Sveučilište u Zagrebu - Geotehnički fakultet · Web viewSveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet Varaždin Sabina Sitar UTJECAJ SVINJOGOJSKE FARME U ŠTEFANEC MAROFU KOD VARAŽDINA

Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet Varaždin

Sabina Sitar

UTJECAJ SVINJOGOJSKE FARME U ŠTEFANEC MAROFU KOD VARAŽDINA NA KVALITETU PODZEMNE VODE

Diplomski rad

Varaždin, 2012.

Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet Varaždin

Sabina Sitar

UTJECAJ SVINJOGOJSKE FARME U ŠTEFANEC MAROFU KOD VARAŽDINA NA KVALITETU PODZEMNE VODE

Diplomski rad

Kandidat : Mentor:Sabina Sitar Doc. dr. sc. Ivan Kovač

Varaždin, 2012.

GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad : Utjecaj svinjogojske farme u Štefanec Marofu kraj Varaždina na kvalitetu podzemne vode

Sabina Sitar - 3 -

SADRŽAJ

1.UVOD…………………………………………………………………………………4

2. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA …………………………………..6 2.1. OPĆENITO O OPĆINI BARTOLOVEČKI TRNOVEC …………………...6

2.2. GEOLOŠKA GRAĐA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE ……………………….7

2.3. HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA ……..10

2.4. POLJOPRIVREDA U VARAŽDINSKOM KRAJU …………………………11

3. METODOLOGIJA I REZULTATI ANALIZE UZORAKA PODZEMNE VODE ………………………………………………….…………………………………….15

3.1. FIZIKALNI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE …………….16

3.2. KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE …………….17 3.3. MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE ……19

4. ANALIZA PODATAKA ..................................................................................22

4.1. REZULTATI STATISTIČKE OBRADE PODATAKA ……………………...20

4.1.1. FIZIKALNI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE …………...22

4.1.2. KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE…………….23

4.1.3. MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE …..25

4.2. KORELACIJSKA ANALIZA …………………………………………………26

5. ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………...33

6. LITERATURA……………………………………………………………………...35

7. SAŽETAK ………………………………………………………………………….36

8. ZAHVALE ………………………………………………………………………….37


1. UVOD

Varaždinska županija jedna je od najrazvijenijih i najgušće naseljenih područja

Republike Hrvatske. Kao jedna od posljedica gospodarskog razvoja je povećanje

potrebe za pitkom vodom. Međutim, istovremeno se povećava broj izvora

onečišćenja koji svojim djelovanjem štetno utječu na okoliš i degradiraju kvalitetu

podzemne vode. Brojna istraživanja potvrdila su ovu pretpostavku.

Na području županije najveći izvor pitke vode je Varaždinski vodonosnik. Zbog

svojih hidrogeoloških karakteristika taj je vodonosnik izuzetno ranjiv. Kako bi se

osigurale dovoljne količine pitke vode odgovarajuće kvalitete u budućnosti,

neophodno je odrediti lokacije svih izvora onečišćenja, utvrditi način i intenzitet

njihovog utjecaja na okoliš, te predložiti mjere i postupke u svrhu očuvanja i

unaprjeđenja kvalitete podzemne vode, kao i svih ostalih prirodnih resursa.

Osnovni prirodni resursi Varaždinske županije su: vode, poljoprivredno zemljište i

mineralne sirovine. Županija je jedna od rijetkih u Republici Hrvatskoj s bogatim

resursima podzemne vode koji se nažalost slabo štite od raznih onečišćivača, bilo

da je riječ o neriješenom pitanju odvodnje vode iz naselja (fekalne vode iz

domaćinstva ili otpadne vode iz industrije i dr.), otpadnim vodama i neadekvatnom

zbrinjavanju krutog otpada iz životinjskih farmi, prekomjernom tretiranju

poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja,

nelegalnim odlaganjem otpada i tako dalje.

Na području Županije postoji relativno veliki broj svinjogojskih farmi. Opravdano je

pretpostaviti da te farme degradiraju kvalitetu podzemne vode, prije svega zbog

toga što zbrinjavanje otpadnih voda nije riješeno kako treba. Kako bi se provjerila

navedena pretpostavka provedeno je uzorkovanje podzemne vode u blizini

svinjogojske farme u Štefanec Marofu u općini Bartolovečki Trnovec. Položaj farme

i mjesta uzorkovanja podzemne vode prikazani su na slici 1.

Sabina Sitar - 4 -

Dinko Vujević, 14.11.12,

Ovaj dio po meni spada u poglavlje METODOLOGIJA odnosno EKSPERIMENTALNI DIO. Naime, ovakva vrsta radova se uobičajeno sastoji od UVODA, OPĆEG DIJELA, EKSPERIMENTALNOG DJELA ILI METODOLOGIJE, REZULTATA i ZAKLJUČKA. U Vašem radu ej to izmiješano.


Slika 1. Prostorni položaj svinjogojske farme i lokacije uzorkovanja podzemne vode.

Sabina Sitar - 5 -


2. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA

2.1. OPĆENITO O OPĆINI BARTOLOVEČKI TRNOVEC

Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Republike Hrvatske, sjedište se

nalazi u gradu Varaždinu. Županija je podijeljena na šest gradova i dvadeset i dvije

općine.

Općina Bartolovečki Trnovec osnovana je 1993. godine novim teritorijalnim

ustrojem Republike Hrvatske i obuhvaća naselja Trnovec, Bartolovec, Žabnik,

Štefanec, Šemovec i Zamlaka. Površina promatrane općine iznosi 3 874

kilometara kvadratnih i ima 6 889 stanovnika. [11] Na slici broj 2 prikazan je

smještaj Općine unutra Varaždinske županije.

Slika broj 2. Općine u Varaždinskoj županiji.

Sabina Sitar - 6 -


Po meni bi ovo spadalo u OPĆIO DIO.


2.2. GEOLOŠKA GRAĐA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Varaždinska županija nalazi se na zapadnom rubnom dijelu Panonske nizine.

Područje je od srednjeg trijasa do danas bilo zahvaćeno mnogim tektonskim

procesima (izdizanje okolnih planina, spuštanje Dravske potoline, boranje,

navlačenje, smicanje duž rasjeda) koja su uvjetovala izgled današnjeg reljefa.

Najstarije naslage su konglomeratični i krupnozrni pješčenjaci i šejlovi iz donjeg

trijasa na kojima se nalaze tinjčasti pješčenjaci, šejlovi, lapori, oolitični vapnenci i

dolomiti iz srednjeg trijasa te dolomiti, dolomitne breče i vapnenci iz gornjeg trijasa.

