Zagreb, 15. veljače 2019. Broj 487Cijena 9 kuna . Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Nakladnik: Savez samostalnih ... lima EU, od formiranja tzv. jamstvenog fonda koji

akcijas i n d i k a l n aG L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. veljače 2019. • Broj 487

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Kvalitetan proizvod i kvalitetno radno mjesto idu zajedno, zar ne? Str. 3.- 4.

Cijena 9 kuna


Kvalitetan proizvod i kvalitetno radno mjesto idu zajedno, zar ne? Kvalitetan proizvod i kvalitetno radno mjesto idu zajedno, zar ne?

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Savez samostalnih sindikat Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Brod je (bio) jedan od rijetkih hrvat-skih proizvoda visoke dodane vrijednosti, (pre)poznat i cijenjen u svijetu. I ne može ga graditi bilo tko, već visoko kvalificirani radnici. Gdje su oni danas? U Uljanik Grupi su nakon minimalnih plaća za rujan, listopad i studeni, slijedili prosinac 2018., a sada već i siječanj 2019., bez plaća. A režijski i svi drugi računi radnicima stižu redo-vito, mjesečno. Prema našim saznanjima, iz ovih brodogradilišta od početka krize dosad je otišlo 1.600 radnika. Pa tko će onda graditi brodove budućeg strateškog partnera?

Podsjetimo, priliku za pregled poda-taka o poslovanju, potencijalni ulagači u Uljanik Grupu imali su do 18., a za dostavu ponude do 25. siječnja 2019. Sastanak s ministrom gospodarstva, Darkom Horvatom i predstavnicima Uprave, a na inicijativu SSSH i sindikata koji djeluju u Uljanik Grupi, održan je 29. siječnja 2019. Kao prvi razlog zahtjeva za sastanak sindikati su naveli plaće, odnosno isplatu duga radnicima (rujan-studeni), dospjelih a neisplaćenih plaća kao i onih koje će dospijevati sve dok neki potencijalni partner ne postane (su)odgo-voran za isplatu plaća (zasigurno naredna dva do tri mjeseca). No, ministar je zaključio kako je tema sastanka (samo) informacija o zaprimljenim ponudama potencijalnih ulagača koje je trebao (ne)reći predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić pa se tako na sastanku nije saznalo ne samo tko je dostavio ponude već niti koliko je ponuda stiglo! Jedina korisna informacija bila je ministrova izjava kako Vladi nije u interesu pokretanje stečajeva u 3. maju i Uljaniku, te da će sve učiniti kako do toga ne bi došlo. U međuvre-menu se saznalo kako je odabrana zajed-nička ponuda Brodosplita i talijanskog Fincantijerija. Koliko stvarnog optimizma za ovaj odabir mogu imati radnici ovih brodogradilišta, to samo oni znaju. I, vjerojatno, radnici Brodosplita! Jer, u

trenucima pisanja uvodnika u medijima je objavljeno kako je Grad Split ovršio račun Brodosplita za 1,6 milijuna kuna 10-mjesečnog duga za komunalnu naknadu.

Pozitivno je što je jedna faza zavr-šena i što je odabrana ponuda ulagača koji tvrdi da ulaže u brodogradnju (a ne u nekretnine i/ili turizam). Sada su na potezu strateški partner-Vlada-Europ-ska komisija kako bi definirali program restrukturiranja, u koji sindikati moraju biti uključeni. Međutim, i slijepcu je već jasno da nesubvencionirana hrvat-ska brodogradnja nema šansu dobiti utakmicu sa subvencioniranim azijskim brodograditeljima! Stoga je SSSH za Prijedlog programa rada GSV-a za 2019. predložio i temu „Razvijanje instrume-nata potpore hrvatskoj brodogradnji u skladu s pravilima EU“. Naime, i ova, i sve prethodne vlade već su trebale naučiti kako nacionalnoj brodogradnji mogu i moraju osigurati potpore u skladu s pravi-lima EU, od formiranja tzv. jamstvenog fonda koji će brodogradilištima olakšati taj dugi obrt kapitala, do decentralizacije određenih potpora (prema iskustvima nekih drugih zemalja).

No, vratimo se na početak teksta: plaće se i dalje ne isplaćuju, a kada će – ne zna se. Tko će graditi nove brodove strateškog partnera?

Glavna urednica

Brodogradnja više (ne)stanuje ovdje!?

Događaji

Stojim tu pred firmom ko’ pred zidom plača, hoće li mi ikad biti veća plaća? Hrana mi je problem, režije još veći…, transparent je koji su na ulazna vrata u krug Same Deutz-Fahr Žetelica d.o.o. Županja stavili radnici te tvornice prvoga dana štrajka, što ga je zbog zaštite i promicanja socijalnih prava radnika pokrenuo Sindikat metalaca Hrvat-ske – Industrijski sindikat u toj svojoj sindikalnoj podružnici. Transparent je to u kojemu je sadržana cijela filozofija i razlog štrajku. Nakon godina potplaćeno-sti i nepristajanja poslodavca na zahtjeve SMH-IS-a za povećanjem plaća, štrajk im je bila jedina opcija! I u tome su bili složni. A kako i ne bi?! Prosječna neto plaća kvalificiranih radnika u proizvod-nji, ovisno o godinama staža, kreće se između 3.300 i 4.500 kuna! Nimalo moti-virajuća za ostanak u tvornici, za osta-nak u Slavoniji, za ostanak u Hrvatskoj. Prema riječima sindikalnoga povjerenika SMH-IS-a Marka Ivkošića od 2005. godine plaće su rasle samo jedan posto po godini. Od te je godine tvrtku, prema procjenama, napustilo dvjestotinjak radnika, ponajprije zbog malih plaća.

Pregovori za izmjenu Kolektivnog ugovora započeli su početkom rujna 2018., ali je prva faza završila bez dogo-vora, te je nakon neuspješnog mire-nja, SMH-IS započeo štrajk. Sindikalni zahtjev bio je povećanje osnovne plaće za sve razine u visini 740,00 kuna bruto, te osam posto povećanja dodatka na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada, za pojedine kategorije radnika.

- Zahtjev nije nerazuman, nije zahtjev koji može ugroziti interes poslo-davca. Povećanje može samo djelomično ublažiti niske plaće radnika, ustvrdio je predsjednik SSSH Mladen Novosel na konferenciji za novinare organiziranoj pred ulazom u tvornicu.

Podaci su govorili kako mogućnosti da se udovolji zahtjevima radnika uistinu ima:

- Društvo je u 2017. godini ostvarilo prihod od gotovo 400 milijuna kuna, a troškovi zaposlenih su 35 milijuna kuna, što je tek osam posto troškova, rekao je predsjednik SMH-IS-a Siniša Kosić na konferenciji za novinare u zagrebačkome Radničkome domu, navodeći podatak o ostvarenom dobitku tijekom 2017. godine 12-13 milijuna kuna.

Valja k tome spomenuti kako Same Deutz-Fahr Žetelice d.o.o Županja, koje posluju kao dio grupacije SDF, više od 95 posto ukupne proizvodnje izvoze, čime se svrstavaju među najveće hrvatske izvo-znike. Dodijeljena im je nagrada »Zlatni ključ« Udruge Hrvatski izvoznici za naji-novativnijeg izvoznika u 2013. godini, najboljeg izvoznika u Njemačku u 2014. godini, te najboljeg izvoznika u Tursku u 2015. godini.

Stoga je zatražena i sindikalna pomoć na europskoj razini, te pomoć predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića u posredovanju prema središnjoj upravi Same Deutz-Fahr Italia, kao osnivaču trgovačkoga društva Same Deutz-Fahr Žetelice, kako bi se pregovori uspješno završili i okončao štrajk. Odgovor HGK i Ministarstva je izostao.

Poslodavac je teškom mukom, nakon početka štrajka, ponovno sjeo za pregovarački stol. Uprava je sindikalni zahtjev odbila i za prve tri razine ponu-dila rast osnovne plaće za prosječno 49 eura (što ionako mora učiniti zbog uskla-đivanja s rastom minimalne plaće), a za sljedećih šest razina rast plaća od 11 eura bruto! Umjesto osam posto Uprava je ponudila neoporezivih 55 eura (oko 400 kuna) svima kao mogućnost, a stvarna će isplata ovisiti o konkretnim kriterijima. Pregovarač na strani Uprave, navodno, „nije imao mandat za veću ponudu“. Sindikalna strana nije prihvatila ponudu.

Bio je to razvoj događaja na koji je upozoravao SSSH prilikom nedavnog

donošenja izmjena Pravilnika o porezu na dohodak. Ponuđenih neoporezivih 55 eura, naime, ne znači rast plaća, a o povećanju plaća se pregovaralo, već je riječ o nagradi za rezultate rada koja je neoporeziva do 5.000 godišnje, na koju se ne plaća mirovinski doprinos, te ne utječe na buduće mirovine radnika.

Uz sve to, SDFŽ je pokušao ospo-riti zakonitost štrajka, podnio je tužbu radi zabrane organiziranja i poduzimanja štrajka. Županijski sud u Vukovaru odbio je tužbeni zahtjev SDFŽ-a, ali se SZFŽ žalio. Vrhovni sud RH proglasio je orga-niziranje i poduzimanje štrajka u županj-skoj tvornici kombajna Same Deutz-Fahr Žetelice nezakonitim i preinačio odluku Županijskoga suda. Zabranio je organi-ziranje i poduzimanje štrajka.

