SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNI ČKI FAKULTET

MARTINA MARTIN ČEVIĆ

PROVEDBA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

GRADA VARAŽDINA

ZAVRŠNI RAD

VARAŽDIN, 2011.

1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNI ČKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

PROVEDBA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

GRADA VARAŽDINA

KANDIDAT: MENTOR:

MARTINA MARTIN ČEVIĆ mr.sc. VITOMIR PREMUR, dipl.ing

VARAŽDIN, 2011.

2

SADRŽAJ 1.UVOD ............................................................................................................................ 3

1.1.PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE ŽUPANIJE ................ 5

2.ANALIZA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM GRADA VARAŽDINA .......... 6

2.1. SVRHA I CILJ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ................................... 8

3. OPIS POSTOJEĆEG STANJA U GRADU VARAŽDINU ........................................ 9

3.1. LOKACIJE ZA ODLAGANJE OTPADA .......................................................... 10

3.2. POSTUPANJE S OTPADOM ............................................................................. 12

3.2.1 Komunalni otpad ............................................................................................ 13

3.2.2 Zbrinjavanje komunalnog otpada .......................................................... 13

4. PLAN SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM ................................................. 16

4.1. ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM – ŽCGO ............ 17

4.2.ODLAGALIŠTA NA PODRUČJU GRADA VARAŽDINA .............................. 20

4.2.1.››Divlja‹‹ odlagališta otpada koja povremeno nastaju uz lijevu i desnu obalu Dravskog kanala ...................................................................................................... 20

4.2.2. Lokacija ››Brezje I‹‹ - privremeno skladištenje baliranog komunalnog otpada ................................................................................................................................. 21

4.2.3.Lokacija ››Motičnjak‹‹ - nekadašnje odlagalište otpada ................................ 22

4.3.MEHANIČKO – BIOLOŠKA OBRADA OTPADA NA LOKACIJI ››BREZJE II‹‹ ............................................................................................................................... 23

5.PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE 2009.-2016. g. ......................................................................................... 25

5.1.ROKOVI ZA IZVRŠENJE UTVRĐENIH MJERA PLANA GOSPODARENJEM OTPADOM VARAŽDINSKE ŽUPENIJE ................................................................ 27

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 28

7. LITERATURA ........................................................................................................... 29

3

1.UVOD

U RH nastaje oko 9 mil. t otpada na godinu. Organiziranim skupljanjem

komunalnog otpada obuhvaćeno je manje od 60 % stanovništva. Oko 98% ukupno

odloženog otpada završava na 160 službenih odlagališta koja su uz rijetke iznimke sva

izgrađena bez osnovnih zaštitnih mjera. Na 80 odlagališta uz komunalni odlaže se i

opasni otpad. [4]

Veći broj županija u svojim su nacrtima planova gospodarenja otpadom

predložili lokacije za Centar gospodarenja otpadom. Manji je broj odredio više

potencijalnih lokacija, a neke županije uopće nisu predložile lokaciju.

Slika 1. Županijski koncept gospodarenja komunalnim otpadom

4

Kao i većina sredina u Republici Hrvatskoj i grad Varaždin s okolicom se

susreće s problemom zbrinjavanja otpada. Sam Grad i Županija nemaju definiran

koncept zbrinjavanja otpada, a kao moguća rješenja razmatra se izgradnja spalionice,

pirolize te pronalazak zasebnog prostora deponija za Grad Varaždin.

U Županiji se otpad trenutno odlaže na pet neuređenih deponija, uz koje postoje

i niz divljih smetlišta. Jedno od takvih odlagališta je napušteni površinski kop gline u

Turčinu, čiji je vlasnik općina Gornji Kneginec. Iako lokacija nije uređena kao sanitarni

deponij vlasnik se obvezao prihvaćati otpad Grada do početka 2004. godine, te se

obvezao provesti i sanaciju zapunjenog prostora.

Otpad se na odlagalište u općini Gornji Kneginec odvozi već od 1983. godine.