Površina koja ih obuhvaća smještena je jugozapadno od Varaždina, u blizini Novog

Marofa. Na njima su pješčenjaci, šejlovi, lapori i vapnenci iz donje kreda te klastiti

iz gornje krede, zatim paleogenske karbonatne breče na kojima se nalaze

vapnenci i glinci te pjeskoviti lapori i pješčenjaci.

U neogenskim naslagama zastupljeni su transgresivni miocenski konglomerati,

pješčenjaci, vapnenci, lapori, laporoviti vapnenci, tufovi i breče. Obuhvaćaju južno

područje od grada Varaždina, brda omeđena rijekom Bednjom i Dravom.

Slijede pliocenski sedimenti izgrađeni od lapora s rijetkim prislojcima pijeska i

pješčenjaka, pijeska s prislojcima pjeskovitih lapora, pjeskovito-glinoviti lapori, leće

šljunka i pijeska te iznad njih šljunci,i pijesci s prislojcima glina. U Varaždinskoj

depresiji pliocenske naslage teško se odvajaju od kvartarnih, donjopleistocenskih

naslaga. Vrlo su sličnog sastava. Naslage su taložene u močvarnoj sredini uz

stalan dotok fluvijalnog materijala. Holocenu pripadaju najmlađe riječne naslage

koje su u sastavu Dravskih terasa vezanih za ravničarski dio promatranog

područja. Na slici broj tri i četiri prikazana je geološka građa promatranog područja

i odgovarajući geološki stup. [6] [7]

Sabina Sitar - 7 -


Pripazite na pravilnu upotrebu riječi „sa“ i „s“.


Ispred riječi „te“ se ne piše zarez. Korigirati u cijelomtekstu.


Slika 3. Osnovna geološka karta – list Varaždin (detalj).

Sabina Sitar - 8 -


Niti ova slika nije „najavljena“ u tekstu nego je eto, tek tako, stavljena baš ovdje.


Slika 4. Geološki stup (Osnovna geološka karta – list Varaždin).

2.3.HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA

Sabina Sitar - 9 -


Vidi prethodni komentar.


Varaždinski vodonosnik izgrađen je uglavnom od šljunka i pijeska (srednje i gornje

pliocenske starosti). U središnjem dijelu javljaju se tanki slojevi praha i gline.

Podina vodonosnika je izgrađena od pjeskovitih i glinovitih lapora te belvederskih

šljunaka (gornje tercijarske starosti), a krovina od praha, gline i prašinastog pijeska

(holocenske starosti).

Debljina Varaždinskog vodonosnika se povećava od zapada prema istoku.

Najmanja debljina je na području Križovljana i Ormuža i iznosi svega 5m, dok kod

Varaždina iznosi 75 m. Kod Preloga dostiže maksimalnih 148 m, a nizvodno mu se

debljina smanjuje, tako da kod Donje Dubrave iznosi četrdesetak metara. Unutar

vodonosnika nalazi se polupropusni sloj gline, praha i prašinastog pijeska, koji se

pojavljuje kod Petrijanca i debljina mu je u prosjeku 5 m. Taj sloj se javlja na dubini

od oko 40 m, blago je nagnut prema podini i pruža se paralelno toku rijeke Drave

te dijeli vodonosnik na dva šljunčana sloja između kojih nema razlike u

granulometrijskom sastavu. Taj sloj ima bitan utjecaj na kvalitetu podzemne vode.

Varaždinski vodonosnik odlikuje se visokom propusnošću šljunka. Vrijednosti

hidrauličke vodljivosti kreću se u granicama od 100 do 300 m / dan, općenito

vrijednost mu je viša u zapadnim, a niža u istočnim predjelima, što je razumljivo jer

i veličina granulometrijskih frakcija također opada u tom smjeru.

Treba napomenuti da je izgradnja hidroelektrana Čakovec i Varaždin

prouzrokovala promjene režima tečenja podzemne vode u promatranom području.

Punjenje akumulacijskih jezera hidroelektrana uzrokovalo je promjenu razine

podzemne vode u odnosu na prvobitno stanje, što je na kraju rezultiralo

degradacijom kvalitete podzemne vode. Na slici broj pet prikazana je strukturna

karta po podinskoj plohi vodonosnika.[1][2] Poprečni i uzdužni litološki profil

Varaždinskog vodonosnika prikazan je na slici broj 6/1 i 6/2.

Sabina Sitar - 10 -10


Slika 5. Strukturna karta po podinskoj plohi vodonosnika (prema: Urumović, K.,



1990.)

Slika broj 6/1. Poprečni litološki profil ( prema Urumović,K., i sur.,1990. )



Vidi ranije.


Vidi prethodni komentar vezan za „navođenje“ slika.


Slika broj 6/2. Uzdužni litološki profil

Legenda: 1. Šljunak, 2. Pijesak, 3. Prah, 4. Glina, 5. Lapor, 6. Rasjed, 7. Bušotina

(prema: Urumović, K. i sur., 1990.)

2.4. POLJOPRIVREDA U VARAŽDINSKOM KRAJU

Poljoprivredne površine u Varaždinskoj županiji obuhvaćaju 69, 941 ha, odnosno

55% površine županije, od čega je 96 % u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava (66,964 ha), dok je 4 % u državnom vlasništvu ili vlasništvu

poslovnih subjekata (2,977 ha).

Varaždinska županija tradicionalno je poljoprivredni kraj usitnjenog posjeda,

pogodan za bavljenje stočarstvom, povrtlarstvom, voćarstvom i vinogradarskom

proizvodnjom. Dobre su mogućnosti za proizvodnju meda, slatkovodne ribe i

cvjećarstvo te razvoj lovnog gospodarstva.



Ista stvar!


U Upisnik poljoprivrednih subjekata upisano je 8 166 poljoprivrednih obiteljskih

gospodarstava.

Povrtlarstvo je zastupljeno na 5% obradivih površina. Nasadi voćnjaka i vinograda

su stari, proizvodnja vina po čokotu je mala. Svega 20 proizvođača se stručno bavi

proizvodnjom vina.

Stočarstvo i stočarska proizvodnja u Županiji je proizvodno i gospodarski

najvažnija poljoprivredna grana, posebice govedarstvo i proizvodnja mlijeka te

svinjogojstvo. Na području Županije aktivno je oko 230 pčelara, od čega je

registrirano njih 150. Registrirani pčelari ukupno posjeduju oko 10.500 košnica.

Razvijena je uporaba konja u zdravstvene (različiti oblici terapija) te sportske i

rekreativne svrhe. Razvijeni su prerađivački kapaciteti – mesna, mljekarska i

mlinska industrija, prerada povrća te proizvodnja pića i proizvodnja stočne hrane.

