objekti poput
mostova smatraju se turističkom atrakcijom i izazivaju pozornost i zanimanje turista koji
borave na određenom području. U svijetu postoji niz uspješnih primjera koje su postale
sastavni dio turističke ponude pojedine zemlje kao što su javni gradski prijevoz u velikim
gradovima (taxi, autobus i podzemna željeznica), brodovi i autobusi za razgledavanje ili
konjske zaprege te vinske ceste i panoramske ceste, dok se u Hrvatskoj ističu zagrebačka
uspinjača i žičara za Srđ u Dubrovniku. Do 2007. godine na Medvednici je prometovala žičara
„Sljeme“ koja je zatvorena zbog dotrajalosti, a već duži niz godina se najavljuje izgradnja
nove žičare i to u dva smjera, Zagreb-Sljeme i Bistra-Sljeme. Gradnja žičare jedan je od
važnijih budućih projekata u Općini Bistra, a osim što bi utjecala na smanjenje prometa
osobnim vozilima i veću dostupnost vrha Medvednice, žičara bi imala i elemente turističke
atrakcije. Iako je Prostornim planom uređenja Općine Bistra predviđena izgradnja trase
žičare Gornja Bistra-Sljeme, ona nije predviđena Prostornim planom Parka prirode
Medvednica.
Osim navedenih, turističku atrakciju predstavljaju i sportski i kulturni događaji koji su vezani
uz vožnju prijevoznim sredstvima poput raznih automobilskih i motociklističkih utrka. U
Općini Bistra su se redovno tijekom trajanja Dana Bistre održavale izložbe oldtimera koju su
organizirali članovi udruge Oldtimer kluba „Willys“, a za vrijeme trajanja Dana Bistre 2015.
godine održali su se 5. moto susreti Moto kluba Bistra koje se nalaze i u službenom
kalendaru moto susreta u Republici Hrvatskoj.
4.3. Valorizacija prostornih mogućnosti razvoja turizma
Općina Bistra prostire se na 52,75 km2 i jedna je od jedinica lokalne samouprave Zagrebačke
županije. Na sjeveru, Općina graniči s Općinom Jakovlje, na istoku s Općinom Stubičke
Toplice, dok na zapadu i jugozapadu graniči s Gradom Zaprešićem te na jugoistoku s Gradom
Zagrebom. Prostor Općine Bistra, karakterizira reljefna raščlanjenost zbog prostiranja od
nizine rijeke Krapina na zapadu do vrha Medvednice na istoku teritorija Općine.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
62
Prostor općine Bistra sa svim svojim obilježjima predstavlja resurs za razvoj turizma. Osnovna
karakteristika promatranog prostora je njegova ruralnost, a razvoj ruralnog prostora
predstavlja poseban izazov zbog niza razloga, poput njegove slabije infrastrukturne
opremljenosti i nedovoljnog broja radnih mjesta. Očuvanost prostora i velika površina
zaštićenih dijelova te njihova dostupnost su iznimna prednost Općine Bistra u odnosu na
jedinice lokalne samouprave u okruženju. Valorizacija osobito vrijednog obradivog tla uz
dolinu rijeke Krapine i na obroncima Medvednice te šumske vegetacije prilika su za razvoj
ekoturizma i agroturizma.
S obzirom na razvojne trendove, smatra se kako turizam u ruralnom području ima puno
neiskorištenih mogućnosti koje će nastojati iskoristiti upravo Općina Bistra. Prilikom
valorizacije prostora u turizmu potrebno je obratiti pažnju na planiranje, izgradnju i zaštitu
prostora te revitalizaciju i obnovu kulturne baštine i graditeljstva kako bi se očuvala tradicija i
pri tome ne bi promijenila fizionomija naselja Općine Bistra. Prostornim planom uređenja
Općine Bistra, razgraničene su površine na građevinska područja, odnosno površine za razvoj
i uređenje naselja, poljoprivredno i šumsko zemljište te na ostale površine. Unutar
građevinskih područja naselja na površinama određenim kao mješovita, pretežno stambena
namjena, sportsko-rekreacijska namjena te gospodarska namjena i javna namjena moguće je
graditi smještajne i ugostiteljske sadržaje te ostalu turističku infrastrukturu i time razvijati
turizam. Kvalitetna organizacija prostora može doprinijeti razvoju turizma, a kao dobar
primjer ističe građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene na kojem se nalazi zimski
sportsko-rekreacijski centar Medvednica, građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i
Županiju.
Prostornim planom Parka prirode Medvednica definirana je zona užeg područja Parka
(cjelovito šumsko prirodno područje Medvednice) u kojem je dopušteno kontrolirano
posjećivanje i bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima poput šetanja, planinarenja,
trčanja, orijentacijskog trčanja, promatranja prirode, skijaškog trčanja, skijanja ili jahanja, a
na kojem se ne planira gradnja novih građevina i prometnica niti novi oblici rekreativnog i
sportskog korištenja, osim kada se to omogućava posebnim odredbama. Druga zona je zona
pristupnog područja Parka unutar koje se nalaze naselja Gornja Bistra, Poljanica Bistranska i
Novaki Bistranski te poljoprivredne površine na kojima je dopušteno posjećivanje i bavljenje
aktivnostima te usmjeren i održiv razvoj naselja i krajolika uz mogućnost razvoja seoskog
turizma.
Resursna osnova Općine Bistra je raznovrsna i predstavlja temelj budućeg razvoja turizma, ali
stanje pojedinih resursa, kao i njihova spremnost za korištenje nije zadovoljavajuća. Analiza
postojeće resursne osnove od iznimne je važnosti kako bi se imao kvalitetan uvid u
mogućnosti razvoja, a analiza uključuje i prostorni razmještaj pojedinog resursa. Kartografski
prikaz resursne osnove Općine Bistra ukazuje na iznimnu koncentraciju resursa u naseljima
Poljanica Bistranska i Gornja Bistra te pojedine atraktivnosti u ostalim naseljima. Prostornu
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
63
cjelinu od iznimne važnosti za razvoj turizma predstavlja i Medvednica, kao Park prirode i
područje ekološke mreže Natura 2000.
Slika 11: Prostorni razmještaj resursne osnove Općine Bistra
Prostorni razmještaj resursne osnove, odnosno kulturne i prirodne baštine ukazuje na
mogućnost razvoja turističkih djelatnosti na području cijele Općine Bistra. Shematski prikaz
turističkih zona, odnosno zona provedbe razvojnih projekata u turizmu u Općini Bistra
prikazuje prostorni razmještaj tri zone i biciklističku trasu koja prolazi najatraktivnijim
dijelovima Općine. Uređenjem i trasiranjem biciklističkih staza i puteva kroz Općinu dobila bi
se prepoznatljiva i privlačna turistička ponuda koja bi potaknula razvoj cikloturizma i
upotpunila ponudu drugim oblicima turizma. Zona 1 nalazi se u naselju Donja Bistra uz potok
Bistra koji ovaj kraj čini posebno vrijednim. U navedenoj zoni postoji mogućnost
rekonstrukcije mlinice te uređenja šetnice uz potok kojom bi se upotpunio cjelokupan
doživljaj. Druga zona obuhvaća neiskorišten prostor bivšeg kamenoloma koji bi se sadržajno
mogao upotpuniti adrenalinskim parkom i ljetnom pozornicom. Šire područje zone 2
predstavlja dvorac Oršić s lječilišnim parkom koji predstavljaju kulturno dobro i prirodnu
baštinu Općine, odnosno izniman resurs razvoja izletničkog i kulturnog turizma. Treću zonu
predstavlja resursno najatraktivnije područje Općine koju čine kulturna dobra Zgrade stare
škole, crkvenog kompleksa te prirodne baštine Parka prirode Medvednica. Zgrada stare škole
prenamijenila bi se u turističko-informativni centar i ekomuzej, dok bi se područje oko
zgrade uredilo kao tradicionalno bistrajnsko dvorište s ugostiteljskom kućom. Također,
zgrada stare škole predstavlja idealan prostor za recepciju difuznog hotela u kojem bi se
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
64
mogle dobiti servisne usluge i informacije, kao i urediti zajednička prostorija za boravak.
Projekt difuznog hotela zamišljen je na konceptu udruživanja privatnih iznajmljivača te bi
lokacija tradicijskih kuća ovisila o inicijativi vlasnika i investitora. Četvrtu zonu predstavljao bi
ruralni kamp kojim bi se dobila kvalitetna smještajna ponuda, a njegova lokacija ovisit će o
imovinsko-pravnim odnosima, namjeni zemljišta te odlukama privatnih investitora.
Slika 12: Shematski prikaz zona provedbe projekata
4.4. Okviri zaštite okoliša
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska politika zaštite okoliša snažno je
oblikovana usvajanjem europskih okvira održivog razvoja. Zakonskim okvirima Republike
Hrvatske (Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13, 153/13, 78/15) nastoje se očuvati prirodna dobra
i krajobrazne vrijednosti, koje u Općini Bistra predstavljaju atrakcijsku osnovu za razvoj
turizma, na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje ljudi i nisu štetni za biljni i
životinjski svijet te ih koristiti na održivi način tako da se ne umanjuje njihova vrijednost. U
Hrvatskoj se koriste instrumenti za provedbu državne politike zaštite okoliša poput Procjene
utjecaja na okoliš, koje će se ovisno o projektu u turizmu,u ranoj fazi planiranja projekta,
morati provoditi i na području Općine Bistra, posebice u Parku prirode Medvednica.
Procjenama utjecaja na okoliš mogu se predvidjeti štetni učinci na bioraznolikost i krajobraz,
tlo, zrak i vodu te kvalitetno gospodariti otpadom. Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13)
nastoji se očuvati bioraznolikost i krajobrazna raznolikost na području Općine Bistra.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
65
Zaštićeni dijelovi prirode u Općini su zapadni dio Parka prirode Medvednica, tisa u Šupljaku,
lječilišni park u Gornjoj Bistri i Markovčak. Park prirode Medvednica predstavlja prostrano
prirodno i dijelom kultivirano područje velike bioraznolikosti i georaznolikosti s vrijednim
ekološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima, a ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-
obrazovnu i sportsko-rekreativnu namjenu te je kao takav izniman potencijal Općine Bistra
za razvoj turizma. Među europskim prioritetima je i provedba ekološke mreže Natura 2000 s
ciljem očuvanja rijetkih biljnih i životinjskih vrsta i staništa u svim članicama Unije. Popis
zaštićenih vrsta i staništa nalazi se u priloženim dokumentima. Park prirode Medvednica,
odnosno zapadni dio na području Općine,obuhvaćen je ekološkom mrežom Natura 2000.
Turističke i druge aktivnosti unutar ekološke mreže nisu zabranjene, već prolaze postupak
ocjene prihvatljivosti kako bi se ustanovio utjecaj projekta na okoliš i ublažili negativni
utjecaji.
4.5. Turistička organizacija
Turistička usluga je osnovni predmet razmjene na turističkom tržištu. Četiri su gospodarske
grane bez čijih usluga turistička ponuda ne bi postojala, a to su ugostiteljstvo, turističko
posredništvo, promet i trgovina. U sljedećim potpoglavljima pobliže su objašnjeni sustav
turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj, turističke agencije i udruge, trgovina i promet te
različite druge usluge u turizmu.
4.5.1. Turistička zajednica
Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) uređuje se
sustav turističkih zajednica, njihovo ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova
financiranja i gospodarenja. Sustav turističkih zajednica čine turističke zajednice mjesta,
općina, gradova, područja, županija i Grada Zagreba te krovna zajednica Hrvatska turistička
zajednica. Zajednički ciljevi turističkih zajednica su poticanje i iniciranje razvoja, kao i
unapređenje postojećeg i iniciranje novog turističkog proizvoda područja za koje su
osnovane, promocija turističkog proizvoda te razvijanje svijesti o važnosti i socio-
ekonomskim i drugim učincima turizma i očuvanje i unapređenje svih elemenata turističkog
proizvoda određenog područja.
Općina Bistra ima tri opcije koje se odnose na osnivanje turističke zajednice na njenom
teritoriju:
a) Osnivanje turističke zajednice Općine Bistra,
b) Osnivanje turističke zajednice područja,
c) Turistička organizacija u sklopu Općine Bistra i Turističko-informativnog centra.
Općina Bistra kategorizacijom turističkih mjesta pripada D turističkom razredu, dok samo
naselje Poljanica Bistranska pripada C turističkom razredu. Prema tome, turistička zajednica
Općine Bistra može se osnovati uz prethodnu suglasnost Ministarstva turizma kao turistička
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
66
zajednica općine za područje općine na kojem ni jedno naselje nije razvrstano u A ili B
turistički razred. Turistička zajednica financira se u skladu sa Zakonom, što znači da za svoje
potrebe može koristiti najviše 20% sredstava prikupljenih od članarine i boravišne pristojbe
te ukoliko ta sredstva nisu dovoljna za pokriće troškova redovitog funkcioniranja ostatak
sredstava izdvajali bi se iz općinskog proračuna. Članovima turističke zajednice općine ili
grada smatraju se sve pravne i fizičke osobe koje na području u kojem se osnovala zajednica
imaju sjedište ili podružnicu, pogon ili slično i koje ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih
ili drugih turističkih usluga ili obavljaju s turizmom neposredno povezane djelatnosti.
Strateškim planom razvoja turizma nije predviđeno osnivanje turističke zajednice područja,
dok je trenutno najizglednija opcija otvaranje Turističko-informativnog centra i turistička
organizacija unutar djelokruga Općine Bistra.
Općina Bistra pripada području djelovanja Turističke zajednice Zagrebačke županije koja
okuplja devet turističkih zajednica gradova (Zaprešić, Dugo Selo, Velika Gorica, Samobor,
Vrbovec, Sveti Ivan Zelina, Ivanić Grad, Jastrebarsko i Sveta Nedelja), tri turističke zajednice
općina (Pisarovina, Krašić i Križ) te jednu turističku zajednicu područja Turistička zajednica
Savsko-sutlinska dolina i brigi (općine Brdovec, Dubravica i Marija Gorica). Hrvatska turistička
zajednica kao krovna turistička organizacija u Republici Hrvatskoj,između ostalog, dodjeljuje
bespovratna sredstva putem programa potpore s ciljem unapređenja proizvoda, stvaranja
prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma te produljenja turističke sezone, odnosno
obogaćivanja ponude u pred i posezoni.
4.5.2. Turističke agencije i udruge
4.5.2.1. Turističke agencije
Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14) definira
turističku agenciju kao trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova
organizacijska jedinica koja pruža usluge organiziranja putovanja ili posredovanja usluga
vezanih uz putovanje i boravak turista, odnosno kao gospodarski subjekt posredovanja u
putovanjima koji obavlja poslove posredništva, koordinacije i organizacije na turističkom
tržištu. Agencije okupljaju heterogenu masu turističke potražnje zastupajući njihove potrebe,
a s druge strane zastupaju brojne usitnjene gospodarske subjekte turističke ponude
približavajući ih neposrednim potrošačima, odnosno turistima. Dakle, turistička agencija
ostvaruje poslovni odnos i kontakt s ponudom i potražnjom, a u mogućnosti je pružati
sljedeće usluge:
Organiziranje paket-aranžmana i izleta, sklapanje i provedba ugovora,
Organiziranje kongresa,
Posredovanje u sklapanju ugovora o organiziranom putovanju,
Posredovanje ugostiteljskih usluga i usluga prijevoza,
Organizacija prihvata i prijevoza putnika,
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
67
Rezervacija, nabava i prodaja ulaznica za sve vrste priredbi, muzeje i slino,
Iznajmljivanje i posredovanje u iznajmljivanju vozila, letjelica i plovnih objekata.
Na području Općine Bistra ne postoji registrirana turistička agencija koja bi lokalnom
stanovništvu i posjetiteljima pružala svoje usluge. Stanovništvu Općine Bistra najbliže
agencije nalaze se u Gradu Zagrebu i u Gradu Zaprešiću koje mogu ponuditi paket-
aranžmane za turističku destinaciju Općina Bistra.
4.5.2.2. Turističke udruge
Osim turističkih agencija, organizacijom putovanja mogu se baviti sindikati, udruge
umirovljenika, udruge planinara, i slične udruge radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka
propisanih statutom udruge s tim da je putovanje organizirano samo za članove u trajanju do
dva dana, odnosno najviše jedno noćenje. Zakonom su izuzete izviđačke udruge koje bez
stjecanja dobiti, organiziraju za svoje članove u svojim objektima ili opremi za kampiranje te
amaterski sportski klubovi čiji članovi odlaze na pripreme i natjecanja. Upravo se u Općini
nalazi veći broj sportskih amaterskih klubova i planinarsko društvo koji organiziraju izlete i
gostovanja, ali bez stjecanja dobiti.
Po uzoru na pojedina područja u kojima su se radi unapređenja općih uvjeta turističke
ponude, promicanja turističke ponude i turističkog proizvoda osnovale turističke udruge koje
okupljaju pravne i fizičke osobe koje se bave turističkom aktivnošću, moguće je osnivanje
Turističke udruge Bistra. Turističke udruge potiču unapređenje i promicanje izvornih
vrijednosti poput tradicijskih običaja i zanata, etnologije i gastronomije te organiziraju i
sudjeluju u organizaciji kulturnih, umjetničkih, gospodarskih, sportskih i drugih priredbi koje
pridonose razvoju turizma na području. Također, udruge u turizmu surađuju s lokalnom i
županijskom turističkom zajednicom, putničkim agencijama i sudjeluju u zaštiti i očuvanju
turističkog prostora te njegovom unapređenju.
4.5.3. Trgovina, ugostiteljstvo i promet
Povezanost prometa i turizma te njihov međusobni utjecaj jasno je izražena te se odražava
na cjelokupnu gospodarsku sliku zemlje i ima perspektivu daljnjeg rasta. Izgradnja prometne
infrastrukture u Općini Bistra, kao budućoj turističkoj destinaciji ključna je za razvoj turizma,
a u kojoj mjeri će se turizam razvijati ovisi i o prometnicama do Općine Bistra kao turističkog
odredišta te međusobna povezanost s drugim turističkim destinacijama. Turisti očekuju
suvremenu prometnu infrastrukturu, odnosno siguran, kvalitetan, cjenovno pristupačan i brz
prijevoz do mjesta odmora i rekreacije. Prijevoz i kvaliteta uređenja prometa bitno utječe na
konkurentnost turističke destinacije u odnosu na destinacije koje imaju sličnu turističku
ponudu. Nekontrolirani i ubrzani razvoj prometa negativno utječe na održiv razvoj nekog
područja, stvarajući pritisak na okoliš te na organizaciju prometa i njegovu sigurnost. Dolazak
u Općinu Bistra moguć je cestovnim prometom, odnosno svim oblicima prijevoza cestovnog
prometa (javni gradski prijevoz, individualni prijevoz ili organizirani prijevoz autobusom), dok
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
68
se najbliži željeznički kolodvori nalaze u Gradu Zagrebu i Zaprešiću, a zračna luka u Zagrebu
(Zračna luka Zagreb).Turistička destinacija Općina Bistra s povoljnijim geoprometnim
položajem atraktivnija je te dostupnija i pruža mogućnost učestalijih dolazaka.
Za sve turističke destinacije, a time i Općinu Bistra osobito je važna ugostiteljska ponuda i
kvalitetna mreža trgovačkih objekata mješovitom robom. Ukupno je 18 trgovačkih objekata
raspoređenih u svim naseljima Općine Bistra te deset ugostiteljskih objekata, kafića i
restorana. U Općini se nalaze tri ugostiteljska objekta, pizzeria Špiro, pizzeria Plima i
Hubertus koja u svojoj gastronomskoj ponudi nemaju tradicijske proizvode. Posebna
pozornost trebala bi biti usmjerena na razvoj seoskih turističkih gospodarstava koji bi nudili
usluge hrane i pića, a u postojeće i buduće ugostiteljske objekte uključiti autohtona jela i
pića.
4.5.4. Različite usluge
Zakonom o pružanju usluga u turizmu, uslugama se podrazumijevaju pružanje usluga
turističkih agencija, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog
zastupnika, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu, turističke usluge u drugim oblicima turističke ponude te ostale usluge vezanu
uz putovanje i boravak turista.
Turistički vodič pruža turistima usluge pokazivanja i stručnog objašnjavanja prirodnih ljepota
i atrakcija, kulturno-povijesnih spomenika i događaja te gospodarskih i političkih tijekova i
zbivanja, dok se turističkim pratiteljem smatra fizička osoba koja obavlja operativno-tehničke
poslove u vođenju i praćenju turista te koja tijekom putovanja može informirati putnike,
osim u turističkim cjelinama. Turistički animatorom se smatra fizička osoba koja osmišljava i
izvodi programe provođenja slobodnog vremena turista, a odnose se na sportsko-
rekreativne i zabavne sadržaje. Zakonom je definirana i funkcija turističkog zastupnika kao
fizičke osobe koja u odredištima putovanja zastupa turističku agenciju koja organizira
putovanja pred davateljima usluga i klijentima.
Različite turističke usluge radi odmora i rekreacije mogu se pružati i na obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i u
šumama šumoposjednika. Turističkim uslugama smatraju se poljoprivredne, šumarske,
sportsko-rekreacijske, edukativne i slične aktivnosti vezane uz seljačko gospodarstvo kao što
su berba voća i povrća, lov i ribolov, vožnja kočijom, biciklom, jahanje, pješačenje,
provođenje programa kreativnih i edukativnih radionica vezanih uz poljoprivredu i tradicijske
obrte te slične aktivnosti. Osim u seoskom turizmu, turističke usluge mogu se pružati i u
drugim posebnim oblicima turističke ponude kao na primjer kulturnom ili sportsko-
rekreacijskom turizmu. Ostale turističke usluge prema Zakonu su iznajmljivanje pribora i
opreme za sport i rekreaciju.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
69
5. Vizija razvoja turizma Općine Bistra
Vizija razvoja turizma Općine Bistra do 2020. godine temelji se na odrednicama definiranim
Strategijom turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, a to su odgovori na pitanja:
1. Kakav bi turizam u Općini Bistra trebao biti?,
2. Koji su ključni preduvjeti razvoja turizma u općini Bistra?,
3. Čime će turizam Općine Bistra privlačiti potražnju?