Ono je površine 8 ha i Prostornim planom županije je određeno kao jedna od lokacija za

odlagalište otpada. Studijom utjecaja na okoliš utvrđeno je kako bi se ta lokacija mogla

koristiti i slijedećih desetak godina. Kao jedna od mogućih lokacija, za odlaganje otpada

na gradskom području u Prostornom planu Županije predložena je ona u Poljani

Biškupečkoj. Za nju je izrađena Studija koja nije usvojena. Bez obzira na način

zbrinjavanja otpada, potrebno je voditi računa o tome da godišnje treba osigurati prostor

za oko 30 000 m3 u slučaju da se zbrinjavanje provodi pažljivo i uz selekciju otpada. U

ove količine je uključen komunalni i industrijski bezopasni otpad. Prostornim planom

Županije je omogućena i gradnja spalionice, ali nije određena lokacija. [1]

5

1.1.PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Varaždinska županija donijela je 7.02.2006. godine Strategiju gospodarenja

otpadom Varaždinske županije, a 16.08.2006. godine utvrđen je Prijedlog plana

gospodarenja otpadom Varaždinske županije, te je dostavljen u Ministarstvo zaštite

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kako bi uz Planove ostalih županija

poslužio za izradu državnog Plana.

Svrha Plana gospodarenja otpadom Varaždinske županije je uspostava održivog

sustava gospodarenja otpadom u Županiji, u skladu s obvezama i smjernicama

nacionalne zakonske regulative, europskih direktiva, te državnih i lokalnih planskih

dokumenata.

Plan gospodarenja otpadom Varaždinske županije donosi se za period od osam

godina, a nadzor prema Zakonu o otpadu nad provedbom Plana gospodarenja otpadom

Varaždinske županije je u nadležnosti Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji

koje jednom godišnje podnosi Županijskoj skupštini izvješće o izvršenju utvrđenih

obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

6

2.ANALIZA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM GRADA VARAŽDINA

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2007.-2015. (Narodne

novine, broj 85/07) je dokument o gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj za

razdoblje 2007.-2015. godine čiji je zadatak: uspostava cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom, sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta, sanacija ››crnih točaka‹‹ (lokacija

visoko opterećenih otpadom), razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za

gospodarenje otpadom, te uspostava informacijskog sustava za gospodarenje otpadom.

U cilju određivanja uvjeta i mjera za gospodarenje otpadom na području grada,

grad je dužan izraditi Plan gospodarenja otpadom koji mora sadržavati mjere

odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za

komunalni otpad, popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta te izvore

i visinu sredstava za provedbu sanacije.

Plan gospodarenja otpada Grada odnosi se samo na gospodarenje komunalnim

otpadom, nastalim na teritoriju grada, a kojega će grad na odgovarajući i propisani način

zbrinuti. Dok je država odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje

otpada. U regionalnim i županijskim centrima za gospodarenje otpadom, komunalni

otpad obrađuje se primjenom tehnološkog procesa mehaničko biološke obrade.

Plan gospodarenja otpadom Grada Varaždina prihvatilo je 30. rujna 2009.

godine gradsko vijeće Grada Varaždina. Sukladno Zakonu o otpadu Grad Varaždin

odgovoran je za gospodarenje komunalnim otpadom te je na svom području dužan

osigurati uvjete za gospodarenje otpadom.

Plan gospodarenja otpadom Grada mora biti usklađen sa Planom gospodarenja

otpadom Županije.

Gradonačelnik je dužan jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za

prethodnu godinu, podnositi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju plana.

7

Tablica1. Količinski udio (%) odvojeno sakupljenog papira, stakla i PET-a u odnosu na

ukupnu količinu sakupljenog komunalnog otpada u Gradu Varaždinu u razdoblju 2003.-

2007.

Na lokaciji ››Brezje‹‹ je u razdoblju od 1. travnja 2005. godine do 31. prosinca

2008. godine ukupno balirano 31.794,40 t komunalnog otpada iz domaćinstva, te

10.506,98 t komunalnog otpada od poslovnih subjekata. [2]

8

2.1. SVRHA I CILJ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

Sa svrhom pronalaženja odrednica unutar kojih će se učinkovito utjecati na

smanjenje količine otpada koji nastaje, a proizvedenim otpadom održivo gospodariti,

Grad Varaždin je pristupio izradi Plana gospodarenja otpadom.

Osnovni ciljevi Plana

• Uključivanje i obuhvaćanje građana i svih ostalih sudionika u sustavu

gospodarenja otpadom. Cilj je da se kod građana razvije svijest o aktivnom

sudjelovanju u zbrinjavanju, odnosno gospodarenju otpadom.

