88
Na temelju članka 79 stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine” broj 123/03., 105/04., 174/04. i 46/07.) Fakultetsko vijeće Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na XII. redovitoj sjednici održanoj 26. rujna 2013. godine donijelo je IZVEDBENI PLAN DIPLOMSKOG STUDIJA GEOINŽENJERSTVA ZA AKADEMSKU GODINU 2013./2014. 1. Kolegiji (po abecedi) , satnica , sati i vrste nastave , nositelji i suradnici Naziv ECTS Semesta r Satni ca Sati i vrste nastave Predavanja Vježbe BETONSKE KONSTRUKCIJE 6 III 2+2 30P 30A Sorić Kišiček DINAMIKA TLA 6 III 2+2 30P 30A Soldo Agnezović DISPERZNI SUSTAVI 5 III 2+1 30P 15A Sekovanić Sekovanić EKOLOŠKI MODELI 6 III 2+2 30P 30A Rumenjak Rumenjak / Štambuk Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet 1

Geotehnički fakultet Varaždin · Web viewGeotehnički fakultet Na temelju članka 79 stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine” broj

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Na temelju članka 79 stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine” broj 123/03., 105/04., 174/04. i 46/07.) Fakultetsko vijeće Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na XII. redovitoj sjednici održanoj 26. rujna 2013. godine donijelo je

IZVEDBENI PLAN DIPLOMSKOG STUDIJA GEOINŽENJERSTVA ZA AKADEMSKU GODINU 2013./2014.

1. Kolegiji (po abecedi) , satnica , sati i vrste nastave , nositelji i suradnici

Naziv ECTS Semestar Satnica Sati i vrste nastave

Predavanja Vježbe

BETONSKE KONSTRUKCIJE

6 III 2+2 30P 30A Sorić Kišiček

DINAMIKA TLA 6 III 2+2 30P 30A Soldo Agnezović

DISPERZNI SUSTAVI 5 III 2+1 30P 15A Sekovanić Sekovanić

EKOLOŠKI MODELI 6 III 2+2 30P 30A Rumenjak Rumenjak / Štambuk

EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA 5 III 2+1 30P 10A 5T Mesec Težak D.

FIZIKALNI ČIMBENICI OKOLIŠTA 5 III 2+1 30P 15A Vujević Melnjak

GEOTEHNIČKO PROJEKTIRANJE 5 II 2+1 30P 30A Soldo Agnezović

GEOSTATISTIKA 6 III 2+2 30P 30A Kovač I. Kovač I.

GEOTEHNIČKA OPAŽANJA

6 II 2+2 30P 30A Strelec Gazdek

GIS U GEOTEHNICI 6 III 2+2 30P 30PK Biondić R. Loborec

Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet

1

GIS U HIDROTEHNICI 6 I 2+2 30P 30PK Biondić R. Meaški

GOSPODARENJE OTPADOM

5 II 2+1 30P 15A Anić Vučinić Melnjak

HIDRAULIKA PODZEMNIH VODA

6 I 2+2 30P 30A Andričević Kovačev-Marinčić

HIDROGEOKEMIJA 6 II 2+2 30P 10A 10L 5T 5S

Kapelj Dogančić

HIDROLOGIJA OKOLIŠA 6 I 2+2 30P 30A Patrčević Đurin

HIDROTERMALNA LEŽIŠTA

6 I 2+2 30P 30A Golub Dogančić

INJEKTIRANJE TLA I STIJENA

5 III 2+1 30P 15A Ivandić Ivandić

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

4 III 2+1 30P 15A Vidaček-Hainš Vidaček-Hainš

KRŠKI VODNI RESURSI 6 II 2+2 30P 30A Biondić R. Meaški

MATEMATIKA III. 6 I 2+2 30P 30A Kovač S. Lončar

MEHANIKA TLA II. 6 I 2+2 30P 30A Petrović Đurinek

MEHANIČKA I BIOLOŠKA OBRADA OTPADA

5 II 2+1 30P 15A Anić Vučinić Petrović

MELIORACIJE 5 II 2+1 30P 15A Biondić D. Biondić D.

MIKROBIOLOGIJA OKOLIŠA

6 II 2+2 30P 30L Stančić Stančić

MINIRANJE 6 I 2+2 30P 30A Dobrilović Težak D.

MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA

6 I 2+2 30P 30A Anić-Vučinić Premur

MODELIRANJE PODZEMNIH VODA

5 III 2+1 30P 15A Andričević Kovačev-Marinčić

NASUTE GRAĐEVINE 6 II 2+2 30P 30A Ivandić Amadori

NUMERIČKO MODELIRANJE

7 IV 2+3 30P 45PK Ivandić Đurinek

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

6 I 2+2 30P 30A Golub Golub

ODLAGALIŠTA OTPADA 5 IV 2+1 30P 15A Petrović Petrović

2

PODZEMNE PROSTORIJE 6 II 2+2 30P 30A Mesec Težak D.

POSLOVNA EKONOMIJA 4 III 2+1 30P 15A Rajković Rajković

PRAVO I OKOLIŠ 6 I 2+2 30P 30A Šiljeg Šiljeg

PRIMIJENJENA GEOFIZIKA 6 I 2+2 30P 30L Strelec Gazdek/Stanko

PRIMIJENJENA HIDROLOGIJA

5 III 2+1 30P 15A Patrčević Đurin

PROCJENA RIZIKA PO OKOLIŠ

6 I 2+2 30P 30A Vujević Melnjak

PROJEKTIRANJE U RUDARSTVU

5 II 2+1 30P 15A Mesec Težak D.

REGULACIJE 5 II 2+1 30P 15A Biondić D. Biondić D.

STABILNOST KOSINA 6 I 2+2 30P 26A 4L Mesec Težak D. /Zidar / Štuhec

TEMELJENJE II. 6 I 2+2 30P 30A Soldo Agnezović

TEORIJA KONSTRUKCIJA 5 II 2+1 30P 15A Ivandić Đurinek

UVOD U ZNANSTVENI RAD

2 II 2+0 30P Božičević Božičević

UPRAVLJANJE KAKVOĆOM VODA

6 II 2+2 30P 30A Ptiček Siročić Ptiček Siročić

UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA

6 III 2+2 30P 30A Biondić R. Kovačev-Marinčić

VRŠNJAČKA POTPORA STUDENTIMA S INVALIDITETOM

5 II/III 1+8 15P 120V Kiš Glavaš Kiš Glavaš

ZAŠTITA ABIOTSKIH RESURSA

6 III 2+2 30P 20A 10S Stančić Stančić

ZAŠTITA PODZEMNIH VODA

5 IV 2+1 30P 15A Biondić R. Kovačev-Marinčić

DIPLOMSKI RAD DG 18 IV 12 180S

DIPLOMSKI RAD DH 18 IV 12 180S

DIPLOMSKI RAD DE 18 IV 12 180S

3

2. U zimskom semestru akademske godine 2013./2014. u prvoj i drugoj godini sveučilišnog diplomskog studija Geoinženjerstva izvodit će se nastava iz sljedećih predmeta:

2.1.1. I. godina – I. zimski semestar, smjer Geotehnika

4

2.1.2. Opis kolegija Naziv predmeta: Matematika III. Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Sanja Kovač Suradnik: Mr.sc. Predrag Lončar

Cilj predmeta:

Upoznavanje osnovnih rezultata diferencijalnog i integralnog računa vektorskih funkcija, te klasičnih primjera i tehnika rješavanja parcijalnih diferencijalnih jednadžbi. Numeričke metode rješavanja nelinearnih jednadžbi, integracije i rješavanja diferencijalnih jednadžbi. Uvod u teoriju linearnih operatora.

Okvirni sadržaj predmeta:

Diferencijalni račun vektorskih funkcija: gradijent, divergencija, rotor. Integralni teoremi vektorske analize: Greenov teorem, Stokesov teorem, teorem o divergenciji. Fourierovi redovi. Primjeri parcijalnih diferencijalnih jednadžbi: jednadžba vođenja topline, jednadžba titranja žice i membrane. Metoda separacije varijabli. Numeričko integriranje, numeričke metode rješavanja nelinearnih jednadžbi i numeričke metode rješavanja diferencijalnih jednadžbi. Linearni operatori. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Upoznavanje s matematičkim aparatom koji je temelj za formuliranje prirodnih zakona. Razvijanje deduktivnih sposobnosti i sposobnosti egzaktnog i analitičkog pristupa rješavanju problema iz inženjerske prakse. Pripremanje studenta da matematički formulira i riješi probleme povezane sa stvarnim tehničkim sistemima. Poznavanje Fourierovih redova, parcijalnih diferencijalnih jednadžbi, linearnih operatora i njihovih primjena.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne vježbe i konzultacije.

Preduvjeti za upis predmeta: Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:[1] Kurepa, S.: Matematička analiza III, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975.[2] Kovač, S.:Materijali za kolegij Matematika III u sustavu za e-učenje, Geotehnički fakultet Varaždin,

http://moodle.srce.hr/2013-2014/ [3] Antunac- Majcen, M., et. Al.: riješeni zadaci iz više matematike IV, Školska knjiga, Zagreb, 1991.[4] http://web.math.pmf.unizg.hr/~rogina/2001096/num_anal.pdf

Preporučena dopunska literatura:[1] Kreyszig, E.: Advanced Engineering Mathematics, John Wiley & Sons, 1988.[2] Borzan, A., et al.: Riješeni zadaci iz više matematike III, Školska knjiga, Zagreb, 1991[3] B.P..Demidovič: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga,

Zagreb, 1986.Način provjere znanja i polaganja ispita:

Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukupna ocjena na kolokviju određuje se prema razdiobi: 50%-65% dovoljan, 66%-80% dobar, 81%-90% vrlo dobar, 91%-100% izvrstan. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, s time da je pismeni dio eliminatoran. Student koji je položio kolokvij oslobađa se pismenog dijela ispita te pristupa usmenom ispitu. Student koji nije kolokvirao mora polagati pismeni i usmeni dio.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

5

Naziv predmeta: Primijenjena geofizika Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 L) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Stjepan Strelec Suradnik: Dr.sc. Mario GazdekDavor Stanko, mag.phys.

Cilj predmeta:

Projektiranje geofizičkih istraživanja i primjena različitih metoda u geotehničkom inženjerstvu, hidrotehnici i zaštiti okoliša.

Okvirni sadržaj predmeta:

Metodologija primjene geofizike u geotehnici, građevinarstvu i zaštiti okoliša. Kriteriji primjene geofizičkih metoda za: determinaciju geološke građe, pronalaženje mineralnih sirovina, pronalaženje građevinskih materijala, determinaciju vodonosnika, detekciju otpada, izvođenje geotehničkih zahvata i geomehanička istraživanja. Primjena gravimetrijskih, geomagnetskih, geoelektričnih, elektomagnetskih, seizmičkih i istraživanja u bušotinama. Instrumenti, oprema i programska podrška. Mjerenje, obrada i interpretacija podataka. Geofizička udruženja, proizvođači opreme i programske podrške. Nove tehnologije i trend primjene geofizičkih istraživanja. Obrada rezultata mjerenja i interpretacija. Izrada geofizičkih elaborata i izvještaja.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Razvijanje iskustva u mjerenju, obradi podataka i sposobnost analize interpretacijskih metoda. Vještine u interpretaciji i prezentaciji rezultata. Sposobnost komunikacije između stručnjaka različitih inženjerskih profila.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, seminari. Terenska i laboratorijska mjerenja. Izrada geofizičkih elaborata i izvještaja.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Parasnis, D.S.: Principles of Applied Geophysics, 5th edition, Springer, 1996.[2] Reynolds , J. M.: An Introduction to Applied and Environmental Geophysics, Wiley, 1997.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Telford , W. M., Geldart, L. P., Sheriff, R. E.: Applied Geophysics, 2nd edition, Cambridge Univ. Press, 1990.[2] Burger , H. R., Sheehan, A. F., Jones, C. H.: Introduction to Applied Geophysics: Exploring the Shallow

Subsurface, W. W. Norton, 2006.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski radovi i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

6

Naziv predmeta: Stabilnost kosina Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 26 A + 4 L) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Josip Mesec Suradnik:Denis Težak, dipl.ing.Mario Zidar, dipl.ing.Damir Štuhec, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Studente osposobiti za primjenu metoda proračuna stabilnosti kosina i metoda sanacije klizišta.

Okvirni sadržaj predmeta:

Uvod. Klizanje kao geološki fenomen, Prirodne i umjetne kosine, usjeci i zasjeci, Razlike u mehanizmu klizanja stijena i tla. Klasifikacija klizanja, Odroni, rotacijska klizanja, složena klizanja, translacijska klizanja, kompleksna klizanja, tečenje, Brzina klizanja, Dokumentirani primjeri klizišta. Analiza i interpretacija laboratorijskih ispitivanja. Čvrstoća i slom tla. Analiza naprezanja u tlu i naprezanje u kosoj ravnini. Mohrova kružnica. Trenutna i trajna stabilnost, faktor sigurnosti. Metode proračuna. Grafičke metode: kružna klizna ploha, Analitičke metode: Švedska, Bishop-ova, Janbu-ova, Spencerova. Dijagramske metode: Taylorova, Frohlichov dijagram. Računalni program GEOSLOPE-W. Sanacija klizišta. Osnovni podaci klizanju: detalji geološke građe, geomehanički sastav tla, razina podzemne vode, smjer, intenzitet i brzina pomaka, položaj plohe sloma, mogući uzroci klizanja. Metode sanacije.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Studente osposobiti za prepoznavanje uzroka koji uvjetuju nastanak klizišta, projektiranje privremeno ili trajno stabilnih kosina u tlu, te utvrđivanje koncepcije sanacijskih radova.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Nonveiller, E. : Mehanika tla i temeljenje građevina, str. 400 do 492, Školska knjiga, Zagreb, 1990.[2] Gotić,I.,Mesec,J.,Zidar,M..: Stabilnost kosina, predavanja i materijali za skriptu, Geotehnički fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Varaždin, 1995.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Roje-Bonacci,T.: Mehanika tla, Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1994.[2] Terzaghi,K.. : Teoretical Soil Mechanics, Wiley, New York, 1993.[3] Internetski sadržaji – Slope stability

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

7

Naziv predmeta: Mehanika tla II. Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 ( 30 P + 30 A ) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Igor Petrović Suradnik: Marija Đurinek, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Savladavanje osnova ponašanja tla sa stanovišta naponsko-deformacijskih odnosa za probleme konsolidacije tla i graničnih stanja

Okvirni sadržaj predmeta:

Dodatna naprezanja u tlu. Nosivost tla. Voda u tlu. Konsolidacija tla. Slijeganje tla. Stanje mirovanja, aktivni tlak i pasivni otpor tla; Bočna naprezanja u tlu. Bočni tlakovi na potporne zidove i zagatne stijene. Isušivanje tla (Soil suction).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Stjecanje osnovnih znanja o jednodimenzionalnoj konsolidaciji tla, o slijeganju i nosivosti plitkih temelja, o bočnim pritiscima na potporne konstrukcije, te o stabilnosti potpornih konstrukcija i pokosa.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne vježbe i konzultacije.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Nonveiller, E.: Mehanika tla i temeljenje građevina, Školska knjiga, Zagreb, 1981.[2] Soldo, B.: Bilješke predavanja, Mehanika tla II[3] Budhu, M.: Soil Mechanics and Foundations, Wiley, 2000.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Terzaghi, K., Peck, R.B., Mesri, G.: Soil Mechanics in Engineering Practice, Wiley-Interscience; 3rd edition, 1996.[2] Atkinson, J.: Mechanics of Soil and Foundations, Taylor & Francis, 2nd edition, 2007.[3] Aysen, A.: Problem Solving in Soil Mechanics, Taylor & Francis, 1st edition, 2004.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Tijekom semestra predviđena su 2 kolokvija (pismeni ispiti) i to sredinom semestra i na kraju semestra. Studenti koji polože oba kolokvija oslobođeni su polaganja ispita. Ispit: pismeni i usmeni.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

8

Naziv predmeta: Temeljenje II. Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Božo Soldo Suradnik: Mr.sc. Krešimir Agnezović

Cilj predmeta:

Materija izložena u kolegiju Temeljenja I. sada se dopunjava specijaliziranim temama i proširuje uvođenjem novih utjecajnih pojava poglavito dinamičkih učinaka kod temeljenja, problema kod temeljenja u potresnim područjima, pojave pogrešaka u temeljenju, kao i uvođenje analitičkih i numeričkih proračuna i sl. (Temeljenje II.).

