Embed Size (px)
Citation preview
GLAVNI NALAZI PROJEKTA: PRILAGODBA INDUSTRIJSKIH ODNOSA NOVIM OBLICIMA RADA
DIGITALNA TRANSFOMACIJA I HRVATSKO GOSPODARSTVO DANAS
HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA (HUP)27.05.2019.
Dr. sc. Hrvoje Butković
Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) Zagreb
SADRŽAJ PREZENTACIJE
▪ O projektu
▪ Metodološki pristup
▪ Izazovi digitalizacije
▪ Novi oblici rada u digitalnoj ekonomiji EU-a
▪ Zakonodavstvo i statistika – novi oblici rada u Hrvatskoj
▪ Empirijsko istraživanje o novim oblicima rada
▪ Zaključci i preporuke
O PROJEKTU
▪ Prilagodba industrijskih odnosa novim oblicima rada
▪ Trajanje projekta: 02/2018. – 07/2019.
▪ Naručitelj: Europska komisija, Opća uprava za zapošljavanje, soc. pitanja i inkluziju
▪ Koordinator projekta: Institut za javne politike(IPP) Bukurešt
▪ Projektni partneri:
▪ Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) Zagreb
▪ Centar za ekonomski razvoj (CED) Sofia
▪ Istraživački institut za radna i socijalna pitanja (RILSA) Prag
▪ Institut za javne poslove (IPA) Warsaw
▪ Centar za istraživanje i kreiranje politika (CRPM) Skopje
CILJEVI PROJEKTA
▪ Glavni je cilj projekta unaprijediti znanje o učincima novih oblika rada i digitalizacijeekonomije u novim državama članicama EU-a i jednoj državi kandidatkinji naindustrijske odnose kako bi se usavršili prijedlozi za prilagodbu postojećihinstitucionalnih i regulacijskih sustava.
▪ Specifični ciljevi projekta:
▪ i) evidentirati razmjere stalno rastućih novih oblika rada i zapošljavanja uključujući ipodručje digitalne ekonomije kako bi se podigla svijest socijalnih partnera opostojećim i nadolazećim izazovima;
▪ ii) poboljšati ekspertizu socijalnih partnera kako bi oni bolje adresirali potrebe izahtjeve radnika u novim oblicima rada;
▪ iii) razmjena informacija i najbolje prakse između projektnih partnera te stručnjaka izstarih zemalja članica EU-a koje imaju više iskustva sa digitalnom ekonomijom;
▪ iv) podizanje svijesti radnika o mogućnostima koje pruža digitalna ekonomija kao i onjihovim pravima.
METODOLOŠKI PRISTUP
▪ Desk istraživanje: statistički podaci, akademski izvori, zakonodavstvo
▪ Terensko istraživanje: Hendal d.o.o.
anketa: iskustva i stavovi zaposlenika (uključujući samozaposlene) s novim oblicima rada i digitalnom ekonomijom (N=500)
intervjui: 15 intervjua sa stručnjacima za tržište rada i digitalizaciju kao i sa predstavnicima IKT kompanija
fokus grupe: dvije fokus grupe – socijalni partneri i neovisni profesionalci
IZAZOVI DIGITALIZACIJE ▪ Digitalizacija reducira transakcijske troškove, povećava trgovinu i facilitira harmonizaciju
između ponude i potražnje
▪ Dvojni učinci digitalizacije na kreiranje poslova
▪ Svaki novi posao temeljem na internetu kreira još jedan i pol drugi posao negdje drugdje u gospodarstvu.
▪ Kreira li digitalizacija više poslova nego što ih stvara?