• Smanjiti količinu otpada miješanog komunalnog otpada kojeg je potrebno

balirati i privremeno skladištiti do konačne obrade.

• Povećati udio odvojenog prikupljana, tj. osigurati proizvođačima dodatne

spremnike za odvajanje otpada na mjestu nastanka što bi dovelo do smanjenja

količine otpada kojeg treba obraditi, te uspostaviti reciklažno dvorište za

građevni otpad.

• Primijeniti najbolje dostupne tehnologije za konačno zbrinjavanje otpada koji se

više ne može oporabiti.

• Obnoviti onečišćeno tlo na mjestima gdje se otpadom neadekvatno gospodarilo,

gdje se otpad protuzakonito odlagao ili se još uvijek odlaže.

• Razvijati i podizati razinu znanja, pravodobno informirati javnost o stanju

okoliša, o aktivnostima i učincima grada na području postupanja otpadom. [6]

9

3. OPIS POSTOJEĆEG STANJA U GRADU VARAŽDINU

Kretanje otpada od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja, tj.

sakupljanje, prijevoz, iskorištavanje, obrađivanje i konačno odlaganje naziva se tokom

otpada. Tokovi otpada ovise o njegovim svojstvima, mjestu nastanka te obvezama i

odgovornostima onih koji su ga dužni zbrinuti.

Otpad se razvrstava u sljedeće kategorije:

• prema svojstvima: inertni otpad, neopasni i opasni otpad,

• prema mjestu nastanka: komunalni i proizvodni otpad,

• prema obvezama i odgovornostima: općine i gradovi su odgovorni za komunalni

otpad, županije i grad Zagreb su odgovorni za gospodarenje svim otpadom osim

opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.

Slika 2. Organizacija sustava sakupljanja otpada

10

Grad Varaždin je poslove za postupanje s komunalnim otpadom na svom

području povjerio poduzeću ››Varkom‹‹ d.d.

Trenutno je u Gradu Varaždinu organizirano prikupljanje i odlaganje otpada, te

privremeno skladištenje koje se ne može nazvati cjelovitim i zatvorenim sustavom

gospodarenja otpadom.

3.1. LOKACIJE ZA ODLAGANJE OTPADA

Rješavanje i poboljšanje postojećeg stanja, te nalazak rješenja za dugoročno

zbrinjavanje otpada, zahtjeva definiranje lokacija. Na području Županije potrebno je

uspostaviti zajednički koncept gospodarenja otpadom s odgovarajućim oblicima

obrađivanja otpada.

Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini lokacije za

odlagalište I. kategorije utvrđuje se prostornim planovima gradova i općina uz

preporuku da više općina zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi

zajedničko odlagalište I. kategorije.

S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada najpovoljniju

lokaciju moguće je odabrati između sljedećih, već odabranih posebnim studijima:

• pješčara Jerovec (Grad Ivanec)

• Malo Polce (Grad Ludbreg)

• Vražji rid (Grad Novi Marof)

• Pod Žulincem (Općina Ljubešćica)

• glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec)

• Stari zdenac (Općina Jalžabet)

• Poljana Biškupečka (Grad Varaždin)

• te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec)

Krajem ožujka 2005. god. odlagalište u Gornjem Knegincu prestaje zaprimati otpad

s područja drugih jedinica lokalne samouprave, a Grad Varaždin stavlja u funkciju

uređaj za baliranje otpada na lokaciji Brezje.

11

Karta 1: Lokacije predviđene prostorno-planskom dokumentacijom

Planirane lokacije za zbrinjavanje otpada na području Grada Varaždina:

a) lokacija Brezje - za razvrstavanje i pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog

otpada s kratkotrajnim skladištenjem, uz mogućnost trajnog odlaganja

b) lokacija Motičnjak – za razvrstavanje i pakiranje komunalnog i neopasnog

industrijskog otpada kao alternativno rješenje

• vezano za lokaciju Motičnjak kao lokaciju za postupanje s otpadom, Županija je

provela postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije

• tijekom 2007. godine započet je postupak unošenja lokacije Motičnjak kao

lokacije za postupanje s otpadom u Prostornom planu uređenja Grada Varaždin

12

3.2. POSTUPANJE S OTPADOM

Grad Varaždin je kao i Varaždinska županija od 2003. godine suosnivač '' Javne

ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog otpada na području sjeverozapadne

Hrvatske '' .

