GLASILO SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE akcija ... · stavljeni su tek u razdoblju nakon 2. svjetskog rata. Njihov je cilj bio osigurati socijalnu sigurnost u starosti, temeljem

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. ožujka 2018. • Broj 476

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Kako ćemo (i od čega) živjeti u starosti politička je odluka u kojoj moramo sudjelovati svi Str. 4. – 6.

Prav(d)a za žene! Str. 8. - 10.

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb





UMJESTO OSVRTA

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Ovo je materijal koji je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dostavilo socijalnim partnerima kao podlogu za raspravu u vezi mirovinske reforme za tematski sastanak u sklopu Europskog semestra!

PRIJEDLOGREFORMSKIHMJERAZANACIONALNIPROGRAMREFORMIZA2018.GODINU–MRMS(Upravazamirovinskisustav)

Osiguranje održivosti i primjerenosti mirovinskog sustava provest će se kroz 3 mjere: 1. poticanjem dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja prava na mirovinu 2. unapređivanjem sustava staža osiguranja s povećanim trajanjem 3. unapređivanjem kapitaliziranog mirovinskog sustava

1. Mjera poticanja dužeg ostanka u svijetu rada planira se izvršiti izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju i to kroz sagledavanje mogućnosti za:

- ubrzanje izjednačavanja dobi za prijevremenu i starosnu mirovinu za žene i muškarce - postupno ubrzanje podizanja dobi za starosnu mirovinu za žene i muškarce - povećanje tzv. penalizacije prijevremenog umirovljenja - proširenje kruga umirovljenika koji rade i primaju mirovinu - uvođenje dodatka na mirovinu za korisnike mirovina iz I. i II. stupa mirovinskog

osiguranja 2. Mjera unapređivanje sustava staža osiguranja s povećanim trajanjem planira se provesti izmjenama i dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem sagledavanjem mogućnosti za:

- smanjenje broja radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem

- smanjenje ukupnog broja osiguranika koji će ostvariti pravo na mirovinu primjenom staža osiguranja s povećanim trajanjem

- redefiniranje instituta staža osiguranja s povećanim trajanjem

3. Mjera unapređivanja kapitaliziranog mirovinskog sustava planira se provesti izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima sagledavanjem mogućnosti za:

- postizanje veće sigurnosti mirovina i bolje zaštite članova i korisnika dobrovoljnog mirovinskog sustava putem novih zahtjeva za upravljanje, bolje procjene vlastitih rizika prema Direktivi 2016/2341 (IORP II) o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, novih zahtjeva za korištenje depozitara i pojačanih ovlasti nadzornika, a time u budućnosti i većeg broja članova u otvorenim i zatvorenim mirovinskim fondovima

-.boljom procjenom rizika ulaganja kapitala, ojačavanjem ovlasti nadzornika, omogućavanjem veće disperzivnosti ulaganja mirovinskih osiguravajućih društava

Događaji

Glavni tajnik ETUC-a ponovno u HrvatskojNakon nepunih godinu dana od

posljednjeg posjeta, 13. ožujka u posjet Hrvatskoj ponovno je

došao glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC) Luca Visentini. Tijekom posjeta, Visentini se sastao s vodstvom i stručnim službama SSSH i NHS-a u Radničkome domu, te s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem, mini-strom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem, ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadom Murganić i ostalim suradnicima.

Ključne teme sastanaka bile su Europski stup socijalnih prava i konkretne akcije Vlade za pristupanje i provedbu Stupa, Savez za konvergenciju plaća među istočnim i zapadnim članicama Europske unije i kolektivno pregovaranje, Europski semestar i socijalni dijalog kao ključni mehanizam europskoga socijalnoga modela, te osobito mirovinska reforma i kvaliteta radnih mjesta.

Nakon usvajanja Europskoga stupa socijalnih prava 17. studenoga 2017. u švedskome Göteborgu, sindikati sada traže njegovu provedbu. Od Vlade smo zatražili konkretne akcije i podršku zakonodavnim inicijativama na europskoj razini. To se prije svega odnosi na usvajanje direktive o usklađivanju privatnog i profesionalnog života, direktive o općem pristupu soci-jalnoj zaštiti, te o prilagodljivim uvjetima rada. Ove bi zakonodavne incijative trebale osigurati proširenje prava i socijalne zaštite na sve kategorije radnika, neovisno o statusu zaposlenja. Hrvatska mora hitno riješiti problem ubrzanog rasta i preveli-kog udjela prekarnog, tj. nesigurnog rada u ukupnoj zaposlenosti, po čemu smo vodeća zemlja Europske unije s visokih

8,4 posto u odnosu na EU prosjek od 2,3 posto. Hrvatska je također daleko iznad europskog prosjeka po udjelu zaposle-nih na određeno vrijeme (s 22,5 posto naspram europskih 14,8). Nakon niskih plaća, upravo je slaba kvaliteta radnih mjesta vodeći razlog iseljavanja iz Hrvat-ske, pa je usvajanje navedenih direktiva, bolje poštivanje postojećega radnoga zako-nodavstva, te sprečavanje daljnje fleksibili-zacije radnoga zakonodavstva od ključne važnosti.

Istaknuli smo i zahtjev za povećanjem plaća, te tražimo aktivniju ulogu Vlade u podizanju plaća kroz daljnje podizanje minimalne plaće do najmanje 50 posto prosječne plaće, ali i svih plaća kroz jača-nje sustava kolektivnog pregovaranja na svim razinama, a osobito granskoj, te mogućnost uvođenja naknade za kolek-tivno pregovaranje. Glavni tajnik ETUC-a pozvao je Vladu na pridruživanje i potporu Hrvatske Savezu za konvergen-ciju plaća, sindikalnoj inicijativi za izjed-načavanje plaća između istoka i zapada EU-a, koja bi trebala okupiti sindikate, vlade i poslodavce. ETUC će u Sofiji 26. lipnja, za vrijeme bugarskog predsjedanja EU-om, održati konferenciju o konver-genciji plaća, a Vlada RH prihvatila je poziv za sudjelovanjem.

Ovogodišnje Izvješće za Hrvatsku ima vidljivo veći naglasak na socijalnoj dimenziji Europskoga semestra, no sindikalna strana inzistira da novi soci-jalni indikatori budu ugrađeni i u speci-fičnim preporukama koje će Europsko vijeće, na prijedlog Komisije, usvojiti za Hrvatsku. Sindikalna strana izrazila je oštro protivljenje ubrzanju podiza-nja dobi za odlazak u mirovinu i većoj penalizaciji radnika. Jasno smo izrazili stajalište kako ubrzanje podizanja dobi za odlazak u mirovinu neće riješiti probleme mirovinskoga sustava. Umjesto toga, tražimo uravnotežen pristup proračun-skih i socijalnih elemenata kako bi miro-vinski sustav bio održiv i adekvatan: to podrazumijeva prije svega veće plaće, borbu protiv sive ekonomije i učinkovitu kontrolu uplate doprinosa, povećanje stope zaposlenosti, ali na temelju kvalitet-nih radnih mjesta, bolje mjere poticanja

starijih u svijetu rada (posebno populacije između 55 i 64 godine života čija je stopa zaposlenosti samo 38,1 posto), te borbu protiv diskriminacije starijih osoba.

Deklarirana potpora Vlade sindikalnim zahtjevimaPredsjednik Vlade Plenković govorio je o aktivnostima Vlade u provođenju reformi, te je dana podrška prijedlozima sindikata. Vlada je priznala kako postoji potreba jačanja socijalnoga dijaloga u Hrvatskoj, ponajprije po pitanju europskih tema i načina na koji se koordinira Europski semestar i uključuju sindikati, te potreba za redovitijim sastancima. Vlada je podu-prla i inicijativu sindikata za veće plaće, te priznala kako je to jedini način zadrža-vanja mladih u Hrvatskoj. Istaknuto je i kako Vlada namjerava podići minimalnu plaću na 50 posto prosječne plaće do kraja mandata. Vlada planira ukinuti olakšice poslodavcima za minimalnu plaću kako ih se ne bi poticalo na zapošljavanje radnika na minimalnu plaću, već Vlada ima za cilj osigurati potpore radno-intenzivnim industrijama. Naglašena je i potpora Vlade inicijativi za usklađivanje privat-nog i poslovnog života, ali i konkretnim zakonodavnim inicijativama koje imaju za cilj smanjenje udjela prekarnog rada. Što se tiče mirovinske reforme, ministar Pavić naglasio je kako Vlada kreće u proces mirovinske reforme. I sindikati će biti uključeni u cijeli proces, jer je cilj postići održivost mirovinskog sustava, ali i adekvatnost mirovina.

SSSH će Vladi RH i nadležnim mini-starstvima uputiti prijedloge s konkret-nim inicijativama kako bi se zaključci sa sastanka i deklarirana podrška sindikal-nim zahtjevima doista i realizirali.