▪ Problem nije samo gubitak tradicionalnog tipa zaposlenja, već i činjenica da su gubitciuzrokovani digitalizacijom neravnomjerno raspoređeni i produbljuju nejednakosti u društvu
▪ Christophe Degryse (2016): najveći rizik od automatizacije i digitalizacije prijeti uredskim iadministrativnim poslovima, prodaji i trgovini, poslovima u području prometa i logistike,prerađivačkoj industriji, graditeljstvu
▪ Poslovi najmanjeg rizika: obrazovanje, umjetnost i mediji, pravne usluge, pružanje zdravstvenihusluga, poslovi koje obavljaju računalni radnici, inženjeri i znanstvenici
▪ Novi poslovi u digitalnoj ekonomiji: i) dobro plaćeni: analitičari, rudari i arhitekti podataka,razvijači programa i aplikacija, stručnjaci za umrežavanje i umjetnu inteligenciju, ii) loše plaćeni:radnici na unosima i filtriranju podataka, Uberovi vozači i privremeni radnici
NOVI OBLICI RADA U DIGITALNOJ EKONOMIJI EU (EUROFOUND, 2015)
▪ Dijeljenje zaposlenika - više poslodavaca angažira jednog zaposlenika kako bi se zadovoljile potrebe za ljudskimresursima više tvrtki, što rezultira punim radnim vremenom za tog zaposlenika;
▪ Dijeljenje posla – poslodavac zapošljava dva ili više zaposlenika kako bi zajedno radili na nekom poslu, kombinirajući dvaili više poslova s nepunim radnim vremenom u jedno radno mjesto s punim radnim vremenom;
▪ Privremeno upravljanje – poslodavac privremeno zapošljava visoko kvalificiranog stručnjaka za specifičan projekt ilirješavanje nekog problema, čime se integriraju vanjski kapaciteti menadžmenta u organizaciji rada;
▪ Privremeni rad – poslodavac nije obvezan redovito davati posao zaposleniku, nego ima fleksibilnost pozvati ga nazahtjev;
▪ Mobilni rad temeljen na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (IKT) – poslodavac omogućuje radniku obavljatiposao s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme, uz podršku IKT-a;
▪ Rad na temelju vaučera – poslodavac plaća usluge vaučerima kupljenim od ovlaštene organizacije koja pokriva plaće idoprinose za socijalno osiguranje angažiranih radnika;
▪ Portfeljni rad – više poslodavaca koristi samozaposlenog pojedinca za obavljanje manjih poslova za svakog od njih;
▪ Rad putem online platformi koje uparuju poslodavce i zaposlenike – poslodavac ili klijent velike zadatke obično dijelimeđu zaposlenicima putem „virtualnog oblaka“;
▪ Suradničko zapošljavanje – honorarni radnici, samozaposleni ili mikropoduzeća djeluju zajedno kako bi prevladaliograničenja svoje veličine i profesionalne izolacije.
ZAPOSLENOST PREMA VRSTI RADNOG ODNOSA
79.92
78.16 77.25
19.76 21.48
22,57
90.29 89.58 89.23
8.64 9.57 10.02
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
2015 2016 2017
Neodređeno privatni
Oddređeno privatni
Neodređeno javni
Određeno javni
SAMOZAPOSLENI U HRVATSKOJ
