Gestalt Psihologija i Gestalt Terapija

5/24/2018 Gestalt Psihologija i Gestalt Terapija

1

GESTALT PSIHOLOGIJA

Pod utjecajem Einsteinove teorije polja na psihologiju, poetkom ovog stoljea,dolo je do razvoja gestalt psihologije u Njemakoj. Osim toga, gestalt psihologijanastaje i kao reakcija na uenje eksperimentalne psihologije toga vremena,odnosno na pokuaje objanjavanja svoenja slo!enih mentalnih procesa napojedinane opa!ajne elemente.

"akle, gestalt psihologija nastala je kao reakcija na strukturalistiku ibihevioristiku psihologiju. #toji na stanovitu da je cjelina va!nija od dijelova$do!ivljaji se ne sastoje od perceptivnih elemenata, koji se struktuiraju u odreenesadr!aje, niti se ponaanje mo!e svesti na puku kombinaciju re%leksa iliuvjetovanih reakcija. &kratko, psihike %enomene mo!emo razumjeti samo ako ih

promatramo kao organizirane, struktuirane cjeline.Preteu gestalt psihologije nalazimo u 'hristianu von Eren%elsu koji je smatraoda do!ivljaj cjeline (kvaliteta %orme ili gestalt kvaliteta), prema kojemu cjelina nije

jednostavan zbir sastavnih dijelova, postaje polazna toka u razvoju cjelokupnegestalt psihologije. *elodija, npr. nije suma odreenih de%iniranih tonova, ve jeto struktuirana cjelina, koju jednako do!ivljavamo transponiranu u drugom kljuu,iako su se svi elementarni tonovi promijenili.

*a+ ertheimer dalje istra!uje odnose izmeu cjeline i pojedinanih elemenata,te ukazuje da se organizirane cjeline opa!aju neposredno u danom trenutku, teda je opa!anje (percepcija) dijelova rezultat kasnije analize. Ovo je, ujedno, i

jedan od osnovnih zakona gestalt psihologije, zakon zajednitva$ elementi, npr.ve reene note (date %orme) mogu biti de%inirani jedino kroz cjelinu kojusainjava tzv. gestalt. -z ovoga proizlazi drugi osnovni zakon gestalt psihologije,akon pregnantnosti$ cjelina (gestalt) te!i da bude percipirana na strukturiran,organiziran i stabilan nain. /estalt psihologija nije imala veliki utjecaj nasuvremenu psihijatriju niti na suvremene teorije linosti. *eutim, ona dolazi dopunog izra!aja u okviru gestalt terapije.

/estalt terapija se smatra jednom od vrsta egzistencijalistike terapije, u kojuspadaju i 0ranchlova i 1ins2agnerova psihologija. Polazi se od stava da jeukupni do!ivljaj struktura kvaliteta za sebe, te da postoji dinamiko jedinstvopolje linosti3okolina. Osnovni cilj gestalt terapije je da se postigne puna svijestpacijenta o sebi, svojim sposobnostima i svojim problemima. Osnovni je oblikgestalt terapije grupna psihoterapija.

1


2

/estalt terapiju utemeljio je psihijatar 0ritz Perls (456734689) sa suprugom:orom Pearls i ;merikim pjesnikom, piscem i intelektualcem Paulom/oodmanom izmeu ada se govori o gestalt terapiji uvijek se radi na rastu i razvojuosobnosti, bilo u smislu pro%esionalnog razvoja i usavravanja, bilo u smislusvladavanja svakodnevnih osobnih problema, pronala!enja oslonca u sebi ipotencijala za nova rjeenja i nove poglede na situaciju

/estalt je njemaka rije koja je teko doslovno prevodiva a najee se kod nasprevodi kao rije koja oznaava cjelovitost, sveukupnost, potpunost %orme. Posvojoj prirodi /estalt psihologija koja je poslu!ila kao temelj za razvoj gestaltterapije bazirana je na postavci po kojoj opa!aj i do!ivljaj cijeline znai neto

vie, ili je bar neto drugo, od zbroja djelova (?idanovi, @997.) /estalt teorija jepo svojoj prirodi anti redukcionistika jer za razliku od mnogih drugih istra!ivaakoji pokuavaju proniknuti u slo!eno %unkcioniranje neke pojave na nain da jedijele na sastavne dijelove i prouavajui ih !ele saznati kako %unkcionira cjelina,gestalt psiholozi smatraju da je to pogreno jer struktura i kon%iguracija, %izikogbiolokog i psiholokog %enomena je tako integrirana da ini %unkcionalnu cjelinusa osobinama koje nisu nastale jednostavnim sabiranjem sastavnih djelova(?idanovi, @997.).