Štrajk, započet 9. siječnja, završio je 7. veljače, a proizvodnja nastavljena 8. veljače. No, nakon presude nameću se brojna pitanja… o napadu na davno izboreno pravo na štrajk, podilaženju profitu…

Uprava je tijekom štrajka navodila “…poduzeće je dosadašnjim poslova-njem pokazalo da nam je itekako stalo do položaja radnika na području Župa-nje…“ Kako bi tek bilo da im nije stalo?! Hrvatski radnici trebaju veće plaće i kvalitetna radna mjesta! Sindikalna borba se nastavlja!

Marijana Tomić

Same Deutz-Fahr Žetelice

Kvalitetan proizvod i kvalitetno radno mjesto idu zajedno, zar ne?

sindikalna akcija | 3

Događaji

Mladen Novosel, predsjednik SSSH:Klasičan primjer stranog investitora koji interes proizvodnje u Hrvatskoj temelji isključivo na niskoj cijeni rada. Kada poslodavcu nije u interesu pregovorima sa sindikatom doći do prekida štrajka, nego pozicijom moći pokušava sudskim putem osporavati legitimnost štrajka, onda zasigurno ne namjerava dugoročno imati zado-voljne radnike. No, sindikalna borba za većim plaćama i boljim uvjetima rada ovim činom Vrhovnoga suda neće stati, već naprotiv.

SSSH je podržao umjetnike u kulturi koji, okupljeni u inicijativu „Dosta je rezova“, zahtijevaju pravo na rad po mjeri čovjeka.

Rezovi u kulturi predstavljaju još jedan u nizu udaraca na radnička prava u Hrvatskoj, te je SSSH pozvao na soli-darnost i ustrajanje u borbi do ispunjenja zahtjeva.

- Kvalitetna radna mjesta za sve možemo izboriti samo svi zajedno, navodi se, među ostalim, u pismu potpore, te dodaje:

- Sektor kulture godinama je margi-naliziran rezovima i sramotno niskim proračunskim izdvajanjima. Sustav finan-ciranja je urušen, a dodjeljivanje potpora umjetnicima netransparentno, bez krite-rija i evaluacija. Sustav karakterizira i izostanak strategije, a klijentelizam, kao i političko kadroviranje i odlučivanje, degradirali su ga i destablizirali do kraj-njih granica.

SSSH je podsjetio da se pristupa-njem Europskom stupu socijalnih prava, u čijem su temelju pravedni radni uvjeti, te dobre i sigurne plaće, Hrvatska obve-zala osigurati posebnu zaštitu prekarnim radnicima, onima koji rade u nesigur-nim oblicima rada, na ugovorima na određeno, na ugovorima o djelu, autor-skim ugovorima. A to su radnici koji su u sektoru kulture najzastupljeniji i najugro-ženiji. Potpora je izražena i sudjelovanjem na prosvjedu Inicijative ispred Ministar-stva kulture.

Dosta je rezova radničkih prava u kulturi!

Antun Štivić, regionalni povjerenik SMH-IS-a:Strašno. Ogorčen sam. Razočaran sam. Pokradeni smo.

Mato Stanković, pravni povjerenik u Teritorijalnom uredu SSSH Slavonski Brod:Odluka je iznenađujuća i njome se krše temeljna prava sindikata da organizira i provede štrajk za interese radnika u smislu ugovaranja izmjena i dopuna kolektivnog ugovora.

Same Deutz-Fahr Žetelice

Reakcije na presudu Vrhovnoga suda

Marko Ivkošić, sindikalni povjere-nik SMH-IS-a u SP Same Deutz-Fahr Žetelice:Razočarani smo. Očito je politika umiješala prste na odluku Vrhovnoga suda. Ovo su pokazatelji iskvarenosti naših političara i tobožnje brige za radnike i radnička prava. Svi su okolo znali o presudi dan-dva prije, samo su radnici saznali tek dola-skom pošte sa Suda.Žalosni smo što se takvi poslodavci štite kako bi naša Vlada imala što bolju statistiku o zapošljavanju, a nije im bitno mogu li radnici od svojeg rada živjeti.Što nam preostaje drugo nego posao tražiti izvan granica Lijepe naše. Hvala im na tome.

4 | sindikalna akcija

intervju

Na nedavno održanome 4. svjetskome kongresu ITUC-a za glavnu tajnicu ponovno je izabrana Sharan Burrow. Postavili smo joj pitanja o kandidaturi, izborima, predstojećim izazovima...

n Moto Kongresa bio je "Izgradnja snage radnika - promijenimo pravila". Koja su to pravila i zašto ih moramo mijenjati?

Globalni ekonomski model iznevje-rio je radnike: nejednakost je na rekor-dno visokim razinama, 84 posto ljudi nam poručuje kako minimalna plaća nije dovoljna za život, više od 70 posto naših kolegica i kolega nema nikakvu socijalnu zaštitu, a većina radnika radi na prekar-nim, često nehumanim poslovima. Model globalizacije mora se promijeniti. Stoga zahtijevamo novi socijalni ugovor koji jamči dostojanstveni rad. Diljem svijeta na udaru su zakoni koji štite radnike, kao što su pravo na sindikalno organiziranje, na kolektivno pregovaranje za dostojanstvene plaće i uvjete rada, zaštitu zdravlja i sigur-nosti na radu i brojna druga područja. Istodobno, tvrtke, banke, poslovne plat-forme i krupni kapital mogu zaobići propise koji bi ih trebali prisiliti da plate pravedan udio poreza, da poštuju radnička prava, štite okoliš, primjereno doprinose mirovinskim sustavima itd. – to su pravila koja se moraju promijeniti. Tvrtke moraju biti odgovorne, vlade moraju osigurati adekvatne propise za njihovo poslovanje, obvezno poslovanje s dužnom pažnjom, te radne sudove; k tome, sindikati moraju imati mjesto za stolom kako bi mogli pred-stavljati interese radnika.

n Što Vas je motiviralo da se ponovno kandidirate za glavnu tajnicu ITUC-a?

Sindikati su svugdje na prvim crtama obrane protiv izrabljivačkih plaća, i previše se zemalja bori za mir i demokra-ciju. Ponosna sam na rad sindikata u cije-lome svijetu; jedino snaga radnika može osigurati promjene. Svjedočimo rastu naše obitelji ITUC-a. Iako smo ostvarili

značajne pobjede na globalnoj i nacio-nalnoj razini, radnička prava i dalje su izložena napadima, a rastu opresija, izra-bljivanje i nejednakost. Mnogi su članovi tražili od mene da ostanem i da osnažimo naš međunarodni odgovor kako bismo mogli uzvratiti udarac. Privilegirana sam što mogu stajati uz radnike u toj borbi.

Namjeravam iskoristiti ovaj četvero-godišnji mandat kako bih ITUC učinila snažnijim i učinkovitijim, radeći s našim

organizacijama članicama diljem svijeta. Radnici trebaju snažne sindikate, a to je jednako važno na međunarodnoj razini kao i u svakoj zemlji i na svakome radnome mjestu. n Kada se osvrnete na proteklo razdo-blje, što biste izdvojili kao najznačaj-nija ostvarenja međunarodnoga sindi-kalnoga pokreta, a što kao područja na kojima moramo unaprijediti svoj rad i rezultate na međunarodnoj razini?

Sharan Burrow, glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC)

Globalna solidarnost bilo je našega pokreta

n Članstvo ITUC-a čini 207 milijuna radnika, čime je ITUC najveća svjet-ska demokratska organizacija. No to je i dalje samo 7 posto ukupne radne snage na svijetu. Cilj postavljen na 4. kongresu je doseći 250 milijuna članova do idućega kongresa. Kako to ostvariti, uzevši u obzir posebno rast udjela prekarnih i atipičnih radnika u ukupnoj zaposlenosti, koje je iznimno teško organizirati i predstavljati? Mogu li sindikati promijeniti taj trend i kako?

Gotovo svakoga dana svjedočimo sve većem broju slučajeva gdje sindikati uspijevaju organizirati prekarne i neformalne radnike, a ti radnici sve više zahti-jevaju da ih predstavlja sindikat. Moramo biti u kontaktu s njima, osigurati da su naše sindikalne strukture odgovarajuće, te spriječiti lažne aranžmane kontrolirane od strane poslodavca i osigurati da svaki radnik, bez obzira na to što poslodavac rekao, ima pravo učlaniti se u sindikat i kolektivno pregovarati.

Također sam uvjerena kako među sindikatima dolazi do zaokreta. Organi-ziranje postaje glavni prioritet, što je, po mojemu mišljenju, ključno kako bismo ostvarili naš ambiciozni cilj. Smatram i kako je rad koji je do sada obavila naša Akademija za organiziranje doveo do važnih promjera i taj će trend sve više rasti.