Okvirni sadržaj predmeta:

1. Savitljive temeljne konstrukcije – dodatna odabrana poglavlja, analitičke i numeričke metode proračuna; 2. Temeljenje na pilotima – dodatna odabrana poglavlja, analitičke i numeričke metode proračuna; 3. Geotehnička sidra; 4. Geosintetici; 5. Temeljenje građevina na padinama; 6. Temeljenje čeličnih rezervoara; 7. Kompenzacijsko temeljenje; 8. Suvremene metode u geotehnici; 9. Dinamički problemi kod temeljenja; 10. O slijeganju tla i oštećenju građevina, te njihove sanacije.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Kroz predmet Temeljenje II. povezuju se opće zakonitosti izložene u Temeljenje I. s konkretnim zahtjevima praske uz uvođenje dodatnih pojava kao npr. kada opterećenje poprima dinamički karakter, te ostalih utjecaja koje znaju dovesti do grešaka u temeljenju. Uočavanjem tih bitnih razlika studentu se pruža mogućnost da pravilno dijagnosticira problem i da ga potom riješi na prikladan način.

Oblici provođenja nastave:

Nastava se provodi kroz predavanja, vježbe (rješavanje probranih zadataka), te uz pomoć terenske nastave.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Soldo, B.: Temeljenje II. (skripta; obrada glavnih tema kolegija), 2010.[2] Terzaghi, K.:Theoretical Soil Mechanics (Chapter XIX: Vibration Problems). John Wiley & Sons, New York itd.

(Prijevod "Naučna knjiga", Beograd, 1972), 1943.[3] Braja, M.D. D.:Principles of Foundation Engineering, International student edition., 2007.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Turke, H.:Statik im Erdbau, Ernst & Sohn, A Wiley Company, 3. Auflang., 1999.[2] Bowles, J. E.: Foundation Analysis and Design (Chapter 20). McGraw-Hill Book Co., New York itd.,1982.[3] Coduto, D.P.: Foundation Design, Principles and Practices, Person Education International, 2001.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski rad, pismeni i usmeni dio ispita.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

9

Naziv predmeta: Miniranje Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Mario Dobrilović Suradnik: Denis Težak, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Edukacija o primjeni eksploziva i pribora te načinu aktiviranja i svim vrstama masovnih i specijalnih miniranja s mjerama sigurnosti i zaštitom okoliša mjesta miniranja te primjeni računala u miniranju.

Okvirni sadržaj predmeta:

Osnovni principi o eksplozivima, sredstvima za miniranje i načinu aktiviranja; Teorije miniranja; Miniranje stijenskih masa; Podzemna miniranja; Specijalna miniranja (podvodna miniranja, rušenje objekata, miniranje u cestogradnji, miniranje u poljodjelstvu, miniranje leda, miniranje u dubokim bušotinama i zavarivanje miniranjem); Određivanje sigurnosnih zona kod miniranja; Primjena računala kod miniranja; Mjere zaštite i propisi kod izvođenja minerskih radova.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Stjecanje općih znanja o eksplozivima i svim vrstama miniranja; Stjecanje znanja i vještina projektiranja i izvođenja radova bušenja i miniranja te njihova nadzora; Razvijanje suvremenih metoda primjene eksploziva i sredstava za miniranje s mjerama sigurnosti i primjenom računala u miniranju.

Oblici provođenja nastave:

Predavanje, konzultacije, seminari, laboratorijske i terenske vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Božić, B.: Miniranje u rudarstvu, graditeljstvu i geotehnici, Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet Varaždin, 1998.

[2] Persson, A., Holmberg, R., Lee,J.: Rock blasting and explosives engineering, CRC Press, USA , 1993.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Berta,G.: Explosives. An Engineering Tool, Italesplosive, Milano, 1990.[2] Konya, C.J., Walter, E.J. : Surface blast design. Prentice Hall, USA , 1990.[3] SEE: Blasters Handbook

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski radovi, kolokviji, pismeni i usmeni dio ispita.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

2.2.1. I. godina – I. zimski semestar, smjer Hidrotehnika

10

2.2.2.O

pis kolegijaNaziv predmeta: Hidraulika podzemnih voda Semestar: I.

11

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Roko Andričević Suradnik: Mr.sc. Barica Kovačev-MarinčićCilj predmeta:Stjecanje znanja potrebnih za razumijevanje kvantitativnog opisa procesa gibanja podzemnih voda te pronosa tvari i onečišćenja podzemnom vodom.Okvirni sadržaj predmeta:Uvod. Raspodjela podzemnih voda u vertikalnom profilu: zona aeracije (nesaturirana zona), zona saturacije. Gibanje podzemnih voda: povijesni pregled istraživanja, Darcyjev zakon-1D oblik: Darcyjevi eksperimenti, potencijal, specifični protok-flux (Darcyjeva brzina), brzina gibanja podzemne vode, granice valjanosti Darcyjevog zakona; Darcyjev zakon-3D oblik: hidraulička vodljivost i propusnost porozne sredine (vodonosnika), heterogenost, anizotropija, tenzor hidrauličke vodljivosti. Glavne jednadžbe toka: definicija REV-a, elastičnost i uskladištenje vodonosnika, osnovna jednadžba kontinuiteta, Eulerov i Lagrangeov pristup, hidraulički pristup promatranju tečenja u vodonosniku; Dupuitova aproksimacija, jednadžba toka u zatvorenom, poluzatvorenom i otvorenom vodonosniku; početni i rubni uvjeti, metode rješavanja jednadžbe toka; primjeri analitičkih rješenja. Bilanca podzemnih voda: podzemni dotok i istjecanje, infiltracija oborina, evapotranspiracija, međuslojno procjeđivanje, odnos podzemnih i površinskih voda, umjetna infiltracija, povratni dotok, crpljenje, drenaže, izvori; jednadžba regionalne bilance. Osnove pronosa tvari i onečišćenja podzemnom vodom: advekcija, disperzija, molekularna difuzija, reaktivni i nereaktivni pronos; procesi koji utječu na kretanje zagađivala, advekcijsko-disperzijska jednadžba. Osnove nesaturiranog toka: stanja saturiranosti porozne sredine, parametri nesaturirane sredine, kapilarni tlak, potencijal, retencijska krivulja, Darcyjev zakon za nesaturirani tok (višefazno tečenje), relativna vodljivost, infiltracija kroz nesaturiranu sredinu.Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):Stjecanje znanja i sposobnosti matematičke formulacije problema koji se odnose na gibanje podzemne vode te pronos tvari i onečišćenja podzemnom vodom. Stečena znanja bi, s jedne strane, trebala predstavljati podlogu za predmet Modeliranje toka i pronosa u podzemlju, a s druge strane, imati izravnu primjenu pri rješavanju inženjerskih problema koji se odnose na istraživanje, korištenje, zaštitu i gospodarenje zalihama podzemnih voda.Oblici provođenja nastave:

Predavanja i vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:[1] Materijali za kolegij Hidraulika podzemnih voda postavljeni na web stranici fakulteta, http://sax.gfv.hr/moodle/ [2] Urumović, K.: Fizikalne osnove dinamike podzemnih voda, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2003. [3] Miletić, P. i Heinrich-Miletić, M.: Uvod u kvantitativnu hidrogeologiju. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta

u Zagrebu i Studij geotehnike Varaždin, 1981.[4] Mayer, D.: Kvaliteta i zaštita podzemnih voda. Hrvatsko društvo za zaštitu voda i mora, Zagreb, 1993.Preporučena dopunska literatura:[1] Bear, J.: Hydraulics of Groundwater. McGraw-Hill, New York, 1979.[2] Domenico, P. A. and Schwartz, F. W.: Physical and Chemical Hydrogeology. John Wiley & Sons, New York, 1998.Način provjere znanja i polaganja ispita:Dva kolokvija tijekom izvođenja nastave, pismeni ispit prema potrebi kao i usmeni završni ispit.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Hidrotermalna ležišta Semestar: I.

12

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Miroslav Golub Suradnik: Dragana Dogančić, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Upoznavanje geneze ležišta i način eksploatacije geotermalne energije. Značaj geotermalne energije u ukupnoj energetskoj bilanci RH.

Okvirni sadržaj predmeta:

Osnove prijelaza topline u podzemlju. Toplinski uvijeti unutrašnjosti Zemlje i Zemljine kore. Tektonika kontinentalnih ploča. Kondukcijski i konvekcijski toplinski tok. Podjela i vrste geotermijskih ležišta. Hidrodinamički odnosi zagrebačkog termalnog akvifera. Gringartenov obrazac. Proračun rezervi primarne geotermijske energije i pridobive količine vode iz ležišta. Utjecaj korozije i kamenca u sustavu cjevovoda. Tehno-ekonomske karakteristike geotermijskih ležišta u Hrvatskoj. Osnove uporabe geotermijske energije. Lindalov dijagram. Oprema sustava za izravno korištenje geotermijske energije i primjena: za staklenike, za grijanje prostora, u industriji, za pogon niskotemperaturnih Stirling motora. Geotermijske toplinske pumpe (dizalice topline) i bušotinski izmjenjivači topline (GHP, DHE). Pretvorba geotermijske u električnu energiju: postrojenja sa suhom ili pregrijanom parom, kondenzirajući proces, postrojenja sa odvajanjem pare, binarna postrojenja, kombinirani procesi. Kogeneracija. Utjecaj geotermijske energije na okoliš. Svjetski i europski pregled instaliranih geotermalnih postrojenja.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Modeliranje iskoristivosti geotermalne energije obzirom na tehničko-tehnološke parametre u cjelokupnom nizu od proizvodne bušotine do krajnjeg potrošača (total flow analysis). Određivanje rentabilnosti obzirom na temperaturu ležišta, količinu proizvodnje i godišnji stupanj iskorištenja kapaciteta za raznovrsne kombinacije kaskadnog korištenja.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne vježbe, seminarski rad.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Kappelmeyer, O., Haenel, R.: Geothermics with special reference to application, Lubrecht & Cramer Ltd, multi editions, pp. 234

[2] Golub, M. et al: GEOEN-program korištenja geotermalne energije u Hrvatskoj, Eihp, Zagreb, 1998.[3] Dickson, M. H., Fanelli, M.: What is geothermal energy?, Geo-heat bulletin, Oregon, 2000, pp. 39.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Culver, R.; Well pumps, Geothermal Energy Handbook, Chapter 9, Geo-Heat Center, Oregon, 1998.[2] Čubrić, S.; Obnovljiva geotermijska energija i njen utjecaj na ekonomiku proizvodnje geotermijske energije na

nekim ležištima u RH, Disertacija, RGN fakultet, Zagreb, 1987.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Procjena rizika po okoliš Semestar: I.

13

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Dinko Vujević Suradnik: Ivana Melnjak,mag.ing.geoing.

Cilj predmeta:

Definiranje izvora rizika po okoliš i upoznavanje osnovnih metoda procjene rizika.

Okvirni sadržaj predmeta:

Glavni izvori rizika po okoliš. Čimbenici koji utječu na smanjenje odnosno povećanje rizika.Akcident, slijed događaja u akcidentu (domino efekt) i posljedice, kombinirani akcident.Izvor rizika (opasnost), analiza rizika i izražavanje sigurnosti, rizična i sigurnosna zona. Aspekti pojma rizik: vjerojatnost pojave akcidenta unutar određenog vremenskog razdoblja i posljedice za ljude, imovinu i okoliš.Metode analize rizika i prikaz rezultata, matrica rizika, karta rizika.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Analiza i procjena rizika kao preduvjet za izradu studijske, investicijske i projektne dokumentacije utjecaja na okoliš.

Oblici provođenja nastave:

Predavanje, vježbe i seminari.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Proces odgovora na tehnološke akcidente, Ured za industriju i okoliš programa Ujedinjenih naroda za okoliš, izdavač: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.

[2] Utvrđivanje i procjena opasnosti u lokalnoj zajednici, Ured za industriju i okoliš programa Ujedinjenih naroda za okoliš, izdavač: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.

[3] Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, Ured za industriju i okoliš programa Ujedinjenih naroda za okoliš, izdavač: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Guidelines for hazard evaluation procedures, American Institute of Chemical Engineers, USA, 1985.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski rad, usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: GIS u hidrotehnici Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 PK) ECTS: 6

14

Nastavnik: Prof.dr.sc. Ranko Biondić Suradnik: Dr.sc. Hrvoje Meaški

Cilj predmeta:

Osposobljavanje za rad sa GIS alatima u hidrotehnici.

Okvirni sadržaj predmeta:

Prikazi u GIS-u; Objekti i polja; ArcInfo – Workstation; Komandna linija u ArcGIS-u; Mreže i serveri; ArcIMS (Internet Map Server); Greške i dvojbe; Standardizacija, upute i simbolika; Geobaze podataka; Modeliranje u hidro sustavima; GIS za krajnjeg korisnika; Važnost programiranja kao dodatnih alata u ArcGIS-u.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Nakon završenog kolegija student će imati potrebno znanje za izrade osnovnih hidrotehničkih aplikacija u GIS alatima.

Oblici provođenja nastave:

Predviđeno je izvođenje nastave u informatičkoj učionici kombinacijom predavanja i praktičnog rada.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Zeiler, M.: Modeling our World. The ESRI guide to geodatabase design[2] ESRI: Arc/Info korisnički priručnici (PDF format)[3] ITC: Ilwis 3.1 korisnički priručnik

Preporučena dopunska literatura:

[1] Biondić, B. et al.: Osnovna hidrogeološka karta RH (M 1:100.000)[2] Oluić : Snimanje i istraživanje zemlje iz svemira. HAZU i GEOSAT, Zagreb, 2001.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Dva kolokvija tijekom izvođenja nastave i završni usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Pravo i okoliš Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr. sc. Mario Šiljeg Suradnik: /

15

Cilj predmeta:

Upoznavanje s problematikom primjene prava u zaštiti okoliša, stjecanja potrebnih znanja i vještina.

Okvirni sadržaj predmeta:

Pojam prava okoliša. Definicije prava okoliša. Temelji prava okoliša: formalni i materijalni izvori prava okoliša Problemi okoliša. Etika okoliša i etičke osnove prava okoliša. Međunarodno pravo okoliša. Međunarodni propisi iz zaštite okoliša i njihova obveznost za nacionalne propise. Zakon o zaštiti okoliša. Načela zaštite okoliša iz zakona o zaštiti okoliša i zakona o zaštiti prirode. Pravila tumačenja prava okoliša. Izrada propisa zaštite okoliša; pojam i metode nomotehnike. Interpretacija pravnih propisa. Ustav. Korpus nacionalnog prava okoliša. Nacionalni propisi iz zaštite okoliša. Načini primjene prava okoliša. Podjela nacionalnog prava okoliša. Propisi o sastavnicama okoliša. Obvezni i neobvezni instrumenti zaštite okoliša. Administracija zaštite okoliša. Upravni postupak kao način primjene prava okoliša (opći i posebni upravni postupci). Sudjelovanje javnosti kao pravna obveza u zaštiti okoliša. Pravni okvir Europske unije u zaštiti okoliša. Pravne obveze Hrvatske u približavanju Europi (smjernice Europske unije). Pravni aspekti nekih karakterističnih instrumenata zaštite okoliša vezanih za industriju i graditeljstvo (procjena utjecaja na okoliš, okolišne dozvole, okolišna odgovornost).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Razumijevanje prava okoliša, razvijanje znanja i vještina za primjenu prava okoliša u okviru inženjerskog bavljenja problematikom, upoznavanje s načinima ostvarenja prava i dobivanja dozvola temeljem pravnih propisa iz zaštite okoliša u području industrije, graditeljstva i rudarstva, upoznavanje s radom administracije zaštite okoliša.

