Gibanje Zemlje i njezin oblik

REVOLUCIJA ZEMLJE – REVOLUCIJA – gibanje Zemlje oko Sunca (traje 365 d 5 h 48 min 46 s) –

TROPSKA GODINA

– putanja Zemlje oko Sunca ima oblik elipse i naziva se EKLIPTIKA

– RAVNINA EKLIPTIKE– ravnina kruženja Zemlje oko Sunca – nagnuta je za 66,5°

66,5°

ravnina ekliptike

23,5°

REVOLUCIJA ZEMLJE – prosječna udaljenost Zemlje od Sunca je 149,6 mil. km – astronomska

jedinica

– perihel – Zemlja najbliža Suncu (147,5 mil. km) – 3. prosinca

– afel – Zemlja najudaljenija od Sunca (152,5 mil. km) – 4. srpnja

perihel 3. prosinca

afel 4. srpnja

152,1 mil. km 147,3 mil. km

POSLJEDICE REVOLUCIJE ZEMLJE – posljedice revolucije Zemlje su smjena godišnjih doba, promjena duljine dana i

toplinski pojasevi

21.3. - proljetni ekvinocij (ravnodnevnica) -

Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator –

dan traje 12 sati i postaje dulji

21.6. - ljetni solsticij (suncostaj) - Sunčeve

zrake padaju okomito na sj. obratnicu – dan

najduži ali postaje kraći

23.9. - jesenski ekvinocij (ravnodnevnica) –

Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator –

dan traje 12 sati i postaje kraći

21.12. - zimski solsticij (suncostaj) – Sunčeve

zrake padaju okomito na južnu obratnicu –

dan najkraći ali postaje duži - Sunce se

počinje gibati prema ekvatoru

ljetni solsticij zimski solsticij

jesenski ekvinocij

proljetni ekvinocij

POSLJEDICE REVOLUCIJE ZEMLJE Godišnja doba

21.3. - proljetni ekvinocij (ravnodnevnica) - sunčeve zrake

padaju okomito na ekvator, a sumračnica prolazi kroz polove –

dan traje 12 sati i postaje dulji

21.6. - ljetni solsticij (suncostaj) - sunčeve zrake padaju

okomito na sj. obratnicu, a sumračnica spaja polarnice, tako

da je na sj. hemisferi cijelo vrijeme dan u području između pola

i sj. polarnice, a noć na prostoru između južne polarnice i

južnog pola – dan najduži ali postaje kraći

23.9. - jesenski ekvinocij (ravnodnevnica) – sunčeve zrake

padaju okomito na ekvator, dan traje 12 sati i postaje kraći

21.12. - zimski solsticij (suncostaj) - sunčeve zrake padaju

okomito na južnu obratnicu – dan najkraći ali postaje duži -

sunce se počinje gibati prema ekvatoru

Ljeto na sj. hemisferi traje 8 dana duže, a zima kraće

Srednja udaljenost Zemlje od Sunca iznosi 150,2 mil km = 1 au

(astronomska jedinica – asronomical unit)

POSLJEDICE REVOLUCIJE ZEMLJE – zbog različitog kuta upada Sunčevih zraka razlikujemo 5 toplinskih pojaseva

– žarki, umjereni (sjeverni i južni) i hladni (sjeverni i južni) pojas

23,5° SGŠ

23,5° JGŠ

66,5° JGŠ

66,5° SGŠ

90° SGŠ (sjeverni pol)

90° JGŠ (južni pol)

Toplinski pojasevi Zemlje

Zbog različitog kuta upada Sunčevih zraka,

razlikujemo 5 toplinskih pojaseva:

1. Žarki (tropski) pojas - između obratnica, nema

godišnjih doba, dan i noć traju podjednako -

kol. padalina opada od ekvatora prema

obratnicama

2. Umjereni (sjeverni i južni) pojasevi - između

polarnica i obratnica, pravilna izmjena godišnjih

doba (4), razlike u zagrijanosti ovisno o

godišnjem dobu (ljetni solsticij – 90° na sj.

hemisferi; zimski solsticij – 90° na j. hemisferi),

duljina dana i noći varira (smanjuje se od ljeta

prema zimi)

3. Hladni (sjeverni i južni) pojasevi - između

polarnica i polova, slaba zagrijanost, dva

godišnja doba, polarni dan i noć (na polovima

polarni dan traje 186 dana, a polarna noć 179

dana)

0°

KALENDAR – KALENDAR je sustav kojim se tropska godina raspoređuje na dane i mjesece

– problem kod izrade kalendara jer tropska godina traje 365,24 dana

– JULIJANSKI kalendar (46. pr. Kr.) – Julije Cezar, godina traje 365,25 dana, a

svaka četvrta je prijestupna godina (greška u 2. decimali)