Slika 13: Sustav vrijednosti vizije razvoja turizma u Općini Bistra do 2020. godine
Prema navedenom sustavu vrijednosti, definirana je vizija razvoja turizma u Općini Bistra do
2020. godine.
Vizija razvoja turizma na području Općine Bistra
Općina Bistra je turistički konkurentna, dostupna i prepoznatljiva
destinacija Kontinentalne Hrvatske koja svojim posjetiteljima nudi
inovativne turističke proizvode temeljene na raznolikoj prirodnoj i
kulturnoj baštini.
Kakav bi turizam Općine Bistra trebao biti?
•Prepoznatljiv (brendiranje)
•Cjelogodišnji (produženje sezone)
•Razvijen na cijelom području
•Raznovrstan (diferencirana ponuda)
•Inovativan i prilagodljiv preferencijama turista
Koji su ključni preduvjeti razvoja turizma u Općini
Bistra?
•Dugoročna zaštita prostora i održivo
upravljanje ekosustavom
•Konkurentnost i atraktivnost za investicije
•Aktiviranje državne imovine u svrhu
turističkog razvoja
•Povećanje znanja i vještina na svim razinama
•Destinacijsko upravljanje
Čime će turizam Općine Bistra privlačiti
potražnju?
•Gostoljubivost
•Kvaliteta (izvrsnost)
•Autentičnost (očuvanje izvornosti)
•Raznovrsnost sadržaja i doživljaja
•Sigurnost
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
70
5.1. Tržišno pozicioniranje turizma
Na temelju provedene dijagnoze stanja turističko resursno-atrakcijske osnove te postavljenoj
viziji razvoja turizma, Strateškim planom razvoja turizma na području Općine Bistra predlaže
se tržišno pozicioniranje turizma kroz razvoj turističkih proizvoda te kroz izradu akcijskog
plana koji će biti u skladu s načelima održivosti. Strategija razvoja turizma predstavila je
sustav turističkih proizvoda i dostupnost u Središnjoj Hrvatskoj koji je prilagođen području
Općine Bistra i mogućnostima razvoja pojedinih turističkih proizvoda. Prema tome, primarni
turistički proizvodi koji se mogu razvijati na području Općine su kulturni turizma, odnosno
turizam baštine, cikloturizam, sport na snijegu, seoski turizam te ekoturizam, dok se
sekundarnim turističkih proizvodima smatraju planinski, manifestacijski unutar kulturnog
turizma te gastro i eno turizam.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
71
Tablica 25: Sustav turističkih proizvoda i dostupnost u Središnjoj Hrvatskoj te mogućnost
razvoja pojedinih turističkih proizvoda u Općini Bistra
Proizvodne grupe Proizvodi Dostupnost proizvoda
u Središnjoj Hrvatskoj
Razvoj turističkih
proizvoda u Općini
Bistra
Zdravstveni turizam
Wellness
Lječilišni
Medicinski
Kulturni turizam
Gradski turizam
Turizam baštine
Događanja
Kreativni turizam
Vjerski turizam
Gastro i eno turizam Gastro i eno
Poslovni turizam
Skup asocijacije
Skup korporacije
Incentive
Team building
Golf turizam Golf turizam
Cikloturizam Cikloturizam
Ruralni i planinski
turizam
Ruralni/seoski
Planinski
Pustolovni i sportski
turizam
Ronjenje
Kajak/kanu
Rafting
Adrenalin
Lov
Ribolov
Sport na snijegu
Sportske pripreme
Ostali proizvodi
Ekoturizam
Omladinski
Socijalni
Izvor: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, autorski tim
Legenda:
Primarni proizvod Sekundarni proizvod Tercijarni proizvod Proizvod nije dostupan
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
72
U odnosu na konkurentska turistička odredišta u Središnjoj Hrvatskoj, ali i susjednoj Sloveniji,
područje Općine Bistra potrebno je razlikovati na temelju sljedećih razvojnih smjernica
kojima će se tržišno pozicionirati:
Prepoznatljiva turistička destinacija koja svoj turistički imidž gradi na ruralnosti i
identitetu bistranskog kraja iako se nalazi u neposrednoj blizini Grada Zagreba,
Područje očuvanog prirodnog okoliša i bioraznolikosti, velikog tradicijskog naslijeđa
te povijesnih i sakralnih građevina,
Turistička destinacija dinamičnog turističkog razvoja i stvaranja smještajno-
ugostiteljske ponude i kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda,
Razvoj turističkih proizvoda prilagođenim ciljanim skupinama poput turista željnih
aktivnog odmora, izletnika i ljubitelja prirode te turista željnih upoznavanja s
kulturnom i tradicijskom baštinom Općine Bistra,
Održivi i uravnoteženi razvoj turističke destinacije uz odgovorno ponašanje institucija,
lokalnog stanovništva i investitora vezano uz zaštitu prostora.
Park prirode Medvednica, dvorac Oršić i Stara škola te tradicijska kultura simbol su Općine
Bistra, a u kombinaciji s komunalnom opremljenošću te prometnoj dostupnošću moguće je
stvoriti prepoznatljivu turističku destinaciju s raznolikom turističkom ponudom. Sustavno
planiranje razvoja turizma usmjereno je na izgradnju smještajnih kapaciteta i razvoju novih
ugostiteljskih, sportsko-rekreacijskih i drugih turističkih sadržaja, a ovim se dokumentom
obraća pažnja na održivost i zaštitu prostora te njegovo učinkovito iskorištavanje, što Općinu
Bistra može izdvajati od područja gdje se turizam razvija stihijski. U konačnici, ono što će
Općinu Bistra pozicionirati na tržište je dobra vrijednost za novac, odnosno razvoj kvalitetnih
i inovativnih sadržaja i usluga s prihvatljivom cijenom usluga.
Općina Bistra svoje turističke proizvode mora usmjeriti prema različitim tipovima turista kao
što su turisti treće životne dobi, parovi, obitelji s malom djecom te turisti koji dolaze u
grupama i individualno. Potrebno je usmjeriti promociju na turiste srednje, više i visoke
platežne moći te na one koji se nalaze u neposrednoj blizini Općine Bistra, a pritom se misli
na emitivno tržište Grada Zagreba. Primarna emitivna tržišta osim Grada Zagreba su i ona
tržišta koja se nalaze na cestovnoj udaljenosti do 200 kilometara, a pri tome se misli na cijelu
Središnju Hrvatsku, Rijeku te susjednu Sloveniju. Sekundarnim tržištima smatraju se ostatak
Republike Hrvatske, susjedne zemlje Bosna i Hercegovina i Mađarska te Italija, Austrija,
Njemačka, Slovačka, Češka i Poljska. Tercijarnom skupinom emitivnih tržišta smatraju se svi
veći gradovi kojima je Općina Bistra dostupna preko Zračne luke Zagreb.
Općina Bistra može se izdvojiti u odnosu na druge konkurentske destinacije u okruženju
razvojem seoskog, agroturizma i ekoturizma, izletničkog i planinskog turizma, kulturnog
turizma, gastro i enoturizma, sportsko-rekreacijskog i cikloturizma te pustolovnog turizma, a
njihov će razvoj ovisiti o tržišnoj atraktivnosti te interesima lokalnih dionika i investitora.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
73
5.2. Razvoj seoskog turizma, agroturizma i ekološkog turizma
Svjetska turistička organizacija pri Ujedinjenim narodima (UNWTO) definira turizam kao
djelatnost koja uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove
uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih
razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.
Četiri su temeljna sudionika koja su uključena u turizam, a to su turisti, poduzeća i ostali
poslovni subjekti, zemlja domaćina te lokalna zajednica. Turizam se odvija u turističkoj
destinaciji koja raspolaže prirodnim, društvenim, kulturno-povijesnim, prometnim
čimbenicima te čimbenicima potrebnim za organizaciju smještaja, prehrane i rekreacije
turista. U turistička putovanja mogu se uključiti jedino osobe koje raspolažu sa:
Slobodnim vremenom koje se može upotrijebiti za provođenje odmora i rekreacije
izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada,
Slobodnim sredstvima koja se mogu potrošiti na putovanje i boravak u turističkoj
destinaciji.
Glavnim motivima putovanja smatraju se odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine, želja
za novim doživljajima te zadovoljavanje potreba za kulturom, sportom, zabavom i boravak u
prirodi. Turizam se najčešće dijeli prema:
Dužini boravka turista (izletnički, vikend, boravišni i tranzitni turizam ili kratka i duga
turistička putovanja),
Prostoru u kojem se turizam odvija (urbani, ruralni, planinski i primorski),
Godišnjem dobu (ljetni i zimski turizam, iako se neka putovanja odvijaju i u proljeće i
u jesen),
Dobnoj strukturi turista (dječji, omladinski, obiteljski, turizam treće dobi),
Intenzitetu korištenja prihvatnih kapaciteta (predsezonski, sezonski i posezonski).
Pojam ruralnog područja podrazumijeva područja u kojima prevladavaju prirodno okruženje,
očuvan seoski okoliš, mala naselja, izdvojena poljoprivredna gospodarstva na kojima su
poljoprivreda i šumarstvo glavne gospodarske grane. Ruralna naselja mogu varirati u veličini
na što utječe i prirodna osnova, a ona uglavnom imaju manje od 10 000 stanovnika. Dakle,
osnovni resurs za razvoj ruralnog turizma predstavlja ruralni prostor koji je u 2012. godini
obuhvaćao 80% hrvatskog kopnenog područja što je bilo znatno više od prosjeka na razini
cjelokupne Europske unije (51,3%). Naime, prema Eurostatu i urbano/ruralnoj tipologiji,
79,1% površine Republike Hrvatske klasificirano je kao pretežno ruralno, 19,8% kao
mješovito, a samo 1,1% područja kao pretežno urbanizirano područje. U pretežno ruralnim
područjima je iste godine živjelo 56,7% stanovništva. Za potrebe izrade Programa ruralnog
razvoja 2014.-2020. provedena je posebna studija prilikom koje je definirano ruralno
područje Republike Hrvatske, a ono je obuhvaćalo cijelo područje Republike Hrvatske osim
administrativnih centara četiri najveća hrvatska grada (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Ovom
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
74
definicijom je obuhvaćeno 3 217 117 stanovnika i 99,24% ukupne kopnene površine
Republike Hrvatske.
Tablica 26: Usporedba gradskog i ruralnog turizma
Tipične značajke gradskog/odmorišnog turizma Tipične značajke ruralnog turizma
Naselja s više od 10 000 stanovnika Naselja s manje od 10 000 stanovnika
Izgrađen (urbaniziran) okoliš Prirodan okoliš
Intenzivna infrastrukturna opremljenost Slaba infrastrukturna opremljenost
Značajni zabavni i trgovački sadržaji Snažne individualne aktivnosti
Veliki turistički objekti Mali turistički objekti
Samopodržavajući turistički interesi Turizam podržava ostale interese i sektore
Zaposlenici mogu živjeti daleko od radnog mjesta Zaposlenici često žive blizu mjesta rada
Rijetko pod utjecajem faktora sezonalnosti Često pod utjecajem faktora sezonalnosti
Nepersonalizirani odnosi s gostima Personalizirani odnosi s gostima
Profesionalni menadžment Amaterski menadžment
Etika rasta i razvoja Etika očuvanja/ograničavanja rasta
Izvor: OECD, 1994., Studija razvoja seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji, 2005.
Prema definiciji Vijeća Europe, ruralnim turizmom se smatra turizam, odnosno njegove
aktivnosti koje se provode na seoskom području, a među najznačajnije karakteristike takve
vrste turizma ubrajaju se mirna i privlačna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš,
komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seoske tradicije i poslova. S druge
strane, Smith i suradnici definirali su ruralni turizam kao oblik turizma koji opisuje forme
turističkih aktivnosti koje se odigravaju u ruralnim područjima i koje uključuju lokalnu
kulturu, tradiciju i privredne djelatnosti, ako i aktivnosti na otvorenom prostoru i doživljaje
koji su ostvareni u nenarušenom ruralnom ambijentu, pri čemu lokalna zajednica igra važnu
ulogu u osiguravanju ruralnog turističkog proizvoda26.
Ruralni turizam je sveobuhvatni pojam koji podrazumijeva sve turističke usluge, aktivnosti i
selektivne oblike turizma unutar ruralnih područja, uključujući ribolovni, lovni, zimski, seoski,
ekoturizam, zdravstveni, kulturni i druge. Kao komponente ruralnog turizma ističu se
kulturni, društveni i gospodarski resursi te resursi okoliša i drugi resursi. U današnje vrijeme
ruralni turizam nije nužno dopunska djelatnost na svojem gospodarstvu kojom se stvara
dodatni prihod, već može biti i profesionalna djelatnost poput malih obiteljskih hotela,
konjičkih centara i slično. Svjetska turistička organizacija definira ruralni turizam kao oblik
turizma koji se temelji na prirodnim resursima, ruralnom naslijeđu, ruralnom načinu života i
ruralnim aktivnostima, odnosno aktivnostima u ruralnom području.
26Smith M., MacLeod N., Hart M. (2010), Key Concepts in Tourist Studies, Sage publications Ltd.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
75
Slika 14: Koncept ruralnog turizma (Svjetska turistička organizacija)
Iako pojam ruralnog turizma nije istoznačan s pojmovima agroturizma i seoskog turizma, u
Republici Hrvatskoj se u velikom dijelu stručne literature za sva tri pojma koristi pojam seoski
turizam kao zajedničko nazivlje. Prema Rječniku turizma, seoski ili ruralni turizam onaj oblik
turizma u kojem se podrazumijeva povremeni boravak turista u seoskoj sredini koja
posjetiteljima, osim čistog zraka i prirodnog ambijenta, pruža različite mogućnosti aktivnog
sudjelovanja u životu i radu u seoskom gospodarstvu (primjerice, berba grožđa i voća,
skupljanje sijena, timarenje konja i slično), ali i sudjelovanje u blagdanskim i prigodnim
svečanostima, pokladnim običajima i drugim manifestacijama27.
Razvoj ruralnog turizma poprima mnogo šire razmjere te prerasta okvire pitanja razvoja
selektivnog oblika turizma i postaje široko razvojno te socio-ekonomsko pitanje ruralnih
sredina. Zbog povećane potražnje na turističkom tržištu te zbog javne podrške njegovom
razvoju, ruralni turizam u svijetu bilježi rast, posebice u razvijenim zemljama. Ruralno
područje je osjetljivo na promjene te se prirodne i kulturološke štete ili druge negativne
promjene brzo odražavaju na razvoj turizma. Upravo ruralna područja predstavljaju posebno
osjetljive zone očuvanja prirodne baštine te tradicijske i kulturno-povijesne baštine
(Krajinović i dr., 2011.). Ukoliko se naruši postojeće stanje okoliša i ruralnost područja,
ugrožava se daljnji razvoj turizma, odnosno koncept održivosti u ruralnom turizmu. Koncept
održivosti u ruralnom turizmu se ne može zasnivati samo na uskim načelima zaštite okoliša,
već se održivost treba promatrati iz šireg aspekta i kao ciljeve održivosti obuhvatiti sljedeće
stavke:
Očuvanje lokalne kulture i identiteta lokalne zajednice,
Očuvanje krajolika i prirodnog staništa,
27Rječnik turizma, Vukonić B., Čavlek N.(urednici) (2001), Masmedia, Zagreb.
PRIRODNA OSNOVA
(rijeke, potoci, planine, šume)
RURALNO NASLIJEĐE
(tradicionalna arhitektura, kulturno-povijesno naslijeđe, kulturna baština)
RURALNI ŽIVOT
(obrti, lokalni događaji, gastronomija, enologija,
agroturizam, folklor i drugo)
RURALNE AKTIVNOSTI
(jahanje, bicikliziam, zimski sportovi, rekreacija, pecanje,
pješačenje)
Ruralni turizam
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
76
Očuvanje i održivi razvoj ruralnog gospodarstva,
Održivi razvoj turizma na dugoročnom planu,
Razvoj i poticanje podrške, razumijevanja i senzibiliziranja „donositelja odluke“,
posebno lokalne, regionalne i državne vlasti, ali i drugih institucija odgovornih za
dugoročan razvoj ruralnih područja,
Jasno razumijevanje činjenice da je isključiva vezanost uz turizam štetna i ne donosi
željene rezultate pa treba djelovati u pravcu diverzifikacije lokalnog ruralnog
gospodarstva i balansiranja između razvoja ruralnog turizma i drugih djelatnosti u
ruralnom području28.
Za uspješan razvoj ruralnog turizma na području Općine Bistra ključna su četiri čimbenika:
1. Multidisciplinarni pristup koji uključuje socio-ekonomske, ekološke i socio-kulturalne
analize,
2. Nužno je stalno komuniciranje s glavnim dionicima razvoja ruralnog turizma (javni,
civilni i privatni sektor),
3. Otvorenost Strateškog plana razvoja turizma na području Općine Bistra za javnost
koja podrazumijeva organiziranje javnih rasprava, korištenje medija i dvosmjernu
komunikaciju nositelja strateškog razvoja i lokalne zajednice,
4. Donošenje Strateškog plana razvoja turizma na području Općine Bistra ne završava
njegovom izradom, već se radi o projektu za razdoblje do 2020. godine koji treba biti
fleksibilan i spreman za promjene s obzirom na stalne promjene u okruženju. Upravo
će se taj proces odvijati u stalnoj komunikaciji i umrežavanju glavnih dionika razvoj
ruralnog turizma.
Općenito, mjere razvoja ruralnog turizma trebaju uvažavati teritorijalni pristup prilikom
kojeg se prepoznaju razvojna obilježja i potencijali ruralnog područja, multisektorski i
integralni pristup, koordinirani, suradnički pristup i prepoznavanje ključnih aktera i njihov
dijalog te razvoj ruralnog turizma ne smije biti kratkoročna korist, već dugoročno rješenje.
Kako bi se planirani programi ostvarili nužno je shvatiti potrebu razvoja ruralnog područja
kao osnovu za revitalizaciju i valorizaciju postojećih kapaciteta te izgraditi programe razvoja
ruralnog turizma. Potrebno je osigurati turističku promociju, educirati lokalno stanovništvo
te organizirati izobrazbu stručnih kadrova, izgraditi i rekonstruirati postojeću fizičku i
društvenu infrastrukturu, unaprijediti fizionomiju naselja i njegovati tradicijsko graditeljstvo i
arhitekturu i time održavati kulturnu baštinu te u konačnici pružiti pristup informacijama.
28 Krajinović, A. i dr. (2011), Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizma – problemi i smjernice, Oeconomica Jadretina, 1/2011.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
77
5.2.1. Razvoj seoskog i agroturizma
U Priručniku za bavljenje seoskim turizmom Ministarstva turizma Republike Hrvatske
(2011.)razlikuju se pojmovi ruralni turizam, seoski turizam i agroturizam te se navodi da je
seoski turizam puno uži pojam od ruralnog turizma, a istovremeno širi pojam od turizma na
turističkom seoskom gospodarstvu i vezan je uz ambijent sela i njegovu užu okolicu te sve
njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije, gastronomija, folklor, etnologija i ostala
gospodarska aktivnost). Agroturizam, turizam na seljačkom domaćinstvu ili seljačkom
gospodarstvu ili turističkom seljačkom gospodarstvu isključivo se odnosi na oblik turističke
usluge koji je dodatna djelatnost na gospodarstvu s aktivnom poljoprivrednom djelatnošću, u
sklopu koje se nude proizvodi proizvedeni na takvom gospodarstvu29.
Slika 15: Prikaz međuodnosa ruralnog turizma, seoskog turizma i agroturizma
Ruralni turizam podrazumijeva selektivne oblike turizma poput seoskog turizma,
pustolovnog turizma, gastro i enoturizma, kulturnog turizma, sportsko-rekreacijskog turizma,
ekoturizma i drugih oblika turizma koji se odvijaju na ruralnom području. Seoski turizam
podrazumijeva aktivnosti na turističkim seoskim obiteljskim gospodarstvima u sklopu
agroturizma te obuhvaća sadržaje poput kušaonica vina i jela, izletišta, ruralnih kuća za
odmor, ruralnih i obiteljskih hotela, ruralnih kampova, etnosela te događaje poput etno
zbirki, seoskih manifestacija i folklora. Konačno, agroturizam nudi usluge noćenja, prehrane i
ostale usluge aktivnog odmora na turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Obiteljska
poljoprivredna gospodarstva postavljeni su za nositelje razvoja poljoprivrede i agroturizma
na području Republike Hrvatske pa tako i u Općini Bistra. Godine 2015. na području Općine
29Baćac, R. (2011), Priručnik za bavljenje seoskim turizmom, Zagreb, Ministarstvo turizmaRepublike Hrvatske.
Ruralni turizam
Seoski turizam
Agroturizam
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
78
Bistra bilo je registrirano 30 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali nijedno
gospodarstvo nije pružalo usluge smještaja.
Potencijali agroturističkog tržišta značajno su veći od današnje potrošnje, a glavnim
razlozima nedostatka agroturističkih usluga i usluga seoskog turizma u Općini Bistra su
nezainteresiranost, financijski razlozi i nepoznavanje prednosti koje nosi ovaj oblik turizma.
Potrebno je poticati razvoj gospodarstava koji bi osim vlastitih poljoprivrednih proizvoda
ponudili i smještajne jedinice te ugostiteljske programe s ponudama tradicionalnih jela i pića.
Agroturizam Općine Bistra može ponuditi inovativnu ponudu te uključiti posjetitelje u
poslove vezane uz poljoprivredna gospodarstva (npr. berba grožđa, sjetva ili priprema
zimnice) ili kroz učenje tipičnih vještina poput gradnje drvenih konstrukcija. Pri razvoju
agroturizma i seoskog turizma potrebno je koristiti postojeće zgrade ili njihovi dijelovi koje su
zadržala obilježja ruralnog stanovanja. Također, agroturizam Općine Bistra mora razvijati i
ponudu rekreativnih aktivnosti poput jahanja, pješačenja i biciklizma te se povezati s drugim
selektivnim oblicima turizma, prije svega s kulturnim turizmom. Za početak organiziranja
agroturističkih usluga na području Općine potrebno je osigurati financijska sredstva, putem
kreditnih linija ili korištenjem sredstava iz nacionalnih i europskih fondova. Primjeri dobre
prakse agroturističke ponude nalazi se u neposrednoj blizini Općine Bistra, u Zaboku gdje
agroturizam Zaboky selo nudi kušaonicu vina, izletište i smještajne kapacitete te u Hižakovcu,
rodnom selu Matije Gupca, gdje je smještaj uređen u starim tradicijskim kućama (Hiže na
bregu).
