Click here to load reader

GEOGRAFIJA HRVATSKE

  • View
    410

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta

Text of GEOGRAFIJA HRVATSKE

PREDDIPLOMSKI ISTRAIVAKI STUDIJGEOGRAFIJE

Skripta iz kolegijaGEOGRAFIJA HRVATSKEPrema skripti dr.sc. Draena Njegaa, izv.prof.

Zagreb, 2011.Emersion

SADRAJOPA OBILJEJA HRVATSKE4POLOAJNO-GEOGRAFSKA OBILJEJA HRVATSKE4Hrvatske granice4Jadransko more4Geografski smjetaj hrvatske5Geografski poloaj hrvatske5Geografska regionalizacija hrvatske5Panonsko-peripanonska regija5Gorsko-planinska regija6Mediteranska regija6PRIRODNA OBILJEJA HRVATSKE7Reljefna obiljeja hrvatske7Klimatska obiljeja hrvatske7Vegetacijska obiljeja hrvatske7Pedoloka obiljeja hrvatske8Hidroloka obiljeja hrvatske8Obiljeja hrvatskih rijeka8Obiljeja jezera u Hrvatskoj8DEMOGRAFSKA OBILJEJA HRVATSKE9Suvremena demografska obiljeja hrvatske9Etnika struktura stanovnitva hrvatske9EKONOMSKOGEOGRAFSKA OBILJEJA HRVATSKE10Industrijskogeografski razvoj Hrvatske10Turistikogeografski razvoj Hrvatske10REGIONALNA GEOGRAFIJA HRVATSKE11SREDINJA HRVATSKA11Zagrebaka regija12Zagreb12Prometnogeografski razvoj Zagreba12Historijskogeografski razvoj Zagreba13Historijskogeografski razvoj zagrebakog podruja u predantikom razdoblju14Historijskogeografski razvoj zagrebakog podruja u antikom razdoblju14Historijskogeografski razvoj Zagreba u srednjovjekovnom razdoblju14Historijskogeografski razvoj Junog Zagreba u srednjovjekovnom razdoblju15Historijskogeografski razvoj Zagreba u vrijeme osmanlijskih prodora16Historijskogeografski razvoj Junog Zagreba u vrijeme osmanlijskih prodora16Historijskogeografski razvoj Zagreba u manufakturnom razdoblju16Historijskogeografski razvoj Zagreba u industrijskom razdoblju17Historijskogeografski razvoj Junog Zagreba u industrijskom razdoblju18Historijskogeografski razvoj Zagreba izmeu dva svjetska rata18Historijskogeografski razvoj Junog Zagreba izmeu dva svjetska rata18Historijskogeografski razvoj Zagreba nakon Drugog svjetskog rata19Historijskogeografski razvoj Junog Zagreba nakon Drugog svjetskog rata19Zagrebaka urbana regija19Sjeveroistoni dio zagrebake regije20Prirodna obiljeja sjeveroistonog dijela zagrebake regije20Drutvenogeografske znaajke sjeveroistonog dijela zagrebake regije20Istoni dio zagrebake regije21Jugoistoni dio zagrebake regije21Drutvenogeografske znaajke jugoistonog dijela zagrebake regije21Jugozapadni dio zagrebake regije22Historijskogeografski razvoj jugozapadnog dijela zagrebake regije22Drutvenogeografske znaajke jugozapadnog dijela zagrebake regije22Sjeverozapadni dio zagrebake regije23Prirodne znaajke sjeverozapadnog dijela zagrebake regije23Drutvenogeografske znaajke sjeverozapadnog dijela zagrebake regije23Varadinska regija24Varadinska Podravina24Varadin24Ludbreka Podravina25Meimurje25Sjeverno Hrvatsko zagorje25Bjelovarska regija25Prirodnogeografska obiljeja bjelovarske regije26Razvoj naseljenosti bjelovarske regije26Naselja bjelovarske regije26Gospodarstvo bjelovarske regije27Karlovaka regija27Prirodna obiljeja karlovake regije27Naseljenost karlovake regije27Naselja karlovake regije28Sisaka regija29Posavina29Banovina29Naselja sisake regije29Dvojna naselja u Pounju30ISTONA HRVATSKA30Osijek32Historijskogeografski razvoj grada32Istonohrvatska ravnica33Pridravska nizina Osijeka33Slavonska Podravina34Razvoj naseljenosti u Slavonskoj Podravini34Baranja34Historijskogeografski i demografski razvoj Baranje34Naselja u Baranji35Bosutska Posavina35Historijskogeografski razvoj Bosutske Posavine35Razvoj naseljenosti i naselja u Bosutskoj Posavini36Vukovarski ravnjak36Razvoj naseljenosti Vukovarskog ravnjaka36Naselja na Vukovarskom ravnjaku36akovaki kraj37Historijskogeografski razvoj akovakog kraja37Naselja u akovakom kraju37Zapadnoslavonski brdsko-dolinski prostor37Slavonska Posavina37Historijskogeografski razvoj Slavonske Posavine38Naselja Slavonske Posavine38Poeka kotlina38Historijskogeografski i demografski razvoj Poeke kotline38Naselja u Poekoj kotlini39GORSKA HRVATSKA39Gorski kotar40Sredinji delniki koridor40Naselja sredinjeg delnikog koridora40Risnjako-snjeniki gorski blok41Dolina abranke i Kupe41Prijelazni severinski prostor41Velikokapelski gorski blok41Ogulinsko-plaanska submontana udolina42Naselja Ogulinsko-plaanske submontane udoline42Lika42Gacka43Srednja Lika43Juna Lika44Krbava44Liko Pounje44SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE45Rijeka s okolicom45Prirodnogeografska obiljeja Rijeke i okolice45Historijskogeografski razvoj Rijeke45Opatijsko primorje46Istra47Historijskogeografski razvoj Istre47Obiljeja naseljenosti i naselja u Istri48Pula48Ostala naselja48Vinodol48Prirodnogeografska obiljeja Vinodola49Naseljenost Vinodola49Podvelebitsko primorje49Prirodnogeografska obiljeja Podvelebitskog primorja49Naseljenost Podvelebitskog primorja49Krk50Rab50Cresko-loinjska otona skupina51JUNO HRVATSKO PRIMORJE52Sjeverna Dalmacija54Naselja u sjevernodalmatinskom obalnom pojasu54Naselja u sjevernodalmatinskoj zagori55Sjevernodalmatinski otoci55Srednja Dalmacija55Naselja Srednje Dalmacije56Srednjedalmatinski otoci57Juna Dalmacija57

