Umjereni optimizam uz averziju prema rizikuIspitivanje očekivanja financijskih direktora za

2018. godinu

2017. rezultati | 9. izdanje

Ispitivanje stavova financijskih direktora

2

Zahvaljujemo svim financijskim direktorima i direktoricama koji su odvojili vrijeme da sudjeluju u devetom izdanju našeg istraživanja. Nadamo se da će Izvještaj koji je pred Vama, u kojem smo se pozabavili izazovima s kojima se susreću rukovodeći ljudi u financijama tvrtki u Hrvatskoj i Srednjoj Europi, biti zanimljiv!

Uvod 5

Glavni nalazi 6

Metodologija 8

Indeks povjerenja financijskih direktora 13

Perspektive gospodarstva 14

Perspektive poslovnog okruženja 16

Perspektive rasta poduzeća 20

Automatizacija 25

Kontakti 31

Sadržaj

Ispitivanje stavova financijskih direktora

3

4

Brochure / report title goes here | Section title goes here

5

Ispitivanje stavova financijskih direktora

UvodZadovoljstvo mi je predstaviti Vam rezultate Deloitteovog istraživanja koje daje detaljan uvid u stavove financijskih direktora, kako u Hrvatskoj, tako i u Srednjoj Europi, a vezano uz gospodarske perspektive, perspektive poslovnog okruženja, perspektive rasta poduzeća te poglede vezane uz robotsku automatizaciju poslovnih procesa.

Indeks povjerenja financijskih direktora narastao je za 10 % u odnosu na prošlu godinu. Ovo povećanje uglavnom je potaknuto povećanim optimizmom u pogledu budućih makroekonomskih uvjeta. Financijski direktori očekuju da će se njihova poduzeća sustavno razvijati, s pozitivnim ekonomskim učinkom, balansirajući pritiske na troškove.

Rast BDP-a u Srednjoj Europi tijekom 2017. godine bio je veći od onoga što su financijski direktori predvidjeli u prethodnom pregledu. Najoptimističniji su financijski direktori u Sloveniji i Bugarskoj, gdje 55% i 54% financijskih direktora očekuje gospodarski rast od najmanje 2,6%. Najpesimističniji su financijski direktori iz Ukrajine, gdje je manje od 20% ispitanih izrazilo takvo očekivanje. Ove godine čak 47,5% hrvatskih financijskih direktora očekuje rast BDP-a, što pokazuje visok stupanj povjerenja u poslovanje i podudara se s boljim izgledima rasta u svakoj od zemalja.

Nakon pozitivnih očekivanja koja se odnose na trend BDP-a, hrvatski financijski direktori imaju jednaka očekivanja u vezi s trendom stope nezaposlenosti.

Analizirajući predviđena kretanja indeksa potrošačkih cijena, ovogodišnji ispitanici u Srednjoj Europi izrazili su očekivanje porasta. Što se tiče kretanja kamatne stope, dio hrvatskih financijskih direktora predviđa pad kamatne stope, dok gotovo jednak dio

dijeli mišljenje kako se kamatna stopa neće značajno mijenjati.

U vidu perspektive poslovnog okruženja financijski direktori očekuju da će se u različitim kategorijama povećati troškovi tijekom 2018., što će predstavljati izniman izazov prilikom zadržavanja vlastitih troškova u razumnim okvirima. Hrvatski financijski direktori uglavnom su izrazili bojazan od povećanja troškova. Njih čak 70% očekuje povećanje troškova radne snage, a smatraju da će se povisiti i ostali troškovi poput troškova prijevoza, troškova pružanja usluga odnosno proizvodnje, te troškova vezanih uz nekretnine.

Većina financijskih direktora Srednje Europe smatra da će razina aktivnosti spajanja i preuzimanja ostati ista kao u 2017. godini ili da će se povećati. Najoptimističniji financijski direktori oni su iz Slovačke, a najniža očekivanja izrazili su ispitanici iz Poljske, Češke i Rumunjske. Optimizam se može osjetiti i kod hrvatskih financijskih direktora od kojih je 60% izrazilo očekivanje porasta aktivnosti spajanja i preuzimanja, dok 35% očekuje nepromijenjenu razinu spajanja i preuzimanja.

Čak 70% hrvatskih financijskih direktora ocijenilo je da je postojeća razina financijske i ekonomske nesigurnosti u Hrvatskoj visoka ili vrlo visoka, a što se tiče njihovog vlastitog poslovanja, čak 45% financijskih direktora u Hrvatskoj izrazilo je mišljenje da se suočavaju s visokom razinom nesigurnosti.

Financijski direktori u Srednjoj Europi gledaju u 2018. godinu s optimizmom. U isto vrijeme, svjesni su mogućih prijetnji, te će ograničiti nova preuzimanja rizika.