Dijana Šobotaizvor: vlada.hr

sindikalna akcija | 3

DogađajiMirovinska reforma

Kako ćemo (i od čega) živjeti u starosti politička je odluka u kojoj moramo sudjelovati svi

Već dvadesetak godina u Hrvatskoj se svako malo govori o miro-vinskoj reformi. Istina je da se

mirovinski sustav, kao i svi drugi dijelovi socijalne države, mora kontinuirano mije-njati i prilagođavati novim društvenim i ekonomskim prilikama. No problem s „vječnom“ mirovinskom reformom je u tome što se zaboravlja da svaka promjena nije uvijek reforma. Sama riječ „reforma“ toliko se istrošila da smo već zaboravili što ona zapravo znači: zahvat u ključne elemente nekog sustava, koji rezultira bitnom promjenom njegova sveukupnog funkcioniranja.

Zbog nedostatka sposobnosti i hrabrosti za prave promjene, naši su političari odavno počeli raznorazne male i velike mjere nazivati reformama. Pa se tako čini da „mirovinska reforma“ traje već dvadeset godina, a sustav je još uvijek loš i neodrživ. Kao rezultat, stječe se dojam kako pravoga rješenja zapravo i nema, a građane se uvijek iznova uvjerava kako nema alternative snižavanju miro-vinskih prava, uvijek s istim rezultatom – radit ćemo još duže, za niže mirovine.

O mirovinama se odlučuje političkom odlukomDrugi problem s mirovinskom reformom jest u tome što se sustavno prikriva njezino suštinsko političko značenje. I vladajući, i tzv. nezavisni stručnjaci (a koji to nisu), ponašaju se kao da se o mirovinama može razgovarati kao o matematičkom pitanju, u kojemu brojke sve govore. Ne dopušta

se prava rasprava o smjeru reforme, nego eventualno o njezinim nijansama.

No mirovinski sustav zapravo je prvo-razredno političko pitanje. To znači da ključne odluke ne mogu biti prepuštene stručnjacima, koji nas uvjeravaju kako je njihovo rješenje jedino ispravno, nego da se radi o izboru u kojemu postoje alterna-tive, a odluku mora donijeti cijelo društvo. Tipičan primjer zamagljivanja političke dimenzije upravo je pitanje povećanja dobi za odlazak u mirovinu. Naizgled, logika koju nam nude je jednostavna: živimo sve dulje, pa moramo i dulje raditi. No odluka o tome koliko ćemo dugo raditi, a koliko dugo uživati u mirovini, ne može se donijeti matematički, već se upravo radi o političkoj odluci, pri kojoj su sasvim legitimni različiti izbori.

Kao društvo, možemo svjesno odlu-čiti raditi kraće, kako bismo dulje uživali u mirovini, makar to značilo da će nam mirovine biti niže. No isto tako, možemo odlučiti da ćemo dio sredstava za miro-vine financirati iz drugih izvora. Ideja da se mirovine moraju financirati iz dopri-nosa na plaće, koliko god bila logična, samo je jedno od mogućih rješenja. Sve to upozorava nas na potrebu da se vratimo na sam početak priče i temelje na kojima je mirovinski sustav zasnovan.

Izvori javnih mirovinskih sustavaMirovinsko osiguranje spada u relativno mlada dostignuća socijalne države. Ideja da bi radnik nakon određene dobi trebao

prestati raditi, a početi primati neki drugi oblik prihoda (tj. mirovinu) pojavila se tek u drugoj polovici 19. stoljeća. Sve dotada važilo je pravilo da moramo raditi sve dok ne umremo, ili barem dok ne postanemo nesposobnima za rad.

S vremenom, povećanje udjela starije populacije i porast gradskog stanovniš-tva naveli su društvo da počne tragati za drugim rješenjima. No još je mnogo vremena prošlo prije nego što je miro-vina postala uobičajenim dijelom života. Univerzalni sustavi mirovinskog osigura-nja, koji pokrivaju sve zaposlene, uspo-stavljeni su tek u razdoblju nakon 2. svjetskog rata. Njihov je cilj bio osigurati socijalnu sigurnost u starosti, temeljem društvenog (političkog) dogovora o tome koliko radno aktivni dio društva može izdvajati za tu svrhu, i koja je primje-rena dobna granica za prelazak iz radnog života u umirovljenički.

Mirovinske sustave kakvi danas prevladavaju u Europi uspostavila je država, jer se, kao i kod mnogih drugih socijalnih usluga, radi o pitanju koje je nemoguće efikasno i pravedno riješiti oslanjanjem na privatnu inicijativu i tržište. Mirovinski sustav koji je u stanju pružiti svima dostupnu zaštitu od siro-maštva u starosti nužno mora sadržavati elemente međugeneracijske solidarnosti, redistribucije, kao i zaštite od učinka ekonomskih kriza, a to je moguće samo ako njime upravlja država.

Međugeneracijska solidarnost i drugi mirovinski stupNaš mirovinski sustav, kao i mnogi drugi, počiva na međugeneracijskoj solidarno-sti, čiji je temeljni princip u tome da oni koji rade financiraju isplatu mirovina za sadašnje umirovljenike. Kada današ-nji radnici odu u mirovinu, zauzvrat će buduće generacije radnika financirati njihove mirovine.

Nasuprot tome, postoji i ideja da svaki radnik štedi za mirovnu sam za

U prvom iz niza članaka o mirovinskoj reformi podsjećamo na razloge postojanja sustava mirovinskog osiguranja i njegova ključna načela, te donosimo nekoliko uvodnih razmatranja o njegovoj reformi. U idućim brojevima nastavit ćemo detaljnije analizirati pojedine mitove o mirovinskoj reformi koji se sustavno plasiraju u javnost radi suzbijanja otvorene rasprave i nametanja upitnih rješenja kao jedinih mogućih

4 | sindikalna akcija

Događajisebe, na svojem osobnom računu, te da se sredstva koja je uštedio tijekom radnog vijeka kasnije koriste za isplatu njegove mirovine. Pritom su, naravno, moguća različita rješenja u pogledu toga kako se ta ušteđevina u međuvremenu ulaže i tko njome upravlja (država, poslodavci i radnici ili privatne financijske institucije).

Dosad najznačajnija, i ujedno jedina zaista strukturna, reforma hrvatskog mirovinskog sustava bilo je uvođenje obveznog tzv. drugog mirovinskog stupa, temeljenog na individualnoj kapitalizi-ranoj štednji, koji je počeo funkcioni-rati 2002. godine. Jedna četvrtina miro-vinskog doprinosa (tj. 5 posto bruto I. plaće) preusmjerena je na osobne račune u drugom stupu, dok se preostali dio (15 posto bruto I. plaće) nastavio uplaćivati u prvi stup, odnosno koristiti za isplatu sadašnjih mirovina.

Uvođenje drugog mirovinskog stupa bilo je iznimno skupo. Današnji umirov-ljenici za vrijeme svojeg radnog vijeka financirali su svojim doprinosima isplatu mirovina starijih generacija, pa s pravom očekuju da današnje radno aktivne gene-racije isto čine i za njih. Stoga dio današ-njih doprinosa koji je umjesto toga preu-smjeren u drugi mirovinski stup država mora nadoknaditi iz općih poreza. Taj iznos naziva se „tranzicijskim troškom uvođenja drugog stupa“, i postojat će sve dok među umirovljenicima budu posto-

jali oni koji su tijekom radnog vijeka uplaćivali samo u prvi stup. Trenutno on iznosi 5,4 milijarde kuna godišnje, i najveći je pojedinačni uzrok defi-cita državnog proračuna. Razmatrajući mogućnost uvođenja drugog mirovinskog stupa kakav danas ima Hrvatska, neke znatno bogatije zemlje zaključile su kako si takav trošak ne mogu priuštiti.

Drugi mirovinski stup predstavljen je kao jedino moguće rješenje problema starenja stanovništva i sve nepovoljnijeg omjera broja zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika. Činjenica da radnik dobiva svoj „osobni“ račun, i jamstvo da će se doprinosi koje plaća koristiti za isplaćivanje upravo njegove mirovine, trebala bi riješiti taj problem. Na prvi pogled, to se mnogima činilo uvjerljivim i razumnim. Međutim, s ovim koncep-tom, a posebno s načinom na koji je on primijenjen u Hrvatskoj, postoje brojni problemi, o čemu ćemo više pisati u jednom od idućih brojeva.

Privatizacija mirovinskog sustavaMožda najvažniji problem leži u tome što preusmjeravanjem doprinosa na osobne račune mirovinski sustav gubi svoje javno značenje, privatizira se i individualizira, te pritom gubi svoje ključne značajke: solidarnost i redistribuciju. Pritom valja podsjetiti kako je glavna uloga mirovin-

skog sustava osigurati dostojanstvenu starost, a za to je, kao što smo već nagla-sili, potreban javni sustav. Kompenzacija za minuli rad, striktno vezana uz zaradu tijekom radnog vijeka, bila je tek sporedni cilj pri uvođenju mirovinskih sustava.

