50
GEOTEHNIĈKI PROJEKT OBRANA RADA IZRADILI: DOMAGOJ KRSTANOVIĆ VIKTOR BOLONT MARKO PERKOVIĆ

GEOTEHNIČKI PROJEKT_PREZENTACIJA

Embed Size (px)

Citation preview

GEOTEHNIKI PROJEKT OBRANA RADA IZRADILI: DOMAGOJ KRSTANOVI VIKTOR BOLONT MARKO PERKOVI TEMELJENJE SILOSAPROJEKTNI ZADATAK Projektni zadatak obuhvaa temeljenje silosa betonare koji se nalazina vrhu kosine,tetrasiranjedravnecestei dvakolosijekaeljeznikepruge.Za potrebetrasiranjaeseizvestiiskop kojieseosiguratiavlanimtlom,te nasipkojinijepotrebnododatno stabilizirati. ISTRANI RADOVI I GEOTEHNIKI PROFIL TLA Zapotrebeizvedbetemeljenjasilosaishodilismo kartulokacijeterenasnavedenimpotrebnim buotinama.Buotinesunamprvikoraku odreivanjugeotehnikogprofilatlaiparametara materijalapomoukojihemokrenutiurazradu projekta. DOBIVENESU BUOTINEB2, B3, B4 LOKACIJA BUDEEG SILOSA DRAVNACESTA IDVA KOLOSIJEKA ELJEZNIKPRUGE BROJ I RASPORED DOBIVENIH BUOTINA Buotina B2 ima dubinu 31.00 m i prolazi kroz sloj slabo graduiranog pijeska (SP),sloj nisko plastinog praha (ML) i sloj dobro graduiranog ljunka (GW). Buotina B3 ima dubinu 19.00 m i prolazi kroz sloj nisko plastinog praha (ML), sloj glinovitog pijeska (SC) i sloj dobro graduiranog ljunka (GW). Buotina B4 ima dubinu 11.00 m i prolazi kroz sloj glinovitog pijeska (SC) i sloj dobro graduiranog ljunka (GW). B2 B3 B4 BUOTINSKI STUPOVI S DEFINIRANIM PARAMETRIMA TLA Na temelju podatakaiz istranih radova (terenskih i laboratorijskih) odreeni su parametri tla za dobivene buotine B2, B3, B4. GOTEHNIKI PROFIL TLA Na platou gdje ce se izvoditi duboko temeljenje silosa nalazi se sloj slabo graduiranog rahlog pijeska SP. Parametri SP sloja su ` = 34o,c` = 0 kPa,E = 10500 kPa, = 0,3 . Ispod SP sloja nalazi se sloj nisko plastinog praha ML, teko gnjeivogdo polu vrstog konzistentnog stanja. Parametri ML sloja su ` = 30o, c` = 36 kPa,E = 15815 kPa, = 0,3 . Ispod ML sloja nalazi se sloj dobro graduiranog pjeskovitog i zbijenogljunka GW. Parametri GW sloja su ` = 37o,c` = 0 kPa,E = 40000 kPa, = 0,25 . Slijedisloj vrlo zbijenog glinovitog pijeska - SC, ` = 42o,c` = 0 kPa,E = 22 000 kPa, = 0,3 . U najdubljima slojevima nalazise dolomitna stijena iji su parametri odreeni programom RocLab . NAVEDENI PARAMETRI KORITENI SU ZA PRORAUNE U GEOSTUDIU I GGU PROGRAMIMA MODELIRANJE I PROBLEMI HORIZONTALNI DRENOVI Ispitivanjemglobalnestabilnostikosinenakojojdemoizvestiplaniranezahvate, utvreno je da je njen faktor sigurnosti prenizak. Donesena je odluka da se poveda faktor sigurnosti na klizanje padine, kako bi se mogli izvesti planirani zahvati. Odabrani su horizontalni drenovi duljine 51.5 m,pod nagibom od prema horizontali. Uzduno se postavljaju na svakih 10.0metara. Cijelomsvojom duljinom prolazit de kroz sloj dobro graduiranog ljunka (GW). 