Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

Embed Size (px)

Text of Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    1/92

    ZE l'IALJSKOG M UZEJA 3EM AJbO I{:O r MY3EJA'tr y

    BOSN I I H ERCEGOV IN I. BOCHR H XEP IJ;EfOBHHH .

    URE1'.lNIK: YPE;D;HHT:(:

    KOSTA HORMANN R OC TA X EPM AH17LAD1N SA'V.1E'1'NIK. B.~'\A"'U CAIIJIITIII!lK.

    GLASNIK rJIACHlIK

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    2/92

    Prilozi k objasnjenju izvora bosanske historije.

    ell' . L j. T hall 6 e zy.(Nastavak.) 1)

    IV.K histol'iji despotske porodice Brankovica,

    Gju.ragj Brankovic jedna. je izmegju najznameniti jih l ienos ti u histori jibalkanskog poluo trva. Ne sabljom Uruci, ne drugim snasnim sredstvima,vee jedino osiriuom sv'oiega duha pcslo mu ie za rukorn, da se 11 najgorhnpril ikama odrsi kano gospodar s'Vojezemlje. Ne cemo pretjel 'a ti , ako starogaGjurgja Brankovica ubrojimo megiu naiyece diplomate sviieh vremena,ali ga odlueno smatramo za naigeniialnii,eg drzavnika srpskog .. naroda.Niegov zivot jo s nije sa svijem objasnien; jer i ako je djelo CedomilaMiiatovica: )J ; eClloT 'Bypaij Bpameoaah, r-ocnonap CpoBMa, 2 dijela, voomaIijepo napisaua izanimljiva knjiga, ipak ne mozemo na inc, a; da ne istak-nemo nepotpunosti izvora, ponekad od ec subjektivnoga shvacauja aponaosob onoga momenta, da odlieni pi sac svakad ne prosngiuie pravilnQmegjunarodnih odnosaja, i ako je .kao political' za to izVl'S110 osposobljen.ije nusda, da se Brankovid izvinjava, ne smije se porieati njegova luka-

    Yost, vjerolomnost isve njegove karakterne mane; jer je on Jcraj 6viiehmtna ipak znamenit cavjek, a i i e je djelovauje saduvao u svjezoj uspomeni;[email protected] samo njegov narod, vee isvi blisi idalji susjedni naredi, iRoii je za

    tivota. duboko utjecao na okolicu svoju, A to se claje .i tijem~I)j:OU.Il6i'ti, da su male dinaste na svemu poluostr U) od cest i Iiseni . voje~osti, od eesti bivsi U opasnosti , tra .z ili spasa i pojacanja svoje"~VUle ~ megjusobnim porodicnim svezama. Glavna, meta n~ihov:i:mtelnJUD& ble~e vazda, da odrze svoje pleme, sjal ibogastinu svojega doma,

    1 ) Vidi GJasnik zem. ruuzeja za Bosnu iElercegovlnn 1893, (v.) 1.1,"

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    3/92

    - 176 -Ova doduse prirodna diplomacija, koja megju tijem iskljucuie svaku nacelnuzaieclnicu, svako podvrgavanje 1 morala se ukloniti ispred siluo porasletul'ske drzave.

    Dok je osmanlijska si la koncenrrieno i[edins tveno pos tupala, dotlensu hriscanski narodisamo od slucaja do slucaia solidamo bili udruzani,U jednu rukn vidimo magjarske, njemacke, srpske, hrvatske, bosausks,albanaske, italijanske, poljacke, grcke ivlaske porodice u tijesnu srodstvu,koie ne remeti razlika rimskog, pravoslavnog pa i patarenskog viero-zakona, koje se unatoe nacionalnim ,i drzavnim l)l 'o tivnos tima ipak ozivo-tverilo. Ddlugu ruku pak trebalo [e samo mala povoda i a,vai hi sskQllglomel'at namah J'aspao u svoje st ihije. 'Imade porodic.nih rasmiriea indoom Osmanovu, ali u njemu na jposlije svakad pobjegjuje osnovno na.celotUl 'ske pol itike, osvaiaiSki rat , ekspanzivnost. No amo spadahu ios imugepohude.

    Ve.e su nskoliki, osobito noviji pisei uputili na to, da snl ida.rn ostHriscana protiv Muhamedovaca pr-ije turskog osvoieuja cijelog balkanslrogpoluostrve. nije bila onakva, kako bi se po ratovima i ustancima i pO'docnije razbugj-e.nomu8:t'oduom o~edaniu mogla zaroisliti. Prije nego Stoje sultan osvojio Carigrad, nijesu Hrisoani gledali u njemu dil)_du~manina.svojega, on ie 'balkanskim vladarima bio dragoejsn saveznik' u njihovimrazmil'icama.Cesto hi bivalo, da bi se otomanski nelJrijatelj na }3:vQjuBtetu omalovasavac. Istom kad se uvidjelo, da muslomanstvo sa svojsmdiscipliniranom moralnom silom, iturska vojska sa svejorn iedinstvenomsnagom sistematicno prodiru i sve razoravaju - istom onda je nastupilareakcija, istom onda prodr'o je papa sa svojom devizom: Rat krsta protivp olmnjeseea.

    Ali onda vee dockan biege, jer se otomanslca=sile brzo biese prila-g 'odila ievl 'QPskoJ drzavnoisistemil te postalacinila6 u jevropskoj poli tioi ,sa koiorn ie svak; ;Ls ila raeunati morala,

    Znameniti boj na KOSOVll 1389. godiRe smatra se vazda; kaomegjasni kamen srpskog drzavnog zivota. To prvo nije jstina, a dl'ugo j' nepravo. Njie istina s toga, sto se srpska despotevina 'do 1459. odrzala,a potpuno Upl'op(l.sceuie srpskog uarodnog zivlja 1)0810 ie , za l uko:rn.istom poslije pada Biograda (.1521.);. drugo je nepnLVo s toga, sto se Cini-In-i"vo Stefanu Lazarevicu i Gjurgju' Brankovi6u, ier obDjica vl'se sasviiemznaml!lrr itu ulogu u his tori ii baJkauskog poluos-t1:va. Pa sta vid5:moIJosl iie boja na Koso:vu, biva neutolimu mrznjuplopale dina:lI ti je iS11)skog11m'oda?

    Vidimo.) da k : Q i Laz-aJ.'eva, poginul0g vladara, Mileva (OliveJa) dola~u harem sult~na Baja,zida I., a 13 g'odina poslije mre znaruenite propasti

    177 -bore se srpski cetniei naijunacl:l iie u bojn kod .Angore (1402.) za sult ana,'sa s ina upropast itel ja srpske nezavisuos ti . I Gjuragi Brankovio, nas ljsdnikStehna Lazarevica, pristaie takogie1' uz taclasnjG pri like, in.jegova milakci Mara dolazi u harem sultana Murata II. S jedne strane nevoljanI)Qlozaj,s druge tada prirodna draavna premoc Osmanlija prisilise balkanskevladaoce, da se prilagode kadru turske politike. Gjuragj Braukovic poku-savao ie zacudnom giplwS6u, da se odrsi prema turskoj 11adm 0 6i, ali 1 ezapao u nezgodan polozai naspram susjedne Ugarske , koja tada voinicki i.drzavl10 prev-Iagjivase, posta se srodio i&Y6ZaO 8 onom sirankorrr, Jrof~ _I estojala na ratnoj nozi sa castoljubivim domom Janka Hunyadyja. A JankoHunyady imaglase javno mnijenje ivscinu naroda za sohom; on je pred-sta"lr1iaohriMansko junastvo,d00im je Gjul'agj prema svojemu polozaiuoporturriata lrio,

    'Zelja nam ie, da U nekoliko rasvijet linio ovu epoku, u kojoj ugarska,hosanska, srpska, vlasks, iosmanlijska his tori ja s toje u taka tiiesnom megju-sobnom dodiru,

    I.Pol itiku porodiee Brankovica rukovodila su ov-a odluena razloga.Mo6ne prilike dOJ])maninih vojui6kih sila : Turske i Ugarske ufjec:ale

    bi u l)rvom rsdu na svagC4tsnie drzaniestaroga despota Gjlugja L Udrugom bi redu vazda drza.nie njegove rodbine propisivalo mu, da promijsnipolosaj.

    GiUTngj Brankovie nije se drsao uovog politieleog pravea. Kad seposlije smrti Dusanove ipropast i njeggve care vine , bol je l'eci njegovogsilotvcra, sna0110m rukoui pricvl'Meni konglemerat rastrosio do osnova,preostalo ie ciglo jednosredstv:o, da bi se koliko toliko dalje odrzae bsremindividualni ops tanak pojedinih tel 'i tor ija: put kompronrisa, Iu:ace propadeizemlja ipOl'odica.

    ~8manlijs~o osvajanje na balkanskom P01UOStl 'V' t1 u XIV. iXV. stoljeeuD8lik .le na vihar u planini, Silni duhovi padaju ispred sile orkana, .a~1l~ zaklonjene strane u nizinama osta]u uepovrijegiene, N emanji6i

    al~, . a nag-Io u~iseno pleme Vl~a8inovo razilazi se. Sin mu Kl~alieyi6,"'!Jg~ Zi:'ri doduse dugo u piesmi ipl'ici,ali to e e -malo njih znati, da

    Mitra8ko, Dimitrij e bio 1404. i1407. godinB veliki zupan u:l "jtupaniii .i. dvorski kapetan tVl'gj:ave Vilag-os u Ugarskoj1), a~ ~ P o d a . lnik ugarskoga kralja Sigismunda. Za tijem stupise

    1) ~ ~ KlJJa.y. N. Y_uze j .

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    4/92

    178 -Hrebljanovici na kormilo, junacki Lazar injegov sin Stefan Laz~~r~vi61) :Ovo .valjano pleme ne biiase duga vijeka, i,unatoc svemu .prltisku 1smetnjams stupa na vladavinu sin snparnika iStefana Lazarevica, VukaBrankovica, pozni ji despot Gjuragj .

    Same rodb inske sveze Imeza Lasara pokazu ju nam u pojedinim imenimapalozai njegove vladavine. Njegova kci Mara udaje s: ~a si~nog gospod~raVuka Brankcvica, Jelena prvi put za, Giorgia StraC1D:1U'OVlca u pnmorlu,drngi put za dinasta poznije Hercegovine Sancl~lja Hranica, j edl:a k6i. zaoaisi1nijeg oJigarha l!g~'ske, pozni jeg pala tina Nikolu G~'a ,ya , ~c~~esp~~udala se za iem10g Sismanovica, a poslije Lazareve smrti dolaai Olivera iliMilBva, kako spomenusmo, u harem s ina onaga sul tana, koii je njezinog ocapobljedio. Po tiiembracnim svezam~ pozneje se politika ~lo~a La:areva,koja tezi da ocu va interese svoje sile. !t efan La~a.rev~c nnao. l.e ~v~interese 11 vidu, kada [e isa oceve smrti spasao sebe 1 8v01 dom priljubivsi'se s in u pG bj e di bC eV it Baiaz idu. No to ga nije nikak~ sprij~ci:o, da z~ .~~pri cuva izlaz, kotvu spasenja, kako ga, sult~n ne bi svakl. cas smo.z~htimogao. Spasa ie nasao u tome, 6to se naslonio na ta.d.~, a~~ s ll~u du?a~'sl:udrzavu, na Ugarslru. S~ tog'a dvoi~lcog.polosaja, S1'b11a,ili bolje 1'601 nJezmvladalac, zavisio ie od sudbine dviju drzava. No ovai poloza] nije utjecaosame na djelotvornog- vladara, vee i na sV'ecinioce u njegovoj zemlji.Bas te porodiene sveze ieazivale hi nujgore pOl'odiene svagje. Prirodninepriiate1j Stelanu Lazarevi6u biase njegov zet Vuk Brankovic, "i zdajica"_. po priei - u boju na Kosovu. Po Ruvareevu razlaganiu 2 ) ne trsbapuno xijeci tr0siti 0 toj lzmisljoti ni; spomenucemo samo to, -d a i Vuk

    Ste!an Lazarev id , . knee , t 1427.supruga J 'J '! l1rijaKa.nmkuzelJa.Vult, t 1401.0 .Dobrovoj, u rnr'o mlad.Mara, , Gjlll'agj Bra1l1~ovicsl1prug Vnk 13ran~ov.i& t

    1) Chrebljallovi6 Pdhac I Lazar,t 1389., 27. j U J l asupl'nga Mi.liC:l ., kC i kne,,;a, 1Vlatlm J~!na,1. sLlprug Giorgj!! Slmchni'rovi6.2. snprug Sarrda1:1'1'[rani6Despina,udala S . 1 l za jeilnog Sisl))anovi6a u.Buga-rSli:.oj.N. ,N, ('lII-I 'I l.y 1387-88. Jel ena umagjar. historlcarlL.Mileva. (Oli1'lm~),

    t SllPX1;lg Ba,j,a.zid J. 1 3 8: 1/ 90 . ~ .. -

    - 179 -Brankovic 13 9. g'. bio odan kralju Sigismundu iprij boja na KosovuPQdnosio kralju ponude _ bez umnje 0 pokorenju Raske 1 ). U tom poxo-dicnoro razdoru vazda se povraea dosljedno pl'Otivan pra.vac HrebljanovicaiBeankovics unatoe svakom pomirenju. Ako je despot na turskoj strani,jzviesno cemo naci njegovog brata ili zeta 11a ugarskoj strani, i obratno,ako se despot Stelan drzi vjerno Sig-islllullda, niegovi velikasi klev taju0-(1 11 sultana.I:) No kra] ovog porodicnog razdora, kraj slabosti njegovih pomocnihsredsta'\"a idvo:tranog; politickog polozaja, ipak ie Stefan Lazarovic polueiorazrnjerna velike uspjehe. Do bitke kod Augore stojao ie vierno nz Baja-zida, no od 1403. dalje vodio je palitiku 11a s voju ruku, Nije on imao naumu, da zbaci sa sebe tursku prevlasf.ved je u toku razmirice oko turskogprijestola (izlUegju sinova Baiazidovih) htio da poluei to, dae uspostavestare graniee Srbije. 1403. dobio ie od cara u Vizantiji naslov despo taoKaka mi SlH.l imo, ovaj naslov noma nikskve drzavopravne vrijeduosti , jervisantinski car davno vee ne bjese suzeren Srbije, te po tome ne mogftse illpr ipoznati Stefanu nikakve Iakt iene despo tov ine , u tol iko maaje, 8 to Stefanbas po priznanjn iodluci sul tanovoj bjese iut .iuski vladalac svo jega naroda,Ovaj ein znacl iormalno, 11a visautinsko-hriscanskom temelju proistelelopodizanje Steiana 'Laearevica megju vladal acke porodi ce , kojirn se odlu-cila prevla t Stelanova u njegovom narodu naspram 0 nalijeh porodica,Do toga vremena bio je on samo primus inter pares I porodica Brankovicasmatrala ie sebe, da nije 11 i u eemu gota ad Hrebljanovica; ali od tog'avremena pripoznata je vladavina, despetovina, porodici Steiamnroj.Fakticnamoe despots zavisila je od sultana. U to doba, da bi spriieciQ turskuprevlast da ne prevagne, obrnuo se despot ugarskom .kralju S l,gismu.ndu.ipriznao ovoga za vog Ieudalhog gospodflJ .a2); tai je odnosaj tn1jao dosm.rti Stelana Lazarevica, k:oji se ov:ijem preobrasajem BV0je pozic .~ieronogo-truko koristio. Jer 1411. dobio [e on od Sigi munda rudokope U l S t 0CI lO j&ani kao neposredan feud, a od Srebmice oboaatio se on i njegovi

    jednici . No iu sa.~oi Ugarskoj darevao ie Si;sillund mnogo dObam~rti,e(n~ vlernom (fide1i nostro). Tako ua pr. grad Szatrrnl..r-Nemeti sap~dima., kojim je upravliao Steia]} ltemete (1417., 18. febr.) ~).

    mnogo dobara u tOl'ontalskoj zupaniii, tako da 1e za njih~_ . j)O dZupana. natnjeStao (1417.,3. I D a J . o t a ) 1 . )

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    5/92

    1 1 -8 0Na upravu njegovim dobrima u garsko] namjestio je rogjene :M:agjal'e?

    a na to je ipo ugarskom pravu obavezan bio. Niegov upravnik u Szatmar-Nemetu, spomenuti Stefan Remete, poslovao ie kao njegov optUlom06enirizoicar, koji ie u svim pravnim poslovima raspolagao po ugarskomtavernikalnom pravn 1 ). Osim Szatmara bjese ios irudni zrad Veliki Majdan(Nagy Banya) imanje de potovo "), idos tojanstveniei drzave podupirali billj egove ljude u svim poslovima 3 ).