Slika 16: Zaboky selo i Hiže na bregu30
5.2.2. Razvoj ekološkog turizma
Ekoturizmom ili ekološkim turizmom smatraju se svi oblici turizma vezani uz prirodu, a
motivirani su odgovornošću prema prirodnoj i kulturnoj okolini uz nastojanje da se
kontinuirano doprinosi lokalnom gospodarstvu. Turisti s izraženom ekološkom sviješću imaju
preferencije prema onim destinacijama koje su do sada uspjele ostati neugrožene i s
30http://www.tzkzz.hr/files/img/galerija/259/420x282-4/1.jpg, http://www.hizenabregu.com/hr/galerija-slika/
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
79
očuvanim okolišem i prirodom. U Republici Hrvatskoj je unatoč očuvanom okolišu i prirodi te
njenoj atraktivnosti, ekološki turizam slabo razvijen, čak i u zaštićenim dijelovima prirode.
Stoga je ekoturizam prepoznat kao jedan od ključnih turističkih proizvoda u Strateškom
planu razvoja turizma na području Općine do 2020. godine.
Područje Općine Bistra je očuvano u velikoj mjeri, zahvaljujući velikom udjelu zaštićenih
dijelova prirode, ali i činjenici da je Općina Bistra unatoč intenzivnom naseljavanju
posljednjih desetljeća zadržalo osobine ruralne zajednice. Prosječno poljoprivredno zemljište
u Općini Bistra je relativno maleno te poljoprivredna proizvodnja ne može konkurirati
komercijalnoj proizvodnji. Potrebna je proizvodna orijentacija na uzgoj ekološki zdrave hrane
i njen plasman na tržište kroz povezivanje s ugostiteljstvom. Ekoturizam Općine Bistra treba
se zasnivati na edukativnom načinu osiguravanja turistima originalni doživljaj ruralne
zajednice u kojoj se nalaze. Potrebno je promovirati autohtonost kao element
prepoznatljivosti te prezentirati turistima kulturnu baštinu te poštovanje prema prirodi.
Nositelji razvoja ekoturizma Općine Bistra trebaju biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva
koja bi na svojim gospodarstvima proizvodila ekološki uzgojene proizvode. Lokalna zajednica
mogla bi prezentirati turističku destinaciju kao eko prostor s istaknutim dijelovima poput
Parka prirode Medvednica i područja s visoko kvalitetnim i očuvanim tlom pogodnim za
ekološki uzgoj ratarskih i voćarskih kultura. Posebne aktivnosti trebaju biti usmjerene na
brendiranje eko proizvoda poput meda, proizvoda aromatičnog i ljekovitog bilja koja se
proizvode na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Miroslava Špoljara te ekološki
uzgojenog povrća, voća, žitarica. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Miroslava Špoljara
ekološki uzgaja aromatično bilje i lavandu te posjeduje destileriju za ulje, pogon za
proizvodnju krema i drugih proizvoda aromatičnog bilja.
5.3. Razvoj izletničkog i planinskog turizma
5.3.1. Razvoj izletničkog turizma
Izletnički turizam je oblik turističkih kretanja radi boravka u prirodi, upražnjavanja oblika
rekreativnih aktivnosti poput pješačenja, biciklizma, jahanja, sportova u prirodi, lova i
ribolova te posjete arheološkim nalazištima, kulturno-povijesnim spomenicima, kulturnim
manifestacijama, sakralnim objektima, galerijama i muzejima. Za ova dva segmenta
izletničkog turizma koriste se i dva termina, piknik (eng. picnic) ili izleti te termin ekskurzija
(eng. excursion) koji se koristi za obilaske kulturnih dobara.
Osnovna obilježja izletničkog turizma u Općini Bistra su poludnevni ili cjelodnevni boravak u
prirodi, manji radijus kretanja, veća učestalost te raznovrsni motivi posjete. Kako su
izletnička kretanja uglavnom izvan domašaja turističke statistike, ne postoje konkretni podaci
o broju izletnika u Općini Bistra. Organizacija izleta u turističkog destinaciji Općina Bistra
obuhvaćala bi određivanje destinacije, određivanje sadržaja izleta, ugovaranje planiranih
usluga, formiranje cijena izleta, objavljivanje programa izleta, organiziranje prodaje te
realizaciju samog izleta. Problemi s kojima se izletnička kretanja na području Općine Bistra
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
80
mogu nailaziti su otežano usklađivanje veličine izletničke grupe s raspoloživim prijevoznim i
nepostojanjem smještajnih kapaciteta, izbor kvalitetnog turističkog vodiča ili pratitelja te
kratak rok za organiziranje izleta.
Izletnički turizam Općine Bistra zasnivat će se na isticanju svojih specifičnosti prije svega na
Parku prirode Medvednica, Markovčaku, postojećim planinarskim stazama, poučnoj stazi
Bistra, vodotocima, lugarnici Oštrica i lovačkom domu. Dok će se kulturna ponuda izletničkog
turizma bazirati na obilasku kulturnih znamenitosti Općine Bistra, prije svega dvorca Oršić,
Stare škole u Poljanici Bistra, sakralnih građevina i tradicijskih kuća te planiranoj turističkoj
ruti koja bi obuhvatila sve navedene elemente prirodne i kulturne baštine. Povod za
boravkom i odmorom u prirodi može biti i sakupljanje gljiva u šumama s područja Općine.
5.3.2. Razvoj planinskog turizam
Već duže vrijeme u svjetskom turizmu vrlo je popularan aktivni odmor kojeg između ostalih
aktivnosti predstavlja i planinarenje. Planine su danas uz obale i otoke najznačajnije
turističke destinacije, a klima, čisti zrak, privlačan krajolik, lokalna tradicija te mogućnost
bavljenja sportom čine ih privlačnom destinacijom. Kao i kod izletničkog turizma, koristi koje
planinski turizam donosi Općini Bistra, moraju biti izbalansirane u skladu s ekološkim,
društvenim i ekonomskim načelima. Informiranje i edukacija o okolišu te upravljanje
kapacitetima su mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se smanjili negativni utjecaji te kako
bi se postigla održivost ovog oblika turizma. Uz planinarenje i planinarske putove i staze,
usko je vezan alpinizam, kretanje osobe na stjenovitim planinama pri čemu se ne koriste
planinarski putovi za uspon nego slobodne stijene u raznim smjerovima.
Razvoj planinskog turizma u Općini Bistra nailazi na nekoliko problema poput
nezainteresiranosti lokalnog stanovništva za obavljanje ovog oblika turizma te problem
kvalitetnog planiranja razvoja. Zahvaljujući tome što se dijelom u Općini Bistra nalazi Park
prirode Medvednica, planina sjeverno od glavnog grada Republike Hrvatske, čiji je najviši vrh
1 032 m, na području Općine moguće je organizirati planinarenje. Na Medvednici se nalazi
mreža markiranih planinarskih staza te poučne staze koje privlače planinare i izletnike šireg
područja. Tijekom povijesti, višak poljoprivrednih proizvoda žene su nosile na prodaju u
Zagreb i to pješice bose putovima preko Medvednice. Oživljavanjem tih putova dobio bi se
novi turistički sadržaji te bi se očuvao i vrednovao vrijedan i zanimljiv dio radnih navika i
potreba stanovništva bistranskog kraja.
Održivi razvoj planinskog turizmu u Općini Bistra zahtijeva pristup integraciji svih lokalnih i
regionalnih turističkih politika, odnosno strateških planova razvoja turizma lokalnih i
regionalnih vlasti čiji teritorij obuhvaća i područje Parka prirode Medvednica. Nužna je i
suradnja lokalnog stanovništva, jedinca lokalne samouprave, područne (regionalne)
samouprave i Parka prirode. Planinski turizam doprinio bi socio-ekonomskom jačanju Općine
Bistra, kao ruralnog područja, stvarajući dodatne izvore prihoda te poboljšanju kvalitete
života. Razvojem planinskog turizma, uvodili bi se novi sadržaji u turističkoj ponudi poput
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
81
smještajnih i ugostiteljskih objekata, što bi potaknulo i zapošljavanje. Također, planinski
turizam doprinosi zaštiti okoliša i prirode, a prilikom planiranja razvoja planinskog turizma u
Općini, obratila bi se pozornost na očuvanje prostora, nenarušavanje i zaštitu okoliša.
Opasnosti planinskog turizma može predstavljati pojačan pritisak turista i posjetitelja na
prirodne resurse, što se može spriječiti pravilnim i pravovremenim planiranjem i
usklađivanjem s prostornim planovima, studijima utjecaja na okoliš i suradnjom ključnih
dionika.
5.4. Razvoj kulturnog turizma
Kulturni turizam jedna je od ključnih odrednica razvoja hrvatskog i europskog turizma te se
na tim razinama posvećuje posebna pozornost. Pojam kulturnog turizma definira se kao
posjete osoba izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane s povijesti, umjetnosti,
stilom života i tradicijom. Kako bi se turisti smatrali kulturnim turistima, oni moraju
djelomično biti motivirani željom za sudjelovanje u kulturnim aktivnostima31. Ipak, razlikuju
se četiri zasebne kategorije kulturna i to:
Turisti motivirani kulturnim turizmom,
Turisti koje kultura djelomično motivira,
Turisti kojima je kultura sporedna, uz neku drugu glavnu motivaciju za putovanje,
Slučajni kulturni turist.
Općina Bistra ima raznoliku kulturnu baštinu, čija bi valorizacija podigla kvalitetu cjelokupnog
turističkog proizvoda, dok bi razvoj kulturnog turizma utjecao na povećanje potrošnje i
produljenje boravka turista u Općini Bistra, privlačenje potražnje više platežne moći,
očuvanje kulturne vrijednosti i kulturnog identiteta Općine Bistra te bi utjecao na
revitalizaciju ruralne sredine. Kulturni turizam povećao bi zadovoljstvo boravka u Općini
Bistra, potaknuo bi dodatno zapošljavanje, stvorio bi imidž Općine kao turističke destinacije
te bi proširio znanja o vlastitim kulturnim vrijednostima i obogatio kvalitetu kulturnog života
lokalnog stanovništva koje je dosadašnje potrebe za kulturom zadovoljavalo u Gradu
Zagrebu i drugim okolnim naseljima.
Institucionalno, smisleno i odgovorno održavanje objekata kulturne baštine, poput
označavanja i obilježavanja, infrastrukturno opremanje i povećanje dostupnosti, aktivnosti
su koje razvijaju turističku aktivnost pojedinih objekata kulturne baštine i cjelokupne
zajednice. Razlozi nedovoljne iskoristivosti resursa za razvoj kulturnog turizma na području
Općine mogu se pronaći u neinformiranosti o kulturnoj ponudi, protivljenju korištenja
kulturnih proizvoda zbog određenih predrasuda, neriješenim vlasničkim odnosima,
31 Tomljenović, R. (voditelj projekta), (2003.), Strategija razvoja kulturnog turizma Od turizma i kulture do
kulturnog turizma, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Zagreb.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
82
nedostatku financijskih sredstava za njihovu valorizaciju i opremanje ili nedovoljnom
atraktivnošću ponude.
Postojeću materijalnu kulturnu baštinu potrebno je staviti u funkciju turizma, što se
prvenstveno odnosi na dvorac Oršić unutar kojeg se nalazi Specijalna bolnica za kronične
bolesti dječje dobi, sakralne građevine te objekt Stare škole koji predstavlja izniman turistički
potencijal. Stavljanjem Stare škole u funkciju kulturno-turističkog centra koji objedinjuje
Ekomuzej i Turističko-informativni centar postavili bi se temelji budućeg razvoja kulturnog
turizma u Općini Bistra, čime bi se Općina izdvojila u odnosu na konkurentska područja u
okruženju. Naime, najbliži ekomuzeji nalaze se u Rovinju i Sloveniji, dok u Lepoglavi postoji
inicijativa Ekomuzej Lepoglava usmjerena na osnivanje muzeja čipke i čipkarstva. Ekomuzej
Mura, predstavlja ogledni primjer interpretacijskog i dokumentacijskog središta koji svojim
programima vrednuje i štiti materijalnu i nematerijalnu baštinu Međimurja i Pomurja.
Projekt je financiran iz IPA II programa prekogranične suradnje, a rezultirao je novom
turističkom destinacijom, povećanju broja posjetitelja i turista, uređenjem turističkih lokacija
te očuvanim kulturnim objektima. Uređenjem tradicijskih drvenih kuća i stavljanjem u
funkciju smještajnih jedinica, odnosno organizacijom difuznog hotela, očuvala bi se njihova
vrijednost i promovirala Općina Bistra kao inovativna i kvalitetna destinacija ruralnog
turizma.
Slika 17: Ekomuzej Mura, Lipa32
Nematerijalnu kulturnu baštinu Općine čini skup svih običaja, tradicija i dobara, tradicijsko,
autohtono i povijesno naslijeđe. Nematerijalnom baštinom smatraju se prakse, znanja,
vještine, predmeti, rukotvorine i običaji, a takav oblik kulturne baštine često predstavlja
32http://www.tvidea.si/slike/novice/c5bbd980e5ab2c17413ec02bd757a9e5/360x3602118ab1eefe619019eac915bb16a79e8.jpg
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
83
osnovni motiv organiziranja turističke ponude u ruralnom turizmu kroz prezentaciju običaja,
vjerovanja i organizaciju tradicijskih manifestacija. Namjera razvoja takve vrste turističkih
ponuda u općini Bistra je predstavljanje autentičnih kulturnih i tradicijskih karakteristika te u
konačnici očuvanje i popularizacija nematerijalne kulturne baštine.
Kako bi se zainteresirali posjetitelji, moraju se koristiti metode osmišljavanja i prezentiranja
tradicijskog naslijeđa kao što su folklor, stari zanati, običaji, manifestacije i drugo.
Organiziranjem događaja i manifestacija promovira se lokalna ili regionalna tradicija, kreira
se svijest o identitetu, postiže se željeni imidž turističke destinacije te se povećava kvaliteta
življenja stanovništva. Reorganizacija manifestacije Dani Bistre mogla bi potaknuti veći
dolazak posjetitelja, a u osmišljavanju kvalitetnog programa trebali bi sudjelovati Općina
Bistra i predstavnici civilnog i privatnog sektora, što je bila i dosadašnja praksa.
5.5. Razvoj gastronomskog i enološkog turizma
Razvojem gastronomskog i enološkog turizma, kao selektivnog oblika turizma obogaćuje se i
zaokružuje cjelokupna turistička ponuda. Rast i razvoj gastro i eno turizma u Općini Bistra
moguće je temeljiti na bogatoj gastronomskoj i enološkoj tradiciji te na povećanju interesa
ugostitelja za ovakvu vrstu turističke ponude. Pojam gastronomije nadilazi samu vještinu
pripreme jela te obuhvaća i odnos hrane i kulture uživanja u njoj, a sadrži elemente
umjetnosti, tradicije i korištenja lokalnih resursa. Prema tome slijedi definicija
gastronomskog turizma kao izleta ili turističkog aranžmana kojem je dominantan motiv, ili
barem bitan element, kultura hrane i pića. Osim same konzumacije jela i pića, bitan je i sam
proces pripreme u kojem turist može i sudjelovati. Pod pojmom enologije podrazumijeva se
ukupnost proučavanja kultiviranja vinove loze, njegovanja i čuvanja vina.
Glavni trendovi u enološkom i gastronomskom turizmu navode se iskustvenost posjetitelja
(osjetila i osjećaji), vrijednost za novac, kratki izleti, niske cijene, proizvodi i usluge
namijenjene obiteljima, prilagodba novim segmentima potražnje, pažnja usmjerena na
ekološki prihvatljivu proizvodnju, smanjenje prosječne dobi turista te kombinacija s drugim
oblicima turizma. Prilikom organizacije uvjeta enološkog i gastronomskog turizma u Općini
Bistra potrebno je obratiti pažnju na osposobljenost osoblja, dostupne informacije, usluge i
nabavu, telekomunikacije, sigurnost, vanjski imidž, smještajne kapacitete i financijska
sredstva. Stoga će u razvoju ovih oblika turizma veliku ulogu imati Udruga kuhara
bistranskog kraja i Udruga vinogradara, vinara i ljubitelja dobrog vina „Sveti Nikola“ čije su
aktivnosti usmjerene na promociju i zaštitu autohtonih proizvoda. Sudjelovanjem na
lokalnim, nacionalnim i međunarodnim sajmovima i manifestacijama moguće je predstaviti
gastronomiju i enologiju bistranskog kraja te promovirati turističku destinaciju Općina Bistra.
Ključno će biti zaštićene i prepoznatljive lokalne proizvode, poput žganaca i kramporače
ponuditi u lokalnim ugostiteljskim objektima te potaknuti razvoj agroturizma i ugostiteljskog
sektora koji će na svojim domaćinstvima, odnosno objektima nuditi tradicijska jela i pića
bistranskog kraja. Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti navodi se kako seljačko domaćinstvo
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
84
koje pruža ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela i pića moraju usluživati jela, pića
i napitke uobičajene za kraj u kojem se domaćinstvo nalazi. Prilikom usluživanja jela i pića
vrlo je važna njihova prezentacija, odnosno predstavljanje zanimljive priče o tradiciji i načinu
priprave. Nužno je slijediti načelo tradicionalnosti, a kao tradicionalni proizvod na
turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu mogu se ponuditi vina, rakije, sokovi te
sirupi od voća i poput jabuka, višanja, trešanja i drugih vrsta33. Razvoju enološkog turizma
može doprinijeti gradnja klijeti u vinogradima na pristupnoj zoni Parka prirode Medvednica
uz uvijete zadržavanja tradicijskog graditeljstva te pristup vinorodnim područjima vinskim
cestama koje bi bile u skladu s krajobraznim obilježjima.
5.6. Razvoj sportsko-rekreacijskog i cikloturizma
5.6.1. Razvoj sportsko-rekreacijskog turizma
Sportsko-rekreacijski turizam definira se kao turističko kretanje u kojem su sport i rekreacija
glavni motivi putovanja i boravka turista u nekoj turističkoj destinaciji. Aktivan odmor
posljednjih se desetljeća intenzivirao kao posljedica ubrzanog načina života i jačanja svijesti
suvremenog čovjeka za zdrav način življenja. Aktivni turizam obuhvaća aktivnosti kao što su
pješačenje, trčanje, trekking, planinarenje, vožnja bicikla i slično. Također, dio sportsko-
rekreacijskih programa odnosi se na vježbe za relaksaciju i opuštanje, na socijalizaciju kroz
timske sportove i sportske igre te na avanturističke aktivnosti. Programi sportsko-
rekreacijske aktivnosti omogućuju smišljen boravak turista čime se ostvaruju njihove
temeljne potrebe za kvalitetnim i aktivnim odmorom u turizmu. Sport i sportske rekreacije u
turizmu u Općini Bistra moguće je razvijati kroz tri oblika sportsko-rekreacijskog turizma34:
Natjecateljski sportski turizam,
Zimski sportsko-rekreacijski turizam,
Ljetni sportsko-rekreacijski turizam.
U okviru zimskog sportsko-rekreacijskog turizma, koji se u Općini Bistra odvija na Skijalištu
Sljeme, javljaju se sportovi poput skijanja, skijaškog trčanja, snowboardinga i sportskih igara
na snijegu. Razvoju skijaškog turizma i stjecanja skijaškog imidža Općine Bistra i Grada
Zagreba posebno su doprinijela vrhunska sportska postignuća Janice i Ivice Kostelić, čiji su
rezultati potaknuli zimske sportske i rekreacijske aktivnosti cjelokupnog stanovništva, a
posebice mladih. Njihova su sportska postignuća rezultirala i organizacijom ženskih i muških
slalomskih utrka Svjetskog skijaškog kupana Medvednici, Snježna kraljica (eng. Snow Queen
Throphy), te je od 2005. godine, kada je organizirana prva utrka,Zagreb i Općinu Bistra
posjetio velik broj turista koje je ova manifestacija privukla. Utrke Svjetskog skijaškog kupa
predstavljaju natjecateljski sportski turizam u kojem sudionici u takvim putovanjima mogu
33 Demonja, D., (2012.), Baština i tradicija u oblikovanju turističke ponude na ruralnom prostoru Hrvatske,
Podravina, Koprivnica, 11, 21, 205-218. 34 Bartoluci, M., (2003.), Ekonomika i menadžment sporta, Zagreb, Informator.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
85
aktivno sudjelovati u manifestaciji kao sportaši ili pasivno kao gledatelji. Osim Snježne
kraljice, primjer natjecateljskog turizma na području Općine je i Međunarodni hrvački turnir.
Razvoj ljetnog sportsko-rekreacijskog turizma na području Općine Bistra podrazumijevao bi
odmor kroz sportsko-rekreacijske aktivnosti poput trčanja, tenisa, jahanja, timskih sportova i
drugih sportova u sklopu postojeće i buduće sportsko-rekreacijske infrastrukture.
Slika 18: Skijalište Sljeme za vrijeme održavanja utrke Snježne kraljice35
Početkom 2010-ih godina bila je aktualna tema o izgradnji sportskog kompleksa s
automobilskom trkaćom stazom licenciranom za nekoliko kategorija utrka koji bi se gradio u
Općini Bistra. Osim sportskog kompleksa, projektom je bila predviđena gradnja i pratećih
sadržaja poput smještajnih objekata, kongresnog centra i karting staze. Ideja je predstavljala
ozbiljnu priliku i investiciju u gospodarski teškom razdoblju, koja bi osim na zapošljavanje,
gospodarski rast i porast cijena nekretnina utjecala i na turističku promociju bistranskog
kraja i cijele Hrvatske. Iako su u to vrijeme započele pripremne radnje otkupljivanja svih
potrebnih zemljišta za izgradnju, one se nisu realizirale do kraja te je projekt stopiran.
