Gerijatrija-Neke Teme Za m Sestre

Modul – Teme iz gerijatrije (teme za medicinske sestre)

Predavanje i diskusija:

Osobe starijeg životnog doba

- Teorije starenja i promjene u starosti;

- Kognitivna oštećenja kod starih osoba;

- Najčešći zdravstveni problemi starih osoba;

- Prevencija patološke starosti i onesposobljenosti.

Uloga medicinske sestre u zdravstvenoj zaštiti starih i promocija zdravlja za stare osobe

- Higijena spavanja kod starih osoba;

- Pravilna ishrana i konstipacija;

- Faktori rizika za padove;

- Preventivne mjere u sprečavanju padova.

Problemi u vezi sa uzimanjem lijekova kod starih osoba

- Faktori rizika u vezi sa uzimanjem lijekova;

- Kontraindikovani lijekovi kod starih osoba;

- Prevencija problema u vezi uzimanja lijekova kod starih osoba;

Oblici brige za ostarjela lica (osvrt na Crnu Goru)

Zadaci: - Prikaz 1. slučaja i- 10 pitanja.

vms Stiković Zorka

Teme iz gerijatrije

Osobe starije životne dobi

Uvod

Danas u svijetu bilježi se porast broja starih osoba, odnosno produžetak životnog vijeka, što je uslovljeno: boljim standardom života, socijalno-ekonomskim razvojem, dostignućima u medicini, psihologiji i boljom zdravstvenom zaštitom.

Od antičkog doba do danas morbiditet i mortalitet stanovništva se uglavnom smanjivao, a prosječno trajanje života se produžavalo:

• u antičko doba - oko 18 godina;

• krajem XVIII vijeka - 30 godina;

• u XIX vijeku – 40 godina;

• početkom XX vijka – 46 godina;

• danas u razvijenom svijetu – preko 70 godina.

U Crnoj Gori prema statističkim podacima iz 1999. godine ima 100 000 ljudi starijih od 70 godina, što je 25% od ukupnog broja stanovnika. Više od 12 000 ljudi je starije od 80 godina. Broj starih osoba u Crnoj Gori raste, a natalitet opada, što preti poremećaju piramide starenja. Tako što se širi vrh a sužava osnova piramide.

Ove promjene u starosnoj strukturi stanovništva dovode do bržeg razvoja: gerontologije – nauke koja se bavi proučavanjem svih vrsta starosnih pojava i gerijatrije – medicinske discipline koja proučava kliničko – patološke aspekte završne faze

života.

Produžetak trajanja života je pomjerio i starosne granice. Po nekim autorima doba starosti počinje tek poslije 65 godina, a starosna doba dijele na:

mlađe starosno doba (od 65 do 75 godina) i

starije starosno doba (preko 75 godina).

Starost nije bolest, već predstavlja treće doba života.

Starenje je bio – psihosocijalni proces, jer podrazumijeva biološke, socijalne i psihološke procese. Počinje od početka života i rezultat je progresivnih degenerativnih promijena. Ono je individualni proces i mnogi autori koji se bave starenjem smatraju “da je čovjek star onoliko koliko se osjeća starim“.

Teorije starenja:

Većina stručnjaka smatra da se razna tumačenja starenja mogu grupisati u dvije osnovne teorije:

• biološka teorija i

• socijalna teorija

Biološka teorija

Po biološkoj teoriji u organizmu čovjeka se javljaju postepene biološke promjene u ćelijama. Glavni “krivac“ starenje je oštećenje na nivou (DNK) odnosno dezoksiribonukleinske kiseline, zbog čega dolazi do gubitka fiziološke adaptabilnosti na spoljnju sredinu. Starost ćelija dovodi do promjena prije svega u endokrinom i nervnom sistemu. Neki biolozi smatraju da je najtačnija teorija “progresivnog starenja“. Osnovi ove teorije su složeni biohemijski procesi koji se odvijaju u ćelijama i genima. Po ovoj teoriji životni vijek određuje naša nasljedna komponenta, te biologija i medicina treba da produže period korisnog i produktivnog života.

Socijalna teorija

Ova teorija razmatra niz faktora koji utiču na starenje: hereditet, predispozicija, konstitucija, ranije bolesti, egzogeni faktori, životni “put“ čovjeka. Po ovoj teoriji postoje socijalno ekonomski preduslovi dugovječnosti (standard, rad u normalnim uslovima, normalan sistem penzionisanja..., način korišćenja slobodnog vremena, društvena briga, zdrava okolina, prevencija, higijena, zdravstveno vaspitanje i dr.).