Marina TonžetićPartnerica - voditeljica Deloitteovog programa za financijske direktoreDeloitte Hrvatska

6

Ispitivanje stavova financijskih direktora

Glavni nalazi

Ekonomske perspektive

75%financijskih direktora očekuje porast cijena

45%financijskih direktora očekuje pad stope nezaposlenosti

68%financijskih direktora predviđa rast BDP-a u 2018. između 2,0 i 3,0 posto, optimističnije nego prošle godine

Perspektive u poslovnom okruženju

Značajna većina ispitanika – 70%očekuje rast troškova radne snage

60% očekuje porast razine aktivnosti spajanja i preuzimanja, što je optimističnije nego u većini ostalih zemalja u Srednjoj Europi

Perspektive rasta tvrtki

83% CFO-a očekuje rast prihoda njihovih

poduzeća

53%, očekuje porast kapitalnih izdataka

45% ih je stava kako će robotska automatizacija procesa smanjiti troškove

za 5% do 20%

60%70%

7

Ispitivanje stavova financijskih direktora

Ekonomske perspektive

75%financijskih direktora očekuje porast cijena

45%financijskih direktora očekuje pad stope nezaposlenosti

68%financijskih direktora predviđa rast BDP-a u 2018. između 2,0 i 3,0 posto, optimističnije nego prošle godine

Perspektive u poslovnom okruženju

Značajna većina ispitanika – 70%očekuje rast troškova radne snage

60% očekuje porast razine aktivnosti spajanja i preuzimanja, što je optimističnije nego u većini ostalih zemalja u Srednjoj Europi

Perspektive rasta tvrtki

83% CFO-a očekuje rast prihoda njihovih

poduzeća

53%, očekuje porast kapitalnih izdataka

45% ih je stava kako će robotska automatizacija procesa smanjiti troškove

za 5% do 20%

60%70%

8

Ispitivanje stavova financijskih direktora

Metodologija

Rezultati iz izvješća odražavaju stavove imišljenja gotovo 600 glavnih financijskihdirektora iz sljedećih dvanaest zemaljaSrednje Europe: Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine.

Ispitivanje je provedeno u razdoblju odrujna do kraja listopada 2017. godine.

U nekim grafikonima iz izvješća rezultatisu prikazani kao vrijednosti indeksa(na neto osnovi). Vrijednost indeksaizračunava se tako da se postotakispitanika koji su negativno odgovorili

oduzima od postotka onih koji sudali pozitivan odgovor, pri čemu suodgovori koji nisu bili ni negativni nipozitivni smatraju neutralnima. Zbogzaokruživanja, odgovori na pitanjaobuhvaćena izvješćem ne moraju uvijekimati zbroj 100.

LT

PL

RO

BG

RSHR

SI

HU

SK

CZ

UA

CZ Češka

HU Mađarska

HR Hrvatska

BG Bugarska

LT Litva UA Ukrajina

PL Poljska

SK Slovačka

RO Rumunjska

RS Srbija

SI Slovenija

LV

LV Latvija

Nalazi odražavaju mišljenje

600 CFO-a

smještenih u

12 zemalja Srednje Europe:

Bugarska (BG), Hrvatska (HR),Češka (CZ), Mađarska (HU), Latvija (LV), Litva (LT), Poljska (PL), Rumunjska (RO), Srbija (RS), Slovačka (SK), Slovenija (SI) i Ukrajina (UA).

9

Ispitivanje stavova financijskih direktora

LT

PL

RO

BG

RSHR

SI

HU

SK

CZ

UA

CZ Češka

HU Mađarska

HR Hrvatska

BG Bugarska

LT Litva UA Ukrajina

PL Poljska

SK Slovačka

RO Rumunjska

RS Srbija

SI Slovenija

LV

LV Latvija

Nalazi odražavaju mišljenje

600 CFO-a

10

Ispitivanje stavova financijskih direktora

11

Ispitivanje stavova financijskih direktora

Glavni nalaziPerspektive gospodarstva• 68% ispitanih financijskih direktora

predviđa rast BDP-a u 2018. između 2,0 i 3,0 posto, optimističnije nego prošle godine.

• 45% ih očekuje pad stope nezaposlenosti, dok 75% očekuje porast cijena.

Perspektive poslovnog okruženja• CFO-ovi su pesimistični oko kretanja

troškova, očekujući njihov porast u većini kategorija. Pri tome, najviše (70%) ih očekuje rast troškova radne snage.

• Čak 60% ih očekuje porast razine aktivnosti spajanja i preuzimanja, što je optimističnije nego u većini ostalih zemalja u Srednjoj Europi.

Perspektive rasta poduzeća• Primjećuje se jačanje optimizma

financijskih direktora oko vlastitih poduzeća. Čak 83% CFO-a očekuje rast prihoda njihovih poduzeća, nasuprot 62% prošle godine. 53% ih očekuje porast kapitalnih izdataka, u usporedbi s 31% prošle godine.

• Hrvatski CFO-ovi još uvijek preferiraju interno financiranje, dok su još uvijek skeptični prema eksternim izvorima financiranja, osim prema EU fondovima.

• Kao prioritet za 2018. godinu ističu rast prihoda kroz organski rast, nasuprot prošloj godini kada su isticali kontrolu troškova, koja je ove godine značajno pala na listi prioriteta.

Automatizacija• Čak 70% hrvatskih financijskih direktora

kao ključno područje digitalizacije financijske funkcije poduzeća uglavnom vide razvoj analitičkih Big Data aplikacija. Uz to, stava su kako financijske funkcije moraju odgovoriti na izazove digitalizacije prvenstveno integracijom transakcijskih i izvještajnih sustava te poboljšanjem razumijevanja digitalnih poslovnih modela od strane zaposlenika.

• U digitalizaciji vlastitih poduzeća naglasak stavljaju na automatizaciju unošenja i procesuiranja podataka te automatizaciju i personalizaciju izvještavanja menadžmenta.

• 45% ih je stava kako će robotska automatizacija procesa smanjiti troškove za 5% do 20%.

