[VODI ZA SOCIJALNUUKLJUENOST ]Prirunik je namijenjen novinarima, graanskim aktivistima i svima koji ele nauiti osnove o problemu socijalne iskljuenosti te mjerama za rjeavanje ovog viedimenzionalnog problema.2009Institut za javne fnancijePredrag BejakoviPrirunik je fnanciran sredstvima !uropske unije, program P"#$"!%%.2Sadrajto su socijalna ukljuenost i iskljuenost?........................................................................3Pristup socijalnoj iskljuenosti i aktivnosti Europske unije.............................................3Obiljeja socijalne iskljuenosti...........................................................................................4Dimenzije iskljuenosti i mjerenje.......................................................................................5Uzroci.....................................................................................................................................6Iskljuenost iz trita rada...................................................................................................7apoljivost............................................................................................................................8!iromatvo.............................................................................................................................9!ocijalna izolacija................................................................................................................11Posebno po"o#ene skupine.................................................................................................12Ublaavanje socijalne iskljuenosti i poboljavanje ukljuenosti..................................13Poboljanje ljudsko" kapitala............................................................................................15Obrazovanje$ poboljanje znanja i strunosti..................................................................15Poboljanje zdravstveno" stanja.......................................................................................18akljuak.............................................................................................................................193to s so!"ja#$a %#j&'$ost " "s%#j&'$ost(SOCIJALNAUKLJU%ENOST obinosedefinirakaoafirmativna aktivnost napromjeniuvjeta koji su doveli do socijalne iskljuenosti ali se nji!ovo pobli"e odre#ivanje $naajnora$likuje u definicijama pojedini! or%ani$acija.&entar za ekonomsku i socijalnuukljuenost'&entrefor'conomicand(ocial )nclusion$(ttp)**+++,cesi,or",uk-definirasocijalnu ukljuenost kao(ocijalna ukljuenost je nain ubla"avanje i uklanjanja socijalne iskljuenosti koja jerazmjerno trajna$ viestruko uvjetovana i viedimenzionalna lienost pojedinca i obitelji, *opodra$umijeva vi+e obilje"ja. ,rvo da iskljueni ne sudjeluju u raspodjeli dru+tveni! dobarakoje definiramo kao kombinacijuinstitucionalni(-mo%u.nost +kolovanja pristup$dravstvenimi socijalnimuslu%ama/kulturni(-oblikovanje identiteta kon$umiranjekulturni! proi$voda/ socioekonomski( -$aposlenost kupovna mo./ i me#uljudski( odnosai resursa-ra$mjena emocija/. 