of 52/52
Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet Varaždin Sabina Sitar UTJECAJ SVINJOGOJSKE FARME U ŠTEFANEC MAROFU KOD VARAŽDINA NA KVALITETU PODZEMNE VODE Diplomski rad

Sveučilište u Zagrebu - Geotehnički fakultet · Web viewSveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet Varaždin Sabina Sitar UTJECAJ SVINJOGOJSKE FARME U ŠTEFANEC MAROFU KOD VARAŽDINA

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Sveučilište u Zagrebu - Geotehnički fakultet · Web viewSveučilište u Zagrebu Geotehnički...

Sveučilište u Zagrebu

GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad : Utjecaj svinjogojske farme u Štefanec Marofu

kraj Varaždina na kvalitetu podzemne vode

Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet Varaždin

Sabina Sitar

UTJECAJ SVINJOGOJSKE FARME U ŠTEFANEC MAROFU

KOD VARAŽDINA NA KVALITETU PODZEMNE VODE

Diplomski rad

Varaždin, 2012.

Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet Varaždin

Sabina Sitar

UTJECAJ SVINJOGOJSKE FARME U ŠTEFANEC MAROFU

KOD VARAŽDINA NA KVALITETU PODZEMNE VODE

Diplomski rad

Kandidat : Mentor:

Sabina Sitar Doc. dr. sc. Ivan Kovač

Varaždin, 2012.

SADRŽAJ

1.UVOD…………………………………………………………………………………4

2. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA …………………………………..6

2.1. OPĆENITO O OPĆINI BARTOLOVEČKI TRNOVEC …………………...6

2.2. GEOLOŠKA GRAĐA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE ……………………….7

2.3. HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA ……..10

2.4. POLJOPRIVREDA U VARAŽDINSKOM KRAJU …………………………11

3. METODOLOGIJA I REZULTATI ANALIZE UZORAKA PODZEMNE VODE

………………………………………………….…………………………………….15

3.1. FIZIKALNI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE …………….16

3.2. KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE …………….17

3.3. MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE ……19

4. ANALIZA PODATAKA ..................................................................................22

4.1. REZULTATI STATISTIČKE OBRADE PODATAKA ……………………...20

4.1.1. FIZIKALNI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE …………...22

4.1.2. KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE…………….23

4.1.3. MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE …..25

4.2. KORELACIJSKA ANALIZA …………………………………………………26

5. ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………...33

6. LITERATURA……………………………………………………………………...35

7. SAŽETAK ………………………………………………………………………….36

8. ZAHVALE ………………………………………………………………………….37

1.

UVOD

Varaždinska županija jedna je od najrazvijenijih i najgušće naseljenih područja Republike Hrvatske. Kao jedna od posljedica gospodarskog razvoja je povećanje potrebe za pitkom vodom. Međutim, istovremeno se povećava broj izvora onečišćenja koji svojim djelovanjem štetno utječu na okoliš i degradiraju kvalitetu podzemne vode. Brojna istraživanja potvrdila su ovu pretpostavku.

Na području županije najveći izvor pitke vode je Varaždinski vodonosnik. Zbog svojih hidrogeoloških karakteristika taj je vodonosnik izuzetno ranjiv. Kako bi se osigurale dovoljne količine pitke vode odgovarajuće kvalitete u budućnosti, neophodno je odrediti lokacije svih izvora onečišćenja, utvrditi način i intenzitet njihovog utjecaja na okoliš, te predložiti mjere i postupke u svrhu očuvanja i unaprjeđenja kvalitete podzemne vode, kao i svih ostalih prirodnih resursa.

Osnovni prirodni resursi Varaždinske županije su: vode, poljoprivredno zemljište i mineralne sirovine. Županija je jedna od rijetkih u Republici Hrvatskoj s bogatim resursima podzemne vode koji se nažalost slabo štite od raznih onečišćivača, bilo da je riječ o neriješenom pitanju odvodnje vode iz naselja (fekalne vode iz domaćinstva ili otpadne vode iz industrije i dr.), otpadnim vodama i neadekvatnom zbrinjavanju krutog otpada iz životinjskih farmi, prekomjernom tretiranju poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja, nelegalnim odlaganjem otpada i tako dalje.

Na području Županije postoji relativno veliki broj svinjogojskih farmi. Opravdano je pretpostaviti da te farme degradiraju kvalitetu podzemne vode, prije svega zbog toga što zbrinjavanje otpadnih voda nije riješeno kako treba. Kako bi se provjerila navedena pretpostavka provedeno je uzorkovanje podzemne vode u blizini svinjogojske farme u Štefanec Marofu u općini Bartolovečki Trnovec. Položaj farme i mjesta uzorkovanja podzemne vode prikazani su na slici 1.

Slika 1. Prostorni položaj svinjogojske farme i lokacije uzorkovanja podzemne

vode.

2.

ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA

2.1. OPĆENITO O OPĆINI BARTOLOVEČKI TRNOVEC

Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Republike Hrvatske, sjedište se nalazi u gradu Varaždinu. Županija je podijeljena na šest gradova i dvadeset i dvije općine.

Općina Bartolovečki Trnovec osnovana je 1993. godine novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske i obuhvaća naselja Trnovec, Bartolovec, Žabnik, Štefanec, Šemovec i Zamlaka. Površina promatrane općine iznosi 3 874 kilometara kvadratnih i ima 6 889 stanovnika. [11] Na slici broj 2 prikazan je smještaj Općine unutra Varaždinske županije.

Slika broj 2. Općine u Varaždinskoj županiji.

2.2. GEOLOŠKA GRAĐA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Varaždinska županija nalazi se na zapadnom rubnom dijelu Panonske nizine. Područje je od srednjeg trijasa do danas bilo zahvaćeno mnogim tektonskim procesima (izdizanje okolnih planina, spuštanje Dravske potoline, boranje, navlačenje, smicanje duž rasjeda) koja su uvjetovala izgled današnjeg reljefa.

Najstarije naslage su konglomeratični i krupnozrni pješčenjaci i šejlovi iz donjeg trijasa na kojima se nalaze tinjčasti pješčenjaci, šejlovi, lapori, oolitični vapnenci i dolomiti iz srednjeg trijasa te dolomiti, dolomitne breče i vapnenci iz gornjeg trijasa. Površina koja ih obuhvaća smještena je jugozapadno od Varaždina, u blizini Novog Marofa. Na njima su pješčenjaci, šejlovi, lapori i vapnenci iz donje kreda te klastiti iz gornje krede, zatim paleogenske karbonatne breče na kojima se nalaze vapnenci i glinci te pjeskoviti lapori i pješčenjaci.

U neogenskim naslagama zastupljeni su transgresivni miocenski konglomerati, pješčenjaci, vapnenci, lapori, laporoviti vapnenci, tufovi i breče. Obuhvaćaju južno područje od grada Varaždina, brda omeđena rijekom Bednjom i Dravom.