Popunjenost kapaciteta postiže se uvozom sirovina i njihovom dopremom iz drugih

područja Hrvatske i inozemstva.

Identificirani problemi u poljoprivredi Varaždinskog kraja su :

usitnjenost posjeda (oko 560 000 katastarskih čestica prosječne veličine

0,13 hektara, u prosjeku jedno obiteljsko gospodarstvo ima u vlasništvu 20

razbacanih parcela);

niska prosječna veličina stada koja su pod kontrolom proizvodnosti (5

krava), i matičnog stada svinja (3 krmače, 4 krmače je prosjek u Hrvatskoj);

uzgoj tradicionalnih kultura (pšenica, kukuruz i šećerna repa) ne prati

zahtjeve tržišta poljoprivrednih proizvoda;

prosječni prirodi kultura po hektaru su ispod razine prosjeka Republike

Hrvatske;

pad broja proizvođača mlijeka;

suradnja i udruživanje poljoprivrednika i poljoprivrednih gospodarstava je u

začecima,



nekontrolirano odlaganje gnojnice i gnoja na polja, naročito s peradarskih

farma, uzrokuju direktne štete za usjeve te razinu onečišćenja tla i

podzemnih voda i dr. [9]

3. METODOLOGIJA I REZULTATI ANALIZE UZORAKA PODZEMNE VODE

Promatrana lokacija nalazi se 15 km istočno od grada Varaždina prema gradu

Ludbregu. Farma krmača i odlagalište pilećeg gnoja nalaze se u selu Štefanec

Marof i tamo su odabrane dvije lokacije P6 i P7 od ukupno 7 lokacija za uzimanje

uzoraka podzemne vode . Lokacija P6 uzeta je kao točka nultog stanja (logično je

za pretpostaviti da svinjogojska farma nema utjecaja na kvalitetu podzemne vode

na toj lokaciji) jer je tok podzemne vode paralelan toku rijeke Drave. Mjesto

uzorkovanja P7 nalazi se u neposrednoj blizini same farme. Lokacija P3 nalazi se

300 metara istočno od svinjogojske farme, gdje je naknadno zabijena vrtna pumpa.

Bilo je potrebno smanjiti razdaljinu između lokacije uzorkovanja P7 i sljedeće

nizvodne lokacije P1 da bi se dobila što jasnija slika o utjecaju farme na kvalitetu

podzemne vode. U selu Šemovec uzeti su uzorci na daljnje četiri lokacije s time da

je najudaljenije mjesto uzorkovanja od farme 560 m (lokacija P4). Lokacije

uzorkovanja vidljive su na slici broj 1.

Lokacije su birane tako da se izbjegne izravan utjecaj ostalih izvora onečišćenja

poput septičkih jama i staja. Utjecaj mineralnih gnojiva je zanemariv jer najveći dio

obradivih površina u okolini čine livade i neobradivo tlo. Na svih sedam lokacija

uzeta su po tri uzorka za analizu 12 parametara kvalitete podzemne vode. Fizikalni

parametri izmjereni su odmah na terenu. Uzorci su uzeti 18.7.2012. između 8 i 13

h na vrtnim pumpama koje služe za zalijevanje povrtnjaka. Dubina cijevi vrtnih

pumpa zabijenih u tlo kreće se između 5 i 6 m. Odmah nakon uzimanja uzorka na

svakoj lokaciji, boce sa uzorkom odnijete su u hladan podrum. Odmah po

završetku uzorkovanja uzorci su odneseni u laboratorij za geokemiju okoliša na

Geotehničkom fakultetu i na Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije.


LOKACIJA pH Temp.(°C) EC ( µS/cm) TDS ( mg/L)P1-1 7,58 13,6 562 281P1-2 7,39 13,3 546 282P1-3 7,34 13,3 580 290arit.sred.P1 7,43 13,4 562,7 284,33P2-1 7,45 12,6 544 272P2-2 7,48 12,2 560 280P2-3 7,44 12 563 280arit.sred.P2 7,45 12,26 555,7 277,33P3-1 7,4 14,3 515 258P3-2 7,44 14,3 528 264P3-3 7,43 14,5 531 266arit.sred.P3 7,42 14,36 524,7 262,66P4-1 7,44 12,8 570 285P4-2 7,53 12,7 573 287P4-3 7,45 13,2 574 287arit.sred.P4 7,47 12,9 572,3 286,33P5-1 7,42 12,8 566 283P5-2 7,4 12,6 569 284P5-3 7,46 13,1 561 280arit.sred.P5 7,42 12,83 565,3 282,33P6-1 7,41 13 609 304P6-2 7,41 12,6 610 305P6-3 7,42 12,6 612 306arit.sred.P6 7,4 12,73 610,3 305P7-1 7,62 14,4 630 315P7-2 7,51 13,8 637 318P7-3 7,38 13,6 632 316arit.sred.P7 7,5 13,93 633 316,33


3.1. FIZIKALNI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Temperatura, pH vrijednost, elektrovodljivost (EC) i ukupna otopljena tvar (TDS) u

vodi izmjereni su konduktometrom HACH SENSION. U tablici se nalaze izmjerene

vrijednosti fizikalnih parametara kvalitete podzemne vode.

Tablica 1. Izmjerene vrijednosti fizikalnih parametara podzemne vode.



Očekivao bih neki komentar ovih vrijednosti. To bi naravno bilo u poglavlju REZULTATI I RASPRAVA.


3.2. KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Mjereno je šest kemijskih parametara kvalitete podzemne vode. Za mjerenje

totalnog organskog ugljika korišten je Shimadzu/TOC-VCPN.

Mjerenje amonijaka provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR

5000 u obliku NH - N. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku

je dodan reagens Ammonia Salycylate Reagent Powder Pillow te nakon 3 minute

mućkanja filtrata s reagensom doda se reagens Ammonia Cyanurate Reagent

Powder Pillow. Uzorak je protresen dok se reagens nije u potpunosti otopio i nakon

toga je ostavljen da miruje 15 minuta kako bi se mogla razviti reakcija između

reagensa i amonijaka. Komponente amonijaka reagiraju sa klorom i nastaje

monokloramin koji u reakciji sa salicilatom stvara 5-aminosalicilat. 5-aminosalicilat

se oksidira u prisutnosti katalizatora natrijevog nitroprusida i nastaje plavo

obojenje. Plava boja je maskirana žutom bojom reagensa u suvišku što rezultira

zeleno obojenom otopinom. Rezultati se određuju pri valnoj duljini od 655 nm.

Metoda je prilagođena prema metodi koju je razvio Reardon (1966). Kao slijepa

proba korištena je destilirana voda.