Savremena gerontologija smatra da se na proces starenja može uticati i da se starenje može usmjeriti prema željenom pravcu. Stručnjaci predviđaju da se životni vijek može produžiti na 120 – 130 i više godina. Treba omogućiti da ljudi ostanu dugo mentalno aktivni.

Psihološki i socijalni aspekti starenja:

Pored bioloških karakteristika starenja danas se u svijetu posebna pažnja pridaje psihološkom i socijalnom procesu starenja. To su promjene koje nastaju u kognitivnoj strukturi ličnosti na subjektivnom doživljavanju i shvatanju starenja i starosti, na fenomenu usamljenosti i izolovanosti, na načinu okončanja života i dr.

Istraživanja tih psihosocijalnih aspekata doprinjela su razvoju psihogerijatrije, koja ima za cilj (pored ostalog) da utiče na preduzimanje psihosocijalnih mjera koje treba da omoguće bolje uslove života i lakše podnošenje starosti.

Zbog promjena na krvnim sudovima mozga i na nervnom sistemu postepeno dolazi do promjena u kognitivnim (saznajnim) funkcijama. Po Luriju kognitivne funkcije su: opažanje, pažnja, pamćenje, mišljenje, inteligencija. Sve ove funkcije starenjem se mijenjaju i stari ih teško doživljavaju.

Savremeni način života dovodi do rijeđe komunikacije starih osoba sa članovima porodice, prijateljima i komšijama, što dovodi do gubitka autoriteta, autonomije, izolovanosti i usamljenosti. To može dovesti do psihološkog i socijalnog “umiranja“, koje nastaje prije biološkog.

Socijalno starenje kod nekih osoba dovodi do nezainteresovanosti za druge osobe, a kod nekih do pretjerane nametljivosti zbog čega ih društvo izbjegava.

Napredovanje promjena na mozgu mogu dovesti do najtežeg oblika intelektualnog propadanja - demencije.

Tipovi kognitivnog oštećenja:

• delirijum ili konfuzija i

• demencija.

1. Delirijum/konfuzija

Simptomi: Uzroci:

- dezorijentisanost u vremenu i prostoru, ali ne i gubitak identiteta i memorije

- loše rasuđivanje

- promjene raspoloženja

- poremećen san

- izmijenjen nivo svijesti itd.

- lijekovi

- infekcije

- emocionalni stres

- hipo-hiperglikemija

- bol

- hipoksija

- anemija

- dehidracija

2. Demencija

Simptomi: Uzroci:

- slabost i gubitak pamćenja za novije doživljaje

- nemogućnost orijentacije u prostoru, vremenu i prema ličnostima

- sužen domet interesovanja

- maksimalno izražena sugestibilnost

- inventar znanja opada

- ataci noćnih nemira

- senilna paranoidna stanja

- epileptičke krize (napadi)

- fizičke i hemijske promjene u mozgu

- genetika i okruženje / faktori okoline

- cerebrovaskularna oboljenja

- Parkinsonizam

- Alzhajmerova bolest (najčešći uzrok)

Kognitivna procijena: mini pregled mentalnog statusa (MMSE)

Bodovanje MMSE-a

Maksimalan zbir poena je 30.

Normalne fizičke promjene povezane sa starenjem

Fizičke promjene: Razlog nastanka promjene:

Kožne:

30UKUPNO

1Ponovo nacrtajte ovakav crtež.

12.

1Napišite rečenicu na tom komadu papira11.

3Uzmite papir u ruku, presavijte ga na pola, stavite ga na pod.10.

1Pročitajte riječi koje slijede a zatim uradite ono što je napisano: ZATVORITE OČI.9.

1Želim da ponovite frazu za mnom: “Nema ako, i ili ali”8.

1Pokažite olovku. Pitajte: Kako se ovo zove?7.

1Pokažite svoj ručni sat. Pitajte: Kako se ovo zove?6.

3Koja su to tri objekta koje ste trebali zapamtiti? Lopta, Auto, Čovjek.5.

5Izgovorite slovo po slovo riječ “svijet”. Sada je izgovorite naopačke.4.

3Imenovaću 3 predmeta. Nakon što kažem sva tri, želim da ih ponovite. Zapamtite koji su jer ću vas za nekoliko minuta zamoliti da ih ponovo imenujete. Lopta, Auto, Čovjek.

3.

311

U kojoj se (zemlji) (provinciji) (gradu) nalazimo?Koji je naziv ove (bolnice/zgrade)?Na kojem spratu se nalazimo?