Slijede pliocenski sedimenti izgrađeni od lapora s rijetkim prislojcima pijeska i pješčenjaka, pijeska s prislojcima pjeskovitih lapora, pjeskovito-glinoviti lapori, leće šljunka i pijeska te iznad njih šljunci,i pijesci s prislojcima glina. U Varaždinskoj depresiji pliocenske naslage teško se odvajaju od kvartarnih, donjopleistocenskih naslaga. Vrlo su sličnog sastava. Naslage su taložene u močvarnoj sredini uz stalan dotok fluvijalnog materijala. Holocenu pripadaju najmlađe riječne naslage koje su u sastavu Dravskih terasa vezanih za ravničarski dio promatranog područja. Na slici broj tri i četiri prikazana je geološka građa promatranog područja i odgovarajući geološki stup. [6] [7]

Slika 3. Osnovna geološka karta – list Varaždin (detalj).

Slika 4. Geološki stup (Osnovna geološka karta – list Varaždin).

2.3.HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA

Varaždinski vodonosnik izgrađen je uglavnom od šljunka i pijeska (srednje i gornje pliocenske starosti). U središnjem dijelu javljaju se tanki slojevi praha i gline. Podina vodonosnika je izgrađena od pjeskovitih i glinovitih lapora te belvederskih šljunaka (gornje tercijarske starosti), a krovina od praha, gline i prašinastog pijeska (holocenske starosti).

Debljina Varaždinskog vodonosnika se povećava od zapada prema istoku. Najmanja debljina je na području Križovljana i Ormuža i iznosi svega 5m, dok kod Varaždina iznosi 75 m. Kod Preloga dostiže maksimalnih 148 m, a nizvodno mu se debljina smanjuje, tako da kod Donje Dubrave iznosi četrdesetak metara. Unutar vodonosnika nalazi se polupropusni sloj gline, praha i prašinastog pijeska, koji se pojavljuje kod Petrijanca i debljina mu je u prosjeku 5 m. Taj sloj se javlja na dubini od oko 40 m, blago je nagnut prema podini i pruža se paralelno toku rijeke Drave te dijeli vodonosnik na dva šljunčana sloja između kojih nema razlike u granulometrijskom sastavu. Taj sloj ima bitan utjecaj na kvalitetu podzemne vode.

Varaždinski vodonosnik odlikuje se visokom propusnošću šljunka. Vrijednosti hidrauličke vodljivosti kreću se u granicama od 100 do 300 m / dan, općenito vrijednost mu je viša u zapadnim, a niža u istočnim predjelima, što je razumljivo jer i veličina granulometrijskih frakcija također opada u tom smjeru.

Treba napomenuti da je izgradnja hidroelektrana Čakovec i Varaždin prouzrokovala promjene režima tečenja podzemne vode u promatranom području. Punjenje akumulacijskih jezera hidroelektrana uzrokovalo je promjenu razine podzemne vode u odnosu na prvobitno stanje, što je na kraju rezultiralo degradacijom kvalitete podzemne vode. Na slici broj pet prikazana je strukturna karta po podinskoj plohi vodonosnika.[1][2] Poprečni i uzdužni litološki profil Varaždinskog vodonosnika prikazan je na slici broj 6/1 i 6/2.

Slika 5. Strukturna karta po podinskoj plohi vodonosnika (prema: Urumović, K.,

1990.)

LOKACIJA

BPK ( mg/L O2)

Ukupni koliformi

P1-1

0,27

8

P1-2

0,12

9

P1-3

0,35

10

arit.sred. P1

0,27

9

P2-1

0,44

0

P2-2

0,1

0

P2-3

0,21

0

arit.sred. P2

0,25

0

P3-2

1

0

P3-2

0,82

0

P3-3

0,62

0

arit.sred. P3

0,81

0

P4-1

0,13

0

P4-2

0,18

0

P4-3

0,15

0

arit.sred. P4

0,15

0

P5-1

0,2

0

P5-2

0,1

0

P5-3

0

0

arit.sred.P5

0,1

0

P6-1

0

0

P6-2

0

0

P6-3

0

0

arit.sred.P6

0

0

P7-1

3,68

220

P7-2

2,63

250

P7-3

2,11

240

arit.sred.P7

2,8

240

Slika broj 6/1. Poprečni litološki profil ( prema Urumović,K., i sur.,1990. )

Slika broj 6/2. Uzdužni litološki profil

Legenda: 1. Šljunak, 2. Pijesak, 3. Prah, 4. Glina, 5. Lapor, 6. Rasjed, 7. Bušotina

(prema: Urumović, K. i sur., 1990.)

2.4. POLJOPRIVREDA U VARAŽDINSKOM KRAJU

Poljoprivredne površine u Varaždinskoj županiji obuhvaćaju 69, 941 ha, odnosno 55% površine županije, od čega je 96 % u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (66,964 ha), dok je 4 % u državnom vlasništvu ili vlasništvu poslovnih subjekata (2,977 ha).

Varaždinska županija tradicionalno je poljoprivredni kraj usitnjenog posjeda, pogodan za bavljenje stočarstvom, povrtlarstvom, voćarstvom i vinogradarskom proizvodnjom. Dobre su mogućnosti za proizvodnju meda, slatkovodne ribe i cvjećarstvo te razvoj lovnog gospodarstva.

U Upisnik poljoprivrednih subjekata upisano je 8 166 poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava.

Povrtlarstvo je zastupljeno na 5% obradivih površina. Nasadi voćnjaka i vinograda su stari, proizvodnja vina po čokotu je mala. Svega 20 proizvođača se stručno bavi proizvodnjom vina.

Stočarstvo i stočarska proizvodnja u Županiji je proizvodno i gospodarski najvažnija poljoprivredna grana, posebice govedarstvo i proizvodnja mlijeka te svinjogojstvo. Na području Županije aktivno je oko 230 pčelara, od čega je registrirano njih 150. Registrirani pčelari ukupno posjeduju oko 10.500 košnica. Razvijena je uporaba konja u zdravstvene (različiti oblici terapija) te sportske i rekreativne svrhe. Razvijeni su prerađivački kapaciteti – mesna, mljekarska i mlinska industrija, prerada povrća te proizvodnja pića i proizvodnja stočne hrane. Popunjenost kapaciteta postiže se uvozom sirovina i njihovom dopremom iz drugih područja Hrvatske i inozemstva.