Pojedinac ne može biti isključivo osobno odgovoran za to koliko je uspio zaraditi tijekom radnog vijeka, jer na to utječu i mnogi razlozi izvan njegove moći. Poseban problem javlja se sa ženama, jer velika količina neplaćenog i društveno nepriznatog rada koji obavljaju u obitelji izravno utječe na njihovu lošiju poziciju na tržištu rada i niže plaće. Stoga miro-vinu ne možemo vezati samo uz ostva-rene prihode.

Javni mirovinski sustav ovakve probleme u određenoj mjeri kompen-zira, ali ne i onaj privatni. Zbog toga je temelj mirovinskog sustava u svim europ-skim državama i dalje javni. Unatoč svim njegovim nesavršenostima, moramo razmišljati kako javni sustav poboljšati i prilagoditi vremenu u kojemu živimo, a ne kako ga zamijeniti onim privatnim.

Zašto nam trebaju nova rješenja?Pritom uopće ne treba zazirati od toga da država dio rashoda za mirovine pokriva iz općih poreza ili nekih drugih izvora. Štoviše, kako stanovništvo stari, a udio prekarnog rada intenzivno raste, čini se da nema drugog rješenja. Miro-vinski sustav temeljen na doprinosima izrađen je po mjeri društava u kojima postoji puna i neprekinuta zaposlenost, ili još preciznije, i za današnju situa-ciju problematičnije, puna zaposlenost muškaraca.

O čemu se govori, a što se prešućujeU Hrvatskoj se u raspravama o mirovinskoj reformi stalno ponavlja da moramo raditi dulje (ističući kako živimo sve dulje, ali prešućujući da je to još uvijek puno kraće od europskoga prosjeka), kao i da treba povećati penalizaciju prije-vremenih mirovina (ističući kako je ona manja nego u nekim drugim zemljama, ali prešućujući da radnici u prijevremenu mirovinu ne odlaze po svom izboru, nego zato što su na to prisiljeni).

Ono o čemu se ne govori, uključuje znatno duži niz pitanja. Ne spominje se kako imamo jednu od najnižih stopa mirovinskog doprinosa u Europi. Ne spominje se da poslodavci, uključujući i javna poduzeća, sustavno potiču radnike na odlazak u prijevremenu mirovinu, nuđenjem stimulativnih otpre-mnina kako bi smanjili, ili pomladili, svoju radnu snagu. Ne spominje se kako država ne čini ništa da suzbije diskriminaciju starijih radnika.

Također, sustavno se manipulira podacima o „deficitu“ mirovinskog sustava, kako bi se stvorio dojam da je on u današnjem obliku neodrživ i da nema alternative privatiziranoj, invidualnoj štednji. Tako često čujemo da je svega malo više od polovice rashoda za mirovine pokriveno prihodima od doprinosa. No nitko ne govori kako dio toga deficita uopće ne postoji, jer ga po definiciji mora platiti država (tranzicijski trošak uvođenja drugog stupa i miro-vine koje nisu stečene na osnovi staža), a da velik dio uzrokuje neprijavljeni rad.


DogađajiMnogi mladi danas kasno ulaze u

svijet rada, rade na kratkim i nesigurnim ugovorima, uz duga razdoblja nezaposle-nosti, i često primaju dio plaće bez uplate poreza i doprinosa. Glavna krivnja za takvu situaciju, naravno, nije na njima. Vezanje njihovih mirovina isključivo uz uplaćene doprinose neće im omogućiti dostojanstveni život u starosti, a miro-vinski sustav neće ostvariti cilj zbog kojeg je uspostavljen. Osim što im društvo nije omogućilo pravo na rad za vrijeme radnog vijeka, kaznit će ih i u starosti.

Stoga je posve prirodno tragati za novim rješenjima. Primjerice, mogli bismo razmišljati da se dio troškova miro-vina financira nekim postotkom poreza na dodanu vrijednost, ili namjenskim porezima, poput poreza na financijske transakcije, ili poreza na prihod koji svojim radom ostvaruju roboti.

Nije istina da rješenja za održi-vost mirovinskog sustava nema, niti da postoji samo jedno rješenje (privatiza-cija). Unatoč svim svojim problemima, Hrvatska je danas na višem stupnju tehnološkoga razvoja i društvenoga bogatstva nego ikada ranije u povije-sti. Stoga je cinično tvrditi kako naše društvo nije u stanju osigurati dosto-janstvenu starost za sve. No to možemo samo uz zadržavanje javnog mirovin-skog sustava, te otvorenu raspravu o mogućim opcijama nastavka mirovinske reforme, temeljene na ozbiljnom razma-tranju novih ideja, umjesto na slijepom prihvaćanju nekoliko teza koje nisu znanstveno utemeljene.

Izbor uvijek postoji, u njemu je i bit politike kao procesa putem kojega neko društvo donosi zajedničke odluke, a sadašnjost, i budućnost, mirovinskog sustava pravo su političko pitanje. Zbog toga o njemu ne mogu odlučivati „stručnjaci“, niti političari iza zatvorenih vrata, nego odluku moramo donijeti svi zajedno. To je, naravno, teško i kompli-cirano ostvariti, ali nitko ne tvrdi da je demokracija jednostavna.

Darko Šeperić

U sljedećem broju:Podizanje dobi za odlazak u mirovinu – poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, ili osuda na nezaposlenost i siromaštvo u starosti?

GDPR - Nova europska uredba o zaštiti osobnih podataka

Dana 25. svibnja 2018. godine u Hrvatskoj će se početi primje-njivati europska Uredba o

zaštiti osobnih podataka - GDPR (General Data Protection Regulation). Riječ je o jedinstvenome rješenju za zaštitu osobnih podataka koja će se u cijeloj EU primjenjivati izravno i jednako, što znači i da tim danom prestaju važiti hrvatski zakoni iz toga područja.

Razlog za donošenje takvoga propisa na razini EU potreba je da se spriječi zloupotreba i curenje osobnih podataka pojedinca, imajući na umu posebno opasnosti i mogućnosti svoj-stvene tehnološkom razvitku. Zbog toga razloga Uredba predviđa odre-đenu razinu obveza za sve one koji na bilo koji način prikupljaju i obrađuju osobne podatke, pri čemu je osobni podatak svaki podatak koji se odnosi na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a obrada praktički svaki kontakt s takvim podatkom. Voditelji obrade, kako se nazivaju svi oni subjekti koji na bilo koji način obrađuju osobne podatke - bilo da je riječ o tijelima javne vlasti, primjerice ministarstvima, bankama ili malim poduzećima - dužni su procijeniti rizik povrede prava na zaštitu osobnih podataka, te poduzeti

adekvatne tehničke i organizacijske mjere s obzirom na procese obrade koji se vrše unutar subjekta. Uredba uspostavlja i institut nadzornog tijela (u Hrvatskoj: Agencija za zaštitu osob-nih podataka) koje će po novome moći obavljati nadzor, te izricati i visoke novčane upravne kazne. Zbog toga je bitno da do datuma početka primjene Uredbe svi subjekti (pa tako i sindikati) provedu proces usklađivanja sa standar-dima, načelima i zahtjevima iz Uredbe.

Jednostavno rečeno, za nas kao građane EU, Uredba donosi razinu pravne zaštite koja priječi da se naši podaci neovlašteno koriste od strane onih koji za to nemaju zakonsko ovlaštenje, ili kojima za to nismo dali izričitu privolu. Podaci trebaju biti obrađivani pošteno i transparen-tno, ograničeno u odnosu na svrhu obrađivanja (kako količinom tako i trajanjem pohrane), moraju biti točni, a Uredbom se uvodi i kriterij pouzda-nosti, što znači da je teret dokazivanja usklađenosti sa GDPR-om na voditelju obrade. Uz to, Uredba uspostavlja niz zaštitnih prava za građane kao što su: pravo na prigovor, pravo na ispravljanje podataka, ograničenje obrade i pravo na brisanje, odnosno „zaborav.“

Sunčica Brnardić

Podaci o članstvu u sindikatuUredba u čl. 9. zabranjuje obradu osobnih podataka koji otkrivaju član-stvo u sindikatu. Ono uz bok podacima o rasnom ili etničkom podrijetlu, političkome mišljenju, vjerskom ili filozofskom uvjerenju, te genetskim i biometrijskim podacima, odnosno onima koji se odnose na zdravlje, spolni život ili seksualnu orijentaciju spada u tzv. posebnu kategoriju osobnih podataka. Obrada takvih podataka, međutim, dopuštena je uz privolu, za potrebe izvršavanja obveza i ostvarivanja prava iz radnoga prava i prava socijalne sigurnosti, u zaštitu legitimnih životnih, pravnih ili javnih inte-resa, te u sklopu legitimnih sindikalnih aktivnosti. Važno je napomenuti kako odredbe GDPR-a ne utječu i ne mogu utjecati na zakonsku obvezu poslodavca da obračunava i usteže sindikalnu članarinu prema članku 189. ZOR-a.


