Geološka građa

Embed Size (px)

Text of Geološka građa

  • 1

    MEUSVEUILINI STUDIJ STUDIJ

    MEDITERANSKA POLJOPRIVREDA

    Doc.dr.sc. Aleksandra BENSA i Dr.sc. Boko MILO

    Split, 2011/12.

    P E D O L O G I J A

    M&M

    Autorizirana prezentacija

    Tema: Geoloka graa

    GEOLOKA GRAA

    PETROLOGIJA znanost o stijenama, izuava sastav, strukturu,

    nain postanka i klasifikaciju

    gr. petra stijena

    M&M

    GEOLOGIJA Znanost o Zemlji

    Gr. gea - zemlja i logos - znanost

    U Pedologiji, stijena je ishodini materijal iz koga potie i

    mineralni dio tla i na kome se razvija tlo.

  • 2

    Prema nainu postanka :

    Magmatske (eruptivne)

    Sedimentne

    Metamorfne

    M&M

    PODJELA STIJENA

    Metamorfne stijene metamorfozom postojeih stijena u litosferi.

    Magmatske stijenekristalizacijom magme ili hlaenjem lave.

    Sedimentne stijene fiziko - kemijskom razgradnjom magmatskih, metamorfnih i starijih

    sedimentnih stijena, te litifikacijom predhodno sedimentiranih

    estica, zatim kristalizacijom iz otopina i biolokim procesima.

    Postanak stijena

    M&M

  • 3

    Magmatske stijene

    Efuzivnebrzo hlaenje lave na povrini ili blizu povrine Zemlje

    primjer: bazalt

    Intruzivnenastaju kristalizacijom lave duboko

    ispod povrine Zemlje

    primjer: granit

    Nastaju skruivanjem magme (lava)

    M&M

    Ultrabazine 63 % SiO2

    Podjela prema koliini SiO2 komponente :

    Magmatske stijene - nastavak

    Granit Riolit

    Diorit Andenzit

    Peridotit

    BazaltGabro

    intruziv efuziv

    M&M

  • 4

    SEDIMENTNE STIJENE

    Sedimentne stijene ili talone stijene, nastale su na povriniZemljekao rezultat fizikih biolokih i kemijskih procesa.

    Slojevitost je bitna odlika sedimentnih stijena

    M&M

    dijageneza (litifikacija)

    SEDIMENTNE STIJENE - nastavak

    Faze nastanka:

    Zauzimaju vie od 75 % povrine Zemlje do dubine za koju je vezana sva ljudska djelatnost

    troenje starijih stijena (magmatskih, sedimentnih ili metamorfnih) erozija transport materijala (gravitacijom, vodom, vjetrom, ledom) taloenje (sedimentacija) i

    U Hrvatskoj izgrauju vie od 90 % terena.

    M&M

  • 5

    Podjela sedimentnih stijena

    Klastine sedimentne stijene nastale su vezivanjem ili cementacijom estica i odlomaka nastalih fizikom razgradnjom magmatskih, metamorfnih i starijih sedimentnih stijena.

    Klastine sedimentne stijene

    Neklastine sedimentne stijene

    Naziv klastine (eng. clastic) ukazuje da su estice (odlomci, fragmenti) bili lomljeni i transportirani.

    M&M

    Klastine sedimentne stijene

    1. krupnoklastine2. srednjeklastine i 3. sitnoklastine.

    Podjela prema veliini estica (odlomaka):

    Veliina i naziv estice

    Nevezani sedimenti

    Vezana stijena

    Poluvezanastijena

    >2mm krje breapsefiti ljunak konglomerat

    2-0,06 mmpijesakpsamiti pjeenjak

    0,6-0,002siltovi prah, mulj siltit prapor (les)

  • 6

    Brea se sastoji od nezaobljenog stijenskog krja i cementa. Uglatost je posljedica kratkog transporta.

    Slike pokazuju veliko variranje veliine nezaobljenih fragmenata.

    Imaju prevladavajuu veliinu zrna veu od 2 mm.

    Osnovni tipovi su bree i konglomerati, kao ekvivalenti krju i ljunku.

    1. Krupnoklastine stijene

    M&M

    Konglomerat se sastoji od zaobljenih do poluzaobljenih - valutica (>2 (3) mm i cementa.

    Izmeu krupnih valutica nalaze se pjeana zrna, a u njihovim porama kalcitni cement.

    1. Krupnoklastine stijene nastavak

    Veliina i oblik zrna ovisi o vrsti i tvrdoi ishodine stijene i duljini transporta. Vezivno tkivo izmeu valutica je kalcitno ili organsko ili sitnica tla.

    M&M

  • 7

    2. Srednjeklastine stijene

    Bitni sastojci pjeenjaka: kvarc, feldspati i odlomci stijena, a sporedni: tinjci, karbonati, minerali glina i teki metali.

    Pjeenjak je osnovni tip, kao ekvivalent pijesku. Najea veliina estica 0.06 -2.0 mm (pijesak). Mogu sadravati zrna ljunka, kao i sitnije estice (praha i gline) koje ine vezivno tkivo (cement).

    Imaju estice veliine manje od 0,06 mm (estice veliine praha i gline).

    3. Sitnoklastine sedimentne stijene

    Vrste stijena: les i lapor.

    Les (prapor) je rahli , propustan i prozraan, prakasti sediment nastao taloenjem eolskog materijala u pleistocenu. Od minerala prevladavaju zrna kvarca. Rasprostranjenost: Slavonija (istona), Baranja i Srijem.