Mjerenje nitrita provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u

obliku NO - N. Uzorak vode od 10 ml stavljen je u staklenu kivetu. Uzorku je

dodan reagens NitriVer 3 Nitrite Reagent Powder Pillow. Uzorak je protresen dok

se reagens nije u potpunosti otopio i nakon toga je ostavljen mirovati 20 minuta.

Nitriti u uzorku reagiraju sa sulfanilnom kiselinom i tvore diazonijevu sol. Ona se

spaja s kromotropnom kiselinom te nastaje ružičasto obojen kompleks čija je

koncentracija ovisna koncentraciji nitrata u uzorku. Kao slijepa proba korišten je

uzorak vode. Rezultati se očitavaju pri valnoj duljini od 507 nm.

Mjerenje nitrata provedeno je pomoću UV/VIS spektrofotometra HACH DR 5000 u

obliku NO - N. U pripremljene ampule dodaje se 1 ml uzorka te 0,2 ml reagensa



LCK 339 Nitrat. Nitratni ioni u otopini koja sadrži sumpornu i fosfornu kiselinu

reagiraju s 2,6-dimetilfenolom pri čemu nastaje 4-nitro-2.6 dimetilfenol. Prije

mjerenja, ampula se zatvori i dobro protrese te se ostavi mirovati 15 min. Rezultati

se očitavaju pri valnoj duljini od 370 nm.

Ukupni dušik (TN) analiziran je uređajem TOC Shimadzu/TOC-VCPN. Uzorak se

nakon pred tretmana ubrizgava u kivetu za razlaganje uzroka koja ga zagrijava na

720°C. U kiveti uzorak prelazi u dušik-monoksid koji se nakon odvlaživanja i

hlađenja prenosi strujom pročišćenog zraka (130 mL/min) do

kemiluminiscencijskog detektora. Nakon usporedbe sa signalom standardnog

uzorka uređaj određuje koncentraciju TN-a u uzorku.

Za određivanje kemijske potrošnje kisika koristila se metoda s kalijevim

permanganatom KMnO . Kemijska potrošnja kisika je količina oksidacijskog

sredstva KMnO preračunata na kisik utrošen na oksidaciju organskih sastojaka

vode uz određene uvjete. Postupak određivanja temelji se na oksidaciji organskih

spojeva u vodi pomoću otopine KMnO poznate koncentracije pri temperaturi

vrenja u vremenskom razdoblju od 10 minuta, za što se utroši određena količina

kalijevog permanganata. KMnO u kiseloj sredini reagira prema jednadžbi:

KMnO + 3 H SO K SO + 2 Mn SO + 5 O + 3 H

O .

Oslobođeni kisik oksidira organsku tvar u vodi, ali ne potpuno. Rezultati

laboratorijske analize kemijskih parametara kvalitete podzemne vode nalaze se u

tablici 2.


LOKACIJA NO3 -N(mg/L) NO2 -N(mg/L) NH4-H(mg/L) TN ( mg/L) TOC(mg/L) KPK ( mg O2/ l vode )P1-1 4 0,003 0,02 4,038 0,671 25,2P1-2 4 0,004 0,01 3,998 0,5948 22P1-3 4 <0,002 0,01 4,024 0,6496 19,2arit.sred. P1 4 0,003 0,01 4,02 0,64 22,1P2-1 4 0,002 0,01 4,033 0,4717 22P2-2 4 0,005 0,01 3,98 0,4843 14,8P2-3 4,1 0,003 0,04 4,017 0,5055 18,8arit.sred. P2 4 0,003 0,02 4,01 0,49 18,5P3-2 3,5 0,052 0,04 3,516 0,5882 20P3-2 3,5 0,008 0,04 3,503 0,6295 17,6P3-3 3,5 0,017 0,01 3,481 0,6299 21,6arit.sred. P3 3,5 0,026 0,03 3,5 0,62 19,8P4-1 4,4 0,002 <0,01 4,378 0,9375 21,6P4-2 4,4 <0,002 <0,01 4,372 0,9762 19,2P4-3 4,4 0,002 <0,01 4,424 0,8876 21,6arit.sred. P4 4,4 0,002 4,39 0,93 20,8P5-1 3,3 0,003 <0,01 3,328 0,8326 20P5-2 3,4 0,003 <0,01 3,378 0,8137 23,6P5-3 3,3 0,004 <0,01 3,291 1,159 18,4arit.sred.P5 3,3 0,003 3,3 0,94 20,6P6-1 1,5 0,005 <0,01 1,495 0,8066 17,6P6-2 1,5 0,004 <0,01 1,513 0,774 13,6P6-3 1,5 0,004 <0,01 1,469 0,7441 19,6arit.sred.P6 1,5 0,004 1,49 0,77 16,9P7-1 6,1 0,004 <0,01 5,981 0,8778 17,6P7-2 5,9 0,004 <0,01 5,868 0,8039 17,6P7-3 6,1 0,003 <0,01 5,96 0,8962 18,4arit.sred.P7 6 0,004 5,93 0,86 17,8


Tablica 2. Izmjerene vrijednosti kemijskih parametara podzemne vode.

3.3. MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Za kvantitativnu detekciju mikroorganizama koristila se metoda membranske

filtracije. Princip ove metode je koncentracija mikroorganizama iz većeg uzorka na

površini membranskog filtra te nasađivanje tih mikroorganizama na hranjivu

podlogu ili agarozni medij. Metoda je jednostavna: na držač filtra se stavi

membranski filtar s odgovarajućim promjerom pora i uzorak se profiltrira.

Mikroorganizmi iz uzorka zaostaju na membranskom filtru. Nakon filtracije se držač



I ovo bi išlo u poglavlje REZULTATI I RASPRAVA a također bih očekivao barem poneku rečenicu komentara/rasprave ovih silnih brojki.


filtra i filtar isperu sterilnom vodom, kako bi se isprali inhibitori rasta. Tada se

membranski držač skine s držača i stavi na kruti hranjivi medij i inkubira. Nutrijenti

i metaboliti se izmjenjuju kroz sustav pora membranskog filtra. Kolonije koje se

razvijaju na površini membranskog filtra tijekom inkubacije se broje i preračunavaju

s obzirom na volumen uzorka. Kod ove metode potrebno je filtar staviti na krutu

hranjivu podlogu jer je samo onda moguće brojati kolonije. Za dokazivanje fekalnih

koliforma koristio se M. FAECAL COLIFORM agar kao podloga (44 º C 48 h); to je

selektivna podloga na kojoj fekalni koliformi rastu plavo. Za dokazivanje ukupnih

koliforma kao podloga se koristio M-LES ENDO AGAR (35 - 37 º C 48 h), na kojem

rastu bakterije zlatno sjajne boje. Za fekalne streptokoke koristio se SLANETZ

BARTLEY AGAR kao podloga, kolonije su crveno ljubičaste boje i potvrđuju se na

ŽUČ ESKULIN AZID AGARU. Ukupni broj kolonija dobio se inkubacijom na 22 º C

(72 h) i 37 º C (48 h) na YEST AGARU.

