Strategija razvoja Općine Desinić 2014. 2020. godina · 2019-01-14 · Tablica 16 Projektni prijedlozi s područja Općine Desinić ... Geološka građa, razvedeni reljef, klima

Strategija razvoja Općine Desinić 2014. – 2020. godina

IMPRESSUM

Izdavač:

Općina Desinić

Glavni urednik:

Zvonko Škreblin

Uredništvo:

Autori tekstova: Zvonko Škreblin, Nataša Hlaban, Tomislav Klobučar, Alen

Hutinović, Helena Matuša, Matija Čičko

Izrazi koji se koriste u ovoj Strategiji, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol

SADRŽAJ

1 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA ........................................................................................................................ 7

2. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI ......................................... 8

2.1. Geografske i klimatske karakteristike Općine Desinić ............................................................................ 8

2.2. Komunikacijska povezanost ................................................................................................................. 10

2.2. Prirodni resursi i kulturna dobra ........................................................................................................... 10

3. POVIJEST OPĆINE DESINIĆ ...................................................................................................................... 12

4. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ..................................................................................... 13

5. TRŽIŠTE RADA ............................................................................................................................................ 18

5.1. Nezaposlenost ..................................................................................................................................... 18

5.2. Zaposlenost ......................................................................................................................................... 22

5.3. Korisnici mirovina ................................................................................................................................. 23

6. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA .............................................................................................................. 25

6.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje ......................................................................................... 25

6.2. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje ................................................................................................... 26

6.3. Zdravstvo ............................................................................................................................................. 28

6.4. Kultura .................................................................................................................................................. 28

6.5. Sport .................................................................................................................................................... 29

6.6. Organizacije civilnog društva ............................................................................................................... 29

6.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika .......................................................................................... 30

7. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA ...................................................................................... 31

7.1. Prometna infrastruktura........................................................................................................................ 31

7.2. Telekomunikacije ................................................................................................................................. 33

7.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja ....................................................................................... 33

7.4. Gospodarenje otpadom........................................................................................................................ 34

8. LOKALNO GOSPODARSTVO ..................................................................................................................... 35

8.1. Poduzetništvo i obrti ............................................................................................................................. 35

8.2. Poslovna zona ..................................................................................................................................... 37

4

8.3. Turizam ................................................................................................................................................ 38

8.4. Poljoprivreda ........................................................................................................................................ 39

9. STANJE OKOLIŠA ....................................................................................................................................... 41

10. DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ .................................................................................. 42

10.1. Međuregionalna i međunarodna suradnja ....................................................................................... 46

11. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE ............................................................................... 47

11.1. Institucionalni okvir .......................................................................................................................... 49

12. CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA ............................................................................................................ 54

13. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STARTEŠKIM

DOKUMENTIMA .................................................................................................................................................... 65

14. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM .................................................................. 70

14 PROVEDBA STRATEGIJE ...................................................................................................................... 72

15 PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE .................................................................................................. 74

Prilog I – Partnersko vijeće za izradu Strategije razvoja Općine Desinić .............................................................. 83

Prilog II – Akcijski plan ........................................................................................................................................... 84

Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata .......................................................................................... 85

PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta ...................................................................................................... 89

PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI ......................................................................................... 90

5

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Općine Desinić; 1953. - 2011. ............................................ 13

Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Općine Desinić ................................................. 14

Grafikon 3 Prirodni prirast na području Općine Desinić ................................................................................. 15

Grafikon 4 Dobno spolna piramida Općine Desinić ...................................................................................... 16

Grafikon 5 Obrazovna struktura stanovništva Općine Desinić; 2011. godina ................................................... 17

Grafikon 6 Nezaposlenost muškaraca i žena te ukupni broj nezaposlenih osoba na području Općine Desinić;

2010. - 2013. godina ................................................................................................................................. 18

Grafikon 7 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. -

2013. ....................................................................................................................................................... 19

Grafikon 8 Kretanje nezaposlenosti na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. -

2013. ....................................................................................................................................................... 19

Grafikon 9 Nezaposleni na području Općine Desinić s obzirom na dob i spol; 2012. godina ............................. 20

Grafikon 10 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Desinić; 2012. godina ...................... 21

Grafikon 11 Nezaposleni s područja Općine Desinić s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2012. godina.......... 21

Grafikon 12 Struktura zaposlenih osoba s područja Općine Desinić; 2010. - 2013. ......................................... 22

Grafikon 13 Kretanje broja zaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne

samouprave; 2010. - 2013. ........................................................................................................................ 23

Grafikon 14 Broj učenika prema upisanoj srednjoj školi ................................................................................ 27

Grafikon 15 Broj obrtnika po djelatnostima za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada; 2010. - 2013. ..... 35

Grafikon 16 Broj obrtnika u udruženjima obrtnika Krapinsko-zagorske županije; 2013. godina ......................... 36

Grafikon 17 Posjećenost dvora Veliki Tabor; 2012. - 2013. ........................................................................... 38

Grafikon 18 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Općine Desinić; 2003. godina.............................. 39

Grafikon 19 Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Općine Desinić; 2009. - 2013. ................. 47

Grafikon 20 Struktura proračunskih prihoda Općine Desinić; 2009. - 2013. .................................................... 48

Grafikon 21 Struktura proračunskih rashoda Općine Desinić; 2009. - 2013..................................................... 49

6

POPIS TABLICA

Tablica 1 Kulturna dobra na području Općine Desinić .................................................................................. 10

Tablica 2 Obrazovna struktura stanovništva Općine Desinić ......................................................................... 17

Tablica 3 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Općine Desinić; 2010. -

2013. ....................................................................................................................................................... 24

Tablica 4 Struktura izdataka namijenjenih predškolskom odgoju; 2009. - 2013. .............................................. 25

Tablica 5 Struktura izdataka namijenjenih osnovnoškolskom obrazovanju; 2009. - 2013. ................................ 26

Tablica 6 Studenti s područja Općine Desinić .............................................................................................. 27

Tablica 7 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju kulture; 2009. - 2013. .................................. 29

Tablica 8 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju sporta; 2009. - 2013. .................................. 29

Tablica 9 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni socijalnoj skrbi; 2009. - 2013. .................................. 30

Tablica 10 Županijske ceste na području Općine Desinić ............................................................................. 31

Tablica 11 Lokalne ceste na području Općine Desinić .................................................................................. 31

Tablica 12 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni prometnoj infrastrukturi; 2011. - 2013. .................... 32

Tablica 13 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju komunalne infrastrukture; 2009. - 2013. ...... 34

Tablica 14 Financijski rezultati poduzetnika s područja Općine Desinić; 2012. - 2013. ..................................... 37

Tablica 15 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni poljoprivredi; 2009. - 2013. ................................... 40

Tablica 16 Projektni prijedlozi s područja Općine Desinić ............................................................................. 45

POPIS SLIKA

Slika 1 Administrativna podjela Općine Desinić ....................................................................................................... 8

Slika 2 Karta prometnica na području Općine Desinić ........................................................................................... 32

7

1 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA

Uzimajući u obzir brze promjene u današnjem svijetu, poslovanju pa i životu te shvaćajući kako je nužnost

koordiniranog i integriranog pristupa planiranju razvoja jedini način da se efikasno iskoriste sve prednosti i prilike

našega kraja, Općina Desinić pristupila izradi Strategije razvoja Općine Desinić u suradnji sa Zagorskom razvojnom

agencijom d.o.o. i članovima partnerskog vijeća za izradu Strategije razvoja Općine Desinić za razdoblje do 2020

godine. Strategija razvoja planski je dokument koji određuje ciljeve i prioritete održivog društveno gospodarskog

razvoja Općine. Uz poseban naglasak na očuvanju okoliša, te njegovanjem i promidžbom neiscrpne bogate

kulturno povijesne baštine, napori Općine Desinić biti će usmjereni na osmišljeno i udruženo djelovanje čitave

zajednice uz pomoć i savjetovanje ostalih županijskih, državnih i europskih institucija u pogledu osiguranja

napretka po pitanjima poljoprivrede, gospodarstva, poduzetništva i obrtništva. Cilj je zajedništvom, suradnjom i

uvažavanjem mišljenja stvoriti napredak i prilagodljivu lokalnu zajednicu sa naglaskom na stvaranju većeg

prosperiteta za sve stanovnike.

Načelnik

Zvonko Škreblin

8

2. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI

2.1. Geografske i klimatske karakteristike Općine Desinić

Općina Desinić je jedinica lokalne samouprave osnovana i prostorno utemeljena Zakonom o područjima županija,

gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Prostire se na 45 km2 (3,66% od ukupne površine Krapinsko-zagorske

županije) te u svom sastavu obuhvaća 28 naselja: Desinić, Desinić Gora, Donji Jalšovec, Donji Zbilj, Dubravica

Desinićka, Gaber, Gora Košnička, Gornji Jalšovec, Gornji Zbilj, Gostenje, Grohot, Hum Košnički, Ivanić Desinićki,

Ivanić Košnički, Jazbina, Jelenjak, Klanječno, Košnica, Nebojse, Osredek Desinićki, Ravnice Desinićke, Stara Ves

Košnička, Šimunci, Škalić Zagorski, Trnovec Desinićki, Turnišće Desinićko, Turnovo i Velika Horvatska (Sl. 1).

Slika 1 Administrativna podjela Općine Desinić

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije

Općina Desinić smještena je na sjeverozapadu Krapinsko-zagorske županije i udaljena je svega 6 km od graničnog

prijelaza Miljana. Zapadni dio graniči s općinom Zagorska Sela, na sjeveru s općinom Hum na Sutli, na istoku s

gradom Pregradom, a na jugu s općinama Tuhelj i Kumrovec. Reljef Općine Desinić ističe se brdovitim brežuljcima

Kostelskog gorja i blažim bregovima koji se nastavljaju na južnoj položini Kostelskog gorja uz doline potoka

Horvatska i Zbiljskog potoka. Na području Općine dio ogranaka Kostelskog gorja čine Desinička gora, Sunčana

9

gora i Košnička gora. Devetnaest posto Općine nalazi se iznad 300 metara nadmorske visine. Na 70% teritorija

općine nepovoljna je konfiguracija terena. U središnjem južnom dijelu ogranaka Kostelskog gorja ističe se

srednjovjekovni grad Veliki Tabor, smješten iznad doline Horvatske, na visini od 362 m/nv. Nastavno na južne

ogranke gorja između vodotoka razvedeni su brjegovi i brežuljci koji se izmjenjuju s obradivim površinama. Na

vrhovima pojedinih brežuljaka nalaze se tragovi nekadašnjih dvoraca i kurija, zatim zaseoci i sakralne građevine.

Zagorsko humlje s pretežito pitomim brjegovima i brežuljcima čine tipični krajobraz Hrvatskog zagorja, po čemu se

ono razlikuje i prepoznaje. Geološka građa, razvedeni reljef, klima te drugi čimbenici utjecali su na razvoj različitih

tipova tala na razmjerno malom prostoru, što je značajka Hrvatskog zagorja u cjelini. Na višim padinama ogranaka

Kostelskog gorja, iznad jezerskih sedimenta, razvila su se eutrična smeđa tla i distrična smeđa glinasta tla. Distrična

tla su izrazito šumska tla dok su dublja eutrična smeđa tla pogodna za poljoprivredu. U dolinama su razvijena

aluvijalna tla. Na mjestima gdje je usporen protok vodotoka i gdje se voda dulje zadržava javlja se i tip močvarnog

oglejenog tla.

Vegetacija na području Općine Desinić može se podijeliti na šumske, brdske i dolinske livade, te očuvani prirodni

tokovi gorskih i djelomično dolinskih vodotoka. Šumske površine pružaju se na sjevernim ekspozicijama na strmijim

i blažim padinama brjegova i brežuljaka i u dubokim jarcima. Šumske zajednice Općine Desinić u cjelini pripadaju

eurosibirsko – sjevernoameričkoj regiji. Od šumskih zajednica zastupljene su zajednice hrasta kitnjaka i običnoga

graba. Vertikalna rasprostranjenost ove šumske zajednice je do 500 metara nadmorske visine. Odlikuje se bogatim

flornim sastavom i vrstama koje su znakovite za ilirski florni element. Na izrazito strmim i sjevernim padinama gorja

pridolazi šuma bukve s bekicom(Luzulo-Fagetum sylvaticae Ht). Ove šume su su ugrožene prekomjernim branjem

šumskog cvijeća te grančica jele, tise i božikovine , koje se prodaju za za izradu vijenaca. Tisa i božikovina su

zaštićene kao pojedine vrste na temelju Zakona o zaštiti prirode te se iste ne smiju brati na svojim prirodnim

staništima. Na dubljem distrično smeđem tlu zastupljena je šumska zajednica bukve s mrtvom koprivom (Lamio-

orvalae-Fagetum sylvatacae Ht). Od livadnih zajednica najzastupljenije su vlažne livade krestaca (Bromo-

Cynosuretum cristati) koje se protežu uz potok Horvatska i Žbiljski potok. To su vlažne livade redovito plavljenje

nakon obilnih oborina.

Na području čitave Krapinsko–zagorske županije, pa tako i Općine Desinić, prevladava kontinentalno humidni tip

klime. Ovaj tip klime karakteriziraju umjereno topla i kišovita ljeta te hladne zime. Ljeta su svježa sa srednjom

mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, a zimi se srednja temperatura najhladnijeg mjeseca

kreće iznad -3°C. Oborine su ujednačene tijekom cijele godine. Maksimum padalina je ljeti (lipanj - kolovoz) te u

jesen (rujan - studeni). Tijekom zime, proljeća i jeseni česte su pojave mraza i to uglavnom u dolinama potoka

Horvatska i Žbiljskog potoka, kao i u gorskim potočnim dolinama. Godišnje u prosjeku padne 952 mm oborina što

ukazuje na humidnu, a u višim predjelima i na perhumidnu klimu. Prevladavaju vjetrovi jugozapadnog i

sjeverozapadnog smjera. Snježni pokrivač do 30 cm visine u prosjeku se bilježi 5 do 10 dana godišnje dok

maksimalna visina snježnog pokrivača iznosi do 60 cm. Godišnje se prosječno javlja 66 vedrih dana uz srednje

godišnje trajanje sunčanih razdoblja u iznosu od 1.800 do 1.900 sati.

10

2.2. Komunikacijska povezanost

Povoljan zemljopisni položaj (blizina gradova Pregrade i Krapine), pruža dobre mogućnosti za razvoj Općine

Desinić. Na području Općine Desinić nema planirane magistralne infrastrukture od šireg (županijskog i državnog

značenja). Potrebno je bolje povezati prometnice koje prolaze područjem općine na državne prometnice izvan

prostora općine. Blizina Zagreba, autoceste prema Austriji (Zagreb - Krapina - Maribor), Republike Slovenije, kao i

međunarodne želježničke pruge (Zagreb – Krapina – Beč s odvajanjem prema Varaždinu i Mađarskoj) omogućuju

brzo prometno povezivanje Desinića što je važan čimbenik gospodarskog razvoja. Zbog ambijentalno–pejsažnih

vrijednosti ovoga područja valja istražiti mogućnosti uređenja turističko-ekoloških cesta.

2.2. Prirodni resursi i kulturna dobra

Na području Općine Desinić do sada nije bilo zaštićenog prirodnog naslijeđa. Na temelju Zakona o zaštiti prirode

predlaže se za zaštitu sjeverno područje Kostelskog gorja s južnim ograncima, koji se pružaju prema dolinama

potoka Horvatska i Žbilj u kategoriji značajnoga krajobraza. Na području općine dio ogranaka Kostelskog gorja čine

Desinička gora, Sunčana gora i Košnička gora. U središnjem južnom dijelu ogranaka Kostelskog gorja ističe se

srednjovjekovni grad Veliki Tabor, smješten iznad doline Horvatske, na visini od 362 m/nv. Pitomi predjeli potočnih

dolina s raštrkanim brežuljcima zagorskoga humlja ocijenjeni su vrijednim, značajnim i prepoznatljivim kultiviranim

krajolicima općine pa ih valja štititi Zaštitom prepoznatljivih i tipičnih krajolika pojedinoga kraja, koja je utvrđena u

Strategiji i akcijskom planu biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske i propisana člankom 151. Zakona

o zaštiti prirode (NN 70/05). Doline potoka Horvatska i potoka Žbilj ocijenjene su su kao osobito vrijedan predjel-

kultivirani krajolik. Kulturni krajolik se definira kao zemljopisno područje povezano s povijesnim djelovanjem,

događajima i osobama, a uključuje prirodne i kulturne sastavnice, odražava kulturne i estetske vrijednosti te sadrži

svojstva kulturnog naslijeđa.

Pored prirodne baštine, na području Općine Desinić nalazi se i vrijedna kulturna baština. Popis kulturnih dobara

koja se nalaze na području Općine Desinić i koja su evidentirana u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske

dan je u Tablici 1.

Tablica 1 Kulturna dobra na području Općine Desinić

Naziv kulturnog dobra Oznaka Vrsta

Dvor Veliki Tabor Z-3072 Nepokretno kulturno dobro- povijesna cjelina

Kapela sv. Marije Magdalene Z-2633 Nepokretno kulturno dobro-pojedinačno

Crkva sv. Ane i župni dvor Z- 2081 Nepokretno kulturno dobro- pojedinačno

Crkva sv. Jurja Z- 2080 Nepokretno kulturno dobro- pojedinačno

Rodna kuća Đure Prejca P-4353 Nepokretno kulturno dobro- pojedinačno

Orgulje u župnoj crkvi sv. Jurja Z-5628 Pokretno kulturno dobro

Dvije oltarne slike iz kapele sv. Marije Magdalene P-4027 Pokretno kulturno dobro

Dvor Veliki Tabor-muzejska građa Z-4060 Pokretno kulturno dobro

Klavir iz dvora Veliki Tabor P-4113 Pokretno kulturno dobro

Orgulje u crkvi sv. Marije Magdalene Z-2870 Pokretno kulturno dobro Izvor: Ministarstvo kulture; Registar kulturnih dobara, 2015. godina

11

Dvor Veliki Tabor spada među najljepše i najočuvanije spomenike srednjovjekovne fortifikacije-stambene

arhitekture Hrvatske, ali i ovog dijela Europe. Ne zna se kada je grad prvotno izgrađen i tko su bili graditelji.

Srednjovjekovni grad Veliki Tabor, smješten je iznad doline Horvatske, na visini od 362 m/nv u središnjem južnom

dijelu ogranaka Kostelskog gorja. Analizom se može sa sigurnošću tvrditi da je dvorac izgrađen u drugoj polovici

XV. stoljeća. Inače riječ "tabor" znači ratni logor. Prvi spomen naziva Tabor "Thabor aliter Wrbowicz" je zabilježen

1497. godine. Od kraja XIX. do sredine XV. stoljeća, vlastelinstvo nad Velikim Taborom bilo je u vlasništvu grofova

Celjskih, dobivši ga od kralja Žigmunda, a izgubivši Veliki Tabor pogibeljom Ulrika Celjskog u sukobu s Ladislavom

Hundayem. Pogibeljom Ulrika Celjskog izumrla je obitelj Celjski, koji su tada držali knežiju Zagorje i županiju

Varaždinsku i Zagrebačku. Uz grofove Celjske i Veliki Tabor vezana je legenda o Veronici Desinićkoj. Peterokutna

kula je nedvojbeno najstariji dio grada, središnja i najveća građevina velikotaborskog sklopa (XV. st). Dvor još i

danas ima svoj bunar, kapelicu i zvono. Danas je Veliki Tabor turističko i kulturno središte sjeverozapadne

Hrvatske.

Dvorac Palfy-Erdody nalazi se na brežuljku u naselju Velika Horvatska, iznad doline potoka Horvatska i Sopotnice.

Prema legendi, Horvatska je dobila pridjev Velika još u doba turskih osvajanja kada je samo 25 mladića uspijelo

obraniti Horvatsku od Turaka. Velika Horvatska u posjedu je obitelji Erdody. Prije dvorca, u Horvatskoj je postojala

kurija koja se spominje 1571. godine u darovnici cara Maksimiljiana Petru Ratkayu kao „curia felseo Horwaczka“.

Dvorac je izgrađen 1611. godine o čemu svjedoči i natpis koji se nalazio iznad ulaznog portala, a kad je on srušen,

ugrađen je ostatak sjevernog krila dvorca. Velika Horvatska pripada obitelji Palffy-Erdody do 1793. godine kada taj

plemićki rod izumire. Kasnije se izmjenjuju vlasnici među kojima su bili Antun Janković Bribirski, grof Franjo Thugut

i kraljevska uprava, a neko vrijeme se upotrebljavao kao samostan. Uz dvorac u Velikoj Horvatskoj sredinom 19.

st. postojao je veliki perivoj romantičarskih obilježja. Dvorac je bio s tri strane okružen perivojem, a sjeverno je

pročelje bilo orjentirano na gospodarsko dvorište. Od velikog četverokrilnog ranobaroknog dvorca ostalo je samo

istočno krilo u kojem se od 1914. g. nalazi osnovna škola.

Kapela Svete Ane kraj osnovne škole i župnog dvora jedna je od rijetkih građevina romantičkog stila sjeverne

Hrvatske. Oslikao ju je poznati hrvatski slikar Oton Iveković, a najpoznatija je slika "Posljednja večera".

Crkva sv. Jurja prvobitno je bila na mjestu današnje dvorane za vjeronauk. Prvo spominjanje desinićke crkve seže

do davne 1590. godine kada kralj Rudolf dozvoljava održavanje godišnjih sajmova oko crkve "s Georgii" i kapele

"s. Annae in Desinych". Kasnije, 1639. godine na današnjem mjestu izgrađena je crkva, a 1676. godine ista je

proširena u baroknom stilu.

12

3. POVIJEST OPĆINE DESINIĆ

Desinić se prvi put spominje oko 1334. godine u statutima zagrebačkog Kaptola, pod imenom „Ecclesia sancti

Gheorgii de Zothla“ kao središte rimokatoličke župe sv. Jurja. U XV. stoljeću vlastelinstvo nad naseljem, poglavito

dvorcem Velikim Taborom, pripadalo je grofovima Celjskim sve do njihove pogibelji. Kasnije vlasnici postaju grofovi

Ratkay. Prvi pisani tragovi o popisu stanovništva potječu iz 1823. godine iz najstarije župne knjige „Status

animarum“ u vrijeme župnika Johanesa Sepoka i kapelana Josipa Strittoffa. Školstvo je uvedeno 1843. godine, a

uveo ga je orguljaš Mihalj Šiblj iz Zlatara koji je ujedno bio i prvi učitelj u Desiniću. Od 1869. godine učitelj postaje

Juraj Prejac, inače rodom iz Ptuja, otac poznatog Jurja Đure Prejca. Škola se počela graditi 1864. godine, a

dovršena je 1865. godine., kada počinje i nastava. U početku je u osnovnoj školi djelovalo društvo „Jugoslavenskog

Sokola“ koje je bilo vrlo prosrpski orijentirano. Željko Hohnjec, trgovac iz Desinića 1954. godine gradi prvu dizel-

električnu centralu, vodovod s vodocrpnom postajom i spremnikom na bregu iznad Lugarića, modernu farmu i

silose. Najpoznatija ličnost rodom iz Desinića je Đuro Prejac ml. koji je rođen 25. studenog 1870. godine. Solo

pjevanje je učio kod Ivana pl. Zajca, a školu je završio u Zagrebu. Od 1899. godine djelovao je kao redatelj i glumac

zagrebačkog HNK, a istodobno je bio i nastavnik u školi Hrvatskog glazbenog zavoda.

13

4. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA

Na temelju podataka dobivenih iz popisa stanovništva provedenog 2011. godine, u 28 naselja u sastavu Općine

Desinić živjelo je 2.933 stanovnika što predstavlja nastavak trenda smanjenja stanovnika budući da je prema

podacima iz popisa stanovništva iz 2001. godine na području općine živjelo 3.478 stanovnika. Smanjenje broja

stanovnika također je uočljivo na županijskoj i državnoj razini. Detaljan prikaz kretanja broja stanovnika Općine

Desinić od sredine 20. stoljeća do danas dan je na Grafikonu 1.

Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Općine Desinić; 1953. - 2011.

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Gledajući kretanje broja stanovnika po naseljima koja su u sastavu Općine Desinić, primjetno je smanjenje broja

stanovnika u većini naselja. Izuzetak od tog trenda su naselja Desinić (s 347 stanovnika u 2001. godini na 367

stanovnika u 2011. godini), Dubravica Desinićka (s 38 stanovnika u 2001. godini na 41 stanovnika u 2011. godini)

i Gornji Zbilj (s 56 stanovnika u 2001. godini na 59 stanovnika u 2011. godini). Do najvećeg smanjenja broja

stanovnika došlo je u naseljima Hum Košnički (s 105 stanovnika u 2001. godini na 75 stanovnika tijekom 2011.

godine), Ivanić Desinićki (s 594 stanovnika u 2001. godini na 439 stanovnika tijekom 2011. godine) i Donji Zbilj (s

167 stanovnika u 2011. godini na 132 stanovnika tijekom 2011. godine). Kretanje broja stanovnika u naseljima u

sastavu Općine Desinić u razdoblju od 2001. do 2011. godine prikazano je na Grafikonu 2.

6.835

5.778

5.145

4.469

3.8083.478

2.933

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Bro

j sta

no

vnik

a

Godina

14

Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Općine Desinić


Smanjenje broja stanovnika može se pripisati starenju stanovništva i iseljavanju mlađe populacije u urbane sredine

radi posla i boljih životnih uvjeta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom 2013. godine u Općini

Desinić rođeno je 16 djece, a umrle su 54 osobe što predstavlja negativni prirodni prirast od -38. Općenito, u

vremenskom razdoblju od 2000. do 2013. godine na području Općine Desinić bilježi se negativan prirast. Najveći

negativni prirast zabilježen je 2002. godine (-76), a slijede 2003. i 2011. godina kada je prirodni prirast iznosio -74.

Zabrinjavajuće je što je gotovo svake godine broj umrlih u prosjeku trostruko veći od broja rođenih. Negativni

prirodni prirast na području Općine Desinić u najvećoj mjeri odgovara kretanjima na području Krapinsko–zagorske

županije budući da se u vremenskom razdoblju od 2000. do 2013. godine kontinuirano bilježi negativni prirodni

prirast. Prikaz kretanja prirodnog prirasta na području Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2000. do 2013.

godine dan je na Grafikonu 3.

0

100

200

300

400

500

600

700

Des

inić

Des

inić

Gor

a

Don

ji Ja

lšov

ec

Don

ji Z

bilj

Dub

ravi

ca D

esin

ićka

Gab

er

Gor

a K

ošni

čka

Gor

nji J

alšo

vec

Gor

nji Z

bilj

Gos

tenj

e

Gro

hot

Hum

Koš

ničk

i

Ivan

ić D

esin

ićki

Ivan

ić K

ošni

čki

Jazb

ina

Jele

njak

Kla

nječ

no

Koš

nica

Neb

ojse

Osr

edek

Des

inić

ki

Rav

nice

Des

inić

ke

Sta

ra V

es K

ošni

čka

Šim

unci

Ška

lić Z

agor

ski

Trn

ovec

Des

inić

ki

Tur

nišć

e D

esin

ičko

Tur

novo

Vel

ika

Hor

vats

ka

Bro

j sta

no

vnik

a

Naselje

2001.

2011.

15

Grafikon 3 Prirodni prirast na području Općine Desinić


Vitalni indeks predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,

vrijednost vitalnog indeksa za područje Općine Desinić tijekom 2013. godine iznosila je 29,6. Ovo je znatno ispod

vrijednosti ovoga pokazatelja za Republiku Hrvatsku (79,3) i Krapinsko–zagorsku županiju (61,2). Sve susjedne

jedinice lokalne samouprave imaju više vrijednosti vitalnog indeksa u odnosu na Općinu Desinić. Izuzetak

predstavlja Općina Kumrovec koja ima vitalni indeks 28. Općina Zagorska Sela ima vitalni indeks od 33,3, grad

Pregrada 50, Općina Hum na Sutli 57,8, a Općina Tuhelj ima najviši vitalni indeks od 69,4. Općenito, u vremenskom

razdoblju od 2000. do 2013. godine, vrijednost vitalnog indeksa na području Općine Desinić bila je znatno niža od

100.

Analizirajući sastav stanovništva s obzirom na spol, vidljivo je kako u stanovništvu Općine Desinić prevladavaju

žene (1.480 osoba ili 50,46% od ukupnog broja stanovnika u 2011. godini). Gledajući stanovništvo s obzirom na

dob, uočeno je kako većina muškaraca spada u dobnu skupinu od 55 do 59 godina (132 osobe ili 4,50% od ukupnog

broja stanovnika) dok većina žena spada u dobnu skupinu od 45 do 49 godina ( 108 osoba ili 3,68% od ukupnog

broja stanovnika). Dobno spolna struktura stanovništva Općine Desinić prikazana je na Grafikonu 4 pomoću dobno

spolne piramide. Gledajući oblik dobno spolne piramide može se uočiti kako ona ima oblik košnice (stacionarni tip)

s tendencijom da u budućnosti poprimi oblik urne (regresivni ili konstriktivni tip). Ovo znači da u sastavu

stanovništva prevladava stanovništvo zrele dobi dok će u budućnosti zbog niskog nataliteta i procesa starenja

stanovništva prevladavati staro stanovništvo. To će u budućnosti samo još više pojačati proces depopulacije i

dovesti do daljnjeg smanjenja broja stanovnika. Dobno spolna piramida Općine Desinić dana je u nastavku.

-100

-80

-60

-40

-20

0

20

40

60

80

100

120

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Pri

rod

ni p

rira

st

Godina

Živorođeni

Umrli

Prirodni prirast

16

Grafikon 4 Dobno spolna piramida Općine Desinić


Gledajući obrazovnu strukturu stanovništva Općine Desinić vidljivo je kako većina stanovništva ima završenu

srednju (44,58% od ukupnog broja stanovnika s navršenih 15 godina) i osnovnu školu (29,27%). Udio

visokoobrazovanog stanovništva je malen i iznosi svega 4,22%. Gledajući stanovništvo sa srednjoškolskim

obrazovanjem, vidljivo je kako većinu čine muškarci (24,43% od ukupnog broja stanovnika s navršenih 15 godina)

dok kod visokoobrazovanog stanovništva većinu čine žene (2,15%). Kod stanovništva sa srednjoškolskim

obrazovanjem najviše ih je završilo industrijske i obrtničke strukovne škole u trajanju od 1 do 3 godine (25,64% od

ukupnog broja stanovnika s navršenih 15 godina) dok ih je najmanje završilo gimnaziju (1,60%). Udio osoba bez

ikakvog obrazovanja je malen te iznosi svega 2,85%. Stanovništvo bez škole i sa završenom osnovnom školom

većinom se odnosi na osobe starije životne dobi koje su već izašle s tržišta rada te se nalaze u mirovini.

Uspoređujući obrazovnu strukturu stanovništva Općine Desinić sa susjednim jedinicama lokalne samouprave

vidljivo je kako je ona nepovoljna. Naime, sve jedinice lokalne samouprave koje graniče s Općinom Desinić imaju

veći udio stanovništva sa srednjom školom i visokoobrazovanog stanovništva. Udio visokoobrazovanog

stanovništva u Općini Zagorska Sela je 5,52%, u Općini Tuhelj 5,91%, u Gradu Pregradi 6,54%, u Općini Kumrovec

7,08% i u Općini Hum na Sutli 7,99%. Prema tome, može se zaključiti kako je u budućnosti potrebno uložiti više

napora kako bi se podigao udio visokoobrazovanog stanovništva na području Općine Desinić. Detaljan prikaz

obrazovne strukture stanovništva Općine Desinić dan je u Tablici 2. i na Grafikonu 5.

5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

%

dob

M F

17

Tablica 2 Obrazovna struktura stanovništva Općine Desinić

Bez

škole

Osnovna

škola

Srednja škola Visoko obrazovanje

Industrijske i obrtničke strukovne

škole u trajanju od 1 do 3 godine

Tehničke i srodne

strukovne škole u

trajanju od 4 i više godina

Gimnazija UKUPNO Stručni studij

Sveučilišni studij

Doktorat znanosti

UKUPNO

Ukupno 2,85% 29,27% 25,64% 12,53% 1,60% 39,77% 2,46% 1,72% 0,04% 4,22%

Muškarci 1,37% 13,08% 17,99% 5,43% 1,01% 24,43% 1,17% 0,86% 0,04% 2,07%

Žene 1,48% 16,19% 7,65% 7,10% 0,59% 15,34% 1,29% 0,86% 0% 2,15%


Grafikon 5 Obrazovna struktura stanovništva Općine Desinić; 2011. godina

Izvor: Državni zavod za statistiku: obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

2,85%

29,27%

25,64%

12,53%

1,60%2,46%

1,72%0,04%

Bez škole

Osnovna škola

Srednja škola Industrijske i obrtničkestrukovne škole u trajanju od 1 - 3 godina

Srednja škola Tehničke i srodnestrukovne škole u trajanju od 4 i višegodina

Srednja škola Gimnazija

Visoko obrazovanje Stručni studij

Visoko obrazovanje Sveučilišni studij

Visoko obrazovanje Doktorat znanosti

18

5. TRŽIŠTE RADA

5.1. Nezaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom 2013. godine na prostoru Općine Desinić evidentirano

je 203 nezaposlenih osoba. Ovo predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu (223 nezaposlenih osoba) te

prekid trenda porasta broja nezaposlenih osoba prisutnog od 2010. godine. Isti trend, također je prisutan na

području Krapinsko–zagorske županije gdje je od 2010. godine iz godine u godinu rastao broj nezaposlenih osoba.

Izuzetak predstavlja 2013. godina kada je u odnosu na godinu ranije došlo do smanjenja broja nezaposlenih osoba

(tijekom 2012. godine na području Krapinsko–zagorske županije evidentirano je 8.960 nezaposlenih osoba dok je

tijekom 2013. godine evidentirano 8.615 nezaposlenih osoba). Gledajući spol nezaposlenih u vremenskom

razdoblju od 2010. do 2013. godine, uočeno je kako većinu nezaposlenih osoba na području Općine Desinić čine

muškarci (57,64%). Broj nezaposlenih muškaraca i žena konstantno se povećavao do 2012. godine, nakon čega

tijekom 2013. godine dolazi do smanjenja broja nezaposlenih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje, u 2013. godini stopa nezaposlenosti među muškarcima iznosila je 37,5 %, među ženama 19,1%

dok je ukupna stopa nezaposlenosti na području Općine Desinić iznosila 26,6%. Grafički prikaz kretanja

nezaposlenosti među muškarcima, ženama te ukupnog broja nezaposlenih na području Općine Desinić dan je na

Grafikonu 6.

Grafikon 6 Nezaposlenost muškaraca i žena te ukupni broj nezaposlenih osoba na području Općine Desinić; 2010. - 2013. godina

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Uspoređujući nezaposlenost na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave (Grad Pregrada,

Općine Hum na Sutli, Kumrovec, Tuhelj i Zagorska Sela) vidljivo je kako je 2013. godine u Gradu Pregradi bilo 493

nezaposlenih, Općini Hum na Sutli 228 nezaposlenih, Općini Tuhelj 170 nezaposlenih, Općini Zagorska Sela 58

nezaposlenih te u Općini Kumrovec 138 nezaposlenih osoba. Gledajući vremensko razdoblje od 2010. do 2013.

godine, u navedenim jedinicama lokalne samouprave većinom se povećavao broj nezaposlenih osoba. Ovo je

dovelo do toga da je u svim ranije navedenim jedinicama lokalne samouprave broj nezaposlenih osoba tijekom

0

50

100

150

200

250

2010. 2011. 2012. 2013.

Bro

j nez

apo

slen

ih

Godina

Muškarci

Žene

UKUPNO

19

2013. godine bio veći u odnosu na 2010. godinu. Prikaz kretanja i usporedba nezaposlenosti u Općini Desinić i

susjednim jedinicama lokalne samouprave dana je na Grafikonu 7.

Grafikon 7 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013.


Kao što je i ranije rečeno, stopa nezaposlenosti u Općini Desinić tijekom 2013. godine iznosila je 26,6%. U

vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine stopa nezaposlenosti je konstantno rasla. Isti negativni trend

zabilježen je i u Općinama Tuhelj, Kumrovec i Zagorska Sela dok je u Općini Hum na Sutli i Gradu Pregradi stopa

nezaposlenosti pala. Uspoređujući vrijednosti stopa nezaposlenosti iz 2013. godine, uočeno je kako su Općine

Tuhelj( 30,8% ), Zagorska Sela (33,5% ) i Kumrovec (34%) imale višu stopu nezaposlenosti u odnosu na Općinu

Desinić. Tijekom 2013. godine stopa nezaposlenosti u Općini Desinić je bila samo 5,8% viša od prosječne stope

nezaposlenosti Krapinsko-zagorske županije što ju smješta na 20. mjesto u županiji. Usporedni prikaz kretanja

stope nezaposlenosti na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave u vremenskom razdoblju

od 2010. do 2013. godine dan je na Grafikonu 8.

Grafikon 8 Kretanje nezaposlenosti na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013.


0

100

200

300

400

500

600

Desinić Hum na Sutli Pregrada Tuhelj Kumrovec Zagorska Sela

Bro

j nez

apo

slen

ih

JLS

2010.

2011.

2012.

2013.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2010. 2011. 2012. 2013.

Sto

pa

nez

apo

slen

ost

i

Godina

Desinić

Hum na Sutli

Pregrada

Tuhelj

Kumrovec

Zagorska Sela

20

Analizirajući dob i spol nezaposlenih osoba koje su tijekom 2012. godine evidentirane na području Općine Desinić,

uočeno je kako najviše nezaposlenih muškaraca spada u dobnu skupinu od 20 do 24 godine (20 osoba ili 8,97%

od ukupnog broja nezaposlenih) dok većina nezaposlenih žena također spada u dobnu skupinu od 20 do 24 godine

(20 osoba ili 8,97%). Na području Općine Desinić, kao uostalom i u Republici Hrvatskoj, nezaposlenost mladih

predstavlja veliki problem budući da 29,14% nezaposlenih čine osobe stare između 20 i 29 godina. Slična situacija

je i na županijskoj razini s obzirom da mlade osobe od 20 do 29 godina starosti čine 30,33% nezaposlenih. Radi

se o osobama koje su tek došle na tržište rada i koje nemaju dovoljno radnog iskustva kako bi bile zanimljive

poslodavcima. Velika nezaposlenost je i kod dobne skupine od 50-59 godina (49 osoba ili 21,97%). Na županijskoj

razini je isto tako velika nezaposlenosti među dobnom skupinom od 50 do 59 godina starosti (22,31% nezaposlenih

spada u tu dobnu skupinu). U ovu skupinu spadaju osobe koje su izgubile radno mjesto, a koje zbog svoje životne

dobi i kvalifikacija više ne mogu pronaći posao. Upravo bi sve veća nezaposlenost među mladom i zrelom

populacijom mogla dovesti do sve masovnijeg iseljavanja u urbana područja i izvan zemlje radi veće mogućnosti

za pronalaskom posla. Prikaz broja nezaposlenih na području Općine Desinić s obzirom na dob i spol tijekom 2012.

godine dan je na Grafikonu 9.

Grafikon 9 Nezaposleni na području Općine Desinić s obzirom na dob i spol; 2012. godina


Analizirajući nezaposlene osobe na području Općine Desinić s obzirom na obrazovanje, uočeno je kako najviše

nezaposlenih ima završene srednje strukovne i obrtničke škole u trajanju od 3 godine (80 osoba ili 39,41%

nezaposlenih). Slijede ih nezaposleni sa završenom osnovnom školom (71 osoba ili 34,98% nezaposlenih) i

nezaposleni sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 godine i više ( 32 osobe ili 15,76% nezaposlenih).

Gledajući nezaposlene osobe s fakultetom, magisterijem ili doktoratom, ohrabrujuće je što je evidentirana samo 1

nezaposlena osoba, što je smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je bilo 5 nezaposlenih osoba. Prikaz

obrazovne strukture nezaposlenih osoba s područja Općine Desinić tijekom 2013. godine dan je na Grafikonu 10.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

Muškarci

Žene

UKUPNO

Bro

jnez

apos

leni

h

Dob

21

Grafikon 10 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Desinić; 2012. godina


Analizirajući nezaposlene osobe s obzirom na trajanje nezaposlenosti, uočeno je kako je tijekom 2012. godine

najviše nezaposlenih osoba bilo bez zaposlenja pola godine (92 osobe ili 41,26% nezaposlenih ), a slijede ih osobe

koje su bez posla od 1 do 2 godine (35 osoba ili 15,70% nezaposlenih). Uzrok ovako visoke nezaposlenosti među

navedenim skupinama može se povezati s činjenicom da se radi o osobama koje su tek završile svoje obrazovanje

te su se prijavile na tržište rada. Ovo se ujedno može povezati s ranije iznesenim podacima o visokoj nezaposlenosti

među mladima. Slična situacija je i na području čitave Krapinsko–zagorske županije gdje je 39,84% nezaposlenih

osoba bez radnog mjesta pola godine. Najmanje nezaposlenih je među osobama koje su bez posla između 5 i 8

godina (3 osobe ili 1,35% nezaposlenih) dok je na županijskoj razini taj udio veći te iznosi 2,05% (184 nezaposlene

osobe). Struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Desinić s obzirom na trajanje nezaposlenosti dana je na

Grafikonu 11.

Grafikon 11 Nezaposleni s područja Općine Desinić s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2012. godina


11(5,42%)

71(34,98%)

80(39,41%)

32(15,76%)

2(0,99%)

6(2,96%)

1(0,49%) Bez škole

Osnovna škola

Srednja škola do 3 godine / KV i VKV

Srednja škola od 4 i više godina

Gimnazija

Viša škola, 1. stupanj fakulteta istručni studij

Fakulteti, akademije, magisteriji idoktorati

58

34

21 18

3524

163 14

0

10

20

30

40

50

60

70

0-3 mj. 3-6 mj. 6-9 mj. 9-12 mj. 1-2 g. 2-3 g. 3-5 g. 5-8 g. 8 g. I više

Bro

j nez

apos

leni

h

Trajanje nezaposlenosti

22

5.2. Zaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tijekom 2013. godine na području Općine Desinić

evidentirano je 559 zaposlenih osoba (1,70% zaposlenih na području Krapinsko–zagorske županije). Pri tome, valja

napomenuti da se osiguranici (zaposlene osobe) bilježe po mjestu rada, a ne po prebivalištu. S druge strane,

nezaposlene osobe bilježe se upravo prema mjestu prebivališta. Gledajući osnovu osiguranja, ustanovljeno je kako

najviše zaposlenih radi kod pravnih osoba (450 osoba ili 80,50% zaposlenih ), zatim slijede radnici kod fizičkih

osoba (55 osoba ili 9,84%), zaposleni kod obrtnika (30 osoba ili 5,37% zaposlenih), zaposleni kod poljoprivrednika

(4 osobe ili 3,58% zaposlenih), zaposlenici kod osoba koje se bave samostalnom profesionalnom djelatnošću (4

osobe ili 0,72%). U vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine došlo je do smanjenja broja zaposlenih na

području Općine Desinić. Tako je primjerice tijekom 2010. godine na području općine radilo 590 osoba dok je

tijekom 2013. godine radilo 559. Tijekom 2010. godine broj zaposlenih osoba kod pravnih osoba bio je 385, a 2013.

godine se povećao na 450 osoba. Istovremeno, smanjio se broj radnika kod fizičkih osoba (s 127 na 55) te

zaposlenih kod poljoprivrednika (s 37 na 20 osoba). Smanjenje broja zaposlenih osoba u najvećoj mjeri prati

trendove na razini Krapinsko–zagorske županije gdje je u istom vremenskom razdoblju također zabilježeno

smanjenje broja zaposlenih. Izuzetak predstavlja 2013. godina kada je došlo do prekida negativnog trenda te je

zabilježeno 32.838 zaposlenih osoba dok su tijekom 2012. godine zabilježene 32.744 zaposlene osobe. Prikaz

broja zaposlenih s obzirom na osnovu osiguranja na području Općine Desinić dan je na Grafikonu 12.

Grafikon 12 Struktura zaposlenih osoba s područja Općine Desinić; 2010. - 2013.

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Uspoređujući kretanje broja zaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave

uočeno je kako je tijekom 2013. godine najviše osoba radilo na području Općine Hum na Sutli (1.819 zaposlenih

osoba). Po broju zaposlenih osoba slijedi grad Pregrada (1.784 zaposlenih osoba) dok na području preostalih

jedinica lokalne samouprave (Općine Tuhelj, Kumrovec i Zagorska Sela) radi znatno manje osoba. U odnosu na

2010. godinu, tijekom 2013. godine na području Tuhelja, Kumrovca i Zagorskih Sela radilo je manje osoba. Na

području Općine Tuhelj tijekom 2010. godine bilo je zaposleno 413 osoba, dok se 2013. godine broj zaposlenih

smanjio na 382 osobe. Broj zaposlenih se također smanjio u općinama Kumrovec (s 288 na 268 zaposlenih) te

0

100

200

300

400

500

600

700

2010. 2011. 2012. 2013.

Bro

j osi

gu

ran

ika

Godina

Radnici kod pravnih osoba

Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalnedjelatnosti

Radnici kod fizičkih osoba

Osiguranici - produženoosiguranje

23

Zagorska Sela (s 140 na 115 zaposlenih). U odnosu na 2010. godinu povećao se broj zaposlenih u Općini Hum na

Sutli i Gradu Pregradi. Prikaz kretanja broja zaposlenih (osiguranika mirovinskog osiguranja) na području Općine

Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave dan je na Grafikonu 13.

Grafikon 13 Kretanje broja zaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013.

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

5.3. Korisnici mirovina

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem 2013. godine na području Krapinsko–

zagorske županije evidentirano je 33.373 korisnika mirovina. Na županijskoj razini odnos broja korisnika mirovina

i osiguranika (zaposlenih osoba) iznosio je 1:0,98, što znači da na jednog umirovljenika dolazi manje od jedan

osiguranik (zaposlena osoba). Za područje Općine Desinić vrijednost ovog pokazatelja iznosi (1:0,85) što je ispod

županijskog (1:0,98) i nacionalnog prosjeka (1:1,15 u ožujku 2014. godine).

Tijekom 2013. godine na području Općine Desinić evidentirano je 655 korisnika mirovina što predstavlja 1,96% od

ukupnog broja korisnika mirovina u Krapinsko–zagorskoj županiji. Od 655 korisnika mirovina s područja Općine

Desinić većinu čine žene na koje otpada 368 osoba (56,18%). Prema podacima za istu godinu, prosječna duljina

radnog staža na području Općine Desinić iznosila je 24 godine, 1 mjesec i 18 dana što je manje od prosječne

duljine radnog staža u Krapinsko–zagorskoj županiji (28 godina, 8 mjeseci i 9 dana). Uspoređujući dužinu radnog

staža muškaraca i žena s područja Općine Desinić, uočeno je kako muškarci u prosjeku rade 2 godine dulje od

žena (prosječna dužina radnog staža muškaraca iznosi 25 godina, 1 mjesec i 4 dana dok prosječna dužina radnog

staža žena iznosi 23 godine, 4 mjeseca i 19 dana). Slična situacija je i na županijskoj razini gdje muškarci također

imaju dulji radni staž u odnosu na žene (muškarci u prosjeku rade 29 godina, 11 mjeseci i 8 dana dok žene u

prosjeku rade 27 godina, 9 mjeseci i 12 dana). Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz 2012. godine

govore kako je većina umirovljenika s područja Općine Desinić bila u invalidskoj mirovini (262 korisnika ili 39,10%).