2.

311

Koja je ovo (godina) (godišnje doba) (mjesec)?Koji je danas datum?Koji je ovo dan u sedmici?

1.

Maksimalno bodova

Standardizovan pregled mini-mentalnog statusa

povećana suhoća kožesmanjena aktivnost lojnih žlijezda i tečnosti u tkivu;

povećano blijedilo kože smanjena vaskularnost

povećana osjetljivost kože smanjena debljina i vaskularnost kože;gubitak potkožne masnoće

progresivno stvaranje bora i opuštanje kožegubitak elastičnosti kože, povećana suhoća i smanjena potkožna masnoća

smeđe “starosne” mrlje na otkrivenim dijelovima tijela (npr. lice, šake, ruke)

skupljanje melanocita (ćelija koje stvaraju pigment)

smanjeno znojenje smanjen broj i funkcija znojnih žlijezda

dlake na glavi, pod pazuhom i stidne dlake postaju tanje i rijeđe

progresivan gubitak pigmentskih ćelija iz stabla dlake

sporiji rast nokata i povećana zadebljanja sa grbinama

povećane naslage kalcijuma

Nervno – mišićne:

smanjena brzina i snaga skeletno mišićnih kontrakcija

smanjenje mišićnih vlakana

usporeno vrijeme reakcijeumanjena brzina provođenja od nervnih vlakana i smanjen tonus mišića

gubitak visine (stas) atrofija međukičmenih diskovaOsteoporoza demineralizacija kostijuukočenost zglobova pogoršanje u hrskavici zglobova

oštećena ravnotežasmanjeno vrijeme za reakcije mišića i koordinacije

Čulne/perceptivne:

gubitak oštrine vidadegeneracija koja vodi katarakti, zadebljanju i neelastičnosti (presbiopia)

povećana osjetljivost na blijesak i smanjena sposobnost prilagođavanja na mrak

promjene u cilijarnom mišiću; krut sfinkter zjenice; smanjenje veličine zjenice

parcijalan ili potpuno sjajan krug okoperiferije rožnjače (arcus senilis)

masne naslage

progresivan gubitak sluha (presbyacusis)promjene u strukturi nervnih tkiva unutrašnjeg uha; zadebljanje bubne opne

smanjeno čulo ukusa, posebno osjećaj za slatko na vrhu jezika

smanjen broj receptora ukusa, u jeziku, zbog atrofije jezika

smanjeno čulo mirisaatrofija centara za miris u mozgu (odgovornih za percepciju mirisa)

povećano osjećanje bola, dodira i temperaturemoguća nervna provodnost i izmjene u neuronima

Najčešći zdravstveni problemi starih

Istraživanja zdravstvenog stanja starih osoba pokazuju da 75% starih ima po tri i više oboljenja.

Oni najčešće oboljevaju od hroničnih bolesti, i to:

- kardiovaskularnih (ateroskleroza i dr.);

- poremećaji lokomotornog sistema;

- oboljenja kože;

- gastrointestinalne bolesti;

- urogenitalne bolesti;

- neoplazme pluća i dojki;

- cerebrovaskularne bolesti;

- psihijatrijske bolesti;

- oštećenje sluha, vida i govora;

- respiratorne bolesti;

- kognitivne disfunkcije i dr.

Neliječeni zdravstveni problemi u zrelom dobu uglavnom dovode do prevremene patološke starosti, fizičke dekompenzacije i onesposobljenosti.

Uloga medicinske sestre u zdravstvenoj zaštiti

starih i promocija zdravlja za stare osobe

Medicinske sestre kao najbrojniji profil zdravstvenih radnika su značajni članovi tima u zdravstvenoj zaštiti starih osoba.

One su često (naročito patronažne sestre) u situaciji da sarađuju sa službom kućne njege i lječenja, humanitarnim organizacijama, mjesnim zajednicama, klubovima za stare, domovima za penzionere, skupštinama stanara i dr., zavisno od vrste problema starih osoba.

Problemi starih osoba sa stanovišta njege:

Medicinska sestra treba da bude osposobljena za prepoznavanje problema starih sa stanovišta njege.Navodimo one probleme koji se često zaboravljaju, a značajni su:

Tuga

Prepoznavanje problema:

Prepoznaje se po plaču, pogledu, smanjenoj aktivnosti, povlačenju,

suzdržanosti, neurednosti,

jadanju i dr.