Biološka potrošnja kisika (BPK) je veličina koja označava količinu kisika potrebnu

da se razgradi organska tvar u litri vode anaerobnim bakterijama pri konstantnoj

temperaturi od 20 º C tijekom 5 dana. Između BPK i vremena inkubacije,

temperature i drugih čimbenika postoji odnos, pa se pri izračunavanju BPK

određuje najprije trenutačna količina kisika u ispitivanom uzorku vode, a paralelan

se uzorak vode čuva zatvoren na tamnom mjestu pri temperaturi od 20 º C 5 dana,

a zatim se određuje preostala količina kisika. Razlika daje traženu BPK vrijednost.

Rezultati analiza nalaze se u tablici 3.


LOKACIJA BPK ( mg/L O2) Ukupni koliformiP1-1 0,27 8P1-2 0,12 9P1-3 0,35 10arit.sred. P1 0,27 9P2-1 0,44 0P2-2 0,1 0P2-3 0,21 0arit.sred. P2 0,25 0P3-2 1 0P3-2 0,82 0P3-3 0,62 0arit.sred. P3 0,81 0P4-1 0,13 0P4-2 0,18 0P4-3 0,15 0arit.sred. P4 0,15 0P5-1 0,2 0P5-2 0,1 0P5-3 0 0arit.sred.P5 0,1 0P6-1 0 0P6-2 0 0P6-3 0 0arit.sred.P6 0 0P7-1 3,68 220P7-2 2,63 250P7-3 2,11 240arit.sred.P7 2,8 240


Tablica 3. Vrijednosti mikrobioloških parametara podzemne vode.

4. ANALIZA PODATAKA

4.1. REZULTATI STATISTIČKE OBRADE PODATAKA

Nakon što su određene aritmetičke sredine parametara kvalitete podzemne vode,

ćelije u tablici obojene su pripadnom bojom koja označava kategoriju vode prema

Uredbi o klasifikaciji voda (N.N. broj 77/98) te Izmjeni i dopuni Uredbe o klasifikaciji

voda (N.N.broj 137/08). Kategorije su označene u tablici 4.



Vidi komentare tablica 1. i 2. Inače, uobičajeno je nazive tablica pisati iznad tablice. Korigirati u cijelom tekstu.


Tablica 4. Aritmetičke sredine rezultata analize uzoraka podzemne vode

i pripadne kategorije.

Kategorije parametara kvalitete podzemne vode variraju od lokacije do lokacije.

Vrijednosti parametra su uspoređene i s maksimalno dopuštenim koncentracijama

iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (N.N. broj 47/08).

4.1.1. FIZIKALNI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

U tablicu su se prvo unesli podaci koji su dobiveni na terenu. Izračunata je

aritmetička sredina sva četiri fizikalna parametra kvalitete podzemne vode, nakon

koje se izračunala standardna devijacija i koeficijent varijacije. Vrijednosti

parametra su zatim uspoređene sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za

piće (N.N. broj 47/08), te svrstane u vrste prema parametru na temelju Uredbe o

klasifikaciji voda (N.N. broj 77/98), te Izmjeni i dopuni Uredbe o klasifikaciji voda

(N.N. broj 137/08).

pH vode se kreće u granicama od 7,4 do 7,62. Prema Pravilniku o zdravstvenoj

ispravnosti vode za piće (N.N. broj 47/08) maksimalna dopuštena vrijednost

(MDK) za pH iznosi od 6,5-9,5. Prema Uredbi o klasifikaciji voda (N.N. broj 77/98)

te Izmjeni i dopuni iste (N.N. broj 137/08) uzorci vode spadaju u prvu vrstu voda jer

je definirano da se pH za tu vrstu voda kreće između 6,5 – 8,5.

Temperatura se kreće od minimalno izmjerenih 12 °C do maksimalno izmjerenih

14,5 °C. MDK prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće je do 25 °C

te prema Uredbi o klasifikaciji voda spada u prvu vrstu voda.



Ovaj cijeli dio, po meni, spada u poglavlje METODOLOGIJA odnosno EKSPERIMENTALNI DIO jer opisujete način na koji ste došli do podataka/vrijednosti/rezultata.


Očekivao bih još poneku rečenicu konetara brojki navedenih u tablici 4.


Električna provodljivost (EC) uzoraka podzemne vode se kreće u granicama od

515 do 637 µS/cm. MDK za električnu provodljivost prema Pravilniku iznosi do

2500 µS/cm. Prema Uredbi o klasifikaciji voda uzorci podzemne vode pripadaju u

drugu vrstu voda (EC se kreće između 500 – 700 µS/cm).

Ukupna otopljena tvar (TDS) kreće od minimalno izmjerenih 258 do maksimalno

izmjerenih 318 mg/L. Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti voda nije određena

MDK, ali prema Uredbi o klasifikaciji voda uzorci vode uzeti na lokacijama P1, P2,

P3, P4 i P5 pripadaju prvoj vrsti voda, dok uzorci uzeti na lokacijama P6 i P7

pripadaju drugoj vrsti voda.

Iz dobivenih vrijednosti fizikalnih parametra ne vidi se utjecaj svinjogojske farme na

kvalitetu podzemne vode. Nema većih odstupanja u vrijednostima parametara

između lokacije P6 (nulto stanje, prije same farme), P7 (farma) i ostalih pet lokacija

nizvodno od farme P1, P2, P3, P4, P5.

4.1.2. KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Nitrati (NO ) se kreću od minimalno izmjerenih 1,5 mg/L na lokaciji P6 (nulto

stanje) do maksimalno izmjerenih 6,1 mg/L na lokaciji P7 kraj svinjogojske farme.

Prema Uredbi o klasifikaciji voda uzorci podzemne vode uzeti na lokaciji P6

pripadaju drugoj vrsti voda (0,5 – 1,5 mg nitrata/L), dok uzorci uzeti na ostalih šest

lokacija pripadaju četvrtoj vrsti voda (4,0 – 10,0 mg nitrata/L). MDK prema

Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti iznosi 50 mg/L, a preporuka Europske unije je

25 mg/L.