Po brojnosti ih slijede korisnici starosnih i prijevremenih starosnih mirovina (249 korisnika ili 37,16%) i obiteljskih

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

2.000

2010. 2011. 2012. 2013.

Bro

j zap

osl

enih

Godina

Hum na Sutli

Pregrada

Tuhelj

Kumrovec

Zagorska Sela

Desinić

24

mirovina (159 korisnika ili 23,73%). Ovo je u suprotnosti sa stanjem u Krapinsko–zagorskoj županiji gdje su

najbrojniji umirovljenici u starosnoj ili prijevremenoj starosnoj mirovini (13.956 korisnika ili 41,55%). Slijede ih

korisnici invalidskih mirovina (11.458 korisnika ili 34,11%) dok je najmanje korisnika obiteljskih mirovina (8.177

korisnika ili 24,34%). Gledajući iznose mirovina na području Općine Desinić tijekom 2012. godine, uočeno je kako

se najveće mirovine isplaćuju osobama u invalidskoj mirovini (1.703,14 kuna) dok se najmanje mirovine isplaćuju

korisnicima starosnih ili prijevremenih starosnih mirovina (1.457,20 kuna). Uspoređujući iznose mirovina na

području Općine Desinić sa županijskim prosjekom, uočeno je kako su sve mirovine (starosna ili prijevremena

starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina) niže od prosječne mirovine koja se isplaćuje u Krapinsko–

zagorskoj županiji (1.990,94 kuna). Prosječna mirovina (zbroj prosječne starosne ili prijevremene starosne,

invalidske i obiteljske mirovine) koja se isplaćivala na području Općine Desinić iznosila je 1.569,81 kuna što je

manje u odnosu na prosječnu mirovinu u Krapinsko–zagorskoj županiji koja je iznosila 1.990,94 kuna. Prikaz broja

korisnika mirovina, prosječnog radnog staža i prosječnog iznosa mirovine na području Općine Desinić prikazan je

u Tablici 3.

Tablica 3 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Općine Desinić; 2010. - 2013.

Godina

Broj korisnika Prosječni staž (godine, mjeseci,

dani) Prosječni iznos mirovine u

kunama

Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž

2010. 682 321 361 23 03 17 24 02 26 22 05 18 1.530,92 1.612,93 1.458,00

2011. 672 304 368 23 05 22 24 05 26 22 07 24 1.530,54 1.625,25 1.452,30

2012. 670 299 371 23 07 24 24 07 24 22 10 04 1.569,81 1.669,51 1.489,46

2013. 655 287 368 24 01 18 25 01 04 23 04 19 1.621,12 1.714,73 1.548,10 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

25

6. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

6.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje

Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97) regulira područje predškolskog odgoja koji predstavlja

djelatnost od posebnog državnog interesa. Na temelju Članka 1. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi

utvrđeno je kako predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i

socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine

na području Općine Desinić živjelo je 146 osoba predškolske dobi (0 – 6 godina). Na području Općine Desinić

postoji jedan vrtić u kojem se odvija predškolski odgoj, a koji broji 57 djece od čega 30 muške i 27 ženske djece.

Tijekom 2013. godine iz proračuna Općine Desinić na predškolsko obrazovanje je utrošeno 230.780,50 kuna što

predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je utrošeno 241.260,00 kuna. Općenito, u vremenskom

razdoblju od 2009. do 2013. godine kontinuirano se smanjivao iznos namijenjen predškolskom odgoju. Tako je

primjerice tijekom 2009. godine na ovu stavku utrošeno 2.267.141,90 kuna dok je tijekom 2010. godine utrošeno

1.421.272,62 kuna. Prikaz ukupnih izdataka za predškolski odgoj i njihova struktura u razdoblju od 2009. do 2013.

godine dana je u Tablici 4.

Tablica 4 Struktura izdataka namijenjenih predškolskom odgoju; 2009. - 2013. Vrsta izdatka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g.

Dječji vrtić Tratinčica- Bruto plaće zaposlenih

238.000,00 243.000,00 217.412,50 218.260,00 217.412,50

Donacija-mala škola PŠ Horvatska

0,00 3.000,00 3.000,00 0,00 0,00

DV Jaglac-sufinanciranje vrtića

0,00 0,00 13.376,00 0,00 13.376,00

Ulaganje u objekte predškolskog odgoja

2.029.141,90 1.175.272,62 0,00 23.000,00 0,00

Ukupno 2.267.141,90 1.421.272,62 233.788,50 241.260,00 230.780,50 Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Za osnovnoškolsko obrazovanje na području Općine Desinić zadužene su Osnovna škola Đure Prejca, Područna

škola Velika Horvatska i Područna škola Vinagora. Osnovna škola Đure Prejca djeluje od 1843. godine. Školu

pohađaju 232 učenika raspoređena u osam razrednih odijela. Za prehranu učenika predviđena je kuhinja u kojoj

se serviraju barem tri topla obroka tjedno. U sklopu zgrade osnovne škole nalazi se sportska dvorana. Školska

knjižnica je smještena u prizemlju škole te ima fond od 4.770 knjiga za učenike i djelatnike škole. Jedan dio knjižnice

koristi se kao čitaonica s 12 mjesta. Učenicima i djelatnicima škole na raspolaganju je 46 računala. Osnovna škola

Đure Prejca sudjeluje u međunarodnom programu Eko-škola, a provodi se i UNICEF-ov program Škola bez nasilja.

Zgrada osnovne škole trenutno nema pristup za djecu s posebnim potrebama pa bi se u budućnosti morao

osposobiti prilaz do škole za djecu s invaliditetom. Područna škola Velika Horvatska postoji od 1914. godine. Sve

do 2008. godine bila je smještena u dvorcu Erdody. Od rujna 2008. godine nastava je premještena u novi objekt.

Škola ima 9 učenika u četverorazrednom kombiniranom odijelu. Na raspolaganju ima 10 računala i za razliku od

matične škole ima i pristup za djecu s posebnim potrebama. Područna škola Vinagora prvi puta se spominje 1858.

godine i trenutno broji 8 učenika u četverorazrednom kombiniranom odijelu. Prema podacima za školsku godinu

26

2014./2015. za 147 učenika osiguran je prijevoz do škole. Do Osnovne škole Đuro Prejac, svakodnevno putuje 144

učenika pri čemu se za 92 učenika prijevoz subvencionira u potpunosti. Do Područne škole Vinagora svakodnevno

putuju 3 učenika za koje je prijevoz također u potpunosti subvencioniran.

Iz proračuna Općine Desinić tijekom 2013. godine za potrebe osnovnoškolskog obrazovanja izdvojeno je 42.894,00

kuna, pri čemu su se najznačajnije stavke odnosile na školsku kuhinju (16.72,00 kuna) i sufinanciranje prijevoza

učenika (15.878,00 kuna). Najveći iznos namijenjen osnovnoškolskom obrazovanju izdvojen je tijekom 2011.

godine (52.968,67 kuna), pri čemu su se najznačajnije stavke odnosile na sufinanciranje radova energetske

učinkovitosti (31.590,67 kuna) i na školsku kuhinju (14.648,00 kuna). Detaljan prikaz ukupnih izdataka namijenjenih

osnovnoškolskom obrazovanju dan je u Tablici 5.

Tablica 5 Struktura izdataka namijenjenih osnovnoškolskom obrazovanju; 2009. - 2013. OPIS 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g.

Donacija OŠ Đure Prejca- tečaj

plivanja 2.385,00 3.308,20 2.850,00 1.605,00 1.855,00

Školska kuhinja 15.400,00 15.088,00 14.648,00 13.728,00 16.720,00

HNOS 5.995,00 3.934,03 - 1.760,00 1.441,00

Eko škola 5.000,00 5.000,00 - -

Sufinanciranje troškova

energenata 3.500,00 - - 2.000,00 2.000,00

Sufinanciranje zelene zastave

- 5.000,00 - 5.000,00 5.000,00

Sufinanciranje prijevoza učenika

- - 3.880,00 8.420,00 15.878,00

Sufinanciranje radova energetske

učinkovitosti - - 31.590,67 - -

UKUPNO 35.280,00 32.330,23 52.968,67 32.513,00 42.894,00 Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.¸

6.2. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje

Na području Općine Desinić ne postoji niti jedna srednja škola. Zbog toga, učenici s područja Općine Desinić moraju

svakodnevno putovati u veća središta kako bi mogli nastaviti svoje obrazovanje. Kako bi se potaknulo

srednjoškolsko obrazovanje na području Općine Desinić iz proračuna Općine izdvajaju se novčana sredstva za

sufinanciranje prijevoza učenika i njihovo stipendiranje. Mjesečni iznos srednjoškolske stipendije iznosi 200,00

kuna, a tijekom 2013. godine stipendirano je 13 učenika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,

prikupljenim iz Popisa stanovništva 2011. godine, ustanovljeno je kako je s područja Općine Desinić u sustav

srednjoškolskog obrazovanja bio uključen 121 učenik. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na 2001. godinu kada

je u sustav srednjoškolskog obrazovanja bilo uključeno 106 učenika. Gledajući spol učenika, uočeno je kako većinu

čine žene (70 učenika ili 57,9% srednjoškolaca u 2011. godini). U odnosu na 2001. godinu tijekom 2011. godine

došlo je do povećanja broja učenika upisanih u tehničke i srodne škole (s 38 učenika u 2001. godini na 59 učenika

u 2011. godini) te gimnazije (s 20 učenika u 2001. godini na 25 učenika u 2011. godini). Istovremeno, broj učenika

27

koji su upisani u industrijske i obrtničke škole pao je s 48 učenika na 35 učenika tijekom 2013. godine. Prikaz broja

učenika s područja Općine Desinić prema vrsti upisane srednje škole dan je na Grafikonu 14.

Grafikon 14 Broj učenika prema upisanoj srednjoj školi


Visoko obrazovanje na području Krapinsko–zagorske županije provodi se u Zaboku, Krapini i Pregradi. U Zaboku

djeluje dislocirani studij Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije te dislocirani studij Fakulteta

organizacije i informatike iz Varaždina. U Krapini djeluje Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina koje izvodi tri

studijska programa (informatika, prometna logistika i operativni menadžment). U Pregradi se izvodi dislocirani studij

fizioterapije Veleučilišta Lavoslava Ružičke iz Vukovara te dislocirani studij sestrinstva Medicinskog fakulteta u

Osijeku. Na temelju podataka dobivenih iz Popisa stanovništva 2011. godine ustanovljeno je kako su u sustav

visokog obrazovanja bile uključene 72 osobe s područja Općine Desinić. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na

2001. godinu kada je u sustav visokog obrazovanja bilo uključeno 40 osoba. Povećanje broja osoba uključenih u

sustav visokog obrazovanja može se pripisati nastojanjima da se na državnoj razini poveća broj visokoobrazovanih

osoba. Učinci ovog trenda na području Općine Desinić vidjeti će se tek u budućnosti, ponajprije kroz veće plaće

stanovništva koje bi zahvaljujući boljem obrazovanju trebalo raditi bolje plaćene poslove. Prema metodologiji

Državnog zavoda za statistiku, visoko obrazovanje odvija se u okviru stručnog i sveučilišnog studija. Od 72 studenta

s područja Općine Desinić 36 ih je pohađalo stručni studij, a 36 studenta je pohađalo sveučilišni studij. U sklopu

kategorije stručni studij najviše studenata pohađalo je stručni studij (31 student), a u sklopu kategorije sveučilišni

studij najviše studenta pohađalo je preddiplomski studij (28 osoba). Detaljan prikaz studenata s područja Općine

Desinić dan je u Tablici 6.

Tablica 6 Studenti s područja Općine Desinić

Stručni studij Sveučilišni studij

Stručni Specijalistički Ukupno Preddiplomski Diplomski Poslijediplomski,

specijalistički, integrirani

Doktorski Ukupno

31 5 36 28 6 2 0 36


0

10

20

30

40

50

60

Industrijske iobrtničke

Tehničke i srodne Umjetničke Gimnazija

48

38

0

20

35

59

2

25

Bro

j uče

nik

a

Srednja škola

2001.

2011.

28

Kako bi se potaknulo visoko obrazovanje iz proračuna Općine Desinić izdvajaju se određena sredstva za

studentske stipendije. Studentska stipendija iznosi 400,00 kuna mjesečno i tijekom 2013. godine primalo ih je 12

studenata. U razdoblju od 2011. do 2013. godine iz proračuna Općine Desinić za studentske stipendije izdvojeno

je 133.200,00 kuna.

6.3. Zdravstvo

Na prostoru Općine Desinić postoji Dom zdravlja u kojem djeluju 2 liječnika opće prakse, područna ambulanta,

dentalna medicina, privatna ljekarna i tim obiteljske medicine. Sve jedinice lokalne samouprave koje graniče s

Općinom Desinić također posjeduju barem osnovne zdravstvene ustanove. U slučaju potrebe za boljom

zdravstvenom skrbi lokalno stanovništvo odlazi u Krapinu, Zabok i Zagreb gdje se nalazi mnoštvo specijaliziranih

zdravstvenih ustanova.

6.4. Kultura

Desinićke mažoretkinje osnovane su 1998. godine i uspješno nastupaju diljem Hrvatske. U udruzi djeluju četiri

sastava mažoretkinja. Od 1999. godine članice su Hrvatskoga saveza mažoretkinja (HRSAM-a) i Europske

asocijacije mažoretkinja (NBTA), a članicama Zajednice amaterskih KUD-ova Krapinsko-zagorske županije postale

su 2000. godine pa tako redovito nastupaju na priredbama u organizaciji istih. Najveće uspjehe desiničke

mažoretkinje ostvarile su 2000. godine kada na prvenstvu koje je bilo održano u Cavtatu postaju prvakinje Hrvatske,

a iste godine na prvenstvu Europe koje je bilo održano u Dubrovniku postale su i prvakinjama Europe.

Kulturno umjetničko društvo „Horvatska“ promovira kulturne običaje i tradiciju desiničkog kraja. Pokrenuto je s

namjerom da se očuvaju kulturna tradicija i običaji desiničkog kraja, da se utječe na mlade generacije radi

promicanja kulturnih i humanih vrijednosti te radi sudjelovanja na različitim kulturno-umjetničkim priredbama i

manifestacijama. Udruga broji 50-tak članova u 3 sekcije: velika folklorna, mala folklorna i tamburaška sekcija.

Društvo „Veliki Tabor“ je udruga za promicanje kulturno-povijesnog naslijeđa i očuvanje povijesne baštine dvora

Veliki Tabor. Društvo „Veliki Tabor“ djeluje od 1998. godine. Društvo „Veliki Tabor“ ima uspješnu suradnju s nekoliko

udruga: Hrvatska udruga „Muži zagorskog srca“, Družba Braća Hrvatskog Zmaja, te s udrugama s područja Općine

Desinić.

Kako bi se potaknuo razvoj kulture, iz proračuna Općine Desinić tijekom 2013. godine izdvojeno je 258.413,65

kuna. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu kada je za istu stavku izdvojeno svega 38.910,00 kuna.

U vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine varirao je novčani iznos koji je Općina Desinić izdvajala radi

promicanja kulture. Ova novčana sredstva bila su ponajprije namijenjena za financiranje udruga i kulturnih

manifestacija na području Općine. Prikaz izdataka iz proračuna Općine Desinić namijenjenih za potrebe kulture u

vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je na Tablici 7.

29

Tablica 7 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju kulture; 2009. - 2013. Godina 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g.

Izdaci (kn) 49.000,00 249.000,00 29.000,00 38.910,00 258.413,65 Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6.5. Sport

Hokej klub „Desinić“ osnovan je zbog razvitka hokeja na travi na području Općine. Ovaj zadatak klub nastoji ostvariti

stvaranjem uvjeta za razvoj sporta, stvaranjem materijalnih i kadrovskih potencijala u sportu te organizacijom i

provođenjem redovitih treninga radi pripreme za natjecanja, poduke i treninga djece i mladeži.

Nogometni klub „Desinić“ osnovan je zbog promicanja, razvitka i unapređenja nogometa u Općini Desinić. Klub

organizira nogometna natjecanja te planira razvoj i provodi aktivnosti za postizanje rezultata u nogometu.

Od sportskih manifestacija, koje se tijekom godine održavaju na području Općine Desinić, valja izdvojiti sportska

događanja u sklopu Jurjevskih dana u Desiniću koji su u organizaciji Općine Desinić i Turističke zajednice područja

Desinić, Kumrovec i Zagorska Sela. Značajna je i manifestacija Dani kulture, zabave i športa koji se održavaju pod

organizacijom KUD Horvatska.

Kako bi se potaknuo razvoj sporta na području općine tijekom 2013. godine iz proračuna je izdvojeno 35.268,00

kuna što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu kada je izdvojeno 25.000 kuna. Gledajući vremensko

razdoblje od 2009. do 2013. godine, izdaci namijenjeni sportu kontinuirano rastu. Prikaz izdataka namijenjenih

razvoju sporta na području Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je u Tablici 8.

Tablica 8 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju sporta; 2009. - 2013. Godina 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g 2013. g.

Izdaci (kn) 16.000,00 21.500,00 22.500,00 25.000,00 35.268,00

Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6.6. Organizacije civilnog društva

Pored ranije navedenih Desiničkih mažoretkinja, Društva „Veliki Tabor“ i KUD Horvatska na području Općine

Desinić djeluje još nekoliko udruga civilnog društva. Limena glazba „Karlo Lugarić“ promovira, okuplja i obučava

glazbenike amatere, organizira aktivno bavljenje glazbom te izvođenje kulturno umjetničkih i glazbenih djela.

Kuburaško društvo „Desinička kubura“ osnovano je 1998. godine radi održavanja stare tradicije i običaja te

organizacije kuburaških manifestacija. Društvo unapređuje i afirmira kuburaštvo kao djelatnost radi promicanja

turizma.

Plesna družba „Veronika Desinićka“ djeluje u sklopu udruge „Desinićke mažoretkinje“. Izvodi pučke plesove

srednjeg vijeka i rane renesanse.

Na području Desinića još djeluju: Udruga za izučavanje i promoviranje narodnih običaja i glazbe Hrvatskog zagorja

„Hit scena“, DVD Desinić te Udruga vinara i podrumara „Desinićki Barilček“.

30

Uz djelovanje udruga civilnog društva često se veže volontiranje. Civilno društvo definiramo kao skup institucija,

udruga, organizacija, mreža i pojedinaca koje se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa

dok se volontiranje temelji na dobrovoljnom pomaganju susjedima, prijateljima i čitavoj zajednici u nekim

izvanrednim situacijama. Osim koristi za društvo u cjelini, volontiranje ima i cijeli niz pozitivnih učinaka na pojedinca.

Primjerice, mladima i nezaposlenima pomaže da razviju ili dodatno usavrše određene vještine, steknu

samopouzdanje i samopoštovanje kako bi se lakše snašli na radnom mjestu. Prema podacima Ministarstva

socijalne politike i mladih, koji su dobiveni iz Statistike organiziranog volontiranja u 2013. godini, vidljivo je kako se

među 671 evidentiranih organizatora volontiranja nije nalazio niti jedan s područja Općine Desinić. Općina Desinić

ne financira iz proračuna lokalne civilne udruge.

6.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika

Iz proračuna Općine Desinić za potrebe socijalne skrbi tijekom 2013. godine izdvojeno je 205.104,76 kuna, što

predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je izdvojeno 243.752,32 kuna. Gledajući strukturu rashoda

namijenjenih socijalnoj skrbi, vidljivo je kako su tijekom 2013. godine najveći udio imali izdaci za studentske i

učeničke pripomoći (82.000,00 kuna ili 40,1% od ukupnih izdataka za socijalnu skrb). Značajna sredstva iz

proračuna utrošena su za pakete socijalno ugroženim obiteljima (31.239, 41 kuna ili 15,2% od ukupnih izdataka za

socijalnu skrb) i za naknade roditeljima za novorođeno dijete (29.000,00 kuna ili 14,1% od ukupnih izdataka za

socijalnu skrb). Najmanja stavka iz proračuna odnosila se na pomoć obiteljskom centru te je iznosila svega

2.500,00 kuna. Struktura izdataka iz proračuna Općine Desinić namijenjenih socijalnoj skrbi u vremenskom

razdoblju od 2009. do 2013. godine dana je na Tablici 9.

Tablica 9 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni socijalnoj skrbi; 2009. - 2013.

Vrsta izdataka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g.

Učeničke i studentske pripomoći 67.500,00 86.400,00 93.600,00 87.000,00 82.200,00

OŠ besplatna prehrana učenicima

- 15.088,00 14.648,00 13.728,00 16.720,00

Hrvatski crveni križ-Pregrada - 9.000,00 5.000,00 9.000,00 9.000,00

Paketi za socijalno ugrožene 35.916,89 25.960,10 19.583,75 42.670,53 31.239,41

Naknada rodiljama 41.500,00 52.500,00 38.000,00 45.000,00 29.000,00

Pomoć i njega u kući starijim osobama

25.000,00 26.000,00 32.000,00 37.920,00 26.334,00

Podmirenje troškova stanovanja - - 5.522,10 5.433,79 8.111,35

Obiteljski centar - - - 3.000,00 2.500,00

Udžbenici 499,73 - - - -

Ukupni izdaci 171.416,62 214.948,10 208.353,85 243.752,32 205.104,76 Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

31

7. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA

7.1. Prometna infrastruktura

Područjem Općine Desinić prolazi pet županijskih i dvije lokalne ceste. Od županijskih cesta koje prolaze kroz

područje Desinića valja izdvojiti: Ž 2093 (Prišlin-Poređe-Desinić); Ž 2117 ( Sopot-Marinec-Velika Horvatska); Ž

2248 ( Desinić-Velika Horvatska-Tuhelj); Ž 2151 (Desinić-Sopot-Pregrada) i Ž 2241 (Ravnice Desiničke-Goričnica-

Kumrovec). Najvažnije lokalne ceste koje prolaze Općinom Desinić su: L 22005 (Tabor Grad-Hum Košnički) i L

22006 (Gabor-Gornji Zbilj-Donji Zbilj-Velika Horvatska). Spomenute duljine županijskih i lokalnih cesta prikazane

su u tablicama 10. i 11.

Tablica 10 Županijske ceste na području Općine Desinić

ŽUPANIJSKE CESTE Naziv ceste KZŽ km

Općina Desinić km

Broj ceste

Ž2093 Prišlin – Poređe – Desinić 10,39 2,040

Ž2117 Sopot – Marinec - Velika Horvatska 7,85 1,950

Ž2241 Ravnice Desiničke – Goričnica - Kumrovec 3,98 0,105

Ž2151 Desinić –Sopot – Pregrada 14,45 6,740

Ž2248 Desinić – V. Horvatska - Tuhelj 15,90 9,740

U K U P N O 52,57 20,455 Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Tablica 11 Lokalne ceste na području Općine Desinić

LOKALNE CESTE Naziv ceste KZŽ km

Općina Desinić km Broj ceste

L22005 Tabor Grad – Hum Košnički 0,76 0,76

L22006 Donji – Zbilj – Velika Horvatska 7,69 7,69

U K U P N O 8,21 8,21 Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Nabrojanu mrežu razvrstanih cesta nadopunjuju nerazvrstane ceste koje povezuju pojedine zaseoke te izdvojena

građevinska područja. Ukupna duljina cestovne mreže na području Općine Desinić iznosi 150,6 kilometara, pri

čemu je neasfaltirano čak 80 kilometara. Na prostoru Općine Desinić ima ukupno 30,6 km razvrstanih cesta. Od

toga 20,455 km čine županijske, a 8,21 km lokalne ceste (Slika 2). Postojeće ceste povezuju sva naselja unutar

općine, ali i Općinu sa susjednim jedinicama lokalne samouprave. Problem je što njihovo stanje nije

zadovoljavajuće. Razvoj cestovne mreže ponajprije se mora usmjeriti na poboljšanje postojećih prometnica. Na

postojećim županijskim prometnicama potrebno je poboljšati profile i signalizaciju.