Foto

: ETU

C


intervjuITUC danas predstavlja više od 207

milijuna članova. Unaprijedili smo naš kapacitet organiziranja, te smo započeli osiguravati održivu budućnost pokreta. Kad je riječ o ljudskim i radničkim pravima, izborili smo Konvenciju Među-narodne organizacije rada o radnicima u kućanstvima. Danas je 150.000 radnika u kućanstvima organizirano u cijelome svijetu pod okriljem Međunarodne fede-racije radnika u kućanstvu. Promijenili smo pravila u korist tih radnika, od kojih mnogi rade za jako niske plaće i u lošim uvjetima rada. Sindikati radnika u kućan-stvu i dalje rastu, a ta će snaga donijeti još promjena na bolje. Sigurni smo kako ćemo do lipnja osigurati Konvenciju MOR-a o ukidanju nasilja i zlostavljanja u svijetu rada. Činjenica da smo izbo-rili Protokol MOR-a o prisilnom radu omogućila nam je boriti se protiv ukidanja modernoga ropstva. Ostvarujemo pravi napredak s dosadašnjom ratifikacijom Protokola i izmjenama u radnome zako-nodavstvu u 26 država. Također smo se snažno borili za reformu radnoga zakono-davstva u Kataru, jednoj od najbogatijih zemalja svijeta koja će biti domaćinom Svjetskoga nogometnoga prvenstva 2022. godine. Katar sada mijenja svoje zastar-jele i neprihvatljive zakone. To se događa jedino zato što smo, zajedno s kolegama iz Međunarodne federacije graditelja i drugima, globalnom akcijom izborili te promjene. Tom smo kampanjom pokre-nuli osnivanje novoga Centra za sport i ljudska prava, globalnoga tijela koje uklju-čuje sindikate, skupine za ljudska prava, tvrtke, vlade, medijske kuće i sportske saveze i federacije kao što je FIFA. Zadaća toga novoga Centra jest očistiti svijet sporta – zaustaviti kršenja i zloupotrebe radničkih i ostalih ljudskih prava.

U protekle četiri godine ITUC je organizirao akcije solidarnosti sa sindi-katima koji su bili napadnuti, u više od 50 zemalja. Naš godišnji ITUC-ov globalni indeks prava – koji ocjenjuje zemlje prema kvaliteti njihovoga radnoga zakonodavstva – također otkriva često nasilnu represiju usmjerenu protiv radnika koji pokušavaju osnovati ili učlaniti se u sindikat. Jedna od glavnih zadaća međunarodnoga sindikal-noga pokreta jest pružanje solidarnosti i podrške sindikatima gdjegod su radnička prava napadnuta. Također često koristimo

pravne mehanizme Međunarodne orga-nizacije rada, podnoseći pritužbe protiv vlada koje krše međunarodne radne stan-darde koje MOR utvrđuje kroz tripartitno odlučivanje u kojemu sudjeluju vlade, poslodavci i sindikati.

Znamo kako razaranje uzrokovano klimatskim promjenama također razara radna mjesta i živote ljudi, i zbog toga smo snažno posvećeni borbi protiv klimat-skih promjena. Kako bismo u toj borbi uspjeli, vlade i tvrtke moraju prihvatiti naš zahtjev za pravednom tranzicijom i provesti u djelo obveze preuzete u Pariš-kom sporazumu kao i u smjernicama koje smo dogovorili u MOR-u. Radnici moraju imati pravo glasa o funkcionira-nju industrije, proizvodnje i usluga na način koji ne zagađuje okoliš ugljičnim dioksidom. To znači da promjene moraju biti planirane, s resursima za prekvalifi-kaciju radnika, kako bi im se pomoglo odgovoriti na troškove prilagodbe, a radna mjesta s visokim udjelom ugljika pretvo-riti u ugljično neutralna. U posljednje četiri godine osigurali smo međunarodno priznanje toga načela, a sada ubrzavamo naš rad na području pravedne tranzicije u različitim zemljama, gradovima i tvrt-kama, te širimo ideju pravedne tranzicije na situacije u kojima nova tehnologija transformira rad.

Još jedan važan rezultat je rad ITUC-ove Akademije za organiziranje, koja je osposobila više od 1.000 sindikal-nih organizatora iz različitih zemalja, i tako pomogla sindikatima povećati broj članova, a radnicima dala priliku upoznati se i razgovarati sa sindikalnim organizato-rom, što možda ranije nisu mogli.

Pokrenuli smo internetsku stranicu namijenjenu savjetovanju radnika migra-nata, te pružanju informacija radnicima koji traže posao u inozemstvu kao radnici migranti. Stranica im daje informacije o njihovim zakonskim pravima, a radnicima također omogućuje „ocjenjivanje“ agen-cija koje koriste u pronalaženju posla u drugim zemljama. Stotine tvrtki već su ocijenjene, čime radnici iz zemalja kao što su Nepal i Indonezija, koji riskiraju teška izrabljivanja kada postanu radnici migranti, dobivaju ključne informacije.

Izradili smo niz izvještaja koji otkri-vaju antiradničke aktivnosti i aktivnosti izbjegavanja plaćanja poreza velikih multi-

nacionalnih kompanija. Pri tome smo se usredotočili na neke od najgorih primjera korporativne pohlepe kao što je Samsung, koji izrabljuje radnike u svojim tvorni-cama i kod dobavljača, te je negirao odgo-vornost za kemijsko trovanje radnika u proizvodnji. Izradili smo i važne izvještaje o socijalnim i ekonomskim prednostima ulaganja u skrb o djeci, skrb o starijima i ostalim područjima sektora skrbi, što pomaže prebaciti momentum prema zemljama koje više izdvajaju za skrb, te ubiru ekonomske koristi tog izdvajanja kroz veći ekonomski rast.

Ovo su neki od glavnih naglasaka naših postignuća u posljednje četiri godine. Kad bih pokušala navesti sve što smo postigli zajedno na međunarod-noj razini, bojim se da bi mi ponestalo prostora u ovome članku.

n Ishod Kongresa ukazuje na podjelu sindikalnoga pokreta, moglo bi se reći i na različite vizije kako ga graditi i u kojem smjeru bi sindikalni pokret trebao ići. Kako bismo doista izgra-dili snagu radnika i uspjeli mijenjati pravila, bit će nam potrebno jedinstvo i predanost svih članica. Kako ostvariti to jedinstvo i organizaciju koja je snažna, učinkovita i relevantna?

Prije svega, rekla bih da je demokra-cija krvotok sindikata, i sama činjenica da smo na Kongresu imali izbore normalni je dio sindikalnoga života.

Na Kongresu su bile različite vizije, no nije bilo velikih razlika kad je riječ o politici. Naš je politički dokument usvojen jednoglasno, a bez sukoba su usuglašene i neke značajne promjene pravila ITUC-a. Organiziranje za promjene u središtu je borbe za dostojanstvene plaće i uvjete, za siguran rad i radna prava, te poštivanje zakona. Naša snaga jedini je lijek za korpo-rativnu pohlepu i koncentraciju bogatstva. Ne vjerujem kako postoje velike podjele kad je riječ o težnjama radnika ili njihovih sindikata, ali vjerujem kako je jedini način da u toj borbi pobijedimo organiziranje i zajednička borba za novi socijalni ugovor sa zajamčenim minimalnim pravima za sve radnike, univerzalnom socijalnom zaštitom, novim standardom za radnike u ekonomiji platformi kao što je „Uber“. Svugdje trebamo osnažiti socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje.


intervjuITUC je najveća demokratska orga-

nizacija na svijetu, kojega čine sindikati sa svih kontinenata, različitih tradicija, različitih sindikalnih kultura i povijesti. Potrebna nam je zajednička akcija i jedin-stvo svrhe jer nas upravo naša različitost i snaga našega članstva čine jakima.

n Koji će biti najveći izazovi za sindi-kate u narednome mandatnome razdo-blju, te koji su prioriteti novoga vodstva ITUC-a u nastojanju da na te izazove odgovori?

I dalje ćemo se suočavati s brojnim izazovima s kojima se i danas suočavamo, no želim posebno istaknuti dva nova. Prvi je ugroženost same demokracije. Svjedo-čimo porastu broja diktatorskih predsjed-nika i premijera u mnogim zemljama, a to je izrazito opasno za ljudska prava i mir. Sindikati više od 100 godina promiču i štite demokraciju, a ta zadaća danas postaje sve važnijom.

Drugi izazov je utjecaj tehnologije, odnosno još važnije, načina kako se kontrolira i tko je kontrolira. Goleme prednosti i potencijal poglavito digitalne tehnologije prikrivaju tamniju stranu divovskih podatkovnih korporacija koje sve više kontroliraju živote ljudi, uklju-čujući i one na radnome mjestu. K tome, većina njihovih radnika je potplaćena, a te tvrtke često ne plaćaju nikakav porez. Svijet mora odgovoriti na taj problem, a sindikati u tome imaju važnu ulogu.

n Ove godine obilježavamo 100 godina postojanja MOR-a, jedinstvene i ključne institucije u sklopu sustava UN-a. Međutim, središnja uloga MOR-a u svijetu rada, te posebno njezini meha-nizmi utvrđivanja standarda i nadzorni mehanizmi posljednjih su godina pod sve većim napadima poslodavaca, ali i vlada. Kako učvrstiti ulogu MOR-a, te posebno osigurati puno poštivanje slobode udruživanja i prava na kolek-tivno pregovaranje? Kako osnažiti pozi-ciju Radničke skupine u MOR-u i kako ITUC može biti utjecajniji i učinkovitiji u tom kontekstu?