5USJEK I AVLANO TLO Zaizvoenjetrasedravnecesteidvakolosijekaeljeznikepruge,nadijelu kosine potrebno je izvesti usjek sa dodatnom zatitom pokosa. Potrebniiskopdeseizvestiuslojuglinovitogivrlozbijenogpijeska(SC).Ukupna koliina materijala kojeg treba iskopati iznosi 35.4 m3/m. Iskop de se izvesti u tri faze: Prva faza je iskop u sloju SC, visine 1.80 m. Druga faza je iskop u sloju SC,visine 2.71 m. Tredafaza je iskop u sloju SC , visine1.81 m. Ukupna visina koju demo iskopati iznosi 6.32 m, a nagib kosine iskopa de biti 3:1. Za zatitu kosine iskopa koristit demo avlano tlo. U prvoj i tredoj fazi iskopa sidra se postavljaju na 1.0 m visine iznad dna tla koje je iskopano u tim fazama, dok u drugoj fazi na 1.35 m iznad dna tla koje je iskopano u drugoj fazi iskopa. Sidrasuduljine12.0m,podnagibomod15o.Koritenasusidra20mm,a promjer butine iznosi 20 cm. Ugraena sidra imaju vlanu vrstou 180 kN. Sidra su postavljena na horizontalnom razmaku od 2.0 m. NASIP Potrebnojeizvestinasipnakojemdeprolazititrasadravneceste.Prijeizvedbe nasipa potrebno je strojno skinuti povrinski sloj humusa debljine 10 cm. Izvaeni humus kasnije demo koristiti za humusiranje kosine nasipa. Humus omogudava da kosinenasipaiusjekabrzoozelene,anatajnainsekosinazatidujeodtetnog djelovanja atmosferilija i dodatno se uklapa u okolni teren. Nasipavase materijal dobiven iz iskopa SC u intervalima od 80 cm i zatim se zbija. Odnos zbijenosti iskopanog i ugraenog materijala iznosi 0.9, pa potrebna koliina materijala za nasipavanje iznosi25.5 m3 + 10 % = 28.05 m3 Visina nasipa iznosi 6.0 m. irina nasipa je 9.0 m. Nagib pokosa izvedenog nasipa je 1:1.5 m. POKOS IZVEDENOG NASIPA JE STABILAN I NIJE POTREBNO IZVODITI DODATNE MJERE ZATITE TEMELJENJE SILOSA BETONARE Temeljenjesilosabetonareizvestdesenapilotima.Izvestdemogrupuodetiri armirano-betonskabuenapilota.Pilotisusmjeteniukvadratniraspored. Preuzimaju opteredenje od teine punogsilosa i sile potresa te ga prenose u tlo. Piloti su duljine 18.0 m ipromjera1.0 m.Osni razmak iz meu pilota iznosi 6.0 m. Na vrhu su krutom vezom povezani s armirano-betonskom naglavnom ploom dimenzija 8 8 0.5 m. Udaljenost ruba pilota od ruba naglavne ploe iznosi 0.5 m. KlasabetonazaizvoenepilotainaglavneploejeC35/45,augraenaarmatura je rebrasta RA500/550. Temeljno tlo se sastojiod dva sloja.Prvislojinislabograduiran,rahlipijesak(SP).DebljinaslojaSPiznosi7.59m. DrugislojiniprahML(niskoplastini,tekognjeivogdopoluvrstog konzistentnog stanja). Debljina sloja ML iznosi 21.69 m. Razina podzemne vode je 11.29 m od povrine terena na kojoj se nalazi silos. ANALIZE I PRORAUNI PRORAUN JE RAEN PROGRAMSKIM PAKETOM GEOSTUDIO 2004, ,MODELI I ANALIZE SU IZVEDENE POMOU SLOPE I SIGMA PROGRAMA UNUTAR PAKETA GEOSTUDIO. POSTAVLJANJE HORIZONTALNIH DRENOVA PRIJE SNIAVANJA RAZINE PODZEMNE VODE NAKON UGRADNJE HORIZONTALNIH DRENOVAI SNIAVANJA RAZINE PODZEMNE VODE KRITINA KLIZNA PLOHA PRIJE SNIAVANJA PODZEMNE VODEFs =1.244Prijepostavljanjahorizontalnihdrenovafaktorsigurnostikosineje iznosioFs=1.244,anakonpostavljanjahorizontalnihdrenovai sniavanja razine podzemne vode faktor sigurnosti iznosi Fs=1.724. Zakljuujemo da je kosina stabilna. IZVEDBA USJEKA I UGRADNJA AVLANOG TLA ProvjeraglobalnestabilnostipadineproraunatajeuprogramuGeostudio Slope. Odabrani nain zatite pokosa je avlano tlo.U programu SLOPE/W koristit demosidrakojimajesidrinadionicajednakanjihovojduljini.Sastanovita modeliranja time modeliramo avle, jer su avli upravo analogni sidrima s cijelom injektiranom duljinom.Provjeritdemoglobalnustabilnostifaktorsigurnostipadinenakoniskopai ugradnje avlanog tla. Nakon izvedbe usjeka i ugradnje avlanog tla dobiveni faktor