RaZgovoR s PovoDomJasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske

Proširiti primjenu granskog kolektivnog ugovora i uvesti efikasne kontrole isplate ugovorenih plaća

Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) i HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva sklopili su 20. veljače

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopu-nama Kolektivnog ugovora za graditelj-stvo iz 2015. godine prema kojemu se od 1. ožujka 2018. godine najniža osnovna plaća, uključujući i sve osnovne plaće po tarifnim stavkama, povećavaju tride-set posto, a ugovorena je mogućnost dodatnog povećanja plaće za deficitarna zanimanja. Dovoljan povod za razgovor s jednom od njegovih potpisnica, pred-sjednicom SGH-a Jasenkom Vukšić.

Usprkos različitim interesima, SGH-a i HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva pronašli su načina razgo-varati i dogovarati se i u godinama kada je bilo teško i sada kada ide na bolje… Koje je značenje granskog kolektivnog ugovora za radnike u graditeljstvu?

Kao i svaka gospodarska grana, graditeljstvo ima svoje specifičnosti koje se odražavaju na tržište rada kao i na soci-jalni dijalog. S obzirom na to da je riječ o radno- intenzivnim djelatnostima, oba socijalna partnera – HUP-UPG i SGH-a, unatoč različitim pozicijama u mnogim pitanjima, prepoznali su važnost kolektiv-nog ugovora kao instrumenta u suzbijanju nelojalne konkurencije, sive ekonomije i rada na crno. Zajednički je interes da na tržištu postoje »pravila igre«, a jedno od tih pravila je granski kolektivni ugovor s minimalnim radnim standardima koje moraju poštovati i naručitelji i izvoditelji.

Kolektivni ugovor za graditeljstvo, uključujući njegove inovacije od 2001. godine, ima zapravo status propisa jer mu je primjena gotovo kontinuirano proši-rena, a time i obvezna, za sve poslodavce i radnike u djelatnostima građevinar-stva. Naši članovi su uglavnom zaposleni u trgovačkim društvima u privatnom vlasništvu i za njih, kao i za sve ostale radnike, granski kolektivni ugovor je dobar pravni temelj koji bi im trebao osiguravati znatno veća prava nego što im to daje Zakon o minimalnoj plaći i Zakon o radu.

Kao što ste spomenuli, dosadašnji kolektivni ugovori bili su prošireni na sve poslodavce i radnike u djelatnosti u Hrvatskoj, što se očekuje i s ovim izmjenama, no problem je oduvijek bio izostanak kontrole njegove primjene. Kako promijeniti takvu praksu?

Naš zajednički prioritet je podno-šenje prijedloga za proširenu primjenu izmjena granskog kolektivnog ugovora, kao i zahtjev za uvođenjem efikasne kontrole isplate ugovorenih plaća. Za to je potreban novi zakonodavni okvir i proširenje nadležnosti državne inspekcije, jer u ovom trenutku država nije spremna potpisnicima kolektivnog ugovora dati javne ovlasti u ovom području. Inspekcij-ski nadzor i penalizacija su ključ rješenja koji će osigurati radnicima bolji materi-jalni položaj i, nadam se, ostanak i vraća-nje radnika u sektor, a paralelno će utje-cati na smanjenje nelojalne konkurencije.

Postoje zajednički ciljevi dvaju soci-jalnih partnera i po pitanju uređenja sektora po pitanju nelojalne konkuren-cije i socijalnog dumpinga, javne nabave i obrazovanja… Koje ste zajedničke inicijative po tom pitanju već poduzi-mali? Ima li rezultata?

SGH-a i HUP-UPG već niz godina ukazuju na probleme u sektoru. Na žalost, vlade se mijenjaju, a problemi ostaju. Sada, nakon potpisivanja izmjena KUG -a, Socijalno vijeće graditeljstva, kao bipartitno tijelo, uz spomenute priori-tete, nastavit će sa svojom inicijativom koju smo nazvali » Fer plaće i fer cijene - osigurana budućnost graditeljstva » prema Vladi i resornim ministarstvima vezanim za sustavno rješavanje problema u sektoru (strategija, nelojalna konkuren-cija, kvote za radne dozvole i dr.).

Osnovna plaća je povećana, no prosječna plaća u sektoru i dalje zaostaje za državnim prosjekom dvadesetak posto. Prilikom potpisivanja izmjena KU-a predsjednik HUP-ove udruge Mirko Habijanec izjavio je kako poveća-nje plaće, što se HUP-a tiče, nije poseban problem… U čemu je onda problem?

Budući da su pregovori trajali gotovo godinu dana, neke članice UPG su u međuvremenu podizale plaće desetak i više posto, tako da primjena KUG-a za njih neće biti problem. Ali tako se ne ponašaju svi građevinari. Previše je onih koji i dalje nelojalno konkuriraju i isplaćuju manje plaće. Dakle, problem je nesređeno tržište i sve posljedice koje nastaju u takvim uvjetima poslovanja. Desetak godina krize graditeljstva dobra je pouka za sve dionike u graditeljstvu kako ne treba raditi, naravno ako želimo učiti na pogreškama.

Žena ste na čelu sindikata koji je jako malo „ženski“. Kako Vas doživ-ljavaju članovi SGH-a, koji su u većini muškarci, i poslodavci?

U sektoru ima 12 posto žena. Toliko ih je i u članstvu SGH-a. Dakle, izra-zito »muški » sektor i sindikat. Već kao pravnica i glavna tajnica SGH-a stekla sam poštovanje i uvažavanje sindikalnih povjerenika i članstva, što se potvrdilo i na izborima 2014. godine kada su me izabrali za predsjednicu SGH-a. Bilo je nekih neprimjerenih reakcija pojedinaca tijekom izbornoga postupka, ali one su zanemarive. A poslodavci, bilo da ste muško ili žensko, kad ste na sindikal-noj strani, uvijek je teško komunicirati s njima, ali mogu reći da me profesionalno respektiraju.

Razgovarala: M. Tomić


UDRUŽENi siNDiKaTiMeđunarodni dan žena

Prav(d)a za žene!Zakon o ravnopravnosti spolova

navodi kako ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako

prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata. Ravnopravnost spolova jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije. Ravnopravnost spolova jedna je od najvi-ših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Idealno, no…

Žene su i dalje spriječene u dosti-zanju pune ravnopravnosti na tržištu rada. Upravo je područje tržišta rada i socijalne sigurnosti područje u kojem su žene suočene s raznim oblicima diskri-minacije. Žene zaustavljaju stakleni stro-povi koji im ne dopuštaju napredovanje, ali i stakleni zidovi koji ih segregiraju u posebne poslove, ženska, slabije plaćena zanimanja i u kojima sve više caruju prekarni oblici rada, što, u konačnici, rezultira manjom mirovinom ili sve težim ostvarivanjem primjerene mirovine teme-ljene na radnom stažu.

Tijekom radnog vijeka nisu lišene ni seksualnog zlostavljanja, uznemiravanja i ucjenjivanja na radnome mjestu.

Da siromaštvo ima žensko lice potvr-dio je i okrugli stol Saveza samostalnih sindikata Hrvatske „Prav(d)a za žene“, organiziran 8. ožujka, u Radničkome domu povodom Međunarodnoga dana žena. O temi su raspravljale Božica Žilić, predsjednica Ženske sekcije SSSH i pred-

sjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK), Sunčica Brnardić, pravna savjetnica SSSH, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgo-vine Hrvatske i dopredsjednica Ženske sekcije SSSH, te Jasna Petrović, predsjed-nica Sindikata umirovljenika Hrvatske i dopredsjednica Ženske sekcije SSSH.

Zaboravljeni standardni oblik zapošljavanjaŽene su od pamtivijeka bile pod teretom zabrane znanja! Kako je napomenula Božica Žilić, žene danas u obrazovanju postižu jednako dobre rezultate kao i muškarci ili čak bolje, ali to se ne odra-žava na tržištu rada. U 2016. godini je 33 posto žena u EU imalo završeno visoko obrazovanje u usporedbi s 29 posto muškaraca. No, žene su i dalje malobrojne na vodećim položajima najvećih podu-zeća u EU. Jedan od razloga, gledano za Hrvatsku, zašto je to tako je i prebacivanje obvezne brige i skrbi države za najosjet-ljivije skupine na žene, ali i teritorijalna i cjenovna nedostupnost javnih servisa.

Društvo je zaboravilo, bilo u svakod-nevnom razmišljanju ili zakonskom štiće-nju odredbi, kako je ugovor na neodre-đeno vrijeme standardni oblik, a ugovor na određeno vrijeme nestandardni oblik zapošljavanja i trebao bi biti iznimka, rekla je Sunčica Brnardić, no podaci govore kako su više od 92 posto svih novih zapošljavanja upravo ugovori na određeno vrijeme. Hrvatska je još prošle godine bila rekorder Europske unije u brzini rasta ugovora o radu na određeno

vrijeme, a sada je sa 8,4 posto apsolutni rekorder u Europskoj uniji po postotku prekarnih, tj. nesigurnih poslova (ugovori do tri mjeseca)!

