GLAVNI IZVORI PITKE VODE U DUBROVNIKU DANAS I SUTRA – sažetak

Tomislav Paviša dipl. ing. građ., konzultant, Dubrovnik, siječanj 2016. god.

UVOD

Nakon završetka izgradnje hidroenergetskih objekata HE na Trebišnjici i HE Dubrovnik uspostavljeno je današnje, poboljšano stanje režima malih voda na glavnim izvorima pitke vode u Dubrovniku, jer su zbog nekontroliranih gubitaka vode iz akumulacija i tunela, znatno povećani njihovi prirodni minimumi. Zbog nužne sanacije procurivanja vode u bokovima brane Gorica, uspostavljeno stanje će se u narednom razdoblju bitno pogoršati. Kako se slivna područja ovih izvora skoro u potpunosti nalaze se na području susjedne države Bosne i Hercegovine, kako je prikazano na donjoj hidrogeološkoj karti, sve promjene koje u tom prostoru nastaju vrlo je teško kontrolirati. Izgradnja podzemne akumulacije Ombla, nameće se kao jedino rješenje kako za osiguranje dovoljnih količina vode za buduće potrebe, tako i za osiguranje današnje visoke kvalitete vode i sprječavanje svakog incidentnog onečišćenja.

Hidrogeološka karta slivnih područja glavnih izvora pitke vode područja Dubrovnika

OMBLA

Prije izgradnje hidroenergetskih objekata HE Trebinje I, HE Dubrovnik i CHE Čapljina, u izvor Ombla, pored voda iz vlastitog sliva, putem brojnih ponora, doticale su i vode susjednog sliva Trebišnjice, i to: Qsr = 10 m

3/s i Qmin = 2 m

3/s. i iznosile su: Qsr = 34,2 m

3/s i Qmin = 2,4 m

3/s

Nakon završetka izgradnje navedenih objekata dolazi do značajnih promjena u režimu srednjih i malih voda jer je glavnina tunelom HE Dubrovnik preusmjerena u Župski zaljev, a ni male vode Trebišnjice više nemogu doći do Omble jer je u njenom koritu izgrađen betonski kanal. Srednje vode sada iznose:

Qsr = 23,9 m3/s, međutim male vode su povećane i iznose Qmin = oko 3,5 - 4,0 m

3/s.

Akumulacija Bileća

Dolomitna barijera

P O D Z E M N A

A K U M U L A C I J A

Granica slivnog područja

Oštećena dolomitna

barijera - glavni

dovodni kanal

Akumulacija Gorica

VAPNENAC

DOLOMIT

FLIŠ

Dovodni tunel HE Dubrovnik

Izvor Ombla u uvjetima mirnog i turbulentnog tečenja u podzemnoj retenciji u njenom zaleđu

Pravci podzemnog otjecanja i količine površinskih voda koje su iz Trebišnjice ponirale u sliv Omble (podloga prema Energoinvest Sarajevo 1960 g.)

Korito Trebišnjice danas je regulirano i pretvoreno u kanal koji je obložen tankom betonskom oblogom u karbonatnim stijenama na uzvodnom (lijevo) i u aluvijalnom terenu Popovog polja na nizvodnom dijelu (desno), čime je u potpunosti spriječeno gubljenje vode kroz ponore. Time je osiromašen ukupni bilans voda na priobalnim izvorima Dubrovačkog područja i na lijevoj obali Donje Neretve.

Dovodni kanal CHE Čapljina kroz sliv Omble (lijevo) i sliv izvora u Malostonskom zaljevu i na lijevoj obali Donje Neretve (desno)

Qsr=10 m3/s

Qmin=2 m3/s

Granica sliva

Trebišnjice

DUBOKA LJUTA Minimalne protoke izvora Duboka ljuta prije izgradnje iznosile su Qmin = 15 l/s (prije 1965 god),dok su

nakon izgradnje HE Dubrovnik one povećane i danas iznose: Qmin = 250 l/s (nakon 1965 god.).