sigurnosti iznosi Fs =1.647 je zadovoljavajudi i vedi je od Fs, min =1.50 . IZVEDBA NASIPA Ovdjedemoprovjeritiglobalnustabilnostifaktorsigurnostipadinenakon izvedbe nasipa. Uoavamodasefaktorsigurnostipovedaonakonizgradnjenasipa,radi dodatnog opteredenja noice padine. Faktor globalne sigurnosti nakon izvedbe usjeka i nasipa iznosi Fs =1.774 i vedi je od minimalnogFs,min =1.50 pa moemo zakljuiti da je kosina stabilna. Takoersmozakljuilidaglobalnastabilnostpadinenijeugroenaprilikom dubokog temeljenja silosa betonare. USJEK I AVLANO TLO ( lokalna stabilnost ) Proraun lokalne stabilnosti kosine nakon izvedbe usjeka i ugradnje avlanog tla raen je u programu Geostudio-Slope. Nakon izvedbe usjeka iskopom u tri faze, faktor sigurnosti kritine klizne plohe iznosi Fs =1.654.Kritina klizna ploha prolazi kroz slojeve pijeska SP, praha ML i pijeska SC. Kritina klizna ploha se nalazi iznad razine podzemne vode. NAPONSKO DEFORMACIJSKA ANALIZA USJEKA Pomaci i vektori pomaka tla odreeni su u programu Geostudio-Sigma. Prikazat demo rezultate za sve tri faze iskopa. Pomaci tla nakon prve faze iskopaVektori pomaka tla nakon prve faze iskopa Izvueni su podaci o pomacima kosine usjeka i dna iskopa po x i y koordinatama Pomaci tla nakon druge faze iskopaVektori pomaka tla nakon druge faze iskopa Izvueni su podaci o pomacima kosine usjeka i dna iskopa po x i y koordinatama Pomaci tla nakon trede faze iskopaVektori pomaka tla nakon trede faze iskopa Izvueni su podaci o pomacima kosine usjeka i dna iskopa po x i y koordinatama Provjereni su pomaci pokosa, te pomaci na dnu iskopa za sve tri faze. Uoeno je da se najvedi pomaci razvijaju na dnu iskopa odreene faze. Najvedi pomaci se pojavljuju na dnu iskopa nakon to je izveden usjeki iznose priblino 1.7 cm IZVEDBA NASIPA ( lokalna stabilnost nasipa ) Lokalna stabilnost tla nakon izvedbenasipa raena je pomodu programa Geostudio-Slope. Nakon to je izveden nasip, opteretili smo ga nepovoljnim opteredenjem odprometa koje iznosi 2/ 20 m kN q =Faktor sigurnosti kritine klizne plohe nasipa iznosi Fs =1.554. NAPONSKO DEFORMACIJSKA ANALIZA NASIPA SlijeganjanasipaproraunalismopomoduprogramaGeostudio-Sigma.Prikazat demo slijeganja i vektore pomaka na izvedenom nasipu. Slijeganje nasipa Vektori pomaka Provjereno jeslijeganje nasipa i utvreni su najvedi pomaci. Najvedi pomak po x osi iznosi 0.3 cm, a najvedi pomak po y osi iznosi 1.22 cm.Takva slijeganjasu unutar doputenih granica.DUBOKO TEMELJENJE SILOSA BETONARE Proraun je raen pomodu programa GGU Axpile. SLOJdebljina [m] [kN/m3] Cu [MN/m2] SPT [br. udaraca] [stupnjevi] PIJESAK SP7.5916.50.087-34 PRAH ML21.6917.8-2830 = m dw29 . 11 razina podzemne vode Globalni faktor sigurnosti iznosi 2,00. Parametri tla DJELOVANJA NA SILOS: Stalno djelovanje:ukupna teina punog silosa:N = 5 800 kN Maksimalna ukupna horizontalna sila potresa :S = 560 kN -udaljenost teita od ruba temelja:h = 6.2 m Presjek silosa sa prikazom svih djelovanja na silos NOSIVOST NA PLATU Za prvi sloj pijesak SP dobiva se pomodu 'BETA' postupka: 'sr sq o | =min = |( ) { } Ysr N 25 . 0 5 . 1 ; 25 . 0 681 . 0115 . 71160= = =NN( ) 689 . 0 25 . 0 5 . 1 = Ysr Nmin = |{ } 689 . 0 ; 25 . 025 . 0 = |gdje je za pijeske...