Oblici provođenja nastave:

Usmeno, vježbe iz interpretacije propisa.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Lončarić-Horvat, O. (ur.): Osnove prava okoliša, Organizator, Zagreb, 1997.[2] Propisi zaštite okoliša na internetskoj stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja graditeljstva i

Ministarstva kulture[3] Zakon o općem upravnom postupku (NN br. 97/09)

Preporučena dopunska literatura:

[1] Keller D.R. (ed.):Environmental Ethics-the Big Questions, Wiley-BlackWell, Malden, 2010.[2] Glasbergen, P., Sloep, P., Blowers, A.: Environmental Policy in an International Context -Perspectives and

Conflicts, Arnold, 1996.[3] Vuković, M.: Interpretacija pravnih propisa, Školska knjiga, Zagreb, 1953.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Matematika III. Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

16

Nastavnik: Doc.dr.sc. Sanja Kovač Suradnik: Mr.sc. Predrag Lončar

Opis kolegija: vidi str. 5

Naziv predmeta: Primijenjena geofizika Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 L) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Stjepan Strelec Suradnik: Dr.sc. Mario GazdekDavor Stanko, mag.phys.

Opis kolegija: vidi str. 6

2.3.1. I. godina – I. zimski semestar, smjer Inženjerstvo okoliša

2.3.2. Opis kolegija

Naziv predmeta: Mjere i postupci zaštite okoliša Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić Suradnik: Mr.sc. Vitomir Premur

17

Cilj predmeta:

Stjecanje saznanja o načinima ostvarenja održivog razvoja.

Okvirni sadržaj predmeta:

Pristup i osnovni ciljevi zaštite okoliša, značaj zaštite okoliša, politički i sociološki pristup zaštiti okoliša, znanstveni pristup zaštiti okoliša, tehnološke mjere za zaštitu okoliša, institucionalne mjere u svrhu zaštite okoliša, gospodarske i financijske mjere, sredstva za financiranje zaštite okoliša, planiranje i gospodarenje prostorom, utvrđivanja stanja okoliša (emisije), ispuštanje tvari i energije, sanacija i rekultivacija tla, rekult mjere za zaštitu tla, zraka, vode, prirode, kulturne baštine, sanacija šteta u okolišu, monitoring.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Osposobljavanje za organizaciju i vođenje sustava zaštite okoliša u privrednim subjektima, vođenje odjela u državnim upravnim tijelima vezanim za zaštitu okoliša, vođenje izrade planova zaštite okoliša, vođenje izrade studija i postupaka procjene o utjecaju na okoliš.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i terenske vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Glavač, V.: Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb, 2001.[2] Mayer, D.: Kvaliteta i zaštita podzemnih voda, Zagreb, 1993.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Tedeschi, S. :Zaštita voda, Zagreb, 1997.[2] Bonacci, O: Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka, Zagreb[3] Raković, A. Zagađenje i pročišćavanje zraka

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Obnovljivi izvori energije Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Miroslav Golub Suradnik: /

Cilj predmeta:

18

Spoznati globalnu važnost obnovljivih izvora u kompetitivnosti s konvencionalnim energentima obzirom na njihovu: neospornu ekološku prednost, tehničko-tehnološke karakteristike kao i zakonodavne i ekonomsko-financijske pokazatelje u fazi pripreme i realizacije projekta.

Okvirni sadržaj predmeta:

Politika i zakonodavstvo EU u području energetske efikasnosti i obnovljivih izvora. Udio obnovljivih izvora u energetskoj potrošnji u skladu s EU. Zakon o energiji RH. Ekonomsko-financijski aspekti implementacije nacionalnih energetskih programa RH. Preporuke za stvaranje poticajnog zakonodavnog okruženja.; Primjenjena termodinamika. Proizvodnja energije. Kogeneracija i trigeneracija. Pregled obnovljivih izvora energije. Principi obnovljive energije. Integracija obnovljivih energetskih tehnologija i koncept samoodrživog razvoja.; Sunčevo zračenje. Pretvorba sunčeve energije u toplinu. Elementi za korištenje sunčeve energije. Ravni i koncentrični solarni kolektori. Grijanje i hlađenje. Desalinizacija i destilacija. Pretvorba sunčeve energije u električnu energiju (fotovoltaična konverzija).; Energija vjetra. Vrednovanje brzine vjetra i utjecajni faktori. Srednja vrijednost kubnih potencija brzina Stupanj djelovanja i izvedbe vjetrogeneratora. Tehnički sustavi vjetroelektrana.; Energija biomase. Vrste, izvori, sustavi za korištenje.;Geotermijska energija. Geotermijski gradijent. Tipovi ležišta. Načini korištenja geotermijske energije; Potencijal malih hidroelektrana.; Energija valova.; Energija plime i oseke.; TEST, RAZUM, HITRA (MZOŠ).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):Planiranje energetskih potreba za komercijalne objekte i javne potrebe. Mogućnost tipskog predstavljanja određenog sektora ili lokacije. Optimalizacija proizvodnih procesa obzirom na:količinu otpada i emisije; proizvodnju, prijenos i distribuciju energije; stupnjeve djelovanja na razini trošila.Oblici provođenja nastave:

Seminarski rad, predavanja i vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Labudović, B.: Obnovljivi izvor energije, Energetika marketing, Zagreb, 2002, pp.809.[2] Potočnik, V., Lay, V. : Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite okoliša i

prostornog uređenja, Zagreb, 2003., pp.142.[3] Kulišić, P.: Novi izvori energije – sunčana energija i energija vjetra, Školska knjiga, Zagreb, 1991, pp.154.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Grupa autora: SUNEN – Program korištenja energije sunca, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb[2] Grupa autora: ENWIND – Program korištenja energije vjetra, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb[3] Grupa autora: GEOEN – Program korištenja geotermalne energije, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Javna prezentacija seminarskog rada.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Hidrologija okoliša Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P +30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Vladimir Patrčević Suradnik: Bojan Đurin, dipl.ing.

Cilj predmeta:

19

Upoznavanje i razumijevanje hidroloških procesa u okolišu. Upoznavanje svih utjecaja hidroloških procesa na okoliš i njegove vodotoke. Primjena parametarske hidrologije i proračuni.

Okvirni sadržaj predmeta:

Prirodni i uređeni vodni režim riječnih bazena i slivova u okolišu. Glavni čimbenici otjecanja. Vrste i osobine slivova, hidrografija vodotoka. Fizičko-zemljopisni faktori otjecanja. Veza podzemne i površinske vode u riječnim bazenima, infiltracija, kapilaritet, isparivanje, činioci vertikalne vodne bilance sliva. Mjerne metode i mjerna tehnika u okolišu riječnih bazena. Odvajanje temeljnog i površinskog otjecanja. Pojam efektivna oborina. Parametarska hidrologija, značenje, metode i primjena. Matematičko modeliranje hidroloških procesa u okolišu. Vidovi regulacije otjecanja, akumulacije i prirodne retencije. Utjecaj riječnog nanosa na okoliš. Protok vučenog i suspendiranog nanosa u rijekama. Matematičko statističke metode u hidrologiji, vjerojatnost u hidrologiji, krivulje raspodjele.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Studenti će se upoznati s osnovnim hidrološkim pojavama i procesima u okolišu, te primjenom parametarskih metoda na rješavanju hidroloških problema prirodnih slivova.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne vježbe, terenske vježbe, seminar.

Preduvjeti za upis predmeta:

Završen preddiplomski studij.

Obvezna literatura:

[1] Srebrenović D.: Primjenjena hidrologija, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Srebrenović D.: Problemi velikih voda, Tehnička knjiga , Zagreb, 1986.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski radovi i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Matematika III. Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Sanja Kovač Suradnik: Mr.sc. Predrag Lončar

Opis kolegija: vidi str. 5

20

Naziv predmeta: Primijenjena geofizika Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 L) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Stjepan Strelec Suradnik: Dr.sc. Mario GazdekDavor Stanko,mag.phys.

Opis kolegija: vidi str. 6

Naziv predmeta: Procjena rizika po okoliš Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Dinko Vujević Suradnik: Ivana Melnjak,mag.ing.geoing.

Opis kolegija: vidi str. 15

Naziv predmeta: Pravo i okoliš Semestar: I.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Mario Šiljeg Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 16

2.4.1. II. godina – III. zimski semestar, smjer Geotehnika

21

2.4.2. Opis kolegija

22

Naziv predmeta: Injektiranje tla i stijena Semestar: III.

23

Broj sati: 2 + 1 ( 30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Prof.dr.sc. Krešo Ivandić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Edukacija studenata iz područja injektiranja tla i stijena sa posebnim naglaskom na suvremene metode injektiranja. Osposobljavanje studenata za samostalno projektiranje i izvođenje injektiranja.

Okvirni sadržaj predmeta:

Povijest injektiranja. Osnovni principi poboljšanja svojstava tla i stijena: injektiranje, mlazno injektiranje, zbijanje tla, dreniranje, zamrzavanje tla, elektrokemijska konsolidacija, sidrenje, injektirane zatege.Istražni radovi i izrada programa istraživanja. Projektiranje injektiranja. Izvođenje i kontrola kvalitete istražnih radova. Metode injektiranja: kontaktno, vezno, protufiltracijsko, konsolidacijsko, naponsko. Primjena i razvoj suvremenih metoda injektiranja: selektivna metoda, metoda „injektiranje u poznato“.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Stjecanje naprednih znanja i vještina projektiranja izvođenja i kontrole kvaliteta injektiranja tla i stijena. Primjena i razvijanje suvremenih metoda injektiranja.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, konsultacije, terenske vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Geotehnička opažanja.

Obvezna literatura:

[1] Nonveiller, E.: Injektiranje tla, Zagreb, 1970.[2] Fingerhut, L.: Konsolidacija tla injektiranjem, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb; OOUR Viša Geotehnička

škola Varaždin Varaždin, 1977.[3] Ivanković,T.: Injektiranje tla i stijena, Mostar, 1988.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Cambefort,H.: Injections des Sols, Eyrolles, Paris, 1967.[2] Čorko,D., Kovačić,D., Lovrenčić,D., Marić,B.: Mlazno injektiranje, Zagreb, 1997.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Tri kolokvija, pismeni i usmeni dio.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Eksploatacija mineralnih sirovina Semestar: III.

24

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 10 A + 5 T) ECTS: 5

Nastavnik: Prof.dr.sc. Josip Mesec Suradnik: Denis Težak, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Upoznati studente sa značajem koje mineralne sirovine imaju u gospodarskom i strateškom smislu u razvoju zemlje, metodama dobivanja mineralnih sirovina, utjecajima eksploatacije na okoliš i postupcima rekultivacije otkopanih prostora.

Okvirni sadržaj predmeta:

UVOD, OPĆENITO O ZEMLJI (Stijene i minerali – postanak i vrste), MINERALNE SIROVINE (Vrste i primjena mineralnih sirovina), OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE, ISTRAŽIVANJE MINERALNIH SIROVINA (Svrha i metode istraživanja), POVRŠINSKO DOBIVANJE (Vrste površinskih kopova,Razrada, Otkrivanje ležišta, Načini otkopavanja, Utovar i transport ,Oplemenjivanje, Odvodnjavanje površinskih kopova, Rekultivacija),PODVODNO DOBIVANJE, PODZEMNO DOBIVANJE (Otvaranje, Priprema, Otkopavanje, Vjetrenje rudnika, Odvodnjavanje i zaštita od prodora vode te plavljenja rudnika), EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA I ZAŠTITA OKOLIŠA (Utjecaji i opis pojedinih utjecaja eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš, mjere i načini smanjenja štetnih utjecaja), RUDARSKA MJERENJA (Rudarske karte i planovi, Razvoj mjerne i računalne tehnologije), PROJEKTIRANJE LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA ( Rudarski projekti, Projektiranje i računalni programi), TEHNOLOGIJE I BUDUĆNOST RUDARSTVA (Pojam, važnost i podjela, Transfer tehnologija, općenito, Rudarstvo na početku 21. stoljeća).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Stjecanje znanja iz rudarske struke, a poglavito eksploatacije mineralnih sirovina.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, vježbe, terenska nastava.

Preduvjeti za upis predmeta:

Stabilnost kosina.

Obvezna literatura:

[1] Mesec, J.: Mineralne sirovine, vrste i načini dobivanja, GF, Varaždin, 2009.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Abramović, V., Perić, B.: Projektiranje u rudarstvu Šk. Knjiga Zg, 1996.[2] Herak, M.: Geologija, Šk. Knjiga, Zg, 1990. [3] Živković, S., Vrkljan, D.: Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, RGN, Zg, 2003.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Dva kolokvija tijekom semestra i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Poslovna ekonomija Semestar: III.

25

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Prof.dr.sc. Damir Rajković Suradnik: /

Cilj predmeta:

Temeljni cilj kolegija je razviti kod studenata ekonomski način razmišljanja i zaključivanja, te im pružiti osnovna znanja iz ekonomije poslovnih sustava. Unutar temeljnog cilja sustavno se razrađuje tematika vezana uz osnovnu gospodarsku jedinicu – poduzeće, i to od samog osnivanja, preko uključivanja u ekonomski sustav i interakcija u sustavu, preko djelovanja do evaluacije poslovanja.

Okvirni sadržaj predmeta:

Upoznavanje s osnovnim ekonomskim pojmovima. Poduzeće kao temeljni objekt izučavanja poslovne ekonomije. Rezultati poslovanja poduzeća. Analiza pokazatelja proizvodnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti. Teorija troškova. Metode razdvajanja i procjene troškova. Analiza točke pokrića. Funkcionalni sustav raspoređivanja troškova. Activity based costing - novi model raspoređivanja troškova. Planiranje profita – budžetiranje temeljeno na aktivnostima. Poslovna politika poduzeća. Ekonomski zakoni u poslovanju poduzeća. Oblikovanje cijena. Tržište i marketing u poduzeću.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Nakon odslušanih predavanja, studenti će biti sposobni planirati i analizirati poslovanje u velikim ali i u malim i srednjim poduzećima, a biti će sposobni upravljati i vlastitim poslovnim projektima. Specijalne vještine koje će studenti usvojiti nakon odslušanih predavanja biti će: analiza financijskih izvještaja, izračun mjerila uspješnosti poslovanja, proračun isplativosti investicije, upoznavanje s metodama predviđanja troškova. Osim specifičnih znanja studenti će steći temelje za cijeloživotno učenje te dalju specijalizaciju u realnim poslovnim uvjetima.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i seminari.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:[1] Dvorski, S., Ruža, F., Kovšca, V.: Poslovna ekonomija, Fakultet organizacije i informatike i TIVA Tiskara,

Varaždin, 2007.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Salvatore, D.: Managerial economics in a global economy, Managerial economics.Oxford University Ress New York, 2007.

[2] Santini, I.: Troškovi u poslovnom upravljanju, Ibis, 2003. [3] Pindyck, R. S., Rubinfeld, D. L.: Microeconomics, Prentice Hall, New Jersy, 2001.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Komunikacijske vještine Semestar: III.