Sukladno Zakonu o otpadu Županija je dužna na svom području:

� osigurati provedbu propisanih mjera za gospodarenje opasnim otpadom i

otpadom za spaljivanje

� osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje svim vrstama

otpada, pa tako i komunalnim otpadom

� iako su jedinice lokalne samouprave dužne na svom području osigurati uvjete i

provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom

Prikupljanje otpada, odnosno primarna reciklaža temelji se na odvojenom

sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari i to na mjestu nastanka otpada. Na taj se način

formiraju odvojeni tokovi različitih vrsta iskoristivih i opasnih otpadnih tvari. Odvojeni

tokovi pojedinih vrsta otpada (npr. autoguma, lijekova, ulja, e-otpada, građevinskog

otpada, akumulatora, zelenog otpada i lako biorazgradivog otpada, papira, starih

automobila, stakla, metalne i plastične ambalaže i dr.) dugoročno jamče kvalitetnu

reciklažu. To je dinamički sustav koji se stalno nadopunjuje.

Uz primjenu mjera za izbjegavanje i smanjivanje otpada na mjestu njegova nastanka

i primjenu pojedinih pravilnika koji obuhvaćaju primarno odvajanje i prikupljanje

pojedinih kategorija otpada (ambalažni otpad, otpadne gume, otpadna ulja..), za otpad

koji nije obuhvaćen pojedinim pravilnicima predviđena je primjena odvojenog

prikupljanja u okviru komunalnog sustava, a to su:

• papir i karton,

• staklo,

• plastika,

• metali,

• opasni otpad,

• glomazni otpad.

13

3.2.1 Komunalni otpad

Komunalni otpad se organizirano sakuplja u svim naseljima Grada Varaždina i

odvozi se u 27 jedinica lokalne samouprave. Potrebno je napomenuti da je 1. lipnja

2002. godine u Gradu Varaždinu započelo selektivno prikupljanje otpada, i to papira,

plastike i stakla, a odvajaju se i pojedine kategorije otpada tijekom pripreme i baliranja

otpada.

Sustavi za prikupljanje komunalnog otpada na području Županije su različiti.

Domaćinstva otpad odlažu u posude, vreće ili kontejnere. Odvoz otpada provodi se

specijalnim vozilima u pravilu jedanput tjedno, a glomazni otpad dva puta godišnje.

Postotak stanovništva pokriven odvozom komunalnog otpada varira, ali u prosjeku se

može zaključiti da je vrlo visok oko 90 %, odnosno da je sigurno viši od prosjeka RH

koji iznosi 80 %. Preostalih 10 % čine naselja brežnog dijela gdje je otežano ili

nemoguće osigurati prikupljanje i odvoz otpada. [3]

3.2.2 Zbrinjavanje komunalnog otpada

Kao što je već spomenuto zbrinjavanje otpada Grada Varaždina do 31.ožujka

2005. godine obavljalo se na odlagalištu otpada u Općini Gornji Kneginec. Odlagalište

je zauzimalo površinu od 8 ha. Lokacija tog odlagališta je Prostornim planom

Varaždinske županije određena kao jedna od mogućih lokacija za smještaj odlagališta

otpada. Predmetnom Studijom o utjecaju na okoliš utvrđeno je kako bi se ta lokacija

mogla u istoj namjeni koristiti i sljedećih desetak godina. No, ipak odlukom Općinskog

poglavarstva Općine Gornji Kneginec od 5. lipnja 2006. godine odlagalište je zatvoreno

za svako daljnje odlaganje otpada od strane svih korisnika.

Tako od 31. ožujka 2005. godine otpad koji je nastao na području Grada

Varaždina organizirano se odvozi na lokaciju ››Brezje‹‹, gdje se obrađuje, balira i

skladišti do konačnog zbrinjavanja.

14

Tehnologija obrade, baliranja i privremenog skladištenja otpada sastoji od sljedećih

koraka: Komunalni i neopasni otpad posebnim se vozilima odvoze na mosnu vagu.