    Vladavina Stelana Lazarevida i aka ie bila pomucena s])letlt.ama irazdorima, ipak [e U uUlOgom obei ru sacuvala snazu zemlje, a kad, [e1427. dana 19. iuna umr'o, 0 tavi ie on svojemu nasljedniku i ako nenezavisno, ono ipak ugledno podxucje. Godinu dana pl 'i je smrti svoje (1426uglavio je Stefan sa kraljem Sigismundom drzavopravni odnosaj Srbprema Ugarskoj u cesto spomenntom ugo:voru u 'I'otisu (Tata, komoranzU})ani ja) , po kojemu [e Steiana bez poroda na lijsdio ])jegovGjuragj Brankovi6 kao despot.

    Ove publikacij e bjehu historicarima 11'i ruci, koj i ObMITUci se nz toina netacne podatke magjarskili kronieara kao Thuroczy-a, Bonfini-a,lstya,nfly-a" D e postupahu vazda s ovijem aktom prema sadrzaiu njegovu.Mea-iu novijim rnagjarskim historidarima pretresa Fridrik Pesty U svojo]drao'oejonoj raspravi 0 imovinskim odnosajima G'j-mgja Brankovica 1 ) OV1.1t nlU kritieki istvamo, ali on nije vazda ta 110 zagl dao u zemalj ku_kal'tu. Mijatovic") postupa s poveljom po EngeIu) docim Elan Dimitrijevid,profesol' 11 Karlovcima u svojoj studiji: Gju:ragj Brankevic ( mederevac)de pot Tp ki (str. 21-22) pretr sa ovai aHB ).

    Hi cemo od svoje tran u kratko da r umiramo sadti6aj ove takevazne drzavopravne povelje. Pnimjecujemo io s iednom u naprijed, da jepo sri jedi doduse samo kopiia,ali istovremene cinjenice potVl'gjuju auten-1.i

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    6/92

    - 12 -II. Osim toga postigao ie svojim pokornim molenjem ad nas ega

    Veli'& hocemo, aka bi ikad u prijetecoj opasnes ti naae Velieanstvo ili nasi spomenuci uasljedtllcieesto spomenut.og Gjurgja, sina Vlkova, ili ujegove spomenute nasljednikepozvali na to, da on slim ili an i sami ikoji ron d:rago od njih u njima iepomeuutoj drzavi Raskoj susjedn im di je lov ima sa ci i e lol l i svojom 8:11omis V Q i i m ratnickim nar0dima po mogucnosti nama, krnni iD.agoj di"zavi,ka d god zatreba ipodesno bude, vazda i svarrdje cine v jerne usIuo 's sa" I:> I:>tilem llaa:ocitim naregjenjem,

    VI. da n slucaju ako bi Giu~'agi, in Vlkov1 urnr 0 bez muskihnal l l j ednika, onda ve napriied spomenuto njemu nasim Velicanstvom1) R.agjel 'o - Rag ievi ll u.. ) Ne p r; c lI ; va. .; ) Liig.. ) R a ba < ;.0) XQlubal'a.6) Bela stena.7) ' ramnav& rijeka _ TlJ ,l l luava-meUllke.

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    7/92

    - 184 -darovano i prelle reno opet nepovrijegjeno l)TilJadne nasega V

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    8/92

    - 186 -. d .c kod S l p . Mitrovice sa Savom, docim ostali'ranlCa su ara se vee:;doline spada pod Sabac. .U srednjem vijeku sacinjavase nama same po ll~e~u _P0znata

    Machou (Macs6, Maeya, Macevgrad) sTedj~t~l) ~blast:J, 1 bJ~se poznatai l 11enom Machov ki Banat (Banatus Machoviensis), no ova] se ,is onu stranu Save i imao voje politieko sjediste u Sz::iva-Szt. D(Demetrijevu gradu LV't Savi) Mi tr o v i c i. Ba~at sto.?,a ie . ~sno~ao Be l abio ie vijekovima juzui bedem Ugarske prottv S~ 'blle, ali Je vremenomob1ast od cestj izgubljena, od cesti posjede tvrgjave knez Laz~! odostavi ilr ~ g i& l DU nd z a zivota Stefana Lazarevica ovo~. ~vrgAavadopade ~ nemirima s poeetka XIV, toljeca Tlrosu Ml1utm~ ~ ruke.,.1319. g. presvoji ju nazad Karlo Robert.i ugar.gk:~cet~ ~rodrlJe~e ~o .Dba, do Valieva2). Stelan Laezkli, vog]a ~ .OVOlvOlUI, ~apal io ]e 1.tvrgia.ve , koie Srb i u Biogradu b.1ehu. podlgli.~).Car ~usan opustosiomacvanski Banat prije 1340. g., ali ga 1. e od Srijema pO~lSnU() ~an .Ostfi y4) . Ljudevi t T.vel iki p repust io je obranu macvanskl~ gramca L tVl'gsvojemu vjernom Niko1i od Gamy-a (Gorian~kom), pOZnIl.emm:ocllomtinu, k:oji se ozenio kderko:rn kneza Lasara . .Nlkola ~ar~y l r o~O Je na.Banata ka o s vo jinu tVl 'gjave izemlje, a duzan Je bio da l~ bTanI.~T8SU drzave , Vjerovatno ie, da Btl poslije vojne 1359. g. 0 troskn Srb1leHireno ugarske granice , odnosno macvanski Banat. Niko la Garay Ij- e Banatom od 1356.-1375., za nji~ dog:ie do ,1380. Ivan ~Ol'vathyreel, koji ie poslije smrti kralja Llud~vlta ~~ledno sa Tv~tk0mmagjarsko-hrvatskim malkontentirna Ud6lSlO veliki uS~~"nakpr{)tt~uudoviee i Mariie od Anjou. G. 1384.-5. OSVOPi:i~ Ivan. 1Horvatlry Banat sajedno sa tVl'gjavama Bitva, Kulpin ] sa ~lOgr~aom,bise odbijoni. Posliie ubijstva Nikole Garay a (138~.) do~~e Dle~ovNikola n. kao ban IT Maevu i stojase na celu ovol popT ' l l e c enoJ 0do 1390, 8 obzirom na neprekidne rremire bio je kralj 8ig'ismuud

    ') Ne mogosm o da ut Vl' ili mo po!oza!o. staroj tvrgja yi . . 0 s~iil1 k a~ t ~ma n a~ o~ e s e i sp ot l e rn eD . j ena "'L"mav:\:. j 1101Jena ni:1.e od prilike oko L e sD J ce , l In C U l v: U' ( NOV lg W d. ), Neda le ko o d118. 11m In"" v - " 'I , " - . ' . Ut . esu :M~""iarski grobovi i Novo Sel o, a li ne .nagjosmo Mauo . Pos rp skom l"! ecmk ll . IDles . ~] l,O'~I JI s e

    b , k.r I 75000 a nama se elDl il& ovoT tm :a 1 t .o . omjesto n tophckom sTezn, aI, ga l1ema na SIp. al I . ."'" ,niie identicllO sa his torickolU ma

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    9/92

    ]3ochka,vem od Rasina-Keresztur-a pl'ot iv naprednih 'I 'uraka. Bochkay pl 'e-s -vo j i tV l 'g javu oslobodi suznje, upljacka puna iprotjera neprijatelja 1 ).- lS' -

    r ijeke Liig'a, koji vise Nepricave tece u Kolubaru, za tijem dclazizapadu, okolo brda Ra.hasa, istoimeni erez, pak onda obla t sredniegKo lub ar o, onda tVl 'O' java Bel azte.ua, kod danasnjeg Baljevca S onuKolubar na istoku, Za tijern dolazi okrug b na xijeci btludruzena a rijckorn Tamnavom blizu Kolubar u Savu uvir .ugarska ' I' amnava-mellelc izmegju Tamnave iKolubare, pripadala i ekogiel' grat ici. Kao glavn mjesto u to! oblas ti , koja se proteze adna SieV81'oistok: prema Savi na Obnici, Ubu iKolubari, vazila jeMaeva. Ako daklon uporedimo mjesta 111ugovoru sa gorel laizrnjeni6nom poveljom Sigismundovom ad 1392. , nadi cemo, da jeGaray drzao Dettos{?> Ide, Belaztena, Neprichov, ebrechen, OkrLlge :bara, Lyg, TOPIJlica, Pepelowch, Kalizar, 'I'omla ( ' I 'am11a" ' \ \a ) , Rag ' :Y1: iJezuik, Abna iDb, a sve ovo nahoc1i e iu ugovoru, osim Toplice , PKa1izar, Jezuik iDettoslolds. Toplica ie poboena rijeka Kolubare, aokruzi svi su leeali 11 sjeveroistoenom pravcu od Nepricave na KoluOstavivsi lokalnim i pitaeima inelca iznagju imena mjesta, koja mi niinamjestili, mogli bismo pousdano reci, da je sjevEll'nl l gl'allicu Banatali ievoj obali einila pruga Raca-M itrovica, za [email protected]_ 0 1 last Savine okukeKulpinom do Obrenovca, na zapadu pruga Drine do Ra; g, tBV a, ase mozda iu danasnie besansko oltruzje D. 'I'uzle, na jugu prugaYalievo, a na i. toku prug'a Kolubare. Ovdje pri lczeni nacrt J?okazujeblieno ogranicene grani e (sWca 4).

    Osim ovoga kordona odregieno b i e s e , ds se preda tvrgiav3J Biograi Goluhac. Maeva [e vazila kao Banat no za Biograd b .iesezapovjednik tvrgjav8 sa velikim djelokrugoill, kOji banu ne bijase podv

    Ova] uslov ugovora imao je za Ugarsku naj eea, zi\TotnaTeziste obrane protivu Tur ke bjese premi "teno u Biograd, 'te itVl'gja;>ra p'Ostala s'l'ediste utakmics osrnanlijske iugarskeeils, :prava )1~eljlzapi,(a" dunav ke ravnice. Uo-al'ska je 91 o 'odiml drzala ovu tacku urukama isa svieV81'o-balka.n kim drsavama primala prve inajsibiiesnasnog 0sma.l1lijskog ziv l ja .

    TUI'i Bll jarnacno vrlo brzo doznali za ovaj ugoVOl', i sultannasljednik 1421. g, umrlog sul tana Mehmsda, izaslao je kako se eini 1427.vojsku, neka opustosi Rai= lku. No 11garske vojske, izvjezbane u nvojnama bjehu pod Ivanom Maroth -j8m, koji je u VlaHkoj napaaRad ula , milosnika sultanova, j a ; c e od Turaka. No i one Osmanlije,:pro",alise u SrbijlL bjehu potisnuti. Ovi opsjsdnuse . asvojiseRavalu u (kod Paracina na pobocnoj :rijeci Morave) i svud uopustjese zemIju. )'igismund izasije jednu cetu pod knipetanom

    - 189 -

    ~ . . . . . . . . . -"

    . . . , . , . . .

    ilVitel!

    Slika 4.

    Iste godine 19, juna umro [e Stefan Lazarevic U Srebrniku. Istom& a d a stupi kao despot na vladu Giuragj Brankovie, staT u godinama, abogat u iskustvu.

    III.. 'I'ofiski ugovor stupio ie u zivot odmah isa smrt i Stelana. Lazareviea.

    S:tglSmund se pozuri naroeito da posjedne Biograd, imi ga nahodimo vee1) Ailciv u 'Mollyor6 Kerek,u, 1427. t9, noveniha. Povelja 1U'&1jeva3381/73 original.

    2

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    10/92

    - 190 - - 191 -10. septembra te g . 1427. ondje, gd je izdaie povelje irasporegjuje zaMegiu t ijem se Gju l'ao- j uetezao da ispuni ugovor . Mi veoma dobro shujegove razloge, jer sa predajom ovijeh tyrgjava ogoljela bi muHtio ie ad svoje strane ne samo da bude zaklonjen od Turaka, veeida preuzrue sve in statu quo. No ikl'alj Sigismund uvigjao ivrloda Brankovic izrucivsi ave ob last i dopr inasa veliku zrtvu od s belza to zasluZuje l )r imjel 'enu odstetu. Kad GjUl' agj Brankovic kanoUgarske odstupa svoje tvrgiave, on se za to mora primjerenom ."dobara u U gal'skoj Iaktieno prispoji ti drzavi. Kao univerzalni na~lj.eaSteiana Lasarevica on ie preuzeo' ipozamasnu ugarsku bastinu pokojudespota, no malo za tijem on se uvalio u odista knezevsku bogastinu.Steia;na Lazarevida bastinio je Szatmar-Nemeti zaiedno sa Nagyi FBanyom, grad Dsbrecin '), Tokaj, Bacei iBeckerek u ' I' oroutaln.ovi ieh dobara imao je Szo lnok, tVl .'g iavurfeoeak u Bosni , Slankamen,Varsany u heveskoj i solnocko] zupaniji dal je B6S~OXnl.eny, Talyu (neTokaj, Regecz i Munkics, za tijem bogati spahiluk Vilagos sa 110 .Erd-SomIy6, Kulpin , Mitrovieu , Zemun u srijemsko] oliupanijiI VaiuDragalyol ch u krasovskoj zupaniji. i iednu kue:u u Budimu 2 ). Svadobra, koja su nosila bogate pr ihode, dobio ie Brankovic odkra;1ieva Sig ismunda, Alberta iVladislava.Po pogr ie~uom kazivanju roagjarsk ih kron icara dojako 1 e cestokao cinjenica, da [e Brankovic dobio ova dobra kao zamjeuu za onuprepustsnu oblast u Raskoj . Ali ovo nije dokazano. I Dimit ri jevie") . .. .sa svijem dobro, da u totiskom ugOVOl'U nema spomena 0 zam~e1l1,1 e Brankovic dobio ova dobra kao bastinik Lasarev. Nospominje skoro sva dobra Brankoviceva kana bastinu, doclm su todijelom darovi Sigi mundovi iAlbertovi. Cesto spominj anoroPesty-juzas luga, da ie to jasno dolrazao. No iu njegovu radu imade "ponekih '.L~''''~~''''taka, pa hi Iijep izaslnzan posao bio, kad bi neko podrobno ra.spl'aimovinske odnosaje despotove; jer ovdj otpocinje his torija ugarskih Srbaiuiedno savezan l 'azvi tak pl'avos lavne 1'1ve u Ugalskoi