26

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Doc.dr.sc. Violeta Vidaček Hainš Suradnik: /

Cilj predmeta:

Usvajanje općih znanja potrebnih za uspješniju interpersonalnu komunikaciju u poslovnom okruženju i djelotvorno oblikovanje poruka u interpersonalnoj, javnoj i elektroničkoj komunikaciji, kao i u poslovnim situacijama prilikom prezentiranja i pregovaranja.

Okvirni sadržaj predmeta:

Razine komunikacijskih pojava (intrapersonalna, interpersonalna, intragrupna, intergrupna i masovna komunikacija). Modeli komunikacijskog procesa. Verbalna i neverbalna komunikacija. Vještine samopraćenja i upravljanja dojmovima.Interpersonalna komunikacijska kompetencija. Vještine vezane uz komunikacijsku djelotvornost: iniciranje interakcije, asertivnost, upravljanje interakcijom, prilagodljivost. Vještine vezane uz usmjerenost na druge: empatija,podržavanje, samootkrivanje, surađivanje. Poslovne komunikacijske vještine. Aktivno slušanje. Uvjeravanje. Samoprezentacija. Davanje povratnih informacija. Upravljanje konfliktima. Elementi djelotvornog prezentacijskog komuniciranja. Osnove pregovaranja i pregovaračke tehnike/taktike. Komunikacija u prodaji. Poslovni sastanci. Intervjuiranje. Elektronički posredovana poslovna komunikacija.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Opće i specifične kompetencije razvijaju se na sljedećim područjima: (a) stjecanje novih znanja o komunikacijskim vještinama; (b) mogućnost samoprocjene osobnih znanja i vještina iz područja interpersonalne, prezentacijske i elektroničke komunikacije; (c) usvajanje novih vještina potrebnih za kompetentniju komunikaciju u poslovnom okruženju (npr. prilikom pregovaranja, prodaje, sastanaka, intervjuiranja i elektronički posredovane komunikacije).

Oblici provođenja nastave:

Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Fox,R.: Poslovna komunikacija, Hrvatska sveučilišna naknada, POU Zagreb, 2006.[2] Rouse, J.M., Rouse, S.: “Poslovne komunikacije“, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2005.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Bubaš, G.: Poslovno komuniciranje (bilješke s predavanja), Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 2006.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Kolokviji, pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Dinamika tla Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

27

Nastavnik: Prof.dr.sc. Božo Soldo Suradnik: Mr.sc. Krešimir Agnezović

Cilj predmeta:

Dinamika tla predstavlja jedan od primijenjenih ogranaka opće dinamike, a u geotehničkom inženjerstvu dobiva sve veće značenje. Osnovni cilj predmeta svodi se na ovladavanje zakonitostima ubrzanih gibanja u geotehničkom inženjerstvu, jer u određenim okolnostima takva gibanja mogu imati prevladavajuće učinke na tlo, pripadnu konstrukciju i okolne objekte.

Okvirni sadržaj predmeta:

Međuodnos Mehanike tla i Dinamike tla. Pregled glavnih postulata Dinamike. Teorija oscilacija i vibracija. Širenje valova u elastičnoj sredini. Dinamička svojstva tla (karakteristike dinamičkih naprezanja, deformacija i čvrstoće tla). Likvefakcija tla.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Poznavanjem općeg okvira predmeta, studentu je pružena mogućnost da jasno razlučuje probleme i zadatke kojima u osnovi leže dinamičke zakonitosti, od onih koji isključivo podliježu statičkim zakonitostima. S time u vezi kompetentno može dijagnosticirati problem, primijeniti prikladnu metodologiju rada i uspješno riješiti postavljeni problem.

Oblici provođenja nastave:

Nastava se provodi kroz predavanja, vježbe (rješavanje probranih zadataka), te uz pomoć terenske nastave.

Preduvjeti za upis predmeta:

Mehanika stijena.

Obvezna literatura:

[1] Prakash, S.:Soil Dynamics (1&2). McGraw-Hill Book Co., New York itd., 1981.[2] Dinamika tla (skripta; obrada glavnih tema kolegija od strane predmetnog nastavnika)[3] Das, B.M.: Fundamentals of Soil Dynamics, Elsevier Science Ltd., 1983.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Richart, F. E. Jr., Woods, R. D., Hall, J. R.Jr.: Vibrations of Soils and Foundations, Prentice-Halll. Inc., 1969.[2] Jeffries & Been, Jeffries, M., Been, K.: Soil Liquefaction, 2002.[3] ASCE, Anual Convention, Liquefaction Problems in Geotechnical Engineering

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Prvo pismeni dio, a potom usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Betonske konstrukcije Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Zorislav Sorić Suradnik: Prof.dr.sc. Tomislav Kišiček

Cilj predmeta:

28

Studentima predočiti znanje o proračunu i dimenzioniranju betonskih konstrukcija.

Okvirni sadržaj predmeta:

Općenito o betonskim konstrukcijama - značenje i uporaba, povijest i razvoj, osnovni pojmovi o armiranom betonu, prednosti i mane armiranog betona. Fizikalno-mehanička svojstva betona i čelika za armiranje, čvrstoće i tipovi betona i armature, prionljivost betona i armatrue, sidrenje, nastavljanje i oblikovanje armature, zaštitni slojevi armature. Uloga betona i armature te njihovo zajedničko sudjelovanje u nosivosti. Osnovne postavke dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija prema graničnom stanju nosivosti, naprezanih na savijanje. Ploče koje nose u jednom smjeru, ploče s konzolnim prijepustom, stubišta, kontinuirane ploče. Minimalna i maksimalna armatura. Ploče s otvorima. Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proračun i plan armature. Polumontažni stropovi. Ploče koje nose u 2 međusobno okomita smjera (križno armirane ploče). Tipovi ploča s obzirom na uvjete oslanjanja. Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proračun i plan armature. Kružne ploče. Ravne ploče, tj. ploče oslonjene samo na stupove. Proračun ravnih ploča na probijanje. Proračun greda pravokutnih i greda oblika T-presjeka. Grede na dva oslonca, konzolne grede, upete grede, kontinuirane grede. Sudjelujuća širina greda u polju i na ležaju. Grede armirane u vlačnoj i u tlačnoj zoni (tzv. dvostruko armiranje). Minimalna i maksimalna armatura.Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proračun i plan armature. Dimenzioniranje greda za određivanje armature spoja ploče i grede. Torzija armirano betonskih presjeka. Granična stanja uporabljivosti: Puzanje i skupljanje betona. Progibi greda. Proračun pukotina. Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proračun i plan armature. Principi i metode proračuna centrično opterećenih konstruktivnih elemenata (stupovi i zidovi). Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proračun i plan armature. Ekscentrični pritisak pravokutnih presjeka. Čvorovi okvira. Odredbe za stupove i zidove prema EC8.Temelji. Osnovni pojmovi prednapetog betona. Čelik, usidrenje, prednapinjanje, otpori, trenja, gubitak sile prednaprezanja. Montažne konstrukcije. Osnovni pojmovi seizmičkog proračuna. Principi pravilnog konstruiranja i sanacije.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti osposobljeni za proračun elemenata betonskih konstrukcija kao što su: ploče, grede, zidovi i stupovi.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:[1] Tomičić: "Betonske konstrukcije", Društvo Hrvatskih građevinskih konstruktora, Zagreb, 1996.[2] Tomičić: "Priručnik za proračun armiranobetonskih konstrukcija", Društ. hrv. građ. konst. Zg, 1996.

Preporučena dopunska literatura:/

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Za ispit treba: biti izrađen program, dobiti drugi potpis. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: GIS u geotehnici Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 PK) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Ranko Biondić Suradnik: Jelena Loborec, dipl.ing.

Cilj predmeta:

29

Osposobljavanje za rad sa GIS alatima u geotehnici.

Okvirni sadržaj predmeta:

Prikazi u GIS-u; Objekti i polja; ArcInfo – Workstation; Komandna linija u ArcGIS-u; Mreže i serveri; ArcIMS (Internet Map Server); Greške i dvojbe; Standardizacija, upute i simbolika; Geobaze podataka; Primjena u geotehnici; GIS za krajnjeg korisnika; Važnost programiranja kao dodatnih alata u ArcGIS-u.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Nakon završenog kolegija student će imati potrebno znanje za izrade osnovnih aplikacija u GIS alatima.

Oblici provođenja nastave:

Predviđeno je izvođenje nastave u informatičkoj učionici kombinacijom predavanja i praktičnog rada.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Zeiler, M.: Modeling our World. The ESRI guide to geodatabase design[2] ESRI: Arc/Info korisnički priručnici (PDF format)[3] ITC: Ilwis 3.1 korisnički priručnik

Preporučena dopunska literatura:

[1] Oluić (2001): Snimanje i istraživanje zemlje iz svemira. HAZU i GEOSAT, Zagreb

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Dva kolokvija tijekom izvođenja nastave i završni usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Geostatistika Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivan Kovač Suradnik: /

Cilj predmeta:

30

Stjecanje znanja i mogućnosti praćenja i stručnog usavršavanja u oblasti rješavanja geotehničkih problema geostatistističkim metodama.

Okvirni sadržaj predmeta:

Opće. Stacionarnost i oslabljena stacionarnost. Korelogram, variogram i variografija. Vrste i konstrukcija. Prostorna korelacija. Varijanca proširenja. Varijanca polja varijable. Varijanca malog bloka u velikom bloku. Geostatistički dizajn istražne mreže u geotehnici. Osnove modeliranja u geostatistici (2D i 3D). Svojstva modeliranja i modela. Varijanca modela. Kovarijanca. Varijanca točaka u panelu. Varijanca točaka u bloku. Geostatistički dizajn dopunskog istraživanja u geotehnici. Upravljanje rizicima u geotehnici geostatističkim postupcima. Geostatistički geomehanički model i njegova primjena.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Istraživanje geostatističkim postupcima u geotehnici. Geotehničko modeliranje geostatistikom. Projektiranje istražnih mreža.

Oblici provođenja nastave:

Predavanje i vježbe. Seminari.

Preduvjeti za upis predmeta:

Matematika I, Fizika I, Opća i anorganska kemija, Geologija I.

Obvezna literatura:

[1] Perišić, M.: Primenjena Geostatistika, Rudarski institut Beograd, 1983.[2] Marijanović, P.: Računalo i modeliranje u rudarstvu, geologiji, i geotehnici s elementima teorije regionalizirane

varijable, Sveučilište u Mostaru, 1996.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Matheron, G.: Les variables regionalisees et leur estimation, Editions Masson, Paris, 1965.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Samostalno urađen seminarski rad na temu geotehnički geostatistički model s obranom.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

2.5.1. II. godina – III. zimski semestar, smjer Hidrotehnika

31

2.5.2. Opis kolegijaNaziv predmeta: Upravljanje vodnim resursima Semestar: III.

32

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof. dr. sc. Ranko Biondić Suradnik: Mr.sc. Barica Kovačev MarinčićCilj predmeta:Upravljanje vodnim resursima je ciljno tematsko područje smjera Hidrotehnika na Geotehničkom fakultetu Varaždin. Vodni resursi postaju glavno pitanje današnjeg i budućeg razvitka u cijelom svijetu, a posebno u Hrvatskoj, koja zbog visoke kvalitete svog prostora ima posebne ambicije s vodnim resursima, od kojih dio zasigurno u budućnosti dobiva visoko etablirane gospodarske vrijednosti. Dobro upravljanje vodnim resursima u skladu s Direktivama za vode EU i principima svjetskog pristupa toj kompleksnoj problematici (UNEP) za Hrvatsku znači prvenstveno visoke gospodarske dobiti kroz vlastite razvojne programe (turizam, vodoopskrba stanovništva zdravom pitkom vodom, energija, poljoprivreda i dr.), ali i izvoz te vode u područje Mediterana, koje već danas ima velike probleme s vodom.Okvirni sadržaj predmeta:Uvod. Ocjena vrijednosti vodnih resursa. Teoretske postavke sustava upravljanja. Značaj okvirnih direktiva o vodama EU. Svjetske i europske deklaracije o vodi. Pregled hrvatske regulative i dr. Organizacija upravljanja vodnim resursima u Hrvatskoj. Zakonska regulativa. Organizacijske forme i način upravljanja. Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske. Sadržaj. Informatička osnova. Opis pojedinih aktivnosti. Sustav donošenja odluka. Okvirne direktive o vodama Europske Unije. Uvodni dio. Svrha zajedničkog pristupa. Definicije pojmova. Koordinacija administrativnih ustroja u vodnim područjima. Ciljevi zaštite vodnih resursa. Značajke vodnih područja. Zaštićena područja. Vode za piće. Praćenje stanja površinskih i podzemnih voda i zaštićenih područja. Planovi upravljanja riječnim slivovima. Odnosi s javnošću. Strategija protiv zagađivanja površinskih i podzemnih vodaHrvatska regulativa o vodama i EU Direktive o vodama. Smjernice UNEP-a za upravljanje vodnim resursima.Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Ovaj predmet je u funkciji razvoja znanja, koja će našim studentima osigurati kompetentnost u upravljanju vodnim resursima,što je danas izuzetno osjetljivo područje,koje se kod nas tek razvija,a propisano je Direktivama za vode EU.

Oblici provođenja nastave:Nastava se sastoji od predavanja po predloženom sadržaju, vježbi u informatičkoj učionici (zajedno s GIS-hidro) i tematskih vježbi, koje će se sastojati od obrade jednog sliva u Hrvatskoj. Očekuju se pozvana predavanja eminentnih stručnjaka iz Austrije, Slovenije i Hrvatske te terenski obilazak zajedno s austrijskim studentima.

Preduvjeti za upis predmeta: Upravljanje kakvoćom voda

Obvezna literatura:[1] Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske ( radni materijal Hrvatskih voda)[2] Hrvatske vode: Okvirna direktiva o vodama Europske unije (dokument preveden na hrvatski jezik),2002.[3] Marget, J., Azzopardi, E., Iacovides, J. (1999): “Smjernice za integralni pristup razvoju, gospodarenju i korištenju

vodnih resursa“, UNEP - Centar za regionalne aktivnosti Split, 1999.Preporučena dopunska literatura:[1] Karamouz, M., Szidarovsky, F., Zahraie, B.: „Water resources system analysis“, Lewis publishers, USA, 2003.[2] Zektser, I.S.: „Groundwater and environment“, Lewis publishers US, 2000.Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski radovi, pismeni i usmeni ispit.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Primijenjena hidrologija Semestar: III.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

33

Nastavnik: Prof.dr.sc. Vladimir Patrčević Suradnik: Bojan Đurin, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Upoznavanje i razumijevanje hidroloških procesa koji utječu na prihranjivanje podzemne vode. Upoznavanje problematike nanosa u vodotocima te primjena parametarske hidrologije

Okvirni sadržaj predmeta:

Podzemna voda i podzemno otjecanje. Veza podzemne i površinske vode, infiltracija, kapilaritet, isparivanje, činioci vertikalne vodne bilance sliva. Mjerne metode i mjerna tehnika u području podzemnih voda. Tvorba hidrograma prirodnog sliva. Odvajanje temeljnog i površinskog otjecanja. Pojam efektivna oborina. Parametarska hidrologija, značenje, metode i primjena. Matematičko modeliranje hidroloških procesa. Vidovi regulacije otjecanja, akumulacije i prirodne retencije. Taloženje nanosa. Protok vučenog i suspendiranog nanosa u rijekama. Matematičko statističke metode u hidrologiji, vjerojatnost u hidrologiji, krivulje raspodjele.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Studenti će se upoznati s rastavljanjem hidrograma na komponente, s izradom sumarnih krivulja dotoka, te primjenom parametarskih metoda na urbane i prirodne slivove.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Srebrenović, D.: Primjenjena hidrologija, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Srebrenović, D.: Problemi velikih voda, Tehnička knjiga , Zagreb, 1986.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski radovi, usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Modeliranje podzemnih voda Semestar: III.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Prof.dr.sc. Roko Andričević Suradnik: Mr.sc. Barica Kovačev Marinčić

34

Cilj predmeta:

Stjecanje specifičnih znanja o fizikalnim procesima toka i pronosa u podzemlju.