5.6.2. Razvoj cikloturizma
Cikloturizam ili biciklistički turizam kao oblik turizma ispunjava potrebe i želje suvremenih
turista za aktivnim odmorom te omogućava jedinstven turistički doživljaj korištenjem bicikla
kao primarnog oblika prijevoza. Ovaj oblik turizma objedinjuje iskustvo prijevoza i rekreacije
s cjelokupnim turističkim doživljajem, a iznimno je važan i u kontekstu održivog razvoja
turizma prilikom kojeg je moguća ušteda energije, zaštita okoliša i promocija društvene
jednakosti. Cikloturist je osoba kojoj je motiv rekreacija i opuštanje, zdrav način života i
35http://www.antenazagreb.hr/upload/sljeme_111226122725_524x288.jpg
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
86
boravak u prirodi, a dijeli se na one koji iznajmljuju bicikli na određenoj destinaciji i one koji
koriste bicikl na putovanjima kao glavno prijevozno sredstvo.
Općina Bistra može privuči cikloturiste koji su u potrazi za sigurnim cestama i stazama sa
slabijim intenzitetom prometa, kvalitetnim označenim rutama i atraktivnim sadržajima. Za
razvoj cikloturizma nužno je osigurati kvalitetnu infrastrukturu, a atraktivan krajolik
(prepoznatljiva vizura Medvednice s TV odašiljačem Sljeme) i socio-kulturni sadržaji
(povijesni i tradicijski elementi)doprinijeli bi povećanom broju turista. Važni elementi
turističke ponude bili bi kvalitetna lokalna trgovačka i ugostiteljska ponuda te raspoloživost
servisa i smještaja prema Bike&Bed standardima36.
Biciklistička infrastruktura razlikuje biciklističke trake na kolniku, biciklističke staze odvojene
od kolnika, biciklističke ceste (prometna površina sa suvremenim kolnikom za promet
bicikala koji se proteže izvan koridora ceste) i biciklističke putove (prometna površina za
promet bicikla bez suvremenog kolnika izvan koridora ceste). Osmišljavanjem cikloturističke
rute koja bi povezivala određene znamenitosti u prostoru, obilježene putokazima
predstavljalo bi posebnu turističku ponudu koja bi se mogla nadovezati na postojeću
cikloturističku Zagrebačke županije koja povezuje naselja Županije umrežavajući postojeće
biciklističke rute i staze kao gotove turističke proizvode. Turistička zajednica Zagrebačke
županije predstavila je cikloturističku kartu Zagrebačke županije te trinaest biciklističkih
karata među kojima je i dionica crvene rute koja prolazi kroz Općinu Bistra (Zaprešić-Bistra-
Jakovlje). Vožnja biciklom kroz područje Općine Bistra omogućila bi pristup različitim
sadržajima poput susreta s lokalnim stanovništvom, degustacije jela i pića, upoznavanja s
kulturnom baštinom i doživljaja vezanim uz prirodna bogatstva.
36 Ministarstvo turizma, prezentacija izrade Akcijskog plana razvoja cikloturizma, prosinac 2014., http://www.mint.hr/UserDocsImages/1412_AP-cikloturizm.pdf
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
87
Slika 19: Dionica Crvene rute kroz naselja Općine Bistra
Izvor: Turistička zajednica Zagrebačke županije
U Europi postoji mreža europskih biciklističkih staza, EuroVelo, projekt Europske biciklističke
federacije za razvoj 14 biciklističkih koridora koje se protežu čitavim europskim kontinentom.
EuroVelo je namijenjen cikloturizmu, ali i lokalnom stanovništvu, a koridori se sastoje od
postojećih biciklističkih putova i cesta zajedno s predloženim i planiranim biciklističkim
stazama potrebnima da se sve međusobno povežu. Republikom Hrvatskom prolaze četiri
biciklističke rute i to EuroVelo 6 Atlantik-Crno More (Dunavska ruta u Hrvatskoj), EuroVelo 8
Mediteranska ruta (Jadranska ruta u Hrvatskoj), EuroVelo 9 Baltik-Jadran (Zapadna obala
Istre) i EuroVelo 13 Ruta Željezne zavjese (Dravska ruta u Hrvatskoj).
Primjer razvoja cikloturizma u Središnjoj Hrvatskoj je na području Vuglec Brega u Krapinsko-
zagorskoj županiji, gdje se nalazi mnoštvo šumskih, makadamskih i uređenih putova
pohodnih za biciklizam.
5.7. Razvoj pustolovnog turizma
Potraga za avanturom, želja za novim uvidom i saznanjima te određeni stupanj rizika u
suvremenom turizmu postali su sve učestaliji i popularniji motivi turističkog kretanja prilikom
kojih se kao selektivan oblik turizma izdvojio pustolovni turizam. Putovanja u sklopu
pustolovnog turizma odvijaju se u prirodnom ili „egzotičnom“ ambijentu. Pustolovni turizam
usko je vezan uz druge selektivne oblike turizma poput ekoturizma i sportsko-rekreacijskog
turizma, a aktivnosti koje se provode spoj su pustolovine, rekreacije, opuštanja, zabave i
gurmanskih doživljaja. Aktivnosti unutar pustolovnog turizma koje se mogu razviti u Općini
Bistra su:
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
88
Aktivnosti na zemlji i pod zemljom (vožnja biciklom, brdski biciklizam, trekking ili
pješačenje, jahanje, paintball, planinarenje),
Aktivnosti u zraku (letenje balonom i paragliding),
Aktivnosti na snijegu (skijanje i snowboarding).
Osim navedenih aktivnosti, u pustolovni turizam koji se mogu razvijati na području Općine
Bistra ubrajaju se i adrenalinski parkovi, orijentacija i pustolovne utrke, kao kombinacija dvije
ili više sportskih disciplina među kojima se nalaze trčanje ili brdski biciklizam. Većina
navedenih aktivnosti su zapravo ekstremni sportovi koji obično uključuju brzinu, visinu,
fizičko naprezanje, specijaliziranu opremu i akrobacije te predstavljaju određeni stupanj
rizika. Kao posebna vrsta programa, odnosno kombinacija programa kojom se želi postići
povećanje produktivnosti, učinkovitosti i uspješnosti pojedine tvrtke uz pomoć njenih
zaposlenika koji će pritom osjećati zadovoljnije, opuštenije i obučenije javlja se team
building. Među konkurentskim destinacijama koje imaju sadržaje poput adrenalinskog parka
i programe teambuildinga izdvajaju se Sveta Nedelja i Općina Tuhelj unutar kompleksa
Terme Tuhelja, a nude sadržaje poput visinskih poligona, paintballa te vožnje u quad
motorima. Na Medvednici postoji i letjelište koje služi za polijetanje padobranskim jedrima
(paragliding ili padobransko jedrenje), ali posljednjih godina aktivnosti su smanjene.
Primjer dobre iz prethodnog programskog razdoblja predstavlja Gorilla Park, šumski
pustolovni park kojim su privatnici iz Danske omogućili posjetiteljima uživanje u prirodi te
bavljenje adrenalinskim sportom uz ostvarivanje vlastite dobiti. Projekt je 2011. godine
financiran bespovratnim sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a
ulaganja su obuhvatila izgradnju i promociju parka37.
Slika 20: Pustolovni park u Danskoj38
37https://enrd.ec.europa.eu/en/policy-in-action/rdp_view/forest-adventure-park-gorilla-park 38http://gorillapark.dk/sites/default/files/styles/global-slide/public/zURwXxTgOQa8zAh3_6QXUVbDtZ7JMPART0F2ywNiI3g,ky5FRDnCKta7YJ8a3z7Bm27fpQEyMfSxdvepEpC9fBY.jpg?itok=X7DKC421
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
89
5.8. Prirodne ljepote i zaštita okoliša u funkciji turizma
Prirodni resursi sa svojom očuvanošću, izvornošću i posebnostima privlače posjetitelje, čine
primarni i osnovni element turističke ponude te utječu na sve ostale elemente turističke
ponude. Općina Bistra je područje koje se odlikuju povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnim
ljepotama i znamenitostima te karakterističnim krajolikom koji može privuči posjetitelje i
turiste čiji je razlog putovanja upravo zadovoljavanje potreba za boravkom u očuvanoj i
bogatoj prirodi. Očuvan okoliš, reljefna raznolikost i prostorna koncentracija različitih
elemenata područje Općine čine iznimno atraktivnim.
Prirodni elementi, odnosno geomorfološka, klimatska, hidrološka, biogeografska i pejsažna
obilježja te faktori visokog stupnja privlačnosti Općine Bistra koji se mogu turistički
valorizirati nazivaju se prirodnim ili biotropnim resursima. Potencijalni turistički resursi na
području Općine Bistra su očuvano tlo, vode, raznolikost reljefa, povoljni klimatski uvjeti, čist
okoliš te velika biološka i krajobrazna raznolikost.
Klimatska obilježja šireg područja Općine su izrazito povoljna i poticajna za razvoj turizma.
Naime, umjereno topla klima definirana je kao poticajni tip klime na turistička kretanja, a
sezonalnost ove klime i reljefne predispozicije nude Općini Bistra mogućnost doživljaja
destinacije u sva četiri godišnja doba. Reljefna raznolikost na području Općine Bistra i
bogatstvo površinskim oblika reljefa nastali geološkim i geomorfološkim procesima, imaju
bitnu ulogu u oblikovanju turističke ponude, ali i u izgradnji turističkih smještajnih i
ugostiteljskih kapaciteta te komunalne i druge infrastrukture. Osim rijeke Krapine na
području Općine nalaze se i njeni pretežno mali pritoci, posebice potok Bistra, čija je
vrijednost velika zbog mogućnosti psihičkog odmora, estetskog doživljaja i razgledavanja
destinacije. Bioraznolikost ima posebno značenje za usmjeravanje turista i turističku
valorizaciju prostora Općine Bistra. Biljni i životinjski svijet te njihova staništa imaju
višestruko značenje, osim estetskog i rekreativnog posebno značenje imaju biljke i životinje
koje su zbog svojih raritetnih svojstava predmet istraživanja turista. Osim što je zakonom
zaštićen dio prirode, područje Parka prirode Medvednica spada u ekološku mrežu Republike
Hrvatske, odnosno u ekološku mrežu Europske unije, Natura 2000. Pejsažnim turističkim
resursima smatraju se različiti prirodni i antropogeni resursi Općine Bistra te ih se svrstava u
kompleksne motive kretanja.
Najvrjedniji zaštićeni dio prirode na području Općine Bistra je Park prirode Medvednica,
odnosno zapadni dio Parka prirode Medvednica koji se proteže uz stubičku cestu, od
Podsusedskog Dolja do Stubičkih Toplica, a upravo se ovaj dio Parka razlikuje od ostalih
dijelova i to nižom nadmorskom visinom, bogatstvom mnogih neistraženih krških pojava te
bogatstvom šuma.
Glavna značajka Parka prirode su šume (bukve, jele, javora, jasena i hrasta kitnjaka) koje
prekrivaju oko 81% ukupne površine te je stoga unutar Parka zaštićeno 8 šumskih rezervata
među kojima je i Markovčak na području Općine Bistra. Nizinski vegetacijski pojas (80-150
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
90
metara nadmorske visine) zastupljen je zajednicom hrasta lužnjaka i običnog graba,
brežuljkasti vegetacijski pojas (150-400 metara nadmorske visine karakteriziraju šume hrasta
kitnjaka sa zajednicama pitomog kestena i hrasta kitnjaka s runjikom te vegetacijske zone
terofilnih šuma hrasta medunca, crnog graba, crnog jasena i drugih vrsta, dok brdski
vegetacijski pojas do 800 metara nadmorske visine obilježava vegetacijska zona bukovih
šuma sa zajednicom obične bukve s mrtvom koprivom. Gorski vegetacijski pojas do 1 000
metara nadmorske visine u potpunosti karakteriziraju šume bukve i jele koje zauzimaju vršnu
zonu Sljemena sa svim turističkim i sportsko-rekreacijskim sadržajima. Šume Medvednice,
osim turističke vrijednosti, imaju dominantno izražene općekorisne vrijednosti poput
bioraznolikosti, zaštitne, estetske, rekreacijske, zdravstvene, obrazovne te druge vrijednosti.
Medvednicu karakteriziraju i potoci i izvori koji su skromnog kapaciteta, ali mnogobrojni što
omogućuje opskrbu vodom manjih naselja. Potoci sjeverozapadnih obronaka Medvednice
koje se slijevaju u rijeku Krapinu kao njeni lijevi pritoci su između ostalog i potoci koji
protječu Općinom Bistra39. Park prirode je atraktivan u svako godišnje doba te se ubraja u
jedno od najomiljenijih izletišta u Središnjoj Hrvatskoj. Osim na resursima Parka prirode
Medvednica, ostali zaštićeni dijelovi prirode su tisa u Šupljaku, Markovčak i lječilišni park u
Gornjoj Bistri.
39 Prostorni plan uređenja Parka prirode Medvednica, 2014.,
http://www.mgipu.hr/doc/PPPPMedvednica/PP_Medvednica_knjiga_%204_obrazlozenje.pdf
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
91
6. Strategija razvoja turizma na području Općine Bistra
Strateški plan razvoja turizma nudi odgovor na pitanje kakav turizam Općina želi i treba
razvijati na svom području uz korištenje atrakcijske osnove na načelima odgovornog i
održivog razvoja. Dokumentom bi se trebalo osigurati tržišno pozicioniranje Općine Bistra te
njeno izdvajanje u odnosu na konkurentska područja. Strategija je usmjerena na
uspostavljanje javno-privatnog partnerstva te usuglašavanje glavnih aktivnosti potrebnih za
turistički razvoj. Općina je ciljano usmjerena na razvoj specifičnih turističkih proizvoda te na
učinkovito povlačenje financijskih sredstava iz fondova Europske unije. Turistički proizvodi
koji se planiraju razvijati na području Općine odabrani su na temelju relevantnih razvojnih
trendova u globalnog okruženju te atraktivnih i dostupnih turističkih resursa.
6.1. Ciljevi razvoja
Analizom postojeće demografske, gospodarske i društvene osnove te analizom postojećeg
stanja turizma na području Općine uz osvrt na globalne turističke trendove, prepoznata su
četiri strateška cilja kojima će se nastojati ostvariti vizija razvoja turizma na području Općine
Bistra do 2020. godine.
Slika 21: Ciljevi razvoja turizma na području Općine Bistra
Vizija razvoja turizma na području Općine Bistra
Cilj 1.
Očuvanje, zaštita i učinkovito upravljanje prirodnom i kulturnom
baštinom u svrhu održivog razvoja turizma Općine
Bistra
Cilj 2.
Razvoj kvalitetnih smještajnih i ugostiteljskih objekata te turističke
infrastrukture u Općini Bistra
Cilj 3.
Stvaranje kvalitetnih i inovativnih turističkih
proizvoda u Općini Bistra
Cilj 4.
Stvaranje konkurente turističke
destinacije kvalitetnom
promocijom i marketingom Općine Bistra
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
92
Tablica 27: Objašnjenje ciljeva razvoja turizma na području Općine Bistra
Cilj 1.Očuvanje, zaštita i učinkovito upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom u svrhu
održivog razvoja turizma Općina Bistra
Temeljnu turističko atrakcijsku osnovu Općine Bistra čine prirodne ljepote, zaštićeni dijelovi
prirode i očuvan okoliš te bogata kulturno-povijesna i tradicijska baština u obliku javnih
građevina, privatnih tradicijskih kuća, sakralnih građevina, narječja bistranskog kraja,
folklora, pjesama, običaja i zanata. Prirodna i kulturna baština Općine Bistra je ograničen
resurs koji zahtijeva vrednovanje, zaštitu i korištenje prema načelima održivosti. Ključan
preduvjet za zaštitu i održivo korištenje je edukacija lokalnog stanovništva i zainteresiranih
investitora te uspostavljanje učinkovitog sustava evidencije svih elemenata baštine. Na
području Općine postoje zakonom zaštićeni dijelovi prirode te registrirana kulturna dobra
koji imaju izniman turistički potencijal. Za učinkovito iskorištavanje potrebno je utvrditi
uvjete namjene i mogućnosti korištenja pojedinih elemenata atrakcijske osnove unutar
pojedine grupe turističkih proizvoda. Strateškim planiranjem resursi Općine stavljaju se u
funkciju razvoja turizma, dok se zaštitom i održivim korištenjem sprječava njihova
degradacija te se time baština prenosi i na druge generacije. U održivi razvoj potrebno je
uključiti sve lokalne dionike, Općinu Bistra i druge javne institucije te privatni i civilni sektor.
Cilj 2. Razvoj kvalitetnih smještajnih i ugostiteljskih objekata te turističke infrastrukture u
Općini Bistra
Na području Općine Bistra primarna je potreba razvijati smještajne kapacitete kako bi se
turistički proizvodi mogli koristiti te kako bi turisti u potpunosti mogli doživjeti identitet
bistranskog kraja. Potrebno je nove smještajne objekte izgraditi u skladu s tradicijom te
postojeće tradicijske kuće staviti u funkciju prihvata turista. Razvojem inovativnih
smještajnih poput difuznog hotela, ali i ugostiteljskih objekata u sklopu agroturizma, u
potpunosti se doživljava ruralnost prostora upotpunjena ponudom tradicijskih jela i pića te
sudjelovanjem u djelatnostima vezanim za gospodarstvo. Organizacijom Turističko-
informativnog centra pružale bi se informacije posjetiteljima te bi se postavili uvjeti za
evidenciju posjetitelja na području Općine. Trasiranjem biciklističkih staza Općina Bistra
dobila bi kvalitetnu turističku infrastrukturu koju bi koristilo i lokalno stanovništvo.
Cilj 3. Stvaranje kvalitetnih inovativnih turističkih proizvoda u Općini Bistra
Turistički proizvod predstavlja sveukupno iskustvo koje zadovoljava očekivanja turista. Kako
bi se Općina Bistra tržišno pozicionirala, mora se izdvojiti u odnosu na druge konkurentske
destinacije, što može postići iniciranjem i kreiranjem inovativnih turističkih proizvoda koji u
sebi sadrže identitet i očuvanost bistranskog kraja. Općina Bistra ima potencijal razvoja
turizma posebnih interesa kao oblika turizma u kojem dominira motiv putovanja vezan uz
specifične interese i potrebe suvremenih turista poput boravka i odmora u očuvanom
okolišu i zaštićenoj prirodi, zadovoljavanja potreba za kulturom i povijesti te aktivnim
odmorom u prirodi ili na izgrađenoj turističkoj sportsko-rekreacijskoj infrastrukturi. Stoga će
se nastojati razvijati turistički proizvodi kulturnog turizma, sportsko-rekreacijskog turizma,
gastro i enoturizma, agroturizma, ekoturizma i drugih oblika turizma.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
93
Cilj 4. Stvaranje konkurente turističke destinacije kvalitetnom promocijom i marketingom
Općine Bistra
Kako bi Općina Bistra postala konkurentna potrebno je uspostaviti učinkovito upravljanje
turističkom destinacijom koje se zasniva na koncepciji marketinga i promocije. Promotivne
aktivnosti su jednosmjerne i dvosmjerne, a odnose se na oglašavanje i komunikaciji između
turističke destinacije i potencijalnog posjetitelja. Promociju na razini destinacije obavlja
turistička zajednica, a kako u Općini trenutno nije osnovana, veliku ulogu imat će lokalna
vlast, Turistička zajednica Zagrebačke županije i ostali lokalni dionici. Općina Bistra morat će
koristiti sve dostupne medije za promociju turizma, a e-marketing je prepoznat kao ključan
model kojim će se destinacija tržišno pozicionirati i kvalitetno promovirati.
6.2. Turistička ponuda
Turistička ponuda je dio turističkog tržišta na kojem se turistima nude i prodaju robe i usluge,
kojima oni zadovoljavaju svoje turističke potrebe, a njezina su obilježja dislociranost od
turističke potražnje, kompleksnost, sezonski karakter i neelastičnost. Ponuda obuhvaća tri
osnovne skupine elemenata i to:
Prihvatne ili receptivne elemente (smještajni i ugostiteljski kapaciteti)
Privlačne ili atraktivne (prirodna i društvena dobra),
Prometne ili komunikacijske (prijevozna sredstva i prometna infrastruktura).
Na formiranje turističke ponude u Općini Bistra utječu zakonodavni okviri, turistička
potražnja, gospodarstvo, udruge civilnog društva te u konačnici promocija turističke
destinacije.
6.2.1. Unapređenje smještajne i ugostiteljske ponude
Kako bi se podigla razina konkurentnosti turizma u Općini Bistra potrebno je unaprijediti
kvalitetu ponude smještaja. Osnovni tržišni (marketinški) tipovi turističkih seoskih obiteljskih
gospodarstava prepoznati na turističkom tržištu su agroturizam, kušaonica, ruralna kuća za
odmor, ruralni B&B (bed and breakfast), ruralni obiteljski hotel, ruralni kamp i ruralno kamp
odmorište.
6.2.1.1. Agroturizam
Hrvatski termin za pojam agroturizam je turističko seosko obiteljsko gospodarstvo, dok se
prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 136/06) koristi termin seljačko domaćinstvo, a
prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14), termin
seljačko gospodarstvo. Turističke usluge radi odmora i rekreacije turista mogu se pružati na
obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava i u šumama šumoposjednika upisanih u Upisnik šumoposjednika sukladno
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
94
propisima iz nadležnog ministarstva. Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu, turističkim
uslugama se smatraju poljoprivredne, šumarske, sportsko-rekreacijske, edukativne i slične
aktivnosti koje su vezane uz seljačko gospodarstvo. Turističkim uslugama smatraju se
sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima kao što su beba voća i povrća, lov i ribolov,
vožnja čamcem, biciklom, jahanje, pješačenje i slične aktivnosti kao i iznajmljivanje
sredstava, pribora i opreme za te aktivnosti, provođenje programa kreativnih i edukativnih
radionica vezanih za poljoprivredu, tradicijske obrte i slično. Navedene turističke usluge
mogu se pružati za najviše 80 turista istodobno, dok se na seljačkom gospodarstvu za goste
koji koriste usluge smještaja mogu pružati usluge organiziranja izleta za najviše 50 turista
istodobno.
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti su seljačkom domaćinstvu mogu se pružati ugostiteljske
usluge pripremanja i usluživanja toplih i hladnih jela te pića i napitaka pretežito vlastite
proizvodnje za najviše 80 gostiju istodobno. Domaćinstvo može pružati usluge smještaja u
sobi, apartmanu, ruralnoj kući za odmor do najviše 10 soba, odnosno za 20 gostiju istodobno
i/ili usluge smještaja u kampu s najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju
istodobno. Također, usluge se mogu istovremeno pružati u sobama, apartmanima i ruralnim
kućama za odmor i kampovima do ukupno 80 gostiju istovremeno.