2 '/ 61 . 62 5 . 16 795 . 3 m kNsr= = om MN qsr s/ 016 , 0 61 . 62 25 . 0'= = = o |Vertikalno efektivno naprezanjeu sredini lamele (pijeska SP) je jednako:

-otpor po platu pilota(u sloju pijeska SP) Za drugi sloj prah ML otpor po platu dobije se pomodu veze sa nedreniranom vrstodom:Dijagram Otpor po platu (qs) Nedrenirana vrstoda (cu) -za cu=87 kPa oitana vrijednost otpora po platu iznosi 0.0374 MN/m OTPOR NA BAZI PILOTA U PRAHU ML MN qb345 . 0 =MN qb39 . 0 =qb=Nc * cu iz cu=87kN/m2, dobijemo da je Nc=8.52 pa slijedi: qb=Nc * cu=8.52*0.087=0.74 MN/m Ova vrijednost otpora na bazi pilota vrijedi za odnos s/D=0.10 s/D= 0,02

s/D= 0,03

ZADANI GEOTEHNIKI PROFIL TLA Proraun nosivosti i slijeganja pilota variranjem duljine pilota - GGU - Axpile: 1.00 1.00 12.00 1.158 2.00 0.821.00 1.00 13.00 1.315 2.00 0.891.00 1.00 14.00 1.473 2.00 0.951.00 1.00 15.00 1.630 2.00 1.021.00 1.00 16.00 1.787 2.00 1.091.00 1.00 17.00 1.944 2.00 1.161.00 1.00 18.00 2.101 2.00 1.231.00 1.00 19.00 2.258 2.00 1.301.00 1.00 20.00 2.415 2.00 1.37D(shaft)[m]D(toe)[m]Length[m]Al low. V[MN]q[-]s[cm]10.6 11.6 12.6 13.6 14.6 15.6 16.6 17.6 18.6 19.6 20.60.00.00.20.20.40.40.60.60.80.81.01.01.21.21.41.41.61.61.81.82.02.02.22.22.42.42.62.62.82.80.2 cm 0.4 cm 0.6 cm 0.8 cm 1.0 cm 1.2 c m Pile l engt h [ m]Al low. V [MN]System0. 007. 590.52.03.55.06.58.09.511.012.514.015.517.018.520.021.523.024.5L =20. 00 mL =19. 00 mL =18. 00 mL =17. 00 mL =16. 00 mL =15. 00 mL =14. 00 mL =13. 00 mL =12. 00 mGW= 11. 30o0 2 o03 o10 t[ MN/ m] [ MN/ m] [ MN/m] [MN /m]Desi gnat io n0 .0 00 0. 00 0 0. 00 0 0. 016 p ije sak SP0 .3 45 0. 39 0 0. 70 0 0. 100 pra h MLSo ilo0 2 o03 o10 t[ MN/ m] [ MN/ m] [ MN/m] [MN /m]Desi gnat io n0 .0 00 0. 00 0 0. 00 0 0. 016 p ije sak SP0 .3 45 0. 39 0 0. 70 0 0. 100 pra h MLBasis for calculati onBoredpi leas Compress ionpil ePi leshaft di ameter = 1.00 mPi letoe diamet er = 1.00 mGroundwat er = 11.30mSi cherhei t q = 2.00All ow.Vsett lement0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5 4.0 4.50.00.01.01.02.02.03.03.04.04.05.05.06.06.07.07.08.08.09.09.010.010.011.011.012.012.0Q Qr QsResistance-settlement li neFor pi le length= 18.00 mPi le resis tanceQ [ MN]Pile settlement s [cm]2.101.23KONTROLA RUNI PRORAUN NOSIVOSTI ZA ODABRANE DIMENZIJE PILOTA 2785 . 014 . 3m Am O==MN RS650 , 3 ) 0374 , 0 41 . 10 016 . 0 59 . 7 ( 14 . 3 = + =MN RB549 . 0 74 . 0 785 . 0 = =MN R R RB S k2 . 4 549 . 0 650 . 3 = + = + =MN Rk10 . 200 , 22 . 4= =- za pilot duljine 18.00 m i promjera 1.0 m odreeni su:

