2
GRADOVI I URBANA PODRUČJA U tradicionalnim društvima, mali broj ljudi je živeo u urbanim područjima. Danas, u industrijalizovanim zemljama, između 60 i 90% ljudi živi u gradovima. Urbanizam se naglo razvija i u zemljama Trećeg sveta tj. zemljama u razvoju. Rani teoretski pristupi u urbanoj sociologiji bili su pod uticajem rada ČIKAŠKE ŠKOLE. Predstavnici ove škole su urbane procese posmatrali na osnovu ekoloških modela koje su preuzeli iz biologije. Oni su smatrali da život u gradu stvara BEZLIČNOST i DRUŠTVENU DISTANCU. Kritičari ove škole su smatrali da život u gradu nije uvek bezličan jer postoje blisko prijateljstvo među ljudima i rodbinske veze. Kasnije teorije su ukazale da su urbani procesi čvrsto povezani sa društvenim sistemom. Ekspanzija predgrađa dovodi do propadanja gradskog jezgra. Grupe bogatih ljudi se sele iz centra grada u kuće u predgrađu. To je jednim delom i dovelo do širenja predgrađa. Sa širenjem predgrađa veći su problemi onih koji žive u centru grada. U centru grada ostaju siromašniji slojevi stanovništva. Situaciju pogoršavaju ubrzano propadanje zgrada u centru grada, porast stopa kriminala i sve veća nezaposlenost. Sve više novca se izdvaja za socijalnu pomoć, škole, održavanje zgrada, policijske i vatrogasne službe. I u zemljama u razvoju dolazi do urbanog razvoja. Ono što je karakteristično za gradove ovih zemalja je: Raširena pojava nelegalne stambene gradnje u onim delovima grada gde vlada izuzetno siromaštvo, Nerazvijena ekonomija i Obaveza Vlada ovih zemalja da udovolje sve većem broju zahteva stanovništva za obrazovanjem, zdravstvenom zaštitom i planiranjem porodice. Na gradove snažno utiče proces GLOBALIZACIJE. Globalizacija je proces koji je objedinio ceo svet u ekonomskom, političkom,

Gidens "Sociologija" Gradovi i urbana područja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Sociologija

Citation preview

Page 1: Gidens "Sociologija"   Gradovi i urbana područja

GRADOVI I URBANA PODRUČJA

U tradicionalnim društvima, mali broj ljudi je živeo u urbanim područjima. Danas, u industrijalizovanim zemljama, između 60 i 90% ljudi živi u gradovima. Urbanizam se naglo razvija i u zemljama Trećeg sveta tj. zemljama u razvoju.

Rani teoretski pristupi u urbanoj sociologiji bili su pod uticajem rada ČIKAŠKE ŠKOLE. Predstavnici ove škole su urbane procese posmatrali na osnovu ekoloških modela koje su preuzeli iz biologije. Oni su smatrali da život u gradu stvara BEZLIČNOST i DRUŠTVENU DISTANCU. Kritičari ove škole su smatrali da život u gradu nije uvek bezličan jer postoje blisko prijateljstvo među ljudima i rodbinske veze. Kasnije teorije su ukazale da su urbani procesi čvrsto povezani sa društvenim sistemom.

Ekspanzija predgrađa dovodi do propadanja gradskog jezgra. Grupe bogatih ljudi se sele iz centra grada u kuće u predgrađu. To je jednim delom i dovelo do širenja predgrađa. Sa širenjem predgrađa veći su problemi onih koji žive u centru grada. U centru grada ostaju siromašniji slojevi stanovništva. Situaciju pogoršavaju ubrzano propadanje zgrada u centru grada, porast stopa kriminala i sve veća nezaposlenost. Sve više novca se izdvaja za socijalnu pomoć, škole, održavanje zgrada, policijske i vatrogasne službe.

I u zemljama u razvoju dolazi do urbanog razvoja. Ono što je karakteristično za gradove ovih zemalja je:

Raširena pojava nelegalne stambene gradnje u onim delovima grada gde vlada izuzetno siromaštvo,

Nerazvijena ekonomija i Obaveza Vlada ovih zemalja da udovolje sve većem broju zahteva stanovništva za

obrazovanjem, zdravstvenom zaštitom i planiranjem porodice.

Na gradove snažno utiče proces GLOBALIZACIJE. Globalizacija je proces koji je objedinio ceo svet u ekonomskom, političkom, kulturnom i socijalnom smislu. Globalni gradovi su urbani centri. To su gradovi u kojima su smeštena sedišta najvećih svetskih kompanija. U globalne gradove spadaju Njujork, London, Tokijo, Hong Kong... Za ove globalne gradove karakteristični su visoki nivoi nejednakosti. Paralelno sa ogromnim bogastvom postoji i veliko siromaštvo, a kontakti između bogatih i siromašnih su minimalni.

Globalni gradovi imaju danas značajne uloge:

Uloga privrednih delatnika (u njima se nalaze sedišta najvećih svetskih kompanija koje svojim poslovanjem značajno utiču na ekonomiju i nivo zaposlenosti),

Zbog ove uloge privrednih delatnika doprinose unapređenju privrede zemalja i poboljšanju njihove pozicije na svetskom tržištu i

Politički su centri jer gradske vlasti u globalnim gradovima često upravljaju nekim globalnim pitanjima bolje od nacionalnih vlada (najčešće je to pitanje nezaposlenosti).