0ru%o opisanonesudjelovanje nije privremeno ve. imaobilje"ja trajno% stanja -izlazi$ nepovoljne situacije nije lako ostvariv i dostupan/. ) tre.enesudjelovanjeuraspodjeli dru+tveni!dobaranijenunoposljedicaosobni!nedostatakaiskljueni! osoba nji!ove lijenosti ne$ainteresiranosti nesposobnosti ili dru%i! mana.)skljuenost je naje+.e u$rokovana strukturalnim imbenicima ili tonijeinstitucionali$iranim nejednakostima poput nejednaki! obra$ovni! prilika. )r"st* so!"ja#$oj "s%#j&'$ost" " a%t"+$ost" Ero*s%'$"j',ristupi socijalnoj iskljuenosti u sklopu $emalja 'uropske unije -'1/ u%lavnom se naslanjajuna dvije istra"ivake tradicije2 an%losaksonsku tradiciju istra"ivanja siroma+tva koja434proces kojim se nastoji osi%urati da svatko neovisno o svom iskustvu iokolnostima mo"e ostvariti puni potencijal u "ivotu. 5ako bi se posti%laukljuenost do!odak i $aposlenost su va"ni ali nisu dovoljni. 0ru+tvo kojenastoji ukljuiti sve %ra#ane karakteri$iraju napori $a smanjenom nejednakosti teravnote"a i$me#u individualni! prava i du"nosti pove.ane socijalne ko!e$ije6.na%la+ava utjecaj raspodjele financijski! 7 materijalni!dobarai 8dru+tveni!na%rada6nasocijalnuiskljuenost-distribucijski aspekti/ i francusku -frankofonsku/ tradicijukoja istie utjecaj dru+tveni! ve$a i odnosa -relacijskiaspekti/. 0istribucijski aspekti ukljuuju2 do!odakosnovne elemente "ivotno% standarda tr"i+te radaobra$ovanje stambene uvjete $dravlje i re$idencijalniprostor a relacijski aspekti ukljuuju2 socijalne ve$esudjelovanje u civilnimor%ani$acijama sudjelovanje upolitikom "ivotu i obiteljski "ivot.,rijesastanka 9ije.a'urope odr"ano%utravnju2:::.u;isabonuve.a po$ornost bila jeposve.ena ne$aposlenosti < po%otovo du%otrajnoj < kao naj$naajnijoj odrednici siroma+tva.=akon spomenuto% sastanka pri!va.en je +iri pristup odrednicama socijalne iskljuenosti avi+ejena%la+enoi nastojanjedasocijalnapolitika postaneravnopravnas ekonomskommonetarnom i financijskom politikom.1jedno je jasno poka$ano da siroma+tvo i socijalnaiskljuenost nisu iskljuivo podutjecajem ra$ine %ospodarskera$vijenosti ne%o da na nji! podjednakosna"noutjeui mno%i dru%i imbenicime#u ostalim dru+tvene vrijednostiinstitucionalno okru"enje demo%rafskostanje i kretanja u $ajednicipri!va.enara$inasolidarnosti i slino. ,osebnajeva"nost ve$ana u$ isticanje i ra$matranjenenovani! i materijalni! odrednicasocijalne iskljuenosti jer sumar%inali$irane osobe esto iskljuene i$mo%u.nosti odabira i "ivotni! prilika. O,"#j'ja so!"ja#$' "s%#j&'$ost" 5I s k l j u e n o s t j en a j e . e u z r o k o v a n as t r u k t u r a l n i m i m b e n i c i m a i n i j en u n o p o s l j e d i c ao s o b n i & n e d o s t a t a k ai s k l j u e n i & o s o b a n p r .l j e n o s t i ,n e z a i n t e r e s i r a n o s t ii t d .%iromatvo i socijalna iskljuenost nisu iskljuivo pod utjecajem razine gospodarske razvijenosti.>p.enito se socijalna iskljuenost odnosi na nesudjelovanje u dru+tvu pri emu se na%la+avavi+edimen$ionalna vi+eslojna i dinamina priroda problema. 0efinicije koncepta sura$novrsne ali pritom dijele sljede.a $ajednika obilje"ja2-1/Nedostataksudjelovanja,,rota%onisti sera$likujuprematomekojiaspekti dru+tvasubitni i na emu se temelji od%ovornost $a nesudjelovanje. 9e.ina se sla"e da je iskljuenostpitanje stupnja -ra$ine/ jer pojedinci mo%u sudjelovati u ve.oj ili manjoj mjeri a to ovisi odru+tvu o kojem se radi. -2/ Viedimenzionalnost,(ocijalna iskljuenost obu!va.a do!odovno siroma+tvo ali je ipak+iri pojam pa se tu javljaju i dru%e vrste ne$avidno% polo"aja koje mo%u ali i ne moraju bitipove$ane s niskim do!otkom kao +to su ne$aposlenost ili slabo samopou$danje.-3/Dinaminost,?avljanjedinamikeanali$ei $a!tjevi nositeljapolitiki!odlukadaseistra"e u$roci i uinci socijalne iskljuenosti stvorili su $animanje $a procese koji dovode doiskljuenosti odnosno omo%u.uju povratak u punopravno sudjelovanje u dru+tvu.