Najveći broj zaposlenih žena u pravnim osobama u 2016. godini bio je u djelatnosti trgovine na veliko i malo. Nitko, prema saznanjima STH-a, nije primljen na probni rok – 100 posto novo-zaposlenih radi na određeno vrijeme. Takav život na određeno vrijeme, ali i radno vrijeme u sektoru, općenito, utječe na nemogućnost upravljanja vlastitim životom. Rasporedi se ne rade u skladu sa Zakonom, što, uz male plaće i loše uvjete rada, rad u trgovini posebno čini stresnim.

A inspekcija? Neučinkovita. Inspek-cija kroz godinu dana iskontrolira tek pet posto poslodavaca!

- Poslodavci su pokazali veliku maštovitost u kršenju zakonskih prava radnika u trgovini i zbog toga treba mije-njati zakonske propise koji su se pokazali potpuno neučinkoviti. Mora se voditi računa o tome da u sektoru trgovine rade ljudi koji moraju zaraditi svoju plaću od koje mogu živjeti, ali i imati privatni život! – poručila je predsjednica STH-a, upozorivši i na problem žena na višim pozicijama u trgovini koje često nemaju solidarnosti prema radnicama.

SSSH je podržao kampanju Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) za usvajanjem Konvencije Međunarodne organizacije rada protiv nasilja na radnome mjestu temeljem spola.

Moramo se boriti za sigurnije oblike rada za sve, jer će u suprot-nome širenje prekarnog rada uzroko-vati postupnu eroziju razine radnih prava svih radnika. Kolektivni ugovori, kao izvori prava, uistinu mogu pridonijeti smanjenju druš-tvene nejednakosti. Stoga je bitno sindikalno organiziranje radnika. Bitno je i praćenje primjene kolektiv-nih ugovora, kao i donošenje drugih mehanizama za provođenje posto-jećih zakonskih odredbi vezanih za ravnopravnost spolova, uključujući kazne za one koji se ne pridržavaju zakona. A za sve to, neizostavna je istinska politička volja za promje-nama i poboljšanjima.


UDRUŽENi siNDiKaTiEuropski sindikati, među kojima i SSSH, traže brzo donošenje Direktive o usklađivanju privatnog i poslovnog života.

Takav zahtjev ni ne čuti, kada je Hrvatska, osim u prekarijatu, i u dijelu nemogućnosti postizanja balansa između privatnog i poslovnog života na vrhu ljestvice Europske unije. Što više, podaci pokazuju kako je Hrvatska među

članicama EU doživjela najveće pogoršanje u posljednjih deset godina. Hrvatski su radnici nakon posla preu-morni za obavljanje kućanskih poslova, te zbog vremena provedenog na poslu imaju poteškoća u ispunjavanju obitelj-skih obveza.

Siromaštvo žena u Hrvatskoj rezul-tat je cjeloživotne diskriminacije. Hrvat-ska ima jednu od najvećih stopa rodnog jaza u mirovinama - 25 posto, a čak 52 posto svih hrvatskih mirovina niže su

od minimalne, rekla je Jasna Petrović, dodavši kako najveći broj takvih mirovina primaju upravo žene.

I gdje je tu pravda? Na papiru, u dokumentima s početka teksta. A u stvar-nosti tek iznimka u pojedinim slučaje-vima, na žalost.

Kako napominju u SUH-u, da bi se starije žene izvukle iz siromaštva potrebno je, među ostalim, povećati stope

zaposlenosti žena na 75 posto (sada 50 posto) i starijih radnika na 60 posto (sada 40 posto), zaustaviti masovno zapošlja-vanje žena na određeno vrijeme, uvesti politike za ravnotežu privatnog, radnog i obiteljskog života, postići rodnu ravno-pravnost u zakonima i praksi.

- Naša je obveza i misija da tijekom naših aktivnosti znatno više štitimo žene i sve druge ranjivije skupine na tržištu rada, a to možemo i moramo kroz kolek-tivne ugovore, socijalni dijalog, pa i štraj-kove i prosvjede, ako su potrebni, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel, prisutan za okruglim stolom, poručujući, pritom, kako pitanje pravde za žene i sve radnike moramo graditi svaki dan.

w UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

Oko 54 posto ukupno zaposlenih čine žene - u pravilu zapošljavaju se na slabije plaće-nim radnim mjestima (spremačice, soba-rice, pralje, pomoćna radna snaga u kuhi-nji, hortikultura), a poseban problem je što su većina tih radnih mjesta u velikom postotku sezonskoga značenja. Znatno manji postotak je na radnim mjestima recepcionarke, kuharice ili konobarice.

Žene najčešće rade u smjenskom radu, a u nedostatku standarda rada nameće im se prevelik opseg radnih zaduženja, koja zbog straha od otkaza ugovora o radu prihvaćaju, radeći bez slobodnih dana. Iz istog razloga izbje-gavaju bolovanje i u situacijama kada su stvarno bolesne. Dugogodišnja je praksa poslodavaca, koja se sada, na sreću, mije-nja, da su ugovor o radu često potpisivale svakoga mjeseca.

Problem prilikom zapošljavanja osobito imaju žene starije od 50 godina koje nakon gubitka posla teško pronalaze novi jer, bez obzira na godine radnoga staža, stručnost i sposobnosti, poslodavcu nisu pogodne zbog godina života. I žene mlađe životne dobi imaju sličan problem, jer poslodavcima nisu privlačna radna snaga zbog očekivanja da će duže vrijeme izbivati s posla zbog moguće trudnoće i porodiljskog dopusta.

Bez obzira na sve prepreke, žene su se u našoj djelatnosti uspjele izboriti za rad u netipičnim ženskim zanimanjima, te napredovati na neka od vodećih mjesta u menadžmentu. To je manji broj u odnosu na muškarce, ali pomak je ipak vidljiv.

Što se tiče sindikalne organiziranosti, broj članica sindikata podjednak je broju muškaraca učlanjenih u sindikat, ali na čelu sindikalnih podružnica, kao i u tijelima sindikata, značajno prevladavaju muškarci.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske je sklopio Kolektivni ugovor ugostiteljstva na nacionalnoj razini i proširen je na sve pravne osobe u djelatnosti, a gotovo u svim značajnijim društvima sklopljen je kućni kolektivni ugovor. Na taj način zaposleni, među kojima su i žene, imaju zajamčena prava koja im ne bi osiguravao Zakon o radu. Nažalost, osim odredaba o otežanim uvjetima rada za neka radna mjesta koja su tipično ženska (praonice rublja), nisu ugovoreni nikakvi drugi obiteljski aspekti koji bi pogodovali ženama.

w GRADITELJSTVOU Sindikat graditeljstva Hrvatske je učla-njeno 11,5 posto žena. Toliki postotak ih je i zaposlen u djelatnosti. Žene rade uglavnom na administrativnim i struč-nim poslovima, te manualnim poslo-vima (npr. čišćenje). U rukovodnim strukturama razmjerno ima manji broj

žena (najčešće financijski, personalni i pravni poslovi). Na svim je razinama SGH-a redovito ugovarao za žene, majke, dodatne dane za godišnji odmor.

U IGM industriji postoje odredbe koje štite žene (trudnice, majke s djete-tom do sedam godina, majke s dvoje ili više djece do 14 godina života, majke s djecom s težim smetnjama u razvoju) kod premještaja u drugo mjesto rada, npr. Dilj d.o.o. Vinkovci… Međutim, ugova-ranje dodatnih dana godišnjeg odmora samo za majke s dvoje ili više djece do sedam godina u granskom kolektivnom ugovoru Pravobraniteljica za ravnoprav-nost spolova okarakterizirala je kao diskri-minaciju prema Zakonu o ravnoprav-nosti spolova. Njezina je preporuka da navedena odluka ima učinak i na očeve. Postupilo se prema uputi i dogovorilo da odredba ima učinak i na majke i na očeve, ali je smanjen broj dana s tri na dva.

w PROMETČlanice Sindikata prometa i veza Hrvatske u svojim tvrtkama u prometnome sektoru uglavnom obavljaju uredske poslove. Zaposlene su na puno radno vrijeme i imaju ugovore na neodređeno vrijeme, no ima slučajeva da rade pola radnoga vremena kako bi uskladile obiteljski i poslovni život. Od 44 sindikalna povjere-nika, šest je sindikalnih povjerenica.

„Ženska pitanja“ u pojedinim sektorima


UDRUŽENi siNDiKaTiSlavica Lakić, sindikalna povjerenica STH-a u SP Zagrebački velesajam

U sindikalnom radu nužna je potpora i lojalnost članova

Nakon više od 37 godina rada na Zagrebačkome velesajmu, u miro-vinu je otišla glavna sindikalna

povjerenica Sindikata trgovine Hrvatske u SP Zagrebački velesajam Slavica Lakić. Kako kaže, sretna je i zahvalna što je u mirovinu otišla dostojanstveno i u dobrom zdravlju. Za novoga je povjerenika izabran Nikola Bunjevac.