Aktivnost i savjeti sestre:

- Polazi od aktivnosti za koje je osoba sposobna,

- pokazuje razumijevanje, ohrabruje,

- češći razgovori, osmijeh, dodir,

- organizuje druženje,

- pusti da se isplaču pa tiješi,

- skrene pažnju na nešto drugo.

Strah


- osjećaj bespomoćnosti,

- napuštenosti,

- strah od bolesti, netolerantnost,

- panika, uplašen pogled i izraz lica, napetost i dr.,

- tahikardija, povišena temperatura i povraćanje


- otkriti kroz razgovor uzrok straha raznim postupcima ili strah ublažiti,

- da ulije sigurnost staroj osobi,

- da uključi osobu u njegu, edukaciju, programe vježbanja i u druženje.

Nesanica

- Posljedica straha - obezbijediti fizičke aktivnosti i opuštanje.

Intelektiualna usporenost


- slabije pamti,

- brzo zaboravlja,

- prekidi u mišljenju i izražavanju,

- sagovornik mu brzo govori

- na osnovu zabilješke sestre o komunikaciji i saradnji.


- strpljiva u komunikaciji,

- da provjerava da li se razumiju,

- da preduzima mjere protiv daljeg intelektualnog propadanja,

- ohrabriti da se mišljenje i pamćenje može vratiti terapijom,

- naučiti pacijenta da se koncentriše, da vježbaju svoje pamćenje, da pročitano zajedno komentarišu,

- da vodi računa kada pije lijek, ali da se ne osloni na staru osobu,

- uključuje psihologe, ako je problem izraženiji.

Poremećaj hoda i ravnoteže


- oprezan i spor hod uz pridržavanje,

- kratki koraci, ukočen položaj tijela, sa čestim spoticanjem i dr.,

- nerealno opažanje prostora (uža ulica),


- da procijeni u kojoj mjeri je potrebna tuđa pomoć,

- sprečiti padove,

- prekriti podove prostirkama koje se ne kližu,

- odmjeravanje poslova prema mogućnostima, - ne dozvoliti penjanje na stolice.

Oštećenje senzornih funkcija (vida, sluha i govora)


- smetnje samoprihvatanja,

- socijalne izolacije,- depresivno ponašanje,

- otežane komunikacije i dr.


- sestra treba biti strpljiva, - da izabere način komunikacije,

- da govori polako i razgovjetno (pri tome okrenuta pacijentu – da joj čita sa usana),

- da primjeni pismenu komunikaciju kod oštećenog sluha

- da vrši stalni nadzor osobe koja slabije vidi i da nauči članove porodice kako da njeguje stare i kako da komuniciraju.

Gubitak ili smanjenje površinskog senzibiliteta


- sestra ih otkriva taktilnim dražima (toplinom i hladnoćom),

- neosjetljivost ili smanjena osjetljivost na toplinu i hladnoću,


- informisati stare i porodicu o mogućim problemima u vezi oslabljenog senzibiliteta i prevenciji,

- mjerenje temperature vode za kupanje, - voditi računa o pripremi obloga, - ne postavljati krevet blizu izvora topline,

prozora i dr.

Problem apetita


- manifestuje se odbijanjem hrane, mukom i gađenjem,

- uzima hranu na silu,

- žali se da hrana ne prija


- treba da otkrije uzrok slabog apetita i da ga otkloni,

- pitati staru osobu što želi da jede,

- ako je razlog psihogene prirode osobi treba vratiti raspoloženje (toaleta, masiranje),

- provjetravati prostorije, - šetnja pred obrok, - uzimanje voća pred obrok i dr.

Konstipacija kao problem za starije osobe

Uzroci:

- usporena peristaltika i smanjena mišićna snaga

- neaktivnost,

- smanjen unos hrane, tečnosti i vlakana,

- smanjena senzorna percepcija – signal za defekaciju može proći neprimjećen

- tendenca ka nepotpunom pražnjenju crijeva- zloupotreba laksativa

Njega za prevenciju:

- vježbanje,

- adekvatan unos hrane, tečnosti (1.5 – 2 litra) i vlakana,

- adekvatno vrijeme-rutina može pomoći, - oprez kod nagonskih defekacija,

- mogu se koristiti omekšivači stolice i laksativ za formiranje stolice.