-4/ .ieslojnost. )ako pojedinci trpe od socijalne iskljuenosti u$roci koji po%oduju nje$inomnastanku mo%u se javljati na vi+e ra$ina2 individualnoj -osobnoj pojedinanoj/ uku.anstvima $ajednici i institucijama.@a socijalnu iskljuenost kljuni su relativnost -A$a odre#enje iskljuenosti bitne su aktivnostidru%i!udru+tvuA/ djelovanje-Aljudi suiskljueni $bo%aktivnosti dru%i!udru+tvuA/ tedinamiki karakter -Aljudi su iskljueni jer imaju male +anse u budu.nostiA/. D"-'$."j' "s%#j&'$ost" " -j'r'$j' 1ostvarivanjukonceptasocijalneiskljuenosti umjerljivinstrument '1je2::1. %odinepri!vatilaprviskuppoka$atelja$a pra.enjesocijalne iskljuenosti po$nati! kaolaekenskipokazatelji. Bije je o 18 statistiki! poka$atelja koji pokrivaju 4 dimen$ije socijalneiskljuenosti2 financijsko siroma+tvo -do!odak/ $aposlenost -tr"i+te rada/ $dravlje iobra$ovanje. Ce#utim stvaranje liste je samo prvi korak u standardi$iranju mjerenja i anali$epoka$atelja socijalne iskljuenosti. =ekoliko nedavni! studija jo+ uvijek se ra$likuje u nainuprikupljanjai anali$iranjapodataka-ui$vje+.imakojasetemeljenapodacimadobivenim6putem European Community Household Panel- '&D,, kori+ten je dru%aiji broj i strukturapoka$atelja socijalne iskljuenosti i nemonetarne prikra.enosti/. 0efiniranje $ajedniki! poka$atelja u sustavima socijalne $a+tite i politike ukljuivanja $naiodre#ivanjeindikatorakojimasemo%uuspore#ivati najboljaiskustvai mjeriti napredakuposti$anju $ajedniki! ciljeva. @ajedniki poka$atelji kao takvi ne $nae $ajedniku politiku.Eiroki metodolo+ki okvir sastoji se od svodni! primarni! i sekundarni! poka$atelja-indikatora/ i tri podsustava -socijalna ukljuenost mirovinska reforma te $dravstvena $a+titai du%otrajna nje%a/. ,rimarni indikatori su smanjeni ni$ vode.i! indikatora koji ukljuuju svenajva"nijedimen$ijedefinirani!ciljeva. (ekundarni indikatori namijenjeni su$apodr+kuvode.im indikatorima omo%u.avaju.i im bolji uvid u prirodu problema.1lipnju 2::6. %odineOdborza socijalnu zatitu-the Social Protection Committee/pri!vatilo je ni$ $ajedniki! poka$atelja $a procese socijalne $a+tite i politike ukljuivanja.(astoji se od 14 svodni! -ukupni!/ poka$atelja -indikatora/ -F11 kontekstualni! indikatora/namijenjeni! $a mjerenje novopri!va.eni! ukupni! ciljeva ve$ani! u$ -a/ Gsocijalnuko!e$ijuG i -b/ Ginterakcijus ;isabonskomstrate%ijomrastai pove.ano%$apo+ljavanjaG.,ostojejo+tri dodatnani$apoka$atelja$asocijalnuukljuenosti mirovinskureformute$dravstvenu $a+titu i du%otrajnu nje%u. 1 tom kontekstu poka$atelji su do%ovoreni su%lasno i kori+tenjem ni$a kriterija koji ukljuujuusporedivost temeljenu na usu%la+avanju '1 !armoni$irani! podataka prila%o#avanjepolitikama i mjerama jasno normativno tumaenje i usmjerenosti na uinke. 0o%ovorena jenovatipoloijapokazateljaukojoj sera$likujuoni koji semo%ui$ravnoiskoristiti $ausporedbu -benchmarkin/ i oni koji mo%u poslu"iti samo $a pra.enje napretka koje%ostvaruje neka $emlja. U.ro!" 1$roci socijalneiskljuenosti uDrvatskoj estosupove$ani snedovoljnom$apo+ljivostiniskom obra$ovnom ra$inom o%ranienim mo%u.nostima $apo+ljavanja i7ili uskim odnosno$astarjelim $nanjima i sposobnostima. Hesta je posljedica du%otrajna ne$aposlenost i ovisnosto sustavu socijalne skrbi. ( pove.anim ri$ikom socijalne iskljuenosti posebice se suoavajuosobe s posebnim potrebama -invaliditetom/ besku.nici starije osobe "ene "rtve obiteljsko%7nasilja Bomi biv+i $atvorenici lijeeni ovisnici i$bje%lice i pro%nanici te dio stanovnika upodrujima od posebne dr"avne skrbi. Ie$ ob$ira na ra$liite pristupe iskljuenost se naje+.e poima kao $aarani kru% koji ima trisastavnice2 iskljuenost i$ tr"i+ta rada $bo% ne$aposlenost i7ili niske $apo+ljivosti -mar%inali$acijana tr"i+tu rada/ siroma+tvo socijalna i$olacija.Ba$liite sastavnice socijalne iskljuenosti utjeu jedna na dru%u stvaraju.i spiralunesi%urnosti koja$avr+avastalnimi vi+estrukouskra.uju.immo%u.nostima. 