Osvrćući se na svoj bogati sindikalni rad, za koji je Slavica 2013. g. dobila i nagradu SSSH „Srce sindikalne solidarno-sti“, ističe kako joj je nit vodilja bila očuva-nje radnih mjesta i djelatnosti ZV-a. Samo za Sindikalnu akciju je rekla:

- U sindikalnom radu nužna je potpora i lojalnost članova, te sam sretna i zadovoljna što je većina članova cijenila to što radimo. Svatko je u svojem dijelu dao obol, a dovoljno je bilo i da ostanu u našem sindikatu, jer je gotovo svaki član nagovaran da izađe iz sindikata. Nekima su obećavane bolje pozicije, a istodobno su isključivo naši članovi ,,nagrađivani“ upozorenjima na obveze iz radnog odnosa. Onima koji nisu bili u našem sindikatu

toleriralo se ponašanje za koje su se naši članovi sankcionirali.

Zahvalna sam svim kolegama koji su mi svoju zahvalnost i prijateljstvo iskazali i prilikom odlaska u mirovinu, pa sam otišla ,,punoga srca“, a uvijek sam, bez lažne skromnosti, štitila naše članove hrabro i dobronamjerno. Lijepo je da je to i prepo-znato.

Sindikalni rad je društveno važna djelatnost, solidarnost i zajedništvo nemaju alternativu. Moja preporuka je da se i sindi-kalni rad, kao i svaki drugi rad, mora mije-njati u skladu s vremenom i globalizaci-jom. Bez obzira na teške uvjete u kojima je i Hrvatska i radnici, sindikati bi se trebali izboriti za veću prihvaćenost i ugled.

w POLJOPRIVREDA I PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Postotak žena u poljoprivrednoj djelatnosti je 26 posto, a u prerađivač-koj industriji 35 posto. U Sindikatu PPDIV-a Hrvatske organizirano je 38 posto žena. Plaće žena u poljopri-vrednoj djelatnosti su u prosjeku niže od muških 11 posto, a u prerađivač-koj djelatnosti 20 posto. Po vrstama ugovora o radu nema razlike između žena i muškaraca za ista radna mjesta, kao i radnom vremenu, iako više žena ima ugovore na određeno vrijeme, te rade više prekovremeno, jer su obično na nižim pozicijama u radnom procesu. U nekim kolektivnim ugovo-rima Sindikat PPDIV-a ima dogovo-rene obiteljske aspekte koji su vezani isključivo za žene, tj. za majke.

Sindikat trgovine Hrvatske i Pevec

Dobar smjer razvoja i napretka socijalnoga dijaloga

Na nedavno održanome sastanku, Uprava Peveca d.d. obavijestila je predstavnike Sindikata trgo-

vine Hrvatske o novostima vezanim uz prava radnika toga trgovačkoga lanca. Svi radnici imaju pravo na sistematski pregled o trošku poslodavca, a roditelji, zaposleni u Pevecu, za svako novorođene djece ostva-ruju potporu u visini 3.300,00 kuna po rođenom djetetu. Radnici će među sobom birati i radnika mjeseca i godine, kojeg će poslodavac novčano nagraditi.

Uprava društva je obavijestila predstav-nike Sindikata i o rezultatima poslovanja, te planovima razvoja društva u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

Sindikat je Upravu obavijestio o aktiv-nostima veznim za organiziranje Saveza za slobodnu nedjelju, što Uprava podržava i

očekuje da država regulira rad nedjeljom i blagdanima i sve gospodarske subjekte stavi u istu poziciju.

Danas Pevec broji 1635 radnika, a planiranim otvaranjem novih centara taj broj će se povećavati. Razina materijalnih prava je viša od prosjeka trgovine. Najniža plaća iznosi 4.000 kuna bruto. Prodavači ostvaruju plaću od 4.800 kuna bruto, uz mogućnost povećanja u sljedećoj godini. Radnici uz plaću ostvaruju pravo i na: uskrsnicu, božićnicu i regres. Ostvaruju i pravo na jubilarnu nagradu, te pravo na trošak prijevoza.

Dogovoreno je da sindikalni predstav-nici mogu, kao i do sada, slobodno kontak-tirati radnike i prezentirati svoje aktivnosti. Zajedno je potvrđen dobar smjer razvoja i napretka socijalnoga dijaloga.

„Ne na našem radnom mjestu, ne u našem sindikatu“Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindi-kata (SMH-IS) Vedran Dragičević potpisao je nedavno IndustriAll-ovu izjavu protiv uznemiravanja i nasilja nad ženama pod nazivom: „Ne na našem radnom mjestu, ne u našem sindikatu“.

Time se SMH-IS obvezao kako će, među ostalim, poticati kulturu poštovanja prema ženama u sindikatu podizanjem svijesti među članovima, zaposlenima u sindikatu i sindikalnim predstav-nicima, organizirajući edukaciju o važnosti iskorjenjivanja nasilja i uznemiravanja na radnome mjestu i u sindikatu. Isto tako, zahtjeve za iskorjenjivanjem uznemiravanja i nasilja nad ženama uključit će i u kolektivne ugovore.

M. Tomić


Događaji

Kampanja „Vrijedim više“ treća društveno korisna kampanja

Kampanja „Vrijedim više“ koju su pokrenuli SSSH, Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS), a koja se bavi zagovaranjem boljih politika za mlade i vraćanjem dostojanstva mladima ponovnim uvođe-

njem pripravništva, osvojila je treće mjesto za najbolju društveno korisnu kampanju na nedavno održanoj regionalnoj konferenciji Impact 2018. koju je organizirala agencija „Brodoto“. Kriteriji za odabir bili su: društveni utjecaj koji su kampanje imale, važnost društvenog problema, medijska vidljivost, te mobilizacija građana putem kampanje.

- Upravo u tome vidimo vrijednost ove nagrade, jer vjerujemo da smo kampa-njom uspjeli važan društveni problem mladih vratiti u fokus, mobilizirali smo mlade, te zainteresirali medije i javnost. Kampanjom smo izravno utjecali na redefiniranje Mjera aktivne politike zapošljavanja, te vraćanje pripravništva kao regularnog ulaska na tržište rada za mlade, komentirali su pokretači kampanje.

Što mladima donose nove mjere aktivne politike zapošljavanja?

Potkraj 2017. godine Vlada je izgla-sala Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u

Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine. Riječ je o strateškome dokumentu kojim je postavljen okvir za redefiniranje mjera aktivne politike zapo-šljavanja u nadolazećem dvogodišnjem razdoblju.

SSSH godinama sudjeluje u procesima oblikovanja ovih mjera koje su namijenjene podizanju zapošljivosti najugroženijih na tržištu rada. Kvalitetan dizajn i provedba mjera bitna je za zatvaranje sve većega jaza na tržištu rada između poslodavaca koji traže radnu snagu i svih onih koji su u potrazi za kvalitetnim i stabilnim radnim mjestom. Pritom je uloga Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u kvalitetnom razvoju i provedbi mjera ključna: potrebno je dobro ciljati skupine čije je zapošljava-nje potrebno aktivno poticati javnim sred-stvima, dobro ocijeniti potrebe poslodavaca, te osmisliti kvalitetne programe učenja i osposobljavanja i sustav praćenja i prila-godbe individualnim potrebama korisnika mjera. Na kraju, mjere moraju biti privlačne i stimulativne korisnicima, te je potrebno planirati održivost ulaganja s obzirom na njihov krajnji cilj i ishod: uspješno i dugo-ročno zapošljavanje korisnika.

U proteklome razdoblju, SSSH je samostalno i u sklopu inicijative „Vrije-dim više“, koju smo pokrenuli u suradnji sa Maticom hrvatskih sindikata i Mrežom mladih Hrvatske, intenzivno upozoravao

na duboke strukturne poremećaje koje je mjera Stručnog osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (zloglasni SOR koji je u početku dolazio s naknadom od tek 1.600 kuna) stvorila na tržištu rada. Podsjetimo, riječ je o mjeri kroz koju je u sedam godina provedbe prošlo gotovo 80.000 mladih (i većinom visokoobrazo-vanih) ljudi, što je sustavno destimuliralo njihovo zapošljavanje i gurnulo cijelu jednu generaciju u siromaštvo i nesigur-nost. Uz to, jednostavnost uvjeta na teme-lju kojih se poslodavac mogao prijaviti za SOR i tako dobiti radnika u potpunosti financiranog od strane države, prouzročila je situaciju ‘rotiranja’ SOR-ovaca i supsti-tuiranja otvaranja pravih radnih mjesta.

Stoga s ponosom ističemo da nakon naših zalaganja u sklopu Radne skupine za praćenje mjera i u procesu javnog savje-tovanja, te intenzivne kampanje inicijative „Vrijedim više“ usmjerene na mlade koja je kulminirala prosvjedom prošloga rujna na Markovu trgu, SOR napokon prestaje biti dominantna mjera aktivne politike zapo-šljavanja, te će svoje mjesto ipak ustupiti mjeri potpore za zapošljavanje za stjeca-nje prvog radnog iskustva/pripravništvo. U trogodišnjem razdoblju planira se više od 30 tisuća pripravnika zaposlenih uz ugovor o radu čiji će godišnji trošak plaće država sufinancirati sa 50 posto.