    Nijesmo naumili da p isemo pragmaticke h isto l'i je despotove,nag. dosta, aka konstatujemo, da ie bas drzavopravni po1ozajkoii potjece iz totiskog ugovora, pl'ivezao despota za sudbiuu

    Sa svo!iieh dobara u Ugarsko,\ postao je on istinski ugar ki velikas, kojie de in - e zanimao javnim poslovima drzave. S druge strane opet zaplelesu ga njegove materijalne prilike u privatne l'azmirice Ugarske, jer onniie sta,(ao. izvan stranalca, : 8 ~ieg'?v~ l~cn~st jest, i ostaje bi:na partijataaa~nie alike vremena, isto] mlerl bio 18 U '1uraka allgazovan, kaose.'tl'i6 sura Bajazidova i kao nepo redni susjed najsilnije drzavB, kojaneprestano naprijed prodire, tome Iatalnom polosaju, on se spasao diplo-matskom majstorijom koja slUZi na cas t njegovoj uvigjavnos ti, njegovo.iInkav"tinl . Nije on izmudrovao toga p lana , jer mu ne dadose tol iko VI mena,neo 'O se samo hitro koristio svjema okolnostima. Trudia se , da budo'"neophodno nuzdan kako Magjar ima tako iTurcima, U obadva pro tivuikatl'ucliu se da nagje evrsta dodira, kako bi mogao da se ukrea U ohadviieluke. Tako i bi , da je - uz prkos svim udarima sudbine - jpakoeuvao svoju silu ipri dobit ku koliko toliko za se cario. Svojom politikomBpasao i e sebe, ali svojega doma isvoje zemlje nije mogao spast i. Velikiumovi mogu sa dugo vremena, mozda iza covjecji vijek, da rade protivteme1inib uslova jednog organskog opstanka: ali najposli je ipak prevladaopei zakon. 0 manlije nijesu za to pohijedili , sto to njihova tadaanjepobjede potvrgjuju; vee su pobijediti zcorali s toga, sto sa snazni bili, aniihovi protivnici slabasni,

    Da bi mo dobili prava pojma 0 porodicnoj politici Gjul'g"ja Bl'ankovica,saopstavamo ovdje rodoslovje Gjul'Kieve porodice u toliko, u 'lcoliko sedotiee okvira nasega razlaganja (vidi p1'ilog L).

    Neka i nehotiee romantiena erta istice se u tome, da je ied1Ia kcide pot-ova bila udata za Ulrika Celiskog, predstavnike, zapadnojevropskoguplivs (20. aprila 1434.), doeim lijepa ara, kao zena sultana Mmata,preds tavlj a kopcu izmegju Srba i TUTaKa.Po Katarini dakle svezao 'estan despot sa silnorn i l'akc ijom grofova ' el jskih, inasao je oslonca u svl ,ie)TIonijem porodicama, koje udruzene r ovijem silnim plemeuom tezalm zapreteznim polozajem u U gal'skoj, O e 'koj iAustriji. (TTidi pli lo.g IL G,) b) cJ

    Kako pl'i lozena rodoslovna tab lica dokazu ie , bjehu Cel jevci U Sl'odstvusa . Jag ie lon ima u Poli sk01, sa Kotlomanovl6.im,a U Bosru, sa gl'oiom od~?lice, sa Garayeveima itaka posredqo sa Uljakyjeveima i- sto ie zaDjlh same. i nlima srogjene p01'odice naivise vrijedito - po Barba;t'ite te i UIrichovol, zeta despotova, u srodstvu sa v:ladalackim domoru, sahaljem Sigismundom, Albertom iV1adislavom V. Ove, kako bogast il 'tomta'ko ipol itickim uplivom Qtmjene porodice, sacinjavahu megju sobamhto poveljama uglavljenu, cesto sam~ prirodnu ligu, kojoj bjese cilj, dalt1ada .nad. d:rugijem.a. Ovaj se eilj llep0s redno opirao pl'il'~d.noi misij iWaAn18 Ugar ke. Protivu navale turskoga 'g'ospodstva tl'eb~e Ugarskoj

    2 - : < '

    I) Njeg{lve nv.loge vldi 11 IUllayevo1l1 I l;rkinl. . 14,31. 23. febl' lHU"i1- ;1435.2 jlln(Lj 1450. 10. a ugl l j < } g o _ V O J 1 l Yojl'"odi u SlI ledo!"evll bjese i l l l C ukosll-v.

    . ) Pas ty , op. c it . s tr . 15~5'4.3) Op. cit. str. 38.{) [Jpucujemo ovdie nil>Diplomatarium .R'lCzke,ciense oil S tela! ll l>Mllgllicsa, II kojelllll ;made ilra!!Ocj4mJ

    pdLoga za sl'pske na$Mbi:ne nil. ostrvu Csepelu.

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    11/92

    192)

    I

    +-

    193

    III{l

    1

    .. .. . . ..~'"~

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    12/92

    - 1 8 4 -'"""0 ~., '"" '" '"dqq c . . . . ~ '"'> 'd .0> ~ "., 0 t"' " p: :I" ~. I E . . ~> ~ t : : : l "' " . . ~~I"'"' != l . . . . . I E ' . . 0 n- e+.. , '" 0g . Il::s I" " ~ -ec: 0 0 . . . . . ." < !" '" . . . .? " " '" ~ ;< I:l! = l . '" S s:td.: . .. . . . , I"!" I" !;o '" & 0'"' ~ " I P-l" Q (Jl ~" ~ . . a ' 0n ~ I" 0~ Pi" .. ,0 I '< g 'o.,I"

    - 195 --kao npravnoj voj eno] si li energican vogia, protiv apsolutne s ile sultanovejedna vol~a ~oia sva~die pro~ire. ~va v?lja bie.se oli c~na u Iicnosti ~ankalIuuyadY,\a, ] on bJese ana! 1 kojega Je podigao ll]egov narod, ]ezgI'auarada, ciji se pl 'avac, ciia se poli tika podudarala S onom njegove zemlje.Taka postade ad Janka Hunyadyja narodno-hriscanski iuuak protivuTuraka , jo' Zl;1 svojega zivota od prijatelja obozavana, a od neprijateljav :eomauarus na histor ieka l icnost .Gjuragj Brankovio injegovi rogjaci hjehu t akogjer dobri Hriscani,pouaosob on a m vjeran sin svoje crkve, ali isto tako uporni neprijateljiHuuyadyjevi. Bilo bi nepravo predstavljati Janka Hunyadyja kao covjekablage oudi bez ikakvih zemal jskih poroka, ko ji 5e na, svoje dusman h1 iebombacao, pa l'Iigosati tranku Celjski-Brankovio kao takvu, koja je svsmukriva bila. Ali u velikom prizoru taclasnjega vremena imao js Hunyadysa izyjesno pravo. Meo'iu tijem, despot, u prkos zacudn6j svojoj vjes tinl)bje&e v ezan za politiku svojijeli rogiaka) i on je kao ugarski velikasdijelio sve probitke isve nedace oligarhiene s tranke, koj e j e ova pretrpjelau borbi sa narodnom s trankoni pod vogjenjem Hunyadyja,

    U borbi, sto ju je Hunyady na zapadu vodio sa Celje,reima, a najugu sa de potom, bio [e uspjeh sad na jednoi, sad na drugoj strani. Uglavnam ostao ie Hunyady uz 1)1"k08 poxazl1 ked Varne 1444., a ea tijemna Kosovom polju (14.48.) 'i pak pobjed:ilac. Obadva odlicna mnza mrzilisu se megjusobno. Hunyady se zeljeznom nemilosrdncscu osvetio za kole-banje despotovo s druge strane poeinio je Gjlll..agj Brankovie neoprostimnpo&r .i esku , kad je pos lije bit.ke na Kosovu zarobio Hunyadyja iod njeo'aiznudio novaca. Poslije ove episode nije, u se vise mogli izmiriti. To jevee jogunast, ohol starac, koji pouzdaniku ugar. drs. sabora, Ivanu pI.Ka.llaYLl,velikom zupaDu sabolcske zupanije- kojemu je inane vsomapovjeravao - ponosno odgovaia, da njemu ne trebaju pGsredmci. Kada muie ea tijem Hunyady zaprijetio neka popusti, pise despot 21. aprila 1450.iz Smedereva Kallayu, II kojega .ie Jauko Hunyady imao potpuna povje-renja, i ('i i i je sin Pavle bio drug' poenijsm kralju M atil i , da se on 11e,h O j i Hun.yadyja, ida ce za svaku kokos po jednu l judsku glavu o tkinu ti 1).Hunyady je ostao pri l.Jjeai istrasno opustcsio. Raskn. Issom se sadasporazumie~e, iHunyadyjev sin Matiia saruei se 1351. g. sa Jelisavet).]R~liskom, unukom despo tovom. 'Pako bi iRunyady ulj egao bio u oligar-hienu. pOl'Gdicu, ali Jelisaveta umrije naskoro, a izmirenje ne ostade aitimogake bin iskreno. .

    t) Pri.log L 17. aprila 14,640.poklouio ie bali ~:[atiiltPavlu XfUlayu j 1vanu Parlagyju tlZi(;t;a. Tillp . . . . . . . , ~ : r , koja [e despot driao kao posjede, ali su zbog lljegova vjerolomstva porpala opet kruni."'OUlmti a o o v .

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    13/92

    - 196 ~Brak lijepe Mare sa suitanom Muratom nije bio srecan, kajega, ,

    zlovoljni na nj zbog toboznje rnu slabosti, nadrazivaliu naPoznato ie, kako je Murat iskopao oei svojim surama GrgllTu i(1439/40.), a sultanica, prema kojoj je sultan ohladnio za to sto nije-:imala, zivje.la ie do smrti sultanove 1451. samotno izalosno.nasliednikMul'atov, htio ie suvise da iu uda za [ednoga roba;ne hi izazvao rata, vratio ju je nazad njezinom ocu. No iako jeneszeena bila, ona je pri svem tome za svoga zivota bila kopeasultana .i Srbalja, iBrankovic je imao u nioi velika oslonca nadvoru. Stari despot nije bio sen t imen talan oovjek. JO B je nesrednijaKatarina Celjska. pl 'VO vrijeme nje-zinoga braka ljubio iu je muz,docrrije podrzavao ie otvoren odnosaj u Beeu inapustio svojui u vjeri tXaZila utjehe, 1456. posjekose ]O i muza iod svijehtugjinci, daleko od niezine otadzbinc, zapade u dio sudbina, PI'iie nego sto bismo razlagali dalju sudbinu despotovemoramo jos nesto primjetiti 0 rodbini Celjevaca, posto oviodnosajitumace ulogu udovice Tllrika Celjskog, a nijesu ni bez interesa zadespotovu.

    IV,Celjska dobra injihovi gospodari bijahu tijesno skopcani sa

    Gr.ofovija Gorica lezase (.izuzevsi Coglio) S ovu stranu Isonza, megjudrzalru grQrovi od Gorice nekolika Ieudna dobra erkve, koja bjehu Pnjena teri torijalno] vlast i pabri jaraha u Aquilej i, Kada su Mle6aniFurlansko, presla 1e vlast Aquileje, ali arne U pogledu Iurlanskihna rspuhliku mletaeku, od koje su grof HemiJr od, Garice iIljegov1424. g. iznova dobili u leud ova dobra imazsalsko zvanje u

    GOi'S spomsnuti grof Henrik (IV.) vladao je u Gorici ad 1376,-1454.On se dva put zenia. Prva lUU zena bjesa k6i grata Hermana II, Oelj skorlakle unulra Katarine Kotromanovica, po imenn .Ielisaveta; ova jep o s] ji e s 'V oj e udaje umrla, Po drugi put (poslij e 1426.) o~enjo se KatarinGa.rayevoIn, .k6erkow ugarskog palatina,; ali je pi tanje, kojeg je Garaya onkcerka bila? Blla su naime tri slavna palatina ovog nnena. Nikola Garay I.koji j,e poo'inuo IJri junackoj o'bralJi ll.dovice ikeen Ljudevita, T. b'ar~garskog (1387.) nije ioi mogao otac hiti. Za OVilU Nikolom I. postao iepalatin nieg1lv sin Nikola II., najmocni , i i covjek u UgarsIw,! za vl'i jemedugogoilishje vladavin.c eara ikralja Sioi munda, Rao ban ad M.ae ve onse pry] put ozenio po imenu nepoznatom 1l:ce1'ko)11Illaum'skinazlvalu il l 3elenom) kneza Lazal'a Hrebljanovica u 81'hiji, a po drugiput - i to BVaKako jos prije 1405. g, - sestrom prve suprug'8 Henrika

    - 197od Gorice iBarbare, poznije suprug'e 8igisl11undove;, ovoj ?el_jskoj kcerib'ese irne Ana, I taka srodise meg'iu sobom porodice g'onckih grolova,deljevei, Uilakyjevci, Kotl'Omallovi~~. i.k~ca Lu~embU1'~-Habsbu~g ..Sin Nikole Garaya bjese POZ11l11 silni palatm Vladislav, najveci pro-tivnik Janka Hunysdyju (t 1459.). Ovaj se Vladislav 02;en10 te,s:che~skompl'incezom Aleksandrom: J\'Ii, mislim~, .da je Katari :la, supru?,a Henn~a o~Goriee, bila sestra Vladislavljeva. Njesin brat Vladislav kao 1 ona pot!ecalisu po materi od Celjevaca, a goricki grolovi biiah~ od .svoje strane - kakori10zena rodoslovna tabli ca dokazuje - takogjer visestruko 'u srodstvu

    ; OVO I D pO l' od i com . Uz ov o dolazi io s icesto spomenuta sveza bosansk"knee Kotro:manovica sa Celjeveima, sveza Nikole Garaya n. sa kcel'komLazara Rreblianovi6a, cija [e kci bila mati GjUl'gju Brsnkovicu, a daljeopet udaja Katarine Brankoviea, kcei-i despotove, za Ulrika Celjskog n.Lijepa Katarina Garaya bila ie zalosl1e srece u "SVOll1 braku, sa ,grofomHenrikom od Gorice, kol.i je u jakoj mjeri bolovao od porusonih zwaca 1).U ovorn su se braku rodila tri sina: Ivan, Ljndevit iLeonhart, kojimaizet Henrikov Ulrjk II. Celjski bio staratel] ito o~ 14~3, ~rol U~ikkao naisiluiii rogjak: gl'ofov imao [e do smrti ovoga velika 1 odlicna uplivana sudbinn gl'oioYske kude, posto je u Furlanskom iGonci i sftm imaovelikih dobara. Grofica od Gorice 2 ), s kojom je nesreona gl'ofiea Celjskau pri iateljstyu hila, ni je posl ije smrti BYoj ga divlieg musa nash lliep:t po-stnpanje u najstari jeo. sina Ivana , za to mn ie pl'etpostavi1a mjezimcaLoonhar ta, kojemu ie i syoie imanie u Ugarsko] os tavila 3) , Na grolovskojstol ici u Gorici sieg'jase poslije snu:ti .Ivanove Leonhart, potonji vIadaJacove zemlje" ), cij i naein zivota irnlitava vladavina kao da potvrgjuje istinuteorije 0 nasliedovanju. Njegova prva zeua bjese kci Nikole Uj1aky'ja na-slovnoga kralja Bosne.Nikola Ui1ak) vazda 1e tesio ea Bo nom. Nlegovo srods tvo Sa Celjev-cima, sa GaTayevcima, za tijem polozai njegovih dobara 5 ) - imao ih 1 epuno U Posavini, u Teocaku (docnije uzeo je naslov Marchio) ma,I'kgrofaod rreocaka) -, dovedos.e ga u. mnogoID obziru u dqdil .' sa ]3osnolll, KaQban Maeve iHrvatske hio je prirodni predstavnik dl'zave. Kra l i Matijautisao je ovog tvrdokol 'noO' i ponosnog pI:otiv;nika. ios u vocetku . 'voievladav. ine(1459-63.) obecavajuci mu pretendentstvo ua bosansld pJ 'i jesto,

    1) Ae.neas Syhius: De shilu Europae, cap. XVll. - Czoemig: Gorica, I. 560 - 562.' ) Pov Ije 1A,54. ill ,1456. VI/15, ]461.X/t7, 1465, IDj5, 14'i1.1Vj24j c, i I \r . r u : z . arkiv u I;Iciiu.