1skra.ivanjeobino$apoinje%ubitkom$aposlenjaa %ubitak posla vodi prema $natnompo%or+avanju "ivotno% standardaodnosno prema ri$iku od siroma+tva.Jivot u siroma+tvu stvara dodatnete+ko.e pri tra"enju posla i pridonosi dasu osobe po%o#ene du%otrajnomne$aposlenosti -du"eod%odinudana/.)stodobno ne$aposlenost i siroma+tvoote"avaju sudjelovanje u dru+tvenimaktivnostima. Kko se ra$dobljene$aposlenosti atimei siroma+tvaprodu"i pove.anajevjerojatnost javljanjanapetosti uobiteljskim i branim odnosima te se pojaava opasnost raspada brane i obiteljske $ajednice. =edostatak novca po%or+ava ne samo obiteljske odnose ne%o i ve$e s prijateljima susjedimasrodnicima s ob$irom na to da su 8socijalne ra$mjene6 nu"ne $a odr"anje socijalni! odnosa. (a"eto iska$ano tri kljune dimen$ije depriviranosti L ne$aposlenost siroma+tvo i i$olacija L%eneriraju i reproduciraju jedna dru%u a time i socijalnu iskljuenost.Is%#j&'$ost ". tr"/ta rada 8'zroci socijalne iskljuenosti u (rvatskoj esto su povezani s nedovoljnom zapoljivosti, niskom obrazovnom razinom, ogranienim mogu.nostima zapoljavanja i)ili uskim, odnosno zastarjelim znanjima i sposobnostima.(ocijalna iskljuenost ponajprije se s!va.a kaoiskljuenost i$ tr"i+ta rada. @aposlenost ima temeljnuulo%u u svakom dru+tvu. ;jude esto definiramo a ioni sebe odre#uju ovisno o tome +to rade u "ivotu.1 sociolo+kim i ekonomskim studijama istie se da$aposlenost nije samo najva"nija odrednica polo"ajaljudi u svakoj $emlji ve. je ujedno bitna $astvaranje smisla do!otka socijalne stabilnosti ikvalitete "ivota te sudjelovanja u dru+tvu.@aposlenost se na$iva Gljepilomkoje dr"i na+edru+tvo na okupu6. *r"i+ni poticaji $a pove.anje ula%anja u obra$ovanje i struno osposobljavanje mo%u imatiodre#enu ulo%u u ubla"avanju sve ve.e nejednakosti $apo+ljivosti i pla.a te s tim pove$ano%amo%u.e% siroma+tva. Kko su ljudi $aposleni manja je vjerojatnost da .e biti siroma+ni ne%oako su ne$aposleni. )pak i neki od oni! koji rade svejedno su siroma+ni $bo% niski! primanjateveliki!osobni!i obiteljski!i$dataka. (to%asenastoji posti.i daljudi buduuboljempolo"aju ako rade i ostvaruju pla.u a ne ako su u sustavu ne$aposlenosti i skrbi te primajupomo. i naknadu. 5adasena%la+avapresudnaulo%arada ondasenemisli samonatodajeradtemeljekonomske ne$avisnosti ve. da i promie po$itivne moralne vrijednosti kao +to susamopo+tovanje "elja $a napredovanjem i profesionalnim usavr+avanjemstjecanjem novi!$nanja i slino.Kko se socijalna iskljuenost s!va.a prije sve%a kao iskljuenost i$ tr"i+tarada odnosnoakoje$apo+ljavanjepreduvjet ukljuivanja ondajeobra$ovanjejedanodkljuni! me!ani$ama socijalno% ukljuivanja. (tupanj $apo+ljivosti pove$an je sposjedovanjem kvalifikacija i vje+tina. Za*o/#j"+ost Cno%i su ljudi ne$aposleni i7ili s malom$apo+ljivo+.u pa su i$lo"eni ekonomskomsiroma+tvui socijalnoj iskljuenosti. @apo+ljivost -employability/ obinosedefiniravrlo+iroko te je ona uinak i kvalitetno% obra$ovanja i osposobljavanja ali i dru%i! aktivnosti.