Inkontinencija urina i stolice


- oštećenje integriteta kože u anogenitalnoj regiji,

- urinarne infekcije i dr.,


- na osnovu medicinske dokumentacije i konsultacije sa ljekarom, sagledava uzroke inkontinencije,

- ako je uzrok popuštanje sfinktera – savjetuje vježbanje naizmjenično stiskanje i opuštanje sfinktera da bi ojačali mišići

- toaleta anogenitalne regije poslije uriniranja ili defekacije,

- trening mokraćne bešike i debelog crijeva – cilj da uslovljava navike pražnjenja u odgovarajućim vremenskim razmacima,

- plasiranje trajnog katetera – faktor rizika za urinarne infekcije.

Nepokretnost i ograničeno kretanje


- pokretljivost uz tuđu pomoć,

- nepokretnost (fizička dekompenzacija),

- osoba zavisna u svim funkcijama (mijenjanje položaja, hranjenje, lična higijena),

- slaba cirkulacija

- nedovoljna respiratorna razmjena


- mora procijeniti sve funkcije da bi planirala njegu – zajedno sa fizioterapeutom i čl. porodice,

- prevenirati postupcima komplikacije dugotrajnog ležanja,

- kupanje više puta dnevno, - masaže (tri puta dnevno), - vertikalizacija, - šetnja kolicima po čistom vazduhu, - promjena položaja (primjeniti rasteretni

položaj), - vježbe disanja (više puta dnevno 10-15

respiracija), - aktivne potpomognute vježbe (4 puta po

5min.), - vježbe za peristaltiku crijeva (rukom masirati u

pravcu kolona), - odgovarajuća ishrana, tečnost, - toaletu usne duplje poslije obroka.

Higijena spavanja kod starih osoba

Neadekvatan kvalitet i kvantitet sna je visok rizik za fizičko i mentalno zdravlje. Stare osobe imaju manje dubljeg i odmarajućeg sna.

Prisustvo bola, stresa, nokturije, dispneje i dr. Utiču na san kao i apnea.

Prirodna tendenca organizma je da spava noću.

Njega i savjeti medicinske sestre staroj osobi za dobar san:

1. Uvijek idite na spavanje i budite se u određeno vrijeme.

2. Vrijeme spavanja ne bi trebalo biti duže od 7 časova.

3. Ne drijemajte u toku dana jer ovo rezultira slabijim spavanjem noću.

4. Ne pijte alkoholna pića u večernjim satima jer to takođe može uticati na san.

5. Izbjegavajte pića koja sadrže kofein jer kofein ometa san.

6. Ne pušite prije odlaska u krevet ili u toku noći jer to takođe remeti san–spavanje.

7. Redovnpo vježbajte u toku dana, ali izbjegavajte vježbanje 3 sata prije spavanja.

8. Ne koristite spavaću sobu za bilo što drugo osim za spavanje (gledanje TV – stimulans za budnost).

9. Uspostavite rutinu u pripremi za spavanje, održavajte ugodnu temperaturu u spavaćoj sobi.

10. Neka vaša spavaća soba bude mračna, tiha i bez uznemiravajućeg svijetla.

Pravilna ishrana starih osoba

Ishranu balansirati sa manje kalorija, prilagoditi smanjenoj brzini metabolizma i umanjenoj fizičkoj aktivnosti.

- potrebno je manje kalorija zbog redukovane aktivnosti

- pažnju posvetiti prisustvu vlakana u ishrani

- oprez sa unošenjem tečnosti

- unositi vitamine i minerale

- za žene u postmenopauzi – povećan unos kalcijuma i vitamina D.

Padovi kod starih osoba

Padovi su vodeći uzrok nesreća kod starih i većina ih se dešava kod kuće.

Strah od padova vodi socijalnoj (društvenoj) izolaciji.

Faktori rizika (unutrašnji)

- Oslabljen vid

- Kognitivna disfunkcija (zbunjenost, dezorijentisanost, oštećeno pamćenje ili rasuđivanje)- Narušen hod i balans; problemi sa kretanjem zbog disfunkcije donjih ekstremiteta (npr., artritis)

- Problemi sa ustajanjem iz stolice ili kreveta;

- Ortostatička hipotenzija;

- Često mokrenje ili uzimanje diuretika;

- Oslabljenost zbog bolesti ili terapije;

- Trenutni terapijski režim koji uključuje sedative, narkotičke analgetike, sredstva za smirenje, diuretike;