    Umrla j e p ri je 1 .4 ,8 3. - Ozo el '1 li g, o p. c it . ,~64.'} Co.rol~ini:l'entamen Gen. etc. 138.

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    14/92

    - 19R -a kada Bosna pade kao kraljevina, .Nikola je Ui1aky dosta doprinio adsebe, da se Bosna opet presvoji. Kralj Matiia odrsao je svoju 1"ije61471. g.postavivsi ga za kralja Bosns 1), i dozvolio mu ie, da se U Jajeu mazekrunisati.

    Kao kra lj Bosne vrsio je Ujlaky pasivnu ulogu, bio je vise[anstvenik nego li kralj, jer su Jajce, glavnu tacku nove kraljevinecete kralja ugarskog .. Njegov sin Lovro (Laurentius) nosio je naslovod Bosue do 1524. g.

    Isto tako, kao sto se a padu Srbije poslije boja na Kosovu negovoriti a da se ne zataje Stefan Laza1'evi6 iBrankovici, ostala [e iHkao zivi organizam u hriscanskom savesu drsava ipotpala je istompada pod otomansku drZavu. 0 odnosaju Ui1akyjevu premazetu znamo, da mu [e u pismu od 19. [una 1475. iasDo predoeiovrednu statu, sto su mu Mlecani iujegovi sopstveni ga,jitelji prou'8 toga mu je pisao, post{) nema djeee, neka dogje 11 Ugar ku. Oveposlanstvo povjerio i1aky svojemu poslovogji Giorgju Raczu 2 ). - -L jOWUL JUUje imao u Ugarsko] kao materinstvo ova dobra: 2 0 0 1 0 " 8 , SimonVee s .e (V ag -Ve c se ) , Arva, Proueha (?) Czesznek, UjVl:tI, Somlyo , Hygod.Papa, Gara (u danasujoj Slavoniji), Szomsaedvdr (Szuszed) 3) . Mora dastrasno gaz-dovalo u Gorioi , jer [e kralj Nikola - kad ie putovaoltaliju - sam sobom gledao kinjenje igulenje l iuil l n jegoyoga zeta. Sje u to] povjerljivoj misij i odaslao spomenutog Giorgja R:iczade la Torre '), ili kako ga na njemaeki zvahu: Turn. No nije ni topomoglo, Iakeumni grof pustio je svoje ljude neka idalje zare i palesvojej volji.

    V .Malo prije spomenuto goricko,.furlansko srodstvo Oeljevaea v1'8i10 je

    pozmjoi sudbini porodiee Brankovica odlncnu ulogu.G. 1456-7. brzo se izredala trag-iena sudbina historije. Jedandrugim urnire Janko Hunyady, Ulrika Oelj kog sasjekose, za rrjimna gubilistu Vladislav Hunyady, za tijem umire despot GjtU'agj91-godisnji stante, kojega ie sure Hunyadyiev Mihailo Szilagyi izosvete u smrt otjerao, a mladi kralj Vladislav umire od oUova. Kag daie Nemezis tl'azila zJ.'tava za se, tako ie h.rzo snasla osveta sve sudjelace

    ' ) ~ba c r.oa lo Be de Bos.sinn. 10 IUmo. Signor Voyvoda NikoJo de Illocb". Mak:u~ev: MOn. slav.mer. n., str. 95. Ste la v~l ik a, s to o il is ta z an imlj iv i. ! lrki " Ujl ak yj ev (l ,C (L h aS tl tOlU dijeltL l'lije potpun.

    ') Dv:orski i dci"avni arkiv u Becu. ,Repert . Aosh". P I W " S IT., 1 0 1 . 566.3) Ibidem 0 1 . 5.60 .i) oroniIti: 'l 'eni:n)neu SIT. 228.

    - 199 -u avoru krvlju opisanoni periodu hi tori je . Za Uga.rsku je posl ije t ijeh krvavihdana nastupila nova siajna epoha, doba Matiie Korvina, sina tada najveceg-briManskog junaka. , uvazenog Sibi njanin Janka, cija je s lava udruzila sve hri-~canske narode na Balkanu, koji j e silm sobom u sluzbi jedne ideie oli cavaokrvno pohratimstvo svijeh po plemcnu razlicitih naroda, Posto Sn1l'CUGjurgjevom (24. decembra 1457. [5. januara 1458.J) nestade one snage,kQja je podrzavala despotinu rasku, to s jedne strane uslijed razmiricsIll~gju elanovima porodice s druge pak uslijed privremenih nemira uUgar koj, usl ijed kojih Smederevo, napusteno ad poznijeg bosanskog ~'aljaSteiana Tomasevica, zeta Lasara II., (najnilagjeg' sina Gjurgja Brankovica),_ dopade sultanu Mehmedu u ruke. Moramo megju tijem primjetiti, daje sultan 08V0jio sarno Brankovicevu drsinu .u RasI~oj iS~edel'evo,c ..aBiograd imacvanska graniea drzahu se iuua6kl. Pa m srpski narod llllebio pri tisten dotl en, dolden [e u Biogradu imao svoga zaklona: al i osnovnikamen sta rog srpskog drzavnog Zivota: plemstvo, graviti l!alo je iprelazilou Ugarsku. Povoda tome dala je sama poredica staroga despots,

    Jaistar ij i sin de pom GjUl 'gia bjese Grgur, kojem ie. sa mlagjim bratom;Stelanom sultan Murat dao oei zasl iiepit i; naimlagii s in biese Lazar n. Starije despot raspolos io nasl jedatvo tako, da nije nijeduog sina iskliucio , a svo]ui ze.nu postavio za predsiedlliell u vijecu njegovih tri jl :l sinova, No Lazarje naskoro uklenio mater puta te se docepso vlasti, kako se eini vee ujanuaru 1458.Grgur Brankovi6 prebjegao je na to sa. svojom sestrorn, su1tanovomudovicom Mal 'om k sultanu Mehmedu, koji ie oboje p.r iiatel jski prihvatio,G1'gurn sve i sva obecao , a sultaniji odredio [edne imanje blizu sv,Gme (Athosa) na uzitak. Grgur, obmanut u svom nadanju, zakalugjerio seu Hilsndaru iUIDl"O 1460. g. Tako kazuju dojakosnja ispitivanja, Ostavioie za sobom ad svoje :tene,ciie ime ne moze u tvrdo da se pronagje ,jednoga s inai poznijega Vuka:. No ill to pitauje rri[e sa svijem Qbjasnjeno,eda Iiie Vuk bio njegev zakoniti ili nezakeniti sin, ili eda li je Grgurosim Vuka imao drugog, nesakonitoa sina, Mi smo uvjsreni, da je Vukiz ravni potomak kuee Branko ida, imi vieTuiemo, da je kao in Grguro:vpostao prvi despot , prvi raski zastavnil c u Ugarskoi

    ha Gl"gurove bjezaniie nastupi rat, a La!Zar umrije p.rije nego stoturske ce1..aosvojise RaSku. Lazareva udoviea, Jelena, iz dotna Palaalogal.)lati !:\e,svijeh lTIogucih sTedstava, saroo daspase drzlnu zemlje. Poklonila Iez e m l j t J . papi kao ieml.

    ') Eda li. uii e l )il a F ra ugil )an ka? Na gjo smo ne gdje bil le ilk u , (18. je k6i B lnr tolomeJ a F ra ngipa );J aJelena.bila Zena Lazara IT.

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    15/92

    200 -Tada [e zastupao papinskn kuriju u Ugarskoj veoma umjesan

    odista hriscanskim duhom zadahnut legat, kardinal di San Angelo,Carvajal, na kojega se jos despot Gjul'ag'j Brankovic najvec im nnVl'(H'",n1",-.:.obratio bio iz Beceja, gdje je boravio iz straha od navale tnrske voprije opsade Biograda (1456.) 1 ).

    Zasluzni his torical', dr. Viljem Frakn6i, koj i je opisao djelovan]omisiju Carva,jala u Ugal'skoj, misli, da je vee despot Giuragj Branu svom testamentu preporuoio Srbiju sv. stolici. On to dokazuje .pismom papinim (od 15. marta 1458.), u kojemu pise: Despot, kojiumr'o bez naslj ednika, ostavio je svoje zeml je po kardinalu sv, stolioinasljedstvo (Rayna1d X" 145). Dojako znadosmo to, da je ovaj dar ~".L",".ucudovica Lasara II., najmlag'jeg'a sina despotova; no pap,a pise upismu lzrieno: De ap o tus; u drugu TuInt opet ovo se pismo papinopodudara sa cinjenicama j jer Gjuragj Brankovic nije umr'o be z nasI,,',J~"~'D"'"docim Lazar odista nije imao muskog nasljednika. Sarno je jednou toj stvari, naime O'VO: ako je Jelena, kao udovica iza smrti L, .., , . > t . -..,v...a ovaj mucno da j8 umr'o prije konca Iebruara, ponudila Srbijuonda ie jedva rnoguce hilo, da je papa 'Vee 15. marta 1458.0, tome raspolagati 2 ). No mi smatramo za rremeguce, da j~ starislavnoj vjeri tako vjerno odani despot Gjuragj ponudio svoju semlju pOarvajal, da bi stisao surevnjivost garske, izradio je, da se 81'oija stapod dvostruku zastitu pape iVgarske. On je zapovijedao i.vojnom u Srbiju, ali ie naskoro za ti jem oti sao iZ i zemlje,

    Kralj M at i ja , stupivsi 1458. na prijesto Ugarske, morao jeizvojuje sebi megjunarodno priznanje; tako dogie, da je Srbijaugarske pripomoci. Vz to je pristupila jos ipojava Mihajlaujaka Matiie Korvina, kao pretendenta na srpski prijesto.

    Drugi s1ijepi sin Gjul'gjev, Steian, koii ie 2;a La~arevapriiestola ostao u Sl'b-iji , kao da ie bio pl'istalica Szibigyijev. Slijepi :"\1"0,1":"nagQvorio ie iudovicu Lazarevu, te su se vise puta poveliSz: i lagyi je obacao clanovima Brankoviceve porodiee jedan dioilyjevjh dobM'a, al i i e se tra njegova , udovioa J. Hunyadyja,Pl'otiv toga.

    Despotoviua Rask presla ie uz prkos svemu na tojanjuna Stefana Tomasevi6a, i to po zakljuoku ugarskog ad. sabora u Scgedin(6. ianuara 1459.)j no iova odl'edl;5a nije i'mala nikakva povollna nspleT, kak1) rekosmo; sa padom Smedereva bjese pl'opa l0 E lve j sva.

    t ) Makusev : Mon . SlaV.merid. n o , 110..) Fra.lut6i " ,T. CarvlI.jal Janos b ibornok :M:agy:u'orsagi kovetsegei 1448-1461. (Legacije

    ]vana Carvajala u- UgarsKoj 1448.-lt61.) 889., str. 54-0-0.

    - 201 -Kral] Matija ne mogas c1a se o: veti za taj udal', ie- tara anti-Hu-

    llyadvjeva stranka.

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    16/92

    202 -Fridrika, koji joi je doznacio dvor Krsko (Gurkfeld) sa gadisnjom placomad 2000 lb, za koje je ana opet sva njemacka imanja svojega muzl;j, e arnodstupila, Velika dobra u Hrvatskoj, koia su do Save dopirala, ITroda.ta.je udoviea Vitoveu i zadrzals samo Krsko (Gurkield). Za tijem jeu Dubrovnik (cal), 43).

    Ovdje iu je potrasio njesin slijepi brat Stefan, kojega [e potpv~;'~-'H;;1I'.,Bice da se oko 1461. g .. iozenio; njegova zena bjese Angelina,Skenderbegova a kdi katolika Georgiosa Arianite ComnenusaGolema. Vjericali sn se u SladI'u., PodzahiIjem Skenderbegovim zivl.osiliepi despot nekoliko godina, no na brzo ie morae da hjezi i ll '8 Cn ci .neprekidne opasnosti od Turaka, Da bi osigurae zivot sebi isvojojdiei, posao je . . - m o.zdiJt najprvo k rodbini I1jegove zene U Apll.liju.l)za tij-em k svojoj sestri Katarini u. Furlansko (Friaul), a 0 njezinirnsajima u Furlanskom pisacemo opsil'niie, .

    VI.U e. i11'. doraacem dvcrskom i ddavnomarkivu nasli smo

    p isk u iz [email protected] g ju sultana Meluneda, Leonharta, g'l 'oJa odB.rankovi64t i Despine Angeline, udoviee sp9:menutogi1odnosno izmegju nj ihovih pregovaraca, a ova prij episkaipouena po odri :osa j"e sponrenutih Iicnesti.

    Prijedmet ove prijepiske bjese kupovina dVnl'B, Biogradaitalijanski) u Furlanskorn, Dvor2), koii ie 182;ao blizu PQgrani6nbgAustriie i ItaLije Cormonsa, a j danas se vide rusevi-ne od niega) biosl'ediste -ve6eg kompleksa. dobara, koja su g01'icki gl'oio::vi drzali. LeZaoua megjI, gd,ie se sjedinise rhaeto-rcmanske, slavenske, nje-ma.eke ilatin~ke smjest}' ll arod ;',L la ve e samo ime kazuje muslavenskoNosl'ednjevjekoyni dl'zitelji bjehu mahom Nijemei, loji doduse naginj .italijaRstini, no po svom poloz.aju ipodrijetln spadahu U obseg .drZllfVnogzivota. Narod prema obali biese uslijed mletaekog uplivalij'anjen,samo prema k1'a811na seln nahodi se sloveuski zivalj. Ggroiovi smatrahn ova viteska dobra itvrgjavB zaj,e:dno sa pripadaj:imal.lekll vrstu pokretne glavnice, koju doznacivahu kao mil'az svojiltl. b.1erim'raRe Ie Euphemia, k6i grola Meinharda VII.) ]eoia se udala :?ia g oNik:olu oc l Seltja (Fl:angipWli?), dob:ila 11 miraz d VOl' Belgrado 1u Fmlanskam. No ova sed.obra naskoX'o pov,l '-atise kaU0 bas't inegO'riek. im gr6fovima, ito Leonhartu,sinu Kat&;rine Gruiaya1 kalwblig;kom rogiaku ce1iske udovic~. .. .

    l) Dutt('c"Slle .. , J l lg a. 7 .p ,p a il l lO o .d U d in a oko 2 . g 1 i J m , daleko. l\!i.: l'aili'nieni;n.