U ključnim trenucima u povijesti, osobito nakon razaranja tijekom dvaju svjetskih ratova, svijet se za rješenja okrenuo prema MOR-u kako bi ljudima pružio ekonomsku sigurnost koja jamči

mir. Sto godina nakon osnivanja MOR-a, suočeni smo s vrlo nesigurnim vreme-nima. Stoga je sada trenutak da još više osnažimo MOR, iako ga krupni kapital i financijski interesi pokušavaju oslabiti. U posljednjih nekoliko godina uspješno smo se borili kako bismo obranili pravo na štrajk kao međunarodno pravo koje ne poznaje granice, te ćemo zasigurno morati biti spremni ubuduće ponovno se boriti. Najbolji način kako bismo osnažili Radničku skupinu u MOR-u jest zašti-titi i unaprijediti ulogu samoga MOR-a. Moramo ljudima pomoći razumjeti koliko je MOR važan, kako bi od svojih vlada tražili podršku za njegov rad.

Na obljetnici sto godina postoja-nja MOR-a, u lipnju, borit ćemo se za usvajanje Deklaracije MOR-a koja bi trebala usmjeravati budućnost rada, a svijet usmjeriti na ekonomski put koji u svome središtu ima čovjeka. Za to je ključan novi socijalni ugovor, sazdan na radničkim pravima i socijalnome dijalogu s vladama, sindikatima i poslodavcima. To mora poduprijeti Univerzalno radno jamstvo koje svakome radniku jamči pravo na sindikalno zastupanje, kolek-tivno pregovaranje, zaštitu od diskrimi-nacije, od dječjega rada i prisilnoga rada, te jamči plaće od kojih se može živjeti i ograničenje radnoga vremena. Također pozivamo na donošenje međunarod-noga propisa o tvrtkama platformama ili „Uber“ tvrtkama, te propisa koji štite privatnost podataka i svijetu omogućuju nositi se sa izazovima digitalizacije.

n Mnogim članovima sindikata ITUC se čini kao još jedna apstraktna među-narodna institucija za koju im nije jasno kako doprinosi njihovim radnim i život-nim uvjetima. Kako našim sindikalnim povjerenicima, koji svakodnevno rade težak posao organiziranja i zaštite prava članova na njihovom radnim mjestima i s pravom to smatraju najvažnijim i najkonkretnijim sindikalnim radom, objasniti zašto je važno biti dijelom međunarodnih sindikalnih udruženja i čemu nam ona služe?

Naša je svrha ostvariti ciljeve poput onih koje sam navela. Kapital je globa-lan, i rad mora imati također svoju vlastitu globalnu dimenziju. Mnogo je načina za izravno uključivanje u naš rad,

od jednostavnih stvari kao što je potpi-sivanje neke od naših globalnih peticija do sudjelovanja na javnim skupovima i prosvjedima za klimatsku pravdu, za oslobađanje zatvorenih sindikali-sta i mnogo drugih. Naš rad možda se čini dalekim od svakodnevne realno-sti članova sindikata, no na mnoge im je načine vrlo blizak. Uvijek nas veseli mogućnost da s našim sindikatima člani-cama istražimo načine na koje možemo pomoći prevladati taj jaz i približiti međunarodni rad članovima.

n Osim razumijevanja same uloge ITUC-a, trebamo li poduzeti dodatne napore kako bismo konkretne aktivnosti koje on poduzima približili članovima s jedne strane, a s druge im omogućili da u tim aktivnostima izravnije sudje-luju i osjete kako njihov glas dopire do samoga vrha međunarodnoga sindikal-noga pokreta? Drugim riječima, kako razviti osjećaj pripadnosti međunarod-nome sindikalnome pokretu i ponosa zbog toga, kakav sindikati često imaju na nacionalnoj razini?

Kao što sam već rekla, uvijek tražimo načine kako stupiti u bliži kontakt s člano-vima. Možda bismo s vašim vodstvom mogli održati dublju raspravu o područ-jima na kojima radimo a koja bi bila od najvećega interesa za vaše članove, te pronaći načine kako ih uključiti. Također ćemo rado brifirati skupine sindikalista ili u našemu sjedištu u Bruxellesu ili kada se za to ukaže prilika, u Hrvatskoj.

n Za kapital nema granica. Kako možemo postići prekogranično jedin-stvo sindikalnoga pokreta i njegovu učinkovitost u razvoju i obrani radnih, socijalnih i sindikalnih prava?

Imamo prave alate – ITUC i njegove regionalne organizacije, ETUC, globalne sindikalne granske federacije – i moramo stalno pokušavati unaprjeđivati suradnju i učinkovitost. Najvažnije, kada se sindi-kalisti na jednome mjestu suočavaju s represijom – otkazima, nasiljem, pritva-ranjem ili još gore – svi moramo ustati u njihovu obranu. Globalna solidarnost – raditi zajedno bez obzira na granice – bilo je našega pokreta.

Razgovarala i prevela: Dijana Šobota


Događaji

Građani trebaju imati aktivnu ulogu u političkim procesima i nakon što daju svoj glas na izbo-rima, a jedan od načina može biti odlu-čivanje na referendumu. Iako Hrvatska nema bogato iskustvo u organiziranju i provođenju referenduma, u svim dosa-dašnjim akcijama prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma u kojima je sudjelovao SSSH ili neki njegov udru-ženi sindikat prikupljen je dovoljan broj potpisa. No, praksa vezana uz pitanje referenduma pokazala je nedovoljno kvalitetnu reguliranost materije, kako u Ustavu RH, tako i u Zakonu o referen-dumu.

Stoga je SSSH predlagao olakšanje pokretanja i provedbe državnog i lokal-nog referenduma uz preciziranje pitanja o kojima se ne može odlučivati putem referenduma (ustavne vrijednosti), te osiguranje transparentnosti financiranja i medijskoga praćenja referendumskih kampanja. Isticano je kako referendum treba postati korektiv loših odluka poli-tičke elite. Dosada nije bilo političke volje da se uočeni problemi otklone.

Podsjetit ćemo na „referendumska“ iskustva SSSH, odnosno iskustva u orga-niziranju akcija radi izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje refe-renduma.

Protiv izmjena Zakona o raduPrvi put od osamostaljenja Hrvatske, 2010. godine, jedno je referendumsko pitanje - “Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora?” okupilo toliko veliki broj građana koji su time poslali poruku Vladi RH kako ne može više omalo-važavati hrvatskoga radnika. Prikupljanje potpisa organiziralo je od 9. do 23. lipnja

2010. godine pet sindikalnih središnjica – SSSH, NHS, MHS, HUS i URSH. Priku-pljeno je čak 813.016 potpisa – priznato 717.292 (potrebno je bilo 449.506, odnosno deset posto ukupnoga broja birača).

Imajući u vidu gospodarske, proračun-ske i političke okolnosti, čelnici sindikalnih središnjica zatražili su od tadašnje pred-sjednice Vlade Jadranke Kosor da Vlada prikupljene potpise prihvati i prizna kao uspješno proveden referendum i tako izbje-gne dodatni trošak za državni proračun.

Ustavni je sud donio odluku kako se referendum ne treba održati. Odluka je donesena jednoglasno i utvrđeno je da su, kada je Vlada povukla prijedlog izmjene Zakona o radu iz procedure, prestale posto-jati pretpostavke za raspisivanje referen-duma. Ustavni je sud dao rok od godinu dana u kojemu Vlada ne smije isti prijedlog zakona ponovno poslati Saboru.

Nastavno, s premijerkom je dogovoreno kako će referenduma, na posljetku, biti i to istoga dana kada se bude provodio i referen-dum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji (sredinom 2011.) Referendumsko pitanje nije se trebalo odnositi na izmjene Zakona

Izravna demokracija

Referendum treba postati korektiv loših odluka političke elite

Prikupljanje potpisa na trgu bana josipa jelačića u Zagrebu

Predaja potpisa u Hrvatski sabor


Događajio radu, već je trebalo glasiti: „Jeste li za to da se referendum mora raspisati ako to zatraži 200 tisuća registriranih birača, te da vrijeme za prikupljanje potrebnog broja potpisa bude 30 dana?“

Premijerka je s predsjednicima sindi-kalnih središnjica potpisala i Sporazum kojim se Vlada, među ostalim, obvezala da će prilikom izrade Zakona o radu ugra-diti sljedeće elemente: ako otkazni rokovi nisu ugovoreni kolektivnim ugovorom na određeno vrijeme mogu se otkazati isklju-čivo zbog bitno promijenjenih gospodar-skih okolnosti koje nisu bile poznate ili se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora; produžena primjena pravnih pravila, ako nije ugovorena kolek-tivnim ugovorom, primjenjuje se godinu dana od isteka kolektivnog ugovora.

Nova Vlada, na čelu sa Zoranom Milanovićem (SDP), koji je i sam potpi-sao protiv izmjena ZOR-a, te saborska većina zajedno s referendumom o EU nije raspisala i »referendum o referendumu« sukladno spomenutom Sporazumu, jer nisu priznali i prihvatili da potpisani Spora-zum obvezuje novu Vladu. Prema pisanju medija, čini se kako je ipak strah od »HDZ-ovih oporbenih referenduma« prevladao, te su vladajući odlučili vladati »bez pomoći naroda«, iako su se predstavljali kao Vlada otvorena za građane.

Protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru

Četiri godine kasnije, 17 sindikata, među kojima i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, udružen u SSSH,

je od 5. do 18. lipnja 2014. godine, priku-pljalo potpise građana za referendum o tzv. outsourcingu. Čak 624.409 građana dalo je potpis za održavanje referenduma za dono-šenje zakona kojim bi se spriječilo izdvajanje pomoćnih poslova (poslova kuhanja, čišće-nja i drugih) u javnom i državnom sektoru.

Odlukom Ustavnoga suda sindikalni je zahtjev ocijenjen neustavnim!

Tadašnja potpredsjednica Vlade Milanka Opačić izjavila je sredinom lipnja kako je uži kabinet Vlade donio odluku o odabiru spin-off modela izdvajanje pratećih djelatnosti u javnom sektoru, koji uključuje osnivanje javnog poduzeća u koje će prijeći svi zaposleni.

- Razmatrajući tri modela procije-nili smo kako je spin-off model isplativ za državne uštede i najmanje stresan za zapo-slene u neosnovnim djelatnostima u javnom sektoru, rekla je potpredsjednica Vlade, no, to se, ipak, nije dogodilo.

U rujnu 2014. Vlada je usvojila Odluku o zabrani novog zapošljavanja državnih služ-benika i namještenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade RH, te Odluku o zabrani novog zapošljava-nja službenika i namještenika u javnim služ-bama. Na taj je način, uz zabranu zapošljava-nja, Vlada kao pomoćnu mjeru ipak zadržala

mogućnost angažiranja vanjskih pružatelja, odnosno u slučajevima u kojima se obav-ljanje poslova radnoga mjesta namještenika ne može osigurati preraspodjelom poslova postojećih namještenika, njihovo obavljanje povjerit će se vanjskim pružateljima usluga u skladu s važećim propisima.

Protiv davanja autocesta u koncesiju

Od 11. do 25. listopada 2014. godine Inicija-tiva „Ne damo naše autoceste“, u kojoj je bio i SSSH, krenula je s prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma za donoše-nje Zakona o dopuni i izmjeni Zakona o cestama prema kojima su izgrađene javne ceste strateški interes RH i zabranjeno ih je davati u koncesiju za javne usluge.

- Više od 40 godina gradili smo auto-ceste, a sada ih Vlada poklanja privatnome koncesionaru da na njima 40 godina zara-đuje, napominjalo se.

Taj su put prikupljena 530.853 potpisa. Iako je Ustavni sud utvrdio kako referen-dumsko pitanje nije u skladu s Ustavom, te da nije dopušteno raspisivanje referen-duma, premijer Zoran Milanović obznanio je u ožujku 2015. kako je Vlada odustala od davanja Hrvatskih autocesta u koncesiju.

Marijana Tomić

Vijeće SSSH

Izabrani potpredsjednici i tajnik SSSHVijeće SSSH je na sjednici, održanoj 24. siječnja, izabralo potpredsjednike SSSH i tajnika SSSH.

Za potpredsjednika SSSH za koordinaciju sa sindikatima iz sektora gospodar-stva izabran je Željko Klaus, za potpredsjednika SSSH za koordinaciju sa sindika-tima iz sektora usluga Eduard Andrić, a za potpredsjednicu SSSH za koordinaciju sa sindikatima u javnim i državnim djelatnostima Božica Žilić. Boris Feis je izabran za tajnika SSSH u sljedećem četverogodišnjem mandatu.

- Na Osmome kongresu SSSH usvojili smo ciljeve i prioritete, a udruženi sindikati u svim područjima imaju prostora za zajedničko djelovanje usmjereno ka radu po mjeri čovjeka, rekla je, među ostalim, Božica Žilić tijekom predstavljanja.

Foto

: ssz

ssh.

hr


raZgovor s PovoDoM

Na Osmoj skupštini Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) ponovno povjerenje za obavljanje predsjedničke funkcije sljedeće četiri godine dobio je Marko Maslić. Povod za razgovor.

Na Sedmoj skupštini ste najavili kako Vam je to posljednji predsjednički mandat. Što Vas je natjeralo da promije-nite mišljenje?

Prema odluci Glavnog odbora SSKH, 2018. godina proglašena je godinom izbor-nih aktivnosti u SSKH s jasno propisanim pravilima. Neovisno o izjavi i svojemu uvjerenju da će mi protekli mandat biti posljednji, sedamnaest županijskih povje-reništava i Grad Zagreb, predložilo me kao svojega kandidata za predsjednika SSKH. Kako tada još uvijek nisam imao dovoljno godina za starosnu mirovinu, prihvatio sam kandidaturu za predsjednika za još ovaj mandat.

SSKH je među rijetkim sindikatima koji svoju čelnu osobu bira javnim glaso-vanjem…

SSKH ne spada u rijetke sindikate koji svoju čelnu osobu bira javnim glasovanjem, kao što se može čuti. Svi akti ovoga Sindi-kata propisuju da se sva tijela SSKH biraju javnim i tajnim glasovanjem. Odluku hoće li se čelnoga čovjeka birati tajno ili javno donosi Skupština SSKH, a sukladno Poslov-niku o radu Skupštine.

Već ste ranije ukazivali na nedopu-stivu brojnost sindikata u komunalnoj djelatnosti. Je li se išta promijenilo po tome pitanju?

Rast broja sindikata u RH, pa tako i u komunalnoj djelatnosti, samo je još jedan od pokazatelja koliko smo neuređeno soci-jalno društvo. Očito je da takvo stanje odgo-vara i vladajućim strukturama, a posebice poslodavcima.

U kojoj mjeri kvaliteta takva sindi-kalnog djelovanja (mnoštvo sindikata u djelatnosti) zadovoljava potrebe radnika, posebice mladih?

Samo kvalitetni sindikati mogu polu-čiti dobre rezultate. U trgovačkim druš-tvima u kojima djeluju dva ili više sindi-kata zbog nedostatka kvalitetnih pravila ne mogu polučiti nikakve rezultate. Često kućni ili sindikati koji nisu reprezentativni trguju za sebe s poslodavcima za čelnike takvih sindikata, a na štetu svih zaposle-nih. Smatram kako je potrebno još više raditi da se takve stvari izbjegnu. Potrebno je ispregovarati da nečlanovi sindikata u trgovačkim društvima, gdje je sindikat uspio potpisati KU i ispregovarana se prava odnose na njih, solidarno sudjeluju u financijskom pogledu u njihovu održa-vanju. Dok se to ne izmijeni, sindikat će sve više gubiti na značenju.

U proteklome je mandatu zabilježen trend povećanja kolektivnih pregovara-nja, no Grad Sisak već duže vrijeme ne želi pristupiti pregovorima za zaključi-vanje Temeljnog kolektivnog ugovora za trgovačka društva u vlasništvu Grada. Je li Sisak jedini takav slučaj? Što je, prema Vašemu mišljenju, rješenje za Sisak?

SSKH je Sindikat koji djeluje na lokal-noj razini. Vlasnici komunalnih trgovačkih društava su jedinice lokalne samouprave. S ponosom mogu istaći kako smo, u sklopu kolektivnoga pregovaranja, uspjeli potpi-sati veliki broj KU-a. Ima jedinica lokalne samouprave, i općina i gradova, u kojima smo s jednom vlasti potpisali, a drugi, koji su došli nakon njih, a sebe nazivaju soci-jaldemokratima, to su poništili. Moram spomenuti neke koji su svojim ponašanjem zatvorili i najmanju mogućnost uspostave pravoga socijalnoga dijaloga. To su Grad Metković u vrijeme Bože Petrova i Nikole Grmoje, sada Grad Vrgorac, Grad Vuko-var i naposljetku Grad Sisak. Napominjem kako smo u vrijeme prethodnika današnje gradonačelnice imali potpisan Kolektivni ugovor za sva komunalna društva u Gradu Sisku. Danas sindikalist u Gradskoj vlasti kao prevaga u korist postojeće gradonačel-nice vodi Stožer za obranu INE i svojim

populizmom onemogućava pregovaranje u komunalnom sustavu.

U kontekstu smanjenja članova, spomenuta je potreba organizacijskih promjena. Na što se konkretno misli?

Nepobitna je činjenica da, općenito gledajući, članstvo u sindikatu opada. Osobno smatram kako treba skrenuti pozornost na neke probleme koje idu u prilog tome. Naime, veliki broj jedinica lokalne samouprave je manje prostorne veličine, pa je lakše prepoznati njezine žite-lje. Golem dio njih, a posebice sindikalista, je politički angažiran kroz razne političke opcije. Radnici i članovi sindikata znaju kakav je njihov rad i ako on nije po njihovoj volji slijedi iščlanjivanje. To se mora promi-jeniti. Isto tako, kako bi se trend promije-nio i sam postojeći sustav mora doživjeti nadogradnju. Potrebno je djecu od vrtića do fakulteta educirati o značenju sindikata, kao još uvijek jedinoga zakonskoga pred-stavnika radnika.