Okvirni sadržaj predmeta:Osnovne karakteristike hidraulike podzemnih voda:Čvrsta i tekuća faza; Voda u tlu i saturacija;Poroznost odnosi između čvrste i tekuće faze u poroznim sredinama;Fizikalne karakteristike čvrste faze i tekuće faze;Darcy-ev zakon i osnove hidraulike toka;Heterogenost i anizotropija hidrauličke propusnosti;Koncentracija i protok mase;Podjela vodonosnih slojeva (akviferi sa slobodnim vodnim licem, akviferi pod tlakom, akvitardi, obalni i kopneni vodnosnici,…); Podjela geoloških formacija(kontinuirane sredine,raspucale ili frakturirane stijene;dvojna poroznost, krš).;Konceptualni modeli toka i pronosa u podzemlju:Definicija konceptualnih modela;Mjerenja parametara u podzemlju i višerezolucijski koncept skale; Eulerov i Lagrangeov pristup; Euler-Langrangeov model toka i pronosa u podzemlju (npr. traseri i zagađenja), Reaktivni i ne-reaktivni pronos; Stohastički i deterministički pristup.;Modeliranje toka podzemnih voda: Jednadžba kontinuiteta (matematički model), Stacionarno tečenje (strujna mreža i potencijalno strujanje, analitička rješenja, rubni uvjeti), Nestacionarno tečenje (rubni i početni uvjeti, vremenska numerička integracija: Eulerova metoda, Runge-Kutta metode s jednim vremenskim korakom), Testovi crpljenja (Theisovo rješenje, Jacobijeva metoda, numerička rješenja,…); Korištenje numeričkog paketa MODFLOW.;Modeliranje pronosa trasera i zagađenja u podzemnim vodama: Eulerov i Lagrangeov koncept pronosa; Advektivni i disperzivni pronos (mehanička disperzija); Pronos s kemijskim reakcijama; Advekcijsko-disperzijsko-reaktivna jednadžba (Eulerov pristup, rubni i početni uvjeti, klasični numerički postupci, Pecletov broj, numeričke nestabilnosti); Simulacija procesa advekcije (Lagrangeov pristup, „particle tracking“); Simulacija procesa advekcije i disperzije (Lagrangeov pristup, „random walk“); Praktični primjeri analitičkih rješenja; Korištenje numeričkog paketa MODPATH.;Osnove geostatistike i stohastčki pristup modeliranju: Prirodna varijabilnost i modelska nepouzdanost; Definicija variograma i kovarijance; Kriging; Praktični primjeri geostatističkih metoda; Stohastička rješenja diferencijalnih jednadžbi (metoda perturbacije i teorija prvog reda, spektralna metoda, Monte-Carlo metoda); Praktični primjeri jednostavnih stohastičkih rješenja toka i pronosa.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Razumijevanje osnovnih fizikalnih procesa u podzemlju, sposobnost modeliranja toka i pronosa te primjena u upravljanju, zaštiti i eksploataciji podzemnih voda.Oblici provođenja nastave:Predavanja i vježbe.Preduvjeti za upis predmeta:Mehanika fluida, Hidraulika.

Obvezna literatura:[1] Andričević, R., Gotovac, H.: Pronos i tečenje u podzemlju. Interna skripta.[2] Andričević R., Gotovac, H, Ljubenkov, I.: Geostatistika: umijeće prostorne analize, Sveučilište u Splitu, 2006. [3] Zheng C., Bennett, G.: Applied Contaminant Transport Modeling, John Wiley and Sons Inc., 2002.Preporučena dopunska literatura:[1] Ingebritsen, S., Sanford W., Neuzil, C.: Groundwater in geological processes, Cambridge Univ. Press, 2007.[2] de Marsily, G.: Quantitative Hydrogeology: groundwater hydrology for engineers, Academic Press, Inc., 1986.Način provjere znanja i polaganja ispita:Seminarski rad i usmeni ispit.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Disperzni sustavi Semestar: III.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Lavoslav Sekovanić Suradnik: /

35

Cilj predmeta:

Usvojiti temeljna trajna znanja o fizikalnim i kemijskim svojstvima disperznih sustava, posebno: kinetičko molekularne, elektrokinetičke i adsorpcijske pojave, stanje međupovršine, teorija stabilnosti , reologija, modifikacija površine disperznih čestica.

Okvirni sadržaj predmeta:

Otopine, koloidi, suspenzije. Nukleacija i kristalni rast. Anorganski koloidi: minerali glina, silikati, Fe-oksidi (hidroksidi). Struktura i svojstva međupovršina. Brownovo gibanje i sedimentacija. Dijaliza, elektrodijaliza, elektroforeza. Liofobni i liofilni solovi. Međudjelovanje koloidnih čestica: stabilizacija, flokulacija. Schultze-Hardyjevo pravilo, Hofmeisterov niz. Reologija disperznih sustava. Adsorpcijske izoterme. Adsorpcija površinski aktivnih tvari i njihovih smjesa na međupovršinu čvrsta faza/elektrolitna otopina: mehanizam, kinetika. Modifikacija površine disperzne faze. Biokoloidi. Bakterija-nukleacijska matrica, bakterija-koloidni adsorbens. Herbicidne disperzije.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Razumijevanje mehanizma međudjelovanja u sustavu: disperzne (koloidne) čestice/elektrolitna otopina. Prepoznavanje disperznih sustava u okolišu i vještina intervencije u slučaju hazardnog stanja.

Oblici provođenja nastave:Predavanja, vježbe.Preduvjeti za upis predmeta:Matematika III.

Obvezna literatura:[1] Takeo, M.: Disperse Systems, Wainheim.Wiley-VCH Verlag GmbH, 1999.[2] Hiemenz, P.C., Rajagopalan, R.: Principles of Colloid and Surface Chemistry, Marcel Dekker, 1997.[3] Kissa, E.: Dispersions, Marcel Dekker, 1999.Preporučena dopunska literatura:[1] Dobias, D., Qiu, X.: Solid-Liquid dispersions,Marcel Dekker 1999.[2] Goodwin, J.W.: Colloid and Interfaces with Surfactants and Polymers, John Wiley & Sons , 2004.[3] Znanstveni radovi, Lavoslav Sekovanić, bib.irb.hrNačin provjere znanja i polaganja ispita:Kolokvijum, pismeni i usmeni ispit.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Komunikacijske vještine Semestar: III.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Doc.dr.sc. Violeta Vidaček Hainš Suradnik: /

36

Opis kolegija: vidi str. 26

Naziv predmeta: Poslovna ekonomija Semestar: III.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Prof.dr.sc. Damir Rajković Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 25

Naziv predmeta: Betonske konstrukcije Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Zorislav Sorić Suradnik: Prof.dr.sc. Tomislav Kišiček

Opis kolegija: vidi str. 28

Naziv predmeta: Geostatistika Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivan Kovač Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 30

Naziv predmeta: Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom Semestar: III.Broj sati: 1 + 8 (15 P + 120 V) ECTS: 5

Nastavnik: Prof.dr.sc. Lelia Kiš Glavaš Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 49

2.6.1. II. godina – III. zimski semestar, smjer Inženjerstvo okoliša

37

2.6.2. Opis kolegijaNaziv predmeta: Fizikalni čimbenici okoliša Semestar: III.

38

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc. dr. sc. Dinko Vujević Suradnik: Ivana Melnjak,mag.ing.geoing.

Cilj predmeta:

Upoznavanje i povezivanje fizikalnih čimbenika okoliša s njihovim utjecajem na prijamnike u okolišu, tj. njihov opći utjecaj na eko-sustav.

Okvirni sadržaj predmeta:Uvodni dio - temeljni pojmovi. Bitni fizikalni čimbenici okoliša i njihov utjecaj na prijamnike u ovisnosti o njihovim vrijednostima u vremenskom tijeku. Lanac: emisijski izvor - prijenos - prijamnik. Polje koncentracija onečišćujućih tvari. Energetska polja. Glavni dio – fizikalni čimbenici u sastavnicama okoliša. Atmosfera - svojstva bitna za prijenos onečišćujućih tvari i/ili energije. Onečišćenja koja se prenose zrakom. Jednadžba stanja. Temperatura, tlak, gustoća, vlaga; parcijalni tlak; zračenje - njihov specifični utjecaj na bitne prijamnike okoliša. Atmosferski slojevi i njihovi utjecaji. Ruža vjetrova; statički i dinamički uzgon. Uvjeti održanja aerosola, PM-10 i PM-2,5. Buka - rasprostiranje zvučnih valova u zraku. Buka i njene bitne značajke (zvučni tlak, zvučna snaga, referencijska razina); glasnoća, amplitudno-frekventne ovisnosti. Frekventna analiza, skale za vrednovanje razine buke; granične ISO-krivulje. Ekvivalentna razina glasnoće. Polje elektromagnetnih valova - izvori i njihovi utjecaji. Granične vrijednosti. Voda - bitna svojstva u odnosu na raznošenje i opstojnost onečišćujućih tvari i energije. Prijenos mase i energije. Raznošenje toplinske onečišćenosti u vodotokovima i mirnim vodama. Tlo - fizička svojstva o kojima ovisi prijam, akumulacija i mogućnosti ispiranja onečišćujućih tvari.Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Opće kompetencije: Znanje o vrstama i značenju fizikalnih čimbenika okoliša i njihova mogućeg utjecaja na prijamnike/eko-sustav.Posebne kompentencije: Osposobljenost za suradnju na svim razinama razmatranja pitanja o utjecajima fizikalnih čimbenika okoliša na prijamnike/eko-sustav (projektanti, tehnolozi, inspekcija)

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i auditorne vježbe, seminarski rad.

Preduvjeti za upis predmeta:

Matematika III.

Obvezna literatura:

[1] Recenzirana skripta/udžbenik koju je nastavnik dužan osigurati prije početka održavanja nastave[2] Smith,C.: Environmental Physics, Routledge, London, New York, 2001.

Preporučena dopunska literatura:

[1] David H.F. Liu, Bela G. Liptak, Environmental Engineer’s Handbook, Boca Raton, CRC Press, 1999.[2] Manahan, Stanley E: Environmental science, technology and chemistry, Boca Raton, CRC Press, 2000.[3] Feretić, Tomšić, Škanata, Čavlina, Subašić :Elektrane i okoliš, Element, Zagreb, 2000.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismena provjera znanja putem kolokvija i/ili ispita. Usmena provjera znanja cjelokupnog gradiva predmeta. Prezentacija i obrana seminarskog rada izrađenog u okviru auditornih vježbi.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Zaštita abiotskih resursa Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 20 A + 10 S) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Zvjezdana Stančić Suradnik: /

39

Cilj predmeta:

Upoznavanje s posljedicama zagađenja i općenito negativnog djelovanja čovjeka na tlo, vodu i zrak, njihovom zaštitom, te zakonskim propisima vezanim uz navedenu problematiku.

Okvirni sadržaj predmeta:

Tlo. Nastanak tla. Osnovna svojstva tla. Podjela tla. Degradacija. Erozija. Zagađenje tla (pesticidi, mineralna gnojiva, teški metali, i dr.). Zakonski propisi vezani uz zaštitu tla. Institucije u Hrvatskoj koje se bave problematikom tla. Voda. Kategorizacija voda. Vrste zagađenje površinskih voda. Zaštita površinskih voda. Vrste zagađenja podzemnih voda. Zaštita podzemnih voda. Utjecaj zagađenja vode na živi svijet i zdravlje ljudi. Zakonski propisi vezani uz zaštitu voda. Institucije u Hrvatskoj koje se bave problematikom voda.Zrak. Najčešći zagađivači zraka. Promjena klime. Utjecaj zagađenja zraka i promjene klime na ljude i prirodu. Zaštita zraka. Zakonski propisi vezani uz zaštitu zraka. Institucije u Hrvatskoj koje se bave problematikom zraka.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Kroz sadržaj predmeta studenti bi trebali dobiti osnovne informacije o zagađenju tla, vode i zraka; načinima njihove zaštite, zakonskim propisima, te institucijama u Hrvatskoj koje njima upravljaju, vrše praćenje i provode njihovu zaštitu.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, vježbe, seminari.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:[1] Wellburn, A.: Air pollution and climate change. 2nd edition. Pearson Education, Essex., 1994.[2] Scheffer, F., Schachtschabel, P.: Lehrbuch der Bodenkunde. 15. Auflage. Spektrum Akademischer Verlag,

Heidelberg – Berlin, 2002.[3] Casey, T. J.: Unit treatment processes in water and wastewater engeneering. John Wiley & Sons, New York,

1997.Preporučena dopunska literatura:

[1] Internet .

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Dva kolokvija, pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Ekološki modeli Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr sc. Damir Rumenjak Suradnik: Doc.dr sc. Damir Rumenjak Mr. sc. Siniša Štambuk

40

Cilj predmeta:

Upoznavanje s problematikom modeliranja, stjecanja potrebnih znanja i vještina.

Okvirni sadržaj predmeta:

Pojam modela. Osnovni modeli u znanosti. Okolišno inženjerstvo i modeliranje. Osnovni modeli ekološkog modeliranja. modeli transporta utjecaja kroz medije okoliša (voda, atmosfera, tlo). fizikalni i kemijski transport tvari kroz medije okoliša. Modeli utjecaja kroz prostor (elektromagnetski utjecaj, zvuk, vibracije). modeli rizika – modeliranje rizika iznenadnih događaja i rizika izlaganja. modeli ekoloških sustava - modeli rasta i modeli interakcija vrsta. Stabilnost ekoloških sustava. socioekonomski modeli (modeli utjecaja na društvene sustave). Pojam modela društvene fizike. konceptualni modeli utjecaja. Pomoćni modeli: modeli neizvjesnosti, od stohastičkih modela do drugih koncepata neizvjesnosti, ekonomski modeli. modeli odlučivanja. Ostale podjele modela bitne za zaštitu okoliša: modeli za predviđanje utjecaja, modeli za praćenje utjecaja. izbor modela. Ograničenja primjene modela.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Primjena modela u zaštiti okoliša i okolišnom projektiranju, sposobnost odgovarajućeg izbora modela, prepoznavanje uvjeta i ograničenja za korištenje modela.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Mihelcic J.R., Zimmerman J.B.: Environmental Engineering-Fundamentals, Sustainability, Design, John Wiley & Sons, 2010.

[2] Schmitz R.: Ecological Models and Dynamics- an interactive textbook, Garland science, New York, 2009.[3] Feretić D. i sur.: Elektrane i okoliš, Element, Zagreb, 2000.