▪ Dva načina registracije djelatnosti samozaposlenih
▪ Osnivanje obrta
▪ Osnivanje tvrtke
▪ Uključuje i neovisne profesije kao što su novinari, umjetnici i sportaši
▪ U 2017. bilo je 167.600 samozaposlenih što je oko 10.4% od ukupnogbroja zaposlenih
▪ U 2017. bilo je 90.900 ili oko 5.6% portfeljnih radnika
UDIO GRAĐANSKIH UGOVORA U HRVATSKOJ
43.73.6
3.1
5.1 5.1
0
1
2
3
4
5
6
2014 2016
Ugovor o djelu Autorski ugovor Studentski rad
VRSTA ZAPOSLENJA
VRSTA I TRAJANJE SKLOPLJENIH UGOVORA O RADU
70.9
20.8
0.5
0.9
1.9
1.6
3.0
0.5
Ugovor na neodređeno vrijeme
Ugovor na određeno vrijeme
Ugovor na određeno vrijemepri agenciji
Pripravništvo i slično
Ugovor o dijelu ili autorski
Bez ugovora
Drugo
Ne znam, nije primjenjivo
%
Vrsta radnog ugovora na glavnom poslu
BAZA: Ispitanici koji su zaposleni kod poslodavca (N=434)
65.4
13.5
4.8
9.6
3.7
0.9
2.1
0-12
13-24
25-36
Više od 36
Nije primjenjivo
Ne znam
Odbijamodgovoriti
%
Trajanje ugovora u mjesecimaBAZA: Ispitanici na pripravništvu ili s ugovorom na određeno, o
dijelu ili autorski (N=104)
KARAKTERISTIKE TVRTKI U KOJIMA ISPITANICI TRENUTNO RADE
59.2
33.2
3.2
2.9
1.5
Privatni sektor
Javni sektor
Zajednička privatna ilijavna tvrtka
Neprofitni sektor ili NGO
Ne znam, nije primjenjivo
%
Vrsta poduzećaBAZA: Svi ispitanici (N=500)
6.0
19.7
17.2
22.0
30.6
4.0
0.6
1 (radim sam)
2-9
10-49
50-249
250+
Ne znam
Odbijanje
%
Broj zaposlenikaBAZA: Svi ispitanici (N=500)
DULJINA RADA U TRENUTNOJ TVRTKI
16.5
30.0
13.4
11.9
9.4
5.9
4.4
6.0
1.5
0.8
Manje od 1
1-5
6-10
11-15
16-20
21-25
26-30
31 i više
Nije primjenjivo
Ne znam
%
Godine rada u sadašnjoj tvrtki ili institucijiBAZA: Svi ispitanici (N=500)
ZAPOSLENJA S PUNIM I NEPUNIM RADNIM VREMENOM
6.2
79.8
8.2
1.0
2.4
2.3
0
1-5
6-10
11 i više
Nije primjenjivo
Ne znam
%
Broj zaposlenja s punim radnim vremenom
BAZA: Svi ispitanici (N=500)
47.7
21.5
2.1
24.9
3.8
0
1-5
6 i više
Nije primjenjivo
Ne znam
%
Broj zaposlenja s nepunim radnim vremenom
BAZA: Svi ispitanici (N=500)
KOLIČINA RADA U PROSJEČNOM TJEDNU
9.8
4.5
58.2
21.4
4.0
2.2
0-20
21-39
40
41-60
61 i više
Ne znam
%
Broj sati rada u prosječnom tjednuBAZA: Svi ispitanici (N=500)
UČESTALOST ZAPOSLENJA U NOVIM OBLICIMA RADA
25.3
17.8
15.7
10.9
9.9
9.8
8.5
8.2
5.4
72.0
78.6
80.0
84.6
84.8
86.1
86.9
87.3
89.7
1.7
1.6
1.9
2.6
3.2
2.5
3.3
2.7
2.7
1.0
1.9
2.3
1.9
2.0
1.6
1.3
1.8
2.1
Privremeni, rad popotrebi
Mobilni rad putemICT-a
Dijeljenje posla
Rad putem onlineplatformi
Suradničkozapošljavanje
Privremenoupravljanje
Dijeljenjezaposlenika
Portfeljni rad
Rad na temeljuvaučera
Da Ne Ne znam nisam čuo(la) za to Nije primjenjivo
%
ULOGA NOVIH OBLIKA RADA U RJEŠAVANJU KLJUČNIH PROBLEMA NA TRŽIŠTU RADA
12.0
11.5
13.6
14.1
17.8
19.7
18.2
16.0
19.9
14.5
21.9
54.6
12.8
18.8
15.3
19.9
19.7
24.8
25.9
31.3
25.9
37.6