– GREGORIJANSKI kalendar (1528.) – papa Grgur XIII., godina traje 365,2425

dana; također svaka četvrta godina je prijestupna i svaka stoljetna koja je

djeljiva s 400 (greška u 4. decimali) – veća točnost

– gregorijanskim kalendarom se svakih 3000 godina izgubi 1 dan, dok

julijanskim svakih 128 godina

– trenutna razlika je 13 dana između julijanskog i gregorijanskog kalendara

– većina zemalja svijeta je prihvatila Gregorijanski kalendar dok neke nisu

(Srbija, Rusija)

ROTACIJA ZEMLJE – ROTACIJA ZEMLJE - okretanje Zemlje oko zamišljene osi u smjeru od zapada

prema istoku – traje 24 sata - SUNČEV DAN

– brzina rotacije – 1674 km/h na ekvatoru – smanjuje se prema polovima

– SUMRAČNICA – crta koja razdvaja osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje

Rotacija Zemlje

Rotacija Zemlje - okretanje

Zemlje oko zamišljene osi u

smjeru od zapada prema istoku -

traje 24 sata - sunčev dan

Pravi sunčev dan (sinodički dan)

je razdoblje između dva zenita

Sunca - duljina mu varira od +30/-

21 sekundu

Zvjezdani dan (siderički dan) -

vrijeme koje je potrebno da jedna

zvijezda prividno obiđe krug oko

zemlje i vrati se na istu točku -

kraći je 4 min od sunčevog dana

(23 h 56 min 4,1 s)

Granica između osvijetljenog i

neosvijetljenog dijela naziva se

sumračnica

Brzina rotacije je najveća na

ekvatoru - 1674 km/h (kod nas

oko 1180 km/h) – na polovima ne

rotira

DOKAZI ROTACIJE ZEMLJE 1. posljedica rotacije je spljoštenost Zemlje na polovima

2. Coriolisov efekt (sila) – pri kretanju od polova prema ekvatoru javlja se otklon prema zapadu (pasati i glavni zapadni vjetrovi)

3. istočno skretanje tijela pri padu – svakih 1000 m otklon za 0,5 m prema istoku

Dokazi rotacije Zemlje:

Spljoštenost na polovima i

ispupčenost na ekvatoru -

posljedica centrifugalne sile

(najjača na Ekvatoru)

Istočno skretanje tijela pri padu

- oko 0,5 m svakih 1000 m pada,

tijelo radi inercije pada u smjeru

istoka (jer se Zemlja rotira od

zapada prema istoku)

Otklon (devijacija) kao

posljedica Coriolisove sile -

pasati - prilikom gibanja od

polova prema ekvatoru, nastaje

otklon - Opće je pravilo da tijelo

na sjevernoj Zemljinoj polutki

koje se giba prema području

veće brzine rotacije skreće

udesno, a na južnoj Zemljinoj

polutki ulijevo – pri gibanju od

ekvatora prema polovima

nastaje otklon prema istoku SPLJOŠTENOST NA POLOVIMA

ISTOČNO SKRETANJE TIJELA PRI PADU

0,5 m ISTOK

10

00

m

CORIOLISOV EFEKT (SILA)

PASATI

PASATI

PRECESIJA ZEMLJE – PRECESIJA – Zemlja se na svojoj putanji

oko Sunca ponaša poput zvrka, pa na nebeskoj ravnini opisuje obrnuti plašt stošca

– posljedica precesije je promjena položaja nebeskog pola (položaja zvijezde sjevernjače)

– traje 25 920 god – Platonova godina

MJESNO VRIJEME – MJESNO ili LOKALNO VRIJEME – određuje se na temelju prividnog kretanja

Sunca na horizontu

– u 12 sati Sunčeve zrake padaju okomito (najkraća sjena) na sva mjesta koja

se nalaze na istom meridijanu

– za 1° geo. dužine prema istoku se dodaje 4 min, a prema zapadu oduzima

POJASNO VRIJEME – zbog praktičnosti, krajem 19. st uvodi se POJASNO ili ZONSKO vrijeme

– Zemlja je podijeljena na 24 vremenske zone (pojasa) po 15° geo. dužine

– početni meridijan (nulti) prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich (London)

– DATUMSKA GRANICA – dogovorna linija na 180° geo. dužine

– putujući u smjeru zapada oduzimamo 1 sat, a u smjeru istoka dodajemo 1 sat svakih 15° geo. dužine

– prelazeći datumsku granicu pomičemo jedan dan unaprijed (s istoka na zapad) ili jedan dan unazad (sa zapada na istok)

-1 h +1 h -1 d +1 d

0°

12 h

7,5°I 7,5°Z

13 h 11 h

15°I 15°Z 22,5°I 22,5°Z

15°

GMT CET

GMT – Greenwich Mean Time CET – Central European Time (ili srednjoeuropsko vrijeme SEV)

SPOMENIK POČETNOM MERIDIJANU U GREENWICHU (središnji meridijan GMT-a)

SPOMENIK 15. MERIDIJANU NA OTOKU PAGU (središnji meridijan CET-a)