Preventivne mjere

- Provjerite ispravnost naočara. Obezbijedite odgovarajuću rasvjetu. Oobilježite stepeništa i rubove stepenica po potrebi. Održavajte okruženje urednim.- Odredite sigurne granice za aktivnost. Uklonite opasne predmete.- Nosite cipele i odgovarajuće papuče sa neklizavim đonom. Koristite pomoćna sredstva po potrebi (štake, štap, kolica). Pomozite pri hodu, ako je potrebno. Posmatrajte hod i ravnotežu. - -- - Ograničite životni prostor na samo jedan sprat, ukoliko je to neophodno.- Podstičite aktivnost u dozvoljenim granicama da bi se održala snaga mišića, fleksibilnost zglobova i ravnoteža. Obezbijedite sigurno okruženje sa učvršćenim podlogama. Ohrabrite pacijenta da traži pomoć. Držite krevet u niskoj poziciji. Ugradite držače u kupatilu. Obezbijedite podignutu šolju u toaletu- Savjetujte pacijentu da se podiže lagano, u sjedeću, a potom u stojeću poziciju i da stoje u mjestu nekoliko sekundi prije hodanja.- Obezbijedite stolić pored kreveta. Pomagati kod pražnjenja na redovnoj i isplaniranoj osnovi.- Nadgledati toleranciju aktivnosti.- Postaviti ogradu na krevet. Držati je podignutom kad je krevet u najnižoj poziciji. Posmatrati orijentisanost i status budnosti. Provoditi, godišnje ili češće, preglede svih propisanih lijekova.

Vanjski faktori rizika:

- Slabo osvjetljenje, nesigurne stepenice, podovi i prostirke, namještaj, kuhinje, šporeti, kupatila (klizave

kade), držači, preniska WC šolja, zaključana vrata.

- Istraživanja pokazuju da Program za prevenciju padova pomaže, naročito starim ženama, da se smanji

broj padova.

- Obrazovne sesije u malim grupama, gdje su edukatori medicinske

sestre, pokazale su se najefikasnijim.

Problemi u vezi uzimanja lijekova kod starih osoba

Statistički podaci pokazuju da najmanje 90% starih osoba koristi makar jedan lijek dnevno. Mnogi pacijenti koriste i više vrsta lijekova.

Grupe lijekova koje često koriste su:

-Antihipertenzivi - Trankvilizatori

-Analgetici - Laksativi

-Antipiretici - Sedativi

-Kardiovaskularni lijekovi - Antacidi

Poznata je zloupotreba lijekova od strane starih osoba, odnosno pojava polifarmacije - nepotrebna upotreba lijekova udružena sa neželjenim dejstvima.

- Starije osobe posjećuju više lijekara (dobiju više recepata za isto medicinsku stanje (npr. tiazid diuretik

od jednog ljekara i diuretik petlje od drugog ljekara).

- Dupliranje terapije kod upotrebe lijekova koji se dobijaju bez recepta

- Stare osobe često same sebi propisuju laksativ.

Običaji kod propisivanja lijekova koji mogu ukazivati na polifarmaciju su:

- Propisivanje lijekova za koje nema indikacija (nesanica – sedativi)

- Istovremeno korišćenje lijekova koji međusobno stupaju u interakciju

- Propisivanje lijekova koji su kontraindikovani kod starih

- Neodgovarajuće doziranje

- Korišćenje lijeka da bi se tretiralo štetno dejstvo lijeka

- Kliničko poboljšanje nakon prestanka uzimanja lijekova

Kontraindikovani lijekovi kod starijih osoba

Česti štetni efekti na CNS. Smanjuju morbiditet i mortalitet u nekim okolnostima

Propranolol, Methzidopa, Reserpine

Antihipertenzivi

Manje efikasni nego ostali agenti, mogu prouzrokovati sedaciju, dijareju i ekstrapiramidalne reakcije

TrimethobenzamideAntiemetici

Efikasnost je upitna osim kod pacijenata sa vještačkim srčanim zaliscima

DipyridamoleInhibitori trombocita

Nije demonstrirana efikasnostIsoxsuprine, CyclandeiateTretman demencije

Dugi polu-životChlorpropamideOralni hipoglikemici

Drugi lijekovi su sigurniji za sedaciju i fenobarbiton se preferira za epilepsiju. Manje sigurno za tretman Anksioznosti

Pentobarbital, Secobarbital, Meprobamate

Sedativi-hipnotici

Potencijal za CNS toksicitet je veći od potencijalne koristi

Cyclobenzaprine, Orphenidrate, Methocarbamol, Carisoprodol

Mišićni relaksanti

Uzak terapijski indeks može prouzrokovati CNS, kardijalni toksicitet i napade

Propoxyphene, PentazocineAnalgetici

Jedina indikacija može biti akutna kostobolja. Reiterov sindrom ankilozirajući spondilitis