Ispitivanje stavova financijskih direktora

12

13

Ispitivanje stavova financijskih direktora

Indeks povjerenja financijskih direktoraOpćenito, oni financijski direktori Srednje Europe koji su sudjelovali u anketi iskazuju više povjerenja nego u prethodnim godinama. Indeks povjerenja financijskih direktora narastao je za 10 postotnih poena, od 13% u prethodnom razdoblju do 23%. Ovo povećanje uglavnom je potaknuto povećanim optimizmom u pogledu budućih makroekonomskih uvjeta.

Značajan je i porast Indeksa gospodarskog povjerenja, koji se povećao sa 49% na 60%. Ovaj podatak mogao bi reflektirati pozitivan trend europskog gospodarstva 2017. godine, što će dovesti do vrlo optimističnih izgleda za 2018. Istovremeno, vrijednost Indeksa poslovnog okruženja pokazao je nagli pad, od -2 do -22%, što je vjerojatno povezano s činjenicom da financijski direktori predviđaju povećanja skoro svih kategorija troškova u 2018. godini. Troškovna pitanja imaju veliki utjecaj na vrijednost Indeksa.

Vrijednost Indeksa pouzdanosti iz perspektive poduzeća (Company Perspective Confidence Index) na razini od 32% blago je promijenjen u odnosu na prošlogodišnje izvješće (29%). To može odražavati činjenicu da financijski direktori očekuju da će se njihova poduzeća sustavno razvijati, s pozitivnim ekonomskim učinkom, balansirajući pritiske na troškove.

Ispitivanje stavova financijskih direktora

14

Perspektive gospodarstva

Rast BDP-a u Srednjoj Europi tijekom 2017. godine bio je veći od onoga što su financijski direktori predvidjeli u prethodnom pregledu. Pet od dvanaest zemalja u uzorku postiglo je rast od 3,5% ili viši u trećem kvartalu, s Rumunjskom koja je predvodila sa stopom rasta od 8,8%. Takve snažne stope rasta BDP-a vjerojatno su utjecale ovog puta na predviđanja financijskih direktora – primjećuje se porast optimizma u predviđanju stopa rasta za 2018. godinu.

Najoptimističniji su financijski direktori u Sloveniji i Bugarskoj, gdje 55% i 54% financijskih direktora očekuje gospodarski rast od najmanje 2,6%. Najpesimističniji su financijski direktori iz Ukrajine, gdje je manje od 20% ispitanih izrazilo takvo očekivanje. Ovakav stav zastupaju pretežno zbog problematične političke situacije i rata u istočnom dijelu zemlje, koji značajno otežavaju gospodarski rast.

Već četvrtu uzastopnu godinu hrvatski financijski direktori ocjenjuju ekonomske

perspektive zemlje boljima. Ove godine čak 47,5% hrvatskih financijskih direktora očekuje rast BDP-a u nadolazećoj godini između 2,5 i 3 posto što je znatno optimističnije od prošle godine kada je 54% ispitanika predvidjelo rast između 1,5 i 2,5 posto. To pokazuje visok stupanj povjerenja u poslovanje i podudara se s boljim izgledima rasta u svakoj od zemalja. Očekivanja su uglavnom potaknuta pozitivnim kretanjima u europskom gospodarstvu u 2017. godini.

Kakva su vaša očekivanja u vezi s rastom BDP-a u zemlji u 2018. godini?

Prema podacima Hrvatske narodne banke, na rast BDP-a utjecali su te će i dalje utjecati vrlo dobri rezultati ostvareni u turizmu, ali i oporavak osobne potrošnje, dodatno potaknut pozitivnijim trendovima na tržištu rada, što uključuje stalni rast broja zaposlenih te pad registrirane nezaposlenosti.

Nakon pozitivnih očekivanja koja se odnose

na trend BDP-a i vedrijeg raspoloženja, hrvatski financijski direktori imaju jednaka očekivanja u vezi s trendom stope nezaposlenosti. 45% hrvatskih financijskih direktora i dalje očekuje pad stope nezaposlenosti dok 40 % smatra da se stopa nezaposlenosti neće mijenjati.

Financijski direktori srednjoeuropskih zemalja suglasni su u očekivanju pada

stope nezaposlenosti tijekom 2018. godine. Češka je bila jedina zemlja koja je izrazila negativna očekivanja o padu stope nezaposlenosti, iz razloga što se radi o zemlji s jednom od najnižih stopa nezaposlenosti u Europi, ispod 4%. Suprotno tome, svi ispitanici (100%) u Slovačkoj očekuju pad stope nezaposlenosti.

20,0%

10,0%

32,5%

5,0%

5,0%

5,0%

5,0%

15,0%

2,5% 3,5%

3,0%

2,5%

2,0%

1,5%

1,0%

0,5%

0,0%

-1,0%

-0,5%

-2,0%

-1,5%

-2,5%

-3,0%

BDP

Ispitivanje stavova financijskih direktora

15

Analizirajući predviđena kretanja indeksa potrošačkih cijena, ovogodišnji ispitanici u Srednjoj Europi izrazili su očekivanje porasta (za 12 postotnih bodova, na 85%). Ovaj stav najizraženiji je u Češkoj i Litvi gdje više od 90 posto ispitanika anticipira pozitivnu stopu inflacije u 2018. godini. Većina (72,5%) hrvatskih financijskih direktora također je predvidjela rast indeksa potrošačkih cijena što je vjerojatno korelirano pozitivnim očekivanjima porasta stope BDP-a.