Koristim priliku i ovim putem javno pozvati sve institucije u RH da se svim legalnim sredstvima imovina koja se u nekim krajevima i danas gradi sredstvima građana, a posebice voda, proglasi općim dobrom i da se, sukladno pravilima Pravil-nika o vodnim uslugama, pojedina komu-nalna društva koja ispunjavaju uvjete iz istoga, ne pripajaju drugima. Na taj ćemo način sačuvati radna mjesta i imovinu za buduće generacije.

Razgovarala: Marijana Tomić

Marko Maslić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH)

Djecu od vrtića do fakulteta educirati o značenju sindikata


raZgovor s PovoDoM

Zastupnici Drugoga kongresa Samo-stalnog sindikata Hrvatske – Sindi-kata drvne i papirne industrije, održanog potkraj listopada prošle godine, iskazali su dosadašnjem predsjedniku Željku Govediću povjerenje za iduće peto-godišnje mandatno razdoblje. Povod za razgovor.

Mandatno razdoblje SSSH traje četiri godine. Kako to da mandatno razdoblje SSH-SDPI-ja traje pet godina?

Još prije udruživanja SSH i SDPI-ja, SDPIH je imao mandat od pet godina, pa smo pri udruživanju i u novome Statutu ostavili taj dio zbog izbora u podružnicama kako im ne bismo skratili mandat.

SSH-SDPI spaja niz djelatnosti, odnosno organizira radnike iz nekoliko djelatnosti. Tu su pirotehničari, zaposleni u drvnoj i papirnoj industriji i drugi. Kako pomirujete interese svih tih djelat-nosti?

Članovi Glavnog odbora su iz djelat-nosti koje su zastupljene u Sindikatu, te su oni i zaduženi za pojedinu djelatnost. Njima koordinira tajnik Sindikataa Darko Idža-ković dok sam ja, uglavnom, zadužen za drvnu i papirnu industriju.

Tijekom izvještaja o radu u prote-klome mandatnome razdoblju proble-matizirali ste nesklapanje granskog kolektivnog ugovora za djelatnosti drvne i papirne industrije i u tome kontekstu reprezentativnost Hrvatske udruge poslo-davaca – Udruge drvne i papirne indu-strije. Ima li pomaka?

Malih pomaka ima. U prosincu smo održali sastanak s predstavnicima Hrvat-ske udruge poslodavaca i razgovarali o mjerama koje bi poboljšale stanje u drvnoj industriji. Dogovorili smo početak prego-vora i na tome tragu poslodavcima poslali prijedlog granskog kolektivnog ugovora. Nastavak bi trebao uslijediti sredinom veljače 2019. godine.

Sukladno Odluci o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. Vlada, među ostalim, dopušta zapošljava-nje 170 stolara, 20 tapetara… Prethodno su, nažalost, u stečaju završile brojne

tvrtke iz branše. Gdje su ti radnici? Kako riješiti taj problem?

Istina je da je od početka krize 2008. godine dosta tvrtki završilo u stečaju, a radnici na Hrvatskome zavodu za zapošlja-vanje. Većina radnika se ponovno zaposlila, ali u drugim djelatnostima u kojima su veće plaće. Neki su završili i u prijevremenim starosnim mirovinama. Oporavkom drvne i papirne industrije nastao je problem sa stručnom radnom snagom, jer se gotovo nitko ne želi školovati za potrebna zani-manja. Jedan od većih problema su niske plaće tako da to nisu zanimanja koja privlače mlade. Više od 50 posto radnika u tim industrijama ima minimalnu plaću i jedino rješenje je povećanje plaća, a nikako zapošljavanje stranaca.

Poslovi razminiranja u Republici Hrvatskoj obavljaju se na tržišnom prin-cipu, a ustupaju se pravnim osobama ovlaštenim za obavljanje poslova razmi-niranja sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Puno je nelogičnosti, a o stanju u djelat-nosti uglavnom se govori nakon smrtnog stradavanja pirotehničara.

Hrvatska je odabrala tržišni sustav humanitarnog razminiranja, pa posljednjih nekoliko godina najveći udio u financiranju poslova razminiranja predstavljaju sredstva iz EU fondova. Temeljem zaključka Vlade

RH, a bez prethodno provedenih analiza, od 1. siječnja ove godine Hrvatski centar za razminiranje (HCR) prestao je postojati i njegove je poslove preuzelo Ministarstvo unutarnjih poslova. Bojimo se da će se time znatno usporiti povlačenje sredstava iz EU fondova i sustav razminiranja. Bojimo se i da će time njihova materijalna i druga prava biti još više dovedena u pitanje, jer su u cije-loj priči u novome preustroju sindikati bili marginalizirani.

Kada je SSH, u sklopu kojega je djelo-vao Sindikat humanitarnog razminiranja, bio većinski sindikat u djelatnosti, prava pirotehničara bila su regulirana Kolektiv-nim ugovorom za djelatnost humanitarnog razminiranja. Sada se odnos snaga promije-nio i kolektivnog ugovora nema.

Hrvatska se obvezala na uništavanje svih protupješačkih mina u miniranim područjima pod njezinom jurisdikci-jom ili nadzorom do 2019. godine. Na početku smo 2019. Može li se to uistinu realizirati? Što će biti s ljudima zaposle-nima na poslovima razminiranja po zavr-šetku procesa?

Hrvatska, na žalost, još uvijek nije očišćena od mina, pa je zatražila produ-ljenje roka u trajanju od sedam godina - od 1. ožujka 2019. – do 1. ožujka 2026., što je i odobreno. Velik dio ljudi u sustavu razminiranja bio je u Domovinskome ratu i stječe prava na umirovljenje prema poseb-nim propisima. Mnogi su već i stekli uvjete za mirovinu.

Razgovarala: Marijana Tomić

Željko Govedić, predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske – Sindikata drvne i papirne industrije

Povećajte plaće radnicima!

Novi naziv

Samostalni sindikat HrvatskeRješenjem od 19. prosinca 2018. godine u registar udruga koji se vodi u Mini-starstvu rada i mirovinskog sustava upisana je promjena naziva i skraće-noga naziva, tako da se umjesto naziva Samostalni sindikat Hrvatske-Sindikat drvne i papirne industrije, upisuje naziv Samostalni sindikat Hrvatske, odnosno umjesto skraćenoga naziva SSH-SDPI, upisuje se skraćeni naziv SSH.


Događaji

U organizaciji Mreže mladih Hrvat-ske (MMH), Sekcije mladih Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), te Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), od 18. do 20. siječnja 2019. u Stubičkim Toplicama je organiziran Sindikalno-akti-vistički vikend za mlade, u sklopu kojeg je održana i završna konferencija projekta Mladi PoZOR - glas mladih radnica i radnika u izmjenama radnoga zakono-davstva, na kojoj je sudjelovalo pedese-tak mladih aktivista iz udruga i sindikata udruženih u SSSH. Uz Josipa Miličevića iz MMH i Jakova Kolaka iz udruge BRID, program Sindikalno-aktivističkog vikenda su osmislili i moderirali Darko Šeperić, Nediljka Buklijaš i Sunčica Brnardić iz SSSH.

Cilj konferencije i sindikalno-aktivi-stičkog vikend bio je nastavak edukacije mladih sindikalista iz različitih sindikata udruženih u SSSH kao i povezivanje, te umrežavanje s drugim mladim aktivistima iz udruga civilnoga društva iz čitave Hrvat-ske. Uz međusobno upoznavanje i defini-ranje načina sindikalno-aktivističkog anga-žmana, te promjena koje oni žele vidjeti u društvu, raspravljalo se i o položaju mladih na tržištu rada, uvjetima u kojima rade, te novim načinima borbe u borbi za bolja prava mladih radnica i radnika. Predstav-ljeni su i rezultati istraživanja o položaju mladih radnika u sektorima turizma, graditeljstva i medija koje je proveo BRID, zatim istraživanje o zadovoljstvu radnim

mjestom iz perspektive mladih, koje je proveo SSSH u sklopu koncepta Rad po mjeri čovjeka. Predstavljeno je istraživanje o prekarnim oblicima rada s naglaskom na uvjetima rada mladih radnika i radnica, provedeno u sklopu projekta „Common-fare“ Centra za mirovne studije.

Kroz različite metode grupnoga rada mladi iz sindikata i udruga zajednički su promišljali o različitim problemima, analizirali su različite medijske kampanje ili sindikalno-aktivističke akcije. Anali-zom uspješnih aktivističkih akcija mladi su prepoznali važnost zagovaračkih akcija ako se žele poboljšati radnička prava mladih radnika i radnica. Osim toga, pokazali

su visoku razinu razumijevanja za druš-tvene procese, te koju ulogu imaju sindi-kati i radnička prava u socijalnoj državi. U završnome dijelu konferencije planirali su nastavak sindikalno-aktivističkih akcija u kojima mladi mogu i trebaju sudjelovati.

S obzirom na sudjelovanje mnogih mladih sindikalista i sindikalistica, koji su se tek nedavno priključili ili angaži-rali u sindikatu, upravo ovakvi susreti su važni za njihov daljnji angažman i akti-vizam kako u sindikatu, tako i u društvu. Sindikat je najvažnija karika u borbi za radnička prava. Redovita i sustavna eduka-cija mladih sindikalista i sindikalistica, povezana s aktivističkim angažmanom, doprinijet će mijenjanju slike sindikata u društvu.