>na obu!va.a $nanja strunosti i sposobnosti da osoba dobije i $adr"i posao profesionalno9*bog nedostatka novca i stigmatizacije koju moe uzrokovati nezaposlenost, naruavaju se socijalne veze i raste vjerojatnost socijalne izolacije. +ivot u siromatvu stvara dodatne teko.e pri traenju posla. napreduje prona#edru%i posaoakojeotpu+tena odnosnou#enatr"i+teradaura$liitimra$dobljima svo% radno% i "ivotno% ciklusa. ,ojedinci su najvi+e $apo+ljivi kada imaju iroko$nanje i sposobnosti osnovna i specijalistika $nanja ukljuuju.i sposobnost timsko% radainformatikoLkomunikacijske te!nolo%ije te sposobnosti i $nanja strani! je$ika ikomuniciranja. =avedena kombinacija $nanja i sposobnosti omo%u.ava osobamaprila%o#avanja promjenama u svijetu rada. Cno%i imbenici ponudenatr"i+turadao%raniavajumo%u.nosti $apo+ljavanjakorisnikasocijalne skrbi posebice oni! vrlo niske ra$ine $apo+ljivosti. Ie$ sumnje siroma+ni ikorisnici socijalne skrbi u svom se radnom aktiviranju susre.u s brojnim slo"enim $aprekama.>bino se bore s ni$om ra$liiti! i slo"eni! $apreka na $apo+ljavanju ukljuuju.i tjelesnunesposobnost psi!ike probleme ili obiteljskonasilje te+ko.e uuenju alko!oli$amiliovisnost odro%i au%lavnomsuniskeobra$ovnera$ine "iveuprometnonepristupanimpodrujima lo+e% su $dravstveno% stanja i7ili imaju te+ko.a sa socijali$acijom i sl. S"ro-a/t+o (iroma+tvo se najjednostavnije obja+njavakao neposjedovanje novaca ili dovoljno novca temalo ili nedovoljno imovine ali ne postoji jedinstvena op.epri!va.ena definicija siroma+tva.;judi su siroma+ni ako nemaju dovoljno sredstava $a svoje materijalne potrebe i ako i! uvjetiiskljuuju i$ aktivno% sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobiajenima u dru+tvu.(iroma+tvo se tako oituje na ra$liite naine me#u kojima su nedostatak do!otka i sredstavapotrebni! da se osi%ura odr"iva e%$istencijaM %lad i neu!ranjenost slabo $dravljenedostupnost ili o%raniena dostupnost obra$ovanja i dru%i!temeljni!uslu%aM pove.anasmrtnost ukljuuju.i smrtnost odbolestiM besku.ni+tvoi neod%ovaraju.i stambeni uvjetiMnesi%urnookru"enje dru+tvenadiskriminacijai i$olacija. Iitnoobilje"jene%acijeljudski!prava tako#er je nesudjelovanje u odluivanju i u %ra#anskom dru+tvenom i kulturnom "ivotu$ajednice. Cno%e siroma+ne osobe esto istiu i psi!olo+ke aspekte siroma+tva jer su potpuno svjesnisvoje nemo.i i i$lo"enosti i$rabljivanju. (iroma+tvo stvara ranjivost te omo%u.uje mno%impredstavnicima dr"avne vlasti da se neljudski odnose prema siroma+nima i poni"avanju i!.>nou$rokujeosje.aj napu+tenosti a$bo%o%ranieni!mo%u.nosti odr"avanjadru+tveni!1:spona s prijateljima i ro#acima stvara socijalnu i$oliranost siroma+ni!. ) $a osobe u neima+tinijednako je va"no ouvanje kulturolo+ki! i socijalni! normi po%otovo $ato +to je $a mno%esiroma+ne osobe dru+tvena solidarnost jedna od najva"niji! dobrobiti kojom raspola"u. )akosiroma+ni esto istiu ekonomske te+ko.e svo%a polo"aja ponajvi+e i! smeta socijalnaiskljuenostodnosno$arobljenostuza!aranikrusiromatva. 5adsepojedinaciliobiteljna#uusiroma+tvu vrlote+konala$ei$la$i$nje%a2pucajunji!ovedru+tvene rodbinskeiprijateljske ve$e smanjuju se ili potpuno nestaju mo%u.nosti rada u "uu $bo% nemo%u.nostiili ote"ano% uspostavljanja po$nanstava o%raniene su im mo%u.nosti $apo+ljavanja i sl.(iroma+tvo smanjujevjerojatnost $apo+ljavanjaponajprije kro$ o%ranienost-materijalni!kulturni! i me#uljudski!