-nosivost plata: -nosivost baze: -ukupno:

- uz faktor sigurnosti 2,00 odgovara nosivosti dobivenoj u GGU- Axpile Odabrano: - 4 pilota, duljine 18.00 m i promjera 1.00 m koji su smjeteni u 2 redatrebaju preuzeti ukupno vertikalno opteredenje od:teine punog silosa: Ft = 5.8 MNdodatne sile od momenta uslijed djelovanja potresa: FM = 578.67 kN (tj.67 . 578634720 , 62 . 6 560= ==krakM) teine naglavne ploe:kN h l b Gbet800 25 50 , 0 8 8 = = = Horizontalni presjek, grupa pilota i naglavna ploa NOSIVOST GRUPE PILOTA Ukupno opteredenje .... Ft + FM + G = 5.8 + 0.578 + 0.8 = 7.178 MN q = n m R RPILOT GRUPAq gdje su: m=2- broj redova pilota n =2- broj stupaca pilota

- faktor redukcije nosivosti Converse Labarre za promjer pilota b = 1.00mrazmak izmeu redova i stupaca a = 6.00 m 46 . 9 166 , 061= = = = abtg( ) ( )895 . 0 105 . 0 14 902 ) 1 2 ( 2 1 246 . 9 1901 ) 1 (1 = =((