32

Slika 2 Karta prometnica na području Općine Desinić

Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ

Tijekom zadnje tri godine iz proračuna Općine Desinić za održavanje i sanaciju prometne infrastrukture izdvojeno

je 91.304,76 kuna (2011. godina), 201.926,19 kuna (2012. godina), 133.225,23 kuna (2013. godina). Za uređenje

i asfaltiranje nerazvrstanih cesta izdvojeno je 82.081,13 kuna (2011. godina), 309.878,31 (2012. godina) i

277.661,85 kuna (2013. godina). Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni prometnoj infrastrukturi dani su u

Tablici 12.

Tablica 12 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni prometnoj infrastrukturi; 2011. - 2013.

OPIS 2011. g. 2012. g. 2013. g.

Tekuće održavanje cesta

258.115,28 175.498,77 266.797,86

Uređenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta

82.081,14 309.878,31 277.661,85

UKUPNO 340.196,42 485.377,08 544.459,71


33

7.2. Telekomunikacije

Na području Općine Desinić za telekomunikacijske usluge fiksne telefonije nadležan je HT-telekomunikacijski

centar Zaboka. Usluge mobilne telefonije nude tri dobavljača preko pozivnih brojeva 091, 098 i 099 sa svojim

baznim postajama. Postoji jedna telefonska centrala (u Desiniću) koja svojim postojećim kapacitetom zadovaljava

trenutne potrebe za prihvat novih pretplatnika. Trenutni kapacitet je 1.152, a od toga je ukopčano 944 pretplatnih

točaka. Područje Općine Desinić pokriveno je mjesnim mrežama, koje po svojem kapacitetu zadovoljavaju faktor

kvalitete za navedeno područje (Q) od 0,8 do 1,6 parice po stanu. U budućnosti se može očekivati provedba

pojedinačnih zahtjeva za telekomunikacijskim priključkom što iziskuje manji obim radova, tj. zračno ili podzemno

priključenje na postojeću telekomunikacijsku mrežu.

7.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja

Općinom Desinić ne prolaze visokonaponski vodovi. Postoji mreža nadzemnih elektroenergetskih vodova 10(20)

kV između trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i krajnjih malih potrošača. Planom višeg reda planiran je dalekovod od

110 kV u rubnom jugoistočnom dijelu općine te dalekovod od 35 kV u rubnom zapadnom dijelu općine. Potreba za

električnom energijom u Općini Desinić podmiruje se iz spojnih točaka TS 35/10kV, 2x2 MVA Pregrada (Sopot) i

TS 35/10kV, 1x8 MVA Tuhelj (Sv. Križ). Na području Općine Desinić trenutno je u pogonu 27 distribucijskih

transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV(TS 10(20)/0,4kV) s ukupnom instaliranom snagom transformatora 2950 kV.

Od toga, za potrebe gospodarstva koristi se jedna TS, a ostalih 25 transformatorskih stanica namijenjeno je za

potrebe široke potrošnje, potrebe raznih ustanova i poslovnih sadržaja. Iz nabrojenih transformatorskih stanica

napravljena je niskonaponska mreža (NNM). Trasa postojeće mreže izvedena je uz postojeće prometnice, a jednim

dijelom prolazi preko poljodjelskih površina i ne zadovoljava razvoj naselja. Na području Općine Desinić javna

rasvjeta nije ujednačena. Na području Općine Desinić postoji ukupno 1.516 potrošača koji su priključeni na

niskonaponsku mrežu, pri čemu je 1.431 potrošača okarakterizirano kao domaćinstva.

Dobavljač i distributer prirodnog plina na području cijele Krapinsko-zagorske županije je „INA- industrija nafte“ d.d.

Zagreb, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Na području Općine Desinić, preko odgovarajućih mjerno-

redukcijskih stanica, plin do potrošača doprema poduzeće za komunalne usluge „Plinacro d.o.o.“ iz Zagreba.

Općinom Desinić ne prolazi magistralni plinovod već samo razvodna mreža cjevovoda. Za područje Općine Desinić

postoje dvije glavne plinske ( mjerno-redukcijske) stanice: 1) u Humu na Sutli- distributer je HUM-COM d.o.o. iz

Huma na Sutli i 2) u Tuheljskim Toplicama (za istočni dio općine)- distributer je Zelenjak d.o.o. iz Klanjca. Lokalnom

plinskom mrežom opskrbljena su sva naselja Općine Desinić.

Najveći magistralni cjevovod, preko kojeg se pitkom vodom opskrbljuje najveći dio Općine, ulazi na područje Općine

Desinić s juga (preko općine Tuhelj). Jedan ulaz magistralnoga cjevovoda ulazi s jugozapada (iz Općine Zagorska

Sela), a drugi s istoka (iz grada Pregrada). Postoji i jedan lokalni vodovod kojeg koristi oko 20 ljudi. Na području

Općine Desinić evidentirano je ukupno 613 potrošača, pri čemu na domaćinstva čine 561 potrošača. U naselju

Desinić postoji vodosprema i crpna postaja. Planirane su dvije vodospreme u zapadnom dijelu općine te četiri crpne

34

postaje (tri u zapadnom dijelu, a jedna u sjevernom dijelu). Na području Općine Desinić ne postoji sustav odvodnje.

Sanitarne vode kućanstva ispuštaju se u kućne septičke jame. One su vrlo često loše izvedene tako da se velik dio

ispušta u okolni teren i obližnje vodotoke. Prikaz izdataka iz proračuna Općine Desinić namijenjenih razvoju

komunalne infrastrukture dan je na Tablici 13.

Tablica 13 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju komunalne infrastrukture; 2009. - 2013. Vrsta izdatka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g.

Uređenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta 915.748,53 153.565,50 82.081,34 309.878,31 277.661,85

Izgradnja vodovoda 579.031,35 96.901,88 91.304,76 247.528,78 162.201,11

Izgradnja nogostupa 185.542,94 3.726,90 43.986,78 28.000,00 -

Izgradnja javne rasvjete 897,79 - - 131.382,83 -

Izgradnja kanalizacije i pročistača - - 22.000,00 29.039,42 -

Rekonstrukcija Trga sv. Jurja - - - 197.607,19 296.178,59

Ukupno 1.681.220,61 254.194,28 239.372,88 943.436,53 736.041,55 Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

7.4. Gospodarenje otpadom

Za odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada s područja Desinića zaduženo je poduzeće Zelenjak d.o.o. Budući da

na području Općine Desinić ne postoji odlagalište otpada, prikupljeni komunalni otpad odvozi se na odlagalište

„Medvedov jarek“ nedaleko od Grada Klanjca. Jedan manji dio otpada zbrinjavaju poduzeća „Drava International“

iz Osijeka i „Vetropack Straža d.d.“ iz Huma na Sutli. Na temelju podataka Agencije za zaštitu okoliša tijekom 2011.

godine na području Općine Desinić prikupljeno je 380,75 tona otpada, odnosno 129 kilograma otpada po

stanovniku. Prema podacima iz istog izvora, tijekom 2012. godine prikupljeno je 469,75 tona otpada. Zakon o

održivom gospodarenju otpadom definira obaveze gradova i općina koji su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje

papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više

reciklažnih dvorišta, odnosno uspostavom mobilne jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja

i vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini. Osim same podjele kanti građanima,

potrebno je osigurati i vozila koja će prikupljeni razvrstani otpad odvojeno prevesti do mjesta za reciklažu. Općina

Desinić do sada još uvijek nije usvojila Plan gospodarenja otpadom. Tijekom 2014. godine odvoz smeća bio je

organiziran za 777 objekata, od čega 739 čine domaćinstva a 38 pravne osobe.

35

8. LOKALNO GOSPODARSTVO

8.1. Poduzetništvo i obrti

Međuopćinsko Udruženje obrtnika Pregrada okuplja obrtnike s područja Pregrade, Huma na Sutli i Desinića. Prema

podacima Hrvatske obrtničke komore tijekom 2013. Godine, na području za koje je nadležno navedeno udruženje,

evidentirano je 266 obrtnika. Od toga broja, najviše ih se bavilo prijevozom (68 obrtnika), graditeljstvom (60

obrtnika) i uslužnim djelatnostima (54 obrtnika). Ovo donekle odgovara stanju u Krapinsko–zagorskoj županiji gdje

je najviše obrtnika koji se bave uslužnim obrtom (665 obrtnika), proizvodnim obrtom (468 obrtnika) i ugostiteljstvom

(320 obrtnika). U vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine iz godine u godinu se smanjivao broj obrtnika

na području za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada. Tijekom 2010. godine evidentirana su 293 obrtnika,

tijekom 2011. godine 289 obrtnika, a tijekom 2012. godine 274 obrtnika. U navedenom vremenskom razdoblju došlo

je do smanjenja broja obrtnika koji se bave uslužnim obrtom, proizvodnim obrtom, prijevozom i trgovinom. S druge

strane, u djelatnostima tradicionalnog obrtništva, ugostiteljstva, frizera i proizvodnje tekstila broj obrtnika ostao je

isti. Povećanje broja obrtnika dogodilo se jedino u djelatnosti graditeljstva. Prikaz kretanja broja obrtnika po

djelatnostima na području za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada dan je na Grafikonu 15.

Grafikon 15 Broj obrtnika po djelatnostima za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada; 2010. - 2013.

Izvor: Hrvatska obrtnička komora; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

U usporedbi s ostalim udruženjima obrtnika u Krapinsko–zagorskoj županiji (Bedekovčina, Donja Stubica, Klanjec,

Krapina, Krapinske Toplice, Sveti Križ Začretje, Zabok i Zlatar) vidljivo je kako je u odnosu na područje za koje je

nadležno Udruženje obrtnika Pregrada manji broj obrtnika zabilježen na području Klanjca (203 obrtnika),

Bedekovčine (137 obrtnika), Krapinskih Toplica (112 obrtnika) i Svetog Križa Začretja (111 obrtnika u 2013. godini).

Područje za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada je vodeća prema broju obrtnika koji se bave prijevozom

i graditeljstvom. S druge strane, ono je zajedno s udruženjima obrtnika u Donjoj Stubici i Krapinskim Toplicama na

samom začelju gledajući broj obrtnika koji se bave proizvodnjom tekstila (0 obrtnika u 2013. godini). Prikaz broja

obrtnika prema djalatnostima u svim udruženjima obrtnika u Krapinsko–zagorskoj županiji dan je na Grafikonu 16.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Bro

j ob

rtn

ika

2010.

2011.

2012.

2013.

36

Grafikon 16 Broj obrtnika u udruženjima obrtnika Krapinsko-zagorske županije; 2013. godina

Izvor: Hrvatska obrtnička komora; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Podaci Financijske agencije za 2013. godinu govore kako je na području Općine Desinić evidentirano 26

poduzetnika što predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je evidentirano 28 poduzetnika. Tijekom

2013. godine poduzetnici su zapošljavali 231 osobu i ostvarivali ukupne prihode u iznosu od 119.816 kuna. U

odnosu na 2012. godinu, tijekom 2013. godine neto dobit se smanjila s 6.032 kuna na 2.107 kuna. Smanjenje neto

dobiti poduzetnika je ponajprije rezultat smanjenja dobiti razdoblja koju su ostvarivali poduzetnici s područja Općine

Desinić. Rangirajući jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj prema pokazateljima (broj poduzetnika, broj

zaposlenih, ukupni prihodi, dobit razdoblja, gubitak razdoblja i neto dobit), ustanovljeno je kako je Općina Desinić

prema broju poduzetnika zauzela je 315. mjesto, po broju zaposlenih 238. mjesto, po ukupnim prihodima 227.

mjesto, po dobiti razdoblja 317. mjesto, po gubitku razdoblja 463. mjesto i po neto dobiti 202. mjesto u Republici

Hrvatskoj. Rangirajući jedinice lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, ustanovljeno je kako je Općina

Desinić prema broju poduzetnika zauzela je 19. mjesto, po broju zaposlenih 16. mjesto, po ukupnim prihodima 15.

mjesto, po dobiti razdoblja 19. mjesto, po gubitku razdoblja 26. mjesto i po neto dobiti poduzetnika 12. mjesto u

Krapinsko-zagorskoj županiji. Detaljan prikaz rezultata poduzetnika s područja Općine Desinić dan je u Tablici 14.

0

50

100

150

200

250

Bro

j ob

rtn

ika

Bedekovčina

Donja Stubica

Klanjec

Krapina

Krapinske Toplice

Pregrada

Sveti Križ Začretje

Zabok

37

Tablica 14 Financijski rezultati poduzetnika s područja Općine Desinić; 2012. - 2013.

Pokazatelj 2012. Općina Desinić KZŽ Rang u RH Rang u KZŽ

Broj poduzetnika 28 1.595 319 21

Broj zaposlenih 213 16.446 364 27

Ukupni prihodi 100.970 9.704.509 301 18

Dobit razdoblja 6.435 456.579 398 26

Gubitak razdoblja 403 473.972 268 16

Neto dobit . 6.032 -17.392 401 22

Pokazatelj 2013. Općina Desinić KZŽ Rang u RH Rang u KZŽ

Broj poduzetnika 26 1.670 342 20

Broj zaposlenih 231 16.571 400 27

Ukupni prihodi 119.816 9.968.549 330 23

Dobit razdoblja 2.348 466.378 358 22

Gubitak razdoblja 241 207.304 237 16

Neto dobit 2.117 259.074 429 25 Izvor: Financijska agencija; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

8.2. Poslovna zona

Projekti izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode se radi

ujednačenog regionalnog razvoja cjelokupnog područja Republike Hrvatske. Od 2001. godine se putem nadležnih

ministarstava provode programi Vlade Republike Hrvatske za poticanje malog gospodarstva: Program razvoja

poduzetničkih zona 2004. – 2007., Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a u srpnju 2013. godine

donesen je Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13). Poduzetničke zone, kao dio ukupne

poduzetničke infrastrukture, definirane su kao infrastrukturno opremljena područja utvrđena prostornim planovima,

namijenjena obavljanju određenih vrsta gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je

omogućiti poduzetnicima zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora te im se

poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih resursa

poduzetničke zone zajedno s drugim korisnicima poduzetničke zone. Poduzetničke zone kao dio poduzetničke

infrastrukture trebaju biti opremljene energetskom infrastrukturom (struja, javna rasvjeta, plin) komunalnom

infrastrukturom (opskrba vodom, vodovodne i oborinske instalacije, kanalizacija i odvodnja), prometnom

infrastrukturom (pristupne ceste, ceste unutar poduzetničke zone, parkirališta, utovarne rampe) i komunikacijskom

infrastrukturom (telefonska i internetska, radio, TV mreža). Na području Općine Desinić 2007. godine osnovane su

dvije poduzetničke zone. Poduzetnička zona „Turnišće Desinićko“ prostire se na 7,54 ha i u nju je do 2013. godine

uloženo 59.520,00 kuna. Poduzetnička zona „Velika Horvatska“ prostire se na 21,30 ha i u nju je do 2013. godine

uloženo 64.480,00 kuna. Bitno je napomenuti da u navedenim poduzetničkim zonama ne posluje niti jedno

poduzeće.

38

8.3. Turizam

Za razvoj turizma na području Općine Desinić zadužena je Turistička zajednica područja Kumrovec, Desinić i

Zagorska Sela. Premda postoje brojne mogućnosti za razvoj turizma, kao gospodarska grana on još uvijek nije

dovoljno razvijen. Mnogo je krajolika i graditeljske kulture koji su turistički vrijedni i zanimljivi. Turistička ponuda

Općine Desinić temelji se na njezinoj bogatoj kulturnoj baštini i prirodnim ljepotama. Od kulturne baštine svakako

treba istaknuti Dvor Veliki Tabor, crkvu sv. Ane i župni dvor, crkvu sv. Jurja i rodnu kuću Đure Prejca.

Dvor Veliki Tabor jedan je od najbolje očuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova

kontinentalne Hrvatske. Veliki Tabor je spomenik nulte kategorije kojeg je UNESCO uvrstio u kulturnu baštinu

čovječanstva. On ujedno predstavlja i najvažniju turističku atrakciju na području Općine Desinić. Prema podacima

Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije tijekom 2013. godine posjetila su ga 24.963 posjetitelja što

predstavlja smanjenje u odnosu na godinu ranije kada ga je posjetilo 28.713 posjetitelja. Primjetan je izrazito

sezonalni karakter turističkih dolazaka budući da se preko 50% godišnjih turističkih dolazaka ostvaruje tijekom II.

kvartala. Detaljan prikaz posjećenosti dvora Veliki Tabor tijekom 2012. i 2013. godine dan je na Grafikonu 17.

Grafikon 17 Posjećenost dvora Veliki Tabor; 2012. - 2013.

Izvor: Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Vinogradarska tradicija je dovoljno jaka da se vinogradarstvo iskoristi u turističke svrhe (vinske ceste, razne

vinogradarske proslave). Istraživanja pokazuju da oko 160 tisuća građana Hrvatske posjećuje vinske ceste, pri

čemu ih 61% kupuje lokalna vina, a 63% lokalne prehrambene proizvode. Kombinacijom očuvane graditeljske

baštine i tradicionalne gastronomske ponude postoji mogućnost za razvoj eno i gastroturizma.

Na području Općine Desinić ne postoje turistički objekti većih smještajnih kapaciteta. Smještaj se uglavnom nudi

u sklopu seoskih domaćinstava. Od smještajnih kapaciteta na području Općine Desinić svakako treba izdvojiti

seosko domaćinstvo “Trsek”. U starinski uređenim sobama toga seoskog domaćinstva kapaciteta 12 ležaja,

posjetiteljima se nude jela pripremljena prema tradicionalnoj recepturi. Osim toga, na području Općine Desinić

3.593

14.506

6.357

4.257

1.722

12.915

6.075

4.251

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

I. II. III. IV.

Bro

j po

sjet

itel

ja

Kvartal

2012.

2013.

39

nalaze se seoski turizam „Grešna gorica“ i vinotočje „Pod Taborom“, a u samom centru Desinića nalazi se restoran

„Grof Ratkay“.

Iz svega navedenog, vidljivo je kako Desinić i njegova okolica posjeduju veliki turistički potencijal koji nažalost još

uvijek nije adekvatno iskorišten. U budućnosti bi trebalo osmisliti turističke sadržaje u kojima bi bili objedinjeni

bogata kulturna baština, prirodne ljepote ovoga područja te suvremeni turistički trendovi. Zbog toga, u budućnosti

je potrebno osmisliti više projekata kao što je uređenje biciklističke staze od Kumrovca preko Sv. Ivana do Velikog

Tabora.

8.4. Poljoprivreda

Prema posljednjim podacima, dobivenim iz Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, ukupna površina poljoprivrednog

zemljišta na području Općine Desinić iznosi 1.069,81 ha. Prevladavaju livade (491,90 ha ili 45,98% od ukupne

površine poljoprivrednog zemljišta) te oranice i vrtovi (457,43 ha ili 42,76%). S druge strane, najmanju površinu

zauzimaju voćnjaci (14,49 ha ili 1,35%) i povrtnjaci (2,10 ha ili 0,20%). Prikaz poljoprivrednog zemljišta prema

namjeni na području Općine Desinić dan je na Grafikonu 18.

Grafikon 18 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Općine Desinić; 2003. godina


Na području Općine Desinić bilo je ukupno 2.958 parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta i 688 poljoprivrednih

kućanstava. Najbrojnija su kućanstava s korištenim oranicama i vrtovima (608 kućanstva), s vinogradima (520

kućanstva), s livadama (508 kućanstva), s voćnjacima (363 kućanstva), s povrtnjacima (174 kućanstva) i s

pašnjacima (69 kućanstva). Oranice i vrtovi pored livada čine najraširenije poljoprivredne površine. Najveći dio

oranica i vrtova bio je zasađen žitaricama (395,12 ha ili 86,4% ). Po veličini ih slijede površine zasijane krmnim

biljem (32,97 ha ili 7,2%) i krumpirom (19,75 ha ili 4,3%). U voćnjacima prevladavaju stabla jabuka (4.588 stabala),

šljiva (3.042 stabala), oraha (1.151 stabala) i krušaka (632 stabala). Na površinama prekrivenim vinogradima (66,69

ha) bilo je zasađeno 266.000 trsova.

457,43 ha(42,76%)

2,10 ha(0,20%)

491,90 ha(45,98%)

37,08 ha(3,47%)

14,49 ha(1,35%)

66,69 ha(6,23%) Oranice i vrtovi

Povrtnjaci

Livade

Pašnjaci

Voćnjaci

Vinogradi

40

Od stoke najviše se uzgaja perad (17.779 komada), svinje (1.505 komada), goveda (1.146 komada ) i kunići (617

komada ). Poljoprivredne parcele nalaze se u nizinama i na padinama brijegova, a na padinama brijegova nalaze

se vinogradi i površine sa zasađenim voćem i povrćem. Glede kakvoće i pogodnosti tla za poljodjelske kulture, na

području Općine Desinić prevladavaju tri vrste zemljišta: za ratarske kulture, za livade te za vinograde i voćnjake.

Obilježja kakvoće tla, usitnjenost i rascjepkanost zemljišta povoljni su za vinogradarstvo, voćarstvo i proizvodnju

tzv. zdrave hrane u manjim količinama. Općina Desinić iz svoga proračuna izdvaja novčana sredstva za subvencije

poljoprivrednicima. Detaljan prikaz izdataka za poljoprivredu iz proračuna Općine Desinić dan je na Tablici 15.

Tablica 15 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni poljoprivredi; 2009. - 2013.

Subvencije poljoprivrednicima 2009. g. 2010.g. 2011.g. 2012.g. 2013.g.

Cijepovi 5.340,12 3.730,17 3.677,88 2.938,60 6.163,07

Osjemenjivanje 27.550,00 26.500,00 23.050,00 21.900,01 16.950,00

Subvencija-legalna prodaja zagorskih purana

- 3.000,00 - - -

Ukupno 32.890,12 33.230,17 26.727,88 4.838,61 23.113,07 Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

41

9. STANJE OKOLIŠA

Na području Općine Desinić od osobite vrijednosti i značenja su prirodni i antropogeni krajolici, koje treba očuvati

i unaprjeđivati s ciljem zaštite čovjekova okoliša i očuvanja prirodnoga bogatstva. U smislu zaštite biološke i

krajobrazne raznolikosti na području Općine Desinić i Krapinsko-zagorske županije valja istaknuti dolinske livade

(uz potoke i manje rijeke) zbog estetskih i bioloških osobitosti. Doline potoka Horvatska i Zbiljskoga potoka

povremeno su plavljene i zbog toga su takve doline zaštićene kao vrijedni ekološki ili krajobrazni ambijenti, posebice

zbog krajobrazne raznolikosti.

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se:

rezerve pitke vode, prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma), zaštićena područja prirode, spomenici

graditeljske baštinene, zagađeno tlo, termalni izvori te očuvani prirodni i kultivirani krajobraz. Stablo lipe u Osredku

zasađeno je 1863. godine nakon izgradnje kapelice. Obzirom na smještaj i dimenzije, stoljetna lipa je prepoznatljiva

u cijelom kraju. Temeljem članka 21. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode, lipa je 12. srpnja 2012. godine proglašena

spomenikom parkovne arhitekture-pojedinačno stablo. Prema Zakonu o zaštiti prirode na spomeniku parkovne

arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednij blizini nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogla promijeniti

ili narušiti vrijednost zbog kojih je zaštićen.

Zakonom o vodama (NN 107/95) određuje se razina zaštite izvorišta. Slivno područje izvorišta vode koje se koristi

za javnu vodoopskrbu mora biti zaštićeno od onečišćenja i svih utjecaja koji mogu smanjiti ispravnost i izdašnost

izvorišta. Na području Općine Desinić potrebno je osigurati viši stupanj pročišćavanja otpadnih voda jer se sanitarne

i tehnološke vode mljekare bez pročistača ispuštaju u potok Horvatska. Pored toga, potrebno je planirati sustav

odvodnje s pročistačima otpadnih voda za mjesto Desinić, te za gospodarske predjele.