    203 -.No oko 1465. gro Leonhart je - dosvolom republike kana Ieudalne

    gospodarice - stavio kastel Biograd gl'ofiei na raspolosenjs '), Tada je.groJica J O B imala novaca i ona zajedno sa svojim slijepim bratom kupidvor od groia. No vee 1472. zapadose udovica idespot Steian u nezgodnelJriuke 2 ) iLeonhart pristane, da vrati kupovinski novae) no pod tiiemoblikolU, da dvor ostavi kao zalogu na upotrebu, a republiku je zamolio,neka hi za~titi la despota ad svake ueugodnosti S ). No slijepi despot iotact roje djece mora da je pril icno hudo zivio ,jer je republika 23. augu.sta 1473.n.alo.z- ilasvojemu namjesniku u Furlanskom, neka isplati despotu 23 dukatamljetackih kao potpore _. ta on je ad 30. decembra 1435. bio ve e patr i-cije ( ~ironaea del Sanudo) 4) . G, 1476, bio ieduzdepobugjen, 'da dosnaeidesPQtovoj porodici za tri g-odine mjesei'mu potporu c i a . 10 dukata"), Istego dine preporuouje jadni despot svoju zenu1 obadva sin a Gjorgia iJo-vanaikeel' Maru republici u Dubrovniku 6 ),

    G. 1477. umre despot) a porodiea mu ostade u veliko] J, levoliP) .Re,publika ie sa porodicom despotovom vrlo plemenito PQatupala.'Namje:sniltu Furlanskorn dobio je nalog, ne.kaju zastiti ad nasil ja njezinih ,&usjeda8).Udeviee ie naimenovala d vorskim zapovjednikom (kast~lanom) dozvolomduzdevolU Giorgia MO!2;eniga-D.etaLmodi Cergnen-a"), No despotica m0mda je . vrlo zlo stojala, s:p.iedijo,i proganjahu podajnilee njezine, a uvjeravanjarepublike kao da su samo na hartiji ostala. Kada su zajedanja su:siea.nihkastelsna zagorcala .il;ivot dsspotiei, odaslala i,edoduse republika uajamnikeu dvor, ali to bas niie goculo udovici l~). Njezina. zaova, udoviea Celjska,odaevala se pozivu svoie sestre ~Mare, sultanije, iotislau Jeze.vou Mace-doniju , prepustivsi Biog1"ad svojoj snasi. U tijsm nemilim ok0mostima,prim] despotica savjet groiice~udovice i p0kusa jO & jedno sl'eqstvo, ]raJtobi p:omogla svojoj porodiei. Koncem g. 1478. pogle ona k earu Fl'idrikuu Bee , daga. umoli za pomoc: obadvasi.napovede sobom, a keel' Maa-uostavi u Biogradu, mislsci da .6.es e skorim vrat iti 11). Ga r Fridrik sazali SBna porodicu i zalozio ioi B. oktobra 1479. dvor Weittersleld' l a porodicamu se zakune na vjecitu vjem.ost12). O d tog;t vremena ostade despotiea u

    'J ~oilllnl D'leali de i Lllogotenellti "del FriuJ.i._ Arch. di S lat o in Ve. ne. tia .) On i e ;om'il) 1J Uga l ' sk 'o jS . vo je . z J l , osla le trafbine, no kako jz g leda I lzlLhldnO. lIuiti.mpestansl

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    17/92

    204 -Njemaekoj odnosuo pod zastitom cara Fridrika. Njezina kci Marase docnije - kako se izvjestava 1485. g. -- za markgro ia Bonifazaod Montferrata I) . Bice da Mara nij posla za majkom ibradom; iarr...~,...o!!in uzeze rogjaei pod svoju zastitu.

    No dok je porodica slijepoga despota ovako prolazila, nije ni nuliskusana udovica - lrika Celjskog bas najbolje zivjeJa kod svoje sestl"e' I'urskoj. 0 urednom izdraavanju nile moglo ni spomena bi ti . Sul tandoduse zapovjedio hio svojim ljudima, neka potpomazu obadvije gospali hi dvorjani upotrebljavali njegove zapovijesti u svoju korist. Nagradskom d\TOrUvazda je novae vrsio glavnu ulogu iani malikoji se bjehl ;l s tavili pod otomansku sasti tu moradose da muce mules,da se odree naspram spletaka dvo:rskog osobl ja.

    'Udovica grofa, Celjskog, nemavsi sredstava, a potrzana 1 advjerne celjadi, rasprodala [e polako sve ~t9 je imala, Drzala je jo sBiograd u Furlanskom t. j. kao otkupimu zalogu odsvog se trieagrofa gorickog. No kad je njezina sn..aha, Angelina, udovica brataStefana, bez jcega sa dvoje djece dosla k njoj, odstupila je ODa njojd~ot. Grofica, koja je imala uza se sve prane isprave }jto se dvoraodlueila se za nevolju da povrati dVOl' OTofu Leonhartu na otkuppo cijenu od 5400 rnletackih dukata u datu. Ohrati Be begnp0tur 'e 'J lOm Stelanu Kosaci, sada Ahmedu zvanom (koji je od svogVlatka: u Mlecima doznao, da gorieki grot hoee da kupi) iposaljepravne ispravs tadasnjem gUV81'l1erU, 'andzak begu Ajasu 11 .Bosni suputom I da se ove isprave izruce goriekom groiu 11 tom slucaju,recenu s 'Votu isp la ti , Djedno je opunomocila nekog jevrej ina Sjmona,on kao prave-zastupnik posredujs u toj stvari,

    Sultan Mehmed doznaza tu stvar i5. Iebruara 1480. n:apise ugradn njerna.cko pismo gorickom grofu, u kojem mu je toplo preeije]Q stvar iuiedno javio, da je i signoriji u Mleoima pisao, kako hileudalna, gospodarica pripomogla, a a se ova stvar na llajbolji na.cinSaop"stavamo Ovo zanimivo pismo ovdje u faksimilu, kao dokaz, dakao car i stoka ni je upo trehl javao sarno turskoga i arapskoga iez ika, v e e ,je poznato, igrcki, slavenski, :italijanski jezik, a kad je zatrebalo injemacki

    I) Oull 'eSfie p. 'i1 na: .i va ju pog rj es no An; l"1I 1ina ,Kako Sil cas to l aine l Ji lj es ke a I Jub, tl sn a, aO.KUZU,IOiowl je f .a o ko il lo st , d ll . OIl j~ turinske .k!', h ib li ot ek e c it ir a s ir . 4 89 . r uk op is a 1 1. S a: ng io rg ia , r 1o ci ). ulm l ) . sa I li a 2 41 3 f ol io s tnm.a,. ) Ci jel a. l" asprava n 39 kOluail a U c, ikr. domacem., dvors :kom i drza"Vllom arkiV];l , Same kopija

    p repuS" ta lD () s pooi ja li st i I ll rl an ske h is to ri je e lr n V incencu J eppi -' u, koj i ea c ij elo ovo vee il ll ( li ja iom Dar av :no ZItJ ;'udansJ , ;o 1,l) :, nimlji .vograuivo objaviti u "Archeog:raIo 'l 'r ies. I ;inQ". :Mi. unai

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    18/92

    - 206na carskom dvoru u Been iobratila s bila u svojoj sirotinji samoma kako vidjesmo s uspjehom. Dna je rekla caru, da je njezinaudo~ca Ulrika Celiskog, potpuno njoi (.Angelini) predala dvorkoji ie ad gOl'ickog grota Leonharta kao zalogu imala, ujedno da r juona opunomocila da u tom slucaju, ako bi Leonhart otkupio dvor,pripadns n j 0L Angelini. To je cara pobudilo ds predooi gorickomsi romastvo despot ice Ang lin idu ga nagovori, neka bi dvor po "CLLV

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    19/92

    208 -hila pxava vlasnica, I car Fridrik je saslusao molbu oTofa g-orickog.Ie sa svijem odlucno pisao duzdu Mocenigu 1 ), da ue smatra za prapost irpak jevrej ina Simona i da samo grof Leonhart imade prava ,otkupi dvor ad grofico udovice. Neka clakle signoria dok se It-'fl,""~opet ne vrati po novae, proglasi posao za nevrijedan; ali neka ondaiodgovara za rve. jedno je gl'ol oda lao svoje povjerenik Petra ~"",~a"llIi Vuka arenbergera u Mlotke , neka bi u . smislu car , kog 0zastupali njegove interese, i dali da nazru, kako on ni od nasiljapreza 3) , Obavijesten je i .kastelan Gjorgje Grebeljanovic isaopstenoda 68 se gl;ol pogoditi sa despoticom, posto je ona u pravu j S toga011 samo ieruci dVOl' grbiu 3) ,

    Vuk Darenberg m0gase skorim da danese grolu povoljnanaime da [e [evrejin prodao dvor samo sa tijem pridrzajem, da [edo' Gj1ll'Kie'Va dne, koji dolazi, slobodno da jskupi dobro, S togagrot nagie novaca sto pri js, inace ce izgubiti svoje pravo . Posto je'pismeno u de potice, to 1e on oba ijestio signoriju 0 tome, da cejedino j samo s njom prego:vat3, ti . OVQ [e pismo.Darenberaovo donieSrbilJ, koji stojase 1 ,1 . Biograd.u llod zapovjednisrvom Grebeljanovica,Schwabn od Toblacha, koii ga je da1ie g-l'om pratio. U istom smisluse Petal' Raiael, koji pravedno sudi a jevl'ejinu ipreporucuje Y"w,.V" r,(1sa despoticom 5 ). Schwab [e mislio, da val ia sa G] ' ebe l : ianovieem l'uzgOnagovoriti ga neka preda dvor, iIi novae u Mletkama polozit i f ; ) . N C Dnego sto bi se stvar udesila s Angelinom, nije htio gl'ol Leonhartda preduzima 7 ).

    U Mlecima raspravljali su ovu stvar u vijscu. Puno e govorilotome. Reklo se, da je groficaDeljska, dobila dvor od 0'1"01au zalogu,predala ga deslJotu samo na u.zivanje, za to trail sada TUl'6ill, u cijimTukama grofica, novce, a, ievrejjn dolazi po niih. S toga valia p".na jevrejina i saslnsati njegov ndgovo].'. Grof neka se po tome 0Mlecani c e radije vidjeti da despotica llrimi nO,vac TIogo Ii TUt'6in~). rrje gla8io odlozni odgo or"o cijeloj l 'aSpI'a i dohila je g1'ofica Cel.iska istom vilo kasn0 g181valia imati na umu tadaSnja saobl' aeajna srestva, Istom 17. juna:. 148

    I) Rr. 14. 1481. 7. a.l)Jila,2) Bl'. 36. 1481. apt".ila..")Br. 31 a, a.ii!l. H.I. Itprila,4- ) Jk 3'1d, 1481. apI:i ln sine die.bJ Br. 10. 1481. s ine d ie .6) lk31c, 1481. a, aprila.' ) lb' . 35. 1481, :t 1llajllo.S) Br. 21. 1481. 3. mala .

    - 209 -

    .niezina I)isma, OelOOSDO odgovori njezinom kapelanu u Mlecima~~ J Vod koiez ill iec1ao sluga Katarinin iz '1urske donese uknNastasu J 00 .. b81'gu Ona ie pisala oTofu, koii re u Luezu boravio , kastelanu uDaren, .1 00 ~ ~ ,,~ luuoHl Strassaneru (Strassoldo), no sve na srp sk orn Jez!lm. Darenberg,fl."te . , k .. b' v.. oao u ciielom Furlanskom da nagje koga, 'Ojl 1 mu procrtaoDIJe roo",~ ~ .' .'roo s too-a je morao U Mlecima naruciti , da mu se prevede naovo pm , 'i 9 )' ii k k 1 /. d, 'ki ipl 'epise 1). U svorn plsmu gTO u~ tUZl se g-rooa,a 0 100e a)llemao " ...' , . .'0' reotmu lllezlll dvor. Ona pazl grola, kOlega od djetinjstva POZlHl.,l{\,lIP 0' " di Y di 1 ks d '. J X dkao Syojega. sina. n zna ) I1}0] go 1 ~to .?n 1e.. non a. ,le CtOv~lO, ar&'avo pos tupaju s njom, da jn muce 1biju, IJe dobro ueinio, s to Je caru~,! J'c r co jOoJ'se nsliied too-a sudbina jo~ vise pog01.'5ati. Bolje bi bilo,pIsao1 . ~ '" . . . _ . .da ie po odaslaniku naustice odgovorio, kao sto le ona ucinila sada po1 d' f .' .njezinorn kapelanu 'Nastasu. No oua zua, a, 1e gro "". to U~~l0 p~tugjem savjetu ida joi ie za izvjesno o~tao pn vrsen., On~ ~e SV010] snasi.AnO'cl ini pismo zbog dvora samo posudila, ona (gro.fica) zeIt samo to, akogrot hoes da iskupi dvor, da pohvieu od tijeh novaca po 'alje njezjnojsnasi idj ci, a drugu polovicu nioi, ali - ito jo karakteristierro - samou njezjne ruke, S tog-a neka gr01 posalje njezin dio bil~ ~o sigu.rnomcovje.Jt.u, bilo da ga uruci Nastasu. Jer ona hoco da pogJe 1Z Turske,. ~posto joi je car prepust io, neka pogie kud ,lO i dT~gO, ona co s~ posluzlt~njegovom, groiovom, dobrotom, to ee doci k 111emu, da ondje zaklopisvoje oci ,

    No iz Iletaka ne stigo~e dobri zlascvi. Vuk Darenberg dO Vl1.0 ie,da is jevrejin vee proda Biograd. SignoriFse doduss prep oruci lo, nekane postupa protivu volje riruskoga cara; u Mlecima se ustezahu iuvje-ravahu, da nece nista protivu cars preduzeti, ali valia brzo ienergienopostup a . t i . 3 ). S toga bi trebalo l3iograd spremiti na obranu i iz Goricenaoruzati4-).

    OVdje prestaiu preg-ovori u konvolutl1 dr~, ar.kiva u Beell, Meg'irlt ijem umrije sultan Mehmed osyojac (3. maja 1481.), a iza njega dogjeBaiazid IL, lwji kao da je bolje postupao a obiema udovieama: suitanjjomMarom igroncom Katarinom Oeliskom.

    Sta 1 e dalje bilo, 0 tOlne p 1 se C z oe l' l1 1 g 11. svojoj historiji GOl'ice(I.) str. 565), naime da je g rOT Leonbart prodao Biograd 1494. god. zan o o o dukat .: '1 ,ali ga z[t t ijem opet iskupio.I) nr, 3*. 1481.17. jtton. Br. 16, 1481. 15. novembra. .. ) 1:Ir, 23. 1.1,81. 30. juna.4) Br. 31 h. 1481. ine iLie.