Vlasnik seljačkog gospodarstva u pravilu živi na samom gospodarstvu dok se za turističke
usluge koriste prostorije gospodarstva namijenjene turizmu te je gost gospodarstva u stalnoj
komunikaciji i interakciji s domaćinom i njegovom obitelji, što omogućava upoznavanje s
običajima, tradicijom, načinom i kulturom življenja, tradicionalnom poljoprivrednom
proizvodnjom, tipičnim proizvodima i lokalnom gastronomijom iz prve ruke.
Turistička ponuda na turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu bazira se na
postojećem potencijalu, odnosno na postojećim građevinama, poljoprivrednoj proizvodnji,
tradicijskim vještinama ili znanjima te na tradicijskim običajima, folkloru i slično. Ponuda se
gradi i na iskorištavanju geoprometnog položaja i prirodno-geografskih obilježja, odnosno u
slučaju Općine Bistra na blizini Grada Zagreba, zaštićenom krajoliku Parka prirode
Medvednica te na iskorištavanju vrijednih i zaštićenih arhitektonskih i kulturnih cjelina.
6.2.1.2. Kušaonica
Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima
ugostiteljskih objekata iz skupina „restorani“, „barovi“, „catering objekti“ i „objekti
jednostavnih usluga“ iz 2014. godine definira kušaonicu kao ugostiteljski objekt u kojem se
uslužuju vina i/ili druga pića i/ili prehrambeni proizvodi, u svrhu prezentacije, degustacije i
prodaje, uz koje se mogu u manjim količinama usluživati i drugi s njima nadopunjujući
proizvodi. Kušaonica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom ili prostor na
otvorenom za usluživanje gostiju s točionikom te priručni prostor za čuvanje hrane i pića, koji
može biti u točioniku. Kušaonica se kao dodatna turistička ponuda organizira na
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
95
gospodarstvu na kojem je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a usmjerena je
prema profesionalnoj proizvodnji jednog ili nekoliko tipičnih proizvoda vezanih za mjesto ili
regiju u kojoj se gospodarstvo nalazi. Osim direktne prodaje organizira se i turistička usluga
kušanja proizvoda i prezentacija proizvodnje uz napomenu da se kušanje može organizirati
za najviše 80 osoba te im se ne smiju poslužiti topla jela.
Izgradnja kušaonica kao oblika turističkog seoskog obiteljskog gospodarstva stvorila bi u
Općini Bistra i Zagrebačkoj županiji mrežu punktova na kojim se tradicionalni proizvodi mogu
nabaviti direktno od proizvođača. Osim toga, kušaonice mogu biti organizirane kao i posebna
ponuda kraja, odnosno kao zasebni turistički proizvod kao što su na primjer vinske ceste,
ceste rakije i slično.
6.2.1.3. Ruralna kuća za odmor
Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 5/08, 46/08
ispravak, 44/11, 118/11) ruralna kuća za odmor definira se kao objekt u kojem se gostima
pružaju usluge smještaja i korištenja okućnice u ruralnom okruženju, opremljena tako da
gost sam može pripremiti i konzumirati hranu. Također, mora biti omogućeno i korištenje
usluge prehrane, pića i napitka. Ruralna kuća za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu
kuću pri čijoj su se izgradnji ili rekonstrukciji poštivali kriteriji ambijentalne i tradicijske
arhitekture i gradnje. Ova kategorija objekta nudi usluge iznajmljivanja cjelokupne kuće (ne
iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) i pripadajuće okućnice. Ruralna kuća za
odmor može se organizirati u samom naselju ili može biti izdvojena iz naselja kao
samostojeće gospodarstvo. Iako vlasnik u pravilu ne živi na tom gospodarstvu, postoji stalna
interakcija između gostiju i domaćina. Kako bi se ostvario dodatan prihod, ruralne kuće za
odmor mogu nositi i regionalni specifični naziv poput istarske hiže bistranskog kraja.
6.2.1.4. Ruralni B&B (bed and breakfast) - noćenje s doručkom
Noćenje s doručkom na seoskom gospodarstvu predstavlja gospodarstvo koje pored
osnovne usluge smještaja u sobama ili apartmanima obavezno nudi i uslugu doručka
gostima. Na takvom gospodarstvu, poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za
turističke usluge, ali se zahtijeva da u ponudi doručka bude barem jedan proizvod vlastite
proizvodnje. Vlasnik gospodarstva živi na gospodarstvu, a gost je smješten u istoj ili u
zasebnoj kući za potrebe smještaja i osigurana je privatnost gostiju. Posebna kategorija
ruralnog Bed&Breakfast smještaja je Bike&Bed (bicikl i krevet) namijenjen ciljanoj skupini
cikloturista gdje gospodarstvo osim smještajnih jedinica nudi i sigurnu prostoriju za
spremanje i eventualan servis bicikala.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
96
6.2.1.5. Ruralni obiteljski hotel
Ruralni obiteljski hotel je gospodarstvo s većim brojem kreveta (10-15 kreveta) organizirano
u tradicionalnim objektima s elementima tradicijske arhitekture i s atraktivnim prirodnim
okruženjem. Objekti ruralnih obiteljskih hotela ne mogu se dograđivati i nadograđivati nego
moraju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik, a ukoliko se izgrađuje novi objekt,
moraju se prilikom izgradnje i opremanja poštivati svi elementi tradicijske gradnje. Osim
recepcije, domaćinstvo ima i dodatne sadržaje ukoliko je moguće njihovo organiziranje
poput wellnessa i bazena. Vlasnik se u pravilu profesionalno ne bavi poljoprivrednom
proizvodnjom, iako je poželjno da se na gospodarstvu, ako je moguće, proizvodi i neki od
proizvoda kojim bi se upotpunila ponuda domaćinstva. Ruralni obiteljski hoteli mogu biti
tematski, kao vinski, dok se posebnom vrstom ruralnog turizma smatra difuzni hotel,
odnosno horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri nekog mjesta, a može obuhvaćati
cijelo naselje kao hotel (eko-etno selo) ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba i kuća)
organiziranih kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama.
Koncept difuznog hotela baziran je na organizaciji smještaja u više različitih međusobno
nepovezanih tradicijskih objekata (kuća) s cjelokupnim sadržajem i uslugom koje pružaju i
obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u mogućnosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama
koje su raspoređene u čitavom naselju ili po čitavoj turističkoj destinaciji. Turističke usluge
serviranja doručka, čišćenja objekata i drugih usluga moguće je organizirati u svakom
pojedinom, a usluge prehrane moguće je organizirati u centralnom restoranu. Osnovna ideja
difuznog hotela je obnova i stavljanje u funkciju postojećih napuštenih objekata kojima se
daje nova vrijednost kroz turističke usluge s ciljem revitalizacije povijesnih naselja te
poticanja razvoja autentičnih turističkih usluga. U Općini Bistra difuzni hotel popularizirao bi
tradicijsku kulturu te bi doprinio socio-ekonomskom razvoju cjelokupne zajednice. Difuzni
hotel integrira cjelokupno područje na kojemu se organizira, a vođenje i organiziranje ove
vrste hotela moguće je zajedničkim udruživanjem vlasnika pojedinih objekata koji stvaraju
zajedničku upravljačku strukturu. Također, jedinica lokalne samouprave u stanju je
organizirati upravljačku strukturu posebnom organizacijom koja će okupiti vlasnike
smještajnih jedinica kao difuzni hotel.
Vrlo je važno da difuzni hotel bude tematski organiziran, kako bi se razlikovala ponuda od
naselja do naselja. Neki oblici difuznih hotela su planinski ruralni resort, wellness ruralni
resort, ruralni resort starih zanata, vinski ruralni resort i glazbeni ruralni resort koji sadrže
osmišljene programe i sadržaje koje upotpunjuju ruralni turizam.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
97
6.2.1.6. Ruralni kamp
Na području Općine moguće se izgraditi kamp, objekt u kojem se gostima pružaju usluge
kampiranja (smještaja na uređenom prostoru na otvorenom, na kamp mjestu i/ili kamp
parceli), uz korištenje pokretne opreme za kampiranje, vlastite ili iznajmljene od pružatelja
usluga (vreća za spavanje, šatora, kamp prikolica, kampera, stolova, stolica i slično). I u
kampovima mora biti omogućeno korištenje usluga prehrane, pića i napitka, a pokretna
oprema za kampiranje mora održati pokretnost mehanizma i ne smije imati nikakvu stalnu
povezanost za teren. Na smještajnim jedinicama zabranjuje se samoinicijativno postavljanje
trajnih učvršćivača, ograda, popločenje tla i slično. Prilikom izgradnje ruralnog kampa
potrebno je ishoditi sve dozvole te, ukoliko će biti potrebno, provesti ocjenu o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš.
6.2.1.7. Ruralno kamp odmorište
Kamp odmorište predstavlja parkirna mjesta za kamp-vozila namijenjena za kraće
zadržavanje na kojima vlasnici kamp-vozila mogu dobiti određene servisne usluge40. Kao
takvog, kamp odmorište koriste kampisti koji u svojim vozilima imaju sav potreban komfor, a
u prosjeku na dan po destinaciji prevale i 100 kilometara te im je potrebno osigurati
odmorište. Na kamp odmorištima, nude se servisne usluge kao što su opskrba električnom
energijom i vodom, pražnjenje otpadnih voda, opskrba namirnicama i slično. Zbog kraćeg
zadržavanja, ruralno kamp odmorište se u pravilu organizira uz tranzitne ceste i putove te ne
više od 10 kilometara udaljeno od takvih pravaca. Kamp odmorišta je potrebno, kao i ruralne
kampove, posebno organizirati i urediti kako se ne bi narušio okoliš i fizionomija naselja.
Navodi se kako su smještajne jedinice u kamp odmorištu uređene kao parkirna mjesta, a
optimalna veličina ruralnog kamp odmorišta je 10 parcela na ukupnoj površini od 0,1 ha.
6.2.2. Atraktivnost područja
Kako se resursi u turizmu definiraju kao prirodna i kulturna, odnosno društvena dobra koja
se mogu gospodarski valorizirati, sa sigurnošću se može reći kako Općina Bistra posjeduje
iznimne preduvjete za razvoj turizma. Atraktivnost Općine kao buduće turističke destinacije
leži u činjenici kako se na području Općine Bistra nalaze iznimni prirodni i društveni resursi.
Da bi prirodni i društveni resursi postali turistički resursi, moraju posjedovati svojstva kao što
su mogućnost bavljenja sportsko-rekreacijskim i drugim aktivnostima, određeni stupanj
rijetkosti, znamenitost ili visoku estetsku vrijednost.
40Baćac, R. (2011), Priručnik za bavljenje seoskim turizmom, Zagreb, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
98
6.2.2.1. Prirodni turistički resursi
Kako bi se utvrdilo postojeće stanje potencijala prirodnih turističkih resursa provedeno je
istraživanje dijelova prirodne baštine, prilikom kojeg se promatrala njihova spremnost na
aktivnije uključivanje u sadržaje turizma.
Tablica 28: Tržišna spremnost prirodnih turističkih resursa Općine Bistra
Vrsta turističke
ponude
Turistička atrakcija Tržišna spremnost
Nespremno Nedovoljno
spremno
U potpunosti
spremno
Prirodna osnova
Prirodna osnova (reljef, klima,
tlo, voda i zrak) ⃝
Zapadni dio Parka prirode
Medvednica ⃝
Tisa u Šupljaku ⃝
Markovčak, Bistra ⃝
Lječilišni park u Gornjoj Bistri ⃝
Ekološka mreža Natura 2000 ⃝
6.2.2.2. Društveni turistički resursi
Društvenim ili antropogenim turističkim resursom smatraju se svi objekti, procesi i događaji
koji stvaraju potrebu za kretanjem i zadovoljavanjem kulturnih i sportsko-rekreacijskih
potreba. Kulturna baština ili kulturno naslijeđe dijeli se na materijalnu i nematerijalnu, a
potrebno je naglasiti kako kulturnu baštinu čine kulturni resursi koji nisu nužno i turistički
atraktivni resursi te su različito spremni za turističku valorizaciju. Svako kulturno naslijeđe
posjeduje određeni stupanj prepoznatljivosti i privlačnosti te se na tim osnovama stvara
kulturni identitet turističke destinacije, diferencira se turistička ponuda te se stječe
konkurentnost u odnosu na druge destinacije.
Tablica 29: Tržišna spremnost društvenih turističkih resursa Općine Bistra
Vrsta turističke
ponude
Turistička atrakcija Tržišna spremnost
Nespremno Nedovoljno
spremno
U potpunosti
spremno
Kulturna baština
Poprsje sv. Ivana Krstitelja ⃝
Kapela sv. Vendelina ⃝
Oltarna slika sv. Vendelina u
kapeli sv. Vendelina ⃝
Dvorac Oršić, Gornja Bistra ⃝
Pozitiv orgulja u kapeli sv. Josipa
u dvorcu Oršić ⃝
Kapela sv. Roka, Novaki
Bistranski ⃝
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
99
Kompleks crkve sv. Nikole ⃝
Orgulje u crkvi sv. Nikole ⃝
Zgrada stare škole ⃝
Dvorska kapela sv. Josipa ⃝
Dio naselja Donja Bistra ⃝
Dio naselja Poljanica Bistranska ⃝
Dio naselja Oborovo Bistransko ⃝
Dio naselja Novaki Bistranski ⃝
Dio naselja Gornja Bistra
Kapela Presvetog Srca Isusovog u
Poljanici Bistranskoj ⃝
Zgrada stare škole u Gornjoj
Bistri ⃝
Zgrada stare Općine u Donjoj
Bistri ⃝
Zgrada nekadašnje gostionice u
Donjoj Bistri ⃝
Mjesni bunar u Donjoj Bistri ⃝
Mjesni bunar u Novakima
Bistranskim ⃝
Tradicijska
kulturna baština
Folklor, narodne pjesme, običaji,
rukotvorstvo, narodne nošnje,
tradicijska arhitektura, enologija i
udruge u kulturi
⃝
Znamenite osobe
i obitelji
Stjepan Grgac ⃝
Obitelj Carion ⃝
Obitelj Oršić ⃝
Manifestacije Dani Bistre ⃝
Snježna kraljica ⃝
Kulturne i vjerske
ustanove
Zavičajni muzej ⃝
Općinska knjižnica Bistra ⃝
Kulturni centar ⃝
Župa sv. Nikole biskupa ⃝
Lugarnica Oštrica ⃝
Vinski podrum ⃝
Lovački dom ⃝
Sportsko-
rekreacijska
infrastruktura
Skijalište Sljeme ⃝
Ostala sportsko-rekreacijska
infrastruktura ⃝
Turističke staze i
putovi te ostala
infrastruktura
Planinarske staze ⃝
Poučna staza Bistra ⃝
TV odašiljač Sljeme ⃝
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
100
Kako bi se resursi i atrakcije uključili u turističku ponudu Općine, potrebno je riješiti
imovinsko-pravne odnose, prije svega zaštićenih kulturnih dobara, osposobiti i opremiti te
konačno promovirati. Osim postojećih društvenih turističkih resursa koji će se turističkom
valorizacijom plasirati na tržište, potrebno je osmisliti novu inovativnu turističku ponudu
kako bi pojedini turistički proizvodi bili konkurentni poput:
Osnivanje i organizacija Ekomuzeja Bistra,
Osnivanje memorijalne kuće Stjepana Grgaca,
Rekonstrukcija mlinica na potoku Bistra i uređenje šetnice,
Osnivanje i opremanje Turističko-informativnog centra,
Trasiranje biciklističke rute i izgradnja biciklističkih staza unutar Općine Bistra,
Izgradnja tematskog (adrenalinskog) parka i ljetne pozornice,
Unapređenje sportsko-rekreacijske infrastrukture te
Organizacija novih i unapređenje i promocija postojećih manifestacija kojima bi se
izdvojili u odnosu na druge destinacije.
6.2.3. Prometna dostupnost
Gospodarsku vrijednost resursa nije dovoljno promatrati samo na temelju njegovih svojstava
atraktivnosti, nego je nužno promatrati elemente koji mogu povećati ili umanjiti vrijednost
turističkih resursa kao što su:
Povoljnost geografskog položaja,
Udaljenost i prometna povezanost s turističkim emitivnim tržištima,
Veličina izvora potražnje, odnosno velika i visoko urbanizirana područja,
Položaj resursa u odnosu na glavne turističke tokove,
Položaj prema konkurentskim i komplementarnim turističkim prostorima.
Općinu Bistra karakterizira povoljan geografski položaj u blizini Grada Zagreba, koji je za
Općinu Bistra prepoznato kao najvažnije emitivno tržište. Stanovnici urbanih sredina u
potrazi za odmorom i kvalitetnim sadržajem mogli bi zadovoljiti svoje potrebe u ruralnom
području Općine Bistra. Općina Bistra je prometno lako dostupna, što omogućuje prije svega
kvalitetne dionice autoceste A2 i državne ceste D1 te pristup Zračnoj luci Zagreb, za dolaske
turista iz udaljenijih emitivnih tržišta. Osim toga, Općina Bistra se može nametnuti i kao
tranzitna destinacija za posjetitelje koji nastavljaju put prema Jadranu. Pošto se radi o
relativno malom prostoru Središnje Hrvatske, Općina Bistra se izdvaja prije svega u
dostupnosti javnog gradskog prijevoza Grada Zagreba i mogućnosti gradnje žičare na
Medvednici.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
101
6.3. Turistička potražnja
Turistička potražnja je određena količina roba i usluga koju su turisti spremni kupiti u
određenom vremenu i pod određenim uvjetima. Također, turistička potražnja predstavlja
skupinu potencijalnih turista, odnosno potrošača koja svojim navikama, stavovima, željama,
potrebama i mogućnostima određuje količine, kvalitetu i cijenu pojedinih roba te usluga na
turističkom tržištu. Osnovna obilježja potražnje su dislociranost od turističke ponude,
heterogenost potražnje, elastičnost uslijed promjena osobnog dohotka ili cijena, mobilnost
potražnje i sezonski karakter. Potražnja u cjelini nije homogena uslijed različitosti prilikom
donošenja odluke o putovanju, a pretpostavke za formiranje turističke potražnje dijele se na
unutrašnje (turistički motivi, turističke potrebe i rekreacija) i vanjske (objektivne i
subjektivne). Pod objektivnim vanjskim pretpostavkama smatraju se životni standard
pojedinca ili obitelji, višak slobodnog vremena, višak sredstava, životna i radna sredina, dok
se subjektivnim vanjskim pretpostavkama podrazumijevaju racionalne i iracionalne.
Racionalnim ponašanjem pojedinca smatra se uzimanje u obzir trenutnog položaja u kojem
se pojedinac nalazi i na temelju koje odlučuje o izboru destinacije, prijevoza, smještajnog
objekta i slično, dok se iracionalnim ponašanjem smatraju suprotnosti jer se odluka temelji
na snažnim utjecajima iz okruženja koji diktiraju utrošak vremena i sredstava iako pojedinac
djelomično ne zadovoljava iste. Pema zadovoljavanju objektivnih pretpostavki viška
slobodnog vremena i sredstava proizlaze četiri vrste turističke potražnje:
1. Idealna masa koju čini stanovništvo jedne regije koja gravitira na određeno turističko
receptivno područje uz neka ograničenja, kao stariji i nemoćni, trenutno odsutni i
drugi,
2. Potencijalna masa koju čine one osobe koje imaju višak slobodnog vremena i
financijska sredstva i sposobne su uključiti se u turistička kretanja, ali zbog određenih
zapreka nisu u mogućnosti postati turistička potražnja,
3. Realna masa čine one osobe, odnosno dio turističke potencijalne potražnje koji se
odlučio na kupnju turističkog proizvoda,
4. Efektivna masa koju čine osobe koje su ušle u turističku statistiku kroz broj ostvarenih
noćenja, odnosno to je masa ljudi koja predstavlja konačan učinak turističkog
djelovanja.
Globalizacijski procesi na turističkom tržištu i poboljšanje životnog standarda bitno su utjecali
na promjene ponašanja turističkih potrošača. Naime, došlo je do javljanja novih potreba i do
promjena stavova potrošača prema kvaliteti. U odnosu na prijašnje trendove, suvremeni
turisti iskusni su putnici, dobro informirani, željni stjecanja novih iskustava i upoznavanja
novih sredina te ih karakterizira dinamičnost i neovisnost. Sve veći broj destinacija koje nude
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
102
kulturni turizam stvara konkurenciju na međunarodnom, ali i na nacionalnom i regionalnom
tržištu te nude kvalitetnu i raznovrsnu ponudu koja turistima daje veći izbor usluga41.
Tablica 30: Obilježja turističkih potrošača jučer i danas
Turistički potrošači jučer Turistički potrošači sutra
Neiskusni Iskusni
Neupućeni Upućeni
Homogeni Heterogeni
Isplanirani Spontani
Predvidivi Nepredvidivi
Željni odmora Uz odmor traže i druge sadržaje
Putuju u skupini Individualni
Bježe od svakodnevnice Upotpunjuju svakodnevnicu novim doživljajima
Ovisni Neovisni
Izvor: Human resources development, employment and globalization in the hotel, catering and tour sector,
International labour organization, Geneva, 2001, 16.
Statistika turističke potražnje prikuplja se u odnosu na broj turističkih putovanja i broj
noćenja na tim putovanjima, a podijeljeni su prema odredišnoj zemlji, svrsi, duljini boravka,
vrsti smještaja, mjesecu dolaska, vrsti prijevoza i potrošnji. Također, dostupni podaci
analiziraju se i prema spolu, dobi, stupnju obrazovanja, prihodima po kućanstvu i
zaposlenosti42. Kada se u Općini Bistra osiguraju smještajni kapaciteti za prihvat turista te
kada se uspostavi ured koji bi vodio evidenciju posjetitelja i turista, moguće je imati
precizniju analizu turističke potražnje.
