Program je izraen u okviru projekta IPA 2009 Project NATURA 2000 Management and Monitoring - NATURA MANMON

NACIONALNI PROGRAMI ZA PRAENJE STANJA OUVANOSTI VRSTA

U HRVATSKOJ

Duan Jeli

RIJENA KORNJAA (Mauremys rivulata)

2013.

n a c i o n a l n i p r o g r a m i z a p r a e n j e s t a n j a o u v a n o s t i v r s t a u h r v a t s k o j

VID

RA

Lutra lutraR

IJENA

KOR

NJA

A M

auremys rivulata

SADRAJ

Areal 3Rasprostranjenost u Hrvatskoj 3Stanite 4Fenologija i biologija populacije 4Pritisci i prijetnje 4Mjere ouvanja 5Prilozi Direktive o stanitima 5Crveni popis 5

PROGRAM MONITORINGA ZA MEDITERANSKU BIOGEOGRAFSKU REGIJU 6Monitoring na plohama 6Nesustavno prikupljanje podataka 8

EVALUACIJA KOMPONENATA STATUSA OUVANJA 9Areal 9Populacija 9Stanite vrste 9Budui izgledi 10

LITERATURA 11

n a c i o n a l n i p r o g r a m i z a p r a e n j e s t a n j a o u v a n o s t i v r s t a u h r v a t s k o j 3

RIJ

EN

A K

OR

NJA

A M

aure

mys

riv

ulat

aArealM. rivulata je u Europi rasprostranjena na Balkanskom poluotoku od Hrvatske do zapadne Turske. Pojavljuje se i na

nekim otocima kao to su Kreta, Limnos, Lezbos, Paros, Sifnos, Rodos, Krf, Milos, Tinos itd. Takoer se moe nai i juno u obalnim podrujima Sirije, Libanona, Jordana, te dijelovima Izraela i Palestine. Na sjevernome dijelu njena areala, u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji, nalazi je se samo lokalno u povoljnim vodenim stanitima. Budui da su to sjeverne i zapadne granice areala, mnoge su populacije suoene s izrazitim smanjivanjem brojnosti, a poznati su i primjeri izumiranja (populacija u Stonu nije potvrena ve 3 godine). O populacijama vrste u Albaniji postoji samo vrlo malo podataka.

Rasprostranjenost u HrvatskojRijena je kornjaa zabiljeena u junoj Hrvatskoj na nekoliko nepovezanih lokaliteta, koji su sve stanita s visokom

razinom ljudskih aktivnosti. To su: 1) juni dio Konavoskog polja, od padina Snjenice do granice s Crnom Gorom, 2) Stonsko polje (gdje je rasprostranjena i u boatim vodama) i 3) zalee obale izmeu Stona i Konavala prema granici s Hercegovinom (Majkovi, Prljevii). Populacije rijene kornjae u Hrvatskoj izolirane su od ostatka svoga areala, ali je potrebno istraiti mogunost kontakta s populacijom iz rijeke Sutorina u Crnoj Gori, koja je geografski ograniena. Godine 2012. otkrivena je nova, manja populacija u dolini rijeke Neretve blizu Metkovia. Status te populacije je nepoznat, pa je potrebno njeno daljnje istraivanje kako bi se procijenio areal i broj jedinki. Starija literatura osim Stona upuuje i na Rijeku dubrovaku ili Omblu (pored Dubrovnika), ali to tijekom zadnjih osam godina istraivanja nije potvreno.

Postoji mogunost da je najsjevernija populacija, iz doline Stona, izumrla, to treba jo potvrditi. Smatra se da populacija u Majkovima broji oko 150 odraslih jedinki koje naseljavaju tri manje bare u selima Majkovi i Prljevii. Najvea populacija nalazi se u dolini Konavala i procjenjuje se na preko 300 odraslih jedinki. Povijesni lokaliteti u rijeci Ombli i jezeru Baina zadnjih godina nisu potvreni.