Identificirani problemi u poljoprivredi Varaždinskog kraja su :

· usitnjenost posjeda (oko 560 000 katastarskih čestica prosječne veličine 0,13 hektara, u prosjeku jedno obiteljsko gospodarstvo ima u vlasništvu 20 razbacanih parcela);

· niska prosječna veličina stada koja su pod kontrolom proizvodnosti (5 krava), i matičnog stada svinja (3 krmače, 4 krmače je prosjek u Hrvatskoj);

· uzgoj tradicionalnih kultura (pšenica, kukuruz i šećerna repa) ne prati zahtjeve tržišta poljoprivrednih proizvoda;

· prosječni prirodi kultura po hektaru su ispod razine prosjeka Republike Hrvatske;

· pad broja proizvođača mlijeka;

· suradnja i udruživanje poljoprivrednika i poljoprivrednih gospodarstava je u začecima,

· nekontrolirano odlaganje gnojnice i gnoja na polja, naročito s peradarskih farma, uzrokuju direktne štete za usjeve te razinu onečišćenja tla i podzemnih voda i dr. [9]

3. METODOLOGIJA I REZULTATI ANALIZE UZORAKA PODZEMNE VODE

1.

Promatrana lokacija nalazi se 15 km istočno od grada Varaždina prema gradu Ludbregu. Farma krmača i odlagalište pilećeg gnoja nalaze se u selu Štefanec Marof i tamo su odabrane dvije lokacije P6 i P7 od ukupno 7 lokacija za uzimanje uzoraka podzemne vode . Lokacija P6 uzeta je kao točka nultog stanja (logično je za pretpostaviti da svinjogojska farma nema utjecaja na kvalitetu podzemne vode na toj lokaciji) jer je tok podzemne vode paralelan toku rijeke Drave. Mjesto uzorkovanja P7 nalazi se u neposrednoj blizini same farme. Lokacija P3 nalazi se 300 metara istočno od svinjogojske farme, gdje je naknadno zabijena vrtna pumpa. Bilo je potrebno smanjiti razdaljinu između lokacije uzorkovanja P7 i sljedeće nizvodne lokacije P1 da bi se dobila što jasnija slika o utjecaju farme na kvalitetu podzemne vode. U selu Šemovec uzeti su uzorci na daljnje četiri lokacije s time da je najudaljenije mjesto uzorkovanja od farme 560 m (lokacija P4). Lokacije uzorkovanja vidljive su na slici broj 1.

Lokacije su birane tako da se izbjegne izravan utjecaj ostalih izvora onečišćenja poput septičkih jama i staja. Utjecaj mineralnih gnojiva je zanemariv jer najveći dio obradivih površina u okolini čine livade i neobradivo tlo. Na svih sedam lokacija uzeta su po tri uzorka za analizu 12 parametara kvalitete podzemne vode. Fizikalni parametri izmjereni su odmah na terenu. Uzorci su uzeti 18.7.2012. između 8 i 13 h na vrtnim pumpama koje služe za zalijevanje povrtnjaka. Dubina cijevi vrtnih pumpa zabijenih u tlo kreće se između 5 i 6 m. Odmah nakon uzimanja uzorka na svakoj lokaciji, boce sa uzorkom odnijete su u hladan podrum. Odmah po završetku uzorkovanja uzorci su odneseni u laboratorij za geokemiju okoliša na Geotehničkom fakultetu i na Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije.

3.1. FIZIKALNI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Temperatura, pH vrijednost, elektrovodljivost (EC) i ukupna otopljena tvar (TDS) u vodi izmjereni su konduktometrom HACH SENSION. U tablici se nalaze izmjerene vrijednosti fizikalnih parametara kvalitete podzemne vode.

Tablica 1. Izmjerene vrijednosti fizikalnih parametara podzemne vode.

Temp.

EC

TDS

NO -N

NO -N

NH -N

TN

TOC

BPK

Ukupni

KPK

pH

° C

µS/cm

mg/L

mg/L

mg/L

mg/L

mg/L

mg/L

mgO /L

koliformi

mgO /L

pH

1

0,17

0,42

0,42

0,93

-0,28

-0,23

0,92

0,24

0,72

0,75

-0,05

Temp.

1

-0,08

-0,06

0,37

0,72

0,33

0,37

0,02

0,62

0,44

0,12

EC

1

1

0,2

-0,57

-0,77

0,18

0,48

0,53

0,71

-0,58

TDS

1

0,21

-0,57

-0,77

0,2

0,47

0,52

0,7

0,54

NO -N

1

-0,11

-0,04

1

0,12

0,75

0,72

0,2

NO -N

1

0,77

-0,12

-0,34

0,12

-0,13

0,11

NH -N

1

0,03

-0,81

-0,08

-0,31

0,1

TN

1

0,12

0,74

0,7

0,21

TOC

1

0,15

0,27

0,08

BPK

1

0,96

-0,33

UK

1

-0,37

KPK

1

-

2

5

-

3

2

2

-

3

-

2

5

+

4

+

4

3.2. KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Mjereno je šest kemijskih parametara kvalitete podzemne vode. Za mjerenje totalnog organskog ugljika korišten je Shimadzu/TOC-VCPN.

Mjerenje amonijaka provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u obliku NH

+

4

- N. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku je dodan reagens Ammonia Salycylate Reagent Powder Pillow te nakon 3 minute mućkanja filtrata s reagensom doda se reagens Ammonia Cyanurate Reagent Powder Pillow. Uzorak je protresen dok se reagens nije u potpunosti otopio i nakon toga je ostavljen da miruje 15 minuta kako bi se mogla razviti reakcija između reagensa i amonijaka. Komponente amonijaka reagiraju sa klorom i nastaje monokloramin koji u reakciji sa salicilatom stvara 5-aminosalicilat. 5-aminosalicilat se oksidira u prisutnosti katalizatora natrijevog nitroprusida i nastaje plavo obojenje. Plava boja je maskirana žutom bojom reagensa u suvišku što rezultira zeleno obojenom otopinom. Rezultati se određuju pri valnoj duljini od 655 nm. Metoda je prilagođena prema metodi koju je razvio Reardon (1966). Kao slijepa proba korištena je destilirana voda.

Mjerenje nitrita provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u obliku NO

-

2

- N. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku je dodan reagens NitriVer 3 Nitrite Reagent Powder Pillow. Uzorak je protresen dok se reagens nije u potpunosti otopio i nakon toga je ostavljen mirovati 20 minuta. Nitriti u uzorku reagiraju sa sulfanilnom kiselinom i tvore diazonijevu sol. Ona se spaja s kromotropnom kiselinom te nastaje ružičasto obojen kompleks čija je koncentracija ovisna koncentraciji nitrata u uzorku. Kao slijepa proba korišten je uzorak vode. Rezultati se očitavaju pri valnoj duljini od 507 nm.

Mjerenje nitrata provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u obliku NO

-

3

- N. U pripremljene ampule dodaje se 1 ml uzorka te 0,2 ml reagensa LCK 339 Nitrat. Nitratni ioni u otopini koja sadrži sumpornu i fosfornu kiselinu reagiraju s 2,6-dimetilfenolom pri čemu nastaje 4-nitro-2.6 dimetilfenol. Prije mjerenja, ampula se zatvori i dobro protrese te se ostavi mirovati 15 min. Rezultati se očitavaju pri valnoj duljini od 370 nm.