Nakon vaganja punog kamiona, te oduzimanjem od te vrijednosti masu praznog

kamiona, vozilo ulazi u halu za istovar otpada. Hala za obradu je podijeljena u tri dijela:

a) dio za dovoz i prihvat komunalnog i neopasnog otpada

b) dio za drobljenje, prešanje i baliranje otpada

c) dio za rezanje i prešanje papira i plastike

Otpad se istovaruje iz kamiona na betoniranu podlogu i strojem za prigrtanje

otprema do tračnog transportera na kojem se odvaja otpad koji bi mogao probušiti balu

(staklo, veliki komadi metala i sl.) te otpad namijenjen reciklaži (papir i plastika).

Nakon odvajanja, otpad se transporterom doprema do mlina (drobilice). Prije ulaska u

mlin, magnetom postavljenim iznad transportne trake, iz otpada se izdvajaju metali.

Nakon drobljenja otpad se pomičnom trakom doprema do stroja za prešanje i baliranje.

Materijal koji kruži po rotirajućoj traci za prešanje se melje formirajući balu uz

dodavanje otpadnog materijala. U procesu kružnog prešanja zrak se u otpadnom

materijalu ne istiskuje, već se u potpunosti isisava.

Nakon prešanja otpad se uvodi u omatalicu (kontejnerski tip). Nakon što se postigne

odgovarajući tlak, dodavanje sirovine mreža se zaustavlja te se cijela bala omotava

višestrukim slojevima posebne zaštitne folije. Formirane bale preko trake za iskrcavanje

izlaze iz postrojenja za baliranje te se viljuškarom odvoze u prostor za pretovar. Zatim

se bale odvoze do skladišta ili odlažu na predviđenu lokaciju gdje se pohranjuju u

vodoravnom položaju.

15

Slika 3. Odvoz bala smeća

16

4. PLAN SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

Elementi sustava gospodarenja otpadom u Gradu Varaždinu i Varaždinskoj

županiji planirani su sukladno Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-

2015. godine.

Tako Varaždinska županija gospodarenje otpadom sagledava kroz dva kriterija:

1. zadovoljavanje najviših standarda zaštite okoliša koja nameće postojeća, ali i

buduća zakonska regulativa

2. ekonomsko-financijsku opravdanost investicije imajući u vidu sadašnju

cijenu zbrinjavanja otpada, buduću cijenu usluga, količinu i strukturu otpada

Osnovni ciljevi za ostvarenje sustava gospodarenja otpadom temelje se na nekim

načelima kao što su: izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, odvojeno sakupljanje

otpada, prijevoz otpada, obrada i zbrinjavanje otpada, gospodarenje proizvedenim

otpadom na principima održivog razvoja, te energetsko iskorištavanje otpada za

proizvodnju energije.

Slika 4. Shematski prikaz koncepta gospodarenja otpadom

17

4.1. ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM – ŽCGO

Županijski centar za gospodarenje otpadom planira se urediti za operativno

postupanje sa svim vrstama otpada za čije je postupanje sukladno Zakonu o otpadu

izvorno nadležna Županija, odnosno kao centar u kojem je moguće zbrinjavanje

komunalnog i neopasnog otpada, kao i pojedine posebne kategorije otpada.

U Varaždinskoj županiji otpad se najvećim djelom odlaže na odlagališta, a

komunalni otpad Grada Varaždina gdje je sakupljač Varkom d.d. balira se i skladišti na

lokaciji u Brezju. Zbrinjavanje kompletnog komunalnog i dijela neopasnog otpada na

odlagališta protivno je intencijama hrvatskih propisa kao i europske legistative, koji

zahtijevaju odlaganje samo onog dijela ili frakcije koje ne predstavljaju opasnost po

okoliš.

Da bi se moglo pristupiti izradi tehničko-tehnološkog rješenja nužno je odrediti

vrste, količine i tokove otpada.

Za potrebe odabira tehnologije zbrinjavanja otpada analizirane su i procijenjene

količine onih vrsta otpada čije je zbrinjavanje predviđeno u Županijskom centru za

gospodarenje otpadom, obzirom da se pojedine kategorije otpada najvećim dijelom neće

zbrinjavati u Županijskom centru za gospodarenje otpadom (metal, ambalaža, drvo,

gume).

Tablica 2. Količine i vrsta otpada koje su predviđene za obradu unutar ŽCGO-a

18

Zbog količina i vrsta otpada koji nastaju na području Županije potrebno je

procijeniti optimalan tehnološki postupak pri kojem će obradom otpada nastati

minimalne količine ostatnog otpada.