Što se tiče kretanja kamatne stope, dio hrvatskih financijskih direktora (42,5%) predviđa pad kamatne stope, dok gotovo jednak dio dijeli mišljenje kolega financijskih direktora u zemljama članicama eurozone da se kamatna stopa neće značajno mijenjati (37,5%). Ovaj stav vjerojatno zavisi o očekivanjima o politici ECB-a (Europska centralna banka) vezane za određivanje kamatnih stopa.

Rast BDP-a u Srednjoj Europi tijekom 2017. godine bio je veći od onoga što su financijski direktori predvidjeli u prethodnom pregledu

Ispitivanje stavova financijskih direktora

16

Perspektive poslovnog okruženjaFinancijski direktori očekuju da će se u različitim kategorijama povećati troškovi tijekom 2018., što će predstavljati izniman izazov prilikom zadržavanja vlastitih troškova u razumnim okvirima.

Hrvatski financijski direktori uglavnom su izrazili bojazan od povećanja troškova. Čak 70% ih očekuje povećanje troškova radne snage, a smatraju da će se povisiti i ostali troškovi poput troškova prijevoza (62,5%), troškova pružanja usluga odnosno proizvodnje (65%) te troškova vezanih

uz nekretnine (55%). S druge strane, najveći dio očekuje nepromijenjene administrativne troškove (57,5%), Također, najveći dio mišljenja je da se trošak kapitala (45%) neće mijenjati te su stava da će stope poreza na dobit (92,5%) i PDV-a (90%) ostati iste.

Većina financijskih direktora Srednje Europe smatra da će razina aktivnosti spajanja i preuzimanja ostati ista kao u 2017. godini ili da će se povećati. Najoptimističniji financijski direktori oni su

iz Slovačke, gdje čak 70 posto ispitanika očekuje porast razine aktivnosti spajanja i preuzimanja. Najniža očekivanja izrazili su ispitanici iz Poljske, Češke i Rumunjske, ne prelazeći prag od 40% ni u kojoj od ovih zemalja. Optimizam se može osjetiti i kod hrvatskih financijskih direktora od kojih je 60 posto izrazilo očekivanje porasta aktivnosti spajanja i preuzimanja, dok 35% očekuje nepromijenjenu razinu spajanja i preuzimanja.

Kakve promjene u razini spajanja i pripajanja očekujete u svojoj zemlji u idućih 12 mjeseci?

Ispitivanje stavova financijskih direktora

17

Mnogi financijski direktori dijele stajalište da je postojeće ekonomsko i poslovno okruženje izazovno, percipirajući nesigurnost na razini zemlje visokom. Čak 70% hrvatskih financijskih direktora ocijenilo je da je postojeća razina financijske i ekonomske nesigurnosti u Hrvatskoj visoka ili vrlo visoka, dok su ispitanici u zemljama poput Češke, Mađarske i Litve izrazili nisku percipiranu stopu nesigurnosti (u rasponu od 17% do 25%).

Što se tiče njihovog vlastitog poslovanja, čak 45% financijskih direktora u Hrvatskoj izrazilo je mišljenje da se suočavaju s visokom razinom nesigurnosti, dok 50% smatra da se suočavaju s normalnom razinom nesigurnosti. Povezano s time, čak 70% ih smatra kako nije dobro vrijeme za preuzimanje dodatnog rizika. Među ispitanim zemljama Srednje Europe, Litva je jedina u kojoj financijski direktori smatraju da će gospodarski uvjeti biti pogodni za preuzimanje dodatne razine rizika.

Analizirajući rizike koji utječu na poduzeća ispitanika u kojima rade financijski direktori Srednje Europe, većina njih (čak 53%) istaknula je manjak kvalificirane radne snage kao najveći rizik, uz porast troškova koji su istaknuti od strane 48% financijskih direktora. Manjak stručnog kadra može biti povezan sa sve većim fokusom na Big Data analizu, koja zahtijeva specifične vještine, ali i iseljavanjem kvalificirane visoko obrazovane radne snage u zemlje Zapadne Europe, što je slučaj i u Hrvatskoj.

Među hrvatskim financijskim direktorima situacija je donekle drugačija, pri čemu je najveći dio, 50% njih, istaknuo pritisak

tržišta na sniženje cijena ponuđenih dobara i usluga kao rizik, nakon čega slijedi manjak kvalificirane radne snage (35%), dok je 30% spomenulo nestabilne zakonske propise koji reguliraju djelatnosti te poreze.

Tržišni pritisak na smanjenje cijena za ponuđena dobra, odnosno usluge Manjak kvalificirane radne snage Nestabilnost zakona koji reguliraju poslovanje poduzeća i poreze Porast troškova vođenja poslovanja (porast cijena materijala, radne snage, usluga) Smanjena potražnja (domaća) Rizik valutnog tečaja Više regulative Geopolitički rizici Insolventnost i uska grla u plaćanju unutar samog gospodarstva Rizik kamatne stope Disruptivne tehnologije Smanjena potražnja (strana) Rastuća konkurencija Drugo Manjak kapitala

50%

35%

30%

27,5%

20%

17,5%

15%

10%

7,5%2,5%

Kako biste ocijenili opću razinu financijske i gospodarske nesigurnosti s

kojom se susreće vaše poduzeće?

Koji od sljedećih faktora će u idućih 12 mjeseci prerasti u značajan rizik za vaše poslovanje?