Izvor Duboka ljuta – raspoloživi višak vode u prosječno sušnoj 2008 godini

ZAVRELJE I PALATA

Izvor Zavrelje i kanal HE Zavrelje i Palata za vrijeme velikih voda

Minimalne protoke prije i nakon izgradnje HE na Trebišnjici na Zavrelju su nepromijenjene, dok su se maksimalne smanjile: Qmin = 3 - 5 l/s, Qmax = 17 m

3/s (ranije) i Qmax = 7 - 8 m

3/s (danas)

Veličine protoka na Palati također su nepromijenjene i iznose: Qmin = oko 150 l/s Qmax = 25 m3/s

ONEČIŠĆENJE NA POVRŠINI TERENA I NJIHOV UTJECAJ NA KVALITET PITKE VODE

OMBLA

Bazen procijednih voda Grabovice u sušnom 2011 (a)i u kišnom razdoblju 2016 (b) (Romana Tomić - Deša)

a

b

Iz fotografija bazena procijedih voda deponije Grabovica i grafičkog prikaza koncentracije i vremena pronosa trasera, uočava se kada procjedna voda ulazi u podzemlje i kada se nakon kiše pojavi na izvoru, a to zorno pokazuje kada nastupa i koliko traje vrijeme kada treba analizirati kritične fizikalno kemijske i mikrobiološke karakteristike vode izvora Ombla, što se danas još uvijek zanemaruje.

Trasiranje podzemnih tokova u zoni Grabovica iz krške pukotine – ponora (Geoaqua – Zagreb)

Ob

orin

e 0-1

00

mm

Mu

tno

ća 0

-100

mg/

l

Oborine u Trebinju

USPOREDNI DIJAGRAM MUTNOĆE I IZDAŠNOSTI OMBLE 1972-1973 prema: Zavod za zaštitu zdravlja Split

Izd

ašn

ost

0

-15

0 m

3 /s

Oborine u Trebinju te protok i mutnoća Omble 1972 i 1973 god.

TRASIRANJE PRIRODNOG KRŠKOG OBJEKTA NA GRABOVICI

0,1

9,2

3,2

16,4

5,03,50,6

8,15,03,5 2,3

2,8

2,25,4

0,5 0,3

58,3

18,3

5,6

12,2

1,0

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

12.0

3.0

8.

06:0

0

13.0

3.0

8.

06:0

0

14.0

3.0

8.

06:0

0

15.0

3.0

8.

06:0

0

16.0

3.0

8.

06:0

0

17.0

3.0

8.

06:0

0

18.0

3.0

8.

06:0

0

19.0

3.0

8.

06:0

0

20.0

3.0

8.

06:0

0

21.0

3.0

8.

06:0

0

22.0

3.0

8.

06:0

0

23.0

3.0

8.

06:0

0

24.0

3.0

8.

06:0

0

25.0

3.0

8.

06:0

0

26.0

3.0

8.

06:0

0

27.0

3.0

8.

06:0

0

28.0

3.0

8.

06:0

0

29.0

3.0

8.

06:0

0

30.0

3.0

8.

06:0

0

31.0

3.0

8.

06:0

0

01.0

4.0

8.

06:0

0

02.0

4.0

8.

06:0

0

03.0

4.0

8.

06:0

0

04.0

4.0

8.

06:0

0

05.0

4.0

8.

06:0

0

06.0

4.0

8.

06:0

0

07.0

4.0

8.

06:0

0

08.0

4.0

8.

06:0

0

datum - vrijeme (sati)

pro

toka / p

ronos (

m3/s

- m

g/s

)

120,00

122,50

125,00

127,50

130,00

132,50

135,00

137,50

140,00

142,50

145,00

rpv (

m n

.m.)

OBORINE Dubrovnik (mm/m2)

OBORINE Trebinje (mm/m2)

KOMOLAC PROTOKA Q(m3/s)

OMBLA PRONOS (mg/s)

BABA PRONOS (mg/s)

O-19 RPV (m n.m.)