Slika 1. Karta sadanje rasprostranjenosti rijene kornjae u Hrvatskoj.

n a c i o n a l n i p r o g r a m i z a p r a e n j e s t a n j a o u v a n o s t i v r s t a u h r v a t s k o j

RIJEN

A KO

RN

JAA

Maurem

ys rivulata

4

StaniteRijena kornjaa je sredozemna vrsta koja preteito obitava u nizinama, ali je u nekim podrujima naena i na

lokacijama do 900 metara nadmorske visine. Veinu aktivne sezone ivi u rijekama, potocima, kanalima za navodnjavanje, izvorima, barama, jezerima i movarama, gdje populacije ove vrste postiu vrlo visoke gustoe. Rijene kornjae preferiraju mirnije vode s muljem i vegetacijom. Obino ne nastanjuju brze (regulirane) tokove rijeka. Kao i u ostatku njena europskog areala, esto se pojavljuju na istim lokacijama s barskom kornjaom Emys orbicularis. Emys orbicularis nalazi se uestalije i u veim rasponu mikro-stanita. Po pitanju djelovanja njena ouvanja, vano je uzeti u obzir da vrsta koristi sloen sustav mikro-stanita. Vrsta tolerira irok raspon temperature, brzine vode, saliniteta, pH-vrijednosti i organskih sastojaka te zagaenja, a esto i mijenja svoja stanita tijekom raznih sezona, koje obuhvaaju: potoke, vode stajaice, livade i breuljkasta podruja. Preferencija ovisi o sezoni, spolu i dobi. Vodena tijela koje ljetu ne presuuju vana su utoita za odrasli dio populacije, a koje ih tite od prirodnih i antropogenih utjecaja koji djeluju u drugim dijelovima vodenih tijela. Za uspjenu inkubaciju jaja, vrsti su potrebna vlana podruja (odabir podruja s vie padalina; Boring & Ernst 1980.), to odgovara odreenoj klimi najjunijeg dijela Hrvatske s viim prosjekom padalina od sredinje Dalmacije, a taj je uvjet naroito vaan za inkubacijsko razdoblje (kraj kolovoza i tijekom rujna). Rijena kornjaa je omnivorna vrsta, koja se hrani vaskularnim vodenim biljem i algama, ali takoer i raznim beskraljenjacima. Mlade jedinke su preteito karnivori.

Nacionalna klasifikacija stanita: A.1.1.1.2; A.1.1.1.3.; A.2.2.1.1.; A.2.2.1.2.; A.2.3.1.1.; A.2.3.1.2.; A.2.4.1.; A.2.4.2.; A.2.7.2.1.; A.2.7.3.1.; A.4.1.1.; B.1.4.2.; B.2.2.; C.3.5.; C.3.6.; D.3.1.; D.3.4.; E.3.5.; E.8.2.; I.1.1.1.1.; I.1.3.1.5.; I.2.1.; I.2.2.2.; I.3.1.; I.5.1.; I.5.1.; I.5.2.; I.5.3.; I.7.1.3.; J.1.1.

ifre prema ekolokoj mrei NATURA 2000: 6450, 62A0, 6220*, 8210, 9320, 9530*, 9540,

Fenologija i biologija populacijeRijene kornjae su srednje veliine, izmeu 14 i 21 cm duine. enke su (prosjeno) vee od mujaka. Oklop rijene

kornjae je spljoten, izduenog, ovalnog oblika. Osnovna boja karapaksa je tamna sivkasto-smea ili zelenkasta, ali rubovi ploica su tamni, pa ak i crni. Mladi su primjerci ivih boja s vrlo izraenim uzorkom mree na karapaksu. Osnovna boja mekanih dijelova ivotinje je tamna kao boja karapaksa, s izrazitim blijedoutim uzdunim crtama na vratu i nogama.

Vrijeme parenja je u proljee te se obino protee od travnja do sredine lipnja, ovisno o geografskom podruju. Parenje se obino odvija ispod vode, premda je povremeno uoeno i na kopnu. enke lijeu etiri do est jaja u lipnju i srpnju u mekano tlo, ali u nekim podrujima to razdoblje moe potrajati ak i do sredine kolovoza. Inkubacija traje 65 do 75 dana, a netom izlijeene kornjaice duge su oko 2 do 3 cm i izuzetno lak plijen predatorima.