Ukupni dušik (TN) analiziran je uređajem TOC Shimadzu/TOC-VCPN. Uzorak se nakon pred tretmana ubrizgava u kivetu za razlaganje uzroka koja ga zagrijava na 720°C. U kiveti uzorak prelazi u dušik-monoksid koji se nakon odvlaživanja i hlađenja prenosi strujom pročišćenog zraka (130 mL/min) do kemiluminiscencijskog detektora. Nakon usporedbe sa signalom standardnog uzorka uređaj određuje koncentraciju TN-a u uzorku.

Za određivanje kemijske potrošnje kisika koristila se metoda s kalijevim permanganatom KMnO

4

. Kemijska potrošnja kisika je količina oksidacijskog sredstva KMnO

4

preračunata na kisik utrošen na oksidaciju organskih sastojaka vode uz određene uvjete. Postupak određivanja temelji se na oksidaciji organskih spojeva u vodi pomoću otopine KMnO

4

poznate koncentracije pri temperaturi vrenja u vremenskom razdoblju od 10 minuta, za što se utroši određena količina kalijevog permanganata. KMnO

4

u kiseloj sredini reagira prema jednadžbi:

KMnO

4

+ 3 H

2

SO

4

EMBED Equation.3

¾

®

¬

K

2

SO

4

+ 2 Mn SO

4

+ 5 O + 3 H

2

O .

Oslobođeni kisik oksidira organsku tvar u vodi, ali ne potpuno. Rezultati laboratorijske analize kemijskih parametara kvalitete podzemne vode nalaze se u tablici 2.

Tablica 2. Izmjerene vrijednosti kemijskih parametara podzemne vode.

LOKACIJA

pH

Temp.(°C)

EC ( µS/cm)

TDS ( mg/L)

P1-1

7,58

13,6

562

281

P1-2

7,39

13,3

546

282

P1-3

7,34

13,3

580

290

arit.sred.P1

7,43

13,4

562,7

284,33

P2-1

7,45

12,6

544

272

P2-2

7,48

12,2

560

280

P2-3

7,44

12

563

280

arit.sred.P2

7,45

12,26

555,7

277,33

P3-1

7,4

14,3

515

258

P3-2

7,44

14,3

528

264

P3-3

7,43

14,5

531

266

arit.sred.P3

7,42

14,36

524,7

262,66

P4-1

7,44

12,8

570

285

P4-2

7,53

12,7

573

287

P4-3

7,45

13,2

574

287

arit.sred.P4

7,47

12,9

572,3

286,33

P5-1

7,42

12,8

566

283

P5-2

7,4

12,6

569

284

P5-3

7,46

13,1

561

280

arit.sred.P5

7,42

12,83

565,3

282,33

P6-1

7,41

13

609

304

P6-2

7,41

12,6

610

305

P6-3

7,42

12,6

612

306

arit.sred.P6

7,4

12,73

610,3

305

P7-1

7,62

14,4

630

315

P7-2

7,51

13,8

637

318

P7-3

7,38

13,6

632

316

arit.sred.P7

7,5

13,93

633

316,33

3.3. MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Za kvantitativnu detekciju mikroorganizama koristila se metoda membranske filtracije. Princip ove metode je koncentracija mikroorganizama iz većeg uzorka na površini membranskog filtra te nasađivanje tih mikroorganizama na hranjivu podlogu ili agarozni medij. Metoda je jednostavna: na držač filtra se stavi membranski filtar s odgovarajućim promjerom pora i uzorak se profiltrira. Mikroorganizmi iz uzorka zaostaju na membranskom filtru. Nakon filtracije se držač filtra i filtar isperu sterilnom vodom, kako bi se isprali inhibitori rasta. Tada se membranski držač skine s držača i stavi na kruti hranjivi medij i inkubira. Nutrijenti i metaboliti se izmjenjuju kroz sustav pora membranskog filtra. Kolonije koje se razvijaju na površini membranskog filtra tijekom inkubacije se broje i preračunavaju s obzirom na volumen uzorka. Kod ove metode potrebno je filtar staviti na krutu hranjivu podlogu jer je samo onda moguće brojati kolonije. Za dokazivanje fekalnih koliforma koristio se M. FAECAL COLIFORM agar kao podloga (44 º C 48 h); to je selektivna podloga na kojoj fekalni koliformi rastu plavo. Za dokazivanje ukupnih koliforma kao podloga se koristio M-LES ENDO AGAR (35 - 37 º C 48 h), na kojem rastu bakterije zlatno sjajne boje. Za fekalne streptokoke koristio se SLANETZ BARTLEY AGAR kao podloga, kolonije su crveno ljubičaste boje i potvrđuju se na ŽUČ ESKULIN AZID AGARU. Ukupni broj kolonija dobio se inkubacijom na 22 º C (72 h) i 37 º C (48 h) na YEST AGARU.

Biološka potrošnja kisika (BPK) je veličina koja označava količinu kisika potrebnu da se razgradi organska tvar u litri vode anaerobnim bakterijama pri konstantnoj temperaturi od 20 º C tijekom 5 dana. Između BPK i vremena inkubacije, temperature i drugih čimbenika postoji odnos, pa se pri izračunavanju BPK određuje najprije trenutačna količina kisika u ispitivanom uzorku vode, a paralelan se uzorak vode čuva zatvoren na tamnom mjestu pri temperaturi od 20 º C 5 dana, a zatim se određuje preostala količina kisika. Razlika daje traženu BPK

5

vrijednost. Rezultati analiza nalaze se u tablici 3.

Tablica 3. Vrijednosti mikrobioloških parametara podzemne vode.