Ispitivanje stavova financijskih direktora

18

Ove godine, ispitali smo i mogući utjecaj povišenih kamatnih stopa na strategiju poduzeća. Financijski direktori u eurozoni vjeruju da kamatne stope imaju ograničeni utjecaj na poslovanje njihovih poduzeća. Toga su mišljenja i hrvatski financijski direktori s 30 posto ispitanika koji neće mijenjati strategiju u slučaju porasta kamatne stope jer su stava da porast kamatnih stopa ima zanemariv utjecaj na njihovo poslovanje, dok bi 20% odabralo strategiju smanjenja razine duga, a 13% bi preispitalo investicijske planove.

Hrvatski financijski direktori uglavnom su izrazili bojazan od povećanja troškova. Čak 70% ih očekuje povećanje troškova radne snage, a smatraju da će se povisiti i ostali troškovi poput troškova prijevoza (62,5%), troškova pružanja usluga odnosno proizvodnje (65%) te troškova vezanih uz nekretnine (55%)

Ispitivanje stavova financijskih direktora

19

Ispitivanje stavova financijskih direktora

20

U usporedbi s prošlom godinom, razina optimizma donekle je niža po pitanju izgleda za rast poduzeća te je pala sa 33% na 27%. Moguće je da financijski direktori osjećaju da gospodarstvo neće moći još dugo zadovoljiti razinu djelovanja te da nadolazi ciklično usporavanje gospodarskih aktivnosti.

Značajne su razlike medu državama. Dok 79% financijskih direktora iz Bugarske smatra da će se financijska slika njihovih

poduzeća poboljšati, u susjednoj Rumunjskoj 40 posto ispitanih financijskih direktora manje je optimistično oko budućnosti nego prije 6 mjeseci.

Treba primijetiti kako je tek 5% financijskih direktora u Hrvatskoj, a 6% u Sloveniji izrazilo negativna očekivanja glede financijske perspektive njihovih poduzeća. 53% financijskih direktora u Hrvatskoj optimistično je oko financijske perspektive njihovih poduzeća.

U usporedbi s proteklih šest mjeseci, kako sada ocjenjujete financijske izglede vašeg poduzeća?

Perspektive rasta poduzeća

Većina srednjoeuropskih financijskih direktora očekuje da će njihova poduzeća postići višu razinu prihoda u 2018. godini te su eksplicitno naglasili da će u nadolazećoj godini posebnu pozornost dati cilju postizanja visokih prihoda.

Ispitivanje stavova financijskih direktora

21

PrihodiOptimizam hrvatskih financijskih direktora glede porasta prihoda znatno je porastao, sa 61% prošle na 82,5% ove godine. Ova očekivanja dijele većina financijskih direktora (63%) ispitanih zemalja Srednje Europe, dok je samo 21% ispitanika predvidjelo pad svojih prihoda u 2018. godini.

Operativna maržaFinancijski direktori Srednje Europe iz različitih industrija imaju različite poglede na kretanje svoje operativne marže u nadolazećoj godini. Optimističnija su očekivanja više zastupljena od pesimističnih, tek su samo dvije industrije izrazile negativna očekivanja u nadolazećoj godini: financijski sektor i energetika, komunalne usluge i rudarenje.

Hrvatski financijski direktori (50%) predviđaju rast operativne marže, što je za 11,5 postotnih bodova više od prošle godine, dok ih 30% očekuje ostanak operativne marže na jednakoj razini.

Kapitalna ulaganjaGlede kapitalnih ulaganja 52,5 posto hrvatskih financijskih direktora očekuje porast visine kapitalnih izdataka dok 40 posto njih ne očekuje nikakve promjene u kapitalnim izdacima svojih društava.

Što se Srednje Europe tiče, postotak

financijskih direktora koji predviđa porast kapitalnih ulaganja smanjio se za 5 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu, s 49% na 44%. Ipak, tek mali broj ispitanika očekuje pad kapitalnih ulaganja (13%).

Broj zaposlenihHrvatski financijski direktori koji sudjeluju u ispitivanju očekuju da će broj zaposlenih ostati stabilan (45%), odnosno da će se povećati (40%). Gotovo pola financijskih direktora (46%) očekuje da će zaposliti više ljudi u 2018. godini, što je nešto veća brojka u odnosu na 2017. godinu. Tek 14 posto ispitanika se izjasnilo da očekuje pad broja zaposlenih u svojim poduzećima.

Sposobnost servisiranja dugaBankovne kredite hrvatski financijski direktori smatraju najatraktivnijim eksternim izvorom financiranja, čemu u prilog govori 37 posto ispitanih hrvatskih financijskih direktora, što je u odnosu na prošlu godinu za 20 postotnih bodova više. Ipak, riječ je o nižem zabilježenom postotku u odnosu na kolege iz drugih srednjoeuropskih zemalja, što govori o donekle većoj averziji prema povećanom eksternom financiranju u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama regije.

Kada je riječ o zaduživanju putem korporativnih dužničkih instrumenata, hrvatski financijski direktori prilično su

neutralni i 52,5 posto smatra ovu opciju ni privlačnom ni neprivlačnom, dok ih tek 25 posto ovu vrstu financiranja smatra privlačnom. Atraktivnost financiranja putem vlasničkih instrumenata nije izražen kod hrvatskih financijskih direktora već ju 60 posto ispitanika ne smatra ni privlačnom ni neprivlačnom opcijom, dok ih vrlom privlačnom opcijom smatra 20 posto hrvatskih financijskih direktora.