Nitriti (NO ) se kreću od minimalno izmjerenih 0,002 mg/L do maksimalno

izmjerenih 0,052 mg/L. Prema Uredbi o klasifikaciji voda uzorci pripadaju prvoj vrsti

voda (> 0,01 mg/L), osim uzoraka uzetih na lokaciji P3 gdje je vrijednost parametra



iznosila 0,026 mg/L, pa uzorci podzemne vode pripadaju drugoj vrsti voda (0,01 –

0,03 mg/L). MDK prema Pravilniku iznosi 0,5 mg nitrita po litri, preporuka Europske

unije je do 0,03 mg nitrita po litri.

Vrijednosti dobivene za koncentraciju amonij iona (NH ) kreću se do 0,03 mg/L te

uzorci podzemne vode pripadaju prema Uredbi prvoj vrsti voda (< 0,1 mg/L). MDK

prema Pravilniku iznosi 0,5 mg NH po litri vode.

Vrijednosti dobivene za koncentraciju ukupnog organskog ugljika (TOC) variraju od

0,49 mg/L do 0,94 mg/L. Uredbom taj parametra nije obuhvaćen, a Pravilnikom je

određena MDK i iznosi 14 mg ugljika po litri vode.

Vrijednosti dobivene za koncentraciju ukupnog dušika se kreću od minimalno

izmjerenih 1,47 mg/L na lokaciji P6 do maksimalno izmjerenih 5,87 mg/L na lokaciji

P7. Prema Uredbi o klasifikaciji voda svi uzorci osim onih uzetih na P6 pripadaju

trećoj vrsti voda jer se ukupni dušik kreće između 3,0 – 10, 0 mg po litri, a na P6

između 1,0 – 3,0 mg N/L te ta voda pripada drugoj vrsti. MDK prema Pravilniku

iznosi 1 mg/L.

Vrijednosti dobivene za kemijsku potrošnju kisika kreću se između 16,9 i 22,1 mg

O /L i svrstavaju uzorke podzemne vode na svih sedam lokacija u četvrtu vrstu

voda (potrošnja kisika je između 15-30 mgO /L). Prema Pravilniku o zdravstvenoj

ispravnosti vode za piće MDK iznosi 5 mgO /L.

Iz dobivenih vrijednosti kemijskih parametra kvalitete podzemne vode vidljivo je da

su najbolje vrijednosti dobivene na lokaciji P6 (nulto stanje). Između vrijednosti

parametra kvalitete podzemne vode uzetih na lokaciji P7 (farma) i ostalih pet

lokacija P1, P2, P3, P4 i P5 nema razlike osim u vrijednostima ukupnog dušika i

nitrata. Iz toga se može zaključiti da svinjogojska farma ima utjecaj na kvalitetu

podzemne vode. Vrijednost nitrata na lokaciji P7 iznosila je 6 NO mg/L, a na



Koristiti ovu konstrukciju rečenice i na drugim mjestima u tekstu.


ostalih pet lokacija se kreće između 3,3 i 4,4 NO mg/L. Vrijednost ukupnog dušika

na lokaciji P7 iznosi 5, 93 mg/L, a na ostalih pet lokacija se kreće između 3,3 i 4,

39 mg/L.

4.1.3. MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI KVALITETE PODZEMNE VODE

Rezultati mikrobiološke analize dobiveni su od Zavoda za javno zdravstvo, te su

kao i za ostale parametre izračunate aritmetičke sredine, standardne devijacije i

koeficijenti varijacije. Rezultati su uspoređeni s maksimalno dopuštenim

koncentracijama iz Pravilnika za zdravstvenu ispravnost vode za piće.

Vrijednosti dobivene za (BPK ) kreću se od 0 do 2,8 mg kisika po litri vode. Prema

Uredbi svi uzorci pripadaju prvoj vrsti voda (<0,2 mg kisika/L), osim uzoraka uzetih

na lokaciji P7, oni pripadaju drugoj vrsti voda (2- 4 mg kisika/L). MDK prema

Pravilniku iznosi 25 mg kisika/L.

Koliformi su pronađeni samo u uzorcima vode s dvije lokacije P1 i P7. Blizu pumpe

na lokaciji P1 nalazila se nastamba za domaće životinje. Ukupnih koliforma je u

prosjeku 9 na 100 ml vode, dok je na lokaciji P7 u prosjeku bilo 240 na 100 ml

vode. Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, uzorci su

mikrobiološki neispravni, a prema Uredbi o klasifikaciji voda pripadaju prvoj vrsti

voda (< 500 ukupnih koliforma po litri).

Kod uzoraka na lokaciji P7 u vodi su bili prisutni i fekalni streptokoki koji kod

čovjeka mogu izazvati gnojne infekcije, bakterijski endokarditis, infekcije urinarnog

trakta (Streptococcus faeclais, Streptococcus bovis) i alimentarne toksiinfekcije

(Streptococcus faecium). [14]

4.2. KORELACIJSKA ANALIZA



Vidi raniji komentar vezan za konstrukciju rečenica ovog tipa.

Temp. EC TDS NO -N NO -N NH -N TN TOC BPK Ukupni KPK

pH ° C µS/cm mg/L mg/L mg/L mg/L mg/L mg/L mgO /L koliformi mgO /L pH 1 0,17 0,42 0,42 0,93 -0,28 -0,23 0,92 0,24 0,72 0,75 -0,05 Temp. 1 -0,08 -0,06 0,37 0,72 0,33 0,37 0,02 0,62 0,44 0,12 EC 1 1 0,2 -0,57 -0,77 0,18 0,48 0,53 0,71 -0,58 TDS 1 0,21 -0,57 -0,77 0,2 0,47 0,52 0,7 0,54

NO -N 1 -0,11 -0,04 1 0,12 0,75 0,72 0,2

NO -N 1 0,77 -0,12 -0,34 0,12 -0,13 0,11

NH -N 1 0,03 -0,81 -0,08 -0,31 0,1TN 1 0,12 0,74 0,7 0,21TOC 1 0,15 0,27 0,08

BPK 1 0,96 -0,33UK 1 -0,37KPK 1

2 5

3

2 2

32

5

4

4


Nakon statističke obrade podataka, provedena je korelacijska analiza. Za

izračunavanje koeficijenata korelacije koristile su se isključivo aritmetičke sredine

izračunate na osnovi rezultata mjerenja parametara kvalitete vode.