/estalt terapiju esto se naziva i Atreom snagomB i pripada humanistikompravcu u psihologiji a pri tome su Aprva snagaB verbalne terapije u koje spada ipsihoanaliza, a Adruga snagaB modi%ikacije ponaanja3 bihevioralne terapije(Perls, 4687). Pearls je inicijalno kliniko iskustvo sakupljao kroz prizmupsihoanalitie teorije i praktinih tehnika koje je usvojio kao psihijatar ali je nakontoga znaajan utjecaj na razvoj gestalt psihoterapije imalo Pearlsovo osobnoiskustvo i uenje od ljudi kao to su neoanalitiari ilhelm Ceich, './.Dung,>aren orneF, egzistencialistika %ilozo%ija, gestalt psihologija, zen budizam,taoizam, %ilozo%ija *artina 1ubera koja naglaava ADa3tiB odnosu u terapiji iDakob *oreno sa svojom psihodramom. Najznaajniji i esto spominjani utjecajna Perlsa izvrio je . Ceich koji je bio i Perlsov terapeut te je usmjerio njegovinteres za tijelo i koritenje tijela u psihoterapiji, analizu karakternog oklopa iaktivan stav terapeuta u psihoterapiji ('larkson,4667.). Egzistencijalistika%ilozo%ija nala je svoje mjesto u sustavu /estalt terapije kroz shvaanje da svakiovjek treba prihvatiti odgovornost za svoju egzistenciju ('larkson,4656.).Egzistencialistiko shvaanje u psihoterapiju uveo je ?iktor 0rankl (0rankl,4668.) poznati njemaki psihijatar koji je takoer (nakon pre!ivljavanja iskustva izkoncentracionog logora) naglaavao da unato tome to nismo osobnoodgovorni za okolnosti u kojima se naemo, odgovorni smo za znaenje koje

2


3

dajemo naim !ivotima kada biramo stavove prema, i nae ponaanje, u takvimsituacijama i okolnostima. Pearls je koristio naziv gestalt kako bi time oznaiosvoj interes da suprotstavljene dijelove linosti ujedini u jedan integrirani oblik ililik to je vazano uz ideju polarnosti koje su meusobno povezane.

Gri principa de%iniraju /estalt terapijiu a to su$

Princip jedan:/estalt terapija je %enomenolokaH njen jedini cilj jesvjesnost a njena metodologija je metodologija svjesnosti.

Princip dva:/estalt terapija je bazirana u potpunosti na dijalokomegzistencijalizmu3 na D3Gi kontaktI povlaenje procesu.

Princip tri:/estaltistiki konceptualni pogled je cjelina bazirana naholizmu i teoriji polja.

Prema gestaltistikom shvaanju linost je strukturirana interakcijama u samompojedincu i interakcijama izmeu pojedinca i njegove okoline. 0unkcioniranjepojedinca obuhvaa odgovarajue dinamike meuodnose izmeu njegovihdo!ivljaja sebe, drugih i svijeta oko njega (?idanovi, 4667.). /estalt terapijausmjerena je na svjesnost o tome to se deava ovdje i sada(1erger, 4659.).Ga svjesnost omoguava nam da djelujemo u skladu sa svojim autentinimpotrebama te na taj nain izbjegavamo sukobe unutar vlastite osobnosti koji seinae vide kroz razliite neurotske i psihosomatske simptome (npr. strah,anksioznosti, depresija). #tav ovdje i sada znai da se ne istra!uje povijestklijenta ve se prikladnim vje!bama poveava njegov stupanj svjesnosti, tj.prepoznavanje vlastitih osjeaja i ponaanja. Perls je vjerovao da ljudi mogu

sami birati i usmjeravati svoj osobni rast i razvoj (Pearls, 4687.) /estalt terapijaje esto i vrlo direktivna jer vodi klijenta kroz planirane vje!be te ga potie dakroz vije!be u potpunosti procesno pro!ivi i osvijesti za njega va!ne %antazije,osjeaje, snove, !elje te strahove i potisnute dijelove osobnog iskustva ako je todio va!an za njegov rast i razvoj. Ono to je kod gestalt psihoterapije privlano iinteresantno to su njezine tehnike koje omoguuju vrlo brzo ula!enje u osnovuproblematike i sagledavanje svoje pozicije, svojih otpora koji se javljaju u tojpoziciji, te pronala!enje moguih izlaza tj. rjeenja problema. Povijesno gledanogestalt terapija je odbacila svaku ideju o dijagnostici, smatrajui je depersonalizirajuom, antiterapijskom i politiki represivnom ("elisle, 4666.).