Parametri

P-1

P-2

P-3

P-4

P-5

P-6

P-7

MDK

pH

7,43

7,45

7,42

7,47

7,42

7,4

7,5

6,5-9,5

Temp.(°C)

13,4

12,26

14,36

12,9

12,83

12,73

13,93

25°C

EC (µS/cm)

562,7

555,7

524,7

572,3

565,3

610,3

633

do 2500 µS/cm

TDS (mg/l)

284, 33

277,33

262,66

286,33

282,33

305

316,33

/

NO (mg/L)

4

4

3,5

4,4

3,3

1,5

6

50 NO mg/L

NO (mg/L)

0,003

0,003

0,026

0,002

0,003

0,004

0,004

0,5 NO mg/L

NH (mg/L)

0,01

0,02

0,03

0

0

0

0

0,5 NH mg/L

TOC (mg/L)

0,64

0,49

0,62

0,93

0,94

0,77

0,86

14 C mg/L

TN (mg/L)

4,02

4,01

3,5

4,39

3,3

1,49

5,93

po Kjeldahlu 1 mg/L

KPK (mg O /L)

22,1

18,5

19,8

20,8

20,6

16,9

17,8

KMno4 5,0 mg O /L

Ukupni koliformi

9

0

0

0

0

0

240

0 broj/100 ml

BPK ( mgO /L)

0,27

0,25

0,81

0,15

0,1

0

2,8

-

3

-

2

5

2

2

-

3

-

2

2

+

4

+

4

4. ANALIZA PODATAKA

4.1. REZULTATI STATISTIČKE OBRADE PODATAKA

Nakon što su određene aritmetičke sredine parametara kvalitete podzemne vode, ćelije u tablici obojene su pripadnom bojom koja označava kategoriju vode prema Uredbi o klasifikaciji voda (N.N. broj 77/98) te Izmjeni i dopuni Uredbe o klasifikaciji voda (N.N.broj 137/08). Kategorije su označene u tablici 4.

Tablica 4. Aritmetičke sredine rezultata analize uzoraka podzemne vode

i pripadne kategorije.

Kategorije parametara kvalitete podzemne vode variraju od lokacije do lokacije. Vrijednosti parametra su uspoređene i s maksimalno dopuštenim koncentracijama iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (N.N. broj 47/08).

4.1.1. FIZIKALNI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

U tablicu su se prvo unesli podaci koji su dobiveni na terenu. Izračunata je aritmetička sredina sva četiri fizikalna parametra kvalitete podzemne vode, nakon koje se izračunala standardna devijacija i koeficijent varijacije. Vrijednosti parametra su zatim uspoređene sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (N.N. broj 47/08), te svrstane u vrste prema parametru na temelju Uredbe o klasifikaciji voda (N.N. broj 77/98), te Izmjeni i dopuni Uredbe o klasifikaciji voda (N.N. broj 137/08).

pH vode se kreće u granicama od 7,4 do 7,62. Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (N.N. broj 47/08) maksimalna dopuštena vrijednost (MDK) za pH iznosi od 6,5-9,5. Prema Uredbi o klasifikaciji voda (N.N. broj 77/98) te Izmjeni i dopuni iste (N.N. broj 137/08) uzorci vode spadaju u prvu vrstu voda jer je definirano da se pH za tu vrstu voda kreće između 6,5 – 8,5.

Temperatura se kreće od minimalno izmjerenih 12 °C do maksimalno izmjerenih 14,5 °C. MDK prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće je do 25 °C te prema Uredbi o klasifikaciji voda spada u prvu vrstu voda.

Električna provodljivost (EC) uzoraka podzemne vode se kreće u granicama od 515 do 637 µS/cm. MDK za električnu provodljivost prema Pravilniku iznosi do 2500 µS/cm. Prema Uredbi o klasifikaciji voda uzorci podzemne vode pripadaju u drugu vrstu voda (EC se kreće između 500 – 700 µS/cm).

Ukupna otopljena tvar (TDS) kreće od minimalno izmjerenih 258 do maksimalno izmjerenih 318 mg/L. Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti voda nije određena MDK, ali prema Uredbi o klasifikaciji voda uzorci vode uzeti na lokacijama P1, P2, P3, P4 i P5 pripadaju prvoj vrsti voda, dok uzorci uzeti na lokacijama P6 i P7 pripadaju drugoj vrsti voda.

Iz dobivenih vrijednosti fizikalnih parametra ne vidi se utjecaj svinjogojske farme na kvalitetu podzemne vode. Nema većih odstupanja u vrijednostima parametara između lokacije P6 (nulto stanje, prije same farme), P7 (farma) i ostalih pet lokacija nizvodno od farme P1, P2, P3, P4, P5.

4.1.2. KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Nitrati (NO

-

3

) se kreću od minimalno izmjerenih 1,5 mg/L na lokaciji P6 (nulto stanje) do maksimalno izmjerenih 6,1 mg/L na lokaciji P7 kraj svinjogojske farme. Prema Uredbi o klasifikaciji voda uzorci podzemne vode uzeti na lokaciji P6 pripadaju drugoj vrsti voda (0,5 – 1,5 mg nitrata/L), dok uzorci uzeti na ostalih šest lokacija pripadaju četvrtoj vrsti voda (4,0 – 10,0 mg nitrata/L). MDK prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti iznosi 50 mg/L, a preporuka Europske unije je 25 mg/L.

Nitriti (NO

-

2

) se kreću od minimalno izmjerenih 0,002 mg/L do maksimalno izmjerenih 0,052 mg/L. Prema Uredbi o klasifikaciji voda uzorci pripadaju prvoj vrsti voda (> 0,01 mg/L), osim uzoraka uzetih na lokaciji P3 gdje je vrijednost parametra iznosila 0,026 mg/L, pa uzorci podzemne vode pripadaju drugoj vrsti voda (0,01 – 0,03 mg/L). MDK prema Pravilniku iznosi 0,5 mg nitrita po litri, preporuka Europske unije je do 0,03 mg nitrita po litri.

Vrijednosti dobivene za koncentraciju amonij iona (NH

+

4

) kreću se do 0,03 mg/L te uzorci podzemne vode pripadaju prema Uredbi prvoj vrsti voda (< 0,1 mg/L). MDK prema Pravilniku iznosi 0,5 mg NH

+

4

po litri vode.

Vrijednosti dobivene za koncentraciju ukupnog organskog ugljika (TOC) variraju od 0,49 mg/L do 0,94 mg/L. Uredbom taj parametra nije obuhvaćen, a Pravilnikom je određena MDK i iznosi 14 mg ugljika po litri vode.

Vrijednosti dobivene za koncentraciju ukupnog dušika se kreću od minimalno izmjerenih 1,47 mg/L na lokaciji P6 do maksimalno izmjerenih 5,87 mg/L na lokaciji P7. Prema Uredbi o klasifikaciji voda svi uzorci osim onih uzetih na P6 pripadaju trećoj vrsti voda jer se ukupni dušik kreće između 3,0 – 10, 0 mg po litri, a na P6 između 1,0 – 3,0 mg N/L te ta voda pripada drugoj vrsti. MDK prema Pravilniku iznosi 1 mg/L.

Vrijednosti dobivene za kemijsku potrošnju kisika kreću se između 16,9 i 22,1 mg O

2

/L i svrstavaju uzorke podzemne vode na svih sedam lokacija u četvrtu vrstu voda (potrošnja kisika je između 15-30 mgO

2

/L). Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće MDK iznosi 5 mgO

2

/L.