/ resursa kojima siroma+ni raspola"u a nerijetko produbljuje isocijalnu i$oliranost osobito u ve.im urbanim sredinama. (iroma+ne osobe esto ne raspola"ukulturnimkapitalompotrebnim na primjer $apisanje "ivotopisa da se ne %ovori o neop!odnimfinancijskimresursima potrebnima $a uvjerljivupre$entaciju vlastite profesionalnosti i osobnostiprilikom intervjua s potencijalnim poslodavcem. (iroma+ni seestopojavljujukaoautsajderinatr"i+tu rada +to $nai da $bo% neadekvatno%ljudsko%kapitala-nisko%obra$ovanjai oskudni!vje+tina/ ne mo%u iskoristiti mo%u.nosti kojeproi$la$e i$ ekonomsko%rasta. >d%ospodarskorasta do sada su se okoristile ve. $aposlene osobeodnosno one koje su uspjele $adr"ati radna mjestadok je $a ne$aposlene rast imao neutralan ili akne%ativan uinak. >bilje"ja siroma+ni! suuDrvatskoj vrloslinaonima u dru%im$emljama i ponajvi+e su odre#ena obra$ovanjem brojemosoba kojeostvaruju do!odak i koje su $aposlene. ,ostoji nekoliko skupina prete"ito siroma+ni! a to suprije svi! ne$aposlene i neaktivne osobe. 0osada+nji %ospodarski rast u Drvatskoj op.enitonijeuspiostvoriti dovoljnoekonomski!mo%u.nosti $asiroma+ne aoni sui ulo+ijempolo"aju po iskori+tavanju ti! mo%u.nosti.11%iromatvo smanjuje vjerojatnost zapoljavanja, ponajprije kroz ogranienost ,materijalni&, kulturni& i me#uljudski&- resursa kojima siromani raspolau, a nerijetko produbljuje i socijalnu izoliranost. .astala socijalna izolacija povratno nepovoljno utjee na izglede za zapoljavanje jer su takvi pojedinci odvojeni od izvora in/ormacija, gube socijalne mree i potpore potrebne u traenju zaposlenja.So!"ja#$a ".o#a!"ja )ako se ini da je metodolo+ki posve -ili baremu%lavnom/ jasno +to $nae pojmovisiroma+tvo socijalna i$olacija $aposlenost i mo%u.nostito ba+ i nije uvijek sluaj.(iroma+tvo je ra$mjerno jednostavno s!vatiti i definira se kao nedostatak novca ili imovine.(tvar se komplicira sa socijalnom i$olacijom koja kod definiranja ima najmanje tri dijela. ,rvije da jesocijalna i$olacijarelativna2 osobe su iskljuene kao skupina ili $ajednica uodre#enom vremenskom trenutku. 0ru%i je dio da je i$olacijai pitanje a%enta2 ljudi se ilisami i$oliraju ili i! se i$olira. *re.a je sastojnica dinamiko obilje"je socijalne i$olacije takoda se odnosi ne samo na sada+nje stanje ne%o i na nedostatak nade $a budu.nost. (to%a seesto navodi da siroma+tvo i ne$aposlenost mo%u dovesti do socijalne i$olacija me#utim onine moraju nu#no nju u$rokovati. =adalje socijalno i$olirani mo%u biti i ljudi koji rade i nisusiroma+ni. (ocijalnai$olacijamo"ebiti velikaprepreka$apo+ljavanjui i$laskui$kru%asiroma+tva.Ba$lo$i mo%u biti vi+estruki od nedostatka informacija -osobito oni! koje se prenoseneformalnimkanalima/ i nepristupanosti sustava ve$a i po$nanstava donemo%u.nostiposudbe sredstava potrebni! $a iniciranje samo$apo+ljavanja odnosno pribavljanjarespektabilni! preporuka. =astala socijalna i$olacija povratno nepovoljno utjee na i$%lede $a$apo+ljavanje jer su takvi pojedinci odvojeni od i$vora informacija %ube socijalnemre#eipotporepotrebneutra"enju$aposlenja.Hestosesocijalnamre"aiskljueni!i siroma+ni!osoba sastoji od slini! ne$aposleni! ljudi imaju ve.e probleme ranjivosti kada su i$lo"enipsi!olo+kim i financijskim te+ko.ama +to im povratno ote"ava bije% i$ siroma+tva$ ,oseban je problem du%otrajna ne$aposlenost jer nakon neuspje+no% tra"enja posla socijalnoi$olirane du%otrajno ne$aposlene osobe stvarno %ube mo%u.nost $apo+ljavanja. 