Na taj način nastoji se ‘oživjeti’ insti-tut pripravništva iz Zakona o radu koji je uvođenjem SOR-a potpuno istisnut. Riječ je o kvalitativnom pomaku kojim bi korisnici

ove mjere trebali dobiti u prvom redu radna prava koja korisnici mjere SOR-a dosada nisu imali, pa ni ono osnovno na bolovanje. U pravilu korisnici ove mjere mogu očeki-vati i veću naknadu (pripravnička plaća u pravilu iznosi 70 posto redovne plaće za tu poziciju), a na ovaj način koncipirana financijska podrška ugovoru o radu trebala bi doprinijeti i šansama za ostanak kod istog poslodavca jer, za razliku od SOR-a, poslo-davac ovdje ipak mora nešto investirati u mladu osobu koju zapošljava na mjeru.

Međutim, SOR i dalje ostaje na raspolaganju poslodavcima u regulira-nim profesijama gdje se kao razlog za to navodi potreba da se institucijama ostavi vrijeme za prilagodbu u planiranju zapo-šljavanja. To je naročito problematično u javnim službama s obzirom na činjenicu da će istodobno za iste pozicije moći biti raspisana i mjera SOR-a i mjera priprav-ništva, što bi značilo da se isti rad obavlja i isto iskustvo stječe u drastično drukčijim materijalnim i nematerijalnim uvjetima.

Što se tiče položaja mladih, ostaje dojam kako su mjere i dalje postavljene na način da je vrlo vjerojatno kako će veliki broj korisnika biti osobe koje bi se zaposlile i bez ovih intervencija. Usprkos tome što nove Smjernice vidimo kao veliki pomak za tržište rada i položaj mladih na njemu. Pri tome pozdravljamo i druge izmjene kao što su povećanje iznosa potpore za samozapošljavanje i otklanja-nje diskriminacije u pristupu mjerama za one starije od 30 godina koji su dosada bili gotovo potpuno isključeni od ulaska u svijet rada. I dalje nastavljamo s praće-njem provedbe mjera i upozoravanjem na potrebu i prostor za njihovo poboljšanje.

Sunčica Brnardić

Nediljka Buklijaš (sssH) i marin Živković (mmH) prilikom primanja nagrade


DogađajiPresuda Suda EU u Luxembourgu

Trudne radnice mogu dobiti otkaz zbog kolektivnog otkazivanjaŠpanjolski poslodavac Bankia je nakon savjetovanja s predstavnicima radnika o sporazumu o kriterijima koje treba primijeniti na odabir radnika koji su postali viškom i o provođenju kolektivnog otkazivanja donio odluku o otkazu radnici koja je tada bila trudna

Radnica je osporavala otkaz pred Radnim sudom u Španjolskoj koji je presudio u korist poslodavca.

Povodom žalbe, žalbeni je sud zatražio od Suda EU tumačenje zabrane davanja otkaza trudnim radnicama utvrđene u Direktivi 92/85. o sigurnosti i zdravlju na radu trudnih radnica, a u odnosu na postupak kolektivnog otkazivanja u smislu Direktive 98/59. o kolektiv-nom otkazivanju koja zabranjuje dava-nje otkaza radnicama tijekom razdoblja od početka njihove trudnoće do kraja rodiljnog dopusta osim u izvanrednim slučajevima nevezanim za njihovo stanje, koje dopušta nacionalno zakonodavstvo ili praksa.

Ovom presudom Sud EU je presu-dio da se nacionalni propis kojim se

omogućuje davanje otkaza trudnoj radnici u sklopu kolektivnog otkaziva-nja ne protivi Direktivi 92/85., jer se odluka o davanju otkaza zbog razloga nevezanih za trudnoću radnice ne protivi Direktivi ako poslodavac otkaz pisano obrazloži i ako je takav otkaz dopušten nacionalnim zakonodavstvo ili praksom države.

Sud EU je također zauzeo stajalište kako nacionalni propis koji poslodavcu omogućuje trudnoj radnici dati otkaz u sklopu kolektivnog otkazivanja, a da joj pri tome ne navede druge razloge, osim onih koji opravdavaju to kolektivno otka-zivanje i uz uvjet da su navedeni objek-tivni kriteriji na temelju kojih su odre-đeni radnici postali viškom, nije protivan Direktivi.

Nadalje, Sud presuđuje da se Direktivi protivi nacionalni propis koji preventivno, u načelu, ne zabranjuje davanje otkaza trudnoj radnici, radnici koja je nedavno rodila ili koja doji, nego taj nacionalni propis samo radi obešte-ćenja predviđa ništetnost tog otkaza ako je on nezakonit. Sud smatra kako zaštita radi obeštećenja, čak i u slučaju da dovede do vraćanja na rad radnice koja je dobila otkaz i isplate plaća koje nisu primljene zbog otkaza, ne može zamijeniti preventivnu zaštitu. Odgo-varajući na pitanje španjolskoga suda, Sud EU zauzima stav da se Direktivi ne protivi nacionalni propis koji, u sklopu kolektivnog otkazivanja, ne predviđa ni prioritet pri očuvanju radnih mjesta, niti prioritet pri premještaju koji bi se prije tog otkazivanja primjenjivali na trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile ili radnice koje doje. Međutim, budući da Direktiva sadržava samo minimalne zahtjeve, države članice mogu zajamčiti viši stupanj zaštite trudnim radnicama, radnicama koje su nedavno rodile ili radnicama koje doje.

Zakonom o radu u RH propisano je da poslodavac ne smije otkazati ugovor

o radu za vrijeme trudnoće, korište-nja rodiljnog, roditeljskog, posvojitelj-skog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korište-nja tih prava.

Ako je na dan davanja otkaza poslo-davcu bilo poznato postojanje navedenih okolnosti, ili ako radnik u roku 15 dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju tih okolnosti i dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječ-nika ili drugog ovlaštenog tijela, otkaz je ništetan. Gordana Palajsa

VODIČ KROZ EUROPSKU UNIJU

SOCIJALNA UKLJUČENOST – u skladu s definicijom Svjetske banke, proces poboljšanja uvjeta života pojedinaca i društvenih skupina koji im omogućuje sudjelovanje u društvenom životu.

SOCIJALNA ISKLJUČENOST – neuspjeh država članica ili društava da nekim svojim članovima ili skupinama osiguraju uvjete života kakvi su dostupni većini. Jedan je od osnovnih ciljeva Socijalne politike Europske unije temeljem Strategije 2020. smanjenje broja osoba na rubu siromaštva i soci-jalne isključenosti za najmanje 20 milijuna do 2020. godine.

Pojmovni vodič kroz Europsku unijuza zastupnike Hrvatskoga sabora,

Zagreb, 2016.


DogađajiPresuda Suda Europske unije u Luxembourgu

Produženje ugovora o radu nakon uobičajene dobi za umirovljenje može biti vremenski ograničenoSud Europske unije u Luxembourgu je 28. veljače 2018. godine donio presudu u predmetu C-46/17 Heburtus John protiv Freie Hansestadt Bremen

Gospodin H. John je radio kao nastavnik u gradu Bremenu i uoči ispunjenja propisanih uvjeta

za umirovljenje zatražio je da nastavi raditi i nakon ispunjenja dobi za umirov-ljenje. Grad mu je odobrio produženje rada do kraja školske godine, a odbio je njegov drugi zahtjev za produljenje do kraja prvoga polugodišta sljedeće školske godine smatrajući kako bi takvo produlje-nje bilo protivno pravu Europske unije. Gospodin H. John zatražio je sudsku zaštitu protiv Grada Bremena.

Zemaljski radni sud u Bremenu je utvrdio kako nacionalno zakonodavstvo dopušta strankama ugovora o radu da odgode dan prestanka ugovora ako do prestanka dolazi zbog ispunjenja uvjeta dobi za ostvarivanje prava na staro-snu mirovinu. No, Zemaljski radni sud zanima je li taj nacionalni propis usklađen sa zabranom diskriminacije na temelju dobi i Okvirnim sporazumom o radu na određeno vrijeme kojemu je cilj sprječa-vanje zloupotreba sklapanjem uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme.

Sud Europske unije u Luxembourgu je proveo prethodni postupak i donio presudu u ovom slučaju. Kakav je to postupak?

Prethodni postupak je postu-pak kojim se omogućava sudovima država članica da, u sklopu postupka koji se pred njima vodi, upute Sudu Europske unije pitanje o tumačenju prava Unije ili o valjanosti nekog akta Unije. Donoseći presudu u sklopu ovoga postupka, Sud EU ne rješava spor pred nacionalnim sudom. Spor će riješiti nacionalni sud, ali u skladu s odlukom Suda EU. Odluka Suda EU jednako obvezuje nacionalni sud koji se obratio Sudu EU, ali i druge nacionalne sudove zemalja članica EU pred kojima bi se moglo postaviti slično ili isto pitanje.