Preporučena dopunska literatura:

[1] S. Nikolić i N. Trinajstić: Kemija u industriji 49, broj 6, 2000. [2] D.D. Reible: Fundamentals of Environmental engineering, Springer&Lewis Publishers, 1999.[3] L. Ortolano: Environmental Regulation and Impact assessment, J. Wiley&Sons, 1997.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Usmeno, pismeno rješavanje zadataka.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

41

Naziv predmeta: Poslovna ekonomija Semestar: III.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Prof.dr.sc. Damir Rajković Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 25

Naziv predmeta: Komunikacijske vještine Semestar: III.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Doc.dr.sc. Violeta Vidaček Hainš Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 26

Naziv predmeta: Geostatistika Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivan Kovač Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 30

Naziv predmeta: Betonske konstrukcije Semestar: III.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Zorislav Sorić Suradnik: Prof.dr.sc. Tomislav Kišiček

Opis kolegija: vidi str. 28

Naziv predmeta: Disperzni sustavi Semestar: III.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Lavoslav Sekovanić Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 35

3. U ljetnom semestru akademske godine 2013./2014. na prvoj i drugoj godini sveučilišnog diplomskog studija Geoinženjerstva izvodit će se nastava iz sljedećih predmeta:

42

3.1.1. I. godina – II. ljetni semestar, smjer Geotehnika

3.1.2. Opis kolegijaNaziv predmeta: Teorija konstrukcija Semestar: II.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

43

Nastavnik: Prof. dr. sc. Krešo Ivandić Suradnik: Marija Đurinek, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Stjecanje osnovnih znanja o statičkoj analizi složenih štapnih ravninskih nosivih sustava.

Okvirni sadržaj predmeta:

Klasifikacija štapnih sustava. Proračun složenih statički određenih štapnih sustava. Proračun statički neodređenih štapnih sustava; metoda sila, metoda pomaka, iterativno rješavanje. Utjecajne funkcije. Diferencijalna jednadžba ploče. Osnovno o metodi konačnih elemenata. Osnovno o automatskom proračunu složenih nosivih sustava.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Razvija se kreativan i kritički pristup rješavanju složenih inženjerskih zadataka. Stječe se vještina efikasnog ručnog rješavanja manjih zadataka. Stječe se opća informacija o mogućnostima primjene automatskog proračuna.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Pisani materijali sa predavanja dostupni na Merlin e-learning sustavu.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Simović, V.: Građevna statika I, Građevinski institut, Zagreb 1988.[2] Anđelić, M.: Građevna statika II, Građevinski fakultet, Zagreb 2005.[3] Sorić, J.: Metoda konačnih elemenata, Tehnička knjiga, Zagreb 2004.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

U toku semestra svaki student mora riješiti i kolokvirati tri individualna zadatka. Točno riješeni i uspješno kolokvirani, priznaju se kao položeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Uvod u znanstveni rad Semestar: II.Broj sati: 2 + 0 (30 P) ECTS: 2

44

Nastavnik: Prof. dr. sc. Mladen Božičević Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznati studenta s metodama i tehnikama znanstvenog rada te s načinima pisanja znanstvenih radova i prezentiranja rezultata istraživanja znanstvenoj javnosti.

Okvirni sadržaj predmeta:

Znanost i znanstvenoistraživački rad. Komponente znanstvenog rada. Metode i tehnike znanstvenog istraživanja. Obrada rezultata znanstvenog istraživanja. Prikupljanje i korištenje znanstvenih informacija, citiranje literature. Znanstvena komunikacija. Pisanje znanstvenog i stručnog rada, znanstveni stil pisanja. Objavljivanje i ocjenjivanje znanstvenog rada. Pripremanje plakata i predavanja, sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Student stječe osnovna znanja potrebna za pripremu i pisanje znanstvenog rada, praćenje znanstvene literature i prezentiranje rezultata istraživanja.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, prezentacija i analiza studentskih radova.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet, Rijeka, 2000.[2] Silobrčić, V.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Medicinska naklada, Zagreb, 1998.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Kniewald, J.: Metodika znanstvenog rada, Multigraf, Zagreb, 1993.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Izrada i prezentacija seminarskog rada tijekom semestra. Na usmenom ispitu student potvrđuje ili povećava ocjenudobivenu iz seminarskog rada. Izrada dodatnog stručnog rada može poslužiti kao zamjena za usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Geotehnička opažanja Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Stjepan Strelec Suradnik: Dr.sc. Mario Gazdek

45

Cilj predmeta:

Upoznavanje temeljnih principa, metoda, tehnologija i standarda za geotehnička opažanja.Izbor, planiranje i primjena mjerenja koja omogućuju kvalitetnu ocjenu stanja tla i stijena i praćenje ponašanja geotehničke konstrukcije ili zahvata.

Okvirni sadržaj predmeta:

Programiranje i planiranje sustava terenskih mjerenja: namjena, vrste, ograničenja, instalacija, registracija, interpretacija. Oprema i uređaji za opažanja tijekom izvođenja geotehničke konstrukcije i kontrolna mjerenja. Specifikacija mjernih svojstava uređaja. Rukovanje s mjernom opremom: postavljanje, umjeravanje, mjerenje, održavanje. Kalibracija i testiranje. Programska podrška za mjerne uređaje. Metode mjerenja. Primjena, točnost, preciznost, rezolucija, osjetljivost, ograničenost. Osjetila, mjerne jedinice i sustavi prijenosa podataka. Vrste osjetila i vrste mjerenja: razina podzemne vode, tlak podzemne vode, naprezanje, opterećenje, pomak, deformacija, zbijenost, integritet, temperatura. Vrste uređaja za in situ mjerenja: presiometri, dilatometri, deformetri, mikrometri, klinometri, inklinometri, uređaji za mjerenje pukotina, uređaji za ispitivanje integriteta pilota. Vrste mjerenja prema geotehničkoj ili građevinskoj konstrukciji: bušotine, iskopi, nasipi, brane, pokosi, podzemne prostorije, tuneli, piloti. Preporuke, normativi i standardi za mjerenje. Ocjena izvedivosti, procjena i osiguranje kvalitete podataka mjerenja. Obrada, interpretacija, prezentacija i izrada izvještaja o mjerenju.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Iskustvo u planiranju, prikupljanu, mjerenju i obradi podataka. Interpretacija, prezentacija i izrada izvještaja za kontrolu i korekciju geotehničke konstrukcije.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne vježbe, terenska i laboratorijska mjerenja, seminarski radovi.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Dunnicliff, J.: Geotechnical Instrumentation for Monitoring Field Performance, Wiley-Interscience, 1988.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Hunt, R. E.: Geotechnical Engineering Investigation Handbook. Second Edition, CRC, 2005.[2] Mayne, P. W., Christopher, B. R., DeJong, J.:Manual on Subsurface Investigations (Geotechnical Site

Characterization). Fed. Highway Admin. Washington, DC., 2001.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Kolokviji. Pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Nasute građevine Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof. dr. sc. Krešo Ivandić Suradnik: Mirna Amadori, dipl.ing.

46

Cilj predmeta:

Upoznavanje s osnovnim postupcima u projektiranju, građenju, opažanju i održavanju nasutih građevina.

Okvirni sadržaj predmeta:

Uvodno predavanje s opisom nastavne cjeline. Vrste i dijelovi nasutih građevina. Istražni radovi. Izbor materijala za nasute građevine i način ugradnje. Hidrotehnički nasipi. Nasute brane. Temeljenje nasute brane i hidraulička stabilnost. Dreniranje i otješnjenje nasutih građevina. Proračun stabilnosti i deformacija nasutih brana. Građenje nasutih građevina. Seizmička stabilnost. Pojave nestabilnosti, oštećenja i rušenja nasutih brana. Tehničko promatranje i održavanje nasutih građevina.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Sudjelovanje u timskom radu pri odabiru lokacije i tipa nasute građevine, provođenje hidrauličkih i geostatičkih analiza, kontrola ugradnje zemljanih materijala, provedba opažanja.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i auditorne vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Nonveiller, E.: Nasute brane - projektiranje i građenje, Školska knjiga, Zagreb, 1983.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Kutzner, C.: Earth and Rockfill Dams - Principles of Design and Construction, Balkema, 1997.[2] Seepage analysis and control for dams, U.S. Army Corps of Engineers, Washington, EM 1110-2-1901, 1986.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni ispit, usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Geotehničko projektiranje Semestar: II.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15A ) ECTS: 5

47

Nastavnik: Prof.dr.sc. Božo Soldo Suradnik: Mr.sc. Krešimir Agnezović

Cilj predmeta:

Programiranje, prikupljanje i obrada geotehničkih podataka. Pravilnici, norme. Cjelovito sagledavanje i analiza prikupljenih geotehničkih podataka. Uočavanje geotehničkih problema i analiza mogućih rješenja.

Okvirni sadržaj predmeta:

Eurocod 7. Opća pravila. Istraživanje i ispitivanje tla. Geotehničke kategorije. Pet graničnih stanja nosivosti. Četiri načina projektiranja. Tri projektna pristupa. Granično stanje uporabivosti. Karakteristične vrijednosti. Procjena i izrada popisa geotehničkih problema u sklopu projektiranog objekta. Faze istražnih radova: prikupljanje postojećih geotehničkih podataka, prethodni i istražni radovi. Programiranje geotehničkih istražnih radova po fazama i alternativnim rješenjima. Obrada geotehničkih podloga i podataka. Izrada projektnog geotehničkog profila tla. Izbor projektnih parametara i njihovih graničnih vrijednosti. Gradiva u geotehničkim objektima i njihova svojstva. Odnosi tla i podzemne vode s gradivima objekta. Alternative geotehničkih rješenja i njihovo vrednovanje s gospodarskog i tehničkog gledišta. Problemi i procjena mogućih iznenađenja. Ocjena alternativnih rješenja kroz mogućnost i vrstu sanacijskih zahvata. Fazna izgradnja i postepena pojačanja. Norme, propisi i preporuke u geotehničkom projektiranju. Sadržaj geotehničkih projekata. Nadzor nad geotehničkim istražnim radovima i izvedbom geotehničkih objekata. Opažanje geotehničkih objekata. Problemi revizije geotehničkih objekata te geotehničkih studija i elaborata.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Geotehničko projektiranje prema Eurocodu. Kritičko ocjenjivanje podataka dobivenih istražnim radovima. Ocjenjivanja i usporedba projektnih rješenja. Postupak izbora optimalnog rješenja.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, vježbe, seminarski radovi.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Eurocode 7[2] Skripta predmetnog nastavnika

Preporučena dopunska literatura:

[1] Propisi, standardi i preporuke pojedinih zemalja (DIN-Njemačka, BS-Engleska, SNIP-Rusija, Earth Manual-SAD, Canadien Foundation Engineering Manual- Kanada).

[2] Novoizašli priručnici i članci koje preporuči predmetni nastavnik.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski radovi, te usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Projektiranje u rudarstvu Semestar: II.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Prof.dr.sc. Josip Mesec Suradnik: Denis Težak, dipl.ing.

48

Cilj predmeta:

Upoznati studente sa značajem i svrhom rudarskog projektiranja, zakonskim okvirom u RH, razradom projektne dokumentacije i načelima te metodama rudarskog projektiranja.

Okvirni sadržaj predmeta:

OPĆENITO O RUDARSKOM PROJEKTIRANJU (Važnost i svrha projektiranja općenito, rudarski projekti za koje se izrađuju projekti, samostalan ili timski rad na projektiranju, ciljevi i osvrt na rudarsko projektiranje u inozemnoj praksi); ZAKONSKI OKVIR U REPUBLICI HRVATSKOJ (Vrste i sadržaj rudarskih projekata; Glavni rudarski projekt: Dopunski rudarski projekt; Pojednostavljeni rudarski projekt; Stručna sprema odgovornog projektanta i projektanata suradnika); PROJEKTNA ZADAĆA; RAZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE (Ulazni podaci o rezervama mineralnih sirovina, morfološkim, inženjersko-geološkim, geotehničkim i ostalim relevantnim podacima za projektiranje; Odabir metode i tehnologije otkopavanja; Geometrijska razrada projekta, varijante i konačni odabir; Analiza tehnološkog procesa – proračuni kapaciteta, normativi utroška energenata, gospodarski efekti; Rudarsko projektiranje i okoliš – svođenje štetnih utjecaja u dopuštene granice, postupak s otkopanim prostorima, oblikovanje i prenamjena); UDIO ZNANSTVENOG RADA U RUDARSKOM PROJEKTIRANJU; PRIMJENA RAČUNALNIH PROGRAMA U PROJEKTIRANJU (Mogućnost primjene računalnih programa u rudarskom projektiranju općenito; Kreiranje 2D i 3D modela ležišta te površinskih i podzemnih kopova u pojedinim koracima otkopavanja te završetkom rudarskih radova do konačnih kontura kopova).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Načini korištenja zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti rudarstva, odluka u izboru predloženih varijanti razrade površinskih ili podzemnih kopova, kreiranje 2D i 3D modela ležišta, površinskih i podzemnih kopova mineralnih sirovina.Oblici provođenja nastave: Predavanja i vježbe uz primjenu niza izrađene i dostupne projektne dokumentacije te računalnog programiranja

Preduvjeti za upis predmeta: Stabilnost kosina.

Obvezna literatura:

[1] Mesec, J.: Mineralne sirovine, vrste i načini dobivanja, GF, Varaždin, 2009.[2] Abramović, V., Perić, B.: Projektiranje u rudarstvu Šk. Knjiga Zg, 1996.[3] Živković, S., Vrkljan, D.: Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, RGN, Zg, 2003.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Alford, G.G., Whittle, J. (1986): Application of Lerchs-Grossman Pit Optimisation to the Design of Open Pit Mines, Open Pit Mining Conference, Calgary, Canada , pp.201-207.[2] Drebenstedt, C., Grafe, R., Schwerdtner, A. (2000): Visualisierung von Bergbau-Software mit Stereoskopischem 3DDisplay, I. International Konferenz – Braunkohle in Europa, Vortrag 8, Freiberg, Germany.[3] Knežicek, T. (1995): Računarske i softverske metode projektovanja površinskih kopova, Zbornik radova Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, Tuzla, BiH, str.28-36. [4] Whittle, J. (1989): The Facts and Fallacies of Open Pit Optimisation, Whittle Programming Pty.Ltd., Australia.[5] Whittle, J. (1988): Beyond Optimisation in Open Pit Design, First Canadian Conference on Computer Application in the Mineral Industry, Quebec, Canada, pp.331-337.[6] Wright, A. (1987): The Use of Dynamic Programming for Open Pit Mine Design, Some practical implications. Mining Science and Technology, No.4, Elsevier Science Publishers, Netherlands, pp.97-104.

Način provjere znanja i polaganja ispita: Pismeno – rješavanjem konkretne projektne zadaće; Usmeno – raspravom o projektnom rješenjuNačin praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe: Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

49

Naziv predmeta: Podzemne prostorije Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Josip Mesec Suradnik: Denis Težak, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Upoznati studente sa poviješću i budućnošću podzemne gradnje, rizicima, vrstama i metodama građenja tunela.

Okvirni sadržaj predmeta:

1.OPĆENITO O PODZEMNOJ GRADNJI (Uvod, Povijest podzemne gradnje, Definicija i klasifikacija tunela, Klasifikacija tunela s obzirom na namjenu i na zahtjevanu sigurnost, Budućnost podzemne gradnje, Rizici, Rekordi u podzemnoj gradnji) 2.POSEBNE METODE GRAĐENJA TUNELA (Lažni tuneli (cut and cover tunells), Uronjeni tuneli, Iskop pod zaštitom dijafragme) 3.PRINCIPI I TEHNIKE ISKOPA (Miniranje – prespliting, glatko miniranje, Strojni iskop – Tunnel Boring Machines, Strojevi sa pokretnom glavom, Raise borer, Blind shaft borer, Mikrotuneli, Iskop rezanjem stijena, Iskop hidrauličkim čekičima i hidrauličkim lopatama, Hidrauličko rezanje stijena, Korištenje ekspanzivnih materija za razaranje stijena, 4. NOVA AUSTRIJSKA TUNELSKA METODA – NATM (Tunelogradnja prije NATM, Dostignuća u tunelogradnji i mehanici stijena koji su pogodovali pojavi NATM, Principi NATM,) 5. RUDNIČKE PODZEMNE PROSTORIJE (Otvaranje, Priprema, Otkopavanje, Otprema, Vjetrenje rudnika, Odvodnjavanje i zaštita od prodora vode te plavljenja rudnika) 6. METROI - Londonski metro (underground).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Stjecanje znanja iz rudarske, građevinske i geotehničke struke.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Vrkljan I., Općenito o podzemnoj gradnji, Internet.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Barton, N.R., Lien, R., Lunde, J.: Engineering classification of rock masses for the design of tunnel support. Rock Mech. 6(4), 189-239. ; 1974.