Najveća količina suspendiranih čestica, koja izaziva mutnoću vode dolazi upravo iz područja nizvodno od dolomitske zapreke, gdje je smještena deponija Grabovica, jer je davno ranije uočeno da ako veća kiša padne samo na podrućje uzvodno od navedene dolomitske zapreke, voda se vrlo malo ili uopće ne zamuti. Ako u tom vrlo kratkom razdoblju, kada je koncetracija suspendiranih čestica najveća i kada se ona svakog sata mijenja, ne izvršimo detaljnu kontrolu vode, nikada ne saznamo kakva je onečišćenja voda sa sobom iznijela iz podzemlja.

PREKOGRANIČNO ZAGAĐENJE PRIOBALNOG IZVORA U KRŠU

Koliki utjecaj na kvalitetu vode u krškom terenu može imati prekogranično zagađenje najbolje pokazuje primjer izvora Timava, koji je bio glavni izvor za vodoopskrbu grada Trsta, a koji je zbog zagađenja iz urbaniziranog područja susjedne zemlje u zaleđu, putem površinskih vodotoka koji su na kraju toka ponirali, morao biti napušten. Dali će se ubrzanom urbanizacijom neposrednog zaleđa u susjednoj državi i na Ombli ponoviti isti scenarij?

Hidrogeološka karta priobalnog i prekograničnog zaleđa grada Trsta .

IZGRADNJA PODZEMNE AKUMULACIJE

Zbog mogućnosti akumuliranja i racionalnog upravljanja velikim zalihama pitke vode, podzemna akumulacija predstavlja i najjeftinije rješenje (bez pogonskih troškova i troškova održavanja uređaja). Ona dugoročno osigurava standardnu kvalitetu pitke vode i sprječava svako incidentno onečišćenje, jer će se izdizanjem vodozahvata na veću visinu, u njegovom zaleđu aktivirati prirodni taložnik velikog volumena, kroz koji će voda protjecati značajno smanjenim brzinama, dok će istovremeno kod nadolaska većeg vodnog vala, na izvoru ona i dalje biti zamućena i onečišćena. Najbolji primjer kako se to događa je pojava slapova bistre vode znatno iznad izvora Ombla u studenom 2010 god.

Vodozahvat vodovoda za

Sloveniju Zone površinskog

onečišćenja

Bistra voda slapova i zamućena voda izvora Ombla studeni 2010 god.

Kao što je krajem 19. stoljeća bilo potrebno izgraditi branu i mlin da bi se voda Omble odvojila od mora i time mogla koristiti za vodoopskrbu, tako je danas potrebno izgraditi mnogo veću branu da bi se vodozahvat za pitku vodu mogao izmjestiti iz baznog toka u zonu usporenog tečenja, u špilji smještenoj na većoj koti i time vodu zaštititi od svakog današnjeg i budućeg onečišćenja i trajnog zagađenja. Primjere ovakvog modela prirodnog taložnika susrećemo kod mnogih izvora koji su smješteni znatno iznad razine mora, i time u zaleđu imaju velike taložnike, a u okolici Dubrovnika dobar primjer je Konavoska ljuta – Konavoski dvori, čija se voda skoro nikad ne zamuti, ali i voda iz podzemne akumulacije koja se povremeno i vrlo kratko stvori na višim visinama i koja se putem slapova niz karbonatni strmac iznad Omble, prazni u more, kako je pokazano na gornjim slikama.

Shematski prikaz izvora Ombla s podzemnom akumulacijom (plavo) tunelima podzemnom branom i vodozahvatom pitke vode

Podzemna voda u šupljinama stijena slično kao u spužvi

spužva

Zona pražnjenja iz kanala u tunel

Zahvat za vodovod

SANACIJA BRANE GORICA I UTJECAJ NA IZDAŠNOST OMBLE I DUBOKE LJUTE

Zbog izvođenja sanacijskih radova u zoni lijevog boka brane Gorica, posljednje tri godine, izdašnost Omble i Duboke ljute se sve više smanjuje, a konačna vrijednost minimalnih protoka moći će se utvrditi tek nakon završetka svih sanacijskih radova.