0jelomino$aboravljaju ono +to su nauile tijekom obra$ovanja nji!ova $nanja i sposobnosti$astarijevaju a naru+ava im se povjerenje u vlastite mo%u.nosti te vjera u budu.nost.Cladisemo%upoeti baviti kriminalnimaktivnostima astarije osobeprestajutra"iti posaoinai$%led i$la$e s tr"i+ta rada. 0u%otrajna ne$aposlenost po%otovo je opasna $a $dravlje. >nauni+tava osobne mo%u.nosti i sposobnosti ne samo materijalne ve. i socijalne i mentalne.121jedno uinci ne$aposlenosti na$dravlje akumulirajuse tijekomvremena. Ie$ sumnjedu%otrajna ne$aposlenost si%urno u ve.oj ili manji! mjeri utjee na socijalnu iskljuenost iliju pojaava. )os',$o *o0o1'$' s%*"$' Osobe s invalidno/u,,otrebe $a "ivot i rad osoba s invalidno+.u i pretpostavke $aostvarivanje jednakopravnosti jo+ uvijek nisu adekvatno u%ra#ene u !rvatsko $akonodavstvo.> nji!ovim problemima ne odluuje se kro$ radno $akonodavstvo ve. kro$ sustav socijalneskrbi koji ne po$naje nji!ove potrebe i ne osi%urava uvjete $a i$jednaavanje nji!ovi!mo%u.nosti smo%u.nostimadru%i!%ra#ana. =eop!odnojeosi%urati sudjelovanjeosobasinvalidno+.u u od%ojnoLobra$ovnom sustavu koji .e im omo%u.iti najvi+i stupanjosposobljenosti L po redovitom ili posebnom pro%ramu L primjeren sposobnostima be$ ob$irana vrstu stupanj i podrijetlo invaliditeta. 9i+a ra$ina obra$ovanja i vje+tina omo%u.ila bi imlak+e $apo+ljavanje bolje pla.ene poslove i kvalitetniji "ivot. Osobe s duevnim smetnjama, 5ada je rije o broju bolniki! dana prema ra$liitim vrstama$dravstveni! poreme.aja $a dobnu kate%oriju i$me#u 2: i 59 %odina "ivota du+evne bolestisu na dru%om mjestu. >sobe s du+evnim smetnjama ija je radna sposobnost ouvana $bo%sti%me moraju skrivati bolest pred poslodavcem kako ne bi i$%ubili posao. ?edinae%$istencijalna si%urnost koja se mo"e ostvariti u nekoj manjoj mjeri le"i u sustavu socijalneskrbi. (to%a se osobe s du+evnim smetnjama radije oslanjaju na sustav socijalne skrbi ne%o na$apo+ljavanje +to i! dodatno iskljuuje i$ dru+tva i mo"e dovesti do institucionali$acije. 0esku/nici,1 Drvatskoj se o besku.ni+tvu %ovori tek u novije vrijeme posebice u procesui$rade strate+ko% dokumenta su$bijanju siroma+tva L %emoranduma o socijalnoj uklju!enosti.( ob$irom na nji!ov relativno mali broj do sada nije ni bilo osobite strate%ije $a+tite i planarada s besku.nicima. Calojeprovedeni!istra"ivanja obesku.nicima a nji!ovbroj seprocjenjujena3::do5::strendomporasta. =edovoljanjekapacitet preno.i+ta ve.inabesku.nika nema $dravstveno osi%uranje a ne ostvaruju ni dru%a prava. 131ezaposleni,*renutnojenaD@@Lu%otovo265tisu.aevidentirani!ne$aposleni!osoba.,ribli"no se mjeseno D@@Lu prijavljuje oko 25 tisu.a novi! ne$aposleni!. ,rema procjenamabroj ne$aposleni! bi se u cijeloj 2::9. %odini mo%ao pove.ati $a 5: tisu.a. 1 ukupnom brojune$aposleni! "ene ine oko 62N dok je udio du%otrajno ne$aposleni! -koji ekaju $aposlenjevi+e od %odinu dana/ oko 51N. 2omi, D@@ ne vodi ne$aposlene osobe po nacionalnosti ali se procjenjuje da je krajem 2::8.%odine evidentirano oko 4.4:: Boma.(iroma+tvo me#u Bomima je $natno ra+irenije ne%okod ostali! dru+tveni! skupina tako da 76N Boma i 2:N neLBoma koji "ive u bli$ini romski!naselja "iveuapsolutnomsiroma+tvu. Bomskojesiroma+tvoestodubinskoi trajnotepo%a#a%otovosveaspekte"ivota-stanovanje obra$ovanje $dravljei sl./. @naajanbrojromskedjecenijeukljuenuobra$ovni sustavili ranoi$nje%ai$la$i pasesiroma+tvoisocijalna iskljuenost prenose na idu.e nara+taje. Umirovljenici,@naajan broj umirovljenika ostvaruje male mirovine te te+ko $adovoljavajusvoje "ivotne potrebe. 0vije tre.ine umirovljenika ima mirovinu manju od prosjenemirovine. 