    M&M

  • 8

    Lapor karbonatno-glinovita stijena sastavljena od zrnaca kalcita i 20-80 % estica gline. Lapori su vana sirovina za proizvodnju cementa. esti su litoloki lan flia.

    3. Sitnoklastine sedimentne stijene - nastavak

    Fli je termin za kompleks klastinih sedimentnih stijena za koji je karakteristina sukcesivna izmjena sitnozrnastih sedimenata: siltiti i lapori s pjeenjacima, bree, konglomerati i vapnenci.

    Rasprostranjenje: Jadranski pojas Hrvatske

    M&M

    Podjela prema kemijskom sastavu:

    - karbonatne (vapnenci, dolomiti)

    - evaporitne (anhidrit, gips) i

    - silicijske (ert, radiolarit, dijatomit)

    kemogene, nastale su kristalizacijom iz otopine

    organogene, nastale su taloenjem organskih tvari ili anorganskih skeletnih dijelova organizama.

    Neklastine sedimentne stijene

    Podjela prema postanku:

    Neklastine sedimentne stijene nastale su taloenjem minerala iz oceana ili taloenjem ljuski koljaka i kostiju morskih organizama.

    M&M

  • 9

    VAPNENAC

    Vapnenac je najrasprostranjenija karbonatna sedimentna stijena.

    Uz kalcit kao prevladavajui mineral mogu sadravati druge minerale:

    dolomit (dolomitski vapnenac), kvarc (kvarcni vapnenac), glina (laporoviti vapnenac) iorganske tvari (bituminozni vapnenac)

    Nastaje taloenjem u vodenom okoliu, veinom u moru, a rjee u jezerima i rijekama.

    Glavni sastojci vapnenca su koljke te kristali ili fragmenti izgradeni od minerala kalcita (CaCO3).

    Razlikuju se klastini, kemijski i organogeni koji su najzastupljeniji.

    M&M

    http://www.fi.edu/fellows/fellow1/oct98/expert/limestone.htm

    Vapnenci

    M&M

  • 10

    kompaktnost - uslojenost (gromadasti i ploasti)

    Mezozojski vapnenci (i dolomiti) su najzastupljeniji.Tla su plitka, a stjenovitost je vrlo velika.

    Bitne karakteristike za pedogenezu su:

    karbonatnost (isti vapnenci sadre 98-99% CaCO3 i vrlo malo netopivog ostatka)

    kemijski sastav netopivog ostatka (uzak odnos SiO2:R2O3 , najee 2-2,5, i SiO2:Al2O3 koji varira od 2-5.

    izraenost krakih oblika

    M&M

    Krki reljef na mezozojskim debelo uslojenim vapnencima

    M&M

  • 11

    Tercijarni vapnenci su meki od mezozojskih i imaju manji sadraj kalcita (

  • 12

    Na slici je plitko tlo na dolomitnoj prini

    Dolomiti nastali rekristalizacijom starijih vapnenaca imaju eerastu strukturu. Raspadaju se preteno fiziki stvarajui prinu.

    M&M

    Metamorfne stijene

    Promjene se oituju, posebno u prekristalizaciji i kriljavosti.

    Nastaju preobrazbom vulkanskih, sedimentnih ili postojeih metamorfnih stijena pod utjecajem poveanog tlaka, temperatura, otopina i plinova.

    Mramor nastaje metamorfozom vapnenaca i dolomita. Mramori uglavnom sadre kristale kalcita.

    Metamorfozom pjeenjaka nastaje kvarcit.

    kvarcitmramor

    M&M

  • 13

    Geoloko razdoblje je odreeni vremenski interval u geolokoj prolosti Zemlje.

    GEOLOKA RAZDOBLJA

    Vremenska skala u milionima godina.

    Zemljinu geoloku povijest dijelimo na eone, ere, periode, epohe i doba. Osnovna podjela je na ere i periode.

    http://www.enchantedlearning.com/subjects/Geologictime.htmlM&M

    Vrijeme milijuni godina Geoloka razdoblja i znaajnija zbivanja u biosferi

    590-250 Paleozoik

    355-290 KarbonPojava leteih kukaca, vodozemaca i gmazova. Rasprostranjenje visokih papratnjaa. Pojava golosjemenjaa. Pougljivanje nekromase.

    290-250 PermMasovno ugibanje organizama zbog zahlaenja.

    250-65 Mezozoik

    250-205 Trijas. Nastanak umskih ekosustava od golosjemenjaa i paprati. Prvi dinosauri i primitivni sisavci.

    205-135 Jura. Prevlast dinosaura. Pojava leteih gmazova, malih sisavaca i prvih ptica.

    135-65 Kreda. Pojava i rasprostranjenje kritosjemenjaa. Prevlast gmazova. Izumiranje dinosaura.

    M&M

  • 14

    Vrijeme milijuni godina

    Geoloka razdoblja i znaajnija zbivanja u biosferi

    65-0,01 Kenozoik

    65-1,8 Tercijar

    Pojava glodavaca, prvih primata i mesodera. Rasprostranjenje travnjakih formacija, glavoika i svih danas postojeih biljnih porodica. Pojava hominida.

    1,8-0 Kvartar

    1,8-0,01 Pleistocen. esta promjena klime s ledenim dobima. Doba ovjeka. Nastanak mnogih pustinjskih podruja.

    0,01-0 Holocen. Rasprostranjenje ovjeka i njegov utjecaj na ekosferu.

    M&M

    Pregledna geoloka karta Hrvatske

    M&M

  • 15

    KARTA VODOPROPUSNOSTIHRVATSKE

    M&M