Interni izvori financiranja i dalje se smatraju atraktivnijima u odnosu na eksterne. Gotovo polovica (47,5%) ispitanih hrvatskih financijskih direktora smatra interne izvore financiranja privlačnim izvorom financiranja, a samo mali postotak (5%) smatra ih neprivlačnom.

Hrvatske financijske direktore najviše privlače sredstva iz fondova EU, čemu u prilog govori 50 posto onih koji su ih ocijenili kao privlačan izbor. Riječ je o rezultatu koji ukazuje da je Hrvatska u fazi veće apsorpcije sredstva iz fondova EU i ukazuje na njihovu rastuću važnost kao izvora financiranja specifičnog za zemlje poput Hrvatske.

Ispitivanje stavova financijskih direktora

22

Otplata duga42,5% hrvatskih financijskih direktora optimistično ocjenjuje da bi njihova mogućnost za podmirivanje dugova trebala porasti u 2018. godini, dok ih 55 posto smatra da im se mogućnost podmirivanja dugova neće značajno mijenjati. Takvi stavovi podudaraju se s umjerenim optimizmom uz rast cjelokupnoga gospodarstva i prihoda poduzeća.

Prioriteti za iduću godinuNajvažniji strateški cilj ispitanih hrvatskih financijskih direktora jest porast prihoda kroz organski rast, uz prosječnu ocjenu 6,6 na ljestvici od 1 do 10, nakon čega slijedi uvođenje novih proizvoda s ocjenom 6,5. Relativno nisko na ljestvici prioriteta jesu smanjenje troškova, kao i kapitalne investicije te istraživanje i razvoj, s ocjenom od 5 i niže.

53% financijskih direktora u Hrvatskoj optimistično je oko financijske perspektive njihovih poduzeća

Organski rast Uvođenje novih proizvoda/usluga Širenje na nova tržišta Nova ulaganja Povećanje operativnih rashoda (OPEX) Restrukturiranje Smanjenje direktnih troškova Povećanje kapitalnih izdataka, tj. ulaganja Aktivnosti istraživanja i razvojaSmanjenje indirektnih troškova

6,606,45

6,085,68

5,305,15

5,084,93

4,904,85

U ovom ispitivanju hrvatski financijski direktori veću su važnost dali strateškom cilju povećanja prihoda u odnosu na prethodnu godinu u kojoj je fokus bio na kontroli troškova. Ta se činjenica može povezati s povećanim optimizmom oko rasta gospodarstva i potražnje, pri čemu postoji značajno veća mogućnost povećanja prihoda nego proteklih godina.

Što se tiče Srednje Europe, najveći fokus je, kao i u Hrvatskoj, na rast prihoda kroz organski rast s ocjenom važnosti od 5,9. Međutim, za razliku od Hrvatske, drugi na ljestvici prioriteta su kapitalne investicije, a smanjenje troškova smatra se znatno većim prioritetom.

U kojoj mjeri će iduće strategije prerasti u prioritet vašeg poduzeća kroz sljedećih 12 mjeseci?

23

Ispitivanje stavova financijskih direktora

Ispitivanje stavova financijskih direktora

24

25

Ispitivanje stavova financijskih direktora

Automatizacija

Posljednjih nekoliko godina možemo uočiti impresivne napretke na području automatizacije i digitalizacije. Kao primjer može se uzeti činjenica da je prikupljanje podataka danas mnogo pristupačnije u odnosu na nekada te zbog toga se sve više kroje strategije upravljanja poduzećima na temelju analiziranih podataka. S druge strane, čak ni automatski prikupljeni podaci nisu od velikog značaja dok ih se ne obradi. Ovo su razlozi zbog kojih mnogi financijski direktori srednjoeuropskih zemalja nastoje iskoristiti prednosti automatiziranog i prilagodbenog izvješćivanja o upravljanju.

Za sada, većina financijskih direktora još uvijek nije sigurno o troškovnim učinkovitostima koje bi se mogle postići primjenjivanjem automatizacije i digitalizacijom svojih poduzeća.

Ispitivanje stavova financijskih direktora

26

Glavni nalazi Utjecaj digitalizacije na financijsku funkciju poduzeća sve je veći, o čemu najviše govori stav čak 70% hrvatskih financijskih direktora kako je zbog digitalizacije njihovih

poduzeća potreba za promjenama u financijskoj funkciji visoka. Pri specifičnim promjenama koje postaju nužne, naglasak stavljaju na razvoj analitičkih Big Data aplikacija.

Koja područja smatrate ključnima za digitalizaciju iz pozicije funkcije financija?

Ocjenjivanje novih digitalnih modela poslovanja i upravljanjenjima

Razvoj novih aplikacija za analitiku na temelju velike količine podataka (podatkovno usmjereni modeli poslovanja)

Kontroliranje i upravljanjedigitalnim poslovnimprocesima

Digitalizacija funkcije financija, npr. uvođenje mobilnih aplikacija, rješenja uz primjenu tehnologije oblaka,robotike

Razvoj, uvođenje i primjena strategije digitalizacije u društvu

17,5%

70,0%

45,0%

27,5%

35,0%

U skladu s time, najveći broj (45%) hrvatskih financijskih direktora smatra da je financijska funkcija njihova poduzeća srednje pripremljena za unapređenje digitalizacije u svom poduzeću, dok ih 40% smatra da su dobro ili vrlo dobro pripremljeni.

Općenito, tek 5 posto hrvatskih financijskih direktora smatra svoja poduzeća naprednima u robotskoj automatizaciji procesa, nasuprot 7 posto u Srednjoj Europi. 28 posto izjasnilo se da njihova

poduzeća nisu još razmišljala o robotskoj automatizaciji procesa, nasuprot 23% takvih odgovora među financijskim direktorima Srednje Europe.