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    20/92

    - 210 - 211 -Megju tijem znamo, da [e udovica Celi ska, posto se nije javi0 1'8a1an

    kupao, poklonila Biograd Matiji Spandinu IICaxa li ere e conte palatim,suprugu [edne od njezinih sestridina-) . No kao da imovinsko pravo Biograd.~nije bilo na r.isto izvedeno, [er je Leonhart - koji se pogodio sa 'gospogje - prodao Biograd Mlecaninu Zahari ji Vendraminu uzpravo, da ga za pet godina opet prekupi"). Svi su ovi eini 1497.tijem, da je Leonhart ustupi03) Iurlanska dobra caru Maksimili.ianu,je 1499. g. potvldio slobostine Biograda"). G. 1506. podareni -su")Oastelnuovo i Cormons Konstantinu Acominatesu , protjeranomMacsdoni js, kojega [e jos Fridrik ill. (1489. 17. [ula) preporueioNo dvija godine docnije stads Biograd-na stranu Mlietaka"'7), a sa_,.,~,.,u",..."vojvoda podar i OYO dobro Girolamu Sa;vorgnanu (1515. 25.pobjedniku kocl Osopa, gdje je Kristof Frangipani potueen bioS). .PSavo.rgnano drzala je ovu tvrgjavu Biograd , koji je slican podunavslrom Biogradu isa sudbom despotske porodice tako tij esno """n"'....do godine 1799.

    Morali smo opsi rno da se pozabavimosto his tori ja Brankovi6evib_ potomaka dobiva

    u_broju godine potkrala Iatalna stam parska pogrje.ska, 1497. mjesto1 ( ~479.)' D!lb...!9~a, koja je vee pod vladom sta roga despota/'to "'a bila kao neka vrsta, drzavne banke Srbj'e, gdie ie despot d. zaoulUlgl . .. . . 1 .svoje porodicne ~o~~e) saeuvala J6 v]erno sVOIU naklonost svakom c anuporodiee, isvak ]01 Je ~~a.lo~ dugo~ao. ... ....Obadvije ses tre, KOJIma 1e sudbina udijeli la tako promjenlj ivu srecu,um:rijese kao pobozne duse. daleko o~ svoje .p~stoi~inel). " .

    Njihova snaha despotica A!lgeh~ dosivjela ]e poslije toliko nedaeejos bolie dane. G. 14~~. nahodimo i~ u Bec~2), .oklen je ~o:liVan~ uUgarsku, vjel'ovatno uslijed posredovanja 'Yuka Zmaja Bl~ankov.lCa~.k~legaikral j Mati ia za njegovo junast .vo pos tavio deSl~oto~ Raske, all IDle nnaooroda. Augeuna naskot o dohodi sa obadva svola sina u Ugarsku.P . G. 1481. bise uregjeni i oduosaji onijeh Srbalja, koji dogjose podugarsku zast itu. Zakonski clanci III. iIV . . o d g. 14~1. dozv?lise. Ra~im~(Rasciani, kako ih tada nazi~ahu) u tako lzra~eno ~ .l il lokato.hck:J drzaVl.,kakva ugarska tada bjese, eisto necuvenu zastItu njihove V I ere ). To suSrbi st ekl i svojim pozrtvovanj ,em i ueeMeru II ratovima .Matije Korvina,a pOllaosob za hrabro drsanje Vuka Brankoviea, koji e u svim podu-zecima kralja Ma.tiie iunacki drsao. .

    Despotica Angelina nastanila se sa syoja dva sina u Sl'iiemu, u kojemsu na juznom dijelu ve e tada. Srbi (Haci) zivieli. Ondje je zivjela kaopobosna zena u Kupinniku (Kulpin) i otalen da tiraju ujezine darovnepovelje manastirima na sv. Gori i slavnom sremskom manastiru Kr:us e -dolu ' ). Umrla ie 1500. g. a post iva e kano svetit eljka: majk.a Angehna.

    Vuk Bl'ankovic, kojem ie kralj Mati ia 1471. g. potvrdio nas lov despota,hio [e u tom svojstvu jedan od prvih zastavnika ugarske dl'zave. K'[:aljga je velikim darovima nagradio za vjeruost. Darovao mu ie 1478.-5)K.c i t.4) .Arch iv io d i Sta to Venedig. 1499, g. pJ'eIlist1n je 13iQgrad za jamstvo 0(165.000 ir. ,}J:.idciku vujvodioil Saksolrije.". J Ibidem. CODlllleJD.orialL") Ibidem.') Notarijats),i arkiv 11 . Udim.8 .) :?ibirka Joppi.o J Miklosicn: M O D . '(}rh. br. 4

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    21/92

    I.- 212 -

    j zhog toga izgubio ova dobra. Osim ovijeh dobaa-a drzao je des-pot Vukveliki spalriluk Feyrko ') (Belastena, Weissenstein) 11 kr.izevaek0j zupaniii,92 mjosta, koja su ad eesti i11 zagrebacko] zupaniji lesala. Oba;iroUl navelike zasluge, kralj Matija je odohrio, da Vuk, posto nile imao aieced - ~ ~,aruje ta dobra svojo] zeni Barbari, rogjenoj Frangipan"), G. 148G. umroje despot, a njegova se udovica udala po drugi putza Ivana Berislavicaad Gl'abal'ja3).Imanje Vukovc: Bereksso (Berkasovo) podario is kraljsmrti Vukove sinovima pokojnog slijspog Stefana: Gjorgju iJovanu .. Uta j povel ji naziva se GjOl 'gje illustris pI'moeps, a Jovan Despotus, Pesty")zakljncuie1 drzeci se vjerno Engela, iz ave titulature, da se Gjorg.ie, postose zaka. lugierio u kupiniekom Ibau astiru, odrekao despot skog naslova; alit iorie stoj i, Obojica imagjahu taj naslov a Gjorgje je kao prvol 'og ' jeni . binpravi- zastavnik. Kao takav potpisao ie on mix uT'oeurru 7. marta 1492.,koii . se zakljueio izmeg' ju Maksim.i1i jana i kralja Vladislava5). Na poveljiugQvora dolazi on na deseto m.iesto izmegin tavernika ivrhovnog vratara,po tome se uzimao U obsir Diegov polozai u smislu tot iskog ( tatajskG!g)

    ugO'tl9ra. To dokazuje injegov p.ecat (slilca 5.). Na njemuvidimo dvogl~vog' vizantinskog duplog 011a , kana znakdespotata, lava,gl'b Brankovica, a lijevo ugarski grb sagredema"). Po 22. zak. dlanku od 1498 .. g '. IDOl'aD js despotda posl]e na vojnu 1000 konjanika. No ova elva brata nijesuvl'sila nikakve velike ulog:e u histOl'iji Ugal'sl(e 7 ). Jovan,koij bjese 02en j en k6erkom Stelana Jaksi6a, uror'G je 10. de-cembra 1503. g. a ostsvio za sobom keel' Mariiu,. uda,tu zaFerdinanda Fraugipana. Giorgie, vladika Maksim.. bl ' esed:rzavn, lIilrlV1I 1) Beell. ) znamenit ivisoko uvazen orkveni glavar; on je umr'o 1516.is njim je izumrla muska lcza perodice Braclroviea.

    Ead j~ hea Brankevica, izumrla, prestala ie idespotovina u smisluugovora od'1426" jer po tacci VI, u njemu -' ako ovu tacku hocemoda sIilatramo i kao megjunarodno obavezDu ---- vTatila se Raska ne:po-sredno pod krunu u,gal'sku .. Ali se temeli, izgllbio sa turskim osvojenjem

    (Slik!\ 5.)Desp.otski p~catG:j0rgja Branko-vh,a 14.m~. (Orig.11 c. i IT. dvor, i

    : I . ) Ne treba pebrkati sa sliulloIll.Relorn s~enollloko Baljevea u danaih!joj Srbji ua ~olubru:i.

    ~

    ") Ibidem 640/11. 19 . - PO.l .' O, UcaF.rangipaui hjese- sa Braukoviillina u bWemsl'oost,l'u. Barbara'~au~ipalli bios'" ktii f$igisnmuda Frangi~_ana. i~el~ne,.~!~!"ova.~1l0 kCeri sl(I.TQga despota Gjurgia, k6jll j~ };.aol(lovlea 11 Feyel'kowu (Belasteu(t} 11 k : \ , . z l ' i v a o 6 k o . ! "Upalll:jl svo~ testatDellat nlqliSMa. 14.89. U llovembru. IIa-S"oj ZhltCl kopi~a.

    ~).eo Ish:h.fi.yjll z;,,1 Vuk (Lupus)jos g. 1494. (TIistOl:ia 8 ;1 ,1 , o n g a b rk a sa Joy anom.4) Pe,sty, op. cit. 61. '6) F. Fj:rnliil.bar: BeitF~ga :l;m'Hesch, lJng. 135.") 0 va l pecat S,grbovima" sa svi f:ai ll je dr:uki}ij. t neg

    - 213 -RaSke. Kralj Vladislav II. da bi u iednu n1.k~ zadovoljio lienu amh~cijudl icnih srpskih bivsih dinasta, a u drugu mterese krune, ~ako b1. se:dl'zala .misao pTesvojenia, podario je naslov Des potu s n eg J)I E:asc: a.oposlile izumiranja muske lose Brankovica srodnom plemenu Berislavida.

    'Od oVljeh Berislavica oze1110se Franjo Berislavic++ !rako vee spo~c.-___ udovicom Vuka Brankovica i sa njom dobio pravo uZl tka ,nu-smo ,...iedan dio Vukovih dobara .. No muz iz'ena svezaSe se s Turcima protIvua J . ' boii d iihbalja, uslijed eega Vladislav. 15.. [anuara 1~9B: OOj101, a uze ~11_ova

    dObral). Docnije vratio se BenslaVlc opet kralju 1 g. ~~99.) 1501.1.~503.stoii on 11a cela Jaiackog banata., ugarske pogr~UlGn~. kapetan~Je n .abosanskomzemljistu. Brat ovoga Franta Borislavica bjese Ivan Berislavicod Grabarja na kog.a se 13reDjieladesp~tov.ill~ 2 ) . . . . , , , . .Od 1503.- 1526. g. IJl'ica se 6 licnostima sl'psko~l'a::;ke despotovrnemuago nejasno. .A . ,stoiackovi(P) pise, da je Jovana Brankovica ~~s11ied.ilau des.poto;vini njegova zeoa Selena, a ova da ie ?ozv~la.Steianft Silla;~oV1,6akao desl)ot. . '"I. j posliie ovoga katZu da j.e Steian. Bsrislavic bio despot ..StoI,ac.ko~vicevu knjigu upotriiebio ie imagjarski his torica dunavske flot ile EngenSzelltkJa,ray4 ) no SV( l su te kombinacije pogrjesne.Iza s~rti JDyana Brankoviea ostala je niegova udovics Jelena ~amabes penroci, bez naslona, I ona da ie postavila Stefana Silianovi6a despctomza to wstb niie mogla da bram Biograda ad Turalsa" pise g. Sze;n.tklaray.Prvo niie branio :Biograda despot vee ban tVl 'gjavske oblas ti) a drugo nijemog~a.Jelena postaviti iednogrt aespota, jer bi ovoga naimenovao kral],Stefan Si1janovie biese vogja dunavske f lotUe, kao neki vojeni zapovjednikraokih kraljevskih ceta,. k l' atko 1 'e61voivoda,ali ni blisu despot . Naill iednikJovana Brankovica u despot skoj easti bjese Ivan Berislavic de Gl 'abar ia:,a Jelena zeua l1Jegova. Kao Despotus regni Rasciae iungira Ivan Beri-Slavic u puno] drzini Brankovidevih dobara u Srijemu megju zastavnieiroadrsave, i potpisao je i zakon od 15G5. g.,. po kojamu ugarski staleziiziaviSe, da poslije smrti Vlarusavljeve ue ee 15itati tugiin.azakra1ia&j ..Ivan Berislavic ie po Veranesiesu uLijr'o 1521. g . G ) , bas kada sn 'l'urciO$voji l i Biograd. No m i imamo po"Velju,koja vee 1520. g. g 'oVOJ:i 0

    t) Doda ta "k IV.t) Eda U au. ovi Berislav. ic i 11 Sr dokaza_1I.o i alm je v je~rut ll (J . DespotL Bar;_00 bjubu pra .,oa1&vne vjera , do{ii ll l gore sR.omol ll lt i b je llu sb:og i katol ie i. ' l'Qmlio MarnaviC, : i ' 1 : . 1 . m; kompi.~ P!!!i,.Be!illla"ri.. MoD. HllDg. Hist. Sedpt. I II ., 2 l!2-3) t yr il i, d .a svT lTh' rim' i' vi 1' 1 _fI6t.wii";'r";;Dome. To Btoii, ali ie u n j~om .rodoruoVDom sk. iopu 1;us!;ePl lg rie~aka. .

    I) ' . I 6 J 1 T 8 SIIBO':I'a aapot\& C_p6CKOi'h.Y BO' ll 1 84 .9 ., c trp. 1 2.4) A dnna.i h&i6bado.k t3l 't11DOte. str. ' 16 ., 7 '1 .& ) ])ri. arkiv u B~u.f) "V8l8Jl()jlfcs MCilIumonta. Hung. Seriptus In . , 15.

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    22/92

    214pokojnom despotu Ivanu i TIjegovolU smu Ste fanu aktualnon, despotuRa~kel).

    S tefan Be1'islavic prezivio je katas troiu kod Moliaea 1526. g. iza tijemse pridruaio domu Habsburgovu isa Pavlem Bakieer il ucestvovao U 0,810-bogjenju Beca ad Turaka 1529. g. No ne on, vee [e h.rabri vojvoda PavIaBakic prenzeo vodstvo Dad rackim eetnicima, a smrcu Stefanovu (ako 1530.)iznmrlo ie pleme Beri slavica, No jos za njegova zivota poti nula je iakonominalno, ono ipak priznano narojestenje despota Stefana pojava lamog"Cal'a -Iovana", ,,0r11og covieka". '

    Kralj suparnik Ferdinandov - Ivan Zapolja postavio jestranedespotom brabroga Radiea-Bozi6a, svrgnuvsi habsburskogStefana2), i onaj dio Srbalja, koji je na istoku UgaTske ostaoZapoljcima, a : docnije erdeljskim knesevima, vI 'si u XVI. j XVII.snamenitu ulogu, koja ie najuse skopcana s historijom unutrasnjog D....VI.KUgarske.

    Svi ovi detalji dokazuju, da j despotovina Raska, skopcanadrZavnirn pravom Ugarske, do izumu'anja porodice Brankcvica imala " , , " ' ,m " ' , . .uglavljen na I nasljednom pJ."avu, a kako su imanja u Srijemu i.sTpskih kolonista pruzile imaterijalna snacaja porodici, to j0 prema tomeidostcjanstvo despota znacaja 'imalo.

    Poslije boja kod Mohaca iosvojenja Srijema izgubio je naseljenizivalj svoj oslonae idespotovine nestade, kao imnogog d T U g ' O g ' ~~:M~'k".~""u tadasnjem d:ria'VnomZivotu. Izumiranjem porodice Brankovica izgubiloje dostojanstvo despota isvo] megjunarodni karakter. To je 0 jeti0 ilazwBraakovic, koji je 16 8. g. istakao svoja potrazivanja, preduzevsi namahispravak rodoslovja Brankovida 3 ).