Tablica 31: Turistička potražnja za grupe turističkih proizvoda
Oblici turizma Ciljani segment Emitivna tržišta
Seoski turizam,
agroturizam i
ekoturizam
Obitelji s djecom,
Mladi parovi, grupe,
samci (18-35)
Zrela dob (50-65)
Treća dob (65+)
Grad Zagreb,Središnja Hrvatska, Republika
Hrvatska, Slovenija, Italija Mađarska, Njemačka i
Austrija
Stanovništvo prosječnih i iznadprosječnih primanja u potrazi za odmorom i
boravkom u ruralnoj sredini te upoznavanjem tradicije.
Izletnički i
planinski
turizam
Obitelji s djecom,
Zrela dob (50-65)
Grad Zagreb, Središnja Hrvatska i Slovenija
Visoko obrazovani planinari, prosječnih i iznadprosječnih primanja te izletnici
svih kategorija. Putovanje u grupama ili individualno u društvu obitelji ili
partnera.
41 Vrtiprah, V., (2006.), Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću, Ekonomska misao. 42 Eurostat, Statistika turizma,
http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Tourism_statistics/hr
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
103
Kulturni
turizam
Zrela dob (50-65)
Treća dob (65+)
Grad Zagreb,Središnja Hrvatska, Republika
Hrvatska, Slovenija, Italija Mađarska, Njemačka i
Austrija
Veća zastupljenost žena, češća putovanja (iskusniji putnici), posjete kulturnih
manifestacija, zastupljenost turista čija je profesija usko vezana uz kulturu i
umjetnost.
Gastro i eno
turizam
Zrela dob (50-65)
Treća dob (65+)
Grad Zagreb, Središnja Hrvatska i Slovenija
Visoko obrazovane osobe s prosječnim i iznadprosječnim prihodima te iskusni
turisti u potrazi za lokalnim proizvodima i delicijama.
Sportsko-
rekreacijski i
cikloturizam
Mladi parovi, grupe,
samci (18-35)
Zrela dob (50-65)
Treća dob (65+)
Grad Zagreb,Središnja Hrvatska, Republika
Hrvatska, Slovenija, Italija Mađarska, Njemačka i
Austrija
Veći potrošački segment, turisti željni aktivnog odmora na kvalitetnoj
infrastrukturi te oni željni sudjelovanja na sportskim manifestacijama.
Pustolovni
turizam
Poslovni ljudi (poduzeća i
udruge)
Mladi parovi, grupe,
samci (18-35)
Grad Zagreb,Središnja Hrvatska, Republika
Hrvatska i Slovenija
Turisti u potrazi za avanturom, ali i pripadnici masovnog turizma željni
drugačijeg turističkog doživljaja.
Turizam
temeljen na
prirodnoj
osnovi i zaštiti
prirode
Obitelji s djecom,
Zrela dob (50-65)
Grad Zagreb,Središnja Hrvatska, Republika
Hrvatska, Slovenija, Italija Mađarska, Njemačka i
Austrija
Visoko obrazovani turisti, prosječnih i iznadprosječnih primanja u potrazi za
boravkom u prirodi, razgledavanju prirodne baštine i bioraznolikosti (npr.
ptice).
6.4. Turistički proizvod
Turistički proizvodi Općine Bistra odabrani su na temelju prepoznatih razvojnih potencijala i
tržišne aktivnosti svakog proizvoda s jedne strane te interesima i prioritetima dionika Općine
Bistra s druge strane. Razvojni potencijali Općine Bistra su turistički resursi i atrakcije, razvoj
turističke ponude i usluga, infrastruktura i gospodarstvo. U Općini Bistra prepoznati su
potencijali razvoja sedam grupa turističkih proizvoda, što čini portfelj turističkih proizvoda
Općine Bistra.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
104
Tablica 32: Strategija razvoja seoskog, agroturizma i ekoturizma Općine Bistra
Seoski turizam, agroturizam i ekoturizam
Opis
Ova grupa proizvoda nudi boravak u ruralnom području Općine Bistra, doživljaj
tradicionalnih poljoprivrednih aktivnosti te usluge smještaja i prehrane. Turizam na selu
nedovoljno je razvijen u Zagrebačkoj županiji, čime se otvara mogućnost za Općinu Bistra i
privlačenje potražnje stanovnika Grada Zagreba i šire okolice. Bogata kulturna, tradicijska i
očuvana prirodna osnova te dobra povezanost s emitivnim tržištima čine temelje razvoja
seoskog, agroturizma i ekoturizma na području Općine. Potencijal razvoja predstavljaju i
bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima u sklopu gospodarstva poput jahanja,
pješačenja, planinarenja i drugih aktivnosti.
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda
Poticanje agroturizma i pružanje smještajnih usluga na seoskim domaćinstvima koja
poštuju elemente tradicijskog graditeljstva i uređenja okoliša,
Informiranje, edukacija i udruživanje dionika turizma na seoskim gospodarstvima,
Organizacija difuznog hotela koji bi obuhvatio smještaj u tradicijskim kućama,
Poticanje ugostiteljskih aktivnosti na seoskim domaćinstvima, posebno organizacija
degustacija te programa sudjelovanja turista u pripremi tradicijskih jela i pića,
Uspostava suvremenog centra za posjetitelje koje bi informirao i educirao turiste,
Stvaranje prepoznatljivog ekološki uzgojenog brenda.
Instrumenti provedbe
ESI fondovi, programi EU, nacionalni fondovi, općinski i županijski proračun, kreditne linije ili
privatna sredstva
Tržišni potencijal
Visok
Tržišna spremnost turističkog proizvoda Sezonalnost turističkog proizvoda
Nespremno proljeće, ljeto, jesen, zima
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
105
Tablica 33: Strategija razvoja izletničkog i planinskog turizma Općine Bistra
Izletnički i planinski turizam
Opis
Glavnu atrakcijsku osnovu za razvoj planinskog i izletničkog turizma na području Općine
Bistra čini Park prirode Medvednica. Prirodna osnova i resursi koje ima Park prirode
Medvednica, geografski položaj i blizina glavnog grada Republike Hrvatske, markirane
planinarske staze, poučna staza Bistra, neistraženi geomorfološki oblici, klimatski uvjeti,
raznolikost vegetacije i životinjskog svijeta te očuvan okoliš predstavljaju mogućnost razvoja
planinskog i izletničkog turizma tijekom cijele godine. Izgradnja ili modernizacija postojećih
izletišta te izgradnja žičare na Medvednici potaknuli bi intenzivniji razvoj. Potrebno je
obogaćivati ponudu na seoskim gospodarstvima, ponuditi rekreacijske sadržaje, urediti
vidikovce te promovirati Općinu Bistra kao izletničke destinacije te destinacije planinskog
turizma.
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda
Osmišljavanje novih planinarskih staza (npr. trgovački putovi) te održavanje
postojećih,
Uređenje vidikovaca, odmorišta i drugih sadržaja,
Uređenje i organizacija seoskih gospodarstava koji bi ponudili zanimljive sadržaje
izletnicima i zaljubljenicima u planinarenje,
Izgradnja žičare do vrha Medvednice,
Unaprijediti gastronomsku i enološku ponudu u ugostiteljskim objektima.
Instrumenti provedbe
ESI fondovi, programi EU, nacionalni fondovi, općinski i županijski proračun, kreditne linije ili
privatna sredstva
Tržišni potencijal
Visok
Tržišna spremnost turističkog proizvoda Sezonalnost turističkog proizvoda
Spremno proljeće, ljeto, jesen, zima
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
106
Tablica 34: Strategija razvoja kulturnog turizma Općine Bistra
Kulturni turizam
Opis
Kulturni turizam na području Općine Bistra temeljit će se na postojećoj kulturno-povijesnoj i
tradicijskoj baštini te na razvoju nove turističke ponude. U odnosu na konkurentska
područja, Općina se može izdvojiti na temelju naslijeđa i povijesti bistranskog kraja. Globalni
trendovi ukazuju na daljnji rast kulturnog turizma te rast manjih , specijaliziranih ponuđača
usluga, što predstavlja priliku za Općinu Bistra. Aktivnije uključivanje posjetitelja u lokalnu
kulturnu te suradnja s drugim proizvodnim skupinama pridonijet će kvaliteti ovog oblika
turizma.
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda
Stavljanje u funkciju turizma atraktivne elemente kulturne baštine (dvorac Oršić i
Stara škola),
Osmišljavanje sadržaja vezanih za doživljavanje elemenata identiteta bistranskog
kraja (npr. radni i životni običaji, folklor i zanati),
Organizacija Ekomuzeja u zgradi Stare škole,
Osnivanje Memorijalne kuće Stjepana Grgaca u Novakima Bistranskim,
Prepoznavanje razvojnih mogućnosti organiziranja novih manifestacija i događaja na
području Općine s ciljem gradnje imidža i prepoznatljivosti,
Organizacija tematske staze koja bi između ostalog povezivala značajne lokalitete
kulturne baštine na području Općine,
Revitalizacija starih mlinica na potoku Bistra,
Izgradnja ljetne pozornice i uređenje prostora oko pozornice,
Evidencija tradicijskih kuća na području Općine s ciljem očuvanja i učinkovite
valorizacije.
Instrumenti provedbe
ESI fondovi, programi EU, nacionalni fondovi, općinski i županijski proračun, kreditne linije ili
privatna sredstva
Tržišni potencijal
Visok
Tržišna spremnost turističkog proizvoda Sezonalnost turističkog proizvoda
Poluspremno proljeće, ljeto, jesen, zima
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
107
Tablica 35: Strategija razvoja gastronomskog i enološkog turizma Općine Bistra
Gastronomski i enološki turizam
Opis
Gastronomska i enološka ponuda bistranskog kraja predstavlja temelj razvoja specifičnih
oblika turizma, ali i obogaćivanja ukupne turističke ponude. Ova grupa turističkih proizvoda
sve je zastupljenija i traženija na tržištu, a suvremeni turisti su u stalnoj potrazi na novim
iskustvima i doživljajem destinacije u kojoj se nalaze. Gastro i eno turizam potiču razvoj
ruralnih područja te utječe na zapošljavanje i samozapošljavanje te povećava turističku
potrošnju.
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda
Unapređivanje gastronomske i enološke ponude kako bi se oživjela tradicija
bistranskog kraja,
Izgradnja i opremanje novih te unapređenje postojećih ugostiteljskih objekata koji bi
nudili tradicijska jela i vina,
Poticanje zaštite i brendiranja u gastronomiji i enologiji,
Poticanje povezivanja lokalnih proizvođača s ugostiteljskim sektorom,
Poticanje sudjelovanja lokalnih proizvođača na manifestacijama u svrhu promocije
turizma i bistranskog kraja te poticanje organiziranja događaja u Općini na temu
hrane i pića.
Instrumenti provedbe
ESI fondovi, programi EU, nacionalni fondovi, općinski i županijski proračun, kreditne linije ili
privatna sredstva
Tržišni potencijal
Srednji
Tržišna spremnost turističkog proizvoda Sezonalnost turističkog proizvoda
Nespremno proljeće, ljeto, jesen, zima
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
108
Tablica 36: Strategija razvoja sportsko-rekreacijskog i cikloturizma Općine Bistra
Sportsko-rekreacijski i cikloturizam
Opis
Aktivan odmor te svjesnost o potrebama zdravog življenja sve je veći motiv putovanja.
Sportsko-rekreacijski i cikloturizam na području Općine Bistra moguće je razvijati na temelju
postojećih prirodnih te na temelju postojećih i novih antropogenih turističkih resursa.
Klimatski uvjeti i reljefne predispozicije na području Općine Bistra, odnosno na Medvednici
omogućuju razvoj sportsko-rekreacijskog turizma baziranog na sportovima na snijegu, dok se
timski sportovi mogu održavati na sportsko-rekreacijskoj infrastrukturi unutar naselja.
Cikloturizam je prepoznat kao jedan od turističkih proizvoda s najvećom perspektivom
razvoja, ali ono što bi trebalo izdvojiti Općinu Bistra u odnosu na druge cikloturističke
destinacije je osmišljavanje rute kroz očuvanu prirodu i kulturnu baštinu koja bi povezivala
sve zanimljive lokalitete. Ruta bi trebala obuhvaćati manje zahtjevne dijelove kroz naselja i
zahtjevnije staze na obroncima Medvednice. Cikloturistima je bitna sigurnost prometnica i
staza, njihova označenost, raznolikost popratnih sadržaja te dostupnost smještajnih
kapaciteta prilagođenim cikloturistu. Za razvoj sportsko-rekreacijskog i cikloturizma važne su
i ponude drugih proizvoda, poput kulturnog turizma i ekoturizma.
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda
Izgradnja i opremanje sportsko-rekreacijske infrastrukture (sportski tereni) te
održavanje postojećih (skijalište),
Osposobljavanje i označavanje manje prometnih lokalnih cesta i seoskih putova te
njihovo tematiziranje (povezivanje prirodnih i kulturnih znamenitosti Općine Bistra),
Trasiranje rute i izgradnja biciklističkih staza te moguća izgradnja bike parka,
Razvoj smještajnih kapaciteta prema Bed&Bike standardima s elementima
bistranskog identiteta,
Daljnji razvoj sportskih natjecanja i manifestacija, posebice međunarodnog karaktera.
Instrumenti provedbe
ESI fondovi, programi EU, nacionalni fondovi, općinski i županijski proračun, kreditne linije ili
privatna sredstva
Tržišni potencijal
Visok
Tržišna spremnost turističkog proizvoda Sezonalnost turističkog proizvoda
Nespremno proljeće, ljeto, jesen, zima
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
109
Tablica 37: Strategija razvoja pustolovnog turizma Općine Bistra
Pustolovni turizam
Opis
Pustolovni turizam podrazumijeva uključivanje nove atrakcijske osnove u funkciju stvaranja
dodatnih motiva dolazaka turista u Općini Bistra. Potražnja za pustolovnim turizmom sve je
veća, a izgradnja tematskog parka s popratnim sadržajima diversificirala bi se turistička
ponuda. Adrenalinski park nema istu privlačnu moć kao i prirodna i kulturna baština, ali
osmišljavanjem kreativnih sadržaja, Općina Bistra bi se mogla tržišno pozicionirati i istaknuti
u odnosu na druge destinacije. Osim parka, razvoj određenih pustolovnih aktivnosti poput
brdskog biciklizma, paraglidinga, trekkinga, orijentacijskog trčanja i pustolovnih utrka
potaknuli bi razvoj pustolovnog turizma na području Općine.
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda
Izgradnja adrenalinskog parka s ponudom programa vezanih uz teambuilding,
Organiziranje utrka orijentacijskog trčanja i pustolovnih utrka na Medvednici.
Instrumenti provedbe
ESI fondovi, programi EU, nacionalni fondovi, općinski i županijski proračun, kreditne linije ili
privatna sredstva
Tržišni potencijal
Srednji
Tržišna spremnost turističkog proizvoda Sezonalnost turističkog proizvoda
Nespremno proljeće, ljeto, jesen
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
110
Tablica 38: Strategija razvoja turizma temeljenog na prirodnoj ljepoti i zaštiti okoliša
Turizam temeljen na prirodnoj ljepoti i zaštiti okoliša
Opis
Općina Bistra ima osnovu razvijati jedan od specifičnih oblika turizma koji se oslanja na
prirodne ljepote i zaštićen okoliš. Park prirode Medvednica i drugi zaštićenih dijelova
prirode, ekološka mreža Natura 2000 te prirodni krajolik s prepoznatljivom vizurom
Medvednice predstavljaju mogućnost zadovoljavanja potreba gostiju za boravkom u prirodi
te uživanju i odmoru u zaštićenim dijelovima Općine.
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda
Prilagođavanje sustava obilaska Parka prirode Medvednica i drugih zaštićenih dijelova
prirode s ciljem smanjenja pritiska na prirodne resurse,
Uključivanje lokaliteta i područja prirodnih znamenitosti i iznimno lijepih dijelova
prirode u rute obilaska turističke destinacije Općina Bistra,
Razvoj infrastrukture i djelatnosti koji neće utjecati na održivost i onečišćenje okoliša,
Razvoj posebnog turističkog proizvoda fototurizma (vizura Medvednice s TV
odašiljačem te prirodna baština).
Instrumenti provedbe
ESI fondovi, programi EU, nacionalni fondovi, općinski i županijski proračun, kreditne linije ili
privatna sredstva
Tržišni potencijal
Visok
Tržišna spremnost turističkog proizvoda Sezonalnost turističkog proizvoda
Spremno proljeće, ljeto, jesen, zima
6.5. Koncept brendiranja
Brendiranje kao marketinški proces dat će Općini Bistra i njenim turističkim proizvodima
jedinstveni identitet te omogućiti jasno i pozitivno identificiranje i prepoznatljivost u odnosu
na konkurenciju. Proces brendiranja obuhvaća dizajniranje i implementaciju marketinških
programa i aktivnosti kako bi se gradilo, mjerilo i upravljalo vrijednošću brenda. Iz
brendiranja, proizlazi brend koji se definira kao proizvod ili usluga napravljena isključivo
svojom osobnošću i pozicioniranjem, a u koji se ugrađuju vrijednosti koje su dovoljno
privlačne da turiste dovedu u posjet Općini Bistra. Brendiranje je uspješno kada se stvori
proizvod prepoznatljiv za sve turiste i posjetitelje koji dolaze u Općinu Bistra. Najvažnije
mjerilo destinacije u konačnici je kako ju turisti doživljavaju, kakav je odnos domaćina prema
njima te kako su se osjećali prilikom boravka u određenom mjestu.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
111
Brendiranje Općine Bistra treba uključivati:
Definiranje jedinstvenosti i prednosti koje destinaciju razlikuju od konkurencije,
Postavljanje prioriteta s jasnim motivacijskim porukama potencijalnim posjetiteljima i
turistima koje odražavaju pozitivan stav zajednice prema njima,
Osmišljavanje kreativnog i prepoznatljivog loga i slogana za destinaciju koji podupire i
slaže se s smjerom razvoja turizma.
U Općini je prepoznata atrakcijska osnova koja strateškim marketingom može prerasti u
turističku ponudu i brendirani proizvod. Pri kreiranju prepoznatljivog brenda i dizajna
turističke destinacije Bistra potrebno je isticati atraktivne i prepoznatljive elemente poput
dvorca Oršić, Parka prirode Medvednica ili slalomske utrke Svjetskog skijaškog kupa, Snježne
kraljice. Imidž turističke destinacije postići će se stavljanjem atrakcijske osnove u funkciju
turizma, kreiranjem novih privlačnih i raznolikih sadržaja te razvojem kvalitetnih grupa
turističkih proizvoda za ciljane skupine gostiju.
Slika 22: Prepoznata atrakcijska osnova za razvoj brenda
Općina Bistra treba učinkovitije iskoristiti svoje turističke potencijale te se na tržištu
nametnuti kao brendirana turistička destinacija koja turistima nudi prepoznatljivost,
originalnost, različitost i posebnost. Proces izgradnje turističkog brenda je dugotrajan i
zahtjevan čija je isplativost nemjerljiva. Ključ uspjeha u razvoju brenda Općine Bistra bit će u
spoju lokacije, poduzetnosti glavnih dionika, atraktivnosti sadržaja, kao i doživljaja koje
turisti vežu uz Općinu. Analizom su ustanovljene sljedeće jedinstvenosti Općine Bistra:
Općina Bistra je čista i mirna ruralna zajednica nadomak Zagreba,
Općina Bistra je mjesto očuvane prirodne i kulturne baštine,
Priodni resursi u turizmu
•Park prirode Medvednica i drugi zaštićeni dijelovi
prirode te očuvana prirodna osnova (tlo,
zrak, vode, bioraznolikost)
•Estetska vrijednost (vizura Medvednice s TV
odašiljačem)
Društveni resursi u turizmu
•Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri
•Stara škola u Poljanici Bistranskoj
•Kompleks crkve Svetog Nikole biskupa i druge
sakralne građevine
•Tradicijske drvene kuće (hiže)
•Tradicijska baština (zanati, običaji, folklor,
graditeljstvo i gastronomija)
•Sportska manifestacija Svjetskog skijaškog kupa
Snježna kraljica
Geoprometni položaj
•Općina Bistra nalazi se na svega 20 kilomenatra udaljenosti od Grada
Zagreba
•Područjem Općine prolazi autocesta A1 i državna
cesta D1
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
112
Općina Bistra nudi mogućnost razvoja raznolikih turističkih proizvoda koji se
međusobno upotpunjuju,
Općina Bistra je otvorena i prijateljska za sve posjetitelje, turiste i investitore.
Marketing turističke destinacije Općina Bistra treba biti usmjeren na razumijevanje potreba i
želja turista, tržišno pozicioniranje, dizajniranje grupa turističkih proizvoda u skladu s
potrebama ciljanih skupina turista, konkretniji i atraktivniji imidž, bolju informiranost turista
o turističkoj ponudi te na zadovoljavanje interesa dionika u turizmu. Za bolju prepoznatljivost
turističke destinacije, Općina Bistra mora dizajnirati logo, znak ili predstaviti zvučan slogan
koji bi olakšao daljnje promotivne aktivnosti.
Vizija razvoja turizma Općine Bistra nastojat će se postići kvalitetnim marketingom i
promocijom kroz dostupne komunikacijske kanale. Primarnim komunikacijskim kanalom
prepoznat je E-marketing, odnosno komunikacija s potencijalnim posjetiteljima putem
službene internetske stranice Općine Bistra (www.bistra.hr) koju je potrebno prilagoditi
turističkoj promociji,putem društvenih mreža (Facebook, Twitter, Trip Advisor, Youtube,
Flicker i drugi) te mobilnim marketingom. Internet i mobilni uređaji koji su zbog svoje brzine,
dostupnosti, velikog broja raspoloživih informacija te planiranja, rezervacije i kupnje svih
usluga putem njega predstavlja izuzetno konkurentan medij u odnosu na druge. Koriste se u
svim fazama putovanja, a ključna je njegova uloga u prenošenju dojmova i doživljaja o
turističkoj destinaciji s drugima putem društvenih mreža43.
Sekundarni komunikacijski kanali su tradicionalno oglašavanje putem televizije i radija,
promotivni materijali te unapređenje prodaje. Promotivni leci i brošure koji sadrže turističku
ponudu i predstavljaju turističke proizvode Općine Bistra, a bili bi dostupni na svim javnim
mjestima u Općini, turističkim agencijama, kao i u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.
Promotivne aktivnosti prvenstveno moraju biti usmjerene prema prepoznatim emitivnim
tržištima, Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj te prema europskim zemljama u okruženju.