35 posto hrvatskih financijskih direktora se izjasnilo da nisu sigurni o učincima koje ima robotska automatizacija u automatskim postupcima na troškovnu učinkovitost organizacije, dok 25 posto smatra da bi uštede u troškovima iznosile 5% do 10%, dok je 20 posto mišljenja da bi uštede iznosile od 10% do 20%.

Ispitivanje stavova financijskih direktora

27

Hrvatski CFO-i automatizaciju unošenja i obradu podataka smatraju prioritetomKao najveće prioritete digitaliziranja financijske funkcije hrvatski financijski direktori odabrali su automatizaciju unošenja i obrade podataka (65%) te automatizaciju i personalizaciju izvještavanja menadžmenta (57,5%), dok ih je svega 2,5% odabralo širenje svoje mrežne organizacije kao tehnički prioritet.

U skladu je to sa stavovima financijskih direktora srednjoeuropskih zemalja. Oni također smatraju aktivnosti vezane uz unošenje podataka i obradu najvišim prioritetima u digitaliziranju funkcije financiranja - 68% ispitanika odabralo je ovu kategoriju. Njihov drugi prioritet također je vezan uz unapređenje izvještavanja

menadžmenta (60%), nakon čega slijedi automatizacija sustava kontrole (46%). Širenje svoje mrežne organizacije posljednje je na listi prioriteta, odabrano od tek 11% ispitanika.

Mali broj financijskih direktora smatra da su njihova poduzeća napredna u robotskoj automatizaciji procesa. Financijski direktori srednjoeuropskih zemalja najčešće su dali odgovor da njihova poduzeća nisu razmišljala o robotskoj automatizaciji procesa (23%) te samo nekolicina traži automatizacijski potencijal (20%). Samo 7% njih se izjasnilo da svoja poduzeća smatra naprednim u robotskoj automatizaciji procesa, ponajviše financijski direktori iz područja tehnologije, medija, telekomunikacija (12%) i proizvodnje (11%).

Slična je situacija i kod hrvatskih financijskih direktora. Svega je 5% onih koji se smatraju naprednim u robotskoj automatizaciji procesa, dok ih se 27% izjasnilo da nisu razmišljali o robotskoj automatizaciji procesa.

Srednjoeuropski financijski direktori iz svih industrija smatraju da će najviše koristi od robotskog automatizacijskog procesa biti u području poslovnih procesa (sveukupno 62%, dok postotak dostiže čak 80% kod financijskih direktora u području financijskih usluga). To mišljenje dijele i hrvatski financijski direktori, kojih 75% smatra da će robotska automatizacija procesa najviše doprinijeti poboljšanju poslovnih procesa.

12,5%

10%

75%

Operacije

Financije

HR

Ostalo

2,5%

U kojim područjima očekujete ostvariti najveće koristi od automatizacije procesa primjenom

robotike?

Ispitivanje stavova financijskih direktora

28

Drugo najzastupljenije mišljenje među srednjoeuropskim i hrvatskim financijskim direktorima je da će najviše koristi od implementiranja robotske automatizacije procesa biti u financijskoj funkciji. Međutim, postotak se znatno razlikuje, pri čemu je 23% financijskih direktora u Srednjoj Europi takvoga stava, dok je taj postotak za Hrvatsku tek 13%. To je mogući znak da srednjoeuropski financijski direktori vide veći potencijal robotske automatizacije procesa u financijskoj funkciji nego hrvatski financijski direktori.

Veliki broj financijskih direktora nije sigurno koje sve prednosti ima robotska automatizacija procesaVrlo se razlikuju mišljenja srednjoeuropskih financijskih direktora kada je u pitanju utjecaj robotske automatizacije procesa na troškovnu učinkovitost. 32% ispitanika nisu sigurni o uštedi koju su ostvarili, dok trećina financijskih direktora smatra da će troškovna učinkovitost od robotskog automatizacijskog procesa biti 10% ili manje.

Velik dio (35%) hrvatskih financijskih direktora nije siguran koje učinke robotska automatizacija procesa ima na troškovnu učinkovitost dok ih 37,5% smatra da će učinkovitost biti do 10%.

Financijski direktori pod značajnim su utjecajem strategije digitalizacije Postoji konsenzus hrvatskih financijskih direktora o utjecaju digitalizacije na njihovu ulogu. Tek mali dio (2,5%) hrvatskih financijskih direktora smatra da strategija digitalizacije ne predstavlja važan aspekt za njihovu ulogu. Većina (97,5%) igra važnu ulogu u strategiji digitalizacije svoje tvrtke.

Ključna područja za digitalizacijuSa stajališta financijske funkcije među financijskim direktorima Srednje Europe, potreba za digitalizacijom jest najizraženija u kontroli poslovnih procesa - ovo mišljenje je izrazilo 52% financijskih direktora. Skoro od jednake važnosti su razvoj Big Data analitičkih aplikacija za (48%) te digitalizacija financijske funkcije (46%).

Stavovi među hrvatskim financijskim direktorima nešto su drugačiji. Većina ih smatra da je ključno područje za digitalizaciju razvoj novih analitičkih aplikacija baziranih na velikim količinama podataka (70%), dok je na drugom mjestu kontrola digitalnog procesa poslovanja (45%).