    .Prispjeli smo krajn ove nase studije, kajai biese samo ta meta, daporavna put u sikari his tOl ' i ckQg znanja, kola i e pod soborn zatrpalato1ike tragove.

    ' ) Doda ta k V. S aops tuvamo ovu po hi stor iju iimovi nske odnosa. je Sri jema t ak o i zv rsnopov el ju j z p orod icnpg a rk iVlL Rev ay a, a 0 njeziuim ~'ezu ltat ilUa govoricemo .na drugom mjestu.

    . ) D iploma u budimp, ad. arkivu. .3) Viai: Jla~ln'l Bpamconahn, JIaylli TIL.IIO~H, H. C~~ 1889.

    - 215 -

    DODATAK.I,

    21. april 1450.Georg-ius dei gra.cla regill Rachie despotns ae dominus Albanie etc.

    EO' reg ie v ir , I id el is nobi s d ile cbe . Nover it is no s int imat a ve st ra nobi s t ransmissad len:m intellexi se, de hoc autem quod nobis scribitis, quod dominus Gubernator:up! nos ism in sede regnicol~t:um ob caus~m c~ptivadoll~s per no .eidem illateentenciam explesset .eu excepisset , de vobis tediose audiendo adrniramur , quodquamobl 'em vos coram predi ct is r egn icol is , ei de~ tunc non . c o~tr ad ix i~ ti s) cum t~me,nvos bene nostis, 'quomodo nos super omnibus eidem tunc illatis ab ilsdem regnicolisJit .

    Egregio viro Jchanni Lewkws dicta de Kallo nobis grato et dilecto Dr.( Izvomo pismo na haT tji i s a t r.a .go v;m a PCi lat ll . 1 1 a rk ivu por odice KAlla y u Budimpes ta ns lc om nan.

    muzeju.)

    n.9. oktobar 1479.

    Jorg et Hanns fratres Steffani quondam despoti de Syriey (Sel'via)filii eonnnque mater An,g-ela fidem praestant tamquam possessoresoastri VVeitiersfeld, quod Friderieus Caesar eis pignus dederit,Wir Jora unci Hanns geb rt rder .wei len t St ef if a. ns di spo ten acs den S)r rf cy sdn tmd

    Angrgela ir nmeter bekennon '~ilr uns und unser erben, a ls del ' aUerdurle iichtiO' i~,t f ii rstund herr her Fridrich RQmiscner kaiser zu allen zeiten merer des reichs zu HunaemDalmacien Croac ien e tc . k :i in ig hsrsog ZIl Osterreich, Z11 Stell: etc. unser allergneC'i'O'isterberr I llIS seiner kaiserlichen zrraden " ' e810sB Weitter:sield mit. a l l en seinen ntttzen reunten u bmtsen gii1ten und zugehorungen unz a m seiner gnadea verrer ge+eit und 1:Jevelhellin phl egv{ei fi i ngeben und inzuhaben . ben ihen hat , d, az wir darau f eimm, l ii :a iser Ji cheugnadeu be:i unsern trewn und eren geloht und vcrsprochen haben wissentlich in kraHnes b ri eI s, da sselb ges loss von den \ Jf ll iil 't en semen n :ii tze ll und l 'eUuten t rewl ich und&1Lfrichtielich in Thut.zhabe ll zu b:e lt

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    23/92

    21 6Maximilian erzhorzogsn zu br:;terreich .zu . Burgundi zu Brabandt "raven zu Flannclernun zn Tyrol etc. Seiner kaiserlichen gnaden sun und, ob del' auch nicht wer r i L a r n a c hirr gnaden erben mit demselben gesloss getrew o'ehorsam und gewertig zu sein irglladund die im die si darzu schaffen darin nnd daraus und darinn enthalten zn lassen Zil l 'allen irr gnaden notdttriten wider meniclich doch 'aul in gnaden selbskost, zeruug unddad gen. Wir sttllen und wellen auch von demselben gesloss an in gnaden sunderge eLeft willen und wi ssen lca inn krieg aniahsn , iiben noch treibel~ 'noeh de s d enunsern gestatten, Auch irr gnaden lent UItc1 holden zn demselben ges le ss g~h1irendeubor die gewunil l ic lJen zina dienst robat und in ander wege wider a ltz' herkomen nic .h tchingen noch beswem noch des iemands anderm ze tuon gestatten sunder in: gwaltzUlLd untee.htens VOl sein, unz au IT gna(l und in gnadeu berrlichkait and gel . 'ec l l t igkaitZ11 de m berurten 0'8 loss geherende niemands d/WOD entziehen 1

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    24/92

    21 8eorum omnia ad sacram coronsm rite et Iegittime dsvoluta esse clinoscentes Qonapraedieta supradicto episcopo 'I'homae et per eum egregiis Val ntin 0, Pet ro, JOl ianni etPaulo Erdewdy nepotibus et alteri Valentino patrneli cum omnibus pertinentiis dat,donat e t con ie rt ,

    Datum in castro vVaIpo J feria sexta proxima ante fe turn b. Priscae virginia" nno domini MO 1 X VI. '

    ( j' igina\o chart, cum tribus pendsnti bus si gi llisj in archive C. E \"ilody Lad. 28, Ia sc, 5, DO 6.)(Lndovicns dona. tion ')1) (Bulla", Sab. [1l"Oximopos tles tum Beato prisco virg, 1(; t 7 , i an ua r, 2 ,1 ,J trallsscri

    CU1!lt. Lad. 28, b.se. 5, no. 18.)

    V.1520, iul, 24.

    Capitulum ecclesiae de Kew Stephano de Bathol' palatino rescnde introductione quac1am violenter prohibita per Johannem Thlarniliarem Elenae despoti. relictae Rasciae et filii einsdemLaurentium de Wylak comitem et Franciscum de Rewa'

    Spectabi lie t ma. g1Jif ico domino Stephano de Bathol ' r egni Hung~ .r ia eiud:ici OI118.no1'u[O accorniti Themesiensi etc. amico ornm gratiosissimo ealeco le sia

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    25/92

    220 -

    v.P l'ilozi k n au ci 0 Bog'uJn i l s tvu .

    Bogumilstvo je najizl'aziti' ikar k " , ..Histori ia iborbe p roti _ la" D~J al a" tenstlCl)lja e rta u histol 'iii B O lme. v 0\7e Vjel'OlSpOVJJesti cine t k 6' f .b~sanskom srednjevj kO\ '110m zivotu. 1z B a ~ re 1 ormaeijeYJero.zakon koji [e kao . i,_6 1 osne se dal]e rasprost1'60" '."" 1.lll1l:;an'(a nauk' h. .IJOzltivna l'eJigija za se. O d )00 -tk b. a 1 rnn. amedovstvo lZl'aKuli - d' . I e a 0sanske banovina, pocev~i odLla pa 0 propssti bosausko h. r , - . . .histol'iji Bosue a da n .. ':". a je, s~va, nema 111 Jednoga listaS -t . ' e StQjl u tijesnu dodn:u S ovorn vjerom,oga ]e ogromno va,zno da se oribu- odnosi na sustinu oVOO'- '. _ 1 rra sve ~to se u .!ednu r. - Tl runogom ObZIl'U tako t .a : r u . g u na spolia~llu sudbiuu . . l aTllllog vjerozakona,. . . -1megjUllarO(lOe odnosa'e ] :k bil SpJSa t i vjerna slika ovog ' t k' ~ j cako 1 se m, .a. 0 en'llnentno bosanskoo'tom n uaAL l mno_g '@ zashlO'a hl 'vat~l . '. b umnog pl'avca.

    y 5~ II povJeSll1cat Racki . S)_:t- Pmnogo su pouks 11' t ' ,. . c J. 'u111 etranoJ., ca] u ome l'US]U J buo'arski kn""" '. M"u'ecek. Jag'ic Hasd ';J_ -. 15 . ,Jlzevmc1; ikl, , e n J. WU0'1 saol) 6il i di .. .nedovoljnih bo gu :m il kih osta~ k ' s': 'a~'ocJell1h Jll'lloga.j 00da prokuoimo svs tacke. &- a; UlI mozda nikad 11e 6emo moci

    Muono da se fkad Pl'otiv . d ....vojevalo kao p" 'o tj 'v Eo .ilst Je ne o~ozlclJe l11'rMansko,i vjeri tako od, CA O'um stva pa k' APius IT. morao pl ' izn.a . t i da v' d' {pa .je. eneas SyJvius, poZm]I p

    nista niJ'esu pornogla p -0'ti s ~h J e~va~Je 1 sva. sredstva rimske 11"........ :]e il IV OV1 1 ' 0 ' J a V ' l h I i d 'lt k ..,dobl'im HriManjma" 1). " b JU 1 I ~O]1 se sami nazi. . Ova] najvazniji inajzanimivi'i dio b .. sk 1 .. ..jethm.o sa nekolike draeoci 'h d .:L osans .~~ usto.1118bocenlO da .b . bcjeru ojako nestaml)anili '1 - . a l'eela d vorsko bibliot k . ied .. .... pn oga IZ or rces g'raec.. ~e e zale no sa. pl'lJevodo k" b. . ,v]61'ozakooa. Ja]'pl'VO na ' . 00, 9.11 0 as.lavaJU naU]m ovog

    . , < S J e U])ozono ua te kQmad d. I'fh,' . .uOltelj lZ g'rck0o' J'('),:L N V' .. e 1\,).~stomallos blVSle ZJ.K,aJez, ehcanstva Car' K 1" J'tai 'ibu l)ublika ." ':1< '. lce- l'a jlce ell avete a zaCljU lllwoVU naJtopl l je blaO'odarimo d. ) ( ,pTO! ' Hal'telu direktol'u d .. ' k. b'bl ' o. gg. v0l"skom savjetniku_1. vms e 110teke dvorsk . ikWU V, Jag-iell idJ.u Kozaku. 1 .oru saVJetn U })l'ofe.soruI) Aeneas S.l'!vius:De Eump(t cap. x -v l1L

    - 221Cod. theol. graec. CCCV!, Iol , 32b i20 j t. d.

    I Ie pl ' t1 ) ~ /, CG -~ CP y) ll oO )t al 1 tO A IJ St OO U a ip so sQ ) " CWV ( ;W '~ (j )v M a ", oa ), la vw v, " CWV x alQ > o t ) o c a " C w v x al rro yo ~o .. wv x aA ou ll svw v, x al E oX ~" Cwv x al 'E vil -o ucrt

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    26/92

    22 3& : y t q . . ' t o u t h ou ~ l ~ y c D . - r l ~x): ) ' 1j o iq . . , O U Y . ~ x ~ ,v o e;~io;c; Y J a vay x1 ); , o OO e c h 'c o 0 6 ), ou Y J [ m o y , P 1 -c r ~ W C ; ,&)).' ~~0),' f J c ; t j !u x 1 j e ; x e d x o : p oi o .: e ; x o . :{ } o .: p & e ;' X o . : ! . & 0 6 ) , o u , 1:01 X p l a ~o v & y o . : 7 C W U 1jC ;x ed ' t 1 '1 '1I XO ~ O [j n ia ,l v, ' t" f) v 7 C O :P O U O 'O : Y~ Y Y F lX c po V A t ~d -) 'l 'X . ~V & O ' c pa ) ,E ( O :v 1 t O lW T C p O ; up .a ; ' to u e ; x o :' tY ) -X Y I, ae ;, ( ; o ~ r v l X xat 0 o e : v o: :, 1 ' .0 : : :ck' u f1 w v r po c;" " G o v & : Y ( W , o : , o v '~ j- Lw v 0 (m 6 't ' f Jv x al o b, .o ul . l -W X C ) 'I - n a1 :p (a pX 1 )v , ' t O U C ; < & d ou < ; x o : :~ [ p .O U C ; X 1 X -'1 6 '1 0 :: Y .0 :1'EPll~ x 0 : 1 2. :U I . 1 E W V ( ' > ( 0 : 1 1 : 0 r C ; ; d l . c A o t c ; " l i t ' ' 1 ; O : Y

    bo.~ ijo j, ne . od kakve s il e iii l luZde, !liti odpnjevare ili himbe, vee ad cijele dl1~e od~rc~ cista ibezazlena, s to je zavol je lo H~ista.1l1]egovn vjeru ispovijedam ovime pismenopouzdanu i sti nu p red varna kat iketU ru t J. .r .iJ. S. , ipreko vas p red } )l 'e svet iru I H l . s idin " 1 mgo:~~ ~m 1 vase enskim patrijarhom, predbOZlJl~ 1 svetim kanonima ibogo)jubnilllzakonima, kao sto ce slijsditi. Jel" politose obrazloiio predmet , zapoclnju: Posf.()sa~ dakle ov~ prokleo sopstveniln svojitnust una p red vel ikom crkvom boz ijom baeat nevo ip ismsno nazocnim mojim l 'ukopi somanatemu na sve one, koj i sus \1gr ijeWi,sotonskom [eresi Masalijanaca ili Entnsijasta .iEpenhita ina njihova istomin]"enike. . .,re el ovo :

    jere 'j i nei skusni je lj ude, l ll uzeve l zene,prsvarili it rgli ih dol je 11 ponor pogibije,anatema ih b ilo!

    1 0 v " t 1 j < ; ; ' i: O W : tH 7 / C ;a tp ia E W e ; l ~s [1 i cr o: v 1: o) X o : : 1 : 0U ~d Y P Q ( Y . D ' t s p o u ; 1 : W ; & v O ' PW 1 t w > a : op a ~ " . y . 0 : 1y U V l X l% l X < ; E ~ o: nO : '1 J al Z 'r C E C ; 7 t pO e ; 1 : Q ' t" ~ C ; O : 7 C W -A~ia~) ' l, o :' t o " J to : a o: v ~ o : pa & p o v , & ' 1 O : { h[ 1 O : : !

    B o u o ~ , .0 T E PE ~ i y3 '4 1, ' t i j ) O tO O :O Y .O :A { ~l l & : - r l l ' o c ; .00 ~ ?O : :X I -~ C l' IO " ; x o :~ . or c; o w ci E Y .o :

    l : I - Y ) " t a r < ; aL I i : Q U , ) . . I . E - 3 ' w v ' t Y ) v n s p a l O O : Y O , , ' 1j - L I X . '1 , "O C E P X 0) 1e 'IO C ; & ' ]1 ;0 0 '1 :0 "O U e ; a u -o u; E x ?: /, a '1 , -t t ' l a& fl O : ! T or ~ " t " te oa ap O 'l ' l o :( n :o u ~ t~ A [O l e ;,0 0 ' 1 1:0 ! - " s v s o a y y E A W 'I n y s 1 : 0 0' a X A Q ' t W ' Iu O ' T I ) p i w ' l , .0 t iA A o 1 :0 '1 < th "p o: up ov ) 'Kat 't o

    ~ " L " P O V,,(Ii'! y ,E C P O : A I X [W ' I, 't ip & ' 1 a & E fl lX " t l X I X i! U -T C O ~ & ) ' A W !

    ' E ) 1 7 t Y l o o . % A t , (1 ) o lo o :a 'l ,i ,) ,l t) e x p1 j ao :" to d e ;' t o: ' t m '! ' EA ) '~ V W V o o~ a~ (V 1 : x a .~ { j'P T !O ' XE l ) l' l ,- &'Ia8 ' E 1 . 1 0 :

    K o u f~ p [Y , 1 P ' to & p y u p w ,; 1 rr q ) 2) I X U ' t O U o l r .h " ( ly . a : ! lI X ' D '1 1 1 : 'f j ," t o y , o : : ' t1 r l ~ l o: E o :V u T C o cr < :: lZ v ' taS ') t OD p a 'i ' " 00 7 to :v o :& ) "tO U a U 1: 0 U 5 Y .~ V OU ~ U T CO't o u ? w : i tl . l w c ; I I pc rw v , a V & & l l a !