29.7
31.2
75.3
69.7
71.1
65.9
62.5
55.6
56.0
52.6
54.2
47.9
48.4
14.3
4.05
3.98
3.95
3.79
3.69
3.60
3.60
3.57
3.54
3.49
3.42
2.34
2.2
1.9
2.3
2.4
2.5
3.0
2.2
2.1
2.4
2.9
2.5
6.8
Preveliko oporezivanje
Birokratiziranost
Niske plaće
Preveliko korištenje privremenih…
Nedovoljna zakonska zaštita radnika
Visoka nezaposlenost
Emigracija
Nepodudaranje vještina s potrebama…
Preslabi sindikati
Rigidnost tržišta rada
Niska zaposlenost
Prejaki sindikati
Ne slažem se (1+2) Neutralna ocjena (3) Slažem se (4+5)Mean Nije izazov na tržištu rada
%
SPREMNOST NA RAD U NOVIM OBLICIMA
65.5 34.5
NeDa
Spremnost rada u novim oblicima radaBAZA: svi ispitanici (N=500)
POTENCIJALNI RAZLOZI ZA RAD U NOVIM OBLICIMA RADA
12.6
11.5
18.0
27.4
28.1
26.4
30.9
42.6
16.3
19.8
21.0
21.5
30.5
33.5
25.8
32.9
71.1
68.6
61.0
51.1
41.3
40.2
43.3
24.5
3.88
3.87
3.62
3.38
3.19
3.16
3.16
2.74
Biram tako raditi kako bi popravio svojeprihode
Profesionalno sam motiviran
Potreba za stjecanjem radnog iskustva
Prisiljen sam tako raditi kako bi popraviosvoje prihode
Nije moguće naći standardno zaposlenje
Preferiram raditi na taj način
To je prvi korak da pokrenem vlastitiposao
Za mene je to jedina mogućnost
Ne slažem se (1+2) Neutralna ocjena (3) Slažem se Mean
%
RAZLOZI ZA SAMOZAPOSLENOST
Razlozi za samozaposlenost %
Nezavisnost, sloboda, sam svoj šef 34,1
Fleksibilno radno vrijeme 27,8
Nije bilo druge mogućnosti za rad 23,3
Izazov, kreativnost, uspjeh, satisfakcija 19,8
Više novca, neograničeni prihodi 19,1
Manje stresa 17,1
Rad od kuće 16,2
Usklađivanje poslovnog i obiteljskog života 15,3
Pridružio sam se ili preuzeo obiteljski posao 15,1
Kontrola, odgovornost, donošenje odluka 8,9
Moram biti samozaposlen (priroda posla) 6,4
Manji porezi, porezni odbici 3,4
Ne znam, nije primjenjivo 3,4
PROBLEMI SAMOZAPOSLENIH
Problemi samozaposlenosti %
Porezno opterećenje 44,9
Neizvjesnost 34,4
Stres 20,3
Previše obaveza 19,1
Poteškoće u dobivanju financiranja od strane banaka 14,1
Obaveze vezano uz vođenje vlastitog biznisa 13,1
Previše sati rada, nedostatak slobodnog vremena 12,7
Nepostojanje koristi kao što su božićnica ili regres 11,9
Uplitanje u obiteljski život 10,9
Niski prihodi 10,0
Rad u izolaciji 9,7
Fluktuacije u prihodima 8,4
Nešto drugo 4,0
RAD NA DODATNIM PLAĆENIM POSLOVIMA
72.4
18.3
3.9
2.0
3.4
Bez drugih plaćenihposlova
Da, povremeno
Da, redovito
Drugo
Ne znam, nijeprimjenjivo
%
Dodatni plaćeni posloviBAZA: Svi ispitanici (N=500)
29.8
42.1
28.2
1-9
10-15
16 i više
%
Tjedni rad u satima na dodatnim plaćenim poslovima
BAZA: Ispitanici koji redovito rade na dodatnim plaćenim poslovima (N=19)
UČESTALOST RADA VIKENDOM I PREKOVREMENOG RADA
37.7
10.9
18.7
5.8
24.3
2.7
Nikada
1
2
3
4
Ne znam
%
Učestalost rada vikendom u prosječnom mjesecu
BAZA: Svi ispitanici (N=500)