+ =((

+ =n mn m m n qMN n m R RPILOT GRUPA518 . 7 895 , 0 4 1 . 2 = = = q

ZADOVOLJAVA: Rgrupa=7.518 MN> Fukupno=7.178 MN SLIJEGANJE GRUPE PILOTA - srednje opteredenje pilota u grupi MNn mFuk794 , 14178 , 7= =q =PILOT GRUPAs sq gdje je :- faktor redukcije slijeganja 94 . 11937120 . 10 . 790 . 10 . 74129 4= =++ =++ =bbbbGGq1.00 1.00 12.00 1.158 2.00 0.821.00 1.00 13.00 1.315 2.00 0.891.00 1.00 14.00 1.473 2.00 0.951.00 1.00 15.00 1.630 2.00 1.021.00 1.00 16.00 1.787 2.00 1.091.00 1.00 17.00 1.944 2.00 1.161.00 1.00 18.00 2.101 2.00 1.231.00 1.00 19.00 2.258 2.00 1.301.00 1.00 20.00 2.415 2.00 1.37D(shaft)[m]D(toe)[m]Length[m]Allow. V[MN]q[-]s[cm]10.6 11.6 12.6 13.6 14.6 15.6 16.6 17.6 18.6 19.6 20.60.00.00.20.20.40.40.60.60.80.81.01.01.21.21.41.41.61.61.81.82.02.02.22.22.42.42.62.62.82.80.2 cm 0.4 cm 0.6 cm 0.8 cm 1.0 cm 1.2 c m Pile lengt h [ m]Al low. V [MN]System0. 007. 590.52.03.55.06.58.09.511.012.514.015.517.018.520.021.523.024.5L =20. 00 mL =19. 00 mL =18. 00 mL =17. 00 mL =16. 00 mL =15. 00 mL =14. 00 mL =13. 00 mL =12. 00 mGW= 11. 30o0 2 o03 o10 t[ MN/ m] [ MN/ m] [ MN/m] [MN /m]Desi gnat io n0 .0 00 0. 00 0 0. 00 0 0. 016 p ije sak SP0 .3 45 0. 39 0 0. 70 0 0. 100 pra hMLSo ilo0 2 o03 o10 t[ MN/ m] [ MN/ m] [ MN/m] [MN /m]Desi gnat io n0 .0 00 0. 00 0 0. 00 0 0. 016 p ije sak SP0 .3 45 0. 39 0 0. 70 0 0. 100 pra hMLBasis forcalculationBoredpileas Compress ionpilePileshaft di ameter = 1.00 mPiletoe diamet er = 1.00 mGroundwat er = 11.30mSicherhei t q = 2.00All ow.Vsett lement0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5 4.0 4.50.00.01.01.02.02.03.03.04.04.05.05.06.06.07.07.08.08.09.09.010.010.011.011.012.012.0Q Qr QsResistance-settlement lineFor pile length=18.00 mPi le resis tanceQ [ MN]Pile settlement s [cm]2.101.23Prikazuje odnos otpornost slijeganje za pilot duljine 18.00 m - oitano:cm sPILOTA23 . 1 =cm s sPILOT GRUPA38 . 2 94 . 1 23 . 1 = = = qPRORAUN POMAKA, REZNIH SILA I POTREBNE ARMATURE Proraun je raen pomodu programaGGU Latpile. Opteredenje na vrhu jednog pilota Rezultati prorauna Maksimalni moment u pilotu: Mmax = 1642.2 kNm Maksimalna uzduna sila u pilotu:Nmax = -1973.2 kN Najvedi pomak (na vrhu pilota):w = 18.70 mm Potrebna uzduna armatura: As1 = 60.2 cm2 Maksimalna armatura : Mmax=4% Ac =0.04 7853.98 = 314.16 cm2