Naravno da je u dananje doba zavidan pomak u smjeru konceptualnedijagnostike i unutar gestalt terapije napravljen kroz ozbiljne teorijske radove("elisle, 4666.).Gerapijski postupak u gestalt terapiji nije usmjeren na sadr!aj,AproblemB zbog kojeg se javlja klijent ve na procese pomou kojih on odr!avasvoju kon%uznost, kon%likte ili anksioznost. Gerapeut obraa pa!nju na nainizlaganja klijenta, geste i tjelesne znakove. Cjeenje problema nije mogue,prema gestalt terapiji, jedino kroz razgovor o problemu ve je va!no da klijent

3


4

do!ivi, osjeti, iska!e ili uini neto drugo to e omoguiti zavretak tenezavrene stvari, tj. upotpunjavanje gestalta, a to znai i rjeavanje problema,osloboenje od napetosti i nezadovoljstva. 'ilj gestalt terapije je jaanjeklijentovog samopouzdanja i do okretanje klijenta od podrke u okolini dopodrke u samom sebi. Po Peralsovim rijeima gestalt terapija je do!ivljena, a ne

verbalna ili interpretativna terapija.Jovjek se u gestalt terapiji smatra zdravim svedotle dok je u kontaktu sa samim sobom, svojom okolinom i odnosima izmeusebe i okoline. & toku terapije klijenti ue da koriste svjesnost u %unkcioniranjusvog organizma kao cjeline. Oni ue usmjeravati svoju svjesnost i na taj nainotkrivaju to jest, a ne to bi trebalo da bude, ue kako da vjeruju sebi samima ivjeruju sami sebi ('larkson i *acke2n, 4667.). &nutranje podvojenosti koje suse razvile ranije, mogu se integrirati ponovno kroz osjeaj svjesnosti koji sepotie u terapijskom i izvan terapijskom meusobno povezanom procesu. >lijentmo!e postati kompletniji kada se suoi sa svojim izbjegavanjima koja su ostavilapraznine u njegovoj linosti.& odnosu klijenta i terapeuta u gestalt terapiji postoji

sljedei %enomenoloki stav$ terapeut treba ui u %enomenoloki svijet klijenta izajedno s njim treba do!ivjeti njegovo vienje i njegovo stajalite. Gakav pristupzahtijeva blizak odnos s klijentom ali i dijeljenje osjeaja sa klijentom a nesuzdr!an stav K objektivan stav kakav je zastupala psihoanalitika ortodoksnateorija i praksa (Perls,4687.). >roz usmjeravanje pa!nje na sadanje, trenutnodo!ivljavanje, nerijeeni kon%likti, prema gestalt teoriji i praksi, izbijaju na povrinui rjeavaju se. Go se ne mo!e postii diskusijom o prolosti ili nebitnim aspektimasadanjosti. & skladu sa stavom da je jedan od ciljeva gestalt terapije promjenapodrke u okolini za podrku u samom sebi, gestalt terapeuti ne pru!aju klijentuApomoB kroz savjete i instrukcije jer bi mu na taj nain pru!ili svoje odgovore

isvoju svjesnostve je cilj je da svaki ovjek tra!i i nae svoje odgovore jer ejedino tako sam odreivati svoj put (Pearls, 4687.).& gestalt terapiji nastoji se daklijent u to veoj mjeri i sam provodi svoju terapiju dok je terapeut promatra,komentator i vodi terapijskog procesa. "o interpretacije treba doi sam klijent,on na taj nain posti!e svoju svjesnost, a time se prihvaa odgovornost zavlastito ponaanje. /estalt terapija od metoda i tehnika najvie koristi dijalogkojim se osvjeuje unutranji kon%likt a tu je va!no spomenuti vje!be kao to su$igre dijaloga, igre projekcije, eksperiment usmjerene svjesnosti, koritenje%antazije putem verbalnih iskaza, crte!a, gline, vode, pijeska, prianje bajki(?idanovi, @997.). ; prema miljenju iskusnih terapeuta prazna stolica je