    Budu , Terebinta 11citelja brahmauaManeta i dvanaest or icu n jegovi h ucsni ka ,1!toi ll i rnenova spostol irna, prolazeci . njimapersijsku zemlju - anatema ih bilo l .Pre-dajem proklestvu icetiri kn:iicre njegove,od kojih zvase jednuf,waug-,ielje dl"Ugu(knj igu) ta jna t r e n zaklad ieetvrtu (knjignJzaglavja.

    Empedokl a, koga imagj as es a uci te lj a,kod sirenja svoje nauke u Helena -anatema ga bilo !

    Kubri ka , lmp lj el loga roha n jegovog iueenika, k oji [e n a zapo vijest p ersijskegskratja pod nio, da 111n so sa njegov:oga v13.-s ti tog p re jadnog t ij ela na s il u odr ije koza, -anatema ga bilo !

    Pavla IZ Samosato, presjednika vel ikeAntioh:ije suvreruenika Mane tova koji jebulaznio e [e G O S p O R puk i cov jok ida sudvije pri rode odjel jene ineudrui iye j edn' asa , druzorn te 'ie idruzo l lt os ta bezbosno, b ~ ubuncao, -anatema ga bilo!

    Koji tvrde, da ima 0 im sve to ZiV0-tv orne tJ:ojiee ) hi a: Boga oca, iovaplocenerijeci, Bo -a Sina, Go poda na"~egoa ISl1Sa.HI:lsta i presvetoga Dnha d'l'uga kakvatrojica ill nadmodna sila, sto jam na Daj~vlliil' l1 oel sedI1 lero nebesa, po gadnQj ilaz.uoj n njih prikazi Je sa ij ev o i, - ana:tenlaih bilo!

    Petra, osnivaea .raskola Masalijmraca iiiLil;::opetrijlUlaca iFundaiata iBogumila, kojije sebe slllna.1Jrozvao Hristom iobjavio, da C eposa}e smrti 'uskrsnuti, ikoj i b i r ad i t oga p ro -9 ,i va t I ikopet ro s, !l to j e svo jim opakim 1'3.8-kolnickim drugov ima, kac1a bi radi svejihnebrojenih carolija i gadnih cina pravomkamenjem zasut , obecao, da ce pli .l sl ij a3 dana.uslrrsnuti; j s jedeci oni por ed smradn ih . nj e-g ovihostaaaka u kaaa sa po slije 3 dana unjemll demon u prilici vuk a izlaze ei iSPQd.gQmile kamenja) - a11atema "'a hilo !

    TIo;U}'l[I ' t i p ex ~a~o a c hw v T C P O E O P t p T I jc ;,! lE . yc !A r j C ;' A 'n w x d o. :~ , ( ;~ X p 6 \) cp y e y D ' I O t - t Mi-' I " 1 ' l : 0 C ; , " l < ; a ~ a 'l & pW 1 tO '1 ~ t) 'o v (v o: t ' tO Y R U pl O Yc p A l l a f i ~ G o : ' l" t a 3 ) , "1 .0:1 0 6 0 C P U O l < ;o l ll P " l" ) l- l eV W ~ ' > ( o :tc iy .o tV W ' I~ "t W < ; E X O U O < Z C; t pO C ; t au -r ac ; x o :: d U o :eX & e f 1 \ O : o u o C P Y l 1 - lO ' o : :Y " t t ) - & ' 1 0 : 3 ' E P 1 X!

    T o re ; ) ,E Y O U O " l r),~'1 " t 1 j c ; & : y [ ~ ( w o : p x ( X l 1 ~' t p l l i o ~ , 1 jy -o u '/ " tO O S Q\ ) x a :t I T a' t p O c ; x a:a a p y . w l : ! - E ' l t O e ; Abyou ' l . o : t Two ' t o O a E OU , 1 : 0 UKupfou "III-til'! ' l 1j aou X p tc r1 : 0U , ' )t a t " to [ i T C C I .: '1 o :y i our r' l u ! ) -a "t o ~ h ep w i ' t ! ' i 1Z e (V a t ' t p t! i oo :, Y J XIX:o m : p y .s t p .S V " I ) '1 E ~ o u O ' ( a\ 1 " E " f r i I ' tl f ! U T C E " P ' t O : 1 :l !) t m vE 1 t 't O : o O p a yt ;i iV E T C t X IX & " I )~ v 1 jv " ) ' l, o: "t a ' t' lJ v ~ /' j -A O p $ : '1 x o :l t j! S O O E 1 t( Y P O : C PO \ lnap' a u " t o f . < ; ' H a o : : l 'o uI Jp aG t ": _ - a 'l Ii & E tt a!

    T or ~ H r o ua t 1 .1 1j o I . 1 1a v w cp e A t a V 1:oC~a ~ L O U I - L S ' lQ t e ; " to u l :! S l O U o : 1 t 1 : t a f 1 IX ' t O < i ; e y y [ v s ~ a t( . t . G ' / ' l ) v D e T I) 'I O T CO U O o : t o: v E u x t( 'l ' tO V E V O (' )W V' l t O : t G u v o u al W I .1 V D V o o :l l. 10 V a a T C A C G U 1 I E lV , A " X .l 'lY & : ~ ; < .. o .: G 1 0 '1 " t w v " C ( x .o f 1 e 'I W ' I E x. ' to u % p o m :i :-'topp~ U l C i 7 C p " C - r l ' l cp u Cit v) i . \ ' tw O ~ x o: :t ' t ~V' t OO V O c .: t f1 0 ' l W V O O U A d o: : '1 , W V U % O ' T i ' j l j O ' T C O U -a al ~ E O x 1 )e ; H o :u 'l o( J, V W V e r. : tc pm ; n~ A o m o " "t o' )t o :t ' 0 : 0 1 :0 u < ; Q o : t[ 1 0 V ( W Q e ; 7 t v E : U I .1 a & o p a 1 : W e ; y , o : l .

    Tihika, druga iuceni ka n jeg; ova kOl "i'.je idn~_ge bozije knj ige patvorio i JD'iVQtumacio, na_pose pak eije lo evallgjelje p I '>l\fatej!l i sve izreke 0 Bogu oell i jos 0svetom Duhn krivo tumacaei svamo llaSYQgad lmovnoga oca , t e tako s lavl l boz jj upl'e:nosio na sm.radne osniv:ace njegove sQP-stvene jer.esi - anatmna ga 1)i10!

    Koji vele, da nema malt-ve koristionima, 1w11 su ndostojeni bo~ijega kr~tenia,ec da iia molitva odgoni demona} 51;0sa IIcovjeku naLazi i s n jime b i- vs tvuj e:Jer kao sto priro(lu jsto tako d a llw;lja dujesvak od praoca i ]_)ocUoZn.ost dem.o:ninla .Kada se ovi izgone svesrdn6m molitvoJTI,polazi napo kon clelllOllski d uh koji impripada nevimvo i neosj etljiv 0 , a svoje

    Laodo a, Sahu , AdeHeja, Rerma j Si-meona jost al e, koi i s u i zr igali o trov oovakvQ

    1) To j es t: y.c

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    27/92

    a Z c r { f ' 1 ) ' , W ~ 1) : x .e d ' ~' I o (" (. ,. sI O :' 1 7 t o: po u cr lo .: v c po .: V E~p u n ' O C t 2 ) G1) I J . . o . : ' [ ' I OV 'to j J . k ' / Q 'W f 1 0 . : t " 1 l ~ f1 7 t a a , O U ~X l ' l~ c rEW ' ; E J -e u&Epou cr&GU , ' t~ v O S t j J u X ~ v t"/jI; ~ 7 t l' " X ?l p w ' p0 7 t i 'j ~ , 0 0 0E O ' / & 7 t ( .t A c i: n E cr .f ) 'C t t, )to!\f 1 1 J f ' . E - c t oero-f.hn ) , Q ( w b v l l ) ! J . i r c e v 'l )O " te { ~; m s-~ Q u c r 1 J ~ 'to c r w l L < X , IL~'E o l o o : o : x . o : / , ( o : < ; , x o :A . o 6 c r 1 J < ;; ;0 1 1 V O U I I X O ' . : ( 't~v ~ux~v a 1 t D m x c r " ! ) e ; e v e : p y e 1 a . ;' it o v' I) p, x e; ' t p a 't E U O j J .. Y Q (< ; 4) ' X 0. :1 e v & u j. l ~ c rE W < ; ,O U ~~6'1ovO E ' tW ' ! ' t O L O & ' t ( J ) '/ r : d r: J X l rr w v ' i t C t , { h i > va n c t A ) , & T I E O & o . : t & ) ,A IX x ed 'tit V-,SAAwra; Q ' o . : c p w ~npo~/,i7te:tv J ' t ' ~ v &'Y[IXV 'tptdoo.: O c p & c t A l l o C P O ! v w o ; ;, f r ' s w p e : t v , x o . : l { ) ' E o A o y 1 a : e ; xe d & d w v j . 1 u O ' t " 1 ) p [w v. i~ w O c r { ) - O ' .: t, - I X v d . l 1 ' s ( . L o . : !

    Tote; 7 t O : P E l c r d y o \ } O ' ! E1:iplXe; y p o : - c p b : o ; ; ' ; t a p o :' t . & < ; l > 7 tO ' to O d r l o u IIvEoI10'.:;;0'; h c p w v 1 J & d O " ~ ,~o::~ napti " , w v & . y [ w v 7 tO: 1: ipwv ' l) lL t v 1 tO 'J p aoo -{ h :f cr o: . d. 0'170l' h liridslcih rukn I govore1 a sn ,.qe,j , d '~'ld ciahe-ehi' lista denona te tako 0" Je no .pIe Iva '" ,._'.. ) '~'''1iduei pob:ijulu ipabo~no Il.a,mjestaule b O ;l Jl ~i, svetacl>. ih ikona: niihovo ,postoval l.1e 1ldan; \anje pred niima, kao sa~Vl~ p~kva,renetrule udove, - anatem.a ih bilo!

    ~ b a mwkuKoii rade "0 toJl;J .e, ("a 0 or .Go~)oda Lloga i Spasitelja DaHeg.~ Isusa-c' d t' voum uce-Rrista koju je pre -ao sve!ffi ~ ,JniC1Dl~: aa one lwji v . l~ivjel'U.1u. krste u. a . S" D-1!lJ SvetoO'a 1ako senne ca 1 IDa 1 lUl< ~ ,le o ne. preporodi -eodom i dnhom, aa ne, b _.. k" su d:ik.lece. uniei u caratvo oZlle: 011. .na S e ovo sliiepi te pod uti cal ID sliesotonske koja u ujima dieluje, drznu sebul azn iti ' d a . \e svet o k rs tenje pust.a vodakso st G 1 'i za one linda, koji se na\a,zeiz:vall . nase vjere icrkve te s:uBogu saSVlffitugii, - anatema ihbilo 1

    Koj i dbsJjedno ova1t :VU blebeta~iu. . imahnitanlu c.asni izivOtvOl ' lU krst naZlV"aluvj e ' alima , a sve to kr~teni. pu~~m V~~0~t e da ue salu:zi oprosten.111g1."J]eha, ll tl dje od duha, ikoi i s vo ie odurne l: egie'cikepreoblace na lik l~lloga k~luglera, ~aon.da nadijevaiu im ovik:vo lme, dok 1epace pogubljeuje dusa itiiela, niihovih1 -anatema ih [email protected] 1

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    28/92

    22 6

    Koji kazu da je iI)rimauJ'e x.0' I . . ...sUQo-aJe a 1 kl"vi gospoda na s eO 'a Isusa ' ;_ .,

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    29/92

    J 1 0V O ' 1 ' to cI'/Ct~ E X e t v ) , e y o u : 1 t , x ,d ! J . 1 )o e v ' t l& c p B t j L o V Y j n po \; ~ U X ~v ' t l. 'K E P O O \; x E : y. ' t 1j a& a t,l .w va o E ' t o : nap' a l J' ti ll v o l oa V - l .0 f t E V a - I.a! na-p a c l I (fol. 35b) D O f . L E V a O ' / ' IJ u l c p O p O : ' t U r x 6 . '1 E t ' I ,- ,- - t X v& & E j La !To~ : y .o : 't a ~ w D o ll iv o t r; ; ' ti ll 'l l { h w c ro c p oo y ano-c r ' tO A o o ' l , O J~ p , 7 j ex . II ve uf 1I X ' t or ;; & y lo u, a lA E 'I .' l .ol/dar;; x 1 ) P u ~ c Y . ' t w v 't o e uo :y yH w v, e au 1: 0 0r ; ; D Ec p i f u x O U Q W ex ' tt V O r; ; i l 'e w -r e pa r; ; O t jl E W ~ J 1 u sr cr & a t' t o : & .n o p p 1 ) ' t a , !Xu va ( ; i l , e c r 7 t e c r w r ; ; ITa D A o r ; ; 1 J : Y . oU G EY ,& 0 0) ( . E ~O V A a A '7 ja at a v & pw m p' a l) " to o; 1:aihaE c o E v a t y . a : A iy EW x a: ' t o or ; ; n o :p ' a u 'tw y p . u ou -f tE v o u~ O t 0 6. cr X E tY ) ' ) ' . .1 :1 :1 1:d:,~ o tx d ~ e f.L ~ po v' t 1) G' a~ )' ) ' . a 2 napa1'CA7)l;[ar,; f tE . fC o v a~ ' ti ll Y & s o x 7) p U y. W '1e X 'l W C 't e) ,w y A O Y l C0 ft ey ~ ' ! ) x e d Y,cl!'ta ' tO U 1 : 0 i Y . E t-v w v s a u' to o r; ; ( m e p~ ti l' E tc rt '/ t i l t ; x a l j .l < o v ou , :; C j ( J. l~ O -l l E ' I o u r ; ; ' tau no:nol,; x 6c r p.o u & r . o XA U f l V OU , -& V ~ . a 'E f . " . o;t

    T o r r; ; ) , Y ( , M J l Y W I ; ; E l J 1f / ' t tl ,; sl; a f )' to jj ' ta uR u p l o u aZO'&'f {twl; ; l l' rt 1 :a ' l0 l lE ' IO U ' to r r; ; & : f 1 IX P - m -v o u c r w &xoua'Q ' to 1 1 & q i w v 1 :a i Got at & : f 1 I X p ' t t a tU,G U Y , & U o o

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    30/92

    Ua clanak "Prilozi k objasnjenju imora bosanske historije",

  • 8/3/2019 Glasnik Zemaljskog Muzeja 1893./god.5 knj.2

    31/92

    (lnacrce 0 Me ra J IJ ? Y f1 iP - n-CH lV I r pOThU r JI al Vr a x e p :q e rOBa l: I: E C IDV I .ITpTIon:ll..lo

    qCTOC 6oc. -xep1. l , . 3 eM lUbCJw r M J s e j a ~l .P ' '& . upo Tpyxeua.

    I~ao Bocna 06uJ I y j e R Xepnerosaaa npexIICTOpH'-mnM cnOl