Iz dobivenih vrijednosti kemijskih parametra kvalitete podzemne vode vidljivo je da su najbolje vrijednosti dobivene na lokaciji P6 (nulto stanje). Između vrijednosti parametra kvalitete podzemne vode uzetih na lokaciji P7 (farma) i ostalih pet lokacija P1, P2, P3, P4 i P5 nema razlike osim u vrijednostima ukupnog dušika i nitrata. Iz toga se može zaključiti da svinjogojska farma ima utjecaj na kvalitetu podzemne vode. Vrijednost nitrata na lokaciji P7 iznosila je 6 NO

-

3

mg/L, a na ostalih pet lokacija se kreće između 3,3 i 4,4 NO

-

3

mg/L. Vrijednost ukupnog dušika na lokaciji P7 iznosi 5, 93 mg/L, a na ostalih pet lokacija se kreće između 3,3 i 4, 39 mg/L.

4.1.3. MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Rezultati mikrobiološke analize dobiveni su od Zavoda za javno zdravstvo, te su kao i za ostale parametre izračunate aritmetičke sredine, standardne devijacije i koeficijenti varijacije. Rezultati su uspoređeni s maksimalno dopuštenim koncentracijama iz Pravilnika za zdravstvenu ispravnost vode za piće.

Vrijednosti dobivene za (BPK

5

) kreću se od 0 do 2,8 mg kisika po litri vode. Prema Uredbi svi uzorci pripadaju prvoj vrsti voda (<0,2 mg kisika/L), osim uzoraka uzetih na lokaciji P7, oni pripadaju drugoj vrsti voda (2- 4 mg kisika/L). MDK prema Pravilniku iznosi 25 mg kisika/L.

Koliformi su pronađeni samo u uzorcima vode s dvije lokacije P1 i P7. Blizu pumpe na lokaciji P1 nalazila se nastamba za domaće životinje. Ukupnih koliforma je u prosjeku 9 na 100 ml vode, dok je na lokaciji P7 u prosjeku bilo 240 na 100 ml vode. Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, uzorci su mikrobiološki neispravni, a prema Uredbi o klasifikaciji voda pripadaju prvoj vrsti voda (< 500 ukupnih koliforma po litri).

Kod uzoraka na lokaciji P7 u vodi su bili prisutni i fekalni streptokoki koji kod čovjeka mogu izazvati gnojne infekcije, bakterijski endokarditis, infekcije urinarnog trakta (Streptococcus faeclais, Streptococcus bovis) i alimentarne toksiinfekcije (Streptococcus faecium). [14]

4.2. KORELACIJSKA ANALIZA

Nakon statističke obrade podataka, provedena je korelacijska analiza. Za izračunavanje koeficijenata korelacije koristile su se isključivo aritmetičke sredine izračunate na osnovi rezultata mjerenja parametara kvalitete vode.

Koeficijent korelacije izražava mjeru povezanosti između dva parametra kvalitete vode, vrijednosti mu se kreću od +1 (savršena pozitivna korelacija) do -1 (savršena negativna korelacija) ovisno o kombinaciji parametra. Vrijednosti koeficijenata korelacije prikazane su u tablici 5. Između nekoliko parametara postoji savršena pozitivna korelacija. Na slici broj 7 prikazan je dijagram disperzije između savršeno koleriranih parametra EC i TDS; na slici broj 8 između savršeno koleriranih parametra nitrata i ukupnog dušika te na slici broj 9 između savršeno koleriranih ukupnih koliforma i biološke potrošnje kisika. Između najviše parametara ne postoji korelacijska povezanost. Takav primjer prikazan je na slici broj 11 između parametara amonij iona i kemijske potrošnje kisika. Na slici broj 10 prikazan je dijagram disperzije između savršeno negativno koreliranih parametara amonij iona i totalnog organskog ugljika.

Tablica broj 5. Korelacijska matrica.

Slika 7. Dijagram disperzije između pozitivno koreliranih fizikalnih parametara vode

elektrovodljivosti (EC) i ukupne otopljene tvari u vodi (TDS).

562,7; 284,33

572,3; 286,33

633; 316,33

555,7; 277,33

524,7; 262,66

610,3; 305

565,3; 282,33

y = 0,493x + 4,3586

R

2

= 0,9956

200,0

250,0

300,0

350,0

400,0

500,000550,000600,000650,000700,000

EC

TDS

Koeficijent korelacije između električne provodljivosti (EC) i ukupne otopljene tvari ( TDS ) u vodi iznosi 1 što je za i očekivati. EC ovisi o prisutnosti iona u vodi, o njihovoj ukupnoj koncentraciji u vodi, o pokretljivosti i valenciji iona te temperaturi mjerenja. Otopine većine anorganskih tvari su relativno dobri vodiči.

Slika 8. Dijagram disperzije između pozitivno koreliranih kemijskih

parametra vode nitrata (NO

3

) i ukupnog dušika (TN).

1,5; 1,49

4; 4,02

4,4; 4,39

4; 4,01

6; 5,93

3,5; 3,5

3,3; 3,3

y = 0,9881x + 0,0369

R

2

= 0,9997

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

4,50

5,00

5,50

6,00

0,00,51,01,52,02,53,03,54,04,55,05,56,0

NO

3

TN

Koeficijent korelacije između nitrata i ukupnog dušika je 1. Za pretpostaviti je da dolazi do procesa redukcije to jest denitrifikacije. Nitrati redukcijom prelaze u nitrite i amonijak.

Slika 9. Dijagram disperzije između pozitivno koreliranih mikrobioloških parametara

vode biološke potrošnje kisika (BPK) i ukupnih koliforma (UK).

0,27; 9

0,25; 0

0,15; 0

0,1; 0

0; 0

0,81; 0

2,8; 240

y = 87,556x - 19,214

R

2

= 0,9301

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

0,00,51,01,52,02,53,03,54,0

BPK

UK

Koeficijent korelacije između parametra BPK i UK iznosi 0,96. Tu povezanost lako je objasniti jer neki koliformi kao na primjer bakterije roda Pseudomonas aeruginosa, Clostridium sp. i Proteus trebaju kisik da bi razgradile organsku tvar u vodi i da bi se normalno mogle razvijati. [3]

Slika 10. Dijagram disperzije između negativno koreliranih parametra vode ukupnog organskog ugljika (TOC) i amonij iona (NH

4

).

0,01; 0,64

0,02; 0,49

0,03; 0,62

0; 0,93

0; 0,77

0; 0,86

0; 0,94

y = -11,516x + 0,8487

R

2

= 0,6614

0,00

0,10

0,20

0,30

0,40

0,50

0,60

0,70

0,80

0,90

1,00

0,0000,0050,0100,0150,0200,0250,0300,0350,040

NH

4

TOC

Slika 11. Dijagram disperzije između dva nekolerirana parametra amonij iona (NH

4

) i kemijske potrošnje kisika (KPK).