Kako bi se upotpunio dojam turističke destinacije i zadržala uspomena na određen događaj,
potrebno je kreirati suvenire Općine Bistra. Suvenir treba predstavljati Općinu Bistra, a osim
standardnih predmeta s logom i imenom Bistra, moguće je iskoristiti poznate motive i
simbole Općine Bistra(Park prirode Medvednica, sportska manifestacija Snježna kraljica ili
dvorac Oršić) te stvoriti nove suvenire s tradicijskim elementima (jagnuš, bistranski kraluš ili
muška kravata) ili temeljeni na starim zanatima i običajima (vuglenarenje, fašnik, bistanska
svadba, kovanje ili bačvarenje).
43 Institut za turizam, 2011., http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-01-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
113
Tablica 39: Kanali komunikacije i ciljana skupina turista
Kanali komunkacije Kako? Kome?
E-marketing
Središnja internetska stranica
(http://www.bistra.hr/)
Društvene mreže (Facebook,
Twitter, YouTube, Flicker, Trip
Advisor, blog i dr.)
E-mail i newsletter
Mobilni uređaji
Korisnici mobilnih uređaja i
Interneta
Mladi parovi, grupe i samci (18-35)
Obitelji s djecom
Zrela dob (50-65)
Tradicionalno
oglašavanje
Televizija i radio
Tisak
Plakati i jumbo plakati
Obitelji s djecom
Zrela dob (50-65)
Treća dob (65+)
Promotivni
materijali
Informativna brošura
Proizvodne brošure
Turistička karta
Mladi parovi, grupe i samci (18-35)
Obitelji s djecom
Zrela dob (50-65)
Treća dob (65+)
Unapređenje
prodaje
Nagradne igre, popusti,
kuponi, prodajne akcije
Leci umetnuti u razne medije
Nastupi na sajmovima
Kreiranje suvenira
Mladi parovi, grupe i samci (18-35)
Obitelji s djecom
Zrela dob (50-65)
Treća dob (65+)
Brend Općine Bistra nije poznat na tržištu te će on nakon brendiranja prolaziti kroz četiri
faze44:
1. Stvaranje svijesti o postojanju brenda među potencijalnim turistima,
2. Prepoznavanje brenda od strane budućih korisnika,
3. Odluka korisnika o kupnji ili odbijanju brenda,
4. Lojalnost privlačnom brendu od strane korisnika turističkog proizvoda.
Osim brendiranja same turističke destinacije, u turizmu je nužno i brendiranje pojedinih
proizvoda. Brendiranje turističke destinacije i proizvoda temelje se na prepoznavanju i
stvaranju skupa vrijednosti koje su usmjerene prema tržištu, a razlika je u tome što je
brendiranje jednog područja puno kompleksnije jer proizvodi dolaze na tržište pojedinačno.
Brendovi svojevrsno predstavljaju jamstvo kvalitete i sredstvo razlikovanja dobara jednog
proizvođača od drugoga. Zaštita jedinstvenih karakteristika proizvoda omogućava dodatne
prihode, a u kojoj će mjeri brend biti prihvaćen ovisi o iskustvu s proizvodom i njegovim
marketinškim programom. Također, potrebno je razvijati i suvenire
44 Gregorić, M., Skenderović, Lj. (2012.), Uloga poduzetništva i cjeloživotnog učenja u brendiranju turističke
destinacije, Učenje za poduzetništvo, Vol. II (2).
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
114
6.6. Ključne poluge za ostvarivanje strategije
Za ostvarivanje Strategije, odnosno za provedbu projekata u turizmu te za upravljanje
turističkom destinacijom u razdoblju intenzivnih socio-ekonomskih i kulturoloških promjena
nužno je prepoznavanje prikladnog i provedivog modela, metodologije te uspostavljanje
kvalitetnog organizacijskog ustroja.
6.6.1. Glavni dionici razvoja turizma
Glavnim dionicima razvoja turizma u Općini Bistra smatraju se udruge i organizacije u Općini,
Lokalna akcijska grupa Zeleni bregi, posjetitelji, poduzetnici, obiteljska poljoprivredna
gospodarstva, turističke organizacije, lokalno stanovništvo, lokalne, regionalne (županijske) i
druge vlasti, institucije za upravljanje kulturnim, povijesnim i tradicijskim naslijeđem,
institucije za upravljanje okolišem i parkovima prirode, odnosno Javna ustanova za
upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području
Zagrebačke županije(Zeleni prsten Zagrebačke županije) i Javna ustanova Park prirode
Medvednica.
Općina Bistra jedna je od uspješnijih jedinica lokalne samouprave Zagrebačke županije koja
kontinuirano radi na cjelokupnom razvoju i podizanju kvalitete življenja lokalnom
stanovništvu. Naime, osiguravanjem uvjeta za investitore u sklopu gospodarske zone,
kontinuiranim uređenjem javnih površina i unapređenju komunalne i prometne
infrastrukture te osiguravanjem potpora društvenim organizacijama i socijalno ugroženim
stanovnicima stvaraju se preduvjeti za gospodarski napredak i podloga za iniciranje projekata
u turizmu. Za pokretanje projekata ključni će biti Europski strukturni i investicijski fondovi i
programi Unije, kao i nacionalni fondovi za financiranje projekata u turizmu te prihvaćanje
vizije razvoja turizma na području Općine Bistra od strane lokalnog stanovništva.
Udruge civilnog društva, prvenstveno kulturne i sportsko-rekreacijske udruge mogu
pridonijeti osmišljavanju brenda Općine Bistra i dati svoje ideje za organizaciju manifestacija
te potencirati projekte u turizmu. Posebna vrijednost kulturnih udruga je u očuvanju
identiteta bistranskog kraja i njegove promocije.
Za razvoj turizma na području Općine Bistra od iznimne je važnosti poticati poduzetničke
aktivnosti te provoditi edukaciju poduzetnika. Poduzetničke aktivnosti u turizmu moraju biti
usmjerene na razvoj turističkih proizvoda, izgradnju smještajnih kapaciteta te izgradnju i
unapređenje ugostiteljskih sadržaja. Razvoj infrastrukture i turističkih sadržaja moguće je
financirati sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova te kroz subvencioniranje
kamata i dodjelu bespovratnih sredstava posebnim programima ministarstava.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
115
Slika 23: Glavni dionici razvoja turizma na području Općine Bistra
6.6.2. Fondovi i programi Europske unije za financiranje projekata u turizmu
Europska unija predstavila je Vodič o financiranja sektora turizma sredstvima iz fondova
Europske unije u kojem su prikupljene informacije o različitim tematskim programima javnih
i privatnih tijela, a daje odgovore na vrste prihvatljivih projekata u turizmu, vrsti i razini
financiranja, prihvatljivosti prijavitelja i načinu prijave. Osim Europskih strukturnih i
investicijskih fondova i programa teritorijalne suradnje, Vodičem su obuhvaćeni i programi
Europske unije LIFE, Horizon 2020, COSME, Kreativna Europa, Erasmus + i Program EU-a za
zapošljavanje i socijalne inovacije. U Republici Hrvatskoj usvojeni su plansko-programski
dokumenti za razdoblje 2014.-2020. koja detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za
učinkovitu provedbu i korištenje Europskih strukturnih fondova i to Operativni program
Konkurentnost i kohezija koji se financira Europskim fondom za regionalni razvoj i
Kohezijskim fondom, Operativni program Učinkoviti ljudski resursi financiran iz Europskog
socijalnog fonda te Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske financiran putem
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, dok Operativni program za pomorstvo i
ribarstvo Republike Hrvatske još nije usvojen.
Razvoj turizma Općine Bistra
Udruge i organizacije
civilnog društva
Poduzetnici i obiteljska
poljoprivredna gospodarstva
Turističke organizacije
Institucije za upravljanjem
okolišem i parkom prirodeInstitucije za
upravljanje kulturnom baštinom
Lokalna, županijska i druge vlasti
Cjelokupno stanovništvo
Posjetitelji
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
116
Europski fond za regionalni razvoj kao jedan od pet Europskih strukturnih i investicijskih
fondova predstavlja izvor sredstava za pravne osobe, javna tijela, mala i srednja
poduzetništva, sveučilišta, turističke klastere i druge organizacije, a financira sljedeće
aktivnosti u turizmu:
Istraživanje povezano s turizmom, tehnološki razvoj i inovacije, uključujući i inovacije
i klastere,
Razvoj ICT proizvoda za turizam, poput aplikacija, prikupljanja podataka,
Razvoj dodane vrijednosti turističkih proizvoda i usluga u selektivnim oblicima
turizma,
Diverzificiranje regionalnih turističkih proizvoda i ublažavanje sezonalnosti.
Kohezijski fond predstavlja izvor sredstava za ulaganja u okoliš, održivi razvoj i energiju te za
potiče ulaganja u Transeuropsku transportnu mrežu, dok Europski socijalni fond potiče
programe cjeloživotnog učenja, stručnog usavršavanja u turizmu te integriranje grupa
stanovništva u nepovoljnom položaju kroz poticanje zapošljavanja i stjecanje vještina.
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj kroz Program ruralnog razvoja Republike
Hrvatske potiče razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području kao što su turizam
u ruralnom području, tradicijski i umjetnički obrti, izrada suvenira, različite usluge u ruralnim
područjima te potiče ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih
usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme, kulturne aktivnosti te
infrastrukturu (Mjera 6.2.). Ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva i ekološki uzgoj te
uspostavljanjem proizvođačkih grupa i organizacija, ali i lokalnih akcijskih grupa postavljaju
se temelji za razvoj ruralnog, odnosno seoskog turizma.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
117
7. Akcijski plan razvoja
Projekt: Turističko-informativni centar Općine Bistra (TIC Bistra)
Opis projekta
Općina Bistra posjeduje atraktivnu turističku resursnu osnovu i prometnu dostupnost, dok je
za razvoj turizma potrebno osigurati i kvalitetnu i funkcionalnu turističku infrastrukturu u
smislu izgradnje turističko-informativnog centra. Turističko-informativni centar pružao bi
posjetiteljima i turistima Općine Bistra opremljen i lako dostupan multifunkcionalan prostor
sa svim informacijama o turističkoj ponudi Općine Bistra i Zagrebačke županije. Centar bi
imao ulogu središnje organizacije za prikupljanje i objavu turističkih informacija, a
organiziranjem prezentacija i edukacija, odnosno upoznavanjem s prirodnom i kulturnom
ponudom, posjetiteljima bi se dao povod za dolazak i boravak u Općini. Izradom različitih
promotivnih materijala na hrvatskom i stranim jezicima te označavanjem turističkih atrakcija
na području Općine sa smeđom signalizacijom postavili bi se temelji za daljnji razvoj turizma.
Također, Centar bi sudjelovao u organizaciji manifestacija i sajmova u Općini te bi
predstavljao Općinu na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim sajmovima.
Objedinjavanjem promotivnih aktivnosti i drugih aktivnosti u jedan centar unaprijedili bi se
kapaciteti ljudskih resursa u turističkom sektoru, povećala bi se prepoznatljivost destinacije
te bi se razvile turističke i druge usluge.
Rezultati projekta
Obnovljena zgrada i opremljene prostorije TIC-a Bistra,
Organizirano prikupljanje turističkih informacija,
Organizirane edukacije, radionice i prezentacije za posjetitelje i druge ciljane skupine,
Postavljena smeđa turistička signalizacija u Općini,
Izrađene brošure, informativni leci i drugi promotivni materijali.
Ciljevi projekta
Postizanje turističke konkurentnosti u skladu sa Strateškim planom razvoja turizma na
području Općine. Specifičan cilj ovog projekta je razvoj turističke infrastrukture te podizanje
kvalitete informiranja posjetitelja u Općini Bistra.
Nositelj projekta
Općina Bistra
Ciljane skupine
Posjetitelji i turisti Općine Bistra, budući zaposlenici, lokalno stanovništvo koje sudjeluje u
edukacijama i drugi.
Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe
Visoki 2016.-2017.
Utjecaj na okoliš
Potrebno provesti sve preventivne mjere vezane uz zaštitu okoliša i ekološku mrežu
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
118
Projekt: Ekomuzej Bistra45
Opis projekta
Postojeću kulturno-povijesnu i tradicijsku kulturnu općine Bistra potrebno je staviti u
funkciju turizma, a kao jedan od modela zaštite i promocije baštine na području Općine
prepoznat je koncept ekomuzeja, odnosno koncept buđenja svijesti o vrijednostima
identiteta lokalne zajednice putem edukacije, zaštite i interpretacije lokalnih prirodnih i
kulturnih znamenitosti. Projekt je zamišljen kao baštinski informacijsko-dokumentacijski i
interpretativan centar sa svrhom upravljanja baštinom bistranskog kraja koji bi doprinio
razvoju turizma na području Općine te bi potaknuo lokalne inicijative u turizmu i zaštiti
baštine.
Ekomuzej sastojao bi se od središnjeg baštinskog centra te nekoliko ispostava
rasprostranjenih po cijelom teritoriju obuhvata Ekomuzeja. Zgrada Stare škole ima velike
predispozicije za organizaciju središnjeg baštinskog centra koji bi nudio zone učenja, igre,
rada i odmora, a prije bilo kakvih aktivnosti, potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose te
sanirati građevinu.
Rezultati projekta
Obnovljena zgrada Ekomuzeja Bistra,
Potpuno opremljene prostorije središnje zgrade Ekomuzeja,
Osmišljen koncept Ekomuzeja i postavljeni izložbeni primjerci,
Organizirane ispostave na području Općine,
Organizirane edukacije, radionice i prezentacije za turiste i lokalno stanovništvo u
Ekomuzeju,
Diseminiran i promoviran projekt Ekomuzeja.
Ciljevi projekta
Strateški cilj Ekomuzeja Bistra je prepoznavanje, istraživanje, opisivanje, prezentacija i
interpretacija specifičnog identiteta posjetiteljima Općine Bistra, ali i lokalnog stanovništva.
Ekomuzej će odgovorno provoditi i znanstvenu i stručnu djelatnost, evidentirati kulturnu i
tradicijsku baštinu te planirati održivi razvoj zajednice, odnosno održivi kulturno-turistički
razvoj Općine Bistra. Osnivanjem Ekomuzeja unaprijedila bi se turistička ponuda Općine
Bistra te bi se baština stavila u funkciju turizma.
Nositelj projekta
Općina Bistra
Ciljane skupine
Zaposlenici Ekomuzeja, posjetitelji i turisti, Općina Bistra te lokalno stanovništvo
Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe
Visoki 2016.-2020.
45 Batina, K. (2013), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra, diplomski rad, Filizofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
119
Utjecaj na okoliš
Potrebno provesti sve preventivne mjere vezane uz zaštitu okoliša i ekološku mrežu
Projekt: Bistrajnsko dvorište – ugostiteljska kuća
Opis projekta
Tradicijsko graditeljstvo vrlo je važan dio sveukupne kulturne baštine, a izgradnjom i
uređenjem ugostiteljskog objekta s tradicijskim arhitektonskim elementima, stvorila bi se
ugostiteljska ponuda koja bi pružila autentičnost i ambijent ruralnog područja. Izgradnja
bistranske tradicijske drvene kuće te uređenje interijera na tradicijski način, kao objekta koji
bi nudio tradicionalna jela i pića, potaknula bi razvoj gastro i eno turizma na području Općine
te bi podržala razvoj drugih proizvodnih oblika, kao cikloturizma, kulturnog turizma te
turizma temeljenog na prirodnim resursima i zaštiti prirode. Za unapređenje ugostiteljske
ponude Općine Bistra ključno će biti povezivanje s lokalnim proizvođačima, posebice s onima
koji nude ekološki uzgojene autohtone poljoprivredne proizvode. Projekt bi potaknuo
zapošljavanje te bi se postigao određeni stupanj razvoja prepoznatljivosti i imidža Općine
Bistra.
Rezultati projekta
Izgrađeni potpuno opremljen objekt s elementima tradicijske arhitekture,
Uređeno bistrajnsko dvorište,
Unaprijeđena ponuda tradicijskih jela i pića bistranskog kraja,
Povezani lokalni proizvođači s ugostiteljskim sektorom,
Diseminiran i promoviran projekt Bistrajnskog dvorišta.
Ciljevi projekta
Unapređenje ugostiteljske ponude Općine Bistra, očuvanje tradicijske kulture te poticanje
poljoprivredne proizvodnje na malom posjedu.
Nositelj projekta
Općina Bistra
Ciljane skupine
Zaposlenici ugostiteljskog objekta, Općina Bistra, posjetitelji i turisti te lokalno stanovništvo.
Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe
Visoki 2018.-2019.
Utjecaj na okoliš
Potrebno provesti sve preventivne mjere vezane uz zaštitu okoliša i ekološku mrežu
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
120
Projekt: Difuzni hotel Bistra
Opis projekta
Globalni turistički trendovi nalažu stvaranje inovativne smještajne ponude kako bi se
turistička destinacija izdvojila u odnosu na konkurenciju. Stvaranjem nove smještajne
ponude u Općini Bistra moguće je zadovoljiti potrebe potražnje, tržišno se pozicionirati te
stvoriti imidž kvalitetne turističke destinacije. Projekt difuznog hotela zamišljen je na
konceptu udruživanja privatnih iznajmljivača. Turisti su u mogućnosti boraviti u
personaliziranim smještajnim jedinicama (tradicijske kuće) koje su raspoređene, odnosno
raspršene u prostoru Općine Bistra. Ono što povezuje smještajne jedinice je prostor
recepcije hotela (mogućnost rekonstrukcije zgrade Stare škole) gdje se mogu dobiti servisne
usluge i informacije o destinaciji te zajednička prostorija za boravak. Osim smještajne, hotel
bi pružao i ugostiteljsku uslugu. Upravljačku strukturu činili bi vlasnici smještajnih jedinica te
Općina Bistra kao organizator. Difuzni hotel Bistra okupljao bi više starih, tradicijskih
građevina, uređenog i opremljenog interijera na tradicijski način kako bi doživljaj destinacije i
gostoljubivosti stanovništva bio što veći.
Rezultati projekta
Postignut dogovor s privatnim iznajmljivačima, vlasnicima tradicijskih drvenih kuća i
Općinom Bistra,
Obnovljene i opremljene tradicijske kuće i stavljene u funkciju smještajnih jedinica,
Obnovljena i opremljena središnja recepcija difuznog hotela i prostorija za boravak,
Diseminiran i eksploatiran projekt difuznog hotela.
Ciljevi projekta
Unapređenje kvalitete i strukture turističkog smještaja te stvaranje inovativnog koncepta koji
bi privukao turiste u Općinu Bistra. Projekt je usmjeren na održivi razvoj te bi se
valorizacijom tradicijskih kuća, potaknula njihova zaštita i očuvanje tradicijske arhitektonske
baštine. Projektom bi se ostvarili zajednički interesi i zajednički nastup na tržištu te bi se
postigla prepoznatljivost smještajnih objekata.
Nositelj projekta
Općina Bistra, mali i srednji poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, fizičke
osobe – vlasnici tradicijskih kuća (privatni iznajmljivači)
Ciljane skupine
Zaposlenici difuznog hotela, privatni iznajmljivači, Općina Bistra te turisti i posjetitelji
Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe
Visoki 2017.-2020.
Utjecaj na okoliš
Potrebno provesti sve preventivne mjere vezane uz zaštitu okoliša i ekološku mrežu
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
121
Projekt: Biciklistička ruta u Općini Bistra
Opis projekta
Područje Općine prepoznato je kao dobro očuvan prostor s raznolikim i vrijednim prirodnim i
kulturnim sadržajima te lijepim krajolikom. Trasiranjem i uređenjem biciklističkih staza kroz
Općinu Bistra dobila bi se prepoznatljiva i privlačna turistička ponuda koja bi se potaknula
razvoj cikloturizma te upotpunila druge turističke proizvode poput kulturnog turizma,
agroturizma i gastroturizma. Projekt je zamišljen kao kružna ruta koja bi prolazila kroz
naselja i izvan naselja Općine te bi povezivala lokalne znamenitosti (dvorac Oršić, Stara škola
i Park prirode Medvednica), pojedine zone naselja, ugostiteljske objekte, sakralne građevine
i druge sadržaje. Za što uspješniju realizaciju, potrebno je i osigurati osposobljene vodiče za
organizirane biciklističke grupe. Projekt u prvoj fazi ne zahtijeva izgradnju novih biciklističkih
staza nego rekonstrukciju postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta te postavljanje kvalitetne
turističke signalizacije. Rutu može upotpuniti i mreža postojećih planinarskih i pješačkih staza
prema vrhu Medvednice s uređenim vidikovcima. Projektom bi se povećala turistička
potražnja u segmentu turista koji su ekološki osviješteni i željni upoznavanja s kulturom
Općine Bistra.
Rezultati projekta
Trasirana i uređena biciklistička ruta na području Općine,
Postavljena turistička signalizacija na području Općine,
Diseminiran i promoviran projekt.
Ciljevi projekta
Postizanje održivosti i unapređenja turističkog proizvoda te obogaćivanje i podizanje
kvalitete turističke ponude Općine Bistra.
Nositelj projekta
Općina Bistra
Ciljane skupine
Turisti i posjetitelji te lokalno stanovništvo koje bi koristilo biciklističke staze
Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe
Visoki 2016.-2020.
Utjecaj na okoliš
Potrebno provesti sve preventivne mjere vezane uz zaštitu okoliša i ekološku mrežu
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
122
Projekt: Izgradnja ruralnog kampa na području Općine
Opis projekta
U nedostatku smještajnih kapaciteta na području Općine Bistra, potrebno je osigurati uvjete
za izgradnju kvalitetne smještajne ponude. Jedan od oblika smještajne ponude koji se može
razvijati u Općini Bistra je i kamp ponuda koja nedostaje i u Kontinentalnoj Hrvatskoj.