U ovom slučaju Sud EU je utvrdio da se odredba nacionalnog njemačkog propisa, koja odgodu dana prestanka aktiv-nosti radnika koji su navršiti propisanu dob za ostvarenje prava na starosnu mirovinu uvjetuje sklapanjem sporazuma s poslo-davcem na određeno vrijeme, ne protivi zabrani diskriminacije na temelju dobi, jer Sud smatra kako propis ne dovodi u nepo-voljniji položaj osobe koje su navršile dob za umirovljenje u odnosu na one koji nisu.

Taj je propis pravna osnova da se dan prestanka radnog odnosa nekoliko puta odgodi. Do nastavka radnog odnosa ionako ne može doći bez sporazuma obiju ugovornih strana.

Što se tiče Okvirnoga sporazuma o radu na određeno vrijeme, Sud je najprije iskazao sumnju u to da se predmetno produljenje može smatrati sklapanjem uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme. Sud je također napomenuo kako ništa ne upućuje na to da bi se njemačkim propisom moglo pogodovati uzastopnom sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme.

Sud EU smatra kako se Okvirnom sporazumom o radu na određeno vrijeme ne protivi nacionalni propis koji stran-kama ugovora o radu omogućava da vremenski neograničeno, sporazumno i prema potrebi nekoliko puta odgode prestanak radnog odnosa, do kojeg dolazi isključivo na temelju činjenice da radnik, navršavanjem propisane dobi za umirov-ljenje, stječe pravo na starosnu mirovinu.

Sud pri tome upućuje da se radnik koji je navršio dob za umirovljenje ne razlikuje od drugih radnika, ne samo zato što ima socijalno osiguranje, već i zato što se načelno nalazi na kraju radnog vijeka, pa u pogledu određenog trajanja svog ugovora nema na raspolaganju moguć-nost odabira ugovora o radu na neodre-đeno vrijeme. Štoviše, predmetno produ-ljenje dotičnom radniku pruža jamstvo zadržavanja početnih ugovornih uvjeta uz istodobno očuvanje prava na primanje starosne mirovine.

Podsjećamo, člankom 112., stavak 1., točka 4. Zakona o radu propisano je da ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godine života i 15 godina mirovin-skoga staža, osim ako se posloda-vac i radnik drukčije ne dogovore, a člankom 99., stavak 2., točka 1. i 2. Zakona o mirovinskom osigura-nju propisano je da se mirovina ne obustavlja korisniku starosne miro-vine koji je ostvario starosnu miro-vinu i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmije-njeni ugovor o radu, te korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu i koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.

Gordana Palajsa


PRavNi savjETiPITANJE: Zdravstvena ustanova u kojoj sam zapo-slen na poslovima vozača, a ujedno sam i sindikalni povjerenik, podnijela je tužbu protiv mene u kojoj je tužbenim zahtje-vom zatražila od suda da donese presudu kojom se izvanredno otkazuje ugovor o radu sklopljen između stranaka, odnosno mene i ustanove. Održano je pripremno ročište, slijedi glavna rasprava i nastavak postupka. Prethodno je Sindikat uskratio suglasnost na izvanredni otkaz, meni kao sindikalnom povjereniku. Smije li usta-nova postupiti na taj način i kakvu presudu mogu očekivati u ovom radnom sporu? (M.P., Zadar)

ODGOVOR: Ustanova nije imala zakonskog osnova postupiti na takav način. Naime, kogen-tnom - obvezujućom odredbom članka 112. Zakona o radu (ZOR) taksativno su propisani načini prestanka ugovora o radu i to: smrću radnika, smrću poslo-davca - fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona, ili brisanjem trgovca poje-dinca iz Registra u skladu s posebnim propisima, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik druk-čije ne dogovore, sporazumom radnika i poslodavca, dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad, otkazom i odlukom nadležnog suda.

Vaš poslodavac pogrešno tumači apostrofiranu odredbu kada traži da se donese presuda kojom se izvanredno otkazuje ugovor o radu sklopljen između stranaka, budući da prema članku 114. ZOR-a ugovor o radu mogu otkazati samo poslodavac i radnik, pri čemu se ugovor o radu može izvanredno otkazati isključivo u okviru prekluzivnog roka od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji, a otkaz mora biti u pisanom obliku, obra-zložen i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje (članka 120. ZOR-a), a koje pretpostavke u konkretnom slučaju nisu ispunjene. Zbog toga je tužbeni zahtjev Vašega poslodavca potpuno neosnovan i u koliziji sa citiranim odredbama ZOR-a.

Nadalje, za istaći je kako je predu-vjet za donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu sindikalnom povjereniku, suglasnost Sindikata, čega u konkretnom slučaju nema, budući da je ista uskraćena, ili pak sudska odluka u slučaju nadomještaja suglasnosti u smislu odredbe članka 188., stavak 3. ZOR-a, koje nema.

PITANJE: Prestao mi je radni odnos 3. siječnja 2018. godine na poslovima konobarice u restoranu - redoviti otkaz ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga. Ostalo mi je još deset dana godišnjeg odmora. Je li mi poslodavac dužan ispla-titi naknadu za neiskorišteni godišnji odmor i imam li pravo na novi godišnji odmor za 2018. godinu? (V.K., Šibenik)

ODGOVOR: Za preostali godišnji odmor koji nije isko-rišten poslodavac Vam je dužan platiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u skladu sa člankom 82. ZOR-a, a i u skladu s Općim pravilima o odgovorno-sti za štetu iz Zakona o obveznim odno-sima. Što se tiče 2018. godine, budući da ste prestali raditi 3. siječnja 2018. godine, nemate pravo na godišnji odmor za tu godinu, jer niste ostvarili pravo niti na 1/12 godišnjeg odmora u smislu članka

78. ZOR-a. Dakle, da je, primjerice, 3. veljače ili nakon toga prestao radni odnos, imali biste pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, sukladno citiranom članku 78. ZOR-a.

PITANJE: Zaposlena sam u osnovnoj školi sedam godina i imam sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme na poslovima pomoćne kuharice. U međuvremenu sam se školovala, te dodatno educirala i postala KV kuharica. Zbog odlaska KV kuharice u mirovinu, otvorila se moguć-nost zapošljavanja nove kuharice. Može li mi moj poslodavac dati novi ugovor o radu za mjesto KV kuharice, bez raspi-sivanja natječaja, budući da u potpuno-sti zadovoljavam sve uvjete za to radno mjesto? (M.V., Benkovac)

ODGOVOR: Vaš poslodavac iz formalno-pravnih razloga ne smije Vama dati novi ugovor za radno mjesto KV kuharice, bez obzira na to što Vi u potpunosti zadovoljavate sve uvjete za to radno mjesto i što ste već sedam godina u toj ustanovi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Takvo bi postupanje poslodavca bilo u koliziji sa zakonom. Za prijem u radni odnos za navedeno radno mjesto KV kuharice mora se raspisati natječaj, budući da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u članku 107. eksplicitno propisuje da se radni odnos u školskoj ustanovi zasniva ugovorom o radu, na temelju natječaja, a ne propisuje izuzetak u smislu koji Vi navodite.

Odgovara: Vedran Uranija, pravni povjerenik

u Uredu SSSH Zadar

Poštovani čitatelji,svoja pitanja možete slati na adresu:"Sindikalna akcija" pravni savjetiTrg kralja Petra Krešimira IV. br. 210 000 Zagreb


ZaBavNi KUTaK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. MLADEN KOZLEKTrg mladosti 6 10290 Zaprešić

2. VESNA PINTARIĆJalkovečka 8742000 Varaždin

3. SREBRENKA POKUNV. Kosića 1010290 Zaprešić

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 476

Ime i prezime:

___________________________________

Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. travnja 2018.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: PROMET


NA

TJEČ

AJ

01

02

03

04

NAPOMENA: Uz osobne podatke, uz rad je

potrebno poslati i kratko pisano objašnjenje ideje plakata,

odnosno povezanosti grafičkog rješenja s temom.

VELIČINA: 480 x 680 mm

SLIKE: rezolucija 260 DPI

BOJE: CMYK sustav boja

OPREMA: pdf pripremljen za tisak - opremljen

oznakama i dodatkom za rezanje (Bleed)

Logo SSSH mora biti vidljiv na plakatu.

Više informacija na www.sssh.hr

NATJEČAJ

01

02

03

04

NA

PO

MEN

A:

Uz osobne podatke, uz rad je

potrebno poslati i kratko pisano objašnjenje ideje plakata,

odnosno povezanosti grafičkog rješenja s tem

om.

VELIČ

INA

: 480 x 680 mm

SLIKE: rezolucija 260 D

PI

BO

JE: CM

YK

sustav boja

OP

REM

A: pdf priprem

ljen za tisak - opremljen

oznakama i dodatkom

za rezanje (Bleed)

Logo SSSH m

ora biti vidljiv na plakatu.

Više inform

acija na ww

w.sssh.hr

Documents

GLASILO SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE akcija ... · stavljeni su tek u razdoblju nakon 2. svjetskog rata. Njihov je cilj bio osigurati socijalnu sigurnost u starosti, temeljem