Temeljni propisi za provedbu zaštite od buke su Zakon o zaštiti od buke (NN 17/90) i Pravilnik o najvišim dopuštenim

razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). U njima je utvrđeno kako dopuštena razina buke

danju iznosi 55 dBA, a noću 45 dBA. Na području Općine Desinić nisu ustanovljena prekoračenja zakonom

određenih vrijednosti buke budući da ne postoje industrijski pogoni ili prometnice koje bi stvarale veću buku.

Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04) određene su mjere, način organiziranja i provođenje zaštite te poboljšanja

kakvoće zraka u cilju očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta te kulturnih i materijalnih vrijednosti. Na

području Općine Desinić postoji uređaj za mjerenje kakvoće zraka. Na mjernoj jedinici u Desiniću mjeri se vrijednost

ozona, dušikovog dioksida i ugljikovog monoksida u zraku. S obzirom da na području općine ne postoji niti jedan

izvor zagađenja i da poduzetnička zona još uvijek nije aktivna, može se zaključiti kako je kvaliteta zraka dobra te

da spada u 1. kategoriju.

42

10. DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ

Pokazatelj indeksa razvijenosti računa se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih

prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovnika te stope obrazovanosti.

Pri tome, prilikom izračuna indeksa razvijenosti svaki od navedenih pokazatelja ima određeni ponder (udio u

ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti). Stopa nezaposlenosti ima udio od 30%, a dohodak po stanovniku ima

udio od 25%. Preostali pokazatelji (proračunski prihodi jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, opće

kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti) imaju udjele u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti od 15%. Valja

napomenuti kako se vrijednost indeksa razvijenosti računa svake tri godine.

Pokazatelj stope nezaposlenosti računa se kao omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih i nezaposlenih

osoba na području pojedine jedinice lokalne/regionalne samouprave. Broj nezaposlenih osoba dobiva se na temelju

podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju registriranih nezaposlenih osoba dok se broj zaposlenih

dobiva na temelju podataka Porezne uprave o broju zaposlenih na razini jedinice lokalne/regionalne samouprave

tijekom jedne kalendarske godine. Visina stope nezaposlenosti na području Općine Desinić u vremenskom

razdoblju od 2010. do 2012. godine iznosila je 16,60% što je više u odnosu na stopu nezaposlenosti u Krapinsko-

zagorskoj županiji (12,90%). Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja stope nezaposlenosti (16,60%) s

prijašnjom vrijednošću od 10,30% (2010. godina) vidljivo je pogoršanje situacije što je u skladu s ranije iznesenim

podacima o stanju na tržištu rada.

Pokazatelj dohotka po stanovniku predstavlja omjer ukupnog iznosa dohotka kojeg su tijekom jednog poreznog

razdoblja (kalendarske godine) ostvarili porezni obevznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem

na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Dohodak od samostalne djelatnosti podrazumijeva dohodak

umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak, sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Za izračun

pokazatelja dohodak po stanovniku koriste se podaci Porezne uprave o isplaćenim dohotcima i podaci Državnog

zavoda za statistiku o broju stanovnika u jedinici lokalne/regionalne samouprave. Vrijednost pokazatelja dohodak

po stanovniku za područje Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2010. do 2012. godine iznosi 17.501 kune

što je niže u odnosu na vrijednost ovoga pokazatelja za Krapinsko-zagorsku županiju (25.432 kuna). Uspoređujući

trenutnu vrijednost pokazatelja dohotka po stanovniku s prijašnjom vrijednošću od 16.561 kune (2010. godina),

vidljivo je pogoršanje situacije.

Pokazatelj proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku predstavlja omjer

ostvarenih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave umanjenih za propisane slučajeve te broja stanovnika

na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Propisani slučajevi uključuju prihode prikupljene od: domaćih

i stranih donacija; posebnih ugovora; ostvarenih na temelju dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za

izravnavanja za financiranje decentraliziranih funkcija; od prireza porezu na dohodak. Za izračun pokazatelja

proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku koriste se podaci Ministarstva financija

o prihodima proračuna jedinice lokalne/regionalne samouprave te podaci Državnog zavoda za statistiku o broju

stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Prema dostupnim podacima, vrijednost

proračunskih prihoda po stanovniku za područje Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2010. do 2012. godine

43

iznosila je 862 kune što je znatno niže u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju gdje je vrijednost ovog pokazatelja

iznosila 1.772 kune. Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne

samouprave sa prijašnjom vrijednošću od 739 kuna (2010. godina), vidljivo je kako je došlo do malog porasta

prihoda.

Pokazatelj općeg kretanja stanovništva predstavlja omjer usporedivog broja stanovnika jedinice lokalne/regionalne

samouprave tijekom zadnja dva popisa stanovništva. Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci

Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave dobiveni iz zadnja dva

popisa stanovništva. Vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva za područje Desinića u vremenskom

razdoblju od 2001. do 2011. godine iznosi 82,8 što je niže u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju gdje ovaj

pokazatelj izosi 95. Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva s prijašnjom

vrijednošću od 91,6 vidljivo je pogoršanje situacije. U budućnosti se zbog starenja stanovništva može očekivati

daljnje negativno kretanje ovoga pokazatelja.

Posljednji pokazatelj, stope obrazovanosti, računa se kao udio stanovništva sa završenom srednjom školom i višim

obrazovanjem u stanovništvu jedinice lokalne/regionalne samouprave čija je dob između 16 i 65 godina. Kako bi

se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o obrazovnoj strukturi stanovništva

Republike Hrvatske te broja stanovnika u dobi od 16 do 65 godina na području jedinice lokalne/regionalne

samouprave. Gledajući vrijednost ovog pokazatelja za područje Desinića, uočeno je kako ona iznosi 54,57% što je

manje u odnosu na vrijednost za Krapinsko-zagorsku županiju (69,67%). Uspoređujući trenutnu vrijednost

pokazatelja stope obrazovanosti sa prijašnjom vrijednošću od 36,75% (2010. godina), vidljivo je poboljšanje

situacije. Ovo se može objasniti činjenicom da je srednjoškolsko obrazovanje obavezno, a istovremeno dolazi do

smanjenja broja starijeg neobrazovanog stanovništva radi umiranja.

Na temelju vrijednosti svih nabrojanih pokazatelja, izračunato je kako indeks razvijenosti Općine Desinić iznosi

63,25%. Ova ga vrijednost svrstava u 2. skupinu jedinica lokalne samouprave čiji se indeksi razvijenosti kreću u

rasponu od 50 do 75%. Temeljem prijašnjeg izračuna indeksa razvijenosti iz 2010. godine, vidljivo je kako je Općina

Desinić i tada spadala u 2. skupinu jedinica lokalne samouprave budući da je imala indeks razvijenosti od 67,60%.

Prema tome, vidljivo je kako je došlo do smanjenja vrijednosti indeksa razvijenosti što je prije svega uzrokovano

pogoršanjem pokazatelja stope nezaposlenosti koja se u promatranom vremenskom razdoblju gotovo udvostručila.

Na prostoru Krapinsko-zagorske županije niti jedna jedinica lokalne samouprave nema nižu vrijednost indeksa

razvijenosti u odnosu na Općinu Desinić.

Projekt regija digitalnih muzeja je projekt usmjeren na očuvanje kulturnopovijesne baštine pomoću korištenja

suvremenih tehnologija u prezentaciji i međunarodnoj promociji javne kulturno-turističke infrastrukture na 9 lokacija

u 6 županija Sjeverozapadne Hrvatske. Projekt je prihvaćen u sklopu Programa pripreme i provedbe razvojnih

projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske Unije. Period provedbe je od 2013.- 2015. godine.

Prijavitelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja dok je Općina Desinić partner projekta. U projekt su uključene dvije

ustrojbene jedinice, Muzej krapinskih neandertalaca i Dvor Veliki Tabor. Projektom se planira rekonstrukcija

bastiona Dvora Veliki Tabor te rekonstrukcija vanjskih obrambenih zidina i uređenje prostora unutar zidina u okviru

postojeće građevine.

44

Općina Desinić tijekom prijašnjih godina pripremila je nekolicinu projekata koji se mogu financirati iz europskih

fondova. Prijavljeni projekti bili su ukupne vrijednosti 22.099.858,94 kuna. Prvenstveno su bili namijenjeni razvoju

komunalne infrastrukture, poduzetništva, poljoprivrede i turizma. Detaljan prikaz razvojnih projekata pripremljenih

na području Općine Desinić dan je u Tablici 16.

45

Tablica 16 Projektni prijedlozi s područja Općine Desinić

JLS Naziv projekta Predlagatelj Proračun Sektor projekta Status projekta Godina

Desinić

Rekonstrukcija i dogradnja

Mini mljekare „Veronika“

d.o.o.

Mini mljekara „Veronika“

d.o.o. 15.000.000,00 Poduzetništvo U tijeku

2011.

Desinić Gospodarska građevina –

staja za 50 muznih krava OPG Friderik Hajdinjak 4.603.371,00 Poljoprivreda U tijeku

2011.

Desinić Uređenje pješačke staze

„Put Veronike Desiničke“ Općina Desinić 213.488,94 Turizam Prijedlog

2012.

Desinić

Izrada glavnog i izvedbenog

projekta kanalizacije i

pročišćenih voda

Općina Desinić 983.000,00 Komunalna infrastruktura Prijedlog

2012.

Desinić Uređenje rodne kuće Đure

Prejca Općina Desinić 3.500.000,00 Kultura Prijedlog

2012.

Izvor: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

46

10.1. Međuregionalna i međunarodna suradnja

Sama Općina Desinić nije članica međunarodnih organizacija, ali ima iskustvo sudjelovanja na međuregionalnoj i

međunarodnoj razini. Iz vanjskih izvora odobren je projekt programa „Europa za građane“ s maksimalnim iznosom

potpore od 25.000 eura. Susret „Prijatelja Europe“ održao se kao trodnevno događanje u razdoblju od 19. do 21.

travnja 2013. godine povodom desete godišnjice prijateljstva između grada Holešova i Općine Desinić. Područja

suradnje između Općine Desinić i pobratimljenog grada Holešova temelje se na bogatom kulturno-umjetničkom,

sportskom i zabavnom programu.

47

11. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE

Proračunski prihodi tijekom 2013. godine iznosili su 3.589.645,26 kuna što predstavlja smanjenje u odnosu na

2012. godinu kada su iznosili 4.035.747,04 kuna. Najveću vrijednost proračunski prihodi imali su tijekom 2009.

godine kada su iznosili 6.183.418,99 kuna. Za razliku od prihoda, rashodi su se smanjili u 2013. godini na

3.931.477,70 kuna u odnosu na 2012. godinu kada je utrošeno 4.097.010,31 kuna. Najveću vrijednost rashodi su

imali 2009. godine kada su iznosili 6.507.982,20 kuna. Suficit u proračunu Općine Desinić ostvaren je tijekom 2011.

godine i iznosio je 128.962,25 kuna. Gledajući vremensko razdoblje od 2009. do 2013. godine, vidljivo je kako je u

preostalim godinama zabilježen proračunski deficit. Najveći proračunski deficit bio je tijekom 2013. godine kada je

iznosio -341.832,44 kuna. Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Općine Desinić od 2009. do

2013. godine dano je na Grafikonu 19.

Grafikon 19 Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Općine Desinić; 2009. - 2013.


Gledajući strukturu proračunskih prihoda vidljivo je da kako su u 2010., 2011. i 2013. godini prevladavali porezni

prihodi. Zanimljivo je kako je njihov udio u ukupnim prihodima bio najmanji tijekom 2009. godine (2.232.084,40

kuna ili 36,10% od ukupnih prihoda) kada je vrijednost ukupnih proračunskih prihoda bila najveća (6.183.418,99

kuna). Povećanje neporeznih prihoda u proračunu tijekom 2009. i 2012. godine možemo objasniti kroz pomoć

Općini iz inozemstva i od subjekata unutar opće države. Analizirajući porezne prihode, vidljivo je da su se

kontinuirano smanjivali od 2009. do 2012. godine. Prikaz strukture proračunskih prihoda Općine Desinić u

vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je na Grafikonu 20.

-1.000.000,00

0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

7.000.000,00

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Izn

os

u k

un

ama

Godina

Ukupno prihodi i primici

Ukupno rashodi i izdaci

Suficit / deficit proračuna

48

Grafikon 20 Struktura proračunskih prihoda Općine Desinić; 2009. - 2013.


Gledajući strukturu rashoda u proračunu Općine Desinić vidljivo je da su se najveći izdaci tijekom 2013. godine

odnosili na komunalnu infrastrukturu (1.950.275,14 kuna), rad upravnog odjela (678.784,83 kuna) i na socijalnu

skrb, udruge i organizacije (498.786,41 kuna). U promatranom vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine

najveći izdaci odnosili su se na komunalnu infrastrukturu, rad upravnog odjela i na vrtiće i škole. Jedina iznimka je

2010. godina kada su najveći izdaci bili namijenjeni za vrtić i školu (1.433.514,85 kuna), komunalnoj infrastrukturi

(1.032.530,10 kuna) i za rad upravnog odjela (659.842,08 kuna). Tijekom svih promatranih godina, najmanji izdaci

odnosili su se na stavku gospodarstvo, poljoprivreda i turizam. Detaljan prikaz strukture proračunskih rashoda

Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je na Grafikonu 21.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

36,10%

51,38%

69,06%

48,47%57,20%

63,90%

48,62%

30,94%

51,53%42,80%

Izn

os

u k

un

ama

Godina

Neporezni prihodi

Porezni prihodi

49

Grafikon 21 Struktura proračunskih rashoda Općine Desinić; 2009. - 2013.


11.1. Institucionalni okvir

Općina Desinić u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno

ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima: Uređenje naselja i

stanovanje; Prostorno i urbanističko planiranje; Komunalno gospodarstvo; Briga o djeci; Socijalna skrb; Primarna

zdravstvena zaštita; Odgoj i osnovno obrazovanje; Kultura, tjelesna kultura i sport; Zaštita potrošača; Zaštita i

unapređenje prirodnog okoliša; Protupožarna zaštita i civilna zaštita; Promet. Za obavljanje poslova iz

samoupravnog djelokruga Općine Desinić utvrđenih zakonom i Statutom te obavljanje poslova državne uprave koji

su zakonom prenijeti na Općinu odgovoran je Jedinstveni upravni odjel Općine.

Tijela Općine Desinić su Općinsko vijeće i Općinski načelnik. Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo

lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine. Ono prati financijske tokove lokalne

samouprave i obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i svrsishodnom uporabom sredstava. Općinsko vijeće

čini 13 vijećnika. Općinski načelnik nositelj je izvršne vlasti Općine i njegov mandat traje četiri godine. Odgovoran

je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu te za ustavnost i zakonitost akata

Jedinstvenog upravnog odjela Općine.

0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

7.000.000,00

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Izn

os

u k

un

ama

Godina

Proračunske rezerve

Gospodarstvo,poljoprivreda iturizam

Civilna zaštita i vatrogastvo

Socijalna skrb,udruge iorganizacije

Komunalna infrastruktura

Vrtić i škola

Rad upravnog odjela

50

SNAGE SLABOSTI GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ

Povoljan zemljopisni položaj pruža dobre mogućnosti za razvoj općine.

Blizina emitivnih turističkih tržišta (Slovenija i Grad Zagreb).

Ambijentalno-pejzažne vrijednosti te iznimno bogata kulturna baština pretpostavka su razvoja turizma

Visoka kvaliteta zraka

Nedefinirane mjere zaštite krajobraznog karaktera i njegova integriranost u razvojno planiranje i održivi razvoj

Mali udio korištenja obnovljivih izvora energije. Nedovoljno razrađeno dugoročno kvalitetno prometno i prostorno

planiranje. Nedostatak edukacije u poljoprivrednoj proizvodnji Usitnjenost poljoprivrednih čestica ograničava profitabilnu i

učinkovitu poljoprivrednu proizvodnju

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI

Smanjenje ukupnog broja nezaposlenih osoba

Ulaganje u očuvanje kulturno-povijesnog nasljeđa

Udruge civilnog društva koje aktivno djeluju na području općine

Nastavak trenda smanjenja broja stanovnika i starenje stanovništva

Velik broj nezaposlenih mladih osoba i njihovo iseljavanje u urbane sredine radi posla i boljih životnih uvjeta

Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva Nepovoljan odnos korisnika mirovina i osiguranika (zaposlenih osoba)

INFRASTRUKTURA

Dobro razvijena energetska i telekomunikacijska infrastruktura koja utječe na gospodarski razvoj, komunikaciju i kvalitetu života.

Zadovoljavajuća pokrivenost mobilnom mrežom na području općine

Velik udio neasfaltiranih prometnica

Nepostojanje sustava odvodnje

Neujednačeno razvijena javna rasvjeta na području općine

Plan gospodarenja otpadom još uvijek nije usvojen

Manjak financijskih sredstava Općine za asfaltiranje nerazvrstanih cesta

Prvenstveno u dane vikenda i praznikom slaba prometna povezanost javnim prijevozom

51

GOSPODARSTVO

Relativno stabilan broj obrtnika Vinogradarska tradicija koja se može iskoristiti i u turističke svrhe Porast subvencija poljoprivrednicima Preduvjeti za ekološku proizvodnju hrane

Smanjenje broja poduzetnika te smanjenje neto dobiti U dvije osnovane poduzetničke zone ne posluje niti jedno poduzeće Nedovoljno valorizirani i iskorišteni prirodni, kulturni i drugi potencijali

za razvoj turizma. Nedostatak smještajnih kapaciteta, bitnih za razvoj turizma. Nepostojanje poticajnih mehanizama i projekata za zadržavanje i

zapošljavanje mladih.

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Očuvana tradicija i običaji Poticanje obrazovanja kroz sufinanciranje prijevoza i stipendiranje Povećanje broja učenika

Razvijene kulturne i sportske djelatnosti koje posredno utječu na kvalitetu života.

Nedostatak organizirane skrbi za starije i nemoćne osobe.

Smanjenje izdvajanja za marginalizirane skupine i socijalnu politiku

Nerazvijeno volonterstvo

Nerazvijen sustav cjeloživotnog obrazovanja koje kvalitativno reagira na potrebe tržišta rada, a što izravno može utjecati na zapošljivost

Nedefinirani kriteriji i sustav za dodjelu potpora, praćenje i vrednovanje rada organizacija civilnog društva.

UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Pripremljen određeni broj projekata koje je moguće financirati iz strukturnih fondova

Iskustvo sudjelovanja u programima na međuregionalnoj i međunarodnoj razini

Razvojno planiranje kroz proračun planira se za narednu godinu te daje projekcije za sljedeće dvije godine.

Još uvijek nedostatna educiranost i iskustvo u provedbi projekata nacionalne i europske razine, kojima bi se mogao osigurati infrastrukturni razvoj, kao i društvena nadgradnja

52

PRILIKE PRIJETNJE GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ

Povećan interes za razvojem poslovnih aktivnosti zahvaljujući ukidanju barijera ulaskom u EU.

Unapređenje stanja okoliša kroz propisanu izgradnju reciklažnih dvorišta.

Iznimno vrijedan i očuvani krajolik

Blizina većih centara (Zabok, Krapina, Pregrada, Zagreb) kao potencijalnog razloga odljeva stručnih i visokoobrazovanih kadrova.

Devastacija prirodnih vrijednosti (narušavanje prirodnog krajolika, smanjenje staništa biljnih i životinjskih vrsta)

Neprovođenje mjera zaštite i održavanja zaštićenog krajobraza što može dovesti do njegove zapuštenosti i propadanja

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI

Mogućnost obrazovanja u gradovima županije te Zagrebu kao nacionalnom obrazovnom središtu.

Programi Unije koji omogućuju veću mobilnost učenika / studenata kako bi se steklo znanje i radno iskustvo

Sve veći interes za obnovom i očuvanjem starinskih običaja i kulturne baštine

Mogućnost financiranja rada civilnih udruga kroz europske fondove

Uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u turističku ponudu

Nedefinirana pronatalitetna politika.

Neusklađenost potreba poslodavaca i tržišta rada s obrazovnim sustavom.

Ograničeno djelovanje udruga radi smanjenih financijskih i materijalnih resursa

Neusklađenost potreba poslodavaca i tržišta rada s obrazovnim sustavom

INFRASTRUKTURA

Planiran razvoj vodosprema i crpnih postaja na području općine. Na postojećim županijskim prometnicama potrebno je poboljšati

profile i signalizaciju

Ulaganja u cestovnu mrežu u najvećoj su mjeri u ingerenciji su tijela više razine.

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

GOSPODARSTVO

Blizina većih županijskih centara i Zagreba kao potencijalnog poslodavca i tržišta.

Porast potražnje za selektivnim oblicima turizma.

Mogućnost jačanja poduzetničke i tehnološke infrastrukture te razvoja lokalne zajednice kroz nacionalne i europske fondove.

Dugotrajna povećana nezaposlenost uzrokovana krizom na globalnoj i nacionalnoj razini.

Povećana konkurencija proizvođača i davatelja usluga iz EU.

Sve veća konkurencija za razvojne potpore sufinancirane s nacionalne i europske razine.

Nemogućnost postizanja konkurentnih cijena OPG-a što može dovesti do njihovog propadanja

53

Nastavak povećanja stope nezaposlenosti i daljnje smanjenje broja obrtnika uslijed nepovoljnih gospodarskih kretanja

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Putem spostavljenih platformi civilno društvo ima mogućnosti sudjelovati u programu razvoja.

Neusklađenost formalnih obrazovnih programa s potrebama tržišta rada.

Nerazmjer između stvarnih uvjeta rada obrazovnih institucija i propisanih pedagoških standarda.

UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Dostupne mogućnosti za potpore i mehanizme jačanja sposobnosti upravljanja razvojem

Mogućnost unapređenja međunarodne suradnje kroz nacionalne i europske programe.

Revitalizacija područja Općine kroz pripremu i provedbu kvalitetnih razvojnih projekata koji se mogu financirati iz europskih fondova

Stvaranje jedinstvenog i prepoznatljivog identiteta cijele jedinice lokalne samouprave

Mogućnost povećanja sposobnosti za pripremu kvalitetnih razvojnih projekata na lokalnoj razini pomoću edukacija

Neprovođenje sustavne decentralizacije koja bi osigurala veće resurse za razvojne projekte.

Manjak financijskih sredstva na nacionalnoj, županijskoj razini za provođenje razvojnih projekata

Velika konkurencija za razvojne potpore sufinancirane s nacionalne i europske razine

54

12. CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA

Postavljanje strateških ciljeva podrazumijeva njihovo definiranje i kontrolu usklađenosti. Za definiranje ciljeva i

prioriteta važne su sljedeće stvari:

► strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja i definiranih strateških fokusa; oni predstavljaju prvu transformaciju i

konkretizaciju vizije i fokusa;

► predstavljaju glavne pravce dostizanja vizije i izražavaju krajnje rezultate koji se namjeravaju postići do kraja

planiranog perioda (za programsko razdoblje 2014. – 2020. godina).

Kontrola usklađenosti obuhvaća horizontalnu dimenziju (međusobna, intersektorska usklađenost ciljeva) i vertikalnu

dimenziju (usklađenost sa ciljevima i orijentacijama nadređenih strategija i planova). Planiranjem lokalnog

ekonomskog razvoja unapređuje se ekonomski kapacitet i konkurentnost Općine Desinić čime se osigurava

ekonomska budućnost i kvaliteta za sve građane.

Uspješno planiranje ekonomskog razvoja i ostvarenje plana podrazumijeva aktivno učešće i suradnju partnera iz

javnog, privatnog i nevladinog sektora te vodi stvaranju boljih uvjeta za ekonomski rast i zapošljavanje. Ciljevi i prioriteti

razvoja povezani su s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna Općine Desinić. Time se povezuju svi

strateški dokumenti Općine s proračunskim planiranjem. Ciljevi predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja Općine

Desinić u 6-godišnjem razdoblju uz poštivanje načela partnerstva i suradnje s ostalim lokalnim dionicima.

Vizija, misija i strateški ciljevi razvoja Općine Desinić sadrže opis planiranog i održivog sustava sveobuhvatnog

budućeg postignuća u razvoju. Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno

izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije.