Mlade ivotinje preferiraju rubne dijelove veih vodenih tijela ili plia podruja guste vegetacije i mulja u kojemu se mogu bre sakriti u sluaju opasnosti. Hrane se tijekom cijele godine u podrujima gdje ne hiberniraju, ako je temperatura vode iznad praga od 13 C , a u sjevernom dijelu areala hiberniraju u mulju ispod vode. U manjim barama i potocima koji ljeti presuuju kornjae tijekom razdoblja sue (45 C) estiviraju.

Pritisci i prijetnje Rijena kornjaa prvenstveno je ugroena unitenjem, mijenjanjem i snanom fragmentacijom stanita. Mnoga su

stanita pretvorena u poljoprivredna zemljita, pa slijedom toga zagaena velikim koliinama pesticida. Pesticidi, a posebice fungicidi i herbicidi (na osnovi bakra) uzrokuju probleme u razvoju jaja, a takoer imaju i negativan utjecaj na biljne i ivotinjske vrste kojima se rijena kornjaa hrani. Naputanje tradicionalnog naina ivota u junoj Dalmaciji dovelo je do depopulacije ruralnih podruja u zaleu i zaputanja bara u kru kao i drugih privremenih vodenih tijela. Neodravana i preputena eutrofiji, pa ak i zatrpavana zemljom, ta utoita od presudnog znaaja za bioraznolikost faune u krkim sredozemnim podrujima nestaju.

Poslijeratno razdoblje, koje je ubrzalo razvoj ruralnih i turistikih podruja i naselja, kao i sve vei broj vonjaka, maslinika, vinograda i nasada povra znaajno su poveali potrebe i potronju vode.

n a c i o n a l n i p r o g r a m i z a p r a e n j e s t a n j a o u v a n o s t i v r s t a u h r v a t s k o j 5

RIJ

EN

A K

OR

NJA

A M

aure

mys

riv

ulat

aTo je naroito izraeno u podrujima gdje se razvio turizam, a u kojima tijekom ljeta izvori vode i vodeni tokovi, nuni za ivot rijene kornjae, potpuno presuuju. Rijene kornjae takoer su ugroene sve veim brojem alohtonih ili problematinih autohtonih ivotinja. Nedorasle i mlade jedinke kao i jaja plijen su grabeljivaca kao to su mungosi i divlje svinje. Utjecaj unesenih riba (gambuzija, patuljasti somi) i pueva za sada jo nije procijenjen, ali negativan (pasivni utjecaj) je vidljiv. Dodatne su prijetnje nenamjerni (kolateralni) ulov kornjaa u stonskom podruju uslijed koritenja vra za lov aba i riba (posebice jegulja), kao i stradavanje na cestama u Konavlima i Stonu. Taj mortalitet predstavlja veliki problem za ivotinje koje postiu spolnu zrelost tek nakon deset ili vie godina.

Zbog izoliranosti populacije i vrlo malog broja jedinki u svakoj od njih, parenje srodnika se moe takoer smatrati problemom, meutim potrebna su daljnja istraivanja kako bi se odredila razina heterozigotnosti populacije.

Mjere ouvanjaZbog izuzetno brzog smanjivanja gustoe populacije, od primarne je vanosti razviti i usvojiti plan upravljanja s

akcijskim planom ouvanja rijene kornjae u Hrvatskoj. Budui da je za tu vrstu u Hrvatskoj glavni problem gubitak stanita i nedostatak utoita, preporua se uspostava zatienih podruja. Potrebno je kontrolirati upotrebu vode za navodnjavanje u poljoprivredi, posebice u podruju rijeke Konavoice (Konavosko polje), njenih pritoka i stajaice, kao i u Stonu. Sva se voda potroi za poljoprivredu, pa su ivotinje suoene s velikim suama svake godine. Stonska je populacija najvjerojatnije izumrla, jer u zadnje tri godine nije zabiljeena niti jedna jedinka. Moe se razmotriti mogunost ponovnog uvoenja, ali prije toga b