Rezultati bojenja estavele „Gorica“ (podloga prema Zubac i Bošković) i pravci podzemnog tečenja prema Ombli i Dubokoj ljutoj

Aktivni sudionici sanacijskih radova Zubac i Bošković - HE na Trebišnjici kao autori članka u časopisu Vodoprivreda Beograd 2012 g. zaključuju: „Izrada injekcione zavjese na profilu brane Gorica će se i ubuduće odvijati fazno, pa će nastavak istih dati još bolje rezultate na smanjenju količine procjednih voda. Značajne rezultate treba očekivati tek po završetku zadnje faze u izradi injekcione zavjese, čime ce doći u pitanje opstanak mnogih izvora direktno zavisnih od procjednih voda iz akumulacije Gorica“.

Rezultati bojenja ponorske zone u desnom boku brane Gorica (podloga prema Zubac i Bošković)

Otjecanje prema

Ombli oko kraja,

kroz ili ispod

injekcijske zavjese ?

?

?

ema Dubokoj

Ljutoj ??

Otjecanje prema Dubokoj ljutoj ?

Prema

Ombli

Tunel HE Dubrovnik

Prema

Dubokoj ljutoj

Zona

radova

Međutim moguće je da se špiljskim kanalom novootkrivene ponorske zone, voda gubi oko kraja, kroz ili ispod injekcijske zavjese u temeljima brane i da otječe prema nizvodnim izvorima u koritu Trebišnjice, ali vrlo vjerojatno i prema Ombli. Zbog hidrogeoloških karakteristika terena na lokaciji ponorske zone, manje je vjerojatno da ona otječe i prema Dubokoj ljutoj.

ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

IZDAŠNOST IZVORA

Dubrovačkoj regiji slijedi neizvjesno razdoblje jer je sasvim izvjesno da će sanacijski radovi na lijevom boku brane Gorica, prouzročit dodatna smanjenja minimalnih protoka na izvorima Ombla i Duboka ljuta, koji će se moći utvrditi tek nakon dužeg sušnog razdoblja 2016 i narednih godina Kako će se ovi radovi nastaviti, jer je ugrožena stabilnost tunelske cijevi i povećan uzgon u temeljima brane, sasvim je izvjesno da će se minimalni protoci dodatno smanjiti, a to znači da prvenstveno na izvoru Duboka ljuta neće biti dovoljno vode za potrebe razvoja, a moguće i za zadovoljenje današnjih potreba za pitkom vodom Župe Dubrovačke i zapadnog dijela Konavala. Obzirom da će se ovo stanje znatno poboljšati tek nakon završetka izgradnje drugog dovodnog tunela HE Dubrovnik II faza (gubici vode iz novog tunela), a za to su potrebne dugogodišnje pripreme i pregovaranje sa partnerom HE na Trebišnjici, treba odmah početi tražiti nova rješenja, a dodatna voda može se osigurati jedino projektom povezivanja vodovoda Ombla sa vodovodom Duboka ljuta.

Kada znamo da je prirodni minimum Omble (prije 1965 god.) iznosio Qmin = 2,4 m3/s, te da je

pritom Q = oko 2,0 m3/s, putem ponora dolazilo iz sliva Trebišnjice, te da je u međuvremenu u