Koeficijent korelacije izražava mjeru povezanosti između dva parametra kvalitete

vode, vrijednosti mu se kreću od +1 (savršena pozitivna korelacija) do -1 (savršena

negativna korelacija) ovisno o kombinaciji parametra. Vrijednosti koeficijenata

korelacije prikazane su u tablici 5. Između nekoliko parametara postoji savršena

pozitivna korelacija. Na slici broj 7 prikazan je dijagram disperzije između savršeno

koleriranih parametra EC i TDS; na

slici broj 8 između savršeno koleriranih

parametra nitrata i ukupnog dušika te na

slici broj 9 između savršeno koleriranih

ukupnih koliforma i biološke

potrošnje kisika. Između najviše

parametara ne postoji korelacijska

povezanost. Takav primjer prikazan je

na slici broj 11 između parametara

amonij iona i kemijske potrošnje kisika.

Na slici broj 10 prikazan je dijagram

disperzije između savršeno

negativno koreliranih parametara

amonij iona i totalnog organskog

ugljika.

Tablica broj 5.

Korelacijska matrica.



Slika 7. Dijagram disperzije između pozitivno koreliranih fizikalnih parametara vode

elektrovodljivosti (EC) i ukupne otopljene tvari u vodi (TDS).



„Najaviti“ ovu sliku u tekstu.


562,7; 284,33

572,3; 286,33

633; 316,33

555,7; 277,33524,7; 262,66

610,3; 305565,3; 282,33

y = 0,493x + 4,3586R2 = 0,9956

200,0

250,0

300,0

350,0

400,0

500,000 550,000 600,000 650,000 700,000

EC

TDS

Koeficijent korelacije između električne provodljivosti (EC) i ukupne otopljene tvari

( TDS ) u vodi iznosi 1 što je za i očekivati. EC ovisi o prisutnosti iona u vodi, o

njihovoj ukupnoj koncentraciji u vodi, o pokretljivosti i valenciji iona te temperaturi

mjerenja. Otopine većine anorganskih tvari su relativno dobri vodiči.

Slika 8. Dijagram disperzije između pozitivno koreliranih kemijskih

parametra vode nitrata (NO ) i ukupnog dušika (TN).



Najaviti sliku u tekstu.


1,5; 1,49

4; 4,02

4,4; 4,39

4; 4,01

6; 5,93

3,5; 3,5

3,3; 3,3

y = 0,9881x + 0,0369R2 = 0,9997

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

4,50

5,00

5,50

6,00

0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0

NO3

TN

Koeficijent korelacije između nitrata i ukupnog dušika je 1. Za pretpostaviti je da

dolazi do procesa redukcije to jest denitrifikacije. Nitrati redukcijom prelaze u nitrite

i amonijak.

Slika 9. Dijagram disperzije između pozitivno koreliranih mikrobioloških parametara

vode biološke potrošnje kisika (BPK) i ukupnih koliforma (UK).



Vidi komentar vezan za sliku 8.


Možda navesti neku literaturnu referencu za ovu tvrdnju.


0,27; 9

0,25; 0

0,15; 0

0,1; 00; 0

0,81; 0

2,8; 240

y = 87,556x - 19,214R2 = 0,9301

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0

BPK

UK

Koeficijent korelacije između parametra BPK i UK iznosi 0,96. Tu povezanost lako

je objasniti jer neki koliformi kao na primjer bakterije roda Pseudomonas

aeruginosa, Clostridium sp. i Proteus trebaju kisik da bi razgradile organsku tvar u

vodi i da bi se normalno mogle razvijati. [3]

Slika 10. Dijagram disperzije između negativno koreliranih parametra vode

ukupnog organskog ugljika (TOC) i amonij iona (NH ).



Vidi komentar na sliku 8.


Također navesti neku literaturnu referencu za ovo.


0,01; 0,64

0,02; 0,49

0,03; 0,62

0; 0,93

0; 0,77

0; 0,86

0; 0,94

y = -11,516x + 0,8487R2 = 0,6614

0,00

0,10

0,20

0,30

0,40

0,50

0,60

0,70

0,80

0,90

1,00

0,000 0,005 0,010 0,015 0,020 0,025 0,030 0,035 0,040

NH4

TOC

Slika 11. Dijagram disperzije između dva nekolerirana parametra amonij iona (NH

) i kemijske potrošnje kisika (KPK).



Komentar na sliku 8.


0,01; 22,1

0,02; 18,5

0; 20,8

0; 17,9

0; 20,6

0; 16,9

0,03; 19,8

y = 15,968x + 19,377R2 = 0,0113

10,0

12,5

15,0

17,5

20,0

22,5

25,0

0,000 0,005 0,010 0,015 0,020 0,025 0,030 0,035 0,040

NH4

KPK

5. ZAKLJUČAK

Radom je potvrđena navedena pretpostavka utjecaja svinjogojske farme na

kvalitetu podzemne vode. Voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (N.N.broj 77/98) i



Izmjeni i dopuni Uredbe o klasifikaciji voda (N.N. broj 137/08) spada u prvu vrstu s

obzirom na prisutne koncentracije nitrita, amonij iona, izmjerene pH vrijednosti,

količine ukupnih koliforma te vrijednosti biološke potrošnje kisika, a u drugu vrstu s

obzirom na izmjerene vrijednosti elektrovodljivosti. Kritični parametri su

koncentracija ukupnog dušika i nitrata, prema kojoj uzorci podzemne vode

spadaju u treću vrstu voda te vrijednost kemijske potrošnje kisika prema kojoj

podzemna voda spada u četvrtu vrstu voda.

Iz korelacijske matrice vidi se povezanost između pojedinih parametara kvalitete

podzemne vode, bilo da je ona pozitivna ili negativna. Pozitivna korelacijska

povezanost postoji kod ukupnog dušika i nitrata; biološke potrošnje kisika i ukupnih

koliforma; elektrovodljivosti i ukupne otopljene tvari u vodi. Pozitivna korelacijska

povezanost vidljiva je i kod ukupnih koliforma te parametra : nitrata, pH vrijednosti

uzoraka vode, ukupne otopljene tvari i ukupnog dušika te između parametara

biološke potrošnje kisika i elektrovodljivosti, ukupne otopljene tvari u vodi, pH

vrijednosti uzoraka vode, temperature, nitrata i ukupnog dušika. Sama korelacijska

matrica ukazuje na kompleksnost rezultata mjerenja. Za točniju sliku utjecaja farme

na kvalitetu podzemne vode bilo bi potrebno provesti ispitivanja u dužem

vremenskom razdoblju (na ovoj lokaciji nije nikad prije napravljeno analiziranje

kvalitete podzemne vode).