Odabrano :8 32(As = 64.34 cm2) > As1 = 60.20 cm2 Potrebna poprena armatura:As(shear) = 10.2 cm2 na razmaku 30.0 cm Odabrano: spiralne vilice 10 12na 30.0 cm(As1(shear)= 11.31 cm2 ) > As(shear) = 10.2 cm2 PRIKAZ REZNIH SILA I POMAKA PILOTA 0.007.59(1)21.69(2)GW (11. 30)-10 0 10 20 30 40-25-20-15-10-505M(G/Q) =0.0/ 868.0V(G/Q)= 1450. 0/ 0.0H(G/ Q) =0. 0 /140. 0SRmodulus[kN/m]eph/eah[kN/ m]w*ks [kN/m]max =131.31[kN/m](D,G+ Q)0.025. 0/31. 538. 348. 7-0.0-2212. 5/-1712. 3-5203. 3M [ kN*m](G+Q)868.01094.8Q[kN](G+Q)140. 0 140. 0-164. 7N[kN](G+Q)-1450. 0-1701. 7-1466. 0-1465. 1w[mm]EJ = 1. 473E+ 6 kN*m(G+Q)18. 7-0 .218. 7 ' c( a ) c( p ) o/ o /[kN/ m] [kN/ m] [] [kN /m] [kN /m] Activ e Pa ss iveDe sign at ion16 .5 6. 5 34 .0 0. 0 0. 0 0 .4 00 -0 .4 00 SP17 .8 7. 8 30 .0 36 .0 36 .0 0 .2 50 -0 .2 50 MLSo il ' c( a ) c( p ) o/ o /[kN/ m] [kN/ m] [] [kN /m] [kN /m] Activ e Pa ss iveDe sign at ion16 .5 6. 5 34 .0 0. 0 0. 0 0 .4 00 -0 .4 00 SP17 .8 7. 8 30 .0 36 .0 36 .0 0 .2 50 -0 .2 50 MLBored pil eInitial cal cul ati on data:No ep r edistri butionActive ep after: DIN 4085Pass ive ep after: Strec kPile length = 18.00 mPile width = 1.00 mMoment(G/Q) (pile head)= 0.00 / 868.00 kN*mHorizontalforce(G/Q) (pil e head)= 0.00 / 140.00 kNVerti calforc e(G/Q) (pi le head) = 1450.00 / 0.00 kNG = 1.35Q = 1.50Ep = 1.40Three-dimensi onal effect for pas sive ep:To DIN 4085Desi gn values :Bored pileE = 3000.00 kN/cmI = 4908738.52 cm4Rei nforcement DIN 1045- 1Numeri sche Lsung mit 60 modelpointsConcrete C 35/45Steel500/550MPaM(D) = 1642.2 k N * mN( D)= -1973.2 kNeps(c 2) [o/oo] = -3.5ep(s1) [o/oo] = 7.9As1 [cm] = 60.2(min. reinf. = 7.4 cm)Pi le diameter = 1.000 md1/h = 0.05000m(Sd) = 0.1054 / n(Sd)= -0.1267omega(tot)= 0.1681si g1(I) = 14.21 / s ig2(I) = -19.24 MN/mQ(D) = VSd = 247.1 k N(equiv al ent wi dth/height = 0.886 m)VRd,max = 2976.4 kN(VSd / VRd,max = 0.0830)As (shear) = 10.2 cm/m (min. r ei nf.)Dis tance between stirr ups = 30.0 cmDepth Top Bottom[m] [k N/m ] [kN/m]0.00 - 7.59 0.0 34335.77.59 - 18.00 4788.8 8422.1SR moduliDepth Top Bottom[m] [k N/m ] [kN/m]0.00 - 7.59 0.0 34335.77.59 - 18.00 4788.8 8422.13. 6910.417. 59ZAKLJUAK ZA DUBOKO TEMELJENJE SILOSA BETONARE ProgramomGGU-Axpile,odreenajenosivostjednogpilotauslijedzadanogopteredenja.Ukupnoopteredenjenagrupupilotasesastojiodteinepunogsilosa,maksimalnesile potresa koja djeluje na 6.2 m od ruba temelja, te teine naglavne grede. Proraun je vren prema njemakim normama DIN. Globalni faktor sigurnosti iznosi 2,00. Nakonodreenenosivostijednogpilota(Rk=2.1MN),izraunatajenosivostgrupepilota (Rgrupe=7.518MN)kojajevedaodukupnogopteredenja(Fukupno=7.178MN).Pomodu programaGGU-Axpilejeizraunataiukupnavrijednostslijeganjagrupepilota,kojeiznosi2.38 cm. ProgramomGGU-Latpileodreenesuvrijednostireznihsilauarmirano-betonskim pilotima, te je na temelju njih odreena potrebna uzduna i poprena armatura. Klasa betona od kojeg de se izvesti piloti je C35/45, a armatura je rebrasta RA500/550. Odabrana armatura u:-uzdunom smjeru 8 32mm-poprenom smjeru10 12 mmna svakih 30 cm Odreen je maksimalni pomak pilota, koji se nalazi na vrhu iiznosi 18.7 mm. TEHNIKI UVJETI I TEHNOLOGIJA IZVOENJA HORIZONTALNI DRENOVINestabilne padine stabiliziraju se ugradnjom horizontalnih drenova, ime se sniava razina podzemne vode ismanjuju se porni tlakovivode u padini. Time dolazi do povedanja faktora sigurnosti padine na klizanje. Odreivanjepoloaja slojeva koji sadre podzemnu vodu, od presudne je vanosti za funkcioniranje horizontalnih drenova. Duljina i razmjetaj horizontalnih drenova ovisi o geolokoj grai terena. Horizontalni drenovise postavljaju pod manjim kutem da bi voda gravitacijski mogla prodi kroz njih. Prvo se izbui rupa u tlu pomodu strojeva sa svrdlom, a zatim se u buotinu postavlja PVC cijev kroz koju se voda slobodno drenira. Rezultat toga je smanjenje rizika od klizanja padine. Tehnologija izvedbe horizontalnih drenova buenjedrenaa Manji rizik od klizanja padine USJEK I AVLANO TLOU sve tri faze iskop se vri strojno bagerom. U svakoj fazi se nakon iskopa na lice iskopa postavi armaturna mrea, a potom nanosimo mlazni beton sve dok se ne postignemo traenu debljina obloge. Debljina mlaznog betona iznosi 10 cm. Nakon izvedbe obloge od mlaznog betona strojno se zabijaju tapna sidra i injektiraju. Injektiranje buotinevri se sa cementnim mortom du cijele duljine sidra. Injekcijska smjesa dodatno titi sidro od korozije. Tehnologija izvedbe usjekaPresjek sidra NASIP Izgradnjanasipaukljuujeiskop,premjetanjeiugradnjuzemljanogmaterijala. Prometnicakojaprolazinakruninasipazahtjevaodgovarajudukrutostivrstodu nasutog materijala. Krutost i vrstoda rastu s porastom zbijenosti tla. Zbijenost je uskopovezanasgustodom,oznaavarelativniodnosvolumenavrstihesticau volumenu tla. Zbijenije je tlo ono koje ima vedi postotak volumena vrstih estica u volumenu tla. Prilikom iskopa tlo se rahli i povedava mu se volumen. Ako se ponovno ugrauje, trebagazbiti,aupojedinimsluajevimamutrebaprijezbijanjapromijeniti vlanost,bilosmanjitisuenjemilipovedatiprskanjem.Zbijanjemtloobino zauzima manji volumen od onog kojeg je zauzimalo u prirodnom stanju. Obzirom dasezbijanjetlaizvodisnjegovepovrine,auinakradastrojanagloopadasa dubinom ispod povrine, nasipi seizvode nasipanjem i razastiranjem tla u tanjim slojevima. Strojevi za zbijanje krupnozrnatog (lijevo) i sitnozrnatog tla (desno) Odabrani materijal za izgradnju nasipa je materijal iz iskopa glinoviti pijesak SC.