Lindomethacin, PhenylbutazoneNesteroidni antiinflamatorni lijekovi

Pretjerani antiholinergični efekti. Ortostatska hipotenzija

AmitriptylineAntidepresivi

Dnevna sedatacija povećava rizik od padovaChlordiazepoxide,Diazepam,Aurazepam

Benzodiazepini

RazlogIme lijekaKlasifikacija

Štetne reakcije lijekova kod starih

Sledeći lijekovi izazivaju štetne reakcije:

Digoxin, nesteroidni antiinflamatori, sistemski kortikosteroidi, diuretici, betablokatori, metildopa, klonidin, benzodiazepini i blokatori kalcijumovih kanala.

Sledeća stanja mogu biti prouzrokovana lijekovima:

a.) LIJEKOVIMA INDUKOVANA DEPRESIJA

• Anksiolitici

• Beta blokatori

• Metildopa

• Klonidin

• Reserpin

• Levodopa

• Digoksin

b.) LIJEKOVIMA INDUKOVAN DELIRIJUM

• Diuretici

• Digoksin

• Cimetidin

• Benzodiazepini

• Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi

c.) LIJEKOVIMA INDUKOVANI PADOVI

• Benzodiazepini

• Neuroleptici

• Diuretici

• Antihipertenzivi

• Nitratid.) LIJEKOVIMA INDUKOVANA KONSTIPACIJA

• Lijekovi sa antiholinergičnom aktivnošću

• Triciklični antidepresivi

• Quinidin

• Benzotropin

• Difenhidramin

• Meklizin

• Betanehol

• Propantelin

e.) LIJEKOVIMA INDUKOVANA URINARNA INKONTINENCIJA

• Antidepresivi

• Antiparkinsonici

• Diuretici

• Sedativi

Prevencija problema u vezi uzimanja lijekova kod starih osoba:

- imati i redovno ažurirati listu svih lijekova koje koristi pacijent;

- tražiti od pacijenta da periodično donese sve lijekove, koje koristi, u ambulantu – uključujući i one

koje bez recepta kupuje u apoteci;

- potrebno je poznavati djelovanje lijekova i objasniti pacijentu zbog čega je važna sestrinska kontrola lijeka i do kojih problema može doći uslijed nepažnje i uzimanja duplih lijekova ili kontraindikovanih lijekova, kao i nekorisnih lijekova.

Oblici brige za ostarjela lica

U svijetu postoje sledeći oblici brige za ostarjela lica (od nižih ka viših oblicima):

• Klub sa društvenim i uslužnim sadržajima;

• Dnevni boravak;

• Obezbijeđeni smještaj ili stanovi pokriveni službama za ostarjela lica;

• Dom za zbrinjavanje ostarjelih lica;

• Dom za medicinsku njegu ostarjelih lica;

• Odjeljenje za smrtno oboljela ostarjela lica (hospis);

• Bolnički kreveti namijenjeni ostarjelim licima.

Zaključak:

1. Neophodno je usvajanje Zakona o zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti za ostarjela lica;

2. Izgradnja i otvaranje ustanova svih oblika brige za ostarjela lica;

3. Dodatno obrazovanje medicinskih sestara za zdravstvenu njegu starih osoba (kursevi);

4. Uvesti predmet Gerijatrija sa psihijatrijom i andragogijom u medicinske škole;

5.

Ostvarivanje saradnje medicinskih sestara sa porodicom, socijalnim ustanovama, mjesnim zajednicama, klubovima za stare, domovima za penzionere, skupštinama stanara, humanitarnim organizacijama i dr., ovisno o vrsti problema starih osoba, kao i ostalim oblicima brige kad ih budemo imali.

1. Prikaz slu čaja

Slučaj: G.K., domaćica, stara 69 godina. Podatke daje kćerka.

• Do prije tri godine bila je veoma vitalna, uvijek u poslu, svugdje je stizala. Ima visok krvni pritisak već godinama, privikla se na njega (pije lijekove). Puši dugo vremena, 1-2 kutije dnevno.

• U zadnje tri godine počela je da se mijenja, postala je pasivnija, svadljivija, slabije pamti, brzo zaboravlja (naročito novije događaje), a događaje iz mladosti pamti. Priča nepovezano i ne može izgovarati neke riječi. Ima prekide u mišlljenju i izražavanju. Često se ne sjeti imena nekog prijatelja pa čak i članova porodice.

• Prije godinu dana izgubila se u prostoru u blizini zgrade i 10-tak minuta nije znala gdje se nalazi i kako da se vrati kući.