'videntanjepad mirovina ostvareni!nakon stupanjana sna%unovo% @akonaomirovinskom osi%uranju $bo% +irenja obraunsko% ra$doblja i dru%i! imbenika. =e $na sekolikostariji!osobauop.eneostvarujemirovinskapravaaliseprocjenjujedajetaj broj$naajan. U,#aa+a$j' so!"ja#$' "s%#j&'$ost" " *o,o#j/a+a$j'%#j&'$ost" @aprovedbui unapre#ivanjeljudski!pravaor%ani$iranasuposebnatijelaunutarsustavadr"avne uprave povjerenstva i nacionalni odbori te ne$avisne institucije. Ce#utim ukoliko se%ra#anski status promatra na ra$ini ulo%a i utjecaja u dru+tvenim ekonomskim i politikimodnosima onda su kljune odrednice mo%u.nost pristupa odre#eni! skupina materijalnim inematerijalnim dobrima -sudjelovanje u dru+tvenim i kulturnim do%a#ajima u obra$ovnim i%ospodarskimaktivnostima politiko djelovanje/ sudjelovanje u stvaranju raspodjeli ipreraspodjeli dru+tveno% bo%atstva te mo%u.nost da se nji!ov las uje u javnoj sferi. ,ritomje mo%u.e uoiti ni$ dru+tveno uvjetovani! $apreka pristupu sudjelovanju ipravinomodnosu. 0ioti!$aprekave$anjeu$ukorijenjenepredrasudei distancuprema14odre#enimskupinama dok je dio ve$an u$ institucionalne prakse obilje"entiinompropustima ili nedovoljnom aktivno+.u.1 ubla"avanju siroma+tva i socijalne iskljuenosti ne samo u Drvatskoj ekonomski je ra$vojprijeko potreban ali ne i dovoljan preduvjet uspje!a. Oospodarski je ra$voj ipak presudan jerpove.avamo%u.nosti $apo+ljavanja aradjeba+onaj kapital okojemusiroma+ni najvi+eovise. >d%ovaraju.om ekonomskom i socijalnom politikom treba se osi%urati da i siroma+niimaju koristi od %ospodarsko% rasta i ra$voja. ,otrebno je prije sve%a osna"iti siroma+ne takoda oni imaju aktivnu ulo%u u svom i$lasku i$ siroma+tva. >sna"ivanje podra$umijeva pravilanodnos prema siroma+nima kao kljunoj odrednici i partnerimatreba im pomo.ida steknu$nanja strunosti i sposobnosti te pobolj+ati nji!ovu $apo+ljivost odlunost i motivaciju $ai$la$ak i$ siroma+tva. =itko nema toliko koristi od i$laska i$ siroma+tva i socijalneiskljuenosti kao oni sPmi. >ito postoji jaka pove$anost siroma+tva obra$ovanja $apo+ljivosti i du%otrajnene$aposlenosti.5ako smo navelinajboljabrana protiv siroma+tvai socijalneiskljuenostijesu rad i$apo+ljavanje.1jednopla.eni radi$vanku.e omo%u.uje socijalnuinte%racijuiostvarenje punopravno%a %ra#anstva.;judi koji rade i $ara#uju lak+e se ukljuuju u dru%edru+tvene politike i sportske aktivnosti. ,osla ipak nema dovoljno $a sve djelomino i sto%a+to dio stanovni+tva ne raspola"e potrebnim $nanjima i strunostima koje poslodavci tra"e. Ootovo nije potrebno podsje.ati da u ve.inisluajeva tr"i+te rada nije savr+eno te daistodobno postoje ne$aposlenost ine$adovoljenapotra"njaradnika. *o$nai dapo%otovo u $emljama poput Drvatske sra$mjerno visokom ne$aposleno+.u postojiprostor $a pobolj+anje djelovanja tr"i+ta radapribli"avanjem ne$aposlenosti minimumupotra"nje i ponude rada ime se smanjujeotvorena ne$aposlenost i broj nepopunjeni! radni! mjesta. @ada.a dr"ave je smanjiti priljev u du%otrajnu ne$aposlenost i smanjiti broj ve. du%otrajnone$aposleni! posebice poma%anjemdu%otrajnone$aposlenima dai$a#ui$to%polo"aja.15#dgovaraju.om ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromani imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja. ,roblemi s kojima se susre.u mno%i du%otrajno ne$aposleni ve.inom su vi+edimen$ionalni iesto obu!va.aju nisku ra$inu obra$ovanja i motivacije. Drvatska ve. ima aktivne i pasivnemjere pomo.i ne$aposlenima. ,otrebno je potaknuti $apo+ljavanje du%otrajno ne$aposleni! aod%ovaraju.impro%ramimaradneaktivnosti mo"esepobolj+ati i socijalnaukljuenost ti!osoba. ,osebnojebitnopobolj+ati ra$inu$apo+ljivosti ti!osoba