najpopularnija i najee koritena tehnika u gestalt terapiji. Gakoer vrlo va!anje i govor tijela, te se klijente upozorava da obrate pa!nju na vlastito mrtenje ilinapetost %acijalnih miia, posturu tijela i prisutnost A!ivotnostiB u pojedinimdijelovima tijela, dok govore o temama za koje misle da su za njih va!ne. Na tajnain esto otkrivaju da govor tijela pokazuje osjeaje ije su postojanje poricali.& gestalt terapiji je interakacija izmeu pojedinca i okoline te unutar pojedinca iprema okolini promatra kroz tkz. krug formacije cjeline i destrukcijetj. %azekontakta i povlaenja koji se sastoji od (Prikaz 4)$

4


5

Prikaz 4. >rug /estalt %ormiranja i destrukcije (Prilagoeno prema AGhe cFcle o%/estalt %ormation and destructionB, Petruska 'larkson, str. 77., 4666.)

"o poremeaja mo!e doi na bilo kojoj %azi koja se odnosi na %ormiranje gestaltaK %igure te zadovoljavanja potrebe kroz stupanje u kontakt kroz navedene %aze."obar kontakt sa potrebom kroz stupanje u kontakt sa sobom ili okolinom naadekvatan nain je sutinska ideja u /estaltu ('larkson, 4666.). "o poremeajamo!e doi radi raznih razloga i obrambenih mehanizama kojih u gestalt terapijiima nekoliko a to su$ desentizacijaili umanjivanje senzacije u %azi

pretkontakta, defleksijaili okretanje u suprotnom smjeru od direktnog kontakta ilismislenog kontakta sa drugom osobom, introjekcijaili kada radimo premanekim davno usvojenim AtrebamB, AmoramB introjektima koji nas udaljavaju odakcije koja je autentina obzirom na potrebu, projekcijaili kada u drugimavidimo ono to ne !elimo priznati sebi da je dio nas, retrofleksijakada radimosebi ono to !elimo raditi drugima, egotizamkada blokiramo spontanost krozkontrolu,konfluencijakoja se takoer naziva i dis%unkcionalna bliskost tj. kadane razluujemo sebe od okoline (Lonte%, 4667.). /estalt terapija je vrlo e%ikasna

5


6

kod pretjerano socijaliziranih, skuenih i inhibiranih osoba koje se esto opisujukao neurotine, %obine, per%ekcionistike i potitene te kod rjeavanja nizapsihosomatskih potekoa i problema.#ljedei principi predstavljaju gestaltistike sugestije koje vode zdravijem,punijem i sretnijem !ivljenju$

Mivi u sada Mivi ovdje, u trenutnoj situaciji Prihvati sebe kakav jesi Opa!aj svoju okolinu i postupaj shodno tome kakva ona jest, a ne kakva bi

!elio da bude 1udi poten prema sebi -zrazi se kroz svoje !elje, misli i osjeaje i ne manipuliraj sobom i drugima

kroz racionalizacije, oekivanja, procjenjivanja i iskrivljavanja "o!ivi u potpunosti itavu skalu svojih osjeaja, kako prijatnih tako i

neprijatnih Ne prihvaaj vanjske zahtjeve koji su u suprotnosti s tvojim poznavanjem

sebe 1udi spreman da eksperimentira, da se susretne s novim situacijama 1udi spreman na promjene i razvoj.Potrebno je za kraj naglasiti da je /estalt terapija bila esto predmet !ustrihrasprava prvenstveno radi stava i stila 0. Perlsa koji je bio psihijatar u sukobu sapsihijatrijskim i psiholokim institucijama te je beskompromisno radio u svojemsmjeru i dolazio u sukobe i svae sa predstavnicima konvencionalnih pogleda.Posljednjih je desetljea situacija drugaija jer su se trendovi i koncepti u

podruju psihoterapije pribli!ili idejama koje je Perls zastupao koji seprvenstveno mogu punktuirati kroz ideju integracije razliitih tehnika i pristupa sanaglaskom na svjesnost koju individua posti!e. /estalt terapija i inicijalne idejekoje je Perls zastupao prole su kroz odreene trans%ormacije (1eisser, 4669.).te se danas govori o integrativnoj gestalt terapiji.

www.maturski.org

6
http://www.maturski.org/http://www.maturski.org/


7

7

Documents

Gestalt Psihologija i Gestalt Terapija