[2] Jodl, H.,G.: Modern Tunnelling-Why?, IACES (International Associations of Civil Engineering Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995.

[3] Mesec. J.: Mineralne sirovine, vrste i načini dobivanja, GF, Varaždin, 2009.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Dva kolokvija tijekom semestra i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

50

Naziv predmeta: Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom Semestar: II.

51

Broj sati: 1 + 8 (15P + 120 V) ECTS: 5

Nastavnik: Prof.dr.sc. Lelia Kiš - Glavaš Suradnik: /

Cilj predmeta:

Edukacija akademskog sveučilišnog osoblja o specifičnim potrebama studenata s invaliditetom, te razvoj internetske stranice koja će nuditi javno dostupnu knjižnicu stručnih i edukativnih materijala

Okvirni sadržaj predmeta:

Cilj predmeta je izjednačavanje mogućnosti obrazovanja za studente s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj na institucionalnoj i nacionalnoj razini. Jedan od vrlo važnih ishoda predmeta je prijedlog nacionalnog dokumenta kojim se jasno određuju standardi i smjernice u razvoju visokoga obrazovanja studentima s invaliditetom. Takava edukacija preduvjet je postizanja jednakih standarda pristupačnosti visokoga obrazovanja na nacionalnoj razini.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Stjecanje znanja za studente s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj na institucionalnoj i nacionalnoj razini. Oblici provođenja nastave:

Predavanja i vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Sociologija.

Obvezna literatura:

Preporučena dopunska literatura:

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Dva kolokvija tijekom semestra i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

3.2.1. I. godina – II. ljetni semestar, smjer Hidrotehnika

52

3.2.2. Opis kolegija

53

Naziv predmeta: Hidrogeokemija Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 10 A + 10 L + 5 T + 5 S) ECTS: 6

Nastavnik: Prof. dr. sc. Sanja Kapelj Suradnik: Dragana Dogančić, dip.ing.

Cilj predmeta:

Primjena hidrogeokemije u istraživanju voda i tala u inženjerstvu okoliša, istraživanju podzemnih i površinskih voda i njihovoj zaštiti.

Okvirni sadržaj predmeta:

Osnovni principi hidrogeokemije: nastanak kemijskog sastava prirodnih voda, sastav oborina, površinskih i podzemnih voda; fizikalna svojstva vode, kemizam, izotopni sastav; termodinamičke osnove ravnoteže u vodenim otopinama; Prirodni radioaktivni i stabilni izotopi u tlu, površinskim i podzemnim vodama - izotopi ugljika,kisika, vodika, sumpora i dušika (14C, 3H, 18O, D, 13C, 34S, 15N); Odnosi voda - tlo - stijena: reakcije u zasićenoj i nezasićenoj zoni vodonosnika, utjecaj zaslanjenja različitog porijekla; geokemijski tipovi voda; Osnove geokemijskog modeliranja procesa u prirodnim vodama (modeli specijacija, modeli ravnoteže masa i modeli reakcijskih puteva).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Metode i tehnike primijenjenih hidrogeokemijskih istraživanja i geokemijsko modeliranje.

Oblici provođenja nastave:

Stalno ispitivanje usvojenog znanja kroz zadaće, kolokvije i praktičnu nastavu u laboratoriju.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Levačić, E.: Osnove geokemije voda Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet Varaždin, 1997., 232 str.[2] Appelo, C.A.J., Postma, D.: Geochemistry, groundwater and pollution. Balkema, Rotterdam, 1994., 534 str.[3] Kapelj, S.: Materijali za kolegij, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Preporučena dopunska literatura:[1] Mazor, E.: Chemical and Isotopic Groundwater Hydrology, 3rd edition, Marcel Dekker Inc., New Yorl, Basel,

2004.,453 str.[2] Parkhurst, D.L.: PHREEQC- computer program for speciation, reaction-path, advective-transport and inverse

geochemical calculations. Water-Resources Investigations Report 95-4227, USGS, Lakewood, Colorado, 1995.[3] Plummer, L.N., Prestemon, E.C., Parkhurst , D.L.: An interactive code (NETPATH) for modelling net geochemical

reactions along flow path, Version 2.0. USGS Water-Resources Investigation Report 94-4169, Reston, Virginia, 1994.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni ispit, usmeni ispit prema prosudbi nastavnika ili na zahtjev studenta.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

54

Naziv predmeta: Upravljanje kakvoćom voda Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Anita Ptiček Siročić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Razumijevanje osnovnih principa tehnika, metoda i dizajna monitoringa kakvoće voda povezana sa zaštitom vodnih zaliha i njihovog ekološkog stanja.

Okvirni sadržaj predmeta:

Standardi kakvoće vode u Hrvatskoj i EU (pitka voda, površinska voda, podzemna voda, morska voda, voda za navodnjavanje, itd.); Izvori onečišćenja, mehanizmi onečišćenja voda i njihov efekt; Terenska mjerenja voda; Postupci i tehnike uzorkovanja za različite tvari; Konzerviranje, skladištenje i transport uzoraka; Laboratorijski certifikati; Objekti monitoringa kakvoće voda (instrumenti, monitoring stanice, monitoring bušotine, monitoring sustavi na više razina itd.); Dizajn mreže monitoringa za površinske i podzemne vode - hidrološki i hidrogeološki kriteriji; Optimalizacija sustava monitoringa - prostorna i vremenska učestalost; Standardi zaštite voda i implementacija; Kriteriji opasnosti i rizika za ocjenu utjecaja na kakvoću vode.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Praktičan trening iz različitih razina sustava motrenja kakvoće voda.

Oblici provođenja nastave:

Nastava će uključivati stalno ispitivanje usvojenog znanja kroz zadaće, kolokvije, praktičnu nastavu u laboratoriju i na terenu i seminarske radove. Uvjet za potpis je pozitivna kompozitna ocjena praćenja nastave (zadaće, kolokviji, praktična nastava i kratki seminarski radovi ).

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Mayer, D.: Voda od nastanka do upotrebe, Prosvjeta, 2004.[2] Tušar, B.: Ispuštanje i pročišćavanje otpadne vode, Croatia knjiga, 2004.[3] Predavanja u POWER POINT-u i skripte u pdf formatu.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Boulding, R.J.: Practical Handbook of Soil, Vadose Zone and Groundwater Contamination - Assessment, Prevention, and Remediation. Lewis Publishers, 948 p., 1995.

[2] Nielsen, M.D.: Practical Handbook of Environmental Site Characterization and Ground Water Monitoring, second ed., 2007.

[3] Hrvatska zakonska regulativa, Direktive o vodama EU i prateća dokumentacija.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni ispit, usmeni ispit prema prosudbi nastavnika ili na zahtjev studenta.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Regulacije Semestar: II.

55

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc. dr. sc. Danko Biondić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Osposobiti buduće inženjere za izradu studija, projektiranje, nadzor i provedbu mjera preventivne zaštite i operativne obrane od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.

Okvirni sadržaj predmeta:

Uvodno predavanje o zaštiti od štetnog djelovanja voda, Vrste poplava i rizici od poplava, Građevinske i ne-građevinske mjere preventivne zaštite od poplava, Regulacijske i zaštitne vodne građevine, Hidrološko prognoziranje i automatski dojavni sustavi, Operativna obrana od poplava, Zaštita od erozija i bujica.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Postizanje visoke razine znanja u području riječnog inženjeringa - reguliranja vodnih tokova i bujica. Osposobljenost za izradu studija, projektiranje, nadzor i provedbu mjera preventivne zaštite i operativne obrane od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne i konstruktivne vježbe, seminarski rad.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Biondić, D.: Predavanja na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Svetličić, E.: Otvoreni vodotoci - regulacije, udžbenik, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1987.[2] Strategija upravljanja vodama.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski radovi, pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Melioracije Semestar: II.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

56

Nastavnik: Doc. dr. sc. Danko Biondić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Osposobiti buduće inženjere za izradu studija, projektiranje, nadzor, građenje i upravljanje sustavima melioracijske odvodnje i navodnjavanja.

Okvirni sadržaj predmeta:

Uvodno predavanje o hidrotehničkim melioracijama, Vodna bilanca i potrebe kultura za vodom, Podloge za projektiranje hidrotehničkih melioracija, Zaštita melioracijskog područja od vanjskih voda, Površinska odvodnja, Građevine na kanalskoj mreži, Podzemna odvodnja - dreniranje, Navodnjavanje zemljišta.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Postizanje visoke razine znanja u području hidrotehničkih melioracija. Osposobljenost za izradu studija, projektiranje, nadzor, građenje i upravljanje sustavima melioracijske odvodnje i navodnjavanja.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne i konstruktivne vježbe, seminarski rad.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Biondić, D.: Predavanja na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje: Priručnici za hidrotehničke melioracije.[2] Nacionalni program navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski radovi, pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Krški vodni resursi Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof. dr. sc. Ranko Biondić Suradnik: Dr. sc. Hrvoje Meaški

57

Cilj predmeta:

Krški vodonosnici u Hrvatskoj imaju posebnu vrijednost kao strateška rezerva pitke vode budućeg razvoja države s izgledima da jedan dio te vode dobije komercijalne vrijednosti kao izvozni produkt. To je prirodni sustav u kojem su smješteni svi naši nacionalni parkovi, ali je ujedno i prostor visokog opterećenja i prirodne ranjivosti. Studenti imaju priliku dobiti specifično znanje, po kojima smo i u svijetu poznati.

Okvirni sadržaj predmeta:

Uvod. Osnovne geološke karakteristike krških terena. Osnovne karakteristike krških vodonosnika. Metode istraživanja krških vodonosnika. Upravljanje priobalnim krškim vodonosnicima. Iskustva zemalja EU u zaštiti krških vodonosnika. Hrvatski pristup zaštiti ,kriteriji. Zahvati podzemne vode. Trasiranja podzemnih tokova.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Razvijaju se specifična znanja o krškim vodonosnicima - specijalist za istraživanje i korištenje krških vodnih resursa.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja uz sudjelovanje profesora iz Italije i Slovenije. Prikaz primjene inženjerskih tehničkih zahvata u krškim vodonosnicima na vježbama u kabinetu i na terenu. Zajedničke terenske vježbe sa studentima drugih zemalja.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:[1] Biondić, B., Biondić, R.: State of seawater intrusion of the Croatian coast // Coastal aquifers intrusion technology:

Mediterranean countries / Lopez-Geta, Juan Antonio; de Dios Gomez, Juan; de la Orden, Jose (ur.). Madrid : Instituto Geologico y Minero de Espana (IGME, Geological Survey, 225-238., 2003.

[2] Biondić, B., Marinos, P. et al: Karst Water Engineering. EU COST 621 action final report Management of Coastal Karstic Aquifers (ed: Tulipano, L.), Bruxelles, 2003.

[3] Zwaliku, F. et all: Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers, EU COST Action 620, Bruxelles, 2004.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Biondić, B., Dukarić, F., Kuhta, M., Biondić, R.: Hydrogeological exploration of the Rječina river spring in the Dinaric Karst. // Geologia Croatica : Journal of the Institute of Geology Zagreb and the Croatian Geological Society. 50, 2; 279-288, 1997.

[2] Biondić, B.: Karst groundwater protection : the case of the Rijeka region, Croatia. // Acta Carsologica. 29, 1; 33-46, Ljubljana, 2000.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni i usmeni ispit, seminarski radovi.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Uvod u znanstveni rad Semestar: II.Broj sati: 2 + 0 (30 P) ECTS:

Nastavnik: Prof.dr.sc. Mladen Božičević Suradnik: /

58

Opis kolegija: vidi str. 44

Naziv predmeta: Nasute građevine Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Prof.dr.sc. Krešo Ivandić Suradnik: Mirna Amadori, dipl.ing.

Opis kolegija: vidi str. 46

3.3.1. I. godina – II. ljetni semestar, smjer Inženjerstvo okoliša

59

3.3.2. Opis kolegija

60

Naziv predmeta: Mikrobiologija okoliša Semestar: II.

61

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 L) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Zvjezdana Stančić Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje s najvažnijim grupama mikroorganizama, ulogom mikroorganizama u različitim tipovima ekosustava, te s osnovnim tehnikama rada u mikrobiološkom laboratoriju.

Okvirni sadržaj predmeta:

Definicija mikrobiologije. Podjela mikroorganizama. Virusi: građa virusa, njihova svojstva, osnovni predstavnici, djelovanje u okolišu. Bakterije: osnovna građa, svojstva, najčešće bolesti uzrokovane bakterijama, osnovni predstavnici, djelovanje bakterija u okolišu. Prabakterije: građa, svojstva, uloga u okolišu. Opće osobine gljiva; kvasci: građa, najčešći predstavnici; plijesni: građa, najčešći predstavnici, uloga u okolišu. Alge: građa, podjela, osnovni predstavnici, ekologija algi i njihova uloga u okolišu. Praživotinje: građa, svojstva, podjela, bolesti uzrokovane praživotinjama, uloga u okolišu. Biogeokemijski ciklusi ugljika, vodika, kisika, dušika, sumpora i fosfora u prirodi. Mikrobiologija voda: podjela voda, uloga mikroorganizama u različitim vodenim ekosustavima, voda za piće i mikroorganizmi, otpadne vode i mikroorganizmi, podzemne vode, poplavne vode. Mikrobiologija tla: najčešće skupine mikroorganizama u tlu i njihova uloga. Mikrobiologija zraka: najčešće skupine mikroorganizama u zraku i utjecaj na ljudsko zdravlje. Bioremedijacija nafte i plastike uz pomoć mikroorganizama.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Prepoznavanje nekih procesa uzrokovanih djelovanjem mikroorganizama u prirodi. Stjecanje spoznaja o važnosti očuvanja zajednica mikroorganizama u prirodnim ekosustavima; mogućnostima korištenja pojedinih vrsta u obradi otpada i otpadnih voda, raznim granama industrije; te uočavanje opasnosti od patogenih mikroorganizama i poznavanje načina njihovog prijenosa.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i laboratorijske vježbe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:[1] Prescott, L. M., Harley, J. P., Klein, D. A.: Microbiology. Wm C. Brown Publishers, Boston, 1996.[2] Duraković, S., Redžepović, S.: Uvod u opću mikrobiologiju. Kugler, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,

2002.[3] Stlinović, B., Hrenović, J.: Praktikum iz mikrobiologije. Kugler, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009.Preporučena dopunska literatura:[1] Duraković, S.: Primjenjena mikrobiologija. Prehrambeno tehnološki inženjering / Znanstveno stručna biblioteka,

Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.[2] Hurst, C. J. Manual of Environmental Microbiology. ASM Press and Sinauer Associations, New York, 1997.[3] McEldowney, S., Hardman, D. J., Waite, S. Pollution: Ecology and Biotreatment, Longman Scientific & Technical,

Essex, 1993.Način provjere znanja i polaganja ispita:

Dva kolokvija, pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Gospodarenje otpadom Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30A) ECTS: 5

62

Nastavnik: Doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić Suradnik: Ivana Melnjak,mag.ing.geoing.

Cilj predmeta:

Predavanjima i vježbama iz predmeta „Gospodarenje otpadom“ studentima će se ukazati na važnost i probleme zbrinjavanja otpadom te načine i trendove zbrinjavanja otpada.