0,01; 22,1

0,02; 18,5

0; 20,8

0; 17,9

0; 20,6

0; 16,9

0,03; 19,8

y = 15,968x + 19,377

R

2

= 0,0113

10,0

12,5

15,0

17,5

20,0

22,5

25,0

0,0000,0050,0100,0150,0200,0250,0300,0350,040

NH

4

KPK

5. ZAKLJUČAK

Radom je potvrđena navedena pretpostavka utjecaja svinjogojske farme na kvalitetu podzemne vode. Voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (N.N.broj 77/98) i Izmjeni i dopuni Uredbe o klasifikaciji voda (N.N. broj 137/08) spada u prvu vrstu s obzirom na prisutne koncentracije nitrita, amonij iona, izmjerene pH vrijednosti, količine ukupnih koliforma te vrijednosti biološke potrošnje kisika, a u drugu vrstu s obzirom na izmjerene vrijednosti elektrovodljivosti. Kritični parametri su koncentracija ukupnog dušika i nitrata, prema kojoj uzorci podzemne vode spadaju u treću vrstu voda te vrijednost kemijske potrošnje kisika prema kojoj podzemna voda spada u četvrtu vrstu voda.

Iz korelacijske matrice vidi se povezanost između pojedinih parametara kvalitete podzemne vode, bilo da je ona pozitivna ili negativna. Pozitivna korelacijska povezanost postoji kod ukupnog dušika i nitrata; biološke potrošnje kisika i ukupnih koliforma; elektrovodljivosti i ukupne otopljene tvari u vodi. Pozitivna korelacijska povezanost vidljiva je i kod ukupnih koliforma te parametra : nitrata, pH vrijednosti uzoraka vode, ukupne otopljene tvari i ukupnog dušika te između parametara biološke potrošnje kisika i elektrovodljivosti, ukupne otopljene tvari u vodi, pH vrijednosti uzoraka vode, temperature, nitrata i ukupnog dušika. Sama korelacijska matrica ukazuje na kompleksnost rezultata mjerenja. Za točniju sliku utjecaja farme na kvalitetu podzemne vode bilo bi potrebno provesti ispitivanja u dužem vremenskom razdoblju (na ovoj lokaciji nije nikad prije napravljeno analiziranje kvalitete podzemne vode).

Zbog ovakvih primjera nekontroliranog odlaganja gnoja i gnojavke doneseni su zakoni o očuvanju kvalitete podzemne vode, ali i tla. Prema Nitratnoj direktivi 91/676/ECC potrebno je osigurati prostor za skladištenje gnoja za najmanje 6 mjeseci zbog zabrane njegovog odlaganja na poljoprivrednim površinama u razdoblju bez intenzivne vegetacije, a stajski je gnoj potrebno, kruti ili tekući, skladištiti u vodonepropusnim gnojištima i u sabirnim jamama građenim od nepropusnog materijala. Kemijskim analizama je dokazano da su koncentracije nitrata i ukupnog dušika veće u okolici farme (lokacija P7) nego na ostalim lokacijama (najmanje vrijednosti koncentracije tih parametra dobivene su na lokaciji P6 (nulto stanje)). Iako koncentracije nitrata ne prelaze maksimalnu dopuštenu koncentraciju propisanu Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (N.N. broj 46/07) od velike je važnosti da se gnoj i gnojavka propisno odlažu. Nitrati mogu izazvati brojne posljedice za zdravlje poput cijanoze, reproduktivnih problema, hipertireoidizma, metaboličkim procesima prelaze u nitrite koji su izuzetno toksični, oni pak u želucu prelaze u nitrozamine koji su izrazito kancerogeni. Najnovija saznanja potvrđuju sumnje da dugotrajna izloženost manjim dozama dovodi do mutacija na kromosomima te različitih oblika raka. [15] Na uzorcima vode uzetim kod farme vidljivo je i mikrobiološko onečišćenje. Tekući i kruti gnoj sa svinjogojske farme ozbiljan su zdravstveni rizik jer se preko njega mogu prenijeti različite bolesti, posebno zoonoze. Zoonoze su skupina bolesti koje su zajedničke ljudima i svinjama, a njihovi uzročnici su bakterije, gljivice, virusi i praživotinje koje žive u okolišu i unošenjem u organizam preko vode mogu izazvati bolesti poput trihineloze, antraksa, tuberkuloze i dr. [12] [13]

6.POPIS LITERATURE:

1.Kovač, I. (2000.): Analiza promjena zastupljenosti zagađivala u podzemnim vodama varaždinskog područja, Croatian Geotehnical Journal, Varaždin.

2. Kovač, I. (2004.): Statističko – variografska analiza kemijskog sastava podzemne vode varaždinske regije – Disertacija, Rudarsko – geološko - naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

3. Stilinović, B., Hrenović, J. (2010.): Praktikum iz bakteriologije, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

4. Grdjan, D., Kovač, I., Kovačev – Marinčić , B. (2006.): Utjecaj zagađivača na kvalitetu podzemne vode u Varaždinskoj županiji, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Varaždin.

5. Urumović, K., Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., (1990.): Hidrogeološki uvjeti Varaždinskog vodonosnika, Geološki vjesnik broj 43, Zagreb.

6. Šrajbek, M. (2009.): Analiza podzemne vode na crpilištu Bartolovec – Završni rad, Geotehnički fakultet u Varaždinu, Varaždin.

7. Šrajbek, M. (2011.): Procjena utjecaja zagađivača na kvalitetu podzemne vode – Diplomski rad, Geotehnički fakultet u Varaždinu, Varaždin.

8.Grdjan, D., Durman, P., Kovačev – Marinčić , B. (1991.): Odnos promjene režima i kvalitete podzemne vode na crpilištu Varaždin i Bartolovec, Geološki vjesnik broj 44, Zagreb.

9. http://www.azra.hr/luxUploads/0000003_39_-_0714_ROP_Varazdin_Final.pdf

(preuzeto 10. listopad 2012.)

10. http://www.uptb.hr/index.php?RID=48 (8.listopad 2012.)

11. http://www.DZ.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf (8.listopad 2012.)

12. hrcak.srce.hr/file/33997 (8.listopad 2012)

13. http://www.vef.unizg.hr/org/zoohig/projekt5.html (12. listopada 2012.)

14. http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor378.htm (14.listopad 2012.)

15. www.apcp.hr/zanimljivosti_opsirno.asp?zID=31(14.listopad 2012.)

16. http://www.dnr.mo.gov/env/esp/waterquality-parameters.htm ( 5.studeni 2012.)

7. SAŽETAK

AUTOR : Sabina Sitar

NASLOV RADA : Utjecaj svinjogojske farme u Štefanec Marofu kraj Varaždina na kvalitetu podzemne vode.

KLJUČNE RIJEČI : kvaliteta podzemne vode, svinjogojska farma, parametri ocjene kvalitete, korelacijska analiza .