Koritene smjernice za izrada nasipa od glinovitog pijeska:-materijal jeosjetljiv na prisutnost vode- zbijanje (jeevi, glatki valjci na kotaima sa gumama, vibro-ploe)-debljina sloja 20-30 cm - granulacija materijala U=d60/d10 > 9- optimalna vlanost wopt 15 kN/m3 za nasip < 3.0 m, odnosno d > 15.5 kN/m3 za nasip > 3 m- granica teenja wL < 65%- indeks plastinosti Ip < 30 DUBOKO TEMELJENJE SILOSA BETONARE Bueni piloti izvode se lijevanjem betona u prethodno izvedenu buotinu. Buotina se izvodi posebnim buakim strojemuz koritenje posebnih svrdala, nabijaa, grabilica idrugihnaprava.Dabisebuotinaosiguralaoduruavanja,urastresitomislabijem tlupotrebnojujeosigurati.Tosemoebilouzpomodcijevikojaseutiskujeu buotinom kako napreduje iskop ili uz pomod isplake. Ugotovubuotinu,kojojjeprethodnodobrooidenodno,sputasekoeline armature,azatimsebuotinaispunjava svjeimbetonom.Ugradnjabetonamorase provestiposebnimpostupkomulijevanjakrozkontraktorskucijev(kontraktor postupak) na dno buotine. Kontraktorska cijev mora neprestano ostati u masi svjeeg betona kako bi se izbjeglo mijeanjebetonaiisplaketobivrlonepovoljnodjelovalonakvalitetubududeg betona.Glavunovogpilotatrebanakonstvrdnjavanjaosloboditibetonakojijeloe kvalitete jer je bio u dodiru s bentonitnom isplakom. Zbog uvjeta ne mijeanja betona sisplakom,dnokontraktorcijevimorastalnobitiusvjeembetonu,atotraidase betoniranje pilota izvede u jednom mahu bez ikakvih prekida.Spiralna armatura za pilote Tehnologija izvoenja armirano-betonskih pilota NACRT KONANOG STANJA HVALA NA PANJI !