Precizni sadržaji i elementi te aktivnosti u sklopu Županijskog centra za

gospodarenje otpadom predmet su idejnog rješenja i ostale prateće dokumentacije koja

će se izrađivati za potrebe izgradnje objekta, a u skladu sa zakonskom regulativom,

potrebno je predvidjeti sljedeće:

• ulaznu zonu

• postrojenje za obradu otpada

• zone za privremeno skladištenje

• zone za skladištenje ostatnog otpada

Slika 5. Tok otpada kroz pretovarnu stanicu

Pretovarna stanica predstavlja građevinu za privremeno skladištenje, pripremu i

pretovar otpada namijenjenog transportu prema Županijskom centru za gospodarenje

otpadom. Pretovarna stanica je postrojenje u kojem komunalni otpad, sakupljen u

19

sakupljačkoj mreži, istovaruje se iz vozila za sakupljanje otpada, pregledava uz

eventualno izdvajanje glomaznog otpada, kratko zadržava, utovaruje u veća vozila i

transportira na daljnju obradu u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

Otpad koji se može prihvatiti u pretovarnim stanicama je komunalni otpad

proizveden u kućanstvima i industrijama koje proizvode otpad sličan komunalnom,

zeleni otpad, opasni kućni otpad (sredstva za čišćenje, pesticidi, herbicidi i sl.), te

odvojeno sakupljeni otpad koji se može reciklirati (građevinski otpad, ambalažni otpad).

20

4.2.ODLAGALIŠTA NA PODRUČJU GRADA VARAŽDINA

Utvrđeno je da su na području Grada Varaždina otpadom onečišćene sljedeće

lokacije, a koje danas predstavljaju neuređena odlagališta otpada:

� ››divlja‹‹ odlagališta, koja povremeno nastaju uz lijevu i desnu obalu Dravskog

kanala

� lokacija ››Brezje‹‹ - privremeno skladištenje baliranog komunalnog otpada

� lokacija ››Motičnjak‹‹ - nekadašnje odlagalište otpada (smetlište)

4.2.1.››Divlja‹‹ odlagališta otpada koja povremeno nastaju uz lijevu i desnu obalu Dravskog kanala

Programom zaštite okoliša Grada Varaždina predviđeno je godišnje provođenje

akcije sanacije tzv. ››divljih‹‹ odlagališta na području Grada Varaždina koja se utvrđuje

prema stvarnim potrebama na terenu.

Radovi sanacije ››divljih‹‹ odlagališta otpada provode se tako da se sav

iskoristivi otpad (metali, papir, staklo) prikupi specijalnim vozilima i odlaže na

međuskladišta, na kojima će se obraditi, dok se ostali komunalni otpad odvozi na trajno

odlagalište. Nakon odvoza cjelokupnog otpada teren se sanira inertnim materijalom, a

na sanitarnu lokaciju se postavlja tabla s natpisom zabrane odlaganja otpada. Ukoliko se

prije ili tijekom akcije saniranja ››divljeg‹‹ odlagališta pronađu dokazi o počinitelju,

protiv istoga se pokreću prekršajni postupak kod nadležnog suda u Varaždinu.

21

4.2.2. Lokacija ››Brezje I‹‹ - privremeno skladištenje baliranog komunalnog otpada

U svrhu sanacije lokacije »Brezje I«, Programom zaštite okoliša u 2008. g. s

projekcijom za 2009. i 2010. g. definirane su aktivnosti izrade Projekta sanacije

postojećeg odlagališta. Pri izradi i ugovaranju predmetnih poslova potrebno je voditi

računa o sljedećim činjenicama:

� Na lokaciji »Brezje I« odložena je značajna količina mješovitog komunalnog

otpada u baliranom stanju.

� Iako je otpad tehnologijom baliranja u znatnoj mjeri volumno reduciran, a

baliranjem se djelomice biološki i kemijski inertizira te higijenizira i

dehidratizira, kroz dulje vremensko razdoblje zbog nepovoljnog utjecaja

atmosferilija i temperature nastupa proces manje ili veće dezintegracije

nepropusnih folija u kojemu se balirani otpad nalazi.

� Zbog upitne kvalitete dijela odloženog baliranog otpada, pri odabiru mogućeg

načina sanacije potrebno je voditi računa o potrebi nalaženja hitnog rješenja

uklanjanja bali ranog otpada.