koritu Trebišnjice izgrađen betonski kanal, smanjenje dotoka iz akumulacije Gorica znatno će osiromašiti raspoložive vode za potrebe buduće vodoopskrbe Dubrovačkog područja. Kada bi se gubici kroz estavelu Gorica na lijevom i kroz ponorsku zonu u desnom boku u potpunosti zaustavili, minimalni protok izvora Ombla smanjio bi se na oko Qmin = oko 500 l/s, što je prirodni minimum iz vlastitog sliva, a to je današnji kapacitet crpne stanice u Komolcu. Izgradnja podzemne akumulacija Ombla i HE Dubrovnik II faza, za Dubrovačku regiju, su jedina trajna i jeftina (besplatna) rješenja za dugoročno osiguranje dovoljnih količina pitke vode trajno visoke kvalitete. Poznato nam je da bez već izgrađenih hidroenergetskih objekata na obali, većina priobalnih naselja od Velebitskog do Biokovskog primorja i posebno otoci, danas nebi imala dovoljno vode za razvoj turizma pa čak ni za vlastite potrebe. Istovremeno minimalna izdašnost izvora Duboka ljuta smanjila bi se na oko Qmin= 200 l/s, koliko iznose današnji gubici u dovodnom tunelu HE Dubrovnik, za vrijeme kada je elektrana u pogonu. Međutim u krajnje negativnom scenariju kada bi sušno razdoblje nastupilo ranije za vrijeme redovnog godišnjeg remonta, koji u pravilu traje od 15. svibnja do 10. lipnja i kada je dovodni tunel prazan, izdašnost Duboke ljute dodatno bi se smanjila za vrijednost gubitaka u tunelu i na kraju razdoblja remonta izvor bi skoro presušio. U međuvremenu smanjenje minimalnih protoka na Dubokoj ljutoj, kako se vidi na donjim slikama, već se dogodilo, a zbog neurednog održavanja preljevnog praga, (obrastao travom), minimalni protok Omble nije se mogao precizno izmjeriti.

Duboka ljuta 25.kolovoz 2011 Duboka ljuta 2.rujna 2016 Preljevni prag Ombla kraj kolovoza 2016

ONEČIŠĆENJE PITKE VODE

Ako u vrlo kratkom razdoblju, kada je koncetracija suspendiranih čestica na Ombli najveća i kada se ona svakog sata mijenja, ne provedemo detaljnu kontrolu vode, nikada nećemo saznati kakva je onečišćenja ona sa sobom iznijela iz podzemlja. S obzirom na to da kemijsko onečišćenje neće biti unaprijed poznato, nego će biti kratkotrajno i po sadržaju promjenljivo, bit će vrlo teško stalno mijenjati i dopunjavati tehnološki postupak budućeg filtarskog postrojenja. Trajno i sigurno rješenje koje će spriječiti sadašnja i buduća povremena onečišćenja moći će se postići jedino ako se sadašnji vodozahvat na razini mora izdigne na znatno višu razinu u zonu usporenog tečenja i daleko od glavnog drenažnog kanala, gdje će voda biti trajno čista i zaštićena od svakog incidentnog onečišćenja. Dok se to ne postigne, a nakon što se utjecaj deponija Grabovice još više pogorša, te posebno kada se priđe ubrzanoj urbanizaciji prostora Ivanice u B i H, imat ćemo vrlo česta povremena onečišćenja Omble, koja nećemo moći predvidjeti i na vrijeme spriječiti. Pritom će se ponavljati situacija kakva se nedavno, zbog povećanih količina otpadnih voda u naseljima u neposrednom zaleđu, događala na izvoru Palata. Na izvoru Palata pojave povećanog bakteriološkog onečišćenja su sasvim realne. Primjerice za naselja „Gornja sela” u dubrovačkom primorju nedavno je izgrađena vodovodna mreža čime je u kućanstvima došlo do povećanja potrošnje vode, a time je kod njih i možda kod nekih prerađivačkih pogona došlo do povećanja količina otpadnih voda bez mogućnosti pročišćavanja, što bi trebalo vrlo brzo istražiti. To dodatno povećanje količine otpadnih voda, kada one nekontrolirano ulaze u podzemlje, sadašnju situaciju radikalno pogoršava i nadzor nad kvalitetom vode postaje teško provediv, jer pojave povećane koncetracije bakteriološkog onečišćenja nije moguće unaprijed predvidjeti. .