Upravo u približavanju uloge koju SSSH zajedno s udruženim sindikatima ima na razini društva, informiranjem o različitim zagovaračkim akcijama na kojima zajednički radimo, mnogi mladi iz udruga su se prvi put susreli s drukčijom slikom sindikata u društvu.

Zaključujemo - zajedničke edukacije i povezane akcije stvaraju uvjete u kojima mladi mogu djelovati i mijenjati sliku sindikata u društvu, pa posljedično stva-raju bolje uvjete za mlade radnike i radnice u Hrvatskoj.

Nediljka Buklijaš

Sindikalno-aktivistički vikend za mlade

Nužnost zajedničke edukacije i povezanih akcija

„Ovi susreti važni su za mlade sindikaliste, jer zajedno dolazimo do novih zani-mljivih ideja, međusobno se upoznajemo, te imamo mogućnost upoznati razne probleme iz raznih kutova. To me potaknulo na daljnji sindikalni rad, jer sam shvatio kako postoji još mladih koji su se spremni boriti, te onih koji su se već uspjeli izboriti za nešto bolje. Najveća vrijednost ovakvih edukacija je prilika za dijeljenje iskustava, zajednički rad, razvoj novih ideja i, naravno, druženje.“

Filip Rukavina, član i aktivist (IKEA, STH)

„Susreti poput ovoga su izuzetno važni za nas mlade sindikaliste, jer nam pružaju puno potrebnih infor-macija za naš daljnji kvalitetan rad i razvoj. Kao mlada povjerenica dobila sam puno pravnih infor-macija s kojima do sada, iskreno, nisam bila upoznata i koje će mi pomoći u mojem budućem sindi-kalnom radu.

Smatram kako je najveća vrijednost ovakvih edukacija u tome što povezuje osobe iz različi-tih sfera društva koji imaju zajed-nički cilj. Iskreno se nadam da će iz toga proizići kvalitetna suradnja u svrhu poboljšanja uvjeta mladoga radnika u Hrvatskoj.“

Ivona Đukić, sindikalna povjerenica (Saponia, EKN)


Događaji

Nasljednici preminuloga radnika mogu od njegova bivšega poslo-davca zatražiti novčanu naknadu za plaćeni godišnji odmor koji taj radnik nije iskoristio.

Dva radnika zaposlena u Njemač-koj nisu prije svoje smrti iskoristili sve dane plaćenoga godišnjeg odmora, pa su njihove supruge kao jedine pravne sljed-nice svojih supruga, od njihovih bivših poslodavaca zatražile novčanu naknadu za te dane. S obzirom na to da su poslo-davci odbili isplatiti te naknade, obratile su se i njemačkim radnim sudovima.

Savezni radni sud u Njemačkoj koji odlučuje o tim sporovima, u tom je kontekstu zatražio tumačenje prava Unije u skladu s kojim svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u traja-nju od najmanje četiri tjedna, koji se, osim u slučaju prestanka radnog odnosa, ne smiju zamijeniti novčanom nakna-dom.

Sud Europske unije je već ranije, 2014. godine, presudio da radnikovom smrću ne prestaje njegovo pravo na plaćeni godiš-nji odmor. No, njemačko pravo isključuje takvu novčanu naknadu iz ostavinske mase, pa pita Sud Europske unije da li i u tom slučaju radnikovom smrću ne prestaje njegovo pravo na plaćeni godišnji odmor. Pri tome iznosi svoje shvaćanje svrhe prava na plaćeni dopust, tj. da se omogućavanje radniku da se odmori i raspolaže razdo-bljem opuštanja i razonode, nakon smrti radnika više ne može postići.

Sud Europske unije ovim presudama ponovno potvrđuje da, u skladu s pravom Unije, radnikovom smrću ne prestaje njegovo pravo na plaćeni godišnji odmor, a nasljednici preminulog radnika mogu zatražiti novčanu naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora.

Ako nacionalno pravo isključuje ovakvu novčanu naknadu iz ostavinske

mase, dakle ako nacionalno pravo nije u skladu s pravom Unije, nasljednici se mogu izravno pozvati na pravo Unije i to u odnosu na bilo kojeg poslodavca (javni ili privatni).

Sud Europske unije priznaje kako je nužna posljedica radnikove smrti činjenica da on više ne može ostvariti vrijeme za odmor i opuštanje uz koje je vezano pravo na godišnji odmor. Taj vremenski aspekt samo je jedna od dviju sastavnica prava na godišnji odmor, a pravo na godišnji odmor predstavlja temeljno načelo soci-jalnoga prava Unije i kao takvo je nave-deno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Uz već opisani vremenski aspekt, to pravo uključuje i pravo na primanje plaća-nja tijekom odmora, kao i pravo povezano s plaćenim godišnjim odmorom, a to je pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor prilikom prestanka radnog odnosa. Dakle, ovo predstavlja drugu sastavnicu prava na godišnji odmor i to financijsku sastavnicu koja je strogo imovinske naravi. Zbog toga je njezina namjena da postane dio imovine radnika, pa činjenica smrti radnika ne može retroaktivno dovesti do gubitka imovine i posljedično do toga da ta imovina ne može prijeći na druge osobe nasljeđivanjem.

Gordana Palajsa

VODIČ KROZ EUROPSKU UNIJU

EUROPSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA – institut usta-novljen člankom 11. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji, kojim građani Europske unije (EU) mogu pozvati Europsku komisiju (EK) da, u okviru svojih ovlasti, podnese odgovarajući zakonodavni prijed-log o pitanjima za koja smatraju da trebaju biti uređena zakonodavnim aktom EU radi provedbe Osni-vačkih ugovora. Da bi europska građanska inicijativa uspjela, treba prikupiti najmanje milijun potpisa iz najmanje sedam država članica EU u roku godinu dana od početka njihova prikupljanja. Pritom se u svakoj od tih sedam država mora prikupiti određen minimalni broj potpisa, razmjeran broju stanov-nika svake od njih. Organizatori uspješne građanske inicijative sastaju se s predstavnicima Europske komisije te mogu predstaviti inicija-tivu Europskom parlamentu. U roku tri mjeseca nakon primitka uspjele europska građanske inicijative Komisija je dužna organizatorima dostaviti službeni odgovor kojim objašnjava namjerava li poduzeti mjere u skladu s inicijativom, i ako namjerava, koje. EK nije obvezna na uspjelu europsku građansku inici-jativu odgovoriti objavom prijed-loga zakonodavnog akta, ali ako odluči ne poduzeti nikakve mjere, dužna je organizatorima objasniti takvu odluku. Uredbom o građan-skoj inicijativi propisana su pravila i postupci organizacije europske građanske inicijative te minimalni broj potpisnika po državi članici. Naknadnim izmjenama Uredbe određeno je da minimalni broj potpisnika iz Republike Hrvatske iznosi 8.250.

Pojmovni vodič kroz Europsku uniju za zastupnike

Hrvatskoga sabora, Zagreb, 2016.

Presuda Suda Europske unije u Luxembourgu u spojenim predmetima C-569/16. i C-570/2018.

Novčana naknada za neiskorišteni godišnji odmor


Pravni savjetiPITANJE: Zaposlena sam u hotelu na neodređeno vrijeme na poslovima recep-cionarke, a od 23. listopada 2018. do 23. listopada 2019., koristim pravo na miro-vanje radnog odnosa do treće godine djetetova života. Kada se bude isplaći-vala uskrsnica radnicima hotela, koja se redovito isplaćuje svake godine, hoću li i ja imati pravo na uskrsnicu? Pravilnik o radu propisuje, koliko mi je poznato, da radnik ima pravo na nagradu pogodom uskrsnih blagdana.

(K.S., Šibenik)

ODGOVOR: Uskrsnica nije zakonom zajamčeno pravo, nego je riječ o tzv. auto-nomnom pravu koje proistječe iz kolek-tivnog ugovora, ugovora o radu ili pak iz pravilnika o radu, odnosno iz općeg inter-nog akta. Prema tome, pravo na uskrsnicu radnicima pripada samo ako je to odre-đeno i propisano navedenim apostrofira-nim izvorima prava i u uvjetima i gabari-tima koji su tim izvorima prava navedeni. Stoga ne postoje neka opća tumačenja, kao što je to npr. pri tumačenju zakona. Ako u Vašoj tvrtki, odnosno hotelu u kojemu ste zaposleni, nije bilo drukčije prakse, ili pak nema nekih drugih odredbi pravilnika o radu koje drukčije rješavaju to pitanje, smatram kako Vi ne biste imali pravo na uskrsnicu. Naime, uskrsnica je jedna vrsta primanja radnika iz radnog odnosa, a radnici koja je na mirovanju radnog odnosa sva prava miruju, uključujući plaću i sva druga materijalna davanja.