� Pri odabiru mogućeg načina sanacije lokacije potrebno je voditi računa da se

balirani otpad zbrine na gospodarski (financijski) racionalan način te da se

uklone svi postojeći ili potencijalni negativni učinci na okoliš i zdravlje ljudi. Pri

tome je od velikog značaja - a u skladu s važećom domaćom regulativom,

preporukama EU, te Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

(»Narodne novine«, broj 130/05) i Planom gospodarenja otpadom u Republici

Hrvatskoj 2007.-2015. (»Narodne novine«, broj 85/07) - da se ostatne, odnosno

»izlazne« frakcije nakon obrade otpada (ukoliko se odabere varijanta obrade u

našoj zemlji) u što većoj mjeri ponovno iskoriste kao sekundama sirovina ili

gorivo, odnosno recikliraju (oporabe), a što manja količina odloži, i to isključivo

na uređenom sanitarnom odlagalištu otpada.

� Na temelju opisanog stanja, te spomenutih okolnosti i proklamiranih načela,

Grad Varaždin će organizirano i kontrolirano ukloniti sav balirani komunalni

otpad s lokacije »Brezje I«, na kojoj se on danas nalazi. Lokacija »Brezje I« će

se nakon uklanjanja otpada na propisani način sanirati, a zatečeni balirani

komunalni otpad otpremiti na lokaciju »Brezje II«, na kojoj će se - u skladu sa

22

strateškim opredjeljenjem Republike Hrvatske na području gospodarenja

otpadom - uspostaviti postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada. Tim

načinom obrade, zatečeni komunalni otpada u baliranom stanju će se

higijenizirati, bio-osušiti i volumno reducirati, iz otpada će se izdvojiti korisni,

reciklabilni sastojci i proizvesti alternativno gorivo iz otpada (RDF), primjenjivo

za pogon industrijskih postrojenja (npr. cementara). Za odlaganje će preostati

tek oko 30-35% početne količine (zapremine) otpada, i to inertnog, za okoliš i

zdravlje ljudi potpuno neopasnog materijala, koji će se zbog svoje vrlo male

propusnosti moći korisno upotrijebiti pri sanaciji odlagališta otpada, za dnevno

prekrivanje otpada na odlagalištima otpada ili - u slučaju odlaganja u tzv.

bioreaktorskom odlagalištu – za proizvodnju energije (električne, toplinske) iz

odlagališnog plina/bioplina.

4.2.3.Lokacija ››Motičnjak‹‹ - nekadašnje odlagalište otpada

Za sanaciju nekadašnjeg odlagališta otpada na lokaciji »Moti čnjak«, zbog

manjkavosti podataka planiraju se provesti sljedeće aktivnosti:

� prikupljanje relevantnih dokumenata, njihovo kritičko vrednovanje, te povijesna

karakterizacija stanja lokacije,

� izrada prijedloga istražnih radova i njihova provedba u cilju karakterizacije

onečišćenja i određivanja opsega i načina sanacije lokacije,

� izrada potrebne dokumentacije za sanaciju lokacije u skladu sa zakonskim

propisima (Projekt sanacije lokacije, Studija izvodljivosti, Studija o utjecaju na

okoliš, ishođenje lokacijske dozvole i građevinske dozvole, projektiranje,

izvedba radova, ishođenje uporabne dozvole).

23

4.3.MEHANIČKO – BIOLOŠKA OBRADA OTPADA NA LOKACIJI ››BREZJE II‹‹

Proces mehaničko-biološke obrade otpada, koji je u okviru uspostave cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj predviđen glavnim planskim

dokumentima s područja gospodarenja otpadom - Strategijom gospodarenja otpadom

Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05) i Planom gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj 2007.- 2015. (»Narodne novine«, broj 85/07) - sastoji

se od sljedećih faza:

1.predobrade otpada,

2.biološke obrade biorazgradivog dijela komunalnog otpada,

3. sortiranja frakcije otpada prikladnih za oporabu,

4. proizvodnje alternativnog goriva iz otpada (RDF).

Shematski prikaz toka otpada u postupku mehaničko-biološke obrade otpada s izlaznim

frakcijama prikazan je na slici 6.

24

Slika 6. Shematski prikaz toka otpada u postupku mehaničko-biološke obrade otpada s

izlaznim frakcijama

25

5.PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE 2009.-2016. g.