Analizirana je kvaliteta podzemne vode na lokacijama koje su u neposrednoj blizini svinjogojske farme. Iz rezultata je vidljiv utjecaj farme na kvalitetu podzemne vode. Sve vrijednosti parametara su uspoređene s maksimalnim dopuštenim koncentracijama iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće i svrstane u kategorije prema Uredbi o klasifikaciji voda i Izmjeni i dopuni Uredbe o klasifikaciji voda.

Nakon usporedbe uzoraka sa MDK i svrstavanja u vrste voda, napravljena je statistička obrada podataka i korelacijska analiza.

Radom je potvrđena pretpostavka o negativnom utjecaju svinjogojske farme na kvalitetu podzemne vode.

8. ZAHVALE

Zahvaljujem se svim djelatnicima Geotehničkog fakulteta koji su mi pomogli kod izrade ovog rada, a posebno mentoru doc.dr.sc. Ivanu Kovaču na ukazanom povjerenju, strpljenju i uloženom trudu koje je pružio tijekom izrade ovog rada.

Posebno se zahvaljujem dr.sc. Dragutinu Vinceku što je pomogao pri realizaciji ovog rada i Varaždinskoj Županiji na financijskoj potpori.

�Ovaj dio po meni spada u poglavlje METODOLOGIJA odnosno EKSPERIMENTALNI DIO. Naime, ovakva vrsta radova se uobičajeno sastoji od UVODA, OPĆEG DIJELA, EKSPERIMENTALNOG DJELA ILI METODOLOGIJE, REZULTATA i ZAKLJUČKA. U Vašem radu ej to izmiješano.

�Po meni bi ovo spadalo u OPĆIO DIO.

�Ne vidim ovu referencu u popisu literature.

�Uobičajeno u tekstu „najaviti“ sliku, kao što ste to napravili sa slikom 1.

�Ispred riječi „te“ se ne piše zarez. Korigirati u cijelomtekstu.

�Pripazite na pravilnu upotrebu riječi „sa“ i „s“.

�Niti ova slika nije „najavljena“ u tekstu nego je eto, tek tako, stavljena baš ovdje.

�Niti ova slika nije „najavljena“ u tekstu nego je eto, tek tako, stavljena baš ovdje.

�Vidi prethodni komentar.

�Vidi prethodni komentar.

�Vidi prethodni komentar vezan za „navođenje“ slika.

�Vidi prethodni komentar vezan za „navođenje“ slika.

�Vidi ranije.

�Vidi ranije.

�Ista stvar!

�Ista stvar!

�Ovdje bi znači započeo EKSPERIMENTALNI DIO odnosno METODOLOGIJA, dakle, gotovo polovica (50 %) rada otpada na UVOD i OPĆI DIO. Uobičajeno je da to bude oko 30% ukupnog volumena teksta a ostalih 70% otpada na EKSPERIMENTALNI DIO, REZULTATE I RASPRAVU i ZAKLJUČAK:

�Na kojoj karti? Citrati sliku, odnosno kartu.

�Očekivao bih neki komentar ovih vrijednosti. To bi naravno bilo u poglavlju REZULTATI I RASPRAVA.

�Ovo bi već spadalo u poglavlje REZULTATI I RASPRAVA. U poglavlju METODOLOGIJA, navode se način uzorkovanja i instrumenti (to ste naveli).

�Očekivao bih neki komentar ovih vrijednosti. To bi naravno bilo u poglavlju REZULTATI I RASPRAVA.

�Po kojoj metodi? To bi bilo zgodno navesti.

�I ovo bi išlo u poglavlje REZULTATI I RASPRAVA a također bih očekivao barem poneku rečenicu komentara/rasprave ovih silnih brojki.

�I ovo bi išlo u poglavlje REZULTATI I RASPRAVA a također bih očekivao barem poneku rečenicu komentara/rasprave ovih silnih brojki.

�Vidi komentare tablica 1. i 2. Inače, uobičajeno je nazive tablica pisati iznad tablice. Korigirati u cijelom tekstu.

�Vidi komentare tablica 1. i 2. Inače, uobičajeno je nazive tablica pisati iznad tablice. Korigirati u cijelom tekstu.

�Očekivao bih još poneku rečenicu konetara brojki navedenih u tablici 4.

�Ovaj cijeli dio, po meni, spada u poglavlje METODOLOGIJA odnosno EKSPERIMENTALNI DIO jer opisujete način na koji ste došli do podataka/vrijednosti/rezultata.

�Ovo ste već naveli ranije. Po meni je to nepotrebno ponavljanje.

�I ovaj bih dio ja stavio u nepostojeće poglavlje EKSPERIMENTALNI DIO, odnosno METODOLOGIJA.

�Koristiti ovu konstrukciju rečenice i na drugim mjestima u tekstu.

�Što znači ovo „na kraju“. Meni, ovako napisano, izgleda, kao da nitko drugi nije htio dati/izmjeriti te rezultate pa se onda Zavod na kraju smilovao.

�Vidi raniji komentar vezan za konstrukciju rečenica ovog tipa.

�„Najaviti“ ovu sliku u tekstu.

�Nazive tablica pisati iznad tablice.

�„Najaviti“ ovu sliku u tekstu.

�Najaviti sliku u tekstu.

�Najaviti sliku u tekstu.

�Možda navesti neku literaturnu referencu za ovu tvrdnju.

�Vidi komentar vezan za sliku 8.

�Vidi komentar vezan za sliku 8.

�Također navesti neku literaturnu referencu za ovo.

�Vidi komentar na sliku 8.

�Vidi komentar na sliku 8.

�Komentar na sliku 8.

�Komentar na sliku 8.

�Kaakva je ovo rečenica?

�Po meni, ovaj dio ne spada u Zaključak, jer ne proizlazi iz rezultata Vašeg istraživanja. Osim toga, cijelo vrijeme govorite o Varaždinskoj županiji a sad odjednom navodite podatke za cijelu Državu.

�Nije jasno na koji dio teksta se pojedina referenca odnosi. Kao što vjerojatno znate, reference se može u tekstu označavati rednim brojevima ili pak navođenjem prezimena autora i godine. U tom slučaju se onda u popisu literature reference navode po abecedi.

�Autor se preziva „Hrenović“, zar ne?

PAGE

Sabina Sitar - 4 -

_1411896027.unknown
_1412953241.unknown
_1414480766.unknown
_1414480818.unknown
_1414736763.unknown
_1414756586.unknown
_1414736831.unknown
_1414480862.unknown
_1412955956.unknown
_1414135756.unknown
_1414136061.unknown
_1414135597.unknown
_1412954358.unknown
_1411896114.unknown
_1411902451.unknown
_1412953203.unknown
_1411896143.unknown
_1411896063.unknown
_1411896096.unknown
_1411896053.unknown
_1411895651.unknown
_1411896002.unknown
_1411895630.unknown