Kao najveće prioritete digitaliziranja financijske funkcije hrvatski financijski direktori odabrali su automatizaciju unošenja i obrade podataka (65%) te automatizaciju i personalizaciju izvještavanja menadžmenta (57,5%), dok ih je svega 2,5% odabralo širenje svoje mrežne organizacije kao tehnički prioritet

Ispitivanje stavova financijskih direktora

29

Tri vještine za digitalizaciju financijske funkcije Hrvatski financijski direktori smatraju tri ključne vještine potrebnima da bi se pripremila financijska funkcija za digitalizaciju:

• Zaposlenici razumiju digitalne poslovne modele (65%);

• Integracija transakcijskog i izvještajnog sustava (65%);

• Analitičke i statističke vještine zaposlenika (47,5%).

Koje sposobnosti i kompetencije bi funkcija financija trebala razvijati da bi mogla ispuniti zahtjeve

koje pred nju postavlja digitalizacija?

65%

47,5%

35%

65%

30%

20%

Razumijevanje zaposlenika o digitalnim poslovnim modelima

Analitičke i statističke vještine zaposlenika

Automatizacija procesa znanja

Integracija transakcijskih i izvještajnih sustava (IT perspektiva)

Vještine upravljanja projektima

Utjecajne i komunikacijske vještine

Hrvatski financijski direktori smatraju vještine poput komunikacijskih vještina i sposobnost upravljanja projektima manje važnima u ovom kontekstu.

Srednjoeuropski financijski direktori imaju nešto drugačije stavove, dok ih više od polovica smatra razumijevanje digitalnih poslovnih modela od strane zaposlenika

te integraciju transakcijskog i izvještajnog sustava ključnima, tek ih 47,5% smatra analitičke i statističke vještine zaposlenika ključnima.

Balancing optimism with risk aversion | Central Europe CFO Survey 2018

30

31

Ispitivanje stavova financijskih direktora

Marina TonžetićPartnerica - voditeljica Deloitteovog programa za financijske direktoreTel: + 385 1 2351 948 Mob: + 385 91 3839 091 mtonzetic@deloittece.com

Tea BažantViša menadžericaTel: + 385 1 2352 148Mob: + 385 91 1213 091tbazant@deloittece.com

Marinko MatkovićViši menadžerTel: + 385 1 2351 980Mob: + 385 91 2230 091mmatkovic@deloittece.com

Dražen RajakovićViši menadžerTel: + 385 1 2351 940Mob: + 385 91 2625 091drajakovic@deloittece.com

Marija Buljan GeloMenadžericaTel: + 385 1 2358 222Mob: + 385 91 4343 091mbuljangelo@deloittece.com

Tadija DalićMenadžer Tel: + 385 1 2352 146Mob: + 385 91 2209 091 tdalic@deloittece.com

Gordan KožuljMenadžer Tel: + 385 1 2351 919Mob: + 385 91 1416 091 gkozulj@deloittece.com

Višnja MatkovićMenadžericaTel: + 385 1 2351 933Mob: + 385 91 3130 091vmatkovic@deloittece.com

Mario TešanovićMenadžer Tel: + 385 1 2352 138Mob: + 385 91 1616 091 mtesanovic@deloittece.com

Ante TodorićMenadžerTel: + 385 1 2358 203Mob: + 385 91 2726 091atodoric@deloittece.com

Bruno BašićViši savjetnik Tel: + 385 1 2352 158Mob: + 385 99 6023 607 bbasic@deloittece.com

Jelena KulovićViša savjetnica Tel: + 385 1 2352 172Mob: + 385 91 2324 091 jkulovic@deloittece.com

CFO ProgramNaš tim

Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, skraćeno DTTL, poznat i pod nazivom „Deloitte Global“, pravnu osobu osnovanu prema pravu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno „UK private company limited by guarantee“) i mrežu njegovih članova i s njima povezanih subjekata. DTTL i svaki njegov član su pravno odvojeni i samostalni subjekti. Usluge klijentima ne pruža DTTL. Detaljan opis DTTL-a i njegovih članova možete pronaći na adresi www.deloitte.com/hr/o-nama.

Deloitte pruža usluge revizije, porezne usluge, konzultantske usluge, usluge financijskog savjetovanja i pravne usluge klijentima iz javnog i privatnog sektora iz raznih gospodarskih grana. Deloitte pruža svoje usluge četirima od pet poslovnih subjekata uvrštenih u popis 500 vodećih prema časopisu "Fortune" (Fortune Global 500®) i njegove kompetencije svjetske klase, analize i usluge visoke kvalitete namijenjene rješavanju najkompleksnijih poslovnih izazova dostupne su klijentima putem Deloitteove globalno povezane mreže poslovnih subjekata u preko 150 zemalja i teritorija. Povežite se s nama na Facebooku ili LinkedInu da bi ste saznali više o načinu na koji oko 244.000 Deloitteovih stručnjaka daje svoj bitan/vidljiv doprinos.

U Hrvatskoj usluge pružaju Deloitte d.o.o. i Deloitte Savjetodavne Usluge d.o.o., pod zajedničkim nazivom „Deloitte Hrvatska“, subjekti povezani pod krovnom tvrtkom Deloitte Central Europe Holdings Limited. Deloitte Hrvatska je među vodećim davateljima profesionalnih usluga u zemlji, koje obuhvaćaju usluge revizije, poreznog, poslovnog savjetovanja te usluge upravljanja rizicima i financijskog savjetovanja koje pruža više od 200 domaćih i inozemnih stručnjaka. © 2018