Zbog ovakvih primjera nekontroliranog odlaganja gnoja i gnojavke doneseni su

zakoni o očuvanju kvalitete podzemne vode, ali i tla. Prema Nitratnoj direktivi

91/676/ECC potrebno je osigurati prostor za skladištenje gnoja za najmanje 6

mjeseci zbog zabrane njegovog odlaganja na poljoprivrednim površinama u

razdoblju bez intenzivne vegetacije, a stajski je gnoj potrebno, kruti ili tekući,

skladištiti u vodonepropusnim gnojištima i u sabirnim jamama građenim od

nepropusnog materijala. Kemijskim analizama je dokazano da su koncentracije

nitrata i ukupnog dušika veće u okolici farme (lokacija P7) nego na ostalim

lokacijama (najmanje vrijednosti koncentracije tih parametra dobivene su na

lokaciji P6 (nulto stanje)). Iako koncentracije nitrata ne prelaze maksimalnu



dopuštenu koncentraciju propisanu Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za

piće (N.N. broj 46/07) od velike je važnosti da se gnoj i gnojavka propisno odlažu.

Nitrati mogu izazvati brojne posljedice za zdravlje poput cijanoze, reproduktivnih

problema, hipertireoidizma, metaboličkim procesima prelaze u nitrite koji su

izuzetno toksični, oni pak u želucu prelaze u nitrozamine koji su izrazito

kancerogeni. Najnovija saznanja potvrđuju sumnje da dugotrajna izloženost

manjim dozama dovodi do mutacija na kromosomima te različitih oblika raka. [15]

Na uzorcima vode uzetim kod farme vidljivo je i mikrobiološko onečišćenje. Tekući i

kruti gnoj sa svinjogojske farme ozbiljan su zdravstveni rizik jer se preko njega

mogu prenijeti različite bolesti, posebno zoonoze. Zoonoze su skupina bolesti koje

su zajedničke ljudima i svinjama, a njihovi uzročnici su bakterije, gljivice, virusi i

praživotinje koje žive u okolišu i unošenjem u organizam preko vode mogu izazvati

bolesti poput trihineloze, antraksa, tuberkuloze i dr. [12] [13]

6.POPIS LITERATURE:

1.Kovač, I. (2000.): Analiza promjena zastupljenosti zagađivala u podzemnim

vodama varaždinskog područja, Croatian Geotehnical Journal, Varaždin.



Nije jasno na koji dio teksta se pojedina referenca odnosi. Kao što vjerojatno znate, reference se može u tekstu označavati rednim brojevima ili pak navođenjem prezimena autora i godine. U tom slučaju se onda u popisu literature reference navode po abecedi.


2. Kovač, I. (2004.): Statističko – variografska analiza kemijskog sastava

podzemne vode varaždinske regije – Disertacija, Rudarsko – geološko - naftni

fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

3. Stilinović, B., Hrenović, J. (2010.): Praktikum iz bakteriologije, Udžbenici

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

4. Grdjan, D., Kovač, I., Kovačev – Marinčić , B. (2006.): Utjecaj zagađivača na

kvalitetu podzemne vode u Varaždinskoj županiji, Akademija tehničkih znanosti

Hrvatske, Varaždin.

5. Urumović, K., Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., (1990.): Hidrogeološki

uvjeti Varaždinskog vodonosnika, Geološki vjesnik broj 43, Zagreb.

6. Šrajbek, M. (2009.): Analiza podzemne vode na crpilištu Bartolovec – Završni

rad, Geotehnički fakultet u Varaždinu, Varaždin.

7. Šrajbek, M. (2011.): Procjena utjecaja zagađivača na kvalitetu podzemne vode –

Diplomski rad, Geotehnički fakultet u Varaždinu, Varaždin.

8.Grdjan, D., Durman, P., Kovačev – Marinčić , B. (1991.): Odnos promjene režima

i kvalitete podzemne vode na crpilištu Varaždin i Bartolovec, Geološki vjesnik broj

44, Zagreb.

9. http://www.azra.hr/luxUploads/0000003_39_-_0714_ROP_Varazdin_Final.pdf

(preuzeto 10. listopad 2012.)

10. http://www.uptb.hr/index.php?RID=48 (8.listopad 2012.)

11. http://www.DZ.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf (8.listopad 2012.)

12. hrcak.srce.hr/file/33997 (8.listopad 2012)

13. http://www.vef.unizg.hr/org/zoohig/projekt5.html (12. listopada 2012.)

14. http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor378.htm (14.listopad 2012.)

15. www.apcp.hr/zanimljivosti_opsirno.asp?zID=31(14.listopad 2012.)

16. http://www.dnr.mo.gov/env/esp/waterquality-parameters.htm ( 5.studeni 2012.)

7. SAŽETAK

AUTOR : Sabina Sitar



Autor se preziva „Hrenović“, zar ne?

http://www.dnr.mo.gov/env/esp/waterquality-parameters.htm

http://www.apcp.hr/zanimljivosti_opsirno.asp?zID=31

http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor378.htm

http://www.vef.unizg.hr/org/zoohig/projekt5.html

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf

http://www.uptb.hr/index.php?RID=48

http://www.azra.hr/luxUploads/0000003_39_-_0714_ROP_Varazdin_Final.pdf


NASLOV RADA : Utjecaj svinjogojske farme u Štefanec Marofu kraj Varaždina na

kvalitetu podzemne vode.

KLJUČNE RIJEČI : kvaliteta podzemne vode, svinjogojska farma, parametri ocjene

kvalitete, korelacijska analiza .

Analizirana je kvaliteta podzemne vode na lokacijama koje su u neposrednoj blizini

svinjogojske farme. Iz rezultata je vidljiv utjecaj farme na kvalitetu podzemne vode.

Sve vrijednosti parametara su uspoređene s maksimalnim dopuštenim

koncentracijama iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće i svrstane u

kategorije prema Uredbi o klasifikaciji voda i Izmjeni i dopuni Uredbe o klasifikaciji

voda.

Nakon usporedbe uzoraka sa MDK i svrstavanja u vrste voda, napravljena je

statistička obrada podataka i korelacijska analiza.

Radom je potvrđena pretpostavka o negativnom utjecaju svinjogojske farme na

kvalitetu podzemne vode.

8. ZAHVALE



Zahvaljujem se svim djelatnicima Geotehničkog fakulteta koji su mi pomogli kod

izrade ovog rada, a posebno mentoru doc.dr.sc. Ivanu Kovaču na ukazanom

povjerenju, strpljenju i uloženom trudu koje je pružio tijekom izrade ovog rada.

Posebno se zahvaljujem dr.sc. Dragutinu Vinceku što je pomogao pri realizaciji

ovog rada i Varaždinskoj Županiji na financijskoj potpori.


Documents

Sveučilište u Zagrebu - Geotehnički fakultet · Web viewSveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet Varaždin Sabina Sitar UTJECAJ SVINJOGOJSKE FARME U ŠTEFANEC MAROFU KOD VARAŽDINA