Ciljevi razvoja određeni su na način da su:

• mjerljivi - kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarljivost,

• ostvarivi – definiran je minimum prihvatljive razine izvodivosti,

• jasno formulirani – maksimalno su izbjegavane općenite formulacije,

• s određenim rokom ostvarenja,

• međusobno sukladni – ne preklapaju se,

• sveobuhvatni,

• kontinuirani,

• društveno i okolišno prihvatljivi,

• takvi da pridonose razvoju županije i Općine Desinić,

• sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, statističke regije Kontinentalne Hrvatske te

Krapinsko-zagorske županije.

55

Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Predstavljaju intervencije i aktivnosti u nekom

sektoru/području te okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Opis i sadržaj prioriteta uključuje:

• naziv,

• svrhu, cilj i obrazloženje,

• rezultat i razvojni učinak,

• nositelje, korisnike i ciljne skupine,

• mehanizme provedbe – aktivnosti / projekte

• pokazatelje za praćenje rezultata i razvojnih učinaka.

Ciljevi razvoja proizlaze iz definirane vizije i misije razvoja Općine Desinić. Razvoj Općine Desinić temelji se na

načelima:

1. jednakosti – općinska uprava i glavni dionici lokalnog razvoja usmjerit će sve svoje aktivnosti na osiguravanje

jednakosti i ravnopravnosti svih stanovnika Općine Desinić te svih posjetitelja i prijatelja Općine;

2. demokracije – odluke se donose i provode poštivanjem načela demokracije;

3. homogenosti – Općina Desinić njeguje prijateljstvo u zajednici, međusobno uvažavanje stanovnika te potporu

lokalne zajednice;

4. poštovanja – njegovat će se povijesno i kulturno nasljeđe Općine, otvorenost prema novim vrijednostima uz

poštovanje tradicije kraja i osobina svakog građanina.

Vizija Općine Desinić proizlazi iz gore navedenih načela, predstavlja kratki opis stanja Općine Desinić s predloženim

ciljevima razvoja želi stići do 2020. godine. Misija razvoja Općine Desinić opisuje način na koji će se definirana vizija

ostvariti uz poštovanje posebnosti Općine kao cjeline.

56

U nastavku je prikazan raspis pojedinih ciljeva i prioriteta poštujući gore navedena načela. Svaki od četiri postavljena

cilja nosi jednaku težinu i važnost. Ciljevi su međusobno uvjetovani i odnose se na područja gospodarskog rasta,

ekološke održivosti i društvene stabilnosti.

VIZIJA Zemlja svetog Jurja s

Velikim Taborom u srcu

MISIJA

> Općina Desinić je mjesto

očuvanog okoliša i bogate

kulturno povijesne baštine u

čijem se središtu nalazi

srednjovjekovni biser Veliki

Tabor.

> Osmišljenim aktivnostima i udruženim naporima cijele zajednice žele se iskoristiti sve razvojne mogućnosti Općine Desinić te osigurati napredak i blagostanje za buduće

generacije.

57

PRIORITETNI CILJ 1. POLJOPRIVREDA, TURIZAM I

PODUZETNIŠTVO KAO POKRETAČI GOSPODARSTVA

1.1. Područje ekološke poljoprivredne proizvodnje

1.2. Prepoznatljiva destinacija ruralnog turizma

1.3. Poduzetništvo u korak s vremenom

2.

PRIORITETNI CILJ 2. OČUVANI PROSTOR PRILAGOĐEN

SUVREMENIM ZAHTJEVIMA STANOVNIŠTVA

2.1. Osmišljeno upravljanje prostorom kao zalog za buduće generacije

2.2. Suvremena komunalna infrastruktura dostupna svakom stanovniku

2.3. Moderne prometnice koje povezuju

PRIORITETNI CILJ 3. MIRNA OAZA SREĆE I ZADOVOLJSTVA

3.1. Odgojno obrazovni sustav prilagođen potrebama tržišta rada

3.2. Socijalno osviješteno društvo jednakih mogućnosti

3.3. Brza i efikasna javna uprava

3.4. Očuvanje kulturnog naslijeđa i vlastitog identiteta

3.5. Zdrav i proaktivan pristup životu

58

PRIORITETNI

CILJ 1

POLJOPRIVREDA, TURIZAM I PODUZETNIŠTVO KAO POKRETAČI

GOSPODARSTVA

MJERA 1.1 Područje ekološke poljoprivredne proizvodnje

SVRHA MJERE

Ruralni razvoj Općine Desinić prije svega bi se temeljio na ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Provođenjem komasacije (okrupnjivanja zemljišta), uzgojem tradicionalnih sorta i korištenjem suvremene proizvodne tehnologije koja ne zagađuje okoliš proizvele bi se dostatne količine autohtonih poljoprivrednih proizvoda ovoga kraja. Kako bi se ojačala konkurentnost poljoprivrednika na tržištu, poticalo bi se njihovo udruživanje čime bi se stvorila skupina konkurentnih poljoprivrednika. Također bi se pristupilo daljnjem brendiranju poljoprivrednih proizvoda vezanih uz desinićki kraj.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Osmišljavanje i provođenje mjera za okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta. Organiziranje edukacija o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji među poljoprivrednicima. Poticanje korištenja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Potpomaganje novih i postojećih proizvođača ekoloških poljoprivrednih proizvoda. Modernizacija i ulaganje u suvremene tehnologije namijenjene ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Povezivanje poljoprivrednika zbog povećanja konkurentnosti na tržištu i stvaranja poljoprivrednih proizvoda veće dodatne vrijednosti. Brendiranje autohtonih poljoprivrednih proizvoda desinićkog kraja.

CILJNE

SKUPINE

Postojeći poljoprivrednici, poljoprivredna gospodarstva, trgovačka društva i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, vlasnici zapuštenog poljoprivrednog zemljišta

NOSITELJI

MJERE Ministarstvo poljoprivrede, Krapinsko-zagorska županija, Općina Desinić

INDIKATORI

Površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta, smanjenje površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, broj poljoprivrednih gospodarstava, broj sudionika na edukacijama o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, broj pripremljenih projekata vezanih za ruralni razvoj, broj projekata PG-a financiranih kroz Program ruralnog razvoja na razini Republike Hrvatske

MJERA 1.2 Prepoznatljiva destinacija ruralnog turizma

SVRHA MJERE

Razvoj turističke destinacije i brendiranje područja kao prepoznatljive destinacije ruralnog turizma. Objedinjivanjem prirodnih ljepota, ruralnog načina života i spomeničke baštine područja (dvorac Veliki Tabor), kreirali bi se turistički sadržaji karakteristični za ovo područje. Osim toga, pristupilo bi se boljoj organizaciji i međusobnom povezivanju turističkih djelatnika kako bi se osigurao koordinirani razvoj turističke destinacije. Aktivnosti bi također bile usmjerene na povećanje smještajnih kapaciteta i razvoj turističke infrastrukture što bi u konačnici potaknulo turiste da se duže zadrže. Naposljetku, veći napori bili bi uloženi u poboljšanje suradnje s turističkim zajednicama susjednih područja čime bi se stvorili komplementarni turistički sadržaji.

59

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Okupljanje turističkih djelatnika s ciljem definiranja jedinstvenog smjera za razvoj turizma. Potpora radu Turističe zajednice područja Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela te poboljšanje njezine suradnje s turističkim zajednicama susjednih područja. Razvoj turističkih sadržaja koji objedinjuju prirodnu i kulturnu baštinu područja. Osmišljavanje višednevnih manifestacija koje bi duže zadržale turiste. Razvoj smještajnih kapaciteta i turističke infrastrukture (informativni centri, restorani, oznake turističkih znamenitosti, biciklističke/izletničke staze,...). Brendiranje i razvoj vizualnog identiteta Općine Desinić kao prepoznatljive destinacije ruralnog turizma.

CILJNE

SKUPINE Stanovništvo susjednih županija, stanovništvo Krapinsko-zagorske županije, stanovništvo Općine Desinić

NOSITELJI

MJERE

Mediji, Ministarstvo turizma, Krapinsko-zagorska županija, Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, Općina Desinić, Turistička zajednica područja Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela, turistički djelatnici

INDIKATORI

Broj turističkih dolazaka, broj turističkih noćenja, broj poslovnih subjekata u djelatnosti turizma, prihodi od turizma, izdaci za razvoj turizma, broj i kapacitet objekata za smještaj turista

MJERA 1.3 Poduzetništvo u korak s vremenom

SVRHA MJERE

Ovom mjerom želi se olakšati poslovanje postojećih poduzetnika te privući nova ulaganja i poslovne subjekte. Razvoj poslovnog okruženja podrazumijeva zdravu poduzetničku klimu baziranu na educiranoj radnoj snazi. Educiranjem postojećih i potencijalnih poduzetnika te stavljanjem u funkciju postojeće poslovne infrastrukture omogućiti će se zapošljavanje lokalnog stanovništva.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Educiranje poduzetnika o novim poslovnim prilikama, umrežavanju, izvorima financiranja (sredstva iz EU fondova, natječaji ministarstva). Uređenje i aktivacija postojećih poslovnih zona. Organizacija marketinških aktivnosti za privlačenje investitora putem brošura, sajmova i interneta. Poticanje i potpora mladim poduzetnicima.

CILJNE

SKUPINE Postojeći poslovni subjekti, potencijalni poslovni subjekti, domaći i strani investitori

NOSITELJI

MJERE Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Krapinsko-zagorska županija, Zagorska razvojna agencija, Općina Desinić

INDIKATORI Broj poduzetnika, broj obrtnika, broj zaposlenih, broj sudionika na edukacijama za poduzetnike, ekonomičnost poslovanja poduzetnika mjerena ostvarenim prihodom po zaposlenom, broj novih investicija, popunjenost poslovnih zona

60

PRIORITETNI

CILJ 2

OČUVANI PROSTOR PRILAGOĐEN SUVREMENIM ZAHTJEVIMA

STANOVNIŠTVA

MJERA 2.1 Osmišljeno upravljanje prostorom kao zalog za buduće generacije

SVRHA MJERE

Osmišljenim upravljanjem prostorom želi se postići sinergija gospodarskih, socijalnih i ekoloških pitanja. Na taj način spriječio bi se negativan utjecaj gospodarskog i društvenog rasta na okoliš. Budući da je upravljanje okolišem usko povezano s prostornim planiranjem, potrebno je ulagati u programe prostornog planiranja na razini općine. Na taj način spriječiti će se devastacija vrijednog područja te će se osigurati njegova primjerena namjena. Također se predviđa provođenje mjera energetske učinkovitosti među javnim institucijama i kućanstvima. Time bi se postigao krajnji cilj ove mjere a to je očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti ovoga područja.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Podizanje razine svijesti među stanovništvom o održivom upravljanju resursima. Edukacija stanovništva o važnosti očuvanja okoliša. Podupiranje udruga koje se bave zaštitom okoliša. Zaštita vrijednog krajobraza i ugroženih vrsta. Izrada i nadopuna dokumenata vezanih za prostorno planiranje. Provođenje mjera energetske učinkovitosti među kućanstvima i javnim ustanovama.

CILJNE

SKUPINE Javne ustanove, poslovni subjekti, stanovništvo Općine Desinić

NOSITELJI

MJERE

Ministarstvo zaštite okoliša, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Krapinsko-zagorska županija i njezine institucije, Regionalna energetska agencija, Općina Desinić

INDIKATORI Broj održanih radionica na temu zaštite okoliša, broj pripremljenih projekata vezanih za zaštitu okoliša, kakvoća zraka, broj izmjena Prostornog plana, broj kućanstava koja koriste obnovljive izvore energije

MJERA 2.2 Suvremena komunalna infrastruktura dostupna svakom stanovniku

SVRHA MJERE

Korištenjem bespovratnih sredstava želi se financirati daljnja izgradnja i osuvremenjivanje komunalne infrastrukture. Ovime bi se uredili sustavi odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbe te odvoza i prikupljanja otpada koji predstavljaju preduvjet za kvalitetan život lokalnog stanovništva. Budući da ne postoji sustav odvodnje otpadnih voda, korištenjem bespovratnih sredstava, i njegovom izgradnjom, osigurala bi se zaštita podzemnih i površinskih voda te tla. Pored toga, smanjili bi se gubici nastali u vodoopskrbnom sustavu.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Utvrđivanje postojećeg stanja i identifikacija kritičnih točaka komunalne infrastrukture. Modernizacija i izgradnja vodoopskrbne mreže do svih naselja. Početak izgradnje kanalizacijske mreže u središtima naselja. Izrada i usvajanje Plana gospodarenja otpadom. Organizacija cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

CILJNE

SKUPINE Stanovništvo Općine Desinić, gospodarski subjekti, javne ustanove, komunalne tvrtke

61

NOSITELJI

MJERE Zelenjak d.o.o., Hrvatske vode, Zagorski vodovod, Općina Desinić

INDIKATORI

Broj kućanstava priključenih na kanalizacijsku mrežu, dužina izgrađene kanalizacijske mreže, dužina magistralnih cjevovoda za vodoopskrbu, broj divljih odlagališta otpada, broj kućanstava uključenih u organizirano prikupljanje otpada, količina prikupljenog i prerađenog otpada

MJERA 2.3 Moderne prometnice koje povezuju

SVRHA MJERE

Unatoč tome što postojeće prometnice povezuju sva naselja unutar Općine te samu Općinu sa susjednim područjem, njihovo stanje je nezadovoljavajuće. Zbog toga, potrebno je kontinuirano ulaganje znatnih financijskih sredstava u modernizaciju i održavanje prometne infrastrukture. Održavanje i obnova kolnika, opreme na cestama te modernizacija i rekonstrukcija najkritičnijih dionica podići će ukupnu kvalitetu cestovne mreže i tako u punom smislu povezati Općinu Desinić sa okolnim područjem.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Izrada dokumentacije potrebne za sanaciju klizišta. Sanacija klizišta na prometnicama. Asfaltiranje i sanacija kritičnih prometnica Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih nogostupa uz prometnice. Ulaganje u adekvatno označavanje prometnica. Izrada prometnog elaborata.

CILJNE

SKUPINE Putnici, turisti, stanovnici Općine Desinić

NOSITELJI

MJERE Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, Krapinsko-zagorska županija, Općina Desinić

INDIKATORI Dužina saniranih prometnica (državne, županijske, lokalne), dužina novoizgrađenih prometnica (državne, županijske, lokalne), dužina saniranih nerazvrstanih cesta, dužina izgrađenog nogostupa, dužina saniranog nogostupa, broj saniranih klizišta

62

PRIORITETNI

CILJ 3 MIRNA OAZA SREĆE I ZADOVOLJSTVA

MJERA 3.1 Odgojno obrazovni sustav prilagođen potrebama tržišta rada

SVRHA MJERE

Cilj ove mjere je osiguranje adekvatnog obrazovanja lokalnog stanovništva i samim time povećanje njegove konkurentnosti na tržištu rada. S obzirom na stalne promjene na tržištu rada, mlade je potrebno usmjeriti prema zanimanjima za kojima postoji potražnja i koja će im omogućiti ugodan život. Konkurentnost postojeće radne snage na tržištu rada potrebno je povećati poticanjem kontinuiranog obrazovanja i usvajanjem novih vještina. Suradnjom javnog, civilnog i poslovnog sektora potrebno je poboljšati postojeće pedagoške standarde i osigurati usklađenost obrazovnog sustava s EU standardima.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Ulaganje u adaptaciju i adekvatno opremanje obrazovnih ustanova. Sufinanciranje dodatnih nastavnih programa u sklopu predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. Uvođenje suvremenih tehnologija u nastavne programe. Sufinanciranje prijevoza učenika. Usmjeravanje mladih prema zanimanjima za kojima postoji potražnja na tržištu rada. Stipendiranje učenika strukovnih škola i deficitarnih zanimanja. Stipendiranje studenata. Poticanje prekvalifikacija i cjeloživotnog učenja među odraslim stanovništvom.

CILJNE

SKUPINE Djeca, studenti, odgajatelji, učitelji i profesori, odraslo stanovništvo

NOSITELJI

MJERE

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Krapinsko-zagorska županija, Općina Desinić, odgojno obrazovne ustanove čiji je osnivač Općina Desinić ili Krapinsko-zagorska županija

INDIKATORI

Izdaci namijenjeni modernizaciji i opremanju odgojno obrazovnih ustanova, broj učenika kojima se stipendira prijevoz, broj učenika koji su se opredjelili za deficitarna zanimanja, broj stipendiranih studenata, broj osoba uključenih u obrazovanje odraslih, broj novih programa za obrazovanje odraslih, broj projekata namijenjenih razvoju ljudskih potencijala financiranih kroz EU fondove

MJERA 3.2 Socijalno osviješteno društvo jednakih mogućnosti

SVRHA MJERE

Provođenjem aktivnosti predviđenih u sklopu ove mjere žele se smanjiti društvene nejednakosti i omogućiti jednake mogućnosti svim stanovnicima. Uspostavom i provođenjem raznih oblika pomoći želi se pomoći socijalno osjetljivim osobama i svima onima koji su marginalizirani u društvu. Suradnjom s medijima potrebno je senzibilizirati društvo o problemima marginaliziranih i socijalno osjetljivih skupina. Pored toga, promocijom i aktivnim mjerama potrebno je čitavo društvo aktivnije uključiti u sustav volontiranja. Budući da negativan prirodni prirast predstavlja veliki problem, potrebno je osmisliti skup mjera pronatalitetne politike kojima bi se suzbio nastavak ovog negativnog trenda.

63

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Uređenje javnih objekata kako bi se osigurao pristup osobama s invaliditetom. Dodjela potpora udrugama koje zastupaju interese socijalno osjetljivih skupina. Dodjela potpora za novorođenčad i ostalih naknada s ciljem povećanja nataliteta. Sufinanciranje programa za djecu s teškoćama u razvoju. Osmišljavanje programa institucionalne i izvaninstitucionalne pomoći za stare i nemoćne. Organizacija programa i aktivnosti namijenjenih uključivanju marginaliziranih i socijalno ugroženih skupina u društvo.

CILJNE

SKUPINE Osobe kojima prijeti socijalna isključenost, samohrani roditelji, umirovljenici, osobe s invaliditetom, stare i nemoćne osobe koje žive same

NOSITELJI

MJERE Ministarstvo socijalne politike i mladih, Krapinsko-zagorska županija, Crveni križ, Centar za socijalnu skrb, Općina Desinić, lokalne udruge civilnog društva

INDIKATORI

Broj javnih objekata s uređenim pristupom za osobe s invaliditetom, broj lokalnih udruga koje zastupaju interese socijalno ugroženih skupina, broj programa namijenjenih socijalno ugroženim skupinama, broj pomoćnika u nastavi, broj korisnika socijalne pomoći, broj osoba uključenih u sustav volonterstva

MJERA 3.3 Brza i efikasna javna uprava

SVRHA MJERE

Provedbom ove mjere želi se povećati učinkovitost javne uprave. Ulaganjem u kontinuirano osposobljavanje djelatnika podići će se učinkovitost javne uprave i osigurati preduvjeti za transparentnost njezinog rada. Osim toga, potrebna je dodatna edukacija djelatnika o pripremi i provedbi EU projekata kako bi se iskoristila financijska sredstva iz raspoloživih fondova.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Povezivanje i uspostava suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave unutar i izvan Hrvatske. Provođenje kontinuirane edukacije djelatnika u javnim institucijama. Uvođenje sustava e-poslovanja u javne institucije.

CILJNE

SKUPINE Ustanove javne uprave, stanovnici Općine Desinić

NOSITELJI

MJERE Ministarstvo uprave, Općina Desinić, javne ustanove

INDIKATORI Broj educiranih službenika i djelatnika javnih ustanova, broj službenih prigovora na rad djelatnika javnih ustanova, broj korisnika e-Uprave

MJERA 3.4 Očuvanje kulturnog naslijeđa i vlastitog identiteta

SVRHA MJERE

Vrlo je važno prenositi stare običaje i tradiciju na buduće generacije te obnavljati materijalnu kulturnu baštinu radi očuvanja vlastite kulture i identiteta. Zbog toga su aktivnosti predviđene ovom mjerom usmjerene na očuvanje kulturne baštine i njeno promoviranje. Osmišljavanjem kulturnih manifestacija koje objedinjuju kulturno naslijeđe ovoga područja sa suvremenim trendovima (Tabor film festival) moguće je promovirati desinićki kraj.

64

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Potpora lokalnim udrugama koje brinu o kulturi desinićkog kraja. Obnova i zaštita materijalne kulturne baštine. Okupljanje kulturnih djelatnika s ciljem razvoja kulture. Osmišljavanje kulturnih manifestacija koje spajaju staro i novo. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine i njezino održivo korištenje u funkciji turizma. Osiguranje primjerenih uvjeta za rad kulturno umjetničkih udruga.

CILJNE

SKUPINE Kulturni djelatnici, stanovnici Općine Desinić

NOSITELJI

MJERE Ministarstvo kulture, Krapinsko-zagorska županija, Općina Desinić, lokalne kulturno umjetničke udruge

INDIKATORI Izdaci namijenjeni kulturi, broj kulturno umjetničkih udruga, broj kulturno umjetničkih manifestacija, broj posjetitelja kulturno umjetničkih manifestacija, broj zaštićenih kulturno povijesnih objekata

MJERA 3.5 Zdrav i proaktivan pristup životu

SVRHA MJERE

Osiguravanje zdravstveno ispravne hrane i vode za piće, zaštita od buke, visoka kakvoća zraka. Stvaranje pozitivnih socijalnih pomaka kroz promicanje i poticanje vrednota zdravog života kroz - sport, aktivni način života, zdrava prehrana. Podrška međusobne suradnje svih dionika unutar i izvan lokalne zajednice radi lakše razmjene iskustava, spoznaja, ideja i aktivnosti te međusobne podrške i praktične pomoć. Ovom mjerom želi se omogući viša kvaliteta života te pristup uslugama građanima koji je primjeren njihovim potrebama.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Održavanje i izgradnja sportskih objekata (izgradnja i uređenje postojećih sportskih i rekreativnih objekata, šetnica, biciklističke staze, planinarske rute) Javna predavanja i radionice, aktivnosti vezane uz prevenciju bolesti i ovisnosti Uspostavljanje sustava praćenja korisnika objekata zdravstvene zaštite Uključivanje infrastrukture u ponudu turističkih aktivnosti (turizam baziran na aktivnom odmoru u funkciji očuvanja zdravlja)

CILJNE

SKUPINE Sve generacije stanovnika Općine Desinić, turisti, posjetitelji

NOSITELJI

MJERE Općinska uprava, Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, sportske i druge udruge, ustanove za obrazovanje

INDIKATORI

Broj sportskih objekata, iznos investicije za uređenje postojećih sportskih i rekreativnih objekata, broj kilometara izgrađene javne turističke (sportske) infrastrukture (šetnice, biciklističke staze, planinarske staze), broj realiziranih projekata u sektoru poticanja zdravog života, broj sudionika edukacija na temu zdravlja, broj projekata udruga u sektoru zdravlja, zdravog života

65

13. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STARTEŠKIM DOKUMENTIMA

Temeljem pretpostavki strateškog planiranja za područje Općine Desinić izrađena je lokalna razvojna strategija.

Prilikom izrade Strategije, primijenilo se osnovno načelo koje odražava koncept solidarnosti. Time se izražava moralna

dimenzija društvenog sustava, koncept održivosti te koncept konkurentnosti jedinica lokalne samouprave. S

relevantnim dokumentima na svim razinama planiranja usklađeni su prioritetni ciljevi razvoja sa svrhom osiguranja

vertikalne kohezije razvojnih ciljeva i prioriteta i ispunjenja zadanih prioriteta. Vremenski period za koje se strategija

izrađuje odnosi se na programsko razdoblje na razini Europske unije – period 2014. – 2020. godina.

Izrada Strategije namijenjena je prvenstveno za potrebe proaktivnog i odgovornog upravljanja lokalnim razvojem. To

podrazumijeva stvaralačko oblikovanje budućnosti i sistematično upravljanje aktivnostima u cilju ostvarenja zadanih

ciljeva. Odgovorno upravljanje podrazumijeva odgovornost spram građana, uključujući i buduće generacije. Sve

aktivnosti poduzete tijekom izrade Strategije odnose se za osiguranje sukladnosti dokumenta s važnim strateškim

dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Na razini Europske unije, Lokalna razvojna strategija Općine Desinić usklađena je sa:

1. Europa 2020 – Strategija Europa 2020. sadrži viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće.

Predlažu se tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: pametan rast - razvijanjem ekonomije utemeljene

na znanju i inovaciji; održiv rast - promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija

i konkurentnija te uključiv rast - njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu

i teritorijalnu povezanost. U toj namjeri Europska komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU: 75 %

populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno; 3% BDP-a EU treba investirati u istraživanje

i razvoj; treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30% smanjenja

emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju); postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10%,

a najmanje 40% mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja te bi 20 milijuna manje

ljudi trebalo biti u opasnosti od siromaštva.

2. CLLD – Community – Led Local Development –smjernice za planiranje lokalnog razvoja dane su od strane

Europske unije s ciljem maksimalnog iskorištavanja strukturnih fondova. Metodologija koja se primjenjuje

fokusira se na lokalne razine, u razvoj se uključuju lokalne razvojne grupe (LAG), ciljevi se planiraju u odnosu

na lokalne potrebe i potencijale te razvoj uključuje inovativne pristupe lokalnom kontekstu, umrežavanje i

suradnju.

3. Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU – odnosi se na niz političkih inicijativa i

promociju modernog nadzornog okruženja. Komisija ovom Strategijom također želi potaknuti jače partnerstvo

između različitih politika, osobito kulture, obrazovanja, industrije, ekonomije, turizma, urbanog i regionalnog

razvoja te prostornog planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU financiranje da poveća podršku za sektore,

66

posebice kroz predloženi program Kreativna Europe 2014. – 2020., koji iznosi 1.8 milijarde €, te kroz fondove

Kohezijske politike.

Na razini Republike Hrvatske, Strategija je usklađena sa:

1. Strategija razvoja turizma – glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na sustavno podizanje razine znanja,

obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, vještina i obrazovanja turističkih

djelatnika, čime će se kontinuirano unaprjeđivati postojeća kvaliteta i izvrsnost usluge, stvaranje preduvjeta

za jačanje poduzetništva, čime će se omogućiti ulazak u novi investicijski ciklus, stvaranje novih radnih mjesta

i samozapošljavanje, učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija. Time se želi postići postići

kvalitativno diferenciranje od konkurencije i osiguranje tržišne prepoznatljivosti.

2. Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014. godina) u Republici Hrvatskoj formulira

prioritete Vlade za smanjenje nezaposlenosti i uočavanje neusklađenosti i manjkavosti, očuvanje radnih

mjesta i sprječavanje daljnje nezaposlenosti, te daljnjem radu na fleksibilnom i mobilnom tržištu rada,

povezujući obrazovanje i tržište rada putem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), te poboljšanje

djelotvornosti institucija tržišta rada.

3. Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. - definira način na koji će se dostići ciljevi Zajedničke poljoprivredne

politike, a odnose se konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje resursima i uravnotežen razvoj

ruralnih područja.

4. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. – glavni ciljevi ovog programa odnose se

na promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrške mobilnosti radne snage, promicanje socijalne

uključenosti, borbe protiv siromaštva i svake diskriminacije, ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i

strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje, jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i

zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave.

5. Pametna specijalizacija je novi koncept politike inovacija osmišljen kako bi se promicalo učinkovito

djelotvorno korištenje investicija u istraživanje. Cilj je potaknuti regionalne inovacije u cilju postizanja

gospodarskog rasta i prosperiteta, omogućujući da se regije usredotoče na njihove prednosti. Strategija

pametne specijalizacije treba biti izgrađena na čvrstim analizama regionalnih sredstava i tehnologije što bi

također trebalo uključivati analizu potencijalnih partnera u drugim regijama.

6. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014. – 2020.) - bazira

se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te

smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenje broja

siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od

siromaštva i socijalne isključenosti. Pritom je potrebno istaknuti da je anti diskriminacijska politika polazni

princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva. Strateška područja sadrže nekoliko glavnih strateških

aktivnosti te načine njihove provedbe koje će se detaljnije razraditi u okviru trogodišnjeg programa provedbe

67

na nacionalnoj razini, a koji će zahtijevati izradu odgovarajućih dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Dokument zastupa aktualnu europsku i međunarodnu politiku i sadrži poveznice s europskim i međunarodnim

dokumentima ovoga karaktera te planira korištenje europskih i međunarodnih fondova za realizaciju dijela

predviđenih strateških aktivnosti.

7. Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj. 2014. – 2020.

– akcijski plan predstavlja niz mjera i aktivnosti koje će se provoditi za postizanje zadanih ciljeva: poboljšanje

usklađenosti i umreženosti javnih politika, poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena, uvođenje

poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu te promocija poduzetništva žena.

8. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. donešena je u skladu s Ekonomskim

programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture

poduzetništva. Strateški ciljevi odnose se na unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u

sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti, većim razvijanjem raznih financijskih mogućnosti za subjekte

maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo, pružanje potpore osnivanju novih

poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na

taj način pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija, pružanje potpore većem razvoju

subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja

visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga

gospodarstva.

9. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. - izazovi brzog

razvoja novih znanja i tehnologija, čestih promjena na tržištu rada i sve veće potražnje za visoko kvalificiranom

radnom snagom, demografskog starenja stanovništva, procesa globalizacije i pristupanja Republike Hrvatske

Europskoj Uniji kao središnji prioritet nameću razvoj društva temeljenog na znanju i procesu cjeloživotnog

učenja. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. oslanja se i

na načela i ciljeve Lisabonske deklaracije Obrazovanje i stručno usavršavanje do 2010. godine iz 2000. godine

koja poziva zemlje članice na osuvremenjivanje obrazovnih sustava kako bi Europska unija postala

najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija utemeljena na znanju. Europski prioriteti i strategije razvoja

strukovnog obrazovanja potvrđeni su i u Kopenhaškoj deklaraciji (2002.), Izjavama iz Maastrichta (2004.) i

Helsinkija (2006). Ciljevi donošenja Strategije razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj

2008. – 2013. su: odrediti pravce razvoja strukovnog obrazovanja i načine njihove realizacije, utvrditi

parametre promjena strukovnog obrazovanja, uspostaviti mehanizme sustavnog praćenja i ostvarivanja

ciljeva, promicati jednaka prava i uvjete učenja za sve, promicati strukovno obrazovanje i osposobljavanje,

unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja te izgraditi mehanizme usporedivosti i priznavanja hrvatskih

strukovnih kvalifikacija u Europi (Europski kvalifikacijski okvir).

10. Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014-2020” - obuhvaća ulaganja Republike Hrvatske iz

europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u sedmogodišnjem razdoblju od 2014.-2020. Financijska

68

alokacija iz ESI fondova za navedeni Operativni programa iznosi 6,881 milijardi, a obuhvaća sljedeće

prioritetne osi:

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

3. Poslovna konkurentnost

4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i održivost resursa

7. Povezanost i mobilnost

8. Socijalno uključivanje i zdravlje

9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

10. Tehnička pomoć

11. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. – procjena je kako će se stopa zaposlenosti 2020.

godine povećati za 5 postotnih bodova. Naglasak se pritom stavlja na srednje visoke tehnologije proizvodnje,

komunikaciju i informatiku, u skladu s pametnim specijalizacijskim okvirima, a imajući u vidu zahtjeve rastućeg

"zelenog gospodarstva". To zahtijeva znatna ulaganja u razvoj nastavnih planova i programa, atraktivnost i

kvalitetu strukovnog obrazovanja i naukovanja, uz zadržavanje ljudskog kapitala starijih radnika već

zaposlenih radnika, kao i sustav koordinacije i suradnje između poslovnog, obrazovnog sustava i znanstveno-

istraživačkog sektora.

12. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske – predstavlja smislen i planski razvoj prometnog sektora

u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća 6 prethodno izrađenih sektorskih prometnih strategija od kojih su za

Lokalnu razvojnu strategiju Općine Desinić bitne – ceste, javni prijevoz i regionalna mobilnost.

13. Operativni programi za razdoblje 2007. – 2013. godine – usklađuju investicijske prioritete i mjere Republike

Hrvatske u prošlom programskom razdoblju u sektorima prometa, okoliša, regionalne konkurentnosti i ljudskih

potencijala. Strategija razvoja Općine Desinić usklađena je s mjerama u operativnim programima i fokusira se

na poboljšanje komunalne infrastrukture, uspostavu održivog prometnog sustava, razvoj ljudskih potencijala i

ustanova za obrazovanje te promiče učinkovitu javnu upravu.

14. Strateški plan ministarstva uprave za 2014.-2016. – glavni ciljevi ovog strateškog područja su:

unaprijediti stručnost i kvalitetu pružanja upravnih usluga, unaprijediti sustav javne uprave, izgraditi korisnički

usmjerenu upravu, unapređenje kvalitete javnih usluga kroz djelotvornu primjenu ICT-a u radu javne uprave.

Na regionalnoj razini, Strategija je usklađena sa strateškim dokumentima:

1. Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 2011. – 2015. - županijska razvojna strategija je temeljni

planski dokument namijenjen planiranju održivog društveno-gospodarskog razvoja svake županije.

69

Smjernice poboljšanja kvalitete života i poticanje zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja,

predočeni su u sva 4 cilja razvoja Krapinsko-zagorske županije.

2. Akcijski plan za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. –

2015. godine na području Krapinsko-zagorske županije - ovim se planom promiče ravnopravnost

spolova kao temeljna ustavna vrednota te se u skladu s tim osmišljavaju aktivnosti koje će rezultirati

podizanjem znanja i svijesti o ljudskim pravima žena i ravnopravnosti spolova s naglaskom na projekte

usmjerene na pružanje pomoći ženama žrtvama nasilja, ženama s invaliditetom i pripadnicama nacionalnih

manjina. U dijelu tržišta rada i poduzetništva, potpomagat će se aktivnosti usmjerene na unapređenje

konkurentnosti žena na tržištu rada te ojačati poduzetništvo žena. Poticat će se veće sudjelovanje muškaraca

u brizi oko djece i ojačati institucionalna skrb za djecu te starije i nemoćne članove/ice obitelji.

3. Akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu za Krapinsko-zagorsku županiju – akcijski plan

usmjeren je na pružanje socijalnih usluga za djecu i mlade u riziku kroz aktivnosti udomiteljstva, te osnivanje

mobilnih timova za ranu intervenciju te edukacijsko-rehabilitacijskih skupina za djecu predškolske dobi.

Usporedno s ovim aktivnostima, osmišljene su aktivnosti i za stare i nemoćne u vidu osnivanja savjetovališta

za oboljele, dnevnih centara te promicanje volonterstva pri pružanju socijalnih usluga. Plan predviđa i

aktivnosti za dugotrajno nezaposlene osobe u vidu osnivanja klubova podrške, osmišljavanja novih oblika

zapošljavanja i promoviranje socijalnog poduzetništva.

4. Županijski program djelovanja za mlade Krapinsko-zagorske županije 2012. – 2016. – ovim programom

djelovanja za mlade definiraju se aktivnosti usmjerene na podupiranje razvoja u području obrazovanja i

informatizacije, zapošljavanja i poduzetništva, socijalne politike, zdravstvene zaštite, aktivnog sudjelovanja

mladih u društvu, izgradnja civilnog društva i volonterskog rada, kulture mladih i slobodnog vremena te

mobilnosti, informiranja i savjetovanja. Aktivnosti se ovim programom usmjeravaju u socijalno poduzetništvo,

ekologiju, kulturu i ravnopravnost te održivi razvoj.

5. Strategija održivog korištenja energije Krapinsko-zagorske županije – odnosi se na koncept održivog

razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa; usmjerena je na strateško poticanje

korištenja obnovljivih izvora kao domaćih, sigurnih i čistih izvora energije; pruža kontinuiranu podršku

učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog djelovanja - zgradarstvu, prometu, industriji,

poljoprivredi te se usuglašava s institucionalnim i zakonskim okvirima na nacionalnoj i EU razini.

6. Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko-zagorske županije 2014. – 2020. – osnovni cilj

strategije je dostizanje veće zaposlenosti uz konkurentno društveno i odgovorno gospodarstvo. Strategija

razvoja općine Desinić usklađena je sa Strategijom razvoja ljudskih potencijala utoliko što doprinosi

postizanju navedenih ciljeva: Unapređenje znanja, vještina i kompetencija u funkciji konkurentnog

gospodarstva; razvoj i usklađivanje programa obrazovanja s potrebama tržišta rada te povećanje razine

zapošljivosti, produktivnosti i socijalne kohezije.

70

14. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM

Kvalitetno upravljanje lokalnim razvojem pretpostavlja uspostavu lokalnog partnerstva koje odgovara realnostima

lokalnog konteksta. Za potrebe izrade Lokalne razvojne strategije Općine Desinić osnovano je Partnersko vijeće koje

predstavlja lokalne dionike, sugerira smjernice razvoja, osmišljava predviđene aktivnosti unutar prioriteta poštujući

načela jednakosti i partnerstva. Partnersko vijeće dio je institucionalnog okvira provedbe Strategije te njegovi članovi

predstavljaju i glavno tijelo za praćenje i provedbu Strategije.

Uspostavljen institucionalni okvir nužan je za maksimiziranje prilika vezanih uz korištenje sredstava te osiguravanje

odgovarajućeg administrativnog kapaciteta kako bi se osigurala učinkovita provedba, nadziranje i procjena Strategije

sa stajališta upravljanja i financijske kontrole. Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog

razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva.

Glavni dionici, njihova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strategije prikazana je u tablici u nastavku.

DIONIK ULOGA U PRIPREMI ULOGA U PROVEDBI ULOGA U PRAĆENJU I

OCJENI PROVEDE

OPĆINSKO VIJEĆE

Redovito prima izvješća o tijeku pripreme Strategije, sudjeluje u procesu javne rasprave te potvrđuje i usvaja dokument

Provodi aktivnosti komunikacijskog plana, diseminira postignute rezultate, animira ciljne skupine za usmjereno i ciljano djelovanje, inicira i sudjeluje u provedbi projekata, potvrđuje i usvaja akcijski plan.

Prima i usvaja izvješća o provedbi, nadzire i kontrolira provedbu, razmatra rezultate i učinke provedbe u odnosu na postavljene ciljeve te inicira i priprema dopune i izmjene akcijskog plana i izmjene Strategije.

NAČELNIK

Sudjeluje na sastancima Partnerskog vijeća, usvaja predložene mjere razvoja, predlaže potrebne izmjene i nadopune. Komunicira s općinskim vijećem i upoznaje članove vijeća s tijekom izrade i provedbe Strategije.

Potvrđuje akcijski i komunikacijski plan Strategije i priprema za usvajanje na sjednici općinskog vijeća, inicira i sudjeluje u pripremi i provedbi razvojnih projekata te usvaja predložene projekte. Provodi aktivnosti zadane komunikacijskim planom.

Daje prijedloge za izradu Akcijskog plana, inicira projekte i realizaciju projektnih ideja, promovira postignute rezultate, vrši monitoring nad ispunjavanjem zadanih ciljeva te predlaže dodatne mjere u slučaju neispunjavanja zadanog cilja.

OPĆINSKA UPRAVA

Organizira i sudjeluje na sastancima Partnerskog vijeća, prikuplja potrebne podatke za situacijsku i SWOT analizu, prikuplja podatke o indikatorima te u suradnji s Partnerskim vijećem izrađuje plan razvojnih prioriteta i ostale dijelove Strategije.

Zadaci u provedbi su:

redoviti pregledi stanja prema zadanim indikatorima i ocjenjivanje utjecaja provedenih mjera na razvoj

pregled, praćenje i ocjena napretka Strategije u skladu s utvrđenim ciljevima Strategije i Akcijskim planom

priprema akcijskog plana za svaku godinu

Priprema izvješća o provedbi strategija, prikuplja potrebne podatke, daje kvantitativnu i kvalitativnu ocjenu provedbe.

71

koordinacija rada Partnerskog vijeća, načelnika i općinskog vijeća.

PARTNERSKO VIJEĆE

Sudjeluje na radionicama za izradu Strategije, ukazuje na mogućnosti razvoja i otvorene prijetnje. Identificira snage i slabosti lokalnog područja, usmjerava razvoj, daje prijedlog sadržaja strateških ciljeva i mjera.

Razmatra otvorena pitanja, daje mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz područja stručnosti njegovih članova. Sudjeluje u provedbi komunikacijskog plana.

Prati rezultate i razvojne učinke predloženih mjera te priprema podloge za izradu izvješća o provedbi Strategije.

GOSPODARSKI SUBJEKTI

Ove tri skupine predstavljaju glavne dionike izrade Strategije. Sudjeluju u procesu javne rasprave, daju prijedloge i komentare.

Svojim djelovanjem i provedbom aktivnosti doprinose ostvarenju zadanih ciljeva.

Dostavljaju podatke o provedenim aktivnostima, iznosima ulaganja i sl. u skladu s postavljenim indikatorima.

OBRAZOVNE USTANOVE

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA

72

14 PROVEDBA STRATEGIJE

Provedba Strategije temelji se na implementaciji predloženih aktivnosti / projekata unutar zadanih ciljeva i prioriteta

razvoja. Glavni dionici provedbe Strategije su: Općina Desinić, privatni i civilni sektor te ostali dionici javnog sektora.

Sukladno glavnim nositeljima aktivnosti, provedba Strategije vrši se kroz tri kanala:

1. Provođenjem aktivnosti i akcija koje inicira i implementira Općina Desinić u skladu s definiranim ciljevima

razvoja u razdoblju do 2020. godine (programsko razdoblje);

2. Implementacijom projekata, programa i akcija kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna

(državna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave – dionici javnog sektora;

3. Akcijama ostalih glavnih dionika razvoja (civilnog sektora, gospodarski subjekata) koji su u skladu s

postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih indikatora.

Provedba Strategije vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe Strategije te jedinstvene Baze projekata

Općine Desinić.

Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i mjera, uključujući njihove veze sa strateškim i

sektorskim ciljevima, kao i najbitnije elemente za njihovu implementaciju. Akcijski plan provedbe Strategije izrađuje

se jednom godišnje i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu godinu, a prema obrascu u PRILOGU 1. Za

aktivnosti i mjere čija realizacija započinje u prvoj godini, u odgovarajućem formatu sažeto se navode elementi važni

za planiranje i praćenje njihove implementacije: naziv programa / aktivnosti, proračunska klasifikacija, plan financijskih

sredstava za narednu godinu te projekcije za naredne dvije, pokazatelji rezultata, polazne vrijednosti u baznoj godini

(godini sastavljanja Akcijskog plana) te ciljane vrijednosti za tri godine. Akcijski plan preuzima ulogu Plana razvojnih

programa sukladno Zakonu o proračunu i predstavlja strateško-planski dokument koji stvara dobru pretpostavku za

povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem.

Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja koji su navedeni u

institucionalnom okviru. Nositelj pripreme Akcijskog plana su službenici općinske uprave uz intenzivnu suradnju sa

Partnerskim vijećem i predstavničkim tijelom Općine. Akcijski plan usvaja se zajedno sa usvajanjem prijedloga

proračuna na sjednici općinskog vijeća.

Drugi i treći segment provedbe (od gore navedena tri segmenta – razina lokalne samouprave, javni sektor te privatni

i civilni sektor) prati se kroz stvaranje jedinstvene Baze projekata putem otvorenog poziva za dostavu projekata. Baza

sadrži ključne podatke o planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti od strane šireg

kruga dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora. Pregled obrasca kojim će se prikupljati projekti

dan je u PRILOGU 3, a sistematični pregled Baze projekata koja se vodi u Excel dokumentu prikazan je u PRILOGU

4.

73

Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Strategije od strane općinskog vijeća te će kontinuirano pratiti i

nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se ne uspostavlja radi financiranja navedenih projekata,

već se provodi isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Općine Desinić, a vlasništvo nad

projektnim idejama će se u potpunosti poštivati. Preporučljivo je da projektni prijedlozi imaju veći krug korisnika,

odnosno širu ciljanu skupinu te veći utjecaj na razvoj zajednice.

Baza projekata analizira se s obzirom na:

► Vrstu prijavitelja projekta (privatna osoba, pravna osoba, OCD, javni sektor)

► Vrijednost projekta

►Sektor projekta

► Fazu u kojoj se projekt nalazi

Ovako pripremljena analiza Baze projekata sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi projekta.

74

15 PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE

Osim operativnog sustava provedbe i osmišljavanja alata kojima funkcionalno i koordinirano provodimo Strategiju,

potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim

rezultatima te na izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava

praćenja i izvještavanja je osigurati dovoljno informacija za nositelje provedbe Strategije za donošenje ocjena o

sljedećim ključnim elementima:

» uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje,

» razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva i mogućim rješenjima,

» adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva, odnosno

prijedlozima za eventualnim realokacijama resursa,

» relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene okolnosti odnosno temeljem

iskustava iz provedbe,

» financijskoj učinkovitosti provedbe mjera, i

» uspješnosti procesa partnerstva s ključnim socio-ekonomskim dionicima.

Iskustvo i istraživanja pokazuju da mnogi strateški planovi nisu implementirani upravo zbog toga što nisu uloženo

kvalitetni napori da bi se oni operacionalizirali. Stoga, kako bi se maksimalno umanjila pojavnost ovog rizika, Strategija

propisuje i načine provedbe i praćenja:

1. Praćenje financijskog učinka provedenih mjera.

2. Praćenje kvalitativnog učinka provedenih mjera putem zadanih indikatora.

Praćenje financijskog i kvalitativnog učinka provedenih mjera vrši se putem pripreme godišnjeg Izvješća o provedbi

Strategije. Izvješće se sastoji od financijskog i narativnog dijela (PRILOG 5). U financijskom izvještaju se ukratko

opisuje koje su sve razvojne mjere poduzete u izvještajnom razdoblju te se daje kratak izvještaj o financiranju

provedbe skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju. To znači da se opisuju ukupno planirana sredstva za

ostvarivanje skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju te utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u

izvještajnom razdoblju prema izvorima financiranja (državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun, pomoći

Europske unije, javna poduzeća, ostali izvori (javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora),

ukupno. Drugi dio financijskog izvješća sastoji se od izvještaja o pokazateljima rezultata - opisni i tablični dio. U

opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju

pomoću pokazatelja rezultata1. Za svaku mjeru koja je identificirana u Strategiji odabrani su pokazatelji rezultata.

Tablični dio sumarno prikazuje pokazatelje rezultata, njegov opis, jedinicu mjere, izvor podatka, polaznu vrijednost u

baznoj godini te trenutnu vrijednost u izvještajnom razdoblju i ciljanu vrijednost za naredno razdoblje.

1 Pokazatelj rezultata najčešće mjeri konkretno postignuće u fizičkim ili monetarnim jedinicama kao npr., broj osoba koje su prošle trening.

75

Narativni dio izvješća o provedbi sastoji se od sumarnog prikaza provedenih mjera i ocjeni izvršenja planiranih

sredstava. U narativnom dijelu opisuju se glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te

realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama razvojnih mjera. Narativnom

dijelu dodaje se i izvješće o statusu projekata unutar Baze projekata.

U sljedećoj tablici dan je pregled indikatora po pojedinim prioritetima – tablica je sastavni dio narativnog izvješća.

Izvješće (financijsko i narativno) se sastavlja temeljem izvršenja proračuna za godinu za koju se sastavlja se temeljem

prikupljenih podataka o investicijama i pokazateljima rezultata, a ne kasnije od 30.09. tekuće godine za prethodnu

godinu. Izvješće usvaja Partnersko vijeće za pripremu i provedbu Strategije te općinsko vijeće.

76

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINCIA

MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

PO

LJO

PR

IVR

ED

A, T

UR

IZA

M I

PO

DU

ZE

TN

IŠT

VO

KA

O P

OK

RE

TA

ČI G

OS

PO

DA

RS

TV

A 1.1. Područje

ekološke poljoprivredne proizvodnje

Prosječna veličina zemljišta

po kućanstvu ha APRRR 0,41 0,43

Površina obrađenog

poljoprivrednog zemljišta

ha APRRR 1.069,81 1.070,00

Broj projekata u sektoru

poljoprivrede i promocije

Broj Općina Desinić

0 1

1.2. Prepoznatljiva

destinacija ruralnog turizma

Smještajni kapaciteti


4 sobe, 8 kreveta

30 soba, 60 kreveta

Broj noćenja Broj Općina Desinić

263 800

Broj posjetitelja manifestacija


30.000,00 50.000,00

Broj manifestacija Broj Općina Desinić

20 30

Broj obnovljenih objekata kulturne

baštine uključenih u

turističku ponudu


3 4

Broj turističkih proizvoda

uvrštenih u ponudu KZŽ


0 2

1.3.

Poduzetništvo u korak s

vremenom

Broj novih investitora


1 5

Broj novoregistriranih

tvrtki Broj

Općina Desinić

2 5

Broj novozaposlenih

mladih ljudi Broj

Općina Desinić

74 120

Broj poduzetnika u Općini


35 40

77


MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

OČ

UV

AN

I PR

OS

TO

R P

RIL

AG

OĐ

EN

SU

VR

EM

EN

IM Z

AH

TJE

VIM

A S

TA

NV

NIŠ

TV

A


Broj projekata u sektoru zaštite

okoliša Broj

Općina Desinić

1 2

Izrađen plan gospodarenja

šumama DA / NE

Općina Desinić

NE NE

Broj radionica za zaštitu prirode


0 1

Broj kućanstava koja koriste

obnovljive izvore energije


1 10

Broj dokumenata prostornog planiranja


4 5

2.2. Suvremena komunalna

infrastruktura dostupna svakom

stanovniku

Broj priključaka na kanalizacijsku

mrežu Broj

Općina Desinić,

0 200

Dužina kanalizacijske

mreže km

Općina Desinić

0 7,5

Broj zelenih otoka Broj Općina Desinić

1 6

2.3. Moderne prometnice koje povezuju

Broj saniranih klizišta


5 10

Dužina moderniziranih /

saniranih županijskih cesta

km Općina Desinić,

ŽUC

20,46

15


saniranih lokalnih cesta


ŽUC 8,45 15

Dužina izgrađene / modernizirane

nerazvrstane ceste

km Općina Desinić

45 65

Dužina nogostupa km Općina Desinić

3 6

78


MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

MIR

NA

OA

ZA

SR

EĆ

E I

ZA

DO

VO

LJS

TV

A


Broj učenika kojima se

sufinanciraju troškovi prijevoza


130 160

Visina materijalnog ulaganja u

osnovnu školu

000 kuna Općina

Desinić, KZŽ, OŠ

22.000,00 40.000,00

Broj danih pomoći za studente


12 24

Broj danih pomoći za

učenike srednjih škola


16 46

Broj članova knjižnice

Broj

Općina Desinić,

Knjižnica OŠ Đure Prejca

Desinić

262 320

Veličina knjižnog fonda

Broj građe

Općina Desinić,

Knjižnica OŠ Đure Prejca

Desinić

4022 5000

3.2. Socijalno osvješteno društvo jednakih mogućnosti

Broj korisnika socijalnih

usluga Broj

Općina Desinić

52 52

Broj mobilnih timova


2 3

Broj pomoćnika / asistenata u

nastavi


2 4

Broj udruga koje pružaju

pomoć u sektoru

socijalne potpore


0 0

Broj osoba u domovima za

starije i nemoćne

osobe


29

29


Broj edukacija za službenike javne uprave


1 2

79

Broj polaznika edukacija za javnu upravu


1 2

Broj službenih prigovora na

rad javne uprave


0 0

Brzina izlaska na intervenciju

DVD-a minuta

DVD Općine Desinić 5 5


Broj obnovljenih

objekata kulturne baštine


3 4

Broj novo-uspostavljenih

kulturno-umjetničkih institucija


0 1

Broj turističkih paketa koji

uključuju posjet uspostavljenim

kulturnim objektima


5 10

Broj projekata udruga u

sektoru kulture Broj

Općina Desinić

0 1

Broj kulturnih manifestacija


6 10

Broj posjetitelja kulturnih

manifestacija Broj

Općina Desinić

300-500 1000


Broj građe Općina Desinić

4022 5000



262 320

3.5. Zdrav i proaktivan način života

Broj sportskih objekata


5 6

Dužina biciklističke

staze / planinarske

rute / šetnice

m

Općina Desinić, TZ

Općine Desinić

700 bic. staza /

7500 šetnica

3000/ 7500

Broj dječjih igrališta


4 6

Broj projekata udruga u sektoru

zdravstva / zdravlja


0 1

80

KOMUNIKACIJSKI AKCIJSKI PLAN

Komunikacijski akcijski plan sastavni je dio Strategije, a odnosi se na koordinirane aktivnosti promocije i širenja

svijesti o strateškim ciljevima razvoja Općine Desinić. Zajedničkim djelovanjem, koncentracijom sredstava,

partnerstvom, suradnjom te uključivanjem cjelokupne zajednice, osigurat će se postizanje zadane misije i vizije

razvoja Općine Desinić.

Kako bi se diseminirali rezultati Strategije te ojačala svijest o samom postojanju strateškog okvira razvoja, osmišljen

je Komunikacijski akcijski plan. Glavni nositelj aktivnosti unutar Akcijskog plana je Općina Desinić i općinska uprava.

Osnovna svrha ovog Akcijskog plana je davanje informacija i promoviranje programa i operacija. Informacije su

upućene lokalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja.

Komunikacijski akcijski plan izrađen je sa svrhom:

» podizanja svijesti u javnosti o izrađenoj Strategiji;

» informiranja nositelja razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Strategije;

» razvijanja administrativne sposobnosti za učinkovitu komunikaciju u okviru Strategije;

» osiguranja transparentnosti u provedbi Strategije;

» povezivanja osoba koje rade na informiranju i promidžbi programa i projekata kako bi se informacije što

kvalitetnije kanalizirale kao i definirati ovlasti i odgovornosti osoba zaduženih za isto u pojedinim

institucijama, a sukladno ulogama koje te institucije imaju u strukturi provedbe projekata.

Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridržavat će se načela transparentnosti u

komunikaciji:

» informacije će biti prezentirane u jasnom, pristupačnom i razumljivom obliku

» aktivnosti će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama

» ciljane skupine bit će uzete u obzir već prilikom razvijanja i korištenja komunikacijskih alata

» sve će aktivnosti biti komplementarne i konzistentne, te će težiti uspostavljanju dopunjujućih

komunikacijskih alata i odašiljanju cjelovite poruke;

» uspostavit će se sistem praćenja i ažuriranja informacija, kako bi iste bile u tijeku s vremenom i

potencijalnim promjenama situacije.

Ciljne skupine na koje su usmjerene komunikacijske aktivnosti su dionici koji imaju aktivnu ulogu u ostvarenju

ciljeva i mjera razvoja područja Općine Desinić, a to su:

» Javnost – važno je javnost upoznati sa predviđenim ciljevima razvoja te dodanom vrijednosti koja će se

stvoriti implementacijom predviđenih aktivnosti. Ova interesna skupina bit će upoznata sa Strategijom

putem internetskih stranica Općine, društvenih mreža i medija.

81

» Mediji će također imati značajnu ulogu u prijenosu informacija ciljnoj skupini, posebno kroz objavu u

regionalnom i lokalnom tisku te putem emisija i promidžbi na radiju i televiziji. Mediji predstavljaju

komunikacijski kanal za prijenos informacija, ne samo široj javnosti, nego i potencijalnim korisnicima.

Komunikacija s medijima bit će proaktivna i uključivat će priopćenja za novinare, brošure, letke i obavijesti

za novinare, za čiju pripremu će biti zadužen tim unutar općinske uprave.

» Šira zajednica / potencijalni korisnici - osim institucija izravno uključenih u upravljanje i provedbu

Strategije, potrebno je u provedbu uključiti širu zajednicu: privatni sektor i poslovne organizacije, sindikate,

obrazovni, znanstveni i istraživački sektor, nevladin sektor. Ovo je ciljna skupina čiji članovi mogu imati

značajnu ulogu kod određivanja uspjeha provođenja Strategije. Za svaku podgrupu koja je uključena u

ovaj segment ciljne skupine, razvija se prilagođena metoda komunikacije.

» Partneri u provedbi – partneri u provedbi su obrtnička i gospodarska komora, Zavod za zapošljavanje,

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Zagorska razvojna agencija d.o.o., Centar za

socijalnu skrb, Crveni križ, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-

zagorske županije, Krapinsko-zagorska županija te svi ostali nosioci mjera definirani unutar pojedinog

prioritetnog cilja.

Aktivnosti koje će se provoditi unutar Komunikacijskog akcijskog plana prikazane su u nastavku.

Aktivnost Ciljana skupina

Metoda Trošak Izvor

troška Vrijeme

implementacije

Uspostava komunikacijske strukture koja doprinosi širenju informacija

Javnost, mediji, šira zajednica, potencijalni korisnici, partneri u provedbi

Definirati vizualni identitet Strategije u skladu s brandingom Općine, implementirati ga na Internet stranicu, imenovati osobu za kontakt u slučaju upita

15.000,00 kuna

Lokalni proračun

prosinac 2015. – ožujak 2016.

Predstavljanje Strategije


Organizirati javno predstavljanje strategije nakon njezina usvajanja, jednom polugodišnje organizirati sastanak vijeća za izradu radi utvrđivanja potrebe za izmjenama

0,00 n/a kontinuirano

Osigurati da sva tijela uključena u provedbu Strategije posjeduju potrebne alate kako bi mogla odgovoriti na sve komunikacijske i promidžbene zahtjeve


Osigurati kanale komunikacije sa partnerima u provedbi Strategije koji će osigurati protok svježih informacija vezanih za razvoj i postizanje ciljeva, prioriteta i mjera navedenih u Strategiji, organizirati jednu radionicu godišnje za predstavnike partnera kako bi ih se informiralo o novim metodama i komunikacijskim alatima

0,00 n/a kontinuirano

82

Kreirati sažetak strategije kako bi bila čitljivija i dostupnija javnosti


Kreirati sažetak strategije s glavnim ciljevima razvoja koja će se lako diseminirati prema krajnjim korisnicima čime će se direktno utjecati na jačanje svijesti o zajedničkim ciljevima

5.000,00 kuna

Lokalni proračun

Srpanj – rujan 2015.

83

Prilog I – Partnersko vijeće za izradu Strategije razvoja Općine Desinić

Članovi Partnerskog vijeća za izradu strategije razvoja Općine Desinić:

1. Zvonko Škreblin

2. Lidija Paš

3. Vladimir Ljubić

4. Friderik Hajdinjak

5. Milan Kladnički

6. Damir Podboj

7. Velimir Šlogar

8. Karmenka Blažun

9. Krunoslav Kučiš

10. Tanja Filipčić

11. Dražen Ljubić

12. Rajko Šurber

13. Mateja Rumiha

14. Lidija Paš

15. Anica Karažija

16. Josip Čefko

17. Miljenko Ljubić

18. Božo Brundić

Stručno vodstvo u izradi Strategije pružila

Zagorska razvojna agencija d.o.o.

84

Prilog II – Akcijski plan

CILJ PRIORITET

PROGRAM / AKTIVNOST

FINANCIJSKA SREDSTVA POKAZATELJ REZULTATA

Šifra aktivnosti / programa

Naziv Plan 2015.

Projekcija 2016.

Projekcija 2017.

Naziv Jedinica

mjere Trenutna

vrijednost 2014. Ciljana vrijednost

2015. Ciljana vrijednost

2016. Ciljana vrijednost

2017.

1.

1.1.

1.2.

1.3.

2.

2.1.

2.2.

2.3.

3.

3.1.

3.2.

3.3.

3.4.

3.5.

Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata

1. OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU

Naziv projekta:

Lokacija projekta:

Očekivano trajanje projekta:

Procjena vrijednosti projekta u HRK:

2. Informacije o prijavitelju

Naziv prijavitelja:

Osoba ovlaštena za zastupanje:

Kontakt osoba:

Adresa:

Telefon/fax kontakt osobe:

e-mail kontakt osobe:

Web stranica:

3. Opis projektne ideje

Kratak opis projektnih aktivnosti:

Ciljevi projekta:

Očekivani rezultati projekta

(kvantificirati):

Ciljane skupine:

Krajnji korisnici projekta:

86

4. Sektor projekta

Sektor projekta:

(odaberite jedno od ponuđenog)

gospodarstvo

poljoprivreda

turizam

infrastruktura

obrazovanje

zaštita prirode i okoliš

kultura

sport

razvoj civilnog društva

ostalo (navesti što): ____________________

5. Projektni partneri

Naziv partnera:

Uloga partnera u projektu:

6. Sufinanciranje projektne ideje

Planirana struktura financiranja projekta:

vlastita sredstva (___%)

gradski/općinski proračun (___%)

županijski proračun (___%)

sredstva iz državnog proračuna i državnih ustanova (___

%)

EU fondovi (___ %)

sredstva iz drugih inozemnih izvora

zajam/kredit (___ %)

zaklade (___%)

ostali izvori (___ %) (navesti koji)

_______________________________________________

87

7. Tehnička pripremljenost projektne prijave

Faza zrelosti projekta:

(odabrati jedno od ponuđenog)

provedba projekta je u tijeku

u tijeku je priprema za provedbu projekta

projekt je u potpunosti pripremljen za prijavu na izvore

financiranja i provedbu

projekt je tek u fazi idejnog rješenja – prijedlog

Zemljište/objekt je u vlasništvu prijavitelja

Da

Ne

Ako nije, objasniti:

________________________________________

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA – označiti sa „DA“ ukoliko postoji, označiti sa „NE“ ako ne postoji ili

sa „n/p“ ukoliko nije potrebna

Projektni zadatak

Idejno rješenje

Idejni projekt

Lokacijska dozvola

Glavni projekt

Građevinska dozvola/potvrda glavnog

projekta2

Izvedbeni projekt

Tehničke specifikacije

Troškovnik za radove

2-5 nacrta

2 Ukoliko prijavitelj ne posjeduje građevinsku dozvolu/potvrdu glavnog projekta mora dokazati da je kod ovlaštenog tijela podnio zahtjev za njeno izdavanje.

Prijavitelj navedeno dokazuje zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta kojeg je podnio ovlaštenom tijelu iz kojeg mora biti jasno vidljivo da je zahtjev zaprimljen kao i datum zaprimanja zahtjeva.

88

Zahtjev za izdavanje građevinske

dozvole/potvrde glavnog projekta

Studija izvedivosti

Analiza troškova i koristi

Procjena utjecaja zahvata na okoliš

Akt nadležnog tijela o provedenom

postupku ocjene prihvatljivosti za

ekološku mrežu

Dokument kojim se dokazuje da je kod

nadležnog tijela pokrenut postupak

ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

Mišljenje konzervatora

NAPOMENE:

- Prilikom ispunjavanja ovog obrasca koristite elektronski format

- Obrazac je nužno popuniti za svaku projektnu ideju (jedan prijavitelj može prijaviti više projektnih ideja)

- Poželjno je da projektni prijedlozi uključuju širi krug dionika i pozitivno utječu na razvoj zajednice

- Popunjene obrasce poslati na e-mail:

PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta

Red. br.

Naziv projekta Nositelj

Procijenjena vrijednost projekta u kunama

Izvori financiranja

Procijenjeni početak i kraj

projekta

Usklađenost sa strategijom

Faza

90

PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI

R. Br.

PODRUČJE RAZVOJA

PRIORITET LRS

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju Utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju

Državni proračun

Županijski proračun

Lokalni proračun

Pomoći Europske

unije

Javna poduzeća

Ostali izvori

Sveukupno Državni

proračun Županijski proračun

Lokalni proračun

Pomoći Europske

unije

Javna poduzeća

Ostali izvori

Sveukupno

1. Gospodarstvo

1.1. 0 0

1.2. 0 0

1.3. 0 0

UKUPNO 1. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Komunalna

infrastruktura

2.2. 0 0

2.3. 0 0

UKUPNO 2. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Društvene djelatnosti

3.1. 0 0

3.2. 0

3.5. 0 0

UKUPNO 3. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4.

Zaštita okoliša, prostor i priroda

2.1. 0 0

3.4. 0 0

UKUPNO 4. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Institucije 3.3. 0 0

UKUPNO 5. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPNO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

1. + 2. + 3. + 4. + 5.

91

Izvještaj o pokazateljima rezultata

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINCA

MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

Ostvarena Vrijednost

2015.


2016.


2017.


2018.


2019.

CILJANA

VRIJEDNOST (2020.)

PO

LJO

PR

IVR

ED

A, T

UR

IZA

M I

PO

DU

ZE

TN

IŠT

VO

KA

O

PO

KR

ET

AČ

I GO

SP

OD

AR

ST

VA

1.1. Područje ekološke poljoprivredne proizvodnje

Prosječna veličina

zemljišta po kućanstvu

ha APRRR 0,41

0,43

Površina obrađenog

poljoprivrednog zemljišta

ha APRRR 1.069,81

1.070,00

Broj projekata u sektoru

poljoprivrede i promocije


0

1

1.2. Prepoznatljiva

destinacija ruralnog turizma

Smještajni kapaciteti


4 sobe, 8 kreveta

30 soba, 60

kreveta

Broj noćenja Broj Općina Desinić

263

800

Broj posjetitelja manifestacija


30.000,00

50.000,00

Broj manifestacija


20

30

92

Broj obnovljenih objekata

kulturne baštine uključenih u

turističku ponudu


3

4

Broj turističkih proizvoda

uvrštenih u ponudu KZŽ


0

2

1.3.

Poduzetništvo u

korak s vremenom

Broj novih investitora


1

5

Broj novoregistriranih

tvrtki Broj

Općina Desinić

2

5

Broj novozaposlenih

mladih ljudi Broj

Općina Desinić

74

120

Broj poduzetnika u

Općini Broj

Općina Desinić

35

40

93

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINICA

MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)


2015.


2016.


2017.


2018.


2019.

CILJANA

VRIJEDNOST (2020.)

OČ

UV

AN

I PR

OS

TO

R P

RIL

AG

OĐ

EN

SU

VR

EM

EN

IM Z

AH

TJE

VIM

A

ST

AN

VN

IŠT

VA


Broj projekata u sektoru zaštite

okoliša Broj

Općina Desinić

1

2

Izrađen plan gospodarenja

šumama DA / NE

Općina Desinić

NE

NE

Broj radionica za zaštitu prirode


0

1

Broj kućanstava koja koriste

obnovljive izvore energije


1

10

Broj dokumenata prostornog planiranja


4

5

2.2. Suvremena komunalna

infrastruktura dostupna svakom

stanovniku

Broj priključaka na kanalizacijsku

mrežu Broj

Općina Desinić,

0

200

Dužina kanalizacijske

mreže km

Općina Desinić

0

7,5

Broj zelenih otoka


1

6

94

2.3. Moderne

prometnice koje

povezuju

Broj saniranih klizišta


5

10


saniranih županijskih

cesta


ŽUC

20,46

15

Dužina sanirane / modernizirane lokalne ceste

km Općina

Desinić / HC

8,45

15

Dužina izgrađene /

modernizirane nerazvrstane

ceste

km Općina Desinić

45

65

Dužina nogostupa

km Općina Desinić

3

6

95

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINICA

MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)


2015.


2016.


2017.


2018.


2019.

CILJANA

VRIJEDNOST (2020.)

MIR

NA

OA

ZA

SR

EĆ

E I

ZA

DO

VO

LJS

TV

A


Broj učenika kojima se

sufinanciraju troškovi

prijevoza


130

160

Visina materijalnog ulaganja u

osnovnu školu

000 kuna Općina Desinić, KZŽ, OŠ

22.000,00

40.000,00

Broj danih pomoći za studente


12

24

Broj danih pomoći za

učenike srednjih škola


16

46


Broj

Općina Desinić, Knjižnica OŠ Đure Prejca Desinić

262

320


Broj građe

Općina Desinić, Knjižnica OŠ Đure Prejca Desinić

4022

5000

96

3.2. Socijalno osvješteno društvo jednakih mogućnosti

Broj korisnika socijalnih

usluga Broj

Općina Desinić

52

52

Broj mobilnih timova


2

3

Broj pomoćnika / asistenata u

nastavi


2

4

Broj udruga koje pružaju

pomoć u sektoru

socijalne potpore


0

0

Broj osoba u domovima za

starije i nemoćne

osobe


29

29


Broj edukacija za službenike javne uprave


1

2

Broj polaznika edukacija za javnu upravu


1

2

Broj službenih prigovora na

rad javne uprave


0

0

97

Brzina izlaska na intervenciju

DVD-a minuta

DVD Općine Desinić 5

5


Broj obnovljenih

objekata kulturne baštine


3

4

Broj novo-uspostavljenih

kulturno-umjetničkih institucija


0

1

Broj turističkih paketa koji

uključuju posjet uspostavljenim

kulturnim objektima


5

10

Broj projekata udruga u

sektoru kulture Broj

Općina Desinić

0

1

Broj kulturnih manifestacija


6

10

Broj posjetitelja kulturnih

manifestacija Broj

Općina Desinić

300-500

1000

98


Broj građe Općina Desinić

4022

5000



262

320

3.5. Zdrav i proaktivan način života

Broj sportskih objekata


5

6

Dužina biciklističke

staze / planinarske

rute / šetnice

m

Općina Desinić, TZ

Općine Desinić

700 bic. staza /

7500 šetnica

3000/ 7500

Broj dječjih igrališta


4

6

Broj projekata udruga u sektoru

zdravstva / zdravlja


0

1

Narativno izvješće o provedbi Lokalne razvojne strategije Općine Desinić:

1. Uvod

- Razdoblje za koje se izvještava

- Metodologija pripreme izvješća

- Izvori podataka

2. Sažetak financijskog učinka provedenih mjera

- Kratak prikaz financijskog učinka provedenih mjera / aktivnosti u izvještajnom razdoblju prema grupama

razvojnih mjera i izvorima financiranja

- Opis odstupanja od definiranog financijskog okvira

- Preporuke za drugo financijsko razdoblje

3. Sažetak izvješća o pokazateljima rezultata provedbe aktivnosti

- Ocjena provedbe obzirom na postavljeni akcijski plan te aktivnosti koje provode glavni dionici (definirani

institucionalnim okvirom)

- Odnos zadano / ostvareno – u odnosu na postavljene indikatore

- Preporuke za naredno financijsko razdoblje

4. Ocjena potrebe za revizijom strateškog dokumenta

- Identifikacija odstupanja u financijskoj i kvalitativnoj provedbi Strategije

- Opis glavnih prepreka u provođenju Strategije i prijedlog otklanjanja prepreka

- Obzirom na postignute indikatore, ocjena potrebe promjene Strategije

5. Ocjena suradnje glavnih dionika

- Provedene aktivnosti glavnih dionika definiranih Institucionalnim okvirom

- Osvrt na održane sastanke / radionice

- Popis provedenih aktivnosti / mjera sukladno Komunikacijskom akcijskom planu

6. Izvješće o Bazi projekata prema zadanim parametrima analize

- Izvješće o statusu Baze projekata u izvještajnom razdoblju sukladno definiranim parametrima u Strategiji

7. Popis imena i prezimena osoba koje su sastavile izvješće

- Navesti osobe koje su sudjelovale u pripremi izvješća

100

Documents

Strategija razvoja Općine Desinić 2014. 2020. godina · 2019-01-14 · Tablica 16 Projektni prijedlozi s područja Općine Desinić ... Geološka građa, razvedeni reljef, klima