Vremenski plan realizacije pojedinih aktivnosti, uključujući i provedbu

predviđenih mjera te nabavu objekata i opreme potrebne za uspostavu učinkovitog i

održivog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Varaždina u

razdoblju 2009. – 2016. g. prikazan je u Tablici 3. [6]

Tablica 3. Terminski plan realizacije Plana u razdoblju 2009.-2016.

26

27

5.1.ROKOVI ZA IZVRŠENJE UTVR ĐENIH MJERA PLANA GOSPODARENJEM OTPADOM VARAŽDINSKE ŽUPENIJE

Plan gospodarenja otpadom donosi se kao sastavni dio Programa zaštite okoliša.

Ovim planom utvrđene su mjere za koje je potrebno odrediti rokove za realizaciju. [5]

Tablica 4. Vremenski plan za realizaciju

28

6. ZAKLJU ČAK

Zbrinjavanje otpada i zaštita okoliša postaju sve značajniji u Europi i svijetu pa

tako i Hrvatskoj. Količina otpada svakim danom sve više raste pa zbog toga treba

osigurati mjesta gdje će se taj otpad odlagati.

Sakupljeni otpad se često odlaže na obična smetlišta koja uopće ne

zadovoljavaju uvjete odlaganja otpada. No kako bi se to spriječilo, na temelju prijedloga

županijskih planova gospodarenja otpadom 19. 07. 2007. donesen je Plan gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske. Time je svaka Županija odgovorna za gospodarenje svim

vrstama otpada na svom području, a Gradovi i Općine odgovorni su za gospodarenje

komunalnim otpadom na svom području, te moraju međusobno surađivati i osigurati

provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada prema Planu gospodarenja

otpadom.

Tako je i u Gradu Vraždinu 30. rujna 2009. godine prihvaćen Plan gospodarenja

otpadom Grada Varaždina kojemu je osnovni cilj smanjenje količine otpada,

uključivanje i obuhvaćanje svih sudionika u sustav gospodarenja otpadom, povećanje

udjela prikupljanja otpada, obnavljanje onečišćenog tla, te razvijanje i podizanje razine

znanja i informiranja javnosti.

Važno je da Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plan

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske mora biti usklađen sa Planom gospodarenja

otpadom Varaždinske županije, a Plan gospodarenja otpadom Varaždinske županije sa

Planom gospodarenja otpadom grada Varaždina!

No radovi ipak nisu završeni u predviđenom roku. Primjer je reciklažno dvorište

koje je trebalo biti gotovo još 2009. godine pa ipak nije. Slično je i sa postrojenjem

mehaničko-biološke obrade otpada u Brezju koje je trebalo biti gotovo tokom ljeta, no

ipak ono je gotovo skoro u cjelosti te može u roku od 30 ili 40 dana krenuti s

proizvodnjom, odnosno s mehaničko-biološkom obradom. Tako poduzeće koje je radilo

na izgradnji postrojenja ukazuje na to da je u Brezju nužno žurno izvršiti sve obveze

neizvršene od strane Grada Varaždina ne samo zbog ugovora već i zbog stanja na

terenu. Upozoravaju i na to da su već sada prisutna onečišćenja koja utječu na zdravlje i

okoliš ljudi.

29

7. LITERATURA

[1] Prostorni plan uređenja Grada Varaždina, Urbanistički zavod Grada Zgreba d.o.o,

Zgreb, ožujak 2005., str. 18

[2] Bilješke sa predavanja

[3] Strategija gospodarenja otpadom u Vraždinskoj županiji, prosinac 2005., str. 15

[4] Pravni aspekti zbrinjavanja varaždinskog otpada, Tribina Geotehničkog fakulteta

[5] Plan gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji za razdoblje 2008. - 2015,

siječanj 2008., str. 50

[6] Plan gospodarenja otpadom Grada Varaždina (službeni vjesnik Grada Vraždina br.

7/09.)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.- 2015. godine

(''Narodne novine'' br. 85/07)

Internetski izvori:

http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/otpad/plan-gospodarenja-otpadom-u-

republici-hrvatskoj-za-razdoblje-2007-2015-godine-urednick (6.07.2011.)

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/120684/Varazdinska-tvornica-za-obradu-

otpada-pri-zavrsetku.html (15.07.2011)