Osiguravanjem kamp ponude u Općini Bistra, zadovoljile bi se potrebe za razvoj izletničkog
turizma, ekoturizma, agroturizma i drugih oblika proizvodnih grupa. Kamp bi ponudio
obiteljsku atmosferu u komunikaciji s gostoljubivim lokalnim stanovništvom, mir, odmor od
svakodnevnog stresa te tradicionalni doživljaj lokalne gastronomije i enologije. Izgradnjom
kampa stvorili bi se kapaciteti za kraća zaustavljanja tijekom putovanja i duži boravak u
ruralnom području. Prije same izgradnje kampa, potrebno je rješavati razvojna ograničenja
poput otkupa zemljišta, namjene zemljišta, uređenje parcela i slično. Osim izgradnje same
infrastrukture kampa, ponuda bi se upotpunila izgradnjom sportskih terena i ugostiteljskih
sadržaja čime bi kamp dobio na kvaliteti, a time kategorizirao u viši razred.
Rezultati projekta
Izgrađen i infrastrukturno opremljen ruralni kamp,
Izgrađeni popratni sadržaji poput sportskog terena i ugostiteljskog objekta,
Kategoriziran ruralni kamp i uvršten u ponudu Kontinentalne Hrvatske,
Diseminiran i promoviran projekt ruralnog kampa.
Ciljevi projekta
Cilj projekta je podizanje raznovrsnosti i kvalitete smještajne ponude u Općini Bistra,
podizanje standarda izvrsnosti turističke destinacije te povećanje zaposlenosti.
Nositelj projekta
Općina Bistra, privatni investitori
Ciljane skupine
Zaposlenici ruralnog kampa, turisti i posjetitelji te Općina Bistra
Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe
Srednji 2018.-2020.
Utjecaj na okoliš
Potrebno provesti sve preventivne mjere vezane uz zaštitu okoliša i ekološku mrežu
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
123
Projekt: Izgradnja mlinica na potoku Bistra i uređenje šetnice
Opis projekta
Do prije pedesetak godina, na području Općine bilo je u funkciji velik broj vodenica, odnosno
mlinova na vodu u kojima su se mljeli žito i kukuruz. Mlinice su se nalazile na potocima na
području Općine u naseljima Donja Bistra, Oborovo Bistransko, Poljanica Bistranska i Novaki
Bistranski. Rekonstrukcijom jedne mlinice dobila bi se atraktivna turistička ponuda, a
uređenjem šetnice uz potok Bistra upotpunio bi se cijeli doživljaj.
Rezultati projekta
Rekonstruirana mlinica na potoku Bistra,
Izgrađena šetnica uz potok Bistra,
Sadržaj uključen u turističku ponudu Općine Bistra te upotpunjuje izletnički turizam i
druge turističke proizvode,
Diseminiran i promoviran projekt.
Ciljevi projekta
Cilj projekta je podizanje raznovrsnosti i kvalitete turističke ponude u Općini Bistra te
očuvanje kulturne baštine.
Nositelj projekta
Općina Bistra
Ciljane skupine
Posjetitelji i turisti te lokalno stanovništvo
Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe
Srednji 2018.-2020.
Utjecaj na okoliš
Potrebno provesti sve preventivne mjere vezane uz zaštitu okoliša i ekološku mrežu
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
124
Projekt: Revitalizacija kamenoloma u Gornjoj Bistri (izgradnja adrenalinskog parka i ljetne
pozornice)
Opis projekta
Pustolovni i kulturni turizam predstavljaju jedne od najbrže rastućih segmenata turističke
ponude te bi se Općina Bistra projektom revitalizacije kamenoloma u Gornjoj Bistri tržišno
pozicionirala i zadovoljila potražnju za ovim oblicima turizma. Posjetitelji u potrazi za
adrenalinom mogli bi u Općini Bistra posjećivati adrenalinski park koji bi ponudio sadržaje
poput zip linea, bike parka, paintballa, visećih mostova i poligona, streličarstvo te
teambuilding programe i aktivnosti za djecu. Ljetna pozornica bila bi smještena na području
kamenoloma, a kombinacija kamena i vegetacije predstavljala bi poseban privlačan faktor.
Prostor bi bio idealan za održavanje svih glazbenih, scenskih ili drugih događaja, među
kojima bi se posebno isticali pop, rock i zabavni koncerti.
Rezultati projekta
Izgrađen i opremljen adrenalinski park,
Izgrađena ljetna pozornica,
Sadržaji uključeni u turističku ponudu Općine Bistra,
Diseminiran i promoviran projekt adrenalinskog parka i ljetne pozornice,
Ciljevi projekta
Cilj projekta je revitalizacija napuštenog kamenoloma i podizanje raznovrsnosti turističke
ponude u Općini Bistra i Kontinentalnoj Hrvatskoj.
Nositelj projekta
Općina Bistra
Ciljane skupine
Općina Bistra, udruge civilnog društva, posjetitelji i turisti te lokalno stanovništvo
Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe
Srednji 2018.-2020.
Utjecaj na okoliš
Potrebno provesti sve preventivne mjere vezane uz zaštitu okoliša i ekološku mrežu
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
125
Projekt: Reorganizacija manifestacije Dani Bistre
Opis projekta
Kvalitetno i sadržajno organizirana manifestacija povećala bi stupanj atraktivnosti turističke
destinacije, obogatila bi turističku ponudu te bi ponudila na tržištu inovativne programe.
Manifestacija Dani Bistre bi po uzoru na sadašnje stanje ponudila kulturne, sportske,
zabavne, vjerske i gospodarske programe, ali s unaprijeđenom kulturnom, obrazovnom i
zabavnom funkcijom te u kraćem vremenskom roku. Organiziranjem kulturnih programa
prezentacije starih zanata poput vuglenarenja, izrade bačava ili tesanja drva za izradu
tradicijskih kuća te prikaza tradicijskih svadbenih, folklornih i radnih običaja s područja
Općine postigao bi se efekt autohtonosti koji posjetitelji i traže. Veliki potencijal imala bi
organizacija gospodarskog sajma na kojim bi se predstavili poljoprivredni proizvodi Općine
Bistra i zagrebačke županije, gastronomska i enološka ponuda bistranskog kraja te privukli
izlagači iz drugih dijelova Hrvatske. Prezentacijom ekološkog uzgoja na malim
gospodarstvima, turisti bi se educirali o važnosti očuvanja poljoprivrednih površina te bi se
promovirala Općina Bistra kao destinacija ekoturizma i agroturizma. Organiziranjem
zanimljivih zabavnih sadržaja poput koncerata zvučnih izvođača i sportskih turnira s
nacionalnim i međunarodnim karakterom potaknuo bi se dolazak i posjetitelja mlađih
dobnih skupina te bi se upotpunio cjelokupni program.
Posjetitelji bi organizacijom kvalitetnih programa temeljeni na tradicijskim običajima i
prezentiranju kulturne i prirodne baštine te ponudom tradicijskih suvenira upoznali s
kulturnom i tradicijom Općine Bistra. Tako organizirana manifestacija privukla bi određeni
segment potrošača, posebno dijela iz Grada Zagreba te bi pomogla u kreiranju boljeg imidža
Općine Bistra. Organizatori događanja moraju osmisliti promociju, informirati posjetitelje
putem svih medija, predstaviti plan programa i osigurati popratne sadržaje poput parkirnih
mjesta, štandova s hranom i pićem.
Rezultati projekta
Definiran program i organizirana manifestacija Dani Bistre,
Održani brojni kulturni, gospodarski, zabavni i sportski programi,
Uključena manifestacija u turističku ponudu Turističke zajednice Zagrebačke županije,
Diseminirana i promovirana manifestacija Dani Bistre.
Ciljevi projekta
Cilj projekta je jačanje konkurentnosti i podizanje kvalitete turističke ponude u Općini Bistra.
Nositelj projekta
Općina Bistra, udruge civilnog sektora, poduzetnici i poljoprivrednici te lokalno stanovništvo
Ciljane skupine
Općina Bistra, udruge civilnog društva, poduzetnici, poljoprivrednici, posjetitelji i turisti te
lokalno stanovništvo
Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe
Visoki 2016.-2020.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
126
8. Zaključak
Turizam se sve više okreće selektivnim oblicima i turizmu doživljaja jer su turisti željni
uživanja i odmora zbog sve veće preopterećenosti tijekom rada. Birajući turističku
destinaciju, žele doživjeti nove osjećaje i motivaciju te su neprestano u potrazi za novim,
posebnim i drugačijim mjestima, kulturama te zanimljivostima. Upravo zbog toga, Općina
Bistra kao buduća turistička destinacija uz kvalitetne projekte i koncept brendiranja može
ponuditi nešto drugačije i originalno čime će se predstaviti domaćem i inozemnom tržištu.
Visoka razina očuvanosti prirodne osnove, blizina Parka prirode Medvednica, bogata
kulturno-povijesna i tradicijska baština te dobra prometna povezanost s Gradom Zagrebom,
prostor Općine Bistra pozicionira kao rezervat kvalitetnog i vrijednog prirodnog okoliša te
kao atraktivni prostor koji ima potencijala privlačiti posjetitelje i turiste iznadprosječnih
zahtjeva.
U Općini Bistra, turisti mogu promatrati, doživljavati i uspostaviti komunikaciju u prirodno
nastalim prostorima i socio-kulturnim prostorima. Turistički potencijal Općine Bistra
predstavlja očuvana priroda Parka prirode Medvednica, tiho i mirno područje u neposrednoj
blizini milijunskog grada, bogata kulturno-povijesna kultura, arhitektura, područje gdje se
poštuju tradicijske vrijednosti, gostoljubivost lokalnog stanovništva koji boravak turista čine
ugodnijim te autohtona gastronomija i enologija. Sama prirodna osnova i baština više nije
dovoljna za privlačenje turista u pojedinu destinaciju te je današnje turiste potrebno privuči i
zadržati inovativnom i kvalitetnom turističkom ponudom. Ključnu ulogu u formiranju i
promociji turističke ponude imat će lokalna vlast, odnosno Općina Bistra, turističke
organizacije (Turističko-informativni centar), poduzetnici u sklopu turističkih agencija,
poljoprivrednici te udruge civilnog društva Općine Bistra, prije svega kulturne i sportsko-
rekreacijske udruge. Stvorena turistička ponuda bit će usmjerena na razvoj turističkih
proizvodnih grupa poput seoskog turizma, agroturizma, ekoturizma, kulturnog turizma,
sportsko-rekreacijskog i cikloturizma, pustolovnog turizma, izletničkog i planinskog turizma,
gastro i eno turizma te turizma temeljenog na prirodnim resursima i zaštiti prirode. Razvoj
turizma Općine Bistra trebao bi biti usmjeren prema ciljanim skupinama i to:
Turistima koji preferiraju prirodnu i kulturnu baštinu,
Rekreativcima i sportašima,
Turisti s posebnim interesima (obitelji, djeca, poslovna tržišta, tranzitni putnici, osobe
treće životne dobi i drugi).
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
127
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra predstavlja temeljni dokument
kojim se definira sustavan i održiv razvoj turizma na području Općine do 2020. godine.
Dokument kao takav definira bitne elemente turističke ponude te informira potencijalne
sudionike zainteresirane za ulaganja u projekte u turizmu. Ključna aktivnost za razvoj turizma
na području Općine Bistra je promocija, prilikom koje kulturne vrijednosti i prirodna baština
te razvijeni turistički proizvodi mogu zainteresirati potencijalne korisnike. Razvoj turizma u
Općini Bistra doprinijelo bi osnaživanju brenda i konkurentnosti turizma Zagrebačke županije
i Središnje Hrvatske, omogućio bi gospodarsku održivost Općine u smislu zapošljavanja,
potaknuo bi daljnji razvoj kvalitetne turističke ponude, smanjio bi sezonalnost hrvatskog
turizma te ponudio tržištu autentičnost i raznoliku ponudu.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
128
9. Prilozi
Tablica 40: Važeći zakoni i provedbeni propisi iz područja ugostiteljstva i turizma
Zakon o turističkoj inspekciji (NN 19/14)
Pravilnik o iskaznici i znački turističkog inspektora (NN 45/14)
Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja očevidnika turističkih inspektora (NN
45/14)
Naputak o načinu pečaćenja kada se rješenje turističkog inspektora izvršava
pečaćenjem(NN 45/14)
Zakon o pružanju usluga u turizmu - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 68/07); (NN 88/10);
(NN 30/14); Vlada RH: Uredba o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 89/14);
Zakon o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 152/14)
Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja turizma (NN
22/15)
Pravilnik o upisniku turističkih vodiča (NN 50/08)
Pravilnik o iskaznici turističkog vodiča (NN 50/08); (NN 90/08); (NN 112/09); (NN
33/10); (NN 62/10)
Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke
pratitelje (NN 50/08); (NN 120/08)
Pravilnik o stručnom ispitu za voditelja poslovnice (NN 50/08)
Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08)
Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN 72/08)
Pravilnik o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautičkog turizma (NN 69/08);
(NN 83/09); (NN 49/15)
Pravilnik o upisniku putničkih agencija (NN 30/08)
Pravilnik o upisniku ugovora o turističkom zastupanju turističkih agencija (NN 30/08)
Pravilnik o minimalno-tehničkim uvjetima i načinu pružanja usluga putničkih agencija
(NN 62/96); (NN 23/97); (NN 134/98)
Pravilnik o identifikacijskom kodu putničke agencije (NN 78/96); (NN 47/97); (NN
80/98)
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi (NN 5/08)
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15) stupio na snagu 9. 8. 2015.
Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda – hrvatska autohtona kuhinja (NN 60/11)
Pravilnik za dodjelu oznake kvalitete ugostiteljskog objekta vrste Hotel (NN 36/12)
Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata
kampova iz skupine "kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj"; (NN
75/08); (NN 45/09); Izmjene (NN 11/14)
Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih
objekata iz skupine hoteli (NN 88/07); (NN 58/08); (NN 62/09); (NN 63/13); Izmjene i
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
129
dopune (NN 33/14); Izmjene i dopune (NN 92/14)
Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske
usluge u domaćinstvu; (NN 88/07); (NN 58/08); (NN 45/09); (NN 78/14)
Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za
smještaj iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“; (NN
49/08); (NN 45/09); Izmjene i dopune (NN 94/13); Izmjene (NN 49/15)
Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 5/08); (NN
44/11); Izmjene i dopune (NN 118/11); (piktogrami)
Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata i o upisnicima o pružanju ugostiteljskih
usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu(NN 5/08)
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju (NN 5/08)
Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina
"restorani", "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga" - neslužbeno
pročišćeni tekst; (NN 82/07); (NN 82/09); (NN 75/12); (NN 69/13); (NN 150/14)
Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08)
Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu
turističke zajednice općine, grada, županije i glavnom uredu Hrvatske turističke
zajednice (NN 42/14); Izmjene i dopune (NN 114/14)
Pravilnik o javnoj turističkoj infrastrukturi (NN 131/09)
Pravilnik o stručnom ispitu za rad na stručnim poslovima u turističkom uredu
turističke zajednice (NN 121/09); (NN 124/10); (NN 15/13); Izmjene (NN 65/13)
Pravilnik o obrascima i načinu vođenja Upisnika turističkih zajednica (NN 114/09)
Zakon o članarinama u turističkim zajednicama - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 152/08);
(NN 88/10)
Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u
turističke razrede - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 122/09); Ispravak Pravilnika (NN
9/10); Izmjene i dopune (NN 61/10); Izmjene i dopune (NN 82/10); Izmjene (NN
36/11); Izmjene i dopune (NN 89/11); Izmjene (NN 146/11); Izmjene i dopune (NN
141/12); Izmjene i dopune (NN 144/12); Izmjene (NN 38/13); Izmjene i dopune (NN
153/13)
Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za prijavu podataka o osnovici za obračun
članarine turističkoj zajednici (NN 119/09)
Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke razrede (NN 92/09);
Dopuna (NN 4/15)
Pravilnik o potporama turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima
(NN 19/11); (NN 53/12); (NN 91/12); (NN 28/13); (NN 156/14)
Zakon o boravišnoj pristojbi - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 152/08); (NN 59/09); Vlada
RH: Uredba o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi (NN 97/13); Vlada RH: Uredba o
izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi (NN 158/13); Izmjene (NN 30/14)
Uredba o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2016. godinu (NN 76/15)
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
130
Uredba o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2015. godinu (NN 102/14)
Pravilnik o razdobljima glavne sezone, predsezone, posezone i izvansezone u
turističkim općinama i gradovima - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 92/09); (NN
146/13); (NN 35/14); Izmjena (NN 143/14)
Pravilnik o načinu plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe za nautičare (NN
99/13); MPPI: Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili
bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu (NN 99/13)
Uredba o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2014. godinu (NN 97/13)
Pravilnik o kriterijima za uplatu i korištenje uplaćenih sredstava boravišne pristojbe
na posebnom računu Hrvatske turističke zajednice (NN 139/09); (NN 36/11)
Pravilnik o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave
turističkoj zajednici (NN 113/09)
Pravilnik o načinu naplate paušalnog iznosa boravišne pristojbe osoba koje pružaju
usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu (NN 92/09)
Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku
pretvorbe i privatizacije (NN 92/10)
Uredba o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu
u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske (NN 12/11); Izmjene i dopune (NN
145/12)
Uredba o načinu i postupku procjene vrijednosti turističkog zemljišta, odnosno
građevina u kampovima, načinu isplate kod civilne diobe, načinu utvrđivanja tržišne
cijene ostalog građevinskog zemljišta za koje je na temelju posebnog propisa
utvrđeno da služi za redovitu uporabu građevine (NN 12/11)
Uredba o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog
zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvjetima za
dobivanje koncesije na preostalom turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne
samouprave (NN 12/11)
Izvor: Ministarstvo turizma
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
131
Tablica 41: Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS), Medvednica
Identifikacijski broj područja
Naziv područja
Kategorija za ciljnu
vrstu/stanišni tip
Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv
staništa
Znanstveni naziv vrste/Šifra stanišnog tipa
HR2000583 Medvednica
1 močvarna riđa Euphydryas aurinia
1 jelenak Lucanus cervus
1 alpinska strizibuba Rosalia alpina
1 velika četveropjega cvilidreta
Morimus funereus
1 potočni rak Austropotamobius torrentiu
1 žuti mukač Bombina variegata
1 mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros
1 veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum
1 južni potkovnjak Rhinolophus euryale
1 širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus
1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii
1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii
1 veliki šišmiš Myotis myotis
1 Grundov šumski bijelac
Leptidea morsei
1 gorski potočar Cordulegaster heros
1 potočna mrena Barbus balcanicus
1 mirišljivi samotar Osmoderma eremita
1
Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)
91L0
1 Šume pitomog kestena (Castanea sativa)
9260
1 Bukove šume Luzulo-Fagetum
9110
1 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)
91K0
1 Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion
9180
1 Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
1 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom
8210
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
132
10. Literatura
1. Carić, H. (urednik) (2006.), Održivi turizam u deset koraka: planiranje održivog
turizma zasnovanog na baštini i prirodnom naslijeđu, Priručnik za razvijanje i
upravljanje turističkim regijama, destinacijama i proizvodima, prijevod Steps to
sustainable tourism, Institut za turizam, Odraz-Održivi razvoj zajednice, Zagreb.
2. Vodič za izradu strateških razvojnih programa na lokalnoj razini (2004.), Ministarstvo
mora, turizma, prometa i razvitka, GTZ, Ekonomski institut, Zagreb, Frankfurt am
Main.
3. Škoberne, Ž. (1988.), Arheološka istraživanja na području općine Zaprešić (1980.-
1987.), Zaprešićki zbornik, Brdovec, 5.; Registar arheoloških nalaza i nalazišta
sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin, 1990.; Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra,
Monografija, Općina Bistra, Bistra, 44-46.
4. Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 64-66.
5. Klimatski atlas Hrvatske, Climate atlas of Croatia: 1961.-1990., 1971.-2000., Državni
hidrometeorološki zavod, 2008.
6. Lukić, A., Prelogović, V., Pejnović, D. (2005.), Suburbanizacija i kvaliteta življenja u
zagrebačkom zelenom prstenu – primjer Općine Bistra, Hrvatski geografski glasnik,
67/2, 85-106.
7. Bašić, K. (2005.), Apsolutna decentralizacija u populacijskom razvoju Zagrebačke
aglomeracije, Hrvatski geografski glasnik, 67/1, 63-80.
8. Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje
EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.
9. Batina, K. (2013.), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra,
diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
10. Institut za turizam, Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske,
http://iztzg.hr/hr/institut/strategija-razvoja-turizma-rh/
11. Prostorni plan uređenja Općine Bistra,
http://www.bistra.org/docs/infoaccess/prostorni_plan/PPUO/odredbe_za_provoden
je/odredbe%20procisceni%20tekst%20.pdf
12. Smith M., MacLeod N., Hart M. (2010.), Key Concepts in Tourist Studies, Sage
publications Ltd.
13. Rječnik turizma, Vukonić B., Čavlek N. (urednici) (2001), Masmedia, Zagreb.
14. Krajinović, A. i dr. (2011.), Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizma –
problemi i smjernice, Oeconomica Jadretina, 1/2011.
15. Baćac, R. (2011.), Priručnik za bavljenje seoskim turizmom, Zagreb, Ministarstvo
turizma Republike Hrvatske.
16. Tomljenović, R. (voditelj projekta), (2003.), Strategija razvoja kulturnog turizma Od
turizma i kulture do kulturnog turizma, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske,
Zagreb.
Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra
133
17. Demonja, D., (2012.), Baština i tradicija u oblikovanju turističke ponude na ruralnom
prostoru Hrvatske, Podravina, Koprivnica, 11, 21, 205-218.
18. Bartoluci, M., (2003.), Ekonomika i menadžment sporta, Zagreb, Informator
19. Tomljenović, R. (voditelj projekta), (2003.), Strategija razvoja kulturnog turizma Od
turizma i kulture do kulturnog turizma, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske,
Zagreb.
20. Ministarstvo turizma, prezentacija izrade Akcijskog plana razvoja cikloturizma,
prosinac 2014., http://www.mint.hr/UserDocsImages/1412_AP-cikloturizm.pdf
21. Prostorni plan uređenja Parka prirode Medvednica, 2014.,
http://www.mgipu.hr/doc/PPPPMedvednica/PP_Medvednica_knjiga_%204_obrazloz
enje.pdf
22. Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62763
23. Vrtiprah, V., (2006.), Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću,
Ekonomska misao
24. Eurostat, Statistika turizma, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-
explained/index.php/Tourism_statistics/hr
25. Gregorić, M., Skenderović, Lj. (2012.), Uloga poduzetništva i cjeloživotnog učenja u
brendiranju turističke destinacije, Učenje za poduzetništvo, Vol. II (2).