• Pri dolasku u ambulantu uredne spoljašnosti, malo dezorijentisana, spremno prihvata razgovor.

• Izvršili smo pacijentu procijenu spoznajne – kognitivne funkcije po standardizovanom testu za pregled mini mentalnog statusa (MMSE).

17UKUPNO

1Ponovo nacrtajte ovakav crtež.

12.

1Napišite rečenicu na tom komadu papira11.

3Uzmite papir u ruku, presavijte ga na pola, stavite ga na pod.10.

1Pročitajte riječi koje slijede a zatim uradite ono što je napisano: ZATVORITE OČI.9.

1Želim da ponovite frazu za mnom: “Nema ako, i ili ali”8.

1Pokažite olovku. Pitajte: Kako se ovo zove?7.

1Pokažite svoj ručni sat. Pitajte: Kako se ovo zove?6.

3Koja su to tri objekta koje ste trebali zapamtiti? Lopta, Auto, Čovjek.5.

5 Izgovorite slovo po slovo riječ “svijet”. Sada je izgovorite naopačke.4.

3Imenovaću 3 predmeta. Nakon što kažem sva tri, želim da ih ponovite. Zapamtite koji su jer ću vas za nekoliko minuta zamoliti da ih ponovo imenujete. Lopta, Auto, Čovjek.

3.

311

U kojoj se (zemlji) (provinciji) (gradu) nalazimo?Koji je naziv ove (bolnice/zgrade)?Na kojem spratu se nalazimo?

2.

311

Koja je ovo (godina) (godišnje doba) (mjesec)? Koji je danas datum?Koji je ovo dan u sedmici?

1.

Maksimalno bodova

Standardizovan pregled mini-mentalnog statusa

Bodovanje MMSE-a

Maksimalan zbir poena je 30.

- Skor poena za pacijenticu je 17 i ukazuje na umjereno pogoršanje spoznajne funkcije – na demenciju.

- Ljekar je pregledao pacijenticu, odredio dodatne pretrage, dijagnozu i terapiju.

Savjeti i djelovanje medicinske sestre

Djelovati u smislu zaustavljanja daljeg propadanja kognitivnih funkcija:

- predočiti članovima porodice njene probleme i edukovati ih za postupke kako joj mogu pomoći u smislu njene bezbjednosti, prevencije padova, kod uzimanja lijekova (da ne uzme više puta isti lijek);

- ukazivati na potrebu redovnog mjerenja krvnog pritiska i uzimanja propisane terapije;

- insistirati na prestanku pušenja i to odmah;

- potencirati fizičku aktivnost i šetnje na svježem vazduhu;

- predložiti adekvatnu ishranu;

- povećati joj socijalnu i emocionalnu podršku, obezbijediti joj druženje;

- naučiti je da vježba koncentraciju i svoje pamćenje;

0–9Ozbiljno pogoršanje

10–19Umjereno pogoršanje

20–26Blago pogoršanje

27-30Normalna spoznaja

REZULTAT:

- da pročitano zajedno komentarišu;

- ohrabriti je da se mišljenje i pamćenje mogu vratiti terapijom;

- ako je problem izraženiji da se uključe psiholozi.

2. 10 Pitanja :

1.Što je gerontologija, a što gerijatrija? ______________________________ ______________________________ ______________________________

2. Koliki je danas, u razvijenom svijetu, prosječni životni vijek?

a.) 60 godina

b.) 40 godina

c.) 70 godina

3. Navedite faktore o kojima ovisi starenje: ______________________________ ______________________________ ______________________________

4. Koji su najčešći zdravstveni problemi starih osoba? ______________________________ ______________________________ ______________________________

5. Navedite komplikacije dugotrajnog ležanja kod starih osoba: ______________________________ ______________________________ ______________________________

6. Što obuhvataju kognitivne funkcije? ______________________________ ______________________________ ______________________________

7. Kognitivna oštećenja su:

a.) halucinaciije

b.) konfuzije

c.) demencije

8. Navedite lijekove kojima su indukovani padovi kod starih osoba? ______________________________ ______________________________ ______________________________

9. Koji simptomi dominiraju kod Alzhajmerove demencije? ______________________________ ______________________________

______________________________

10. Što su hospisi? ______________________________ ______________________________ ______________________________

LEGENDA: Kod pitanja sa ponuđenim odgovorima, zaokružite tačan odgovor.

Documents

Gerijatrija-Neke Teme Za m Sestre