51.1
25.1
8.3
5.2
8.5
2.1
Nikada
1-5
6-10
11-15
16 i više
Ne znam
%
Učestalost rada više od 10 sati u prosječnom mjesecu
BAZA: Svi ispitanici (N=500)
ONLINE PLATFORME
38.2
25.0
12.3
7.3
6.5
5.5
2.0
3.3
Čuli ste za platforme, ali nikad ih niste posjetili
Nikad niste čuli za platforme
Posjetili ste ih ali nikad ih niste koristili
Redovito koristite usluge ovih platformi
Koristite usluge koje te platforme nude
Bili ste na jednoj ili više takvih platformi i jednom ste platili za njihove usluge
Drugo
Ne znam, nije primjenjivo
%
Svjesnost i korištenje online platformiBAZA: Svi ispitanici (N=500)
ČLANSTVO U SINDIKATU
Da; 24.4
Ne; 75.4
Članstvo u sindikatuBAZA: Svi ispitanici (N=500)
28.6
26.2
15.4
10.4
6.9
9.8
2.7
Ne postoji u mojem području
Nisam zainteresiran, nikadnisam pitao
Slaba usluga za cijenu
Nemam vremena za to
Nisam svjestan da postoji,nedovoljno informacija
Drugo
Ne znam, nije primjenjivo
%
Razlozi ne pripadanja sindikatuBAZA: Ispitanici koji nisu članovi sindikata (N=377)
ZAKLJUČCI ▪ Hrvatska je suočena sa porastom nestandardnog rada koji je posljedica digitalizacije ali
zakonodavni i porezni okvir nije adekvatno prilagođen
▪ Novi oblici rada sukladno definiciji Eurofounda (2015) implementiraju se kroz radputem građanskih ugovora, rad samozaposlenih kao i kroz razne nestandardne oblikerada temeljem Zakona o radu
▪ Bilo bi uputno olakšati praktičnu primjenu novih oblika rada u proceduralnom smislu
▪ Treba raditi na daljnjoj izgradnji mehanizama socijalne sigurnosti i za nezavisneprofesionalce
▪ Polovica sudionika ankete radila je u barem jednom novom obliku rada sukladnodefiniciji Eurofounda. Najučestalije u privremenom radu, mobilnom radu i dijeljenjuposla. Najčešće su u novim oblicima rada radili mladi ispitanici (25-34)
▪ Dvije trećine sudionika ankete bili bi voljni tražiti posao u nekom od novih oblika rada
PREPORUKE
▪ Vlada bi trebala surađivati sa socijalnim partnerima u razvoju profesionalno usmjerenogdigitalnog obrazovanja i usavršavanja
▪ Socijalni bi partneri u svim sektorima trebali posebnu pažnju posvetiti izgradnji modela radnihodnosa koji omogućuju fleksibilnost po pitanju mjesta i vremena rada
▪ U hrvatskom radnom i fiskalnom zakonodavstvu potrebno je bolje regulirati i dalje razvijati noveoblike rada sukladno definicijama Eurofounda
▪ Bilo bi poželjno otvoriti debatu o korištenju vaučera za rad i izvan sektora poljoprivrede
▪ U sklopu reforme obrazovanja trebalo bi povećati upisne kvote visokoškolskih programa u STEMpodručju te smanjiti kvote programa koji rezultiraju suficitarnim zanimanjima
▪ Sindikati bi trebali osmisliti strategije za privlačenje nestandardnih radnika u svoje članstvo(smanjene članarine, koordinacija specijalnih kampanja, lobiranje za zakonske promjene)
HVALA NA PAŽNJI!