PITANJE: Tvrtka koja proizvodi specijalne alatne strojeve je u postupku odvajanja dio radnika prebacila u novu tvrtku. Trebam li, kao i svi ostali radnici, koji se prebacuju u novu tvrtku, dobiti novi ugovor o radu i prenosimo li i sva prava? (A.K., Zadar)

ODGOVOR: U skladu s kogentnim (obve-zujućim) odredbama članka 137. Za kona o radu, ako se statusnom pro mjenom - kao što je razdvajanje trgovačkog društva, što je kod Vas slučaj, na novoga poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospo-darska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospodar-sku cjelovitost, na novoga se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji

rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja, odnosno koji su vezani za obavljanje gospodarske djelat-nosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja. Dakle, ugovori o radu se jednostavno transferiraju, odnosno prenose, a ne potpisuju se novi ugovori o radu. Smisao - ratio ove zakonske odredbe je kvalitetno štititi prava radnika na način da oni zadržavaju svoj ugovor o radu koji se prenosi, kao i sva stečena prava. Kada bi potpisivanje novoga ugovora o radu bio uvjet za prijelaz kod novoga poslodavca, tada više ne bi bilo prijenosa ugovora o radu, nego bi se radilo o sklapanju novih ugovora o radu. Valja apostrofirati kako bi nametanje obveze radnicima da potpisuju nove ugovore o radu predstavljalo kršenje i izigravanje te zakonske odredbe. Pri tome bi kod radnika koji ne bi htjeli potpisati novi ugovor o radu svejedno došlo do prijenosa ugovora o radu, a što je ekspli-citno navedeno i stavku 15. citiranoga članaka 137. ZOR-a.

PITANJE: U građevinskoj tvrtki, u kojoj sam zaposlen na radnome mjestu meha-ničara na neodređeno vrijeme, obna-šam i dužnost sindikalnoga povjerenika. Poslodavac mi je otkazao ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih razloga. Nakon donošenja odluke o poslovno uvjetova-nom otkazu, poslodavac je zatražio sugla-snost za otkaz od sindikata čiji sam povje-renik i član. Je li poslodavac postupio u

skladu sa Zakonom i kakav je moj radno-pravni status, te koja su moja prava u svezi daljnjega postupanja? (I. Š., Benkovac)

ODGOVOR: Postupanje Vašega poslo-davca je u koliziji s odgovarajućim propi-sima Zakona o radu. Poslodavac je eviden-tno povrijedio obvezujuću odredbu članka 188., stavak 1., točka 1. ZOR-a, jer je tek »post festum«, dakle nakon donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu, zatražio suglasnost za otkaz od sindikata. Poslodavac je bio dužan u skladu sa član-kom 188., stavak 1., točka 1. ZOR-a prije donošenja odluke o poslovno uvjetova-nom otkazu sindikat upoznati s namje-rom otkazivanja ugovora o radu s Vama, te s razlozima i okolnostima otkazivanja ugovora o radu. Propust poslodavca jest u tome što uopće nije zatražio suglasnost sindikata prije otkazivanja ugovora o radu, pa se takav propust, odnosno takvo neza-konito postupanje poslodavca ne može sanirati činjenicom da je predmetnu suglasnost od sindikata zatražio nakon što Vam je otkazan ugovor o radu. Citi-rane zakonske odredbe su vrlo eksplicitne u tom pogledu, jer traženje suglasnosti od sindikata mora prethoditi donošenju odluke o poslovno uvjetovanom otkazu. U konkretnom slučaju poslodavcu ne bi ni pripadalo pravo zahtijevati nadomje-štaj suglasnosti, kada je Vama već otkazao ugovor o radu, iako nije upoznao sindikat o namjeri otkazivanja, odnosno nije zatra-žio suglasnosti sindikata. Dakle, poslovno uvjetovani otkaz Vama kao sindikal-nome povjereniku, evidentno je nezako-nit i nedopušten, jer je odluka o otkazu donesena iako prethodno nije zatražena suglasnost na otkaz. Vaše je pravo da u zakonskom prekluzivnom (obvezujućem) roku, a sukladno pouci o pravnom lijeku iz odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovor o radu - članak 133., stavak 1., 2., i 3., prvo podnesete zahtjev za zaštitu prava na odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, a potom, ako poslodavac u roku 15 dana od dana dostave ne udovolji tome zahtjevu, možete u daljnjemu roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđe-noga prava pred nadležnim sudom, te zatražiti od suda da utvrdi kako je odluka nezakonita i nedopuštena, i naloži povra-tak u radni odnos i na rad.

Odgovara: Vedran Uranija, pravni povjerenik u

Teritorijalnom uredu SSSH Zadar


ZaBavni KutaK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. MATO PALADINIĆ Sigetac 36 44330 Novska

2. JASENKA-ANA HUĐIN Franje Jurinca 13 10310 Ivanić Grad

3. BORIS DORNER Augusta Šenoe 37 10290 Zaprešić

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 487

Ime i prezime:

___________________________________

Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. ožujka 2019.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: GUBITAK


naručujem primjeraka sindikalne akcije po cijeni od 90,00 kuna po primjerku (godišnja pretplata za 10 brojeva).

sve primjerke sindikalne akcije treba dostavljati na:naziv sindikalne podružnice:

oiB:

ime i prezime osobe koja preuzima i distribuira sindikalnu akciju:

adresa:

Mjesto i poštanski broj:

Kontakt telefon:

NA

RU

DŽ

BEN

ICA

Prikupljeni osobni podaci obrađuju se u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

Narudžbenicu s potvrdom o uplati pošaljite poštom na adresu:Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10 000 Zagreb,faksom na broj:01 46 55 040na mail: [email protected]@sssh.hr.Dodatne informacije na tel: 01 46 55 052

N I S T E P R E T P L A Ć E N I N A G L A S I L O S S S H S I N D I K A L N U A KC I J U ?

akcijas i n d i k a l n aG L A S I L O S

A V E Z A S A MO S T A L N I H

S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. rujna 2018. • B

roj 482

Poštarina plaćena HP-u d.d. u

sortirnici 10200 Zagreb

Ima li hrvatska

brodogradnja budućnost?

Str. 6. – 9.

Cijena 9 kuna Poštarina plaće

na HP-u d.d. u sortirnici 10200

Zagreb

Ima li hrvatska

brodogradnja budućnost?Ima li hr

vatska

brodogradnja budućnost?

akcijas i n d i k al n aG L A S I L O

S A V E ZA S A M

O S T A LN I H S I

N D I K AT A H R V

A T S K E

Zagreb, 15. lipnj

a 2018. • Broj 4

79

Poštarina plaćena

HP-u d.d. u sortirn

ici 10200 Zagreb

Prijevremena miro

vina –

treba li penalizira

ti

radnike koji nema

ju

izbora ili poslodav

ce

koji ih tjeraju u mi

rovinu? Str. 6. - 7

.

Proširenje kolekti

vnih

ugovora ugostitel

jstva

i graditeljstva na s

ve

poslodavce i radn

ike

u RH Str. 9

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena

HP-u d.d. u sortirn

ici 10200 Zagreb

akcijas i n d i k a l n aG L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I

H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. travnja 2018. • Broj 477


ZA reforme ZA ljudeStr. 3.-4.

Podizanje dobi za odlazak u mirovinuStr. 5.-6.

Cijena 9 kuna






akcijas i n d i k a l n aG L A S I L O S

A V E Z A S A MO S T A L N I H

S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. listopada 2018.

• Broj 483

Poštarina plaćena HP-u d.d. u

sortirnici 10200 Zagreb

Str. 3. – 5.

Cijena 9 kuna Poštarina plaće

na HP-u d.d. u sortirnici 10200

Zagreb

Str. 3. – 5.Str. 3. – 5.

akcijas i n d i k a l n aG L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I

H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. ožujka 2018. • Broj 476


Kako ćemo (i od čega) živjeti u starosti politička je odluka u kojoj moramo sudjelovati svi Str. 4. – 6.

Prav(d)a za žene! Str. 8. - 10.

Cijena 9 kuna






akcijas i n d i k al n aG L A S I L O

S A V E ZA S A M

O S T A LN I H S I

N D I K AT A H R V

A T S K E

Zagreb, 15. svibn

ja 2018. • Broj

478

Poštarina plaćena

HP-u d.d. u sortirn

ici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena

HP-u d.d. u sortirn

ici 10200 Zagreb

Nova etapa borbe

za dostojanstvo

rada i radnika

Str. 4.-5.

Nova etapa borbe

za dostojanstvo

rada i radnika

Str. 4.-5.

Nova etapa borbe

za dostojanstvo

rada i radnika

Str. 4.-5.Str. 4.-5.

Nova etapa borbe

za dostojanstvo

rada i radnika

Informacije o aktivnostima SSSH i udruženih sindikata, odluke i zaključci odgovarajućih tijela odlučivanja, novosti iz rada sindikalnih podružnica, izmjene u radnom i socijalnom zakonodavstvu, u politici zapošljavanja, obrazovnoj i zdravstvenoj politici, te u drugim javnim politikama, informacije o uredbama, direktivama i odlukama na razini Europske unije i njihov utjecaj na zakonodavstvo RH…, stižu redovitom mjesečnom dinamikom do vaših podružnica, članova sindikata udruženih u SSSH, na kućne adrese...

Pretplatite se! Jer je pravodoban pris

tup točnoj

informaciji pred

uvjet uspješnom

e

sindikalnom rad

u!

Godišnja pretplata na sindikalnu akciju (deset brojeva) iznosi 90,00 kuna. Uplate na račun SSSH, broj HR6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"."

Documents

Zagreb, 15. veljače 2019. Broj 487Cijena 9 kuna . Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Nakladnik: Savez samostalnih ... lima EU, od formiranja tzv. jamstvenog fonda koji