Okvirni sadržaj predmeta:

Definicija, porijeklo, gospodarenje, podjela prema vrsti, nastanku i svojstvima. Inertni otpad, industrijski i neopasni otpad, opasni otpad, posebne kategorije otpada: nastanak, štetnosti, količine, obrada, recikliranje, korištenje, i načini zbrinjavanja. Komunalni otpad: izvori, količine i sastav. Načini zbrinjavanja otpada: sanitarno odlaganje, termička obrada, spaljivanje, suspaljivanje, piroliza, rasplinjavanje, plazmom, kompostiranje, mehaničko biološka obrada otpada. Sanitarno odlagaliošte komunalnog otpada: osnovni principi sanitarnog odlaganja; tijelo odlagališta; prikupljanje, pročišćavanje zbrinjavanja procjednih i oborinskih voda; nastanak, sastav korištenje i zbrinjavanje odlagališnog plina; pomoćni objekti. Sanacija odlagališta: izmiještanje, preslagivanje i inkapsuliranje. Objekti za zbrinjavanje otpada: pretovarna stanica, reciklažno dvorište, centar za zbrinjavanje otpada, postrojenja za biološku, mehaničku i termičku obradu otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Mehanička svojstva neobrađenog i obrađenog otpada te korištenje u graditeljstvu. Sanacija površina onečišćenih otpadom: izmiještanje, preslagivanje ionkapsuliranje. Svjetska i domaća iskustva; trendovi u gospodarenju otpadom. Strategija i plan gospodarenja otpadom, aktualni i lokalni problemi gospodarenja otpadom RH i lokalne zajednice. Regulativa: aktualna predmetna europska i domaća regulativa.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Sagledavanje problema i mogućnosti gospodarenja otpadom; Rukovođenje globalnim i lokalnim sustavima gospodarenja otpadom te projektiranje vođenje i nadzor pojedinih segmenata istih.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, auditorne i terenske vježbe, seminarski rad.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Materijali postavljeni na web stranici fakulteta za dotični kolegij i bilješke sa predavanja.[2] Milanović, Z.: Deponij, trajno odlaganje otpada, Zagreb, 1992.[3] Sredojević, J.: Obrada i deponiranje otpada, Univerzitet u Sarajevu, Mašinski fakultet u Zenici, 2003.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Reinhardt, D.R., Townsend, T.G.: Landfill Bioreactor design and Operation, Lewis publishers, 1998.[2] Časopis: Gospodarstvo i okoliš; web stranice MZOPU (otpad) i AZO.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni ispit-kolokviji, usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Mehanička i biološka obrada otpada Semestar: II.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

63

Nastavnik: Doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić Suradnik: Doc.dr.sc. Igor Petrović

Cilj predmeta:

Upoznavanje sa značajkama različitih vrsta otpada, te aparatima i postupcima obrade pojedinih vrsta otpada.

Okvirni sadržaj predmeta:

Predavanja: Klasifikacija otpada prema nastanku, vrsti te fizičko-mehaničkim i kemijskim značajkama. Utjecaj fizičko-mehaničkih značajki, granulometrijskog sastava i sraslosti materijalnih komponenti na recikličnost. Sitnjenje, klasiranje, separiranje, sortiranje i okrupnjavanje. Principi, aparati i postupci. Recikliranje komunalnog i građevinskog otpada, plastike, stakla, metala i elektroničkog otpada. Obrada komunalnih otpadnih voda (mehanička i biološka). Kompostiranje. Termička obrada (sušenje, spaljivanje, piroliza). Vježbe: Seminarska obrada zadanih tema. Prikaz pojedinih postrojenja za obradu otpada putem video zapisa i na terenu.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Stjecanje znanja potrebnog za rad na postrojenjima za obradu otpada.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, seminarski radovi i konzultacije.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Lund, H.F.: Recycling handbook. McGraw-Hill, New York 1993.[2] Bilitewsky, B.& Co.: Abfallwirtschaft. Springer Verlag, Berlin 2000.[3] Tedeschi, S.: Zaštita voda. HDGI, Zagreb 1997.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Zbornik radova: Simpozij gospodarenje otpadom, (I-IX), Gospodarstvo i okoliš d.o.o., Zagreb.[2] Časopis: Gospodarstvo i okoliš. Gospodarstvo i okoliš d.o.o., Zagreb.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Hidrogeokemija Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 10 A + 10 L + 5 T + 5 S) ECTS: 6

Nastavnik: Prof. dr. sc. Sanja Kapelj Suradnik: Dragana Dogančić, dip.ing.

64

Opis kolegija: vidi str. 52

Naziv predmeta: Upravljanje kakvoćom voda Semestar: II.Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Anita Ptiček Siročić Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 53

Naziv predmeta: Uvod u znanstveni rad Semestar: II.Broj sati: 2 + 0 (30 P) ECTS:

Nastavnik: Prof. dr. sc. Mladen Božičević Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 44

Naziv predmeta: Melioracije Semestar: II.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc. dr. sc. Danko Biondić Suradnik: /

Opis kolegija: vidi str. 54

3.4.1. II. godina – IV. ljetni semestar, smjer Geotehnika

65

3.4.2. Opis kolegija

66

Naziv predmeta: Numeričko modeliranje Semestar: IV.

67

Broj sati: 2 + 3 (30 P + 45 PK) ECTS: 7

Nastavnik: Prof. dr. sc. Krešo Ivandić Suradnik: Marija Đurinek,dipl.ing.

Cilj predmeta:

Savladavanje vještina numeričkog modeliranja za razne geotehničke i hidrotehničke probleme.

Okvirni sadržaj predmeta:

Uvjeti ravnoteže, kompatibilnosti, rubni uvjeti te konstitucijski odnosi. Deformaciona i potencijalna energija. Rayleigh-Ritz-ova metoda. Metoda konačnih elemenata. Formiranje matrice krutosti štapnog, grednog i pravokutnog elementa. Naponsko-deformacijski odnosi u tlu, program SIGMA/W. Metoda konačnih razlika. Procjeđivanje kroz tlo, program SEEP/W. Jednodimenzionalna konsolidacija. Nelinearno ponašanje. Stabilnost pokosa, program SLOPE/W. Program PLAXIS za geotehničke građevine, temeljenje i konsolidaciju.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Poznavanje i primjena metoda granične ravnoteže u geotehnici, deformacija i stabilnosti tla i geotehničkih konstrukcija uslijed promjene opterećenja ili pri faznoj izgradnji geotehničkih konstrukcija, drenirana i nedrenirana stanja, konsolidacija tla uslijed promjene opterećenja; stjecanje vještina rada s odgovarajućim računarskim programima pri rješavanju tipičnih geotehničkih problema u praksi, izbor modela i moguće pogreške.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i vježbe u kompjuterskoj učionici.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Naylor, D.J., Pande, G.N., Simpson, B., Tabb, R.: Finite Elements in Geotechnical Engineering, Pineridge 2. Press Limited, Swansea, U.K., 1981.

[2] Priručnici za kompjuterske programe SIGMA/W, SEEP/W, SLOPE/W, PLAXIS.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Potts, D.M., Zdravković, L.: Finite Element Analysis in Geotechnical Engineering: Application, Thomas Telford, London, Great Britain, 1999.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Izrada numeričkih analiza pri rješavanju tipičnih geotehničkih i hidrotehničkih problema u inženjerskoj praksi.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Odlagališta otpada Semestar: IV.

68

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Igor Petrović Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje s osnovnim principima projektiranja, izgradnje i održavanja sanitarnih odlagališta otpada.

Okvirni sadržaj predmeta:

Općenito o zbrinjavanju otpada. Vrste i svojstva otpada. Odabir lokacije odlagališta. Odlagališta s prirodnim pročišćavanjem. Površinska odlagališta. Podzemna odlagališta. Problem procjedne tekućine i stvaranja plina. Vrste pokrova i temeljnih slojeva. Projektiranja elemenata odlagališta. Izgradnja odlagališta. Ocjena sigurnosti odlagališta. Naknadna mjerenja na odlagalištima. Aktivnosti za vrijeme rada odlagališta. Analiza ekonomičnosti.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Sudjelovanje u timskom radu pri odabiru lokacije za sanitarno odlagalište, projektiranje, kontrola ugradnje zaštitnih slojeva, provođenje dugotrajnih opažanja

Oblici provođenja nastave:

Predavanja, vježbe, terenska nastava.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:

[1] Milanović, Z.: Deponij, ZGO, Zagreb, 1992.

Preporučena dopunska literatura:

[1] Bagchi, A.: Design, construction and monitoring of sanitary landfill, John Wiley&Sons, New York, 1990.[2] Morfeldt, C.O., Langer, M. (Eds.): Problems of underground disposal of waste, Report of the International

Asociation of Engineering geology (IAEG), Commision 14, Paris, 1989.[3] Daniel, D.E.: Geotechnical practice for waste disposal, Chapman&Hall, London, 1993.

Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni ispit, usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

3.5.1. II. godina – IV. ljetni semestar, smjer Hidrotehnika

69

3.5.2. Opis kolegijaNaziv predmeta: Zaštita podzemnih voda Semestar: IV.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Prof. dr. sc. Ranko Biondić Suradnik: Mr.sc. Barica Kovačev-Marinčić

70

Cilj predmeta:

Zaštita podzemnih voda je izuzetno značajno znanstveno i stručno područje u Hrvatskoj, koja gotovo 90 % vode za piće dobiva iz podzemlja. Kako zaštititi izvorišta pitke vode u Republici Hrvatskoj, kojim znanstvenim i istraživačkim metoda izvoditi odgovarajuće podloge i kako kontrolirati kakvoću pitke vode pitanja su koja obrađuje ovaj predmet.

Okvirni sadržaj predmeta:

Uvod. Pojave podzemne vode. Veza između onečišćenja podzemnih voda i okoliša. Utjecaj čovjeka na podzemnu vodu. Zaštita podzemnih voda u vodonosnicima s međuzrnskom poroznošću. Tipovi onečišćenja. Mehanizam onečišćenja. Iskustva europskih zemalja. Zaštita u Hrvatskoj. Zaštita krških vodonosnika. Osnovne karakteristike. Elementi za ocjenu ranjivosti. Stanje u zaštiti. Iskustva europskih zemalja. Sustav zaštite i metode priprema stručnih podloga. Kriteriji za određivanje zaštitnih zona. Metode istraživanja. Istraživanje stupnja ugroženosti. Mjere zaštite. Sustav donošenja Odluka o zaštiti.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):

Značajna stepenica u formiranju stručnog profila hidrotehničara, koji će raditi na zaštiti i upravljanju vodnim resursima. Svi hidrotehničari moraju biti spremni raditi u procesu preventivne zaštite izvorišta pitke vode i ostalih vodnih resursa.

Oblici provođenja nastave:

Predavanja i gostovanja eminentnih profesora i stručnjaka iz Austrije i Slovenije. Vježbe u informatičkoj učionici zajedno s predmetom GIS-a. Terenske vježbe u N.P. „Plitvička jezera“ zajedno sa studentima iz Austrije - direktna mjerenja na izvorima i jezerima. Posjeta Joanneum Research Institutu u Grazu.

Preduvjeti za upis predmeta:

Nema.

Obvezna literatura:[1] Biondić, B.: Ispis predavanja, 2004.[2] Biondić, B., Mayer, D.: Smjernice za zaštitu izvorišta pitke vode u Hrvatskoj, tehničko izvješće - Pravilnik za

zaštitu izvorišta pitke vode u Republici Hrvatskoj Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske (radni materijal Hrvatskih voda)

Preporučena dopunska literatura:[1] Biondić, B., Biondić, R., Dukarić, F.: „Protection of karst aguifers in the Dinarides in Croatia“, Environmental

Geology, Springer, vol. 34/4, pp 309-320, 1988.[2] Biondić, B., Šarin, A. et all: „National report for Croatia“, Final Report of COST 65 Action, European Commission,

Bruxelles, pp 65-87, 1995.[3] Almeida, C., Biondić, B. et all: „Pollutants and pollutant transport in karst areas“, Final Report of COST 65 Action,

European Commission, Bruxelles, pp 371-380, 1995.Način provjere znanja i polaganja ispita:

Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaća kvalitetu izvođenja nastave, sadržaj i koncepciju predmeta.

Naziv predmeta: Numeričko modeliranje Semestar: IV.Broj sati: 2 + 3 (30 P + 45 PK) ECTS: 7

Nastavnik: Prof. dr. sc. Krešo Ivandić Suradnik: Marija Đurinek,dipl.ing.

Opis kolegija: vidi str. 64

71

3.6.1. II. godina – IV. ljetni semestar, smjer Inženjerstvo okoliša

Naziv predmeta: Numeričko modeliranje Semestar: IV.Broj sati: 2 + 3 (30 P + 45 PK) ECTS: 7

Nastavnik: Prof. dr. sc. Krešo Ivandić Suradnik: Marija Đurinek,dipl.ing.

Opis kolegija: vidi str. 643.6.2. Opis kolegija

Naziv predmeta: Zaštita podzemnih voda Semestar: IV.Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Prof. dr. sc. Ranko Biondić Suradnik: Mr.sc. Barica Kovačev-Marinčić

Opis kolegija: vidi str. 67

4. Važne napomene

4.1. Nastava diplomskog studija geoinženjerstva iz ovog Izvedbenog plana izvodi se u Varaždinu u prostorijama zgrade Geotehničkog fakulteta, Hallerova aleja 7, prema ovom izvedbenom planu. Terenska nastava izvodi se sukladno planu, na različitim lokacijama u Republici Hrvatskoj.

4.2. Nastava počinje 1. listopada 2013. godine (II. godina) i 8. listopada 2013. (I. godina), a završava 6. lipnja 2014. godine (I. i II. godina).

72

4.3. Studenti su dužni uredno pohađati nastavu, a pravo na potpis stječu ako su nazočni na najmanje 80% predavanja i na 80% vježbi.

4.4. Izostanke uzrokovane bolešću, student može opravdati isključivo adekvatnom lječničkom dokumentacijom, a o opravdanosti drugih izostanaka odlučuje Odbor za nastavu i upravljanje kvalitetom.

4.5. Znanje i vještine studenata provjeravaju se i ocjenjuju tijekom nastave (kolokviji, sminarski radovi, praktične zadaće). Konačna ocjena znanja studenta na ispitu utvrđuje se prema postignutom uspjehu na kolokvijima, seminarskim radovima, praktičnim zadaćama, na pisanom ili usmenom ispitu, prema odredbama Pravilnika o studiranju na sveučilišnom preddiplomskom i diplomskom studiju na Geotehničkom fakultetu. Iz predmeta za koje se tijekom izvođenja nastave znanje studenata provjerava i ocijenjuje putem kolokvija, predmetni nastavnici će organizirati minimalno 2 kolokvija. Svi kolokviji su obvezni, a studenti imaju pravo na jedan (1) popravni kolokvij. Studenti koji su ostvarili više od 50% normiranih bodova po pojedinom kolokviju mogu se osloboditi pisanog dijela ispita. Kolokviji će se održati u terminima za predavanja, odnosno vježbe ili po posebnom rasporedu koji je utvrđen za svaki predmet prije početka izvođenja nastave.

4.6. Raspored ispitnih rokova, konzultacija, predavanja i vježbi za pojedine kolegije objavljeni su kao zasebni dokumenti na službenoj internetskoj stranici i oglasnoj ploči Fakulteta.

4.7. Izvedbeni plan će se nakon donošenja objaviti na službenoj internetskoj stranici Fakulteta.

4.8. Eventualne izmjene i dopune Izvedbenog plana biti će na vrijeme oglašene na službenoj internetskoj stranici Fakulteta.

Prodekan za nastavu i upravljanje kvalitetom: D E K A N:

Doc.dr.sc. Ivan Kovač Prof.dr.sc. Josip Mesec

73