OPA OBILJEJA HRVATSKEU opim obiljejima Hrvatske obradit e se poloajno-geografska, prirodna, demografska i gospodarska obiljeja drave koja su utjecala na geografiju prostora.

POLOAJNO-GEOGRAFSKA OBILJEJA HRVATSKEHrvatska je 2001. godine zauzimala povrinu od 56 542 km2 i imala 4 381 352 stanovnika. Veliinom teorija i brojem stanovnika Hrvatska spada u red manjih europskih drava. Povrinom je na 26. mjestu u Europi (Austrija, eka, Irska, Litva, Latvija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovaka, Estonija, Danska, vicarska, Nizozemska), a brojem stanovnika na 27. mjestu u Europi (Slovaka, Danska, Finska, Moldavija, Norveka, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Irska, Litva, Albanija, Latvija). Budui da Europu karakterizira neravnomjerna naseljenost te postoje i pojedini dijelovi koji su vrlo rijetko naseljeni pa i nenaseljeni, Hrvatska je natprosjeno naseljena europska drava u kojoj ivi 77.5 stan./km2.

Hrvatske graniceUnato maloj povrini, Hrvatska zbog specifinog lunog oblika dravnog teritorija ima vrlo duge granice. Ukupna duina granica iznosi 2958 km, od ega se 2028 km odnosi na kopnene, a 930 km na morske granice. Najvei dio kopnene granice ini granica s Bosnom i Hercegovinom u duljini od 932 km (46%), kopnena granica sa Slovenijom duga je 501 km, kopnena granica s Maarskom 329 km, kopnena granica sa Srbijom 241 km, a kopnena granica s Crnom Gorom 25 km. Morska granica prolazi puinom Jadranskog mora, a dijelom je ini granica prema Italiji i Sloveniji u sjevernom Jadranu.Granice su djelomino odreene na temelju prirodnogeografskih elemenata kao to su rijeke i gorski hrptovi, ali veinom su odreene meudravnim ugovorima. Granine su rijeke Mura prema Sloveniji i Maarskoj, Drava prema Maarskoj, Sutla, Bregana, Kupa, abranka i Dragonja prema Sloveniji, Sava, Una, Korana i Glina prema BiH te Dunav prema Srbiji. Granine su planine Pljeivica, Dinara i Kamenica prema BiH te umberaka i Maceljska gora prema Sloveniji.

Jadransko moreJadransko more je malo i relativno plitko rubno more Sredozemnog mora, ali zbog svojih hidrogeografskih obiljeja i svog poloaja duboko se uvlai u europsko kopno ima vrlo veliko znaenje za Hrvatsku, ali i za neke kontinentalne srednjoeuropske zemlje. Hrvatsko obalno more obuhvaa povrinu od 31 607 km2 te je sastavni dio hrvatskog dravnog prostora. Osim ribarstva, pomorstva i turizma, kao tradicionalnih djelatnosti, u novije se vrijeme iz Jadranskog mora tj. njegova podmorja dobiva zemni plin iz novootkrivenih leita u sjevernom JadranuHrvatska obala na Jadranskom moru iznosi 5835 km od ega se na kopnenu obalu odnosi 1777 km,a na obalu otoka 4058 km (to zajedno nosi 74% ukupne duine obala Jadrana). S obzirom na duljinu kopnene obale i zranu udaljenost izmeu najsjevernije i najjunije toke obale koja iznosi 526 km, koeficijent razvedenosti iznosi 3.4, a uzevi u obzir i duljinu obale otoka, koeficijent razvedenosti iznosi 11.1. Time hrvatska obala ide u red najrazvedenijih u svijetu.Hrvatska posjeduje 718 otoka od kojih je 67 naseljenih. Najvei otoci su Krk i Cres (po 406 km2), Bra (395 km2), Hvar (300 km2), a slijede Pag, Korula, Dugi otok, Mljet, Rab i Vis. Najnaseljeniji otoci su Krk (17 600 stan.), Korula (16 200 stan.), Bra (14 000 stan.), a slijede Hvar, Rab, Loinj i Pag.

Geografski smjetaj HrvatskeHrvatska je smjetena izmeu 4223'N (otok Galijula u Palagrukoj otonoj skupini) i 4633'N (abnik u Meimurju) te izmeu 1330'E (rt Lako u Istri) i 1927'E (Raevac kod Iloka). Hrvatska je srednjoeuropsko-mediteranska zemlja na to upuuju prirodnogeografska i drutvenogeografska obiljeja koja ima u odnosu na geografski smjetaj. Naime, Hrvatska se nalazi na dodiru panonskog, dinarskog, mediteranskog i predalpskog prostora zbog ega ju odlikuju razliite geomorfoloke pa i klimatske karakteristike. A ti su prostori imali razliit historijskogeografski razvoj. S obzirom na te imbenike, Hrvatsku je mogue regionalno podijeliti na tri prirodno i drutveno razliite regije: panonsko-peripanonsku, gorsko-planinsku i mediteransku Hrvatsku.

Geografski poloaj HrvatskePoloaj Hrvatske karakterizira kontaktnost izmeu razliitih europskih civilizacijskih krugova: srednjoeuropskog sa sjevera (preko Nijemaca, Austrijanaca, Maara koji donose katolianstvo, protestantizam, ali i judaizam), sredozemnog sa zapada (preko Talijana koji donose katolianstvo) te jugoistonoeuropskog s istoka i jugoistoka (preko Srba i Turaka koji donose pravoslavlje odnosno islam). U odnosu na ta drutvenogeografska obiljeja moe se rei da je Hrvatska na granici izmeu Istoka i Zapada koja je u prolosti esto bila poprite sukoba razliitih civilizacijskih krugova to se negativno odrazilo na historijskogeografski razvoj Hrvatske.Hrvatska ima i vaan prometnogeografski poloaj budui da je kriina i tranzitna zemlja. Hrvatskom prolaze neki vani transverzalni i longitudinalni prometni koridori meunarodnog znaenja: koridori Vb (Budimpeta-Zagreb-Rijeka), Vc (Budimpeta-Osijek-Sarajevo-Ploe), X (Mnchen-Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Skopje-Solun) i Xa (Graz-Maribor-Zagreb